Professional Documents
Culture Documents
Pravila Javne
ustanove Univerzitet u Tuzli, Upravni odbor javne ustanove
Univerzitet u Tuzli,na prijedlog Senata, na sjednici odranoj
dana 23.02.2001.godine donio je
PRAVILNIK
o organizovanju dodiplomskog, postdiplomskog studija i
postupku za sticanje doktorata nauka u Javnu ustanovu
Univerzitet u Tuzli
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Pravilnikom o organizovanju dodiplomskog, postdiplomskog
studija i postupku za sticanje doktorata nauka JU Univerzitet u
Tuzli (u daljem tekstu: Univerzitet) blie se ureuje:
Organizacija univerzitetskog studija,
Prava i obaveze studenata,
Nain polaganja ispita i izvravanja drugih
obaveza,
Upis u narednu godinu studija,
Prelazak sa vanrednog na redovni studij,
Obaveza, nain i duina obavljanja strune
prakse za pojedine studijske profile,
Zavretak studija prije utvrenog roka,
Nastavak studija nakon zavrene vie kole,
Diplomski rad, diplomski ispit i izdavanje
diplome,
Sticanje razliitih strunih naziva na istom
fakultetu,
Postdiplomski studij,
Struni naziv koji se stie po zavretku
dodiplomskog studija
Nauni stepen koji se stie po zavretku
postdiplomskog studija i postupuka za
sticanje naunog stepena doktora nauka,
Izdavanje diplome o steenom naunom
stepenu doktora i magistra nauka,
Izdavanje duplikata javnih isprava.
lan 2.
Nauno-nastavni rad na Univerzitetu organizuje se putem
univerzitetskih studija kao:
Dodiplomski studij i Postdiplomski studij.
Univerzitetski studiji iz predhodnog stava organizuju se i izvode
na Akademiji i fakultetima kao organizacionim jedinicama
Univerziteta (u daljem tekstu: fakulteti) i to:
1. Akademiji dramskih umjetnosti;
2. Defektolokom fakultetu;
3. Ekonomskom fakultetu;
4. Fakultetu elektrotehnike;
5. Filozofskom fakultetu;
6. Mainskom fakultetu;
7. Medicinskom fakultetu;
8. Rudarsko-geoloko-graevinskom fakultetu;
9. Tehnolokom fakultetu.
lan 3.
Univerzitet organizuje dodiplomski studij radi sticanja visoke i
vie strune spreme.
Dodiplomski studij za sticanje visoke strune spreme traje:
- etiri godine na:
Akademiji dramskih umjetnosti, Defektolokom, Ekonomskom i
Filozofskom fakultetu.
- pet godina na:
Fakultetu elektrotehnike, Mainskom fakultetu Rudarsko geoloko - graevinskom i Tehnolokom fakultetu;
- est godina na:
Medicinskom fakultetu.
lan 4.
Dodiplomski studij za sticanje vie strune spreme traje dvije
godine, odnosno etiri semestra.
Dodiplomski studij u dvogodinjem trajanju organizovan je na
Filozofskom fakultetu na odsjecima: Razredna nastava,
Tehniki odgoj i informatika, Predkolski odgoj i obrazovanje, te
na Ekonomskom fakultetu na Vioj poslovnoj koli.
lan 5.
Na fakultetima na kojima se izvode univerzitetski studiji iz vie
obrazovnih i naunih podruja organizovani su studijski odsjeci,
smjerovi, odnosno usmjerenja za svako obrazovno i nauno
podruje i to:
2
- Odsjek: Graevinski
- Odsjek: Buotinska eksploatacija mineralnih sirovina.
7. Tehnoloki fakultet:
- Odsjek: Hemijsko-tehnoloki sa usmjerenjima:
- Hemijsko inenjerstvo;
- Prehrambeno inenjerstvo;
- Ekoloko inenjerstvo;
- Odsjek: Zatita okoline.
8. Defektoloki fakultet:
- Usmjerenja:
- Oligofrenologija;
- Somatopedija;
- Logopedija;
- Surdoaudiologija;
- Tiflologija.
II. DODIPLOMSKI STUDIJ
2.1. Prava i obaveze studenata
lan 6.
Studenti imaju pravo i dunost da aktivno uestvuju u izvoenju
svih oblika nauno-nastavnog procesa na nain i u obimu
utvrenom nastavnim planom i programom svakog nastavnog
predmeta i ovim Pravilnikom.
lan 7.
Pravo studenata iz prethodnog lana podrazumjeva:
- da predavanja i vjebe budu organizovani u obimu utvrenom
nastavnim planom i programom i prema utvrenom
rasporedu,
- da ispitni rokovi budu organizovani prema utvrenom
rasporedu i u Zakonom utvrenom broju,
- ostvarivanje uvida u radove nakon odranog pismenog dijela
ispita;
- organizovanje konsultacija u svrhu boljeg savladavanja
nastavnog programa;
- predlaganje dostupne literature prema nastavnom programu;
- druga prava utvrena Zakonom, Pravilima Univerziteta i ovim
Pravilnikom.
lan 8.
4
lan 27.
Student moe upisati narednu godinu studija ako do 30.
septembra tekue godine studija izvri obaveze iz predhodne
godine studija utvrene nastavnim planom i programom
12
lan 40.
Diplomski rad je pismeno obraen problem iz studijske oblasti
odgovarajueg fakulteta odnosno odsjeka na kojem student
studira.
lan 41.
Diplomski rad obavezan je na:
- Defektolokom fakultetu;
- Ekonomskom fakultetu, osim na dvogodinjem studiju;
- Fakultetu elektrotehnike;
- Filozofskom fakultetu osim na dvogodinjim studijskim
odsjecima;
- Mainskom fakultetu;
- Rudarsko-geoloko-graevinskom fakultetu i
- Tehnolokom fakultetu.
lan 42.
Diplomski ispit polae se na Akademiji dramskih umjetnosti.
8.1. Diplomski rad
lan 38.
Student kojem je odobren zavretak studija prije utvrenog roka
upisuje, odnosno ovjerava istovremeno: - peti i sedmi semestar,
odnosno esti i osmi na fakultetima u etvorogodinjem trajanju;
- sedmi i i deveti, odnosno osmi i deseti na fakultetima u
petogodinjem trajanju;
- deveti i jedanaesti, odnosno deseti i dvanaesti semestar na
Medicinskom fakultetu.
Student iz prethodnog stava obavezan je izvravati obaveze iz
svih nastavnih predmeta za koje su, nastavnim planom,
utvrene praktine vjebe (laboratorijske, raunske ili sl.), i o
tome obezbjediti potpise predmetnih nastavnika.
lan 43.
Nastavnici strunih nastavnih predmeta duni su najkasnije do
31. oktobra tekue kolske godine nauno-nastavnom vijeu
fakulteta predloiti 5 naslova tema za izradu diplomskih radova.
Prilikom predlaganja tema nastavnici su duni voditi rauna da
svaki zadatak bude takav da se moe uraditi u roku
predvienom za izradu diplomskog rada.
Prijedlog treba da sadri: naziv teme, kratak sadraj obraivane
teme i prijedlog literature.
Teme usvaja nauno-nastavno vijee fakulteta. Jednom
odbranjena tema ne moe se vie koristiti.
Usvojene teme objavljuju se na oglasnoj ploi fakulteta.
lan 39.
Kod rasporeivanja studenata u grupe za vjebe, prodekan za
nastavu e voditi rauna o tome da se izbjegne vremenska
podudarnost termina za izvoenje vjebi. U sluaju da se ona ne
moe izbjei, fakultet e organizovati zasebne vjebe za
studenta kojem je odobren zavretak studija prije utvrenog
roka.
lan 44.
Temu za diplomski rad student bira nakon ovjere zimskog
semestra zavrne godine studija.
Student koji je izvrio sve obaveze utvrene nastavnim planom,
nastavnim programima i Pravilima Univerziteta, nakon
ovjerenog zadnjeg semestra studija i poloenih svih ispita brani
diplomski rad.
lan 45.
Zahtjev za dodjelu teme diplomskog rada student podnosi
studentskoj slubi fakulteta na propisanom obrascu. Prodekan
13
rada.
Poslije izlaganja diplomanta lanovi Komisije mu postavljaju
pitanja vezana za diplomski rad.
Ocjenu diplomskog rada javno saoptava predsjednik nakon
vijeanja lanova Komisije.
8.2. Diplomski ispit na Akademiji dramskih umjetnosti
lan 54.
Student Akademije dramskih umjetnosti (u daljem tekstu:
Akademija), koji je izvrio sve obaveze utvrene nastavnim
planom i programom i Pravilima Univerziteta, nakon ovjerenog
zadnjeg semestra studija i poloenih svih ispita polae diplomski
ispit. Diplomski ispit se polae iz glavnog strunog predmeta.
lan 55.
Diplomski ispit na Odsjeku za glumu sastoji se iz dva dijela:
- praktini ispit (I dio): - premijerno izvoenje samostalne
diplomske uloge;
- premijerno izvoenje diplomske uloge u kolektivnom projektu,
- pismeni i usmeni ispit (II dio);
- izrada i odbrana seminarskog rada i razgovor o diplomskim
ulogama.
Samostalnu diplomsku ulogu iz glume i diplomsku ulogu iz
glume koja se radi u projektu van Akademije odobrava, na
prijedlog studenta, ef klase nakon ovjerenog sedmog
semestra.
lan 56.
Diplomski ispit diplomant Akademije polae pred Komisijom od
tri lana. U sastav Komisije obavezno ulaze predmetni nastavnik
(ef klase) i mentor.
Mentor moe biti nastavnik Akademije kao i nastavnik van
Akademije. O odbrani diplomskog rada Komisija vodi zapisnik.
U zapisnik se upisuje ocjena postignuta na odbrani, koju
Komisija donosi veinom glasova.
Najmanja ocjena je est (6) a najvea deset (10).
Zapisnik se odlae i uva u dosjeu studenta kao trajan
dokumenat.
8.3. Izdavanje diplome
lan 57
Studentu koji je odbranio diplomski rad, poloio diplomski ispit
16
lan 64.
Izdatom diplomom na Univerzitetu stiu se slijedei struni
nazivi:
1. Akademija
dramskih umjetnosti
- Odsjek: Gluma
Diplomirani glumac
2. Defektoloki fakultet
- Usmjerenje
Oligofrenologija
- Usmjerenje
Somtopedija
- Usmjerenje
Logopedija
- Usmjerenje
Surdoaudiologija
- Usmjerenje
Tiflologija
3. Ekonomski fakultet
Smjerovi:
- Upraljanje poslovnim
procesima
- Marketing
- Finansije i
raunovodstvo
Via poslovna kola:
- Marketing
- Finansije i
raunovodstvo
4. Fakultet elektrotehnike
- Odsjek energetska
elektrotehnika
- Odsjek
tehnika informatika
Diplomirani
defektolog - oligofrenolog
Diplomirani
defektolog - somatoped
Diplomirani
defektolog - logoped
Diplomirani
defektolog - surdoaudiolog
Diplomirani
defektolog - tiflololog
Diplomirani ekonomista
Diplomirani ekonomista
Diplomirani ekonomista
Ekonomista
Ekonomista
Diplomirani
inenjer elektrotehnike
Diplomirani
inenjer elektrotehnike
5. Filozofski fakultet
19
- Odsjek Bosanski
jezik i knjievnost
-
Odsjek Biologija
Odsjek Fizika
Odsjek Fizika kultura
Odsjek Geografija
Odsjek Hemija
Odsjek Historija
Odsjek Matematika
Odsjek
Pedagodija-psihologija
Profesor bosanskog
jezika i knjievnosti
Profesor biologije
Profesor fizike
Profesor fizike kulture
Profesor geografije
Profesor hemije
Profesor historije
Profesor matematike
Diplomirani
pedagog-psiholog
Profesor engleskog
jezika i knjievnosti
Profesor njemakog
jezika i knjievnosti
Diplomirani urnalista
Profesor biologije-hemije
Profesor historije-geografije
8. Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet
- Odsjek Rudarski
Diplomirani
inenjer rudarstva
- Odsjek Geoloki
Diplomorani
inenjer geologije
- Odsjek Graevinski
Diplomirani
inenjer graevinarstva
- Odsjek Buotinska
eksploatacija
Diplomirani
mineralnih sirovina
inenjer geotehnologije
9. Tehnoloki fakultet
Hemijsko-tehnoloki odsjek
- Smjer
Hemijsko inenjerstvo
Diplomirani
inenjer tehnologije
- Smjer Prehrambeno
inenjerstvo
Diplomirani
inenjer tehnologije
- Smjer
Ekoloko inenjerstvo
Diplomirani
inenjer tehnologije
- Odsjek: Zatita okoline
Diplomirani inenjer
zatite i okoline
Profesor matematike-fizike
Nastavnik predkolskog
odgoja
Nastavnik razredne nastave
Nastavnik tehnikog
odgoja i informatike
Diplomirani
inenjer mainstva
Diplomirani
inenjer mainstva
Doktor medicine
lan 70.
Postdiplomski studij e se organizovati ako se na konkurs prijavi
najmanje 5 (pet) kandidata, koji ispunjavaju uslove konkursa.
Na postdiplomski studij mogu se upisati i studenti
postdiplomskog studija drugog univerziteta.
Zahtjev za prelazak podnosi se najkasnije 30 dana prije poetka
nastave.
Na sticanje statusa studenta postdiplomskog studija
primjenjivae se odredbe Pravila kojim je regulisano sticanje
statusa studenta prelaznika dodiplomskog studija.
lan 71.
U cilju organizacije rukovoenja radom postdiplomskog studija,
dekan fakulteta imenuje voditelja postdiplomskog studija, iz
reda nastavnika koji uestvuju u izvoenju nastave za upisanu
generaciju. Voditelj postdiplomskog studija imenuje se na period
od 2 godine.
Voditelj postdiplomskog studija obavlja slijedee poslove:
- razmatra prijave kandidata po konkursu;
- vri izbor izmeu prijavljenih kandidata;
- predlae nauno-nastavnom vijeu fakulteta listu primljenih
kandidata;
- sainjava raspored izvoenja nastave i ispita na
postdiplomskom studiju;
- predlae dekanu donoenje odluke o sticanju statusa
studenta prijelaznika sa drugog univerziteta;
- brine se o realizaciji nastave na postdiplomskom studiju;
- utvruje dinamiku upisa odnosno ovjere semestra;
- obavlja i druge poslove neophodne za normalno
funkcionisanje postdiplomskog studija.
2. Upis
lan 72.
Kandidati koji se ele upisati na postdiplomski studij podnose
prijavu na konkurs za upis u odreenom roku. Prijava ukljuuje
naziv smjera, te obrazloenje izbora.
lan 73.
Izbor smjera studija je slobodan i nije uslovljen orijentacijom
kandidata. Kandidat je duan sam izvriti dopunu potrebnog
dopunskog znanja.
lan 74.
23
lan 75.
Kandidati koji ispune uslove konkursa, bie pozvani da se do 1.
marta upiu na postdiplomski studij.
Prije upisa, a na osnovu djelatnosti kandidata, potreba radnog
mjesta i mogunosti fakulteta, kandidatu se odreuje ua
nauna oblast magistarskog rada.
Program postdiplomskog studija oblikuje kandidat odabirajui i
upisujui predmete na nain i u obimu propisanom nastavnim
planom postdiplomskog studija.
3. Mentor
lan 76.
Nakon odobrene teme, nauno-nastavno vijee fakulteta
imenuje kandidatu mentora.
lan 77.
Nauno-nastavno vijee fakulteta imenuje mentore iz redova
nastavnika fakulteta izabranih u nastavno-nauna zvanja.
Pojedinim kandidatima moe se za mentora odrediti nastavnik
drugog univerziteta koji je izabran u nastavno-nauno zvanje.
4. Nastavni plan i program
lan 78.
Postdiplomski studij se izvodi prema usvojenom nastavnom
planu i programu, kao redovan studij.
Nastava se izvodi u obliku predavanja, konsultacija,
seminarskog rada, grupnog ili induvidualnog istraivakog rada.
Postdiplomski studij traje dvije godine odnosno etiri semestra.
24
lan 79
Ukupan broj predmeta na postdiplomskom studiju ne moe biti
manji od sedam niti vei od devet.
U prvom semestru sluaju se 3 predmeta opeg kolegija, dok se
u drugom i treem semestru sluaju predmeti usmjeravajuih
kolegija, koji se ravnomjerno rasporeuju na ova dva semestra.
lan 80.
Nastavni fond svakog predmeta iznosi 25 sati obaveznih oblika
nastave prema utvrenom nastavnom planu i programu.
lan 82.
Nastavnici koji izvode nastavu na postdiplomskom studiju u
obavezi su da jedanput godinje predloe jedan ili vie radnih
naslova tema magistarskog rada sa odgovarajuim
obrazloenjem.
Pri predlaganju tema potrebno je voditi rauna o potrebama
naunoistraivakih institucija, privrednih grupacija, drugih
zainteresovanih organizacija, a u skladu sa mogunostima
fakulteta.
lan 83.
Temu magistarskog rada prihvata Nastavno-nauno vijee
fakulteta. Postupak za prihvatanje teme magistarskog rada
moe se pokrenuti kada kandidat poloi najmanje pet, odnosno
sedam ispita. Ispiti iz opeg kolegija moraju biti poloeni.
6. Zavretak postdiplomskog studija
lan 84.
Postdiplomskistudij zavravaizradom iodbranom magistarskograda.
O imenovanju komisije za ocjenu magistarskog rada, prihvatanju ocjene,
imenovanju komisije za odbranu magistarskog rada odluuje Nastavnon a u n o
v i j e e
f a k u l t e t a .
lan 85.
Magistarski rad predstavlja samostalan nauni rad kandidata
kojim on pokazuje da je ovladao odreenom problematikom i da
moe samostalno da postavlja i rjeava sloene nauno-strune
probleme i zadatke.
Magistarski rad ocjenjuje se zajednikim pismenim izvjetajem
lanova komisije za ocjenu magistarskog rada. U ime komisije
za ocjenu rada predsjednik komisije podnosi izvjetaj Nastavnonaunom vijeu fakulteta.
lan 86.
Administrativne poslove u svim fazama postupka prihvatanja
teme, ocjene i odbrane magistarskog rada vodi odgovorna
osoba fakulteta.
lan 87.
Magistarski rad kandidat moe predati na ocjenu kada na
postdiplomskom studiju poloi sve predviene ispite i kada
mentor da saglasnost da je rad mogue predati na ocjenu.
26
lan 88.
Magistarski rad kandidat mora predati na ocjenu najkasnije u
roku od 2 godine raunajui od dana odobrenja teme. U ovaj rok
se ne rauna vrijeme prekida studija zbog nastupa vie sile
(vojna obaveza, porodiljski dopust, bolest i sl.), ali ne due od 1
godine.
lan 89.
Kandidat pismeno podnosi zahtjev za ocjenu magistarskog rada
nauno-nastavnom vijeu fakulteta.
Uz zahtjev se prilae:
- saglasnost mentrora da se rad stavi u postupak ocjene
- etiri neuvezana primjerka magistarskog rada
- biografija (u 3. licu) u najmanje 4 primjerka
- kratki saetak magistarskog rada u najmanje 4 primjerka
Od ovih, jedan primjerak neuvezanog magistarskog rada nalazi
se u nadlenoj slubi fakulteta radi uvida javnosti u toku
postupka ocjene i odbrane, do predaje uvezanih primjeraka,
definisanih u lanu 100. ovog Pravilnika.
lan 90.
Magistarski rad kandidat oprema na slijedei nain:
1. na koricama se ispisuje:
Univerzitet u Tuzli,
fakultet, ime i prezime,
naziv rada,
magistarski rad,
Tuzla, godina,
2. na prvoj stranici se ispisuje tekst kao na koricama
3. na drugoj stranici se ispisuje:
rad je izraen u ....primjeraka
broj UDK Narodne i/ili Univerzitetske biblioteke
mentor rada
rad ima .... stranica rad broj......
4. Magistarski rad treba jo da sadri:
- biografiju,
- kratak sadraj rada na jezicima BiH naroda i jednom od
stranih jezika (engleski, njemaki, francuski)
- kljune rijei (do 10 rijei)
Magistarski rad mora da sadri slijedee:
- uvod
- opi dio koji sadri razradu teme, ciljeve istraivanja,
koritene metode, dobijene rezultate i diskusiju,
- zakljuak,
- saetak magistarskog rada na jezicima BiH naroda,
- saetak magistarskog rada na jednom od stranih jezika
(engleski, njemaki, francuski), - pregled koritene literature,
27
29
30
lan 104.
Prijavu teme doktorske disertacije moe podnijeti kandidat sa
visokom strunom spremom, ako ima nauni stepen magistra
nauka i najmanje 3 nauna rada iz odgovarajue naune oblasti,
objavljena u domaim ili inostranim naunim asopisima i
zbornicima naunih skupova, kao autor ili koautor. Izuzetno, lica
koja su do stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju
stekla struni stepen specijaliste mogu stei nauni stepen
doktora nauka pod uslovom da imaju objavljenih najmanje 5
naunih radova iz odgovarajue naune oblasti, objavljenih u
domaim ili inostranim naunim asopisima i zbornicima
naunih skupova kao autor ili koautor, ako poloe usmeni
doktorski ispit iz odgovarajue naune oblasti i odbrane
pozitivno ocjenjenu doktorsku disertaciju u roku od 4 godine,
raunajui od dana stupanja na snagu Zakona o visokom
obrazovanju.
lan 105.
Prijava teme doktorske disertacije, odnosno radni naslov teme
treba da bude obrazloen, tj. da sadri osnovne naznake
sadraja teme, cilj istraivanja, metode koje e kandidat koristiti
u obradi odabrane teme kao i oekivani izvorni doprinos
disertacije. Uz prijavu zainteresovani kandidat prilae i dokaze o
ispunjavanju uvjeta iz prethodnog lana i to: diplomu o steenom
31
lan 113.
Nauno-nastavno vijee fakulteta utvruje prijedlog komisije za
ocjenu doktorske disertacije od 3 lana (neparni broj). lanovi
komisije za ocjenu doktorske disertacije mogu biti samo osobe u
nastavnikim zvanjima (docent, vanredni i redovni profesor,
profesor emeritus). Ako za to postoje posebni razlozi, naunonastavno vijee fakulteta moe birati i komisiju za ocjenu
doktorske disertacije od 5 lanova. Jedan od lanova komisije
za ocjenu doktorske disertacije je mentor. Mentor ne moe biti
predsjednik komisije za ocjenu doktorske disertacije.
Ukoliko je to mogue, jedan lan Komisije je sa drugog
Univerziteta.
lan 114.
Komisija za ocjenu doktorske disertacije podnosi svoj izvjetaj
nauno-nastavnom vijeu fakulteta najkasnije u roku 6 mjeseci
nakon imenovanja i prijema doktorske disertacije. Vrijeme
raspusta od 16. jula do 31. avgusta ne rauna se u ovaj rok.
U zakljuku ocjene mora biti eksplicitna izjava o izvornom
naunom doprinosu i naunoj oblasti. Na sjednici naunonastavnog vijea fakulteta mentor podnosi skraani usmeni
izvjetaj uz eksplicitno obrazloenje postignutog izvornog
naunog doprinosa.
lan 115.
Komisija za ocjenu doktorske disertacije u svom izvjetaju moe
predloiti:
- da se doktorska disertacija kandidata prihvati i da kandidat
pristupi odbrani rada,
- da se doktorska disertacija dopuni i doradi i podvrgne
ponovnoj ocjeni,
- da se rad odbije.
U sluaju predlaganja dopune i dorade disertacije u izvjetaju se
navodi obrazloenje.
lan 116.
Ako nauno-nastavno vijee zakljui da izvjetaj lanova
Komisije za ocjenu doktorske disertacije ne prua sigurnu
osnovu za donoenje odluke o ocjeni doktorske disertacije,
moe u Komisiju za ocjenu doktorske disertacije predloiti nove
lanove i zatraiti da oni podnesu odvojene izvjetaje, ili
predloiti novu Komisiju te zatraiti da ona ponovno razmotri i
ocijeni doktorsku disertaciju i da podnese izvjetaj.
Komisija za ocjenu dopunjene i doraene doktorske disertacije
podnosi svoj izvjetaj nauno-nastavnom vijeu fakulteta
33
35
36
UNIVERZITET U TUZLI
Tuzla,23.02.2001.
Broj: 04-38-732/01 - 1
PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA
Prof.dr Salih Kulenovi
lan 131.
Lica koja su na usmjerenju Obrazovanje sportskih trenera
odreene oblasti sporta, pri odsjeku Fizika kultura Filozofskog
fakulteta, zavrila studij u dvogodinjem trajanju, izdatom
diplomom stiu struni naziv vii sportski trener za oblasti
sporta: - koarka,
- nogomet,
- rukomet,
- borilaki sportovi za dudo, odnosno karate.
lan 132.
38
42
43
Broj: ____________
Datum izdavanja duplikata _______________ .
______________
DEKAN:
M.P.
________________
REKTOR: