You are on page 1of 21

Na osnovu lana 215. stav 1. alineja 1. i lana 47.

Pravila Javne
ustanove Univerzitet u Tuzli, Upravni odbor javne ustanove
Univerzitet u Tuzli,na prijedlog Senata, na sjednici odranoj
dana 23.02.2001.godine donio je

PRAVILNIK
o organizovanju dodiplomskog, postdiplomskog studija i
postupku za sticanje doktorata nauka u Javnu ustanovu
Univerzitet u Tuzli
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Pravilnikom o organizovanju dodiplomskog, postdiplomskog
studija i postupku za sticanje doktorata nauka JU Univerzitet u
Tuzli (u daljem tekstu: Univerzitet) blie se ureuje:
Organizacija univerzitetskog studija,
Prava i obaveze studenata,
Nain polaganja ispita i izvravanja drugih
obaveza,
Upis u narednu godinu studija,
Prelazak sa vanrednog na redovni studij,
Obaveza, nain i duina obavljanja strune
prakse za pojedine studijske profile,
Zavretak studija prije utvrenog roka,
Nastavak studija nakon zavrene vie kole,
Diplomski rad, diplomski ispit i izdavanje
diplome,
Sticanje razliitih strunih naziva na istom
fakultetu,
Postdiplomski studij,
Struni naziv koji se stie po zavretku
dodiplomskog studija
Nauni stepen koji se stie po zavretku
postdiplomskog studija i postupuka za
sticanje naunog stepena doktora nauka,
Izdavanje diplome o steenom naunom
stepenu doktora i magistra nauka,
Izdavanje duplikata javnih isprava.

lan 2.
Nauno-nastavni rad na Univerzitetu organizuje se putem
univerzitetskih studija kao:
Dodiplomski studij i Postdiplomski studij.
Univerzitetski studiji iz predhodnog stava organizuju se i izvode
na Akademiji i fakultetima kao organizacionim jedinicama
Univerziteta (u daljem tekstu: fakulteti) i to:
1. Akademiji dramskih umjetnosti;
2. Defektolokom fakultetu;
3. Ekonomskom fakultetu;
4. Fakultetu elektrotehnike;
5. Filozofskom fakultetu;
6. Mainskom fakultetu;
7. Medicinskom fakultetu;
8. Rudarsko-geoloko-graevinskom fakultetu;
9. Tehnolokom fakultetu.
lan 3.
Univerzitet organizuje dodiplomski studij radi sticanja visoke i
vie strune spreme.
Dodiplomski studij za sticanje visoke strune spreme traje:
- etiri godine na:
Akademiji dramskih umjetnosti, Defektolokom, Ekonomskom i
Filozofskom fakultetu.
- pet godina na:
Fakultetu elektrotehnike, Mainskom fakultetu Rudarsko geoloko - graevinskom i Tehnolokom fakultetu;
- est godina na:
Medicinskom fakultetu.
lan 4.
Dodiplomski studij za sticanje vie strune spreme traje dvije
godine, odnosno etiri semestra.
Dodiplomski studij u dvogodinjem trajanju organizovan je na
Filozofskom fakultetu na odsjecima: Razredna nastava,
Tehniki odgoj i informatika, Predkolski odgoj i obrazovanje, te
na Ekonomskom fakultetu na Vioj poslovnoj koli.
lan 5.
Na fakultetima na kojima se izvode univerzitetski studiji iz vie
obrazovnih i naunih podruja organizovani su studijski odsjeci,
smjerovi, odnosno usmjerenja za svako obrazovno i nauno
podruje i to:
2

1. Akademija dramskih umjetnosti:


- Odsjek za glumu
2. Ekonomski fakultet:
- Odsjek: Marketing;
- Odsjek: Finansije i raunovodstvo;
- Odsjek: Upravljanje poslovnim procesima;
- Via poslovna kola (VI stepen):
- Odsjek: Marketing,
- Odsjek: Finansije i raunovodstvo
3. Fakultet elektrotehnike:
- Odsjek: Energetska elektrotehnika;
- Odsjek: Tehnika informatika
4. Filozofski fakultet:
- Odsjek: Bosanski jezik i knjievnost;
- Odsjek: Biologija;
- Odsjek: Fizika;
- Odsjek: Fizika kultura;
- Odsjek: Geografija;
- Odsjek: Hemija;
- Odsjek: Historija;
- Odsjek: Matematika;
- Odsjek: Pedagogija-Psihologija;
- Odsjek: Strani jezici:
- Engleski jezik i knjievnost;
- Njemaki jezik i knjievnost;
- Odsjek: urnalistika;
- Odsjek: Predkolski odgoj i obrazovanje;
- Odsjek: Razredna nastava
- Odsjek: Tehniki odgoj i informatika;
- Odsjek: Biologija-Hemija;
- Odsjek: Historija-Geografija;
- Odsjek: Matematika-Fizika;
5. Mainski fakultet:
- Odsjek: Energetsko mainstvo;
- Odsjek: Proizvodno mainstvo.
6. Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet:
- Odsjek: Rudarski;
- Odsjek: Geoloki;
3

- Odsjek: Graevinski
- Odsjek: Buotinska eksploatacija mineralnih sirovina.
7. Tehnoloki fakultet:
- Odsjek: Hemijsko-tehnoloki sa usmjerenjima:
- Hemijsko inenjerstvo;
- Prehrambeno inenjerstvo;
- Ekoloko inenjerstvo;
- Odsjek: Zatita okoline.
8. Defektoloki fakultet:
- Usmjerenja:
- Oligofrenologija;
- Somatopedija;
- Logopedija;
- Surdoaudiologija;
- Tiflologija.
II. DODIPLOMSKI STUDIJ
2.1. Prava i obaveze studenata
lan 6.
Studenti imaju pravo i dunost da aktivno uestvuju u izvoenju
svih oblika nauno-nastavnog procesa na nain i u obimu
utvrenom nastavnim planom i programom svakog nastavnog
predmeta i ovim Pravilnikom.
lan 7.
Pravo studenata iz prethodnog lana podrazumjeva:
- da predavanja i vjebe budu organizovani u obimu utvrenom
nastavnim planom i programom i prema utvrenom
rasporedu,
- da ispitni rokovi budu organizovani prema utvrenom
rasporedu i u Zakonom utvrenom broju,
- ostvarivanje uvida u radove nakon odranog pismenog dijela
ispita;
- organizovanje konsultacija u svrhu boljeg savladavanja
nastavnog programa;
- predlaganje dostupne literature prema nastavnom programu;
- druga prava utvrena Zakonom, Pravilima Univerziteta i ovim
Pravilnikom.
lan 8.
4

Studenti imaju obavezu da:


- uestvuju u izvravanju nastavnih planova i programa prema
utvrenom rasporedu;
- da za izvrene obaveze blagovremeno obezbjede potpise
nastavnika;
- da u utvrenim rokovima obave upis ili obnovu godine,
odnosno semestra;
- da u propisano vrijeme prijave polaganje ispita;
- izvravaju i druge obaveze utvrene Pravilima i ovim
Pravilnikom.
2.2. Upis i ovjera semestra
lan 9.
Student stie pravo na potpis ukoliko je odsluao 80%
predavanja i obavio vjebe u tekuem semestru sa fondom sati
utvrenim nastavnim planom svakog nastavnog predmeta.
Pravo na potpis stie i student koji nije obavio praktine i
laboratorijske vjebe u obimu do 20% od utvrenog fonda sati
vjebi, ukoliko je opravdano odsustvovao sa vjebi, to dokazuje
vjerodostojnom dokumentacijom predmetnom nastavniku.
Predmetni nastavnik e omoguiti studentu nadoknadu
praktinih i laboratorijskih vjebi, a student je obavezan iste
nadoknaditi u toku trajanja semestra, a najkasnije 7 dana nakon
zavretka nastave i obezbjediti potpis nastavnika.
Ukoliko student ne postupi u smislu prethodnog stava gubi pravo na
ovjeru semestra, odnosno i upis u ljetni semestar ukoliko su se
obaveze odnosile na zimski semestar.
Pravo, odnosno obaveza iz prethodnog stava odnosi se i na
studenta, vrhunskog sportistu, koji je odsustvovao sa nastave zbog
uea na dravnim i drugim sportskim takmienjima, u skladu sa
Zakonom o sportu.
lan 10.
Ukoliko je student u toku semestra opravdano odsustvovao sa
nastave, neprekidno do pet sedmica, nadoknadu vjebi, po
zahtjevu studenta, odobrava dekan Fakulteta posebnim
Rjeenjem.
Pod opravdanim odsustvovanjem podrazumjevaju se: bolest;
odsluenje, odnosno dosluenje vojnog roka kao i takmienja
vrhunskih sportista. Uz zahtjev, student obavezno prilae
vjerodostojnu dokumentaciju. Student iz stava 1. ovog lana
obavezan je u toku trajanja kolske godine, a najkasnije 7 dana
nakon zavretka nastave, nadoknaditi praktine, odnosno
5

laboratorijske vjebe i obezbjediti potpise nastavnika. U


protivnom, student gubi pravo na ovjeru semestra.
lan 11.
Studentu koji je opravdano odsustvovao sa nastave u trajanju
duem od pet sedmica odobrava se mirovanje statusa studenta
u toj kolskoj godini.
lan 12.
O izvravanju obaveza studenata iz svih oblika nastavnog rada,
vodi se evidencija, jedinstvena za svaki nastavni predmet.
Evidenciju vode nastavnici i saradnici i ista se uva jednu
kolsku godinu.
lan 13.
Redovni studenti upisuju i ovjeravaju svaki semestar, a vanredni
studenti svaku kolsku godinu. Upis u zimski semestar vri se
prije poetka kolske godine, a ovjera u narednoj sedmici po
zavretku nastave u zimskom semestru. Student koji je stekao
uvjet za ovjeru zimskog semestra, istovremeno vri upis u ljetni
semestar. Ljetni semestar ovjerava se 7 dana nakon zavretka
nastave u ljetnom semestru.
lan 14.
Izuzetno, redovni student koji je obnovio odreenu godinu
studija, a u prethodnoj kolskoj godini je uredno ovjerio oba
semestra te studijske godine, ovjerava studijsku godinu .
Odredba prethodnog stava ne odnosi se na studente kojima je
utvrena obaveza sluanja razlike predmeta, ukljuivanjem u
novi nastavni plan i program.
lan 15.
Studentu koji ne upie narednu godinu studija, ne obnovi upis u
odreenu godinu studija kao i student kome ne miruju prava i
obaveze, prestaje status studenta.
lan 16.
Student zavrne godine studija koji je ovjerio posljednji
semestar (apsolvent) zadrava status studenta jo 6 mjeseci, tj.
do 31.03. naredne godine. Ukoliko student ne diplomira u roku
utvrenom u prethodnom stavu, preostale obaveze izvrava,
putem imatrikulacije statusa. Imatrikulacija statusa predstavlja
voenje studenta u evidenciji, bez obaveze obnavljanja zavrne
godine studija i moe trajati najdue do isteka kolske godine u
kojoj ga sustie generacija studenata upisanih po izmjenjenom
6

nastavnom planu i programu. Student koji ne diplomira do roka


utvrenog u prethodnom stavu, obnavlja upis zavrne godine
studija uz obavezu izvravanja razlike iz nastavnog plana i
programa ukoliko se ona utvrdi.
3.Nain polaganja ispita i izvravanje drugih obaveza
lan 17.
Student stie pravo na polaganje ispita ako je pretho-dno izvrio
obaveze utvrene lanom 13. stav 1. ovog Pravilnika i prijavio
studentskoj slubi fakulteta ispite.
lan 18.
Ispiti se obavezno obavljaju u januarsko-februarskom, junsko julskom i septembarskom ispitnom roku.
Senat Univerziteta moe utvrditi vanredni aprilski ispitni rok za
sve studijske godine.
Studenti imaju pravo da polau ispite u svakom ispitnom
terminu.
lan 19.
Ispiti se obavljaju na jedan od slijedeih naina:
- usmeno,
- pismeno i usmeno,
- praktino i usmeno.
Nain polaganja ispita za svaki nastavni predmet utvruje se
nastavnim programom.
lan 20.
Na nastavnim predmetima na kojima je predviena pismena i
usmena, odnosno praktina i usmena provjera znanja, student
ne moe pristupiti usmenoj provjeri znanja ukoliko prethodno
nije poloio pismeni, odnosno praktini dio ispita. Poloen
pismeni, odnosno praktini dio ispita, vai u toku cijele kolske
godine.
lan 21.
Provjera znanja redovnih studenata moe biti djelimina i
zavrna, ukoliko je to predvieno nastavnim programom
predmeta.
Pravo na djeliminu provjeru znanja imaju samo studenti koji su
prvi puta upisali studijsku godinu. Djelimina provjera znanja
obavlja se u januarsko-februarskom, junsko-julskom ispitnom
roku, odnosno i u aprilskom ispitnom roku, u skladu sa lanom
7

18, stav 2. ovog Pravilnika. Ukoliko student ne zadovolji na


djeliminoj provjeri znanja u junsko-julskom ispitnom roku, ima
pravo na ponovnu, djeliminu provjeru znanja u drugom
ispitnom terminu junsko-julskog ispitnog roka.
Studenti koji nisu zadovoljili na djeliminoj provjeri znanja, ispit
polau na zavrnoj provjeri znanja, u redovnim, septembarskim
ispitnim terminima
lan 22.
Djelimina provjera znanja studenata evidentira se u arhivi
nastavnika.
lan 23.
U ispitnu prijavu i indeks (upisnicu) studenta unosi se samo
zakljuna, pozitivna ocjena od 6 do 10 (brojem i slovima).
Ukoliko je student ispit polagao pred Komisijom, evidenciju o
poloenom ispitu u indeksu studenta i ispitnoj prijavi upisuje
Komisija.
lan 24.
U sluaju da se ispit polae iz dva dijela i student pri tome
postigne razliite ocjene, kao zakljuna ocjena uzima se
prosjeno ostvarena ocjena. Ukoliko prosjena ocjena ne daje
cio broj, zakljuna ocjena se odreuje zaokruivanjem na veu
cifru.
lan 25
U istom danu student moe polagati ispit iz samo jednog
nastavnog predmeta.
lan 26.
O obavljenim ispitima, nastavnici i saradnici Fakulteta vode
evidenciju. Evidencija se uva cijelu kolsku godinu. Nakon
obavljene zavrne provjere znanja studenata, u svakom
ispitnom terminu, nastavnici su duni dostaviti studentskoj
slubi fakulteta rezultate ispita i uredno popunjene ispitne
prijave odmah, a najkasnije u roku od 3 dana raunajui od dana
odravanja ispita.
4. Upis u narednu godinu studija

lan 27.
Student moe upisati narednu godinu studija ako do 30.
septembra tekue godine studija izvri obaveze iz predhodne
godine studija utvrene nastavnim planom i programom

odgovarajue godine studija.


Student moe upisati narednu godinu studija i ako do kraja
kolske godine ne poloi ispite iz najvie dva, bilo koja
dvosemestralna nastavna predmeta tekue godine studija,
odnosno bilo kojih nastavnih predmeta ije ukupno trajanje ne
prelazi 4 semestra. Student moe polagati ispite iz tekue
godine studija prije nego to poloi ispite iz predhodne godine
studija, ali ne moe upisati narednu godinu studija dok ne poloi
ispite iz predhodne godine studija.
5. Prelazak sa vanrednog na redovni studij
lan 28.
Na fakultetima na kojima je organizovan i redovni i vanredni
studij, student koji ima status vanrednog studenta moe prei na
redovni studij pod slijedeim uslovima:
- da je tekuu kolsku godinu upisao prvi puta,
- da je stekao uslov za upis u narednu godinu studija.
Zahtjev iz prethodnog stava, student je duan podnijeti
najkasnije do 15.09. tekue kolske godine.
O zahtjevu studenta, rjeenjem, odluuje dekan fakulteta.
6. Obaveza, nain i duina obavljanja strune prakse za
pojedine studijske profile
6.1. Struna praksa
lan 29.
Struna praksa kao obavezni oblik nastavnog rada utvrena je
nastavnim programom nastavnih predmeta na slijedeim
studijskim profilima: - Rudarsko-geoloko-graevinskom
fakultetu koja se obavlja nakon zavretka nastave u ljetnom
semestru tree ili etvrte godine, u trajanju od 15 dana po 8 sati
dnevno. Struna praksa se izvodi u preduzeima iz oblasti
rudastva odnosno za studente Graevinskog odsjeka na
gradilitima graevinskih preduzea;
- Medicinskom fakultetu koja se obavlja:
- nakon odsluanog estog semestra na Internoj klinici po
programu nastavnog predmeta Interna medicina sa
pneumoftiiziologijom i nuklernom medicinom u trajanju od
mjesec dana po 4 sata ili petnaest dana po 8 sati;
- nakon odsluanog osmog semestra na Hirurkoj klinici po
programu nastavnog predmeta Hirurgija i ratna hirurgija u
9

trajanju od mjesec dana po 4 sata ili petnaest dana po 8 sati;


- nakon odsluanog X semestra na poroajnom odjeljenju
klinike u trajanju od dvije sedmice po 8 sati dnevno.
U toku obavljanja prakse iz prethodnih stavova studenti su duni
voditi dnevnik rada, koji svojim potpisom ovjerava predmetni
nastavnik odnosno odgovorno lice u preduzeu - klinici u kojem
se praksa obavlja i uslov je za upis narednog semestra.
6.2. Pedagoka i metodika praksa
lan 30.
Radi osposobljavanja studenata za samostalnu realizaciju
sadraja, ciljeva i zadataka odgojno obrazovnog rada, koji su
utvreni nastavnim planovima i programima osnovnih i srednjih
kola organizuje se pedagoka i metodika praksa.
Pedagoka i metodika praksa organizuju se u skladu sa
Pravilnikom o pedagoko-metodikoj praksi studenata i uenika
( "Sl. novine TK" 6/99) za studente Defektolokog fakulteta kao i
za studente Filozofskog fakulteta svih odsjeka, osim Odsjeka
urnalistike.
lan 31.
Pedagoka praksa se organizuje u ljetnom semestru tree
godine etvorogodinjeg studija i prve godine dvogodinjeg
studija na Filozofskom fakultetu, a sastoji se iz:
- upoznavanja sa zakonom;
- uvida u nastavni plan i program;
- pregleda ljetopisa kole,
- pregleda dokumenata kole;
- upoznavanja sa glavnom dokumentacijom o uenicima kole
(matinom knjigom, registrom, odjeljenjskom knjigom);
- upoznavanja sa dokumentima koji se izdaju uenicima;
- upoznavanja sa kolskom bibliotekom.
O pedagokoj praksi vodi se dnevnik, koji ovjerava direktor kole
potpisom i peatom.
Obavljena pedagoka praksa se evidentira u indeksu-upisnici
studenta.
Pedagoka praksa koja se organizuje na I godini dvogodinjeg
studija uslov je za upis u narednu godinu studija, a pedagoka
praksa koja se organizuje u ljetnom semestru III godine studija
uslov je za ovjeru ljetnog semestra te studijske godine.
lan 32.
Na Filozofskom fakultetu na svim studijskim odsjecima izuzev
10

na Odsjeku urnalistika organizuje se metodika praksa u


ljetnom semestru zavrne godine studija.
Metodika praksa se organizuje u okviru nastavnog plana i
programa srednjih i osnovnih kola, pod neposrednim
rukovodstvom nastavnika metodike pojedinih nastavnih
predmeta.
lan 33.
Za vrijeme trajanja metodike prakse studenti su obavezni
prisustvovati na dva mentorska asa u odabranoj koli uz
prisustvo predmetnog nastavnika, a etiri sata na Odsjeku
razredna nastava realizovati sami.
Izuzetno, student pored gore predvienih asova moe
realizovati jo po dva sata samostalne nastave.
lan 34.
O metodikoj praksi vodi se dnevnik rada koji ovjerava potpisom
i peatom direktor kole.
Uspjeno obavljena praksa se dokazuje potvrdom direktora i
mentora osnovne odnosno srednje kole.
Po zavretku metodike prakse dnevnik rada i potvrdu iz
prethodnog stava, student predaje predmetnom nastavniku
metodike.
lan 35.
Nakon obavljene metodike prakse student obavlja samostalnu
praksu u trajanju od 10 dana u osnovnim i srednjim kolama,
koju predhodno osmiljava predmetni nastavnik metodike.
Student samostalno vri izbor kole, a poetak prakse odreuje
se uz saglasnost predmetnog nastavnika.
O samostalnoj praksi student vodi dnevnik, koji pregleda
predmetni nastavnik a ovjerava direktor kole. Ovjereni dnevnik
rada student predaje nastavniku, koji je organizovao praksu.
Za vrijeme prakse student je osloboen nastave.
7. Zavretak studija prije utvrenog roka
lan 36.
Student koji postie izvanredne rezultate u savladavanju
nauno-nastavnog, odnosno umjetnikog rada, ima pravo da,
bez obaveza praenja predavanja iz dvije posljednje godine
studija, zavri studij prije utvrenog roka, u skladu sa Pravilima
Univerziteta i ovim Pravilnikom.
11

Odredbe predhodnog stava ovog lana ne odnose se na


studente dvogodinjih studija.
lan 37.
Pravo iz prethodnog lana student moe koristiti pod uslovom da
je ostvario prosjenu ocjenu utvrenu lanom 144. Pravila
Univerziteta i poloio sve ispite iz:
- I i II godine studija na fakultetima u etvero-godinjem
trajanju;
- I, II i III godine studija na fakultetima u peto-godinjem
trajanju;
- I, II, III i IV godine studija na Medicinskom fakultetu.
Zahtjev se podnosi nauno-nastavnom vijeu fakulteta
najkasnije do 15. septembra tekue godine.
O zahtjevu studenta iz prethodnih stavova, na prijedlog dekana,
odluuje nauno-nastavno vijee fakulteta u roku od 15 dana od
dana podnoenja zahtjeva.
O donesenoj odluci unosi se zabiljeka u indeks-upisnicu
studenta.

12

lan 40.
Diplomski rad je pismeno obraen problem iz studijske oblasti
odgovarajueg fakulteta odnosno odsjeka na kojem student
studira.
lan 41.
Diplomski rad obavezan je na:
- Defektolokom fakultetu;
- Ekonomskom fakultetu, osim na dvogodinjem studiju;
- Fakultetu elektrotehnike;
- Filozofskom fakultetu osim na dvogodinjim studijskim
odsjecima;
- Mainskom fakultetu;
- Rudarsko-geoloko-graevinskom fakultetu i
- Tehnolokom fakultetu.
lan 42.
Diplomski ispit polae se na Akademiji dramskih umjetnosti.
8.1. Diplomski rad

lan 38.
Student kojem je odobren zavretak studija prije utvrenog roka
upisuje, odnosno ovjerava istovremeno: - peti i sedmi semestar,
odnosno esti i osmi na fakultetima u etvorogodinjem trajanju;
- sedmi i i deveti, odnosno osmi i deseti na fakultetima u
petogodinjem trajanju;
- deveti i jedanaesti, odnosno deseti i dvanaesti semestar na
Medicinskom fakultetu.
Student iz prethodnog stava obavezan je izvravati obaveze iz
svih nastavnih predmeta za koje su, nastavnim planom,
utvrene praktine vjebe (laboratorijske, raunske ili sl.), i o
tome obezbjediti potpise predmetnih nastavnika.

lan 43.
Nastavnici strunih nastavnih predmeta duni su najkasnije do
31. oktobra tekue kolske godine nauno-nastavnom vijeu
fakulteta predloiti 5 naslova tema za izradu diplomskih radova.
Prilikom predlaganja tema nastavnici su duni voditi rauna da
svaki zadatak bude takav da se moe uraditi u roku
predvienom za izradu diplomskog rada.
Prijedlog treba da sadri: naziv teme, kratak sadraj obraivane
teme i prijedlog literature.
Teme usvaja nauno-nastavno vijee fakulteta. Jednom
odbranjena tema ne moe se vie koristiti.
Usvojene teme objavljuju se na oglasnoj ploi fakulteta.

lan 39.
Kod rasporeivanja studenata u grupe za vjebe, prodekan za
nastavu e voditi rauna o tome da se izbjegne vremenska
podudarnost termina za izvoenje vjebi. U sluaju da se ona ne
moe izbjei, fakultet e organizovati zasebne vjebe za
studenta kojem je odobren zavretak studija prije utvrenog
roka.

lan 44.
Temu za diplomski rad student bira nakon ovjere zimskog
semestra zavrne godine studija.
Student koji je izvrio sve obaveze utvrene nastavnim planom,
nastavnim programima i Pravilima Univerziteta, nakon
ovjerenog zadnjeg semestra studija i poloenih svih ispita brani
diplomski rad.

8. Diplomski rad, diplomski ispit i izdavanje diplome

lan 45.
Zahtjev za dodjelu teme diplomskog rada student podnosi
studentskoj slubi fakulteta na propisanom obrascu. Prodekan
13

za nastavu odobrava izdavanje teme diplomskog rada koju je


prethodno usvojilo nauno-nastavno vijee fakulteta i odreuje
mentora.
Prodekan za nastavu je duan razmotriti zahtjev studenta i
dodijeliti mu temu diplomskog rada u roku od 30 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
Odobrena tema diplomskog rada mora se odbraniti najkasnije
do 31.03. naredne kolske godine.
O dodijeljenim temama vodi se evidencija u studentskoj slubi
fakulteta.
lan 46.
Mentor je predmetni nastavnik .
Mentor je duan studentu pruiti strunu pomo, starati se o
eksperimentalnom dijelu rada, uputiti ga na osnovnu literaturu
koju e diplomant koristiti tokom izrade diplomskog rada i
konsultovati se sa studentom prema planu konsultacija koju je
mentor unaprijed utvrdio.
lan 47.
Ukoliko student ne preda i odbrani izraen diplomski rad do
31.03. naredne godine gubi pravo na izdatu temu.
lan 48.
Mentor rada, na propisanom obrascu, svojim potpisom
potvruje da je saglasan sa izraenim radom, a prodekan za
nastavu da je student ispunio ostale uvjete za odbranu rada.
Prodekan za nastavu obrazuje Komisiju za odbranu diplomskog
rada ( u daljem tekstu: Komisija). Datum odbrane diplomskog
rada odreuje se javnim oglaavanjem putem oglasne ploe
studentske slube sedam dana nakon predaje ukorienog
diplomskog rada.
Studentu se mora omoguiti odbrana diplomskog rada
najkasnije u roku od 30 dana, raunajui od dana predaje
ukorienog rada.
lan 49.
Komisija za odbranu diplomskog rada broji tri lana.
Mentor i jedan lan Komisije imenuju se iz reda nastavnika, a
trei lan moe biti iz reda viih asistenata.
Mentor ne moe biti predsjednik komisije.
lan 50
Diplomski rad treba da sadri:
14

rezime na jezicima BiH naroda i engleskom jeziku;


kratak sadraj obraivane teme;
teoretsku razradu;
eksperimentalnu postavku i realizaciju (razradu), ukoliko je
bila predviena;
- zakljuak;
- popis koritene literature.
lan 51.
Diplomski rad student predaje studentskoj slubi u 5 primjeraka.
Po jedan primjerak diplomskog rada dostavlja se lanovima
Komisije za odbranu, jedan primjerak se odlae u dosije
studenta, a jedan primjerak biblioteci fakulteta. Diplomski rad se
oprema na slijedei nain:
1. Na koricama se ispisuje:
- JU Univerzitet u Tuzli - naziv fakulteta .......... u gornjem
lijevom uglu
- ime i prezime
- diplomski rad ...........na sredini korice
- naziv rada
- u Tuzli, .....................(mjesec i godina)
2. Na prvom listu ispisuje se isti tekst kao i na korici
3. Na treem listu ispisuje se tekst slijedeim redoslijedom:
- mentor rada: ...........
- rad ima ......... stranica
- redni broj diplomskog rada ......
4. Na narednoj strani ispisuje se rezime rada na jezicima naroda
BiH, a na slijedeoj strani na engleskom jeziku.
lan 52.
Odbrana diplomskog rada je javna i usmena.
O odbrani diplomskog rada Komisija vodi zapisnik. U zapisnik se
upisuje ocjena postignuta na odbrani, koju Komisija donosi
veinom glasova. Najmanja ocjena je est (6) a najvea deset
(10).
Zapisnik iz stava 2. ovog lana odlae se i uva u dosjeu
studenta kao trajan dokument.
lan 53.
Nakon to zvanino otvori odbranu predsjednik Komisije daje
rije diplomantu, koji u vremenu do 30 minuta izlae usmeno i uz
pomo tehnikih pomagala sutinu svog diplomskog rada,
rezultate do kojih je doao i / ili kritiki osvrt u odnosu na
postojee stanje i rezultate u oblasti koja je predmet diplomskog
15

rada.
Poslije izlaganja diplomanta lanovi Komisije mu postavljaju
pitanja vezana za diplomski rad.
Ocjenu diplomskog rada javno saoptava predsjednik nakon
vijeanja lanova Komisije.
8.2. Diplomski ispit na Akademiji dramskih umjetnosti
lan 54.
Student Akademije dramskih umjetnosti (u daljem tekstu:
Akademija), koji je izvrio sve obaveze utvrene nastavnim
planom i programom i Pravilima Univerziteta, nakon ovjerenog
zadnjeg semestra studija i poloenih svih ispita polae diplomski
ispit. Diplomski ispit se polae iz glavnog strunog predmeta.
lan 55.
Diplomski ispit na Odsjeku za glumu sastoji se iz dva dijela:
- praktini ispit (I dio): - premijerno izvoenje samostalne
diplomske uloge;
- premijerno izvoenje diplomske uloge u kolektivnom projektu,
- pismeni i usmeni ispit (II dio);
- izrada i odbrana seminarskog rada i razgovor o diplomskim
ulogama.
Samostalnu diplomsku ulogu iz glume i diplomsku ulogu iz
glume koja se radi u projektu van Akademije odobrava, na
prijedlog studenta, ef klase nakon ovjerenog sedmog
semestra.
lan 56.
Diplomski ispit diplomant Akademije polae pred Komisijom od
tri lana. U sastav Komisije obavezno ulaze predmetni nastavnik
(ef klase) i mentor.
Mentor moe biti nastavnik Akademije kao i nastavnik van
Akademije. O odbrani diplomskog rada Komisija vodi zapisnik.
U zapisnik se upisuje ocjena postignuta na odbrani, koju
Komisija donosi veinom glasova.
Najmanja ocjena je est (6) a najvea deset (10).
Zapisnik se odlae i uva u dosjeu studenta kao trajan
dokumenat.
8.3. Izdavanje diplome
lan 57
Studentu koji je odbranio diplomski rad, poloio diplomski ispit
16

odnosno studentu koji je poloio posljednji ispit zavrne godine


studija predvien nastavnim planom i programom na fakultetima
na kojima nije predviena izrada i odbrana diplomskog rada,
Univerzitet izdaje diplomu.
lan 58.
Diploma se studentu uruuje na promociji generacije, koja se
organizuje u povodu godinjice Univerziteta.
Ukoliko to okolnosti dozvoljavaju, promocija se moe
organizovati i dva puta godinje. Uz diplomu se studentu vraaju
srednjokolska dokumenta.
lan 59.
Diploma se izdaje na jednom od jezika BiH naroda ili na
engleskom jeziku, prema zahtjevu diplomanta.
Diploma se tampa na propisanom obrascu, u tri primjerka od
kojih se samo jedan potpisuje i ovjerava suhim igom. Jedan od
nepotpisanih i neovjerenih primjeraka odlae se u evidenciju
studentske slube, koja se trajno uva.
Trokove tampanja diplome snosi diplomant.
Diplome Univerziteta tampa ovlatena tamparija.
9. Sticanje razliitih strunih naziva na Univerzitetu
lan 60.
Lice koje je na odgovarajuem studijskom profilu steklo
odgovarajui struni naziv i izdata mu diploma o zavrenom
fakultetu moe stei struni naziv i iz drugog studijskog profila na
Univerzitetu pod slijedeim uslovima:
- da je organizovan studij na vie studijskih odsjeka, odnosno
usmjerenja;
- da se na razliitim studijskim odsjecima, odnosno
usmjerenjima stie razliit struni naziv;
- da je nastavni plan i program na prve dvije studijske godine
identian na studijskom odsjeku, odnosno smjeru ili
usmjerenju na kojem je steena prethodna diploma i
studijskom odsjeku, odnosno smjeru ili usmjerenju na kojem
zainteresovano lice eli stei novu diplomu;
- da zainteresovano lice izvri sve ostale obaveze iz preostalih
studijskih godina i odbrani diplomski rad, odnosno diplomski
ispit, ukoliko je on predvien na odgovarajuem fakultetu.
lan 61.
Lice iz prethodnog lana podnosi zahtjev dekanu fakulteta
17

najkasnije do 01.09. tekue godine za nastavak studija radi


sticanja nove diplome.
Uz zahtjev zainteresovano lice podnosi:
- diplomu ili ovjeren prepis diplome,
- uvjerenje o poloenim ispitima u toku studija,
- ovjeren nastavni plan i program zavrenog studija.
Rjeenjem dekana koje se mora donijeti najkasnije do poetka
nove kolske godine utvruje se pravo lica iz prethodnog stava
za nastavak studija uz decidno navoenje svih preostalih
obaveza koje predstavljaju razliku u nastavnom planu i
programu studijskih profila, kao i odreivanje studijske godine u
koju se lice upisuje.
lan 62.
U sluaju da utvrena razlika ispita, do zavretka studija iznosi
do najvie est nastavnih predmeta, student ima pravo da sve
preostale obaveze izvrava u toku iste kolske godine.
Na lica u smislu odredaba prethodnih lanova ovog poglavlja, za
svo vrijeme trajanja statusa studenta, sve do ostvarivanja prava
na izdavanje nove diplome primjenjivati e se odredbe Pravila
Univerziteta i ovog Pravilnika.

lan 64.
Izdatom diplomom na Univerzitetu stiu se slijedei struni
nazivi:
1. Akademija
dramskih umjetnosti
- Odsjek: Gluma
Diplomirani glumac
2. Defektoloki fakultet
- Usmjerenje
Oligofrenologija
- Usmjerenje
Somtopedija
- Usmjerenje
Logopedija
- Usmjerenje
Surdoaudiologija
- Usmjerenje
Tiflologija

10. Nastavak studija nakon zavrene Vie kole


lan 63.
Lice sa zavrenim I stepenom, odnosno Viom kolom moe
nastaviti studij na odgovarajuem fakultetu Univerziteta u Tuzli
radi sticanja visoke strune spreme. Prilikom priznavanja
poloenih ispita na Vioj koli primjenjivat e se odredbe
lanova 140. (osim stava 2.) do 142. Pravila Univerziteta u Tuzli.
Lice iz stava 1. ovog lana moe stei status studenta III godine
studija samo ukoliko razlika iz nastavnog plana i programa nije
utvrena za vie od dva, dvosemestralna nastavna predmeta,
odnosno iz nastavnih predmeta ije ukupno trajanje ne prelazi
itiri semestra.
Rjeenje o nastavku studija donosi dekan fakulteta.
11. Struni naziv koji se stie po zavretku dodiplomskog
studija
18

3. Ekonomski fakultet
Smjerovi:
- Upraljanje poslovnim
procesima
- Marketing
- Finansije i
raunovodstvo
Via poslovna kola:
- Marketing
- Finansije i
raunovodstvo
4. Fakultet elektrotehnike
- Odsjek energetska
elektrotehnika
- Odsjek
tehnika informatika

Diplomirani
defektolog - oligofrenolog
Diplomirani
defektolog - somatoped
Diplomirani
defektolog - logoped
Diplomirani
defektolog - surdoaudiolog
Diplomirani
defektolog - tiflololog

Diplomirani ekonomista
Diplomirani ekonomista
Diplomirani ekonomista
Ekonomista
Ekonomista

Diplomirani
inenjer elektrotehnike
Diplomirani
inenjer elektrotehnike

5. Filozofski fakultet
19

- Odsjek Bosanski
jezik i knjievnost
-

Odsjek Biologija
Odsjek Fizika
Odsjek Fizika kultura
Odsjek Geografija
Odsjek Hemija
Odsjek Historija
Odsjek Matematika
Odsjek
Pedagodija-psihologija

- Odsjek Strani jezici


- Engleski jezik i
knjievnost
- Njemaki jezik i
knjievnost
- Odsjek urnalistika
- Odsjek
Biologija-Hemija
- Odsjek
Historija-Geografija
- Odsjek
Matematika-Fizika
- Odsjek Predkolski
odgoj i obrazovanje
- Odsjek
Razredna nastava
- Odsjek Tehniki
odgoj i informatika
6. Mainski fakultet
- Odsjek
Proizvodno mainstvo
- Odsjek
Energetsko mainstvo
7. Medicinski fakultet
20

Profesor bosanskog
jezika i knjievnosti
Profesor biologije
Profesor fizike
Profesor fizike kulture
Profesor geografije
Profesor hemije
Profesor historije
Profesor matematike
Diplomirani
pedagog-psiholog
Profesor engleskog
jezika i knjievnosti
Profesor njemakog
jezika i knjievnosti
Diplomirani urnalista
Profesor biologije-hemije
Profesor historije-geografije

8. Rudarsko-geoloko-graevinski fakultet
- Odsjek Rudarski
Diplomirani
inenjer rudarstva
- Odsjek Geoloki
Diplomorani
inenjer geologije
- Odsjek Graevinski
Diplomirani
inenjer graevinarstva
- Odsjek Buotinska
eksploatacija
Diplomirani
mineralnih sirovina
inenjer geotehnologije
9. Tehnoloki fakultet
Hemijsko-tehnoloki odsjek
- Smjer
Hemijsko inenjerstvo
Diplomirani
inenjer tehnologije
- Smjer Prehrambeno
inenjerstvo
Diplomirani
inenjer tehnologije
- Smjer
Ekoloko inenjerstvo
Diplomirani
inenjer tehnologije
- Odsjek: Zatita okoline
Diplomirani inenjer
zatite i okoline

Profesor matematike-fizike
Nastavnik predkolskog
odgoja
Nastavnik razredne nastave
Nastavnik tehnikog
odgoja i informatike

Diplomirani
inenjer mainstva
Diplomirani
inenjer mainstva
Doktor medicine

III POSTDIPLOMSKI STUDIJ


lan 65.
Univerzitet organizuje postdiplomski studij za sticanje naunog
odnosno umjetnikog stepena magistra iz naunih odnosno
umjetnikih oblasti za koje je matian. Organizovanjem
postdiplomskog studija upisanim kandidatima omoguava se
uvoenje u samostalan naunoistraivaki rad i sticanje
produbljenih znanja iz naune odnosno umjetnike oblasti za
koje je matian.
Sposobnost izvoenja naunoistraivakog rada kandidat
potvruje polaganjem ispita iz propisanih predmeta, izradom i
odbranom magistarskog rada.
lan 66.
Postdiplomski studij za redovne studente izvodi se po
nastavnom planu i programu koji, na prijedlog nauno-nastavnih
vijea fakulteta, donosi Senat Univerziteta za svaki studijski 21

odsjek. Nastavnim planom postdiplomskog studija


odgovarajueg profila utvruju se nastavni predmeti, broj
asova predavanja, vjebi i drugih obaveznih oblika nastavnog
rada kao i imena nastavnika.
Nastavnim programom postdiplomskog studija odgovarajueg
profila utvruje se sadraj nastavnih predmeta, nain izvoenja
nastave, nain polaganja ispita, obavezna literatura za
pripremanje ispita iz nastavnih predmeta.
Prilikom donoenja nastavnih planova i programa
postdiplomskog studija, Senat odreuje i podruje iz kojeg se,
uspjenom odbranom magistarskog rada, stie nauni stepen
magistra.
1. Konkurs
lan 67.
Odluku o raspisivanju konkursa za upis kandidata na
postdiplomski studij donosi Upravni odbor na prijedlog Senata
Univerziteta. Konkurs za upis kandidata na postdiplomski studij
obavezno sadri podatke o:
- oblastima i smjerovima za koji se organizuje postdiplomski
studij;
- uslovima koje mora ispunjavati kandidat;
- minimalnom broju kandidata za koji e se organizovati
postdiplomski studij;
- spisak potrebne dokumentacije o ispunjavanju uslova.
lan 68.
Uz prijavu na konkurs kandidat prilae:
- diplomu ili ovjeren prepis diplome o zavrenom fakultetu,
- biografiju i
- izjavu o snoenju trokova postdiplomskog studija.
Trokovi studija podmiruju se prije upisa u I, II i III semestar i to
po jednu treinu ukupnih trokova, ili odjednom, prije upisa u I
semestar. U sluaju da kandidat pravovremeno ne uplati
trokove studija, gubi pravo upisa slijedeeg semestra.
Ako kandidat, nakon prekida nastavi studij, ostatak trokova
plaa prema uslovima konkursa za generaciju s kojom nastavlja
studij. Trokove tampanja diplome podmiruje kandidat.
lan 69.
Konkurs se raspisuje u pravilu svake druge godine, u mjesecu
novembru, a objavljuje se u sredstvima javnog informisanja.
Konkurs za upis na postdiplomski studij ostaje otvoren 15 dana.
22

lan 70.
Postdiplomski studij e se organizovati ako se na konkurs prijavi
najmanje 5 (pet) kandidata, koji ispunjavaju uslove konkursa.
Na postdiplomski studij mogu se upisati i studenti
postdiplomskog studija drugog univerziteta.
Zahtjev za prelazak podnosi se najkasnije 30 dana prije poetka
nastave.
Na sticanje statusa studenta postdiplomskog studija
primjenjivae se odredbe Pravila kojim je regulisano sticanje
statusa studenta prelaznika dodiplomskog studija.
lan 71.
U cilju organizacije rukovoenja radom postdiplomskog studija,
dekan fakulteta imenuje voditelja postdiplomskog studija, iz
reda nastavnika koji uestvuju u izvoenju nastave za upisanu
generaciju. Voditelj postdiplomskog studija imenuje se na period
od 2 godine.
Voditelj postdiplomskog studija obavlja slijedee poslove:
- razmatra prijave kandidata po konkursu;
- vri izbor izmeu prijavljenih kandidata;
- predlae nauno-nastavnom vijeu fakulteta listu primljenih
kandidata;
- sainjava raspored izvoenja nastave i ispita na
postdiplomskom studiju;
- predlae dekanu donoenje odluke o sticanju statusa
studenta prijelaznika sa drugog univerziteta;
- brine se o realizaciji nastave na postdiplomskom studiju;
- utvruje dinamiku upisa odnosno ovjere semestra;
- obavlja i druge poslove neophodne za normalno
funkcionisanje postdiplomskog studija.
2. Upis
lan 72.
Kandidati koji se ele upisati na postdiplomski studij podnose
prijavu na konkurs za upis u odreenom roku. Prijava ukljuuje
naziv smjera, te obrazloenje izbora.
lan 73.
Izbor smjera studija je slobodan i nije uslovljen orijentacijom
kandidata. Kandidat je duan sam izvriti dopunu potrebnog
dopunskog znanja.
lan 74.
23

Na postdiplomski studij mogu se direktno upisati oni kandidati


koji su zavrili dodiplomski studij na odgovarajuem fakultetu, sa
odlinim ili vrlodobrim uspjehom.
Nauno-nastavno vijee fakulteta moe izuzetno odobriti upis i
kandidatima koji su zavrili dodiplomski studij s dobrim
uspjehom, ukoliko imaju odlian ili vrlodobar uspjeh iz predmeta
za koje kandidat bira predmete usmjeravajuih kolegija
postdiplomskog studija, ili ukoliko im dva nastavnika iz ueg
podruja struke mogu dati pozitivnu ocjenu o sposobnostima za
nastavak studija. Za sve kandidate obavezno je i poznavanje
jednog svjetskog jezika. Kod utvrivanja ispunjavanja ovog
uslova, kao poloen ispit priznaje se poloen ispit na ovlaenoj
obrazovnoj ustanovi ili provjera znanja od strane jednog od
nastavnika fakulteta.

Nastava se organizovano izvodi u toku prva tri semetra a u toku


etvrtog semestra kandidat radi magistarski rad.

lan 75.
Kandidati koji ispune uslove konkursa, bie pozvani da se do 1.
marta upiu na postdiplomski studij.
Prije upisa, a na osnovu djelatnosti kandidata, potreba radnog
mjesta i mogunosti fakulteta, kandidatu se odreuje ua
nauna oblast magistarskog rada.
Program postdiplomskog studija oblikuje kandidat odabirajui i
upisujui predmete na nain i u obimu propisanom nastavnim
planom postdiplomskog studija.

Nastava na postdiplomskom studiju odvija se prema utvrenom


rasporedu sa utvrenim fondom sati.
U prvom semestru nastava se izvodi u treoj sedmici marta,
aprila i maja.
U drugom semestru u drugoj sedmici novembra, decembra i
januara.
U treem semestru naredne kolske godine u etvrtoj sedmici
marta, aprila i maja.
Studenti su duni uredno uestvovati u svim oblicima nastave.
Izvravanje obaveza iz nastave, nastavnik potvruje potpisom u
indeksu-upisnici studenta.

3. Mentor
lan 76.
Nakon odobrene teme, nauno-nastavno vijee fakulteta
imenuje kandidatu mentora.
lan 77.
Nauno-nastavno vijee fakulteta imenuje mentore iz redova
nastavnika fakulteta izabranih u nastavno-nauna zvanja.
Pojedinim kandidatima moe se za mentora odrediti nastavnik
drugog univerziteta koji je izabran u nastavno-nauno zvanje.
4. Nastavni plan i program
lan 78.
Postdiplomski studij se izvodi prema usvojenom nastavnom
planu i programu, kao redovan studij.
Nastava se izvodi u obliku predavanja, konsultacija,
seminarskog rada, grupnog ili induvidualnog istraivakog rada.
Postdiplomski studij traje dvije godine odnosno etiri semestra.
24

lan 79
Ukupan broj predmeta na postdiplomskom studiju ne moe biti
manji od sedam niti vei od devet.
U prvom semestru sluaju se 3 predmeta opeg kolegija, dok se
u drugom i treem semestru sluaju predmeti usmjeravajuih
kolegija, koji se ravnomjerno rasporeuju na ova dva semestra.
lan 80.
Nastavni fond svakog predmeta iznosi 25 sati obaveznih oblika
nastave prema utvrenom nastavnom planu i programu.

5. Prihvatanje teme magistarskog rada


lan 81.
Kandidat stie pravo da polae ispit kada odslua predmet i
ispuni ostale obaveze utvrene nastavnim planom i programom
za taj predmet i ovjeri semestar.
Ispiti na postdiplomskom studiju su pojedinani i javni.
Kandidat se prijavljuje studentskoj slubi najmanje sedam dana
prije polaganja ispita.
Ispit na postdiplomskom studiju ocjenjuje se ocjenama od 5 do
10.
Ocjena 6 je najnia prolazna ocjena.
Kandidat koji na ispitu dobije neprolaznu ocjenu 5, ili prolaznu
ocjenu 6 moe traiti da jo jednom, pred komisijom, polae taj
ispit.
Komisiju imenuje dekan Fakulteta.
25

lan 82.
Nastavnici koji izvode nastavu na postdiplomskom studiju u
obavezi su da jedanput godinje predloe jedan ili vie radnih
naslova tema magistarskog rada sa odgovarajuim
obrazloenjem.
Pri predlaganju tema potrebno je voditi rauna o potrebama
naunoistraivakih institucija, privrednih grupacija, drugih
zainteresovanih organizacija, a u skladu sa mogunostima
fakulteta.
lan 83.
Temu magistarskog rada prihvata Nastavno-nauno vijee
fakulteta. Postupak za prihvatanje teme magistarskog rada
moe se pokrenuti kada kandidat poloi najmanje pet, odnosno
sedam ispita. Ispiti iz opeg kolegija moraju biti poloeni.
6. Zavretak postdiplomskog studija
lan 84.
Postdiplomskistudij zavravaizradom iodbranom magistarskograda.
O imenovanju komisije za ocjenu magistarskog rada, prihvatanju ocjene,
imenovanju komisije za odbranu magistarskog rada odluuje Nastavnon a u n o
v i j e e
f a k u l t e t a .
lan 85.
Magistarski rad predstavlja samostalan nauni rad kandidata
kojim on pokazuje da je ovladao odreenom problematikom i da
moe samostalno da postavlja i rjeava sloene nauno-strune
probleme i zadatke.
Magistarski rad ocjenjuje se zajednikim pismenim izvjetajem
lanova komisije za ocjenu magistarskog rada. U ime komisije
za ocjenu rada predsjednik komisije podnosi izvjetaj Nastavnonaunom vijeu fakulteta.
lan 86.
Administrativne poslove u svim fazama postupka prihvatanja
teme, ocjene i odbrane magistarskog rada vodi odgovorna
osoba fakulteta.
lan 87.
Magistarski rad kandidat moe predati na ocjenu kada na
postdiplomskom studiju poloi sve predviene ispite i kada
mentor da saglasnost da je rad mogue predati na ocjenu.
26

lan 88.
Magistarski rad kandidat mora predati na ocjenu najkasnije u
roku od 2 godine raunajui od dana odobrenja teme. U ovaj rok
se ne rauna vrijeme prekida studija zbog nastupa vie sile
(vojna obaveza, porodiljski dopust, bolest i sl.), ali ne due od 1
godine.
lan 89.
Kandidat pismeno podnosi zahtjev za ocjenu magistarskog rada
nauno-nastavnom vijeu fakulteta.
Uz zahtjev se prilae:
- saglasnost mentrora da se rad stavi u postupak ocjene
- etiri neuvezana primjerka magistarskog rada
- biografija (u 3. licu) u najmanje 4 primjerka
- kratki saetak magistarskog rada u najmanje 4 primjerka
Od ovih, jedan primjerak neuvezanog magistarskog rada nalazi
se u nadlenoj slubi fakulteta radi uvida javnosti u toku
postupka ocjene i odbrane, do predaje uvezanih primjeraka,
definisanih u lanu 100. ovog Pravilnika.
lan 90.
Magistarski rad kandidat oprema na slijedei nain:
1. na koricama se ispisuje:
Univerzitet u Tuzli,
fakultet, ime i prezime,
naziv rada,
magistarski rad,
Tuzla, godina,
2. na prvoj stranici se ispisuje tekst kao na koricama
3. na drugoj stranici se ispisuje:
rad je izraen u ....primjeraka
broj UDK Narodne i/ili Univerzitetske biblioteke
mentor rada
rad ima .... stranica rad broj......
4. Magistarski rad treba jo da sadri:
- biografiju,
- kratak sadraj rada na jezicima BiH naroda i jednom od
stranih jezika (engleski, njemaki, francuski)
- kljune rijei (do 10 rijei)
Magistarski rad mora da sadri slijedee:
- uvod
- opi dio koji sadri razradu teme, ciljeve istraivanja,
koritene metode, dobijene rezultate i diskusiju,
- zakljuak,
- saetak magistarskog rada na jezicima BiH naroda,
- saetak magistarskog rada na jednom od stranih jezika
(engleski, njemaki, francuski), - pregled koritene literature,
27

- pregled koritenih simbola i oznaka.


lan 91.
Nastavno-nauno vijee fakulteta bira komisiju za ocjenu
magistarskg rada od 3 lana. lanovi komisije za ocjenu
magistarskg rada mogu biti samo osobe u nastavnikim
zvanjima (docent, vanredni i redovni profesor, profesor
emeritus). Ako za to postoje posebni razlozi, nauno-nastavno
vijee fakulteta moe birati i komisiju za ocjenu magistarskog
rada od 5 lanova. Jedan od lanova komisije za ocjenu
magistarskog rada je mentor. Mentor ne moe biti predsjednik
komisije za ocjenu magistarskog rada.
lan 92.
Komisija za ocjenu magistarskg rada podnosi svoj izvjetaj
nauno-nastavnom vijeu fakulteta najkasnije u roku dva
mjeseca nakon imenovanja i prijema rada. Vrijeme raspusta od
16. jula do 31. avgusta ne rauna se u ovaj rok.
lan 93.
Komisija za ocjenu magistarskog rada u svom izvjetaju moe
predloiti:
- da se rad prihvati i da kandidat pristupi odbrani rada,
- da se rad dopuni i podvrgne ponovnoj ocjeni,
- da se rad odbije.
lan 94.
Ukoliko se rad vrati kandidatu da ga dopuni, dopuna se mora
obaviti u roku od najdue 6 mjeseci. Nastavno-nauno vijee
fakulteta moe da proiri Komisiju za ocjenu dopunjenog
magistarskog rada.
Komisija za ocjenu dopunjenog magistarskog rada podnosi svoj
izvjetaj nauno-nastavnom vijeu fakulteta najkasnije u roku 30
dana nakon imenovanja i prijema dopunjenog rada.
lan 95.
Kandidat ima pravo na novu temu, ako mu nauno-nastavno
vijee fakulteta prvi rad odbije ili u sluaju da iz objektivnih
razloga ne moe da zavri ve odobreni magistarski rad.
Ovu mogunost kandidat moe koristiti samo jedanput.
lan 96.
Nakon prihvatanja pozitivne ocjene magistarskog rada,
Nastavno-nauno vijee fakulteta imenuje komisiju za odbranu
28

magistarskog rada od najmanje tri lana. Komisija za ocjenu


magistarskog rada u pravilu je komisija za odbranu
magistarskog rada.
Nauno-nastavno vijee fakulteta bira i jednog zamjenika
lanova komisije za odbranu magistarskog rada.
lan 97.
Datum odbrane magistarskog odreuje nauno-nastavno vijee
fakulteta koji ne moe biti krai od 15 dana, ni dui od 3 mjeseca,
raunajui od dana odravanja sjednice vijea.
Ovlateno lice fakulteta obavjetava kandidata o datumu i
mjestu odbrane rada najkasnije 7 dana prije utvrenog datuma
za odbranu.
Obavijest o odravanju odbrane magistarskog rada oglaava se
na oglasnoj ploi Fakulteta i u dnevnoj tampi najmanje 7 dana
prije datuma utvrenog za odbranu magistarskog rada.
lan 98.
O toku odbrane magistarskog rada vodi se zapisnik.
Zapisniara odreuje ovlateno lice fakulteta.
lan 99.
Nakon zavretka odbrane magistarskog rada komisija za
odbranu magistarskog rada objavljuje uspjeh kandidata.
Rezultat odbrane moe biti:
- odbranio jednoglasnom odlukom komisije,
- odbranio veinom glasova komisije,
- nije odbranio.
Magistarski rad brani se samo jednom.
lan 100.
Nakon uspjene odbrane magistarskog rada kandidat je duan
najkasnije u roku 15 dana uvezati rad i predati u dovoljnom broju
primjeraka, pri emu se po jedan primjerak dostavlja lanovima
komisije za odbranu, jedan primjerak JU Univerzitetska
biblioteka u Tuzli a jedan primjerak Biblioteci fakulteta.
Sekretarijat Univerziteta e kandidatu prije korienja
magistarskog rada dostaviti odluku o odbrani magistarskog
rada, koja sadri podatke kada je rad odbranjen i pred kojom
komisijom, u istom broju primjeraka u kojem se rad korii.
Odluka se, u pravilu, uvezuje ispred sadraja.
lan 101.
Kandidatu koji s uspjehom odbrani magistarski rad izdaje se
diploma o zavrenom postdiplomskom magistarskom studiju i
akademskom stepenu: magistar nauka.
U diplomi se navodi nauna oblast, smjer postdiplomskog

29

studija i tema magistarskog rada.


Diplomu potpisuje dekan Fakulteta i rektor Univerziteta u Tuzli.
Promociju kandidata na svean nain provodi i uruuje diplomu
kandidatu dekan fakulteta.
lan 102.
U evidenciji fakulteta se vodi knjiga lica koja su stekla nauni
stepen magistra nauka i knjiga evidencije izdatih diploma
promovisanih magistara.
IV DOKTORAT NAUKA
lan 103.
Doktorat nauka je najvii nauni stepen koji se stie na
Univerzitetu iz naunih oblasti za koje je Univerzitet matian.
Nauni stepen doktora nauka stie se odbranom doktorske
disertacije, koja je rezultat samostalnog naunoistraivakog
rada kojim se daju novi nauni rezultati i doprinosi razvoju
nauke.

30

lan 104.
Prijavu teme doktorske disertacije moe podnijeti kandidat sa
visokom strunom spremom, ako ima nauni stepen magistra
nauka i najmanje 3 nauna rada iz odgovarajue naune oblasti,
objavljena u domaim ili inostranim naunim asopisima i
zbornicima naunih skupova, kao autor ili koautor. Izuzetno, lica
koja su do stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju
stekla struni stepen specijaliste mogu stei nauni stepen
doktora nauka pod uslovom da imaju objavljenih najmanje 5
naunih radova iz odgovarajue naune oblasti, objavljenih u
domaim ili inostranim naunim asopisima i zbornicima
naunih skupova kao autor ili koautor, ako poloe usmeni
doktorski ispit iz odgovarajue naune oblasti i odbrane
pozitivno ocjenjenu doktorsku disertaciju u roku od 4 godine,
raunajui od dana stupanja na snagu Zakona o visokom
obrazovanju.
lan 105.
Prijava teme doktorske disertacije, odnosno radni naslov teme
treba da bude obrazloen, tj. da sadri osnovne naznake
sadraja teme, cilj istraivanja, metode koje e kandidat koristiti
u obradi odabrane teme kao i oekivani izvorni doprinos
disertacije. Uz prijavu zainteresovani kandidat prilae i dokaze o
ispunjavanju uvjeta iz prethodnog lana i to: diplomu o steenom

naunom stepenu magistra nauka, odnosno strunom stepenu


specijaliste; spisak naunih radova iz odgovarajue naune
oblasti i same radove, te izjavu da temu pod istim ili slinim
nazivom nije prijavio na drugom Univerzitetu.
Kandidat prijavu podnosi nauno-nastavnom vijeu fakulteta.
lan 106.
Po prijemu potpune prijave kandidata nauno-nastavno vijee
fakulteta utvruje prijedlog komisije za ocjenu uvjeta kandidata
za sticanje naunog stepena doktora nauka i podnobnost teme
za izradu doktorske disertacije, u roku od 60 dana po prijemu
prijave. lanovi komisije su nastavnici Univerziteta, izabrani u
nauno-nastavna zvanja, nauni radnici, lanovi Akademije
nauka i umjetnosti i profesori emeritusi koji imaju nauni stepen
doktora nauka, a veina iz naune oblasti iz koje se prijavljuje
doktorska disertacija. Komisiju obrazuje Senat Univerziteta.
lan 107.
Komisija iz prethodnog lana, najkasnije u roku od 90 dana od
dana imenovanja, dostavlja nauno-nastavnom vijeu fakulteta
Izvjetaj o ocjeni uvjeta kandidata za sticanje naunog stepena
doktora nauka i podobnosti teme za izradu doktorske disertacije,
u tri primjerka.
U svom Izvjetaju komisija moe predloiti prihvaanje teme
doktorske disertacije uz obrazloenje oekivanog naunog
doprinosa ili odbijanje teme doktorske disertacije, uz
obrazloenje. Konanu odluku, po prijedlogu komisije, donosi
nauno-nastavno vijee fakulteta. Protiv odluke naunonastavnog vijea fakuteta o neprihvatanju Izvjetaja, kandidat
ima pravo prigovora Senatu Univerziteta u roku od 15 dana od
dana prijema odluke. Nain rjeavanja, nain obrazovanja
komisije i postupak po prigovoru kao i ostale odbredbe u
postupku prijave teme za izradu doktorske disertacije utvreni
su lanovima 79. do 82. Pravila Univerziteta.
lan 108.
Ako nauno-nastavno vijee fakulteta prihvati Izvjetaj komisije,
na istoj sjednici kandidatu odreuje mentora radi pruanja
pomoi pri izradi doktorske disertacije.
Mentor moe biti redovni ili vanredni profosor, odnosno profesor
emeritus, koji ima objavljene radove iz naune oblasti iz koje se
radi doktorska disertacija.

31

Usmeni doktorski ispit


lan 109.
Lica iz stava 2. lana 104. ovog Pravilnika obavezna su polagati
usmeni doktorski ispit iz odgovarajue naune oblasti.
Usmeni doktorski ispit kandidat polae pred Komisijom za
ocjenu uvjeta kandidata i podobnosti teme za izradu doktorske
disertacije koju na prijedlog nauno-nastavnog vijea fakulteta
imenuje Senat Univerziteta na nain utvren lanom 79. stav 4.
Pravila Univerziteta. Nauno-nastavno vijee fakulteta, nakon
imenovanja komisije iz prethodnog stava, zakazuje polaganje
usmenog doktorskog ispita uz :
- naznaku naune oblasti iz koje se polae usmeni doktorski
ispit,
- datum polaganja doktorskog ispita,
- vrijeme i mjesto polaganja.
lan 110.
O polaganju usmenog doktorskog ispita komisija vodi zapisnik.
Uspjeh kandidata ocjenjuje se "zadovoljio" ili "nije zadovoljio".
Kandidat je zadovoljio na polaganju usmenog doktorskog ispita
ako se o tome izjasni veina lanova komisije.
lan 111.
Komisija iz prethodnog lana dostavlja nauno-nastavnom
vijeu fakulteta izvjetaj o ocjeni uvjeta kandidata i podobnosti
teme doktorske disertacije i zapisnik o polaganju usmenog
doktorskog ispita s prijedlogom za prihvatanje teme doktorske
disertacije ili odbijanje teme doktorske disertacije. Predsjednik
Komisije obrazlae predloenu temu i oekivani izvorni nauni
doprinos. Nauno-nastavno vijee fakulteta donosi odluku o
prihvatanju ili odbijanju teme doktorske disertacije.
lan 112.
Kandidat je duan predati doktorsku disertaciju na pregled i
ocjenu najkasnije u roku od 5 godina, raunajui od dana
usvajanja Izvjetaja o ocjeni uvjeta kandidata za sticanje
naunog stepena doktora nauka i podobnosti teme za izradu
doktorske disertacije. U protivnom zapoeti postupak e se
obustaviti odlukom nauno-nastavnog vijea fakulteta.
Postupak za ocjenu doktorske disertacije pokree se
podnoenjem zahtjeva kandidata u pisanom obliku. Uz zahtjev
kandidat prilae saglasnost mentora da se doktorska disertacija
moe staviti u postupak ocjene i najmanje 4, odnosno 6
neuvezanih primjeraka doktorske disertacije.
32

lan 113.
Nauno-nastavno vijee fakulteta utvruje prijedlog komisije za
ocjenu doktorske disertacije od 3 lana (neparni broj). lanovi
komisije za ocjenu doktorske disertacije mogu biti samo osobe u
nastavnikim zvanjima (docent, vanredni i redovni profesor,
profesor emeritus). Ako za to postoje posebni razlozi, naunonastavno vijee fakulteta moe birati i komisiju za ocjenu
doktorske disertacije od 5 lanova. Jedan od lanova komisije
za ocjenu doktorske disertacije je mentor. Mentor ne moe biti
predsjednik komisije za ocjenu doktorske disertacije.
Ukoliko je to mogue, jedan lan Komisije je sa drugog
Univerziteta.
lan 114.
Komisija za ocjenu doktorske disertacije podnosi svoj izvjetaj
nauno-nastavnom vijeu fakulteta najkasnije u roku 6 mjeseci
nakon imenovanja i prijema doktorske disertacije. Vrijeme
raspusta od 16. jula do 31. avgusta ne rauna se u ovaj rok.
U zakljuku ocjene mora biti eksplicitna izjava o izvornom
naunom doprinosu i naunoj oblasti. Na sjednici naunonastavnog vijea fakulteta mentor podnosi skraani usmeni
izvjetaj uz eksplicitno obrazloenje postignutog izvornog
naunog doprinosa.
lan 115.
Komisija za ocjenu doktorske disertacije u svom izvjetaju moe
predloiti:
- da se doktorska disertacija kandidata prihvati i da kandidat
pristupi odbrani rada,
- da se doktorska disertacija dopuni i doradi i podvrgne
ponovnoj ocjeni,
- da se rad odbije.
U sluaju predlaganja dopune i dorade disertacije u izvjetaju se
navodi obrazloenje.
lan 116.
Ako nauno-nastavno vijee zakljui da izvjetaj lanova
Komisije za ocjenu doktorske disertacije ne prua sigurnu
osnovu za donoenje odluke o ocjeni doktorske disertacije,
moe u Komisiju za ocjenu doktorske disertacije predloiti nove
lanove i zatraiti da oni podnesu odvojene izvjetaje, ili
predloiti novu Komisiju te zatraiti da ona ponovno razmotri i
ocijeni doktorsku disertaciju i da podnese izvjetaj.
Komisija za ocjenu dopunjene i doraene doktorske disertacije
podnosi svoj izvjetaj nauno-nastavnom vijeu fakulteta
33

najkasnije u roku 30 dana nakon imenovanja i prijema


dopunjenog rada.
lan 117.
Ako je ocjena doktorske disertacije u izvjetaju Komisije
negativna, a nauno-nastavno vijee fakulteta ne donese
odluku o proirenju sastava komisije, vijee e donijeti odluku o
obustavljanju postupka za sticanje doktorata nauka i o tome
obavijestiti kandidata.
lan 118.
Nakon prihvatanja pozitivne ocjene doktorske disertacije,
nauno-nastavno vijee fakulteta u pravilu na istoj sjednici,
utvruje prijedlog komisije za odbranu doktorske disertacije od
najmanje tri lana. Veina lanova komisije za ocjenu doktorske
disertacije su i lanovi komisije za odbranu doktorske
disertacije. Nauno-nastavno vijee fakulteta predlae i jednog
zamjenika lanova komisije za odbranu doktorske disertacije.
lan 119.
Po obrazovanju komisije za odbranu doktorske disertacije
nauno-nastavno vijee fakulteta odreuje datum i vrijeme
odbrane. Objava se vri na nain utvren lanom 88. Pravila
Univerziteta.
Odbrana doktorske disertacije je javna.
lan 120.
O toku odbrane doktorske disertacije vodi se zapisnik.
Zapisniara odreuje ovlateno lice fakulteta.
lan 121.
Nakon zavretka odbrane doktorske disertacije komisija za
odbranu doktorske disertacije objavljuje uspjeh kandidata.
Rezultat odbrane moe biti:
- odbranio jednoglasnom odlukom komisije,
- odbranio veinom glasova komisije,
- nije odbranio.
Doktorska disertacija brani se samo jednom.
lan 122
Nakon uspjene odbrane doktorske disertacije kandidat je
duan u roku od mjesec dana uvezati rad i predati u dovoljnom
broju uvezanih primjeraka doktorske disertacije. Po jedan
primjerak rada pripada: Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci u
34

Tuzli, fakultetskoj biblioteci, lanovima komisije, po jedan


primjerak ostalim ustanovama shodno zakonu o bibliotekoj
grai. Prije korienja disertacije, kandidatu se, u potrebnom
broju primjeraka dostavlja odluka o odbrani disertacije. Odluka
se u pravilu uvezuje ispred sadraja.
lan 123.
Doktorsku disertaciju kandidat oprema na slijedei nain:
1. na koricama se ispisuje:
Univerzitet u Tuzli,
fakultet,
ime i prezime,
naziv rada,
doktorska disertacija,
Tuzla, godina.
2. na prvoj stranici se ispisuje tekst kao na koricama,
3. na drugoj stranici se ispisuje:
Doktorska disertacija je izraena u ....primjeraka,
broj UDK Narodne i/ili Univerzitetske biblioteke,
mentor rada,
doktorska disertacija ima .... stranica.
4. U doktorskoj disertaciji treba jo biti:
biografija,
kratak sadraj disertacije na bosanskom jeziku i na jednom od
stranih jezika (engleski, njemaki, francuski),
kljune rijei (do 10 rijei).
Kandidat prilae doktorskoj disertaciji kratki sadraj disertacije u
dva primjerka i na disketi prema taki 4. ovog lana
lan 124.
Kandidatu koji s uspjehom odbrani doktorsku disertaciju izdaje
se diploma o akademskom stepenu: doktor nauka.
U diplomi se navodi nauna oblast, smjer, tema doktorske
disertacije i komisija pred kojom je odbranjena.
Diplomu potpisuje dekan Fakulteta i rektor Univerziteta u Tuzli.
Promociju kandidata na svean nain provodi i uruuje diplomu
kandidatu rektor Univerziteta.
lan 125.
Na fakultetu se vodi matina knjiga evidencije lica koja su stekla
nauni stepen doktora nauka, a u Sekretarijatu Univerziteta
knjiga izdatih diploma doktora nauka.

35

V NAUNI STEPEN KOJI SE STIE PO ZAVRETKU


POSTDIPLOMSKOG STUDIJA I POSTUPKA ZA
STICANJE NAUNOG STEPENA DOKTORA NAUKA
lan 126.
Kandidatu koji je odbranio magistarski rad, odnosno doktorsku
disertaciju izdaje se diploma o steenom naunom odnosno
umjetnikom stepenu magistra odnosno doktora nauka iz
odgovarajue naune oblasti.
Kandidat nakon zavrenog postdiplomskog studija, odnosno
doktorskog studija stie nauni stepen na:
- Akademiji dramskih umjetnosti: magistra/doktora
humanistikih nauka iz podruja umjetnosti s naznakom
oblasti;
- Defektolokom fakultetu: magistra/doktora drutvenih nauka
iz podruja: oligofrenologije; somatopedije; logopedije;
surdoaudiologije ili tiflologije;
- Ekonomskom fakultetu: magistra/doktora drutvenih nauka iz
podruja ekonomije s naznakom smjera;
- Fakultetu elektrotehnike: magistra/doktora tehnikih nauka iz
podruja elektrotehnike s naznakom smjera;
- Filozofskom fakultetu:
- magistra/doktora matematikih nauka;
- magistra/doktora prirodnih nauka iz podruja: fizike, hemije,
bioligije, geografije;
- magistra/doktora drutvenih nauka iz podruja psihologije,
historije, urnalistike i fizike kulture;
- magistra/doktora humanistikih nauka iz podruja filozofije,
pedagogije; lingvistike, knjievnosti;
- Mainskom fakultetu:
- magistra/doktora tehnikih nauka iz podruja mainstva s
naznakom smjera;
- Medicinskom fakultetu:
- magistra/doktora medicinskih nauka - Rudarsko-geolokograevinskom fakultetu:
- magistra/doktora prirodnih nauka iz podruja geologije
- magistra/doktora tehnikih nauka iz podruja: rudarstva,
graevinarstva, geotehnologije, geologije;
- Tehnolokom fakultetu:
- magistra/doktora tehnikih nauka iz podruja procesnog
inenjerstva, prehrambenog inenjerstva, ekolokog
inenjerstva i zatite okoline.

36

VI IZDAVANJE DUPLIKATA JAVNIH ISPRAVA


1. Izdavanje duplikata diplome
lan 127.
Licu kojem je diploma JU Univerzitet u Tuzli fiziki oteena,
dotrajala ili izgubljena, Univerzitet moe, na njegov zahtjev,
izdati duplikat diplome.
Prije tampanja duplikata diplome, lice iz predhodnog stava
duno je, na zakonom propisani nain, predhodno objaviti izdatu
diplomu nevaeom.
Duplikat diplome tampa se na propisanom obrascu, sa
sadrajem potpuno identinim sa izdatim originalom.
U gornjem desnom uglu obavezno se tampa rije "DUPLIKAT".
Duplikat diplome na poleini potpisuju Rektor i Dekan i ista se
ovjerava peatom Univerziteta. Na poleini duplikata ispisuje se
tekst slijedee sadrine:
2. Izdavanje duplikata indeksa-upisnice
lan 128.
Studentu kojem je indeks-upisnica fiziki oteen, dotrajao ili
izgubljen Univerzitet moe, na njegov pismeni zahtjev izdati
duplikat. Uz zahtjev koji se podnosi dekanu fakulteta, student je
duan priloiti oteeni, odnosno dotrajali indeks-upisnicu, kao i
dokaz o objavi proglaenja nevaeim oteenog, dotrajalog
odnosno izgubljenog indeksa-upisnice. Duplikat indeksaupisnice izdaje se na obrascu propisanom u trenutku izdavanja
duplikata.
U gornjem desnom uglu obavezno se, vidno, istie rije
"DUPLIKAT". Na strani 2. duplikata indeksa-upisnice ispisuje se
slubena zabiljeka slijedee sadrine:
"Rjeenjem dekana fakulteta broj: ________ od ___________
godine odobreno je izdavanje duplikata indeksa-upisnice
studentu ______________________.
(Ime, ime oca, prezime)
Student je uredno odsluao i ovjerio semestre ________
(navode se svi semestri zakljuno sa posljednjim odsluanim i
ovjerenim do izdavanja duplikata."
Na strani 3. duplikata u cijelosti se unose podaci o tekuoj
kolskoj godini u kojoj je izdat duplikat.
37

U dijelu indeksa-upisnice pod naslovom:"Podaci o ispitima"


sainjava se prepis poloenih ispita sa podacima: o nazivu
predmeta, ocjeni, datumu polaganja,dok podatak o ispitivau
potpisuje dekan fakulteta na osnovu uredno ovjerenih ispitnih
prijava potpisanih od strane predmetnog nastavnika.
Slubenu zabiljeku na duplikatu indeksa-upisnice unosi
sekretar fakulteta.
U rubriku broj indeksa-upisnice unosi se broj indeksa-upisnice
koji je proglaen nevaeim.
VII PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 129.
Na usmjerenju "Upravljanje poslovnim procesima" - VII stepen
strune spreme, na Ekonomskom fakultetu Univerziteta,
naunonastavni proces je u primjeni do 30.09.2002. godine.
lan 130.
Izvoenje naunonastavnog procesa na dvo-predmetnim
studijskim odsjecima Filozofskog fakulteta:
- Biologija - Hemija,
- Historija - Geografija,
- Matematika - Fizika,
u primjeni je do 30.09.2002. godine. Studentima III godine k.
2000./01. godine omoguiti e se upis u IV godinu studija k.
2001./02. godine i bez sticanja uvjeta za upis u narednu godinu
studija kako bi zapoeti studij zavrili do roka utvrenog u
prethodnom stavu ovog lana. Zateeni studenti u obavezi su
zavriti zapoeti studij, ukljuujui i odbranu diplomskog rada
najkasnije do 30.09.2003. godine.

Postdiplomski studiji i postupci sticanja doktorata nauka,


zapoeti prije stupanja na snagu Zakona o visokom obrazovanju
okonat e se pod uslovima, postupku i u rokovima utvrenim
ranijim propisima.
lan 133.
Lica koja su do dana stupanja na snagu Zakona o visokom
obrazovanju stekla struni stepen specijaliste mogu stei nauni
stepen doktora nauka na Univerzitetu najkasnije do 29.07.2003.
godine.
lan 134.
Odredbe ovog Pravilnika kojima su regulisani upis u narednu
godinu studija; prelazak sa vanrednog na redovni studij;
zavretak studija prije utvrenog roka; te sticanje razliitih
strunih naziva primjenjivae se poev od k. 2001./2002.
godine.
lan 135.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu narednog dana od dana
objavljivanja na oglasnoj ploi Univerziteta.

UNIVERZITET U TUZLI
Tuzla,23.02.2001.
Broj: 04-38-732/01 - 1
PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA
Prof.dr Salih Kulenovi

lan 131.
Lica koja su na usmjerenju Obrazovanje sportskih trenera
odreene oblasti sporta, pri odsjeku Fizika kultura Filozofskog
fakulteta, zavrila studij u dvogodinjem trajanju, izdatom
diplomom stiu struni naziv vii sportski trener za oblasti
sporta: - koarka,
- nogomet,
- rukomet,
- borilaki sportovi za dudo, odnosno karate.
lan 132.
38

Ovaj Pravilnik objavljen je na oglasnoj ploi JU Univerzitet u


Tuzli 26.02.2001.godine.
39

42
43

Broj: ____________
Datum izdavanja duplikata _______________ .

______________

DEKAN:
M.P.

________________

REKTOR:

"Diploma broj: _______ izdata dana _________, potpisana od strane_____________________________


Rektora Univerziteta u Tuzli i ___________________ i Dekana
__________________________________________ (naziv fakulteta)
____________________________ na ime _______________________________ objavljena je nevaeom
dana _______________, u _______________________ pa se na osnovu toga izdaje ovaj duplikat koji u
(naziv lista)
cijelosti odgovara originalu diplome.

You might also like