P. 1
Kreditiranje i Vrste Kredita

Kreditiranje i Vrste Kredita

|Views: 11,936|Likes:
Published by Admird

More info:

Published by: Admird on Apr 13, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/22/2013

pdf

text

original

OTVORENI UNIVERZITET APEIRON TRAVNIK FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SEMINARSKI RAD

KREDITIRANJE I VRSTE KREDITA

Predmet: Bankarstvo Profesor: Doc. dr Igor Živko Asistent: Dipl. oec. Amel Memić Student: Admir Delić Broj indexa: 0004-08/RFBO Smjer studija: Menadžment bankarstva, finansija i osiguranja

Travnik, april, 2010 godine SADRŽAJ
UVOD...........................................................................................................................3
1. POJAM I ULOGA KREDITA.......................................................................4

2. NAMJENA KREDITA...................................................................................5

3.

VRSTE KREDITA..........................................................................................5
3.1. 3.2.

Krediti pravnim licima.......................................................................6 Krediti fizičkim licima......................................................................11

4. OTPLATA KREDITA.................................................................................12

5. KAMATA......................................................................................................13 5.1.

Razlog nastanka kamate...................................................................13

6. KAMATNE STOPE....................................................................................14

ZAKLJUČAK...........................................................................................................16 LITERATURA..........................................................................................................17

2

UVOD Danas ne možemo ni jedan veći projekat započeti bez finansiranja iz kredita. Kredit je postao svakidašnjica u današnjem vremenu, i većina ljudi danas vraća čak i više od jednog kredita. Želimo kupiti stan, kuću, novi automobil, započeti mali biznis, prvo što radimo jeste traženje sredstava za finansiranje, a njih većinom nalazino u bankama uzimajući kredit, koji čemo kasnije uz naknadu ( kamatu ) vračati u jednakim mjesečnim ratama. Da bi dobili kredit, potrebno je i određeno osiguranje da čemo mi taj kredit i vratiti, najčešće se kao osguranje javlja hipoteka i žirant. Za uzeti kredit plačamo određenu kamatu, tj cijenu pozajmljenog novca. Kamatna stopa varira od kredita do kredita i zavisi od roka vračanja, iznosa i namjene kredita. u ovom radu ćemo detaljnije obraditi pojam i vrste kredita i upoznati se sa pojmom kamaten stope.

3

1. POJAM I ULOGA KREDITA Pojam kredita kao oblika finansijskih ulaganja vezuje se za povjerenje koje predstavlja jedan od najvažnijih momenata pri zasnivanju kreditnog odnosa. Naziv kredit potiče od latinske riječi creditum,što znači kredit ili zajam ,odnosno od riječi credo,credere,što znači vjerovati. U širem smislu riječi, pojam kredita se vezuje za pojam uživati kredit u smislu uživanja poslovnog ugleda u jednoj sredini. Međutim, za svaki oblik kredita bitno je da se utvrdi da li je uživalac kredita od povjerenja. Ukoliko jeste onda to znači da je novac uložen na sigurno mjesto i da će on biti na vrijeme doplativ po dospijeću. S obzirom da se kredit najčešće izražava u novcu, u teoriji i praksi finansiranja ove dvije kategorije se najviše povezuju i posmatraju. Kreditni odnos se zasniva između povjerioca(davaoca kredita) i dužnika (tražioca kredita) u uslovima kada povjerilac želi svoja raspoloživa sredstva najcjelishodnije iskoristiti, a dužnik ima potrebu za sredstvima da bi finansirao određenu privrednu aktivnost. U literaturi se često može susresti umjesto pojam kredita pojam zajma. Treba reći ,da i jedan i drugi termin u praksi imaju isto značenje. Međutim, sa teorijskog gledišta :“Kredit predstavlja imovinsko-pravni odnos između povjerioca i dužnika u kome povjerilac svoja novčana sredstva ustupa dužniku na određen vremenski period i pod određenim uslovima. Zajam sa teorijskog gledišta predstavlja pogodbu po kojoj jedna ugovorna strana spremna ustupiti drugoj ugovornoj strani u vlasništvo određeni iznos novčanih sredstava.“ Korisnik zajma se obavezuje da će u ugovorenom roku vratiti određen iznos sredstava u određenu kamatu.

2. NAMJENA KREDITA
4

Budžet je svakako stavka zbog koje vrlo često stavljamo prst na čelo i zapitamo se koliko smo ispravnu odluku donijeli, da li uštedjeti za ovo ili za ono? E, a onda su nam u "pomoć" došli krediti. U današnje vrijeme prava je rijetkost da veće investicije prolaze bez kredita neke vrste. Mnogi od nas upravo zahvaljujući kreditima poseduju stambene prostore, kola i slično. A koliko je mudro upuštati se u kredit, na koliko vremena je opterećenje kućnog budžeta optimalno i da li sada podizati kredit ili sačekati još nešto, pitanja su koja dobro pokazuju koliko podrobno moramo da se raspitamo o svakoj stavci prije nego što se upustimo u kreditiranje. Ukoliko želimo da kupujemo nešto čija je cena veća od vaših mesečnih primanja, kredit može da vam pomogne. Kredit je određeni novčani iznos koji nam banka ustupljuje na korišćenje na određeno vrijeme, pod određenim uslovima i uz plaćanje naknade - kamate, kao cijene korišćenja tih sredstava. Krediti mogu biti nenamjenski ili gotovinski, tzv. „keš" krediti i namjenski kao što su: potrošački, stambeni ili krediti za obrtna sredstva. Poslije odluke da su vam potrebna dodatna sredstva u vidu kredita, trebali bismo da prikupimo informacije o uslovima odobravanja kredita od više banaka i procijenimo koja banka nam pruža najpovoljnije uslove shodno našem sadašnjem i budućem finansijskom stanju. Krediti se, osim po sopstvenim karakteristikama, razlikuju i u zavisnosti od banke u kojoj ih podižemo. 3. VRSTE KREDITA Kredite možemo podijeliti prema različitim kriterijima: 1. prema materijalnom obliku
• •

trgovački krediti (odobravaju ih dobavljači u obliku robe) novčani krediti (u obliku novca) bankarski krediti (odobravaju ih banke) komercijalni krediti (odobravaju ih ostale financijske institucije npr. štednokreditne zadruge ili proizvođači robe)

2. prema subjektu koji ih odobrava
• •

3. prema roku otplate
5

• • •

kratkoročni (do 1 god.) srednjoročni (3-5 god.) dugoročni (rok dulji od 5 god.) proizvođački krediti (služe za financiranje kratkotrajne ili dugotrajne imovine) potrošački krediti (namijenjeni kupnji potrošnih dobara) otvoreni krediti (odobravaju se uz jamstvo osoba) zatvoreni (osigurani) krediti (odobravaju se uz zalog pokretnine ili nekretnine)

4. prema namjeni

5. prema osiguranju
• •

6. prema obliku potpore
• •

namjenski ili selektivni (s državnom potporom) nenamjenski ili obični (bez ikakve potpore) tuzemni krediti (odobravaju ih domaći kreditori) inozemni krediti (odobravaju ih inozemni kreditori)

7. prema podrijetlu davatelja
• •

2.1.

Krediti pravnim licima

Vidjeli smo da se krediti dijele prema različitim kriterijima:
• • •

predmetu kreditiranja na robne i novčane, subjektima na komercijalne i bankarske, svrsi na proizvođačke i potrošačke, prema namjeni na kredite za obrtna sredstva i investicijske, osiguranju na otvorene i pokrivene, itd..

Najčešća je podjela prema roku dospijeća i ekonomskoj funkciji na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Kratkoročni krediti imaju rok dospijeća do jedne godine. Služe za financiranje tekuće poslovne djelatnosti, potrošnje, odnosno za premošćenje tekuće nelikvidnosti. U tu kategoriju ulaze; kontokorentni, eskontni, lombardni, akceptni, rambursni i avalni kredit.
6

Kontokorentni kredit-kratkoročan je kredit što ga banka odobrava u korist tekućega računa komitenta. Sredstva odobrenoga kredita komitent može koristiti za promet i plaćanje, odnosno izdavati naloge za plaćanje iznad vlastitih sredstava na računu. Iako se kredit odobrava do iznosa najvišega utvrđenoga kreditnog limita, komitent može koristiti kredit i u manjem iznosu od ugovorenoga. Pritom komitent plaća kamate samo na iskorišteni dio takve „otvorene kreditne linije“, a na neiskorišteni dio plaća proviziju banci. Kontokorentni kredit vrlo je raširen oblik kratkoročnoga kreditnoga kreditiranja, koji komitentu omogućuje jednostavnije premošćenje kratkoročne nelikvidnosti, elastičnu i racionalnu upotrebu kredita, smanjuje blagajničko poslovanje, itd.. Njegova se pogodnost očituje prilikom otvaranja akreditiva, plaćanja špeditera, kod pretfinanciranja i međufinanciranja, prilikom kupovine većih količina robe uz popust za gotovinu i sl.. Iako je formalno kratkoročni oblik zaduživanja s rokom dospijeća do jedne godine u praktičnom poslovanju, zbog višekratnoga produženja ugovora, on dobiva dugoročan značaj. Kamatne stope na kontokorentne kredite u pravilu su više nego na ostale vrste kredita jer promjenljivi obujam njegova korištenja nameće banci potrebu održavanja višeg stupnja likvidnosti. Eskontni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga (najčešće robne) mjenice, kojom banka kupuje određeno potraživanje prije njegova dospijeća uz istodobnu naplatu eskontna, tj. kamata, provizije i troškova za svoje usluge. Kamata koja se pritom obračunava odnosi se na razdoblje od dana isplate eskontnoga kredita do dana dospijeća mjenice. Eskontiranjem mjenice robni kredit pretvara se u bankarski kredit, čime se potraživanje prema kupcu pretvara u potraživanje prema banci. Eskontni krediti odobravaju se na kraće rokove (u pravilu nekoliko mjeseci), tj. do dospijeća mjenice. Kada mjenica dospije, dužnik po eskontnom kreditu mora vratiti banci odobreni iznos kredita. Ako se to ne dogodi, banka će protrestirati mjenicu i naplatiti traženi iznos od bilo kojega mjeničnoga dužnika. Budući da eskontiranu mjenicu banka može reeskontirati kod središnje banke ili neke druge komercijalne banke, mjenični kredit, sa stajališta likvidnosti, povoljnije je za poslovnu banku nego ostali oblici kredita. Lombardni kredit-kratkoročni je kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasništvo zajmoprimca, ali su do trenutka otplate u posjedu banka. Predmet lombarda najčešće se pokretne stvari
7

poput predmeta od plemenitih kovina, umjetnička djela, vrijednosnica (obveznica, dionica, blagajničkih zapisa) i sl.. Založeni predmeti predstavljaju instrumente osiguranja vraćanja lombardnoga kredita, pa ih banka, ako dužnik nije u stanju vratiti kredit banci, ima pravo prodati i na taj način naplatiti dug. Sa stajališta korisnika kredita, pogodnost lombarda očituje se u tome što zajmoprimac može doći do novčanih sredstava potrebnih za tekuću proizvodnju ili potrošnju, a da pritom ne mora prodati svoje vrijednosnice ili pokretnine. Lombardni kredit posebice je pogodan kada se odobrava uz zalog uskladištene robe, ploveće robe, odnosno robe na putu, što omogućuje vlasnicima založnih dobara da dobiju potrebna novčana sredstva i prije nego što konačno prodaju. Lombardni kredit odobrava se na rok od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Akceptni kredit-vrsta je garantnoga kredita kojim banka stavlja na raspolaganje komitentu svoj poslovni ugled. Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku kredita ne doznačuje novčana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego preuzima na sebe obvezu isplate mjeničnoga duga, ako izdavatelj mjenice ne iskupi mjenicu o njezinu dospijeću. Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenični dužnik, što zbog većega boniteta mjenice omogućuje tražitelju bankovnog akcepta lakše dobivanje eskontnoga kredita kod druge domaće ili strane banke, odnosno optjecaj takve mjenice na novčanom tržištu. Rambursni kredit-akceptni je kredit koji banka otvara uvozniku robe za plaćanje uvoza robe uz pokriće različitih dokumenata koji su na nju preneseni. U praksi je najčešće povezan s (neopozivim) dokumentarnim akreditivom. Uvoznik se ugovorom obvezuje izvozniku da će plaćanje izvršiti akceptom kod rambursne banke. Izvoznik akceptiranu mjenisu u rambursnom kreditu može eskontirati, koristiti ju za plaćanje ili pak prodati na burzi vrijednosnih papira. Akceptiranje mjenice može izvršiti banka uvoznika, banka izvoznika ili neka treća banka. 'Avalni kredit-kratkoročni je bankovni kredit kojim banka daje aval (jamstvo) na mjenične obveze svojega komitenta do ugovorenoga iznosa avalnog kredita. Na taj se način povećava vrijednost i kvaliteta mjenice i ona se može jednostavnije eskontirati. Preuzimajući odgovornost za klijenta prema trećim osobama, banka stavlja klijentu na raspolaganje svoj ugled. Avalni kredit nije isplatni kredit u smislu odobravanja klasičnog bankovnog kredita, već oblik garantnoga kredita kojim banka daje
8

bezuvjetno i neopozivo jamstvo da će u slučaju neisplate mjenice učiniti to sama banka kao jamac. S obzirom na uvjetno obećanje plaćanja, za banku avalni kredit predstavlja potencijalnu obvezu. Poseban oblik kratkoročnoga financiranja, koje za banku ima obilježje srednjoročnog ili čak dugoročnoga potraživanja, predstavlja revolving kredit, u obliku otvorene kreditne linije, tj. kontinuirane mogućnosti zaduživanja u varijabilnim iznosima, do visine okvirnog iznosa kredita. Srednjoročni krediti-odobravaju se s rokom dospijeća (rok otplate) od jedne do pet godina (negdje od 3-5), a služe za financiranje manjih investicija, kupnju trajnih potrošnih dobara i sl.. Dugoročni krediti-imaju rok dospijeća dulji od pet godina, a služe za financiranje većih investicija. Odobravaju se na temelju dugoročnih izvora sredstava komercijalne banke. Zbog dugoga roka na koji se odobravaju (npr. dvadeset i više god.), dugoročni su krediti za vjerovnike razmjerno visoko rizičan posao, pa se njihovo odobravanje u pravilu uvjetuje založnim pravom na nekretnine (hipotekom), a nerijetko se zahtijevaju i drugi oblici osiguranja kredita poput solidarnoga jamstva (jedne ili više osoba), osiguranja nekretnine od različitih rizika, polica osiguranja korisnika kredita od posljedica nesretnoga slučaja vinkulirane u korist kreditora i sl.. Hipotekarni krediti-dugoročni je kredit (s rokom dospijeća od deset do dvadeset godina) koji je osiguran upisom hipoteke, odnosno založnoga prava na nekretnini. Hipotekarni vjerovnik (banka ili druge specijalizirane financijske institucije) vraćanje kredita osigurava tzv. intabulacijom, odnosno pravnim postupkom uknjižbe založnoga prava na nekretnini, temeljem kojega dospjela nenaplaćena potraživanja može namiriti iz vrijednosti zaloga. Predmet hipoteke može biti; stambeni ili poslovni prostor, zemljište, gospodarske zgrade, skladišta i druge nekretnine nad kojima se založno pravo stječe upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici pokretnina, primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se založno pravo stječe upisom u zemljišne knjige, ali i pojedini oblici pokretnina, primjerice brodovi i zrakoplovi, nad kojima se založno pravo stječe upisom u registar brodova i registar zrakoplova. Svoja prava hipotekarni vjerovnici ostvaruju preko suda, tražeći da hipotekarni zalog bude izložen javnoj prodaji, tj. dražbi. Stjecanjem hipoteke vjerovnik nema pravo posjeda zaloga, već založno dobro ostaje na raspolaganju
9

dužniku i može biti predmetom kupoprodaje. Dužnik je pritom obvezan voditi brigu o očuvanju vrijednosti založene nekretnine. Budući da sigurnost naplate potraživanja leži u vrijednosti nekretnine, hipotekarni kredit u pravilu se odobrava u visini do 70% promjene ili procijenjene vrijednosti nekretnine. Odobrava se za izgradnju novih objekata ili za opće financiranje. Na hipotekarnom tržištu vrlo veliko značenje imaju stambene hipoteke. Postoje i specijalizirani oblici kredita. Tako u pružanju financijske podrške izvozu postoje krediti kupcu, krediti banke banci i krediti dobavljača. Kredit dobavljača-kreditni je posao u kojem izvoznik odobrava kredit uzravno kupcu-uvozniku sukladno ugovoru o isporuci robe uz odgođeno plaćanje. Kredit kupcu-odobrava komercijalna banka (ili specijalizirana državna agencija za financiranje izvoza) inozemnomu kupcu, čime se osigurava brza naplata domaćem izvozniku. Kod kredita banke banci domaća banka izvoznika ili državna agencija za financiranje izvoza kreditira inozemna banka za račun kupca-uvoznika doznačuje novac izvozniku. Krediti sa učešćem ili depozitom. Banka može odobriti kredite sa učešćem ili depozitom što može da utiče na visinu kamate. Ukoliko podižete kredit sa učešćem u određenom iznosu (npr. kupujete stan za 50.000 evra a 15.000 evra je iznos koji vi već imate i dajete kao učešće), iznos glavnice tj. iznos vašeg ukupnog duga, biće manji za iznos tog učešće (dakle, u ovom slučaju od banke vama treba 35.000 evra), a kamata će se obračunavati samo na onaj deo iznosa koji ste uzeli od banke. S druge strane, ako vam je odobren kredit sa depozitom, iznos glavnice jednak je iznosu novca koji dobijate od banke a kamata se obračunava na ukupan iznos kredita. Kod kredita sa depozitom, takođe, treba obezbediti i sredstva za depozit koji vam se vraća tek po otplati kredita. Treba imati u vidu da se na dati depozit obračunava kamata koju, ukoliko je tako ugovoreno, banka nakon otplate kredita isplaćuje klijentu. 2.2. Krediti fizičkim licima

10

Gotovinski kredit znači da mi kao klijent određene banke podižemo određenu sumu novca tj. pozajmljujemo je od banke. U tom slučaju, nije neophodno navesti svrhu kupovine i nama na raspolaganju stoji da novac koji smo podigli potrošimo kako želimo. Stambeni kredit je jedan od najpopularnijih na našem području i bez njega se rijetko kad i kupuje neka nekretnina. U zavisnosti od naših primanja i spremnosti da ga otplaćujemo, banke nude različite uslove korišćenja ove usluge. Pri realizaciji stambenog kredita banka "trenutno" postaje vlasnik nekretnine koju smo kupili i ostaje to do momenta dok kredit u cijelosti ne isplatimo. Odnosno, kada kupujemo stan uz pomoć kredita, mi formalno postajemo njegov vlasnik ali i u principu na taj stan stavljamo hipoteku u korist banke koja nam je odobrila kredit. Što znači da banka polaže pravo na taj stan ukoliko mi ne isplatimo kredit. Svrha ovih kredita osim same kupovine može da bude i uređenje i/ili adaptacija stambenog prostora. Kredit za kupovinu motornog vozila, kako i sam naziv govori, koristi se za kupovinu motornog vozila. Ukoliko imamo potrebu za ovom vrstom kredita, kada izaberemo šta želimo da kupujemo, sa predračunom odlazimo u banku i tada nam banka odobrava kredit (ukoliko su svi uslovi ispunjeni). U nekim auto-salonima nam direktno mogu ponuditi ovu vrsu kreditiranja, koja se u saradnji sa bankom riješava na jednom mjestu. Potrošački kredit je sličan gotovinskom kreditu sa tom razlikom što kod potrošačkog kredita morate navesti koja mu je namena. To mogu biti kupovina nameštaja, bele tehnike, građevinskog materijala i mnogo drugih stvari. Slično kao kod kredita za kupovinu motornih vozila, potrebno je priložiti predračun i tada se na osnovu njega odobrava kredit. Poljoprivredni kredit je vezan samo za ljude koji se bave poljoprivredom i sredstva koja su im potrebna moraju biti namenjena isključivo toj svrsi. Njihova namjena može da bude kupovina poljoprivrednog zemljišta ili mehanizacije, izgradnja ili nadogradnja poljeprivrednih objekata, kupovina domaćih životinja....

11

Studentski kredit je namijenjen samo i isključivo studentima i koristi se za finansiranje studija ili studentskih potreba poput plaćanja smještaja i hrane u studentskim domovima A ukoliko se odlučimo za kredit i nakon nekog vremena prestanemo da budemo u mogućnosti da isplaćujemo kredit, jedno od mogućih rješenja je i refinansiranje tih obaveza. Kredit za refinansiranje je kredit koji banka odobrava u svrhu izmirenja naših obaveza kod jedne ili više banaka. Uzimanjem kredita za refinansiranje dobijamo mogućnost da jednim novim kreditom izmirimo obaveze ka drugim zaduženjima, bez obzira da li su ona dospjela za plaćanje ili ne. U ovom slučaju dobro proverimo isplativost samog refinansiranja, jer bez obzira što vam novi kredit može umanjiti visinu mjesečne rate, produženjem roka otplate ukupni troškovi mogu da se uvećaju. 3. OTPLATA KREDITA Glavnica je iznos kredita koji nam je banka odobrila, a kamata je cjena koja se plaća za korišćenje sredstava banke, a kada je izražena u procentima govorimo o kamatnoj stopi. Nakon odobrenja kredita, mi zapravo banci vraćamo glavnicu + kamatu. Visina kamatne stope zavisi od vrste kredita, roka na koji se sredstva ustupaju, uslova na tržištu i drugih faktora. Uslovi otplaćivanja kredita se razlikuju i među samim bankama i uglavnom se prilagođavaju našoj platežnoj moći i visini do koje možemo da isplaćujemo mjesečne rate. Anuitet, odnosno rata je redovna, najčešće mjesečna isplata novčanog iznosa sastavljenog od dijela glavnice i dijela kamate, koju klijent mora da plati na ime postepene otplate kredita. Osim mjesečne, ona može biti i tromjesečna, polugodišnja, godišnja, u zavisnosti od samog dogovora sa bankom. Veoma je važno da se podrobno raspitamo o uslovima vraćanja kredita i da rate prilagodimo svojim mogućnostima. U tome nam može pomoći bankarski službenik koji će nas obavijestiti o svim detaljima i, ukoliko postoji bilo kakva nejasnoća, razrješimo je prije nego što potpišimo ugovor. Poček, ili grejs period je period u kome je kredit stavljen na raspolaganje korisniku, ali nije još započeta otplata kredita. Ukoliko koristite grejs period, potrebno je da se
12

informišemo da li se u tom periodu plaća ili ne plaća kamata. Grejs period može da nam pomogne ukoliko momentalno postoji problem i zbog toga ne možete odmah da otpočnemo otplatu. Loša strana ove povlastice je da, ukoliko banka odmah krene sa naplatom kamate, platićemo veći iznos kamate nego što bismo to inače činili. Pri podizanju kredita od esencijalne je važnosti da se dobro raspitamo i o obavezama i uslovima koje smo dužni da ispunimo.

4. KAMATA Kamata je, u ekonomiji, cijena koju plaća posuđivač onome koji mu pozajmljuje novac. Drugim riječima kamata je iznos koji se plaća da bi se "unajmio" određeni iznos novca za određeni period vremena. Iznos novca koji se posuđuje zove se glavnica, a procenat kamate koji se plaća na glavnicu se zove kamatna stopa. Kamatne stope služe kao ključni indikator finansijskih tržišta. 4.1. Razlog nastanka kamate

Postoji nekoliko razloga zašto se zahtijeva nadoknada u obliku kamate za posuđeni novac.

Vremenska vrijednost novca - ljudi više vole posjedovati novac sada nego u budućnosti. Ukoliko im se neko obrati tražeći na zajam novac uz obećanje da će ga vratiti u budućnosti pristat će jedino ako im se za tu posudbu plati određena nadoknada.

Alternativne investicije - novac koji neko posjeduje se može uložiti u različite projekte na način da donosi neki profit. U slučaju posudbe novca taj profit se ne ostvaruje i on predstavlja oportunitetni trošak, odnosno propuštenu priliku za zaradom. Stoga se ta zarada iskazuje u vidu kamate.

Inflatorna očekivanja - zbog inflacije novac gubi na vrijednosti, što znači da se eventualno ostvaruje gubitak ako se čuva bez ulaganja ili posuđuje bez kamata

Rizik investicije (posudbe) - sasvim je moguće da će posuđivač ostati bez izvora prihoda i neće biti u stanju vratiti posuđeni novac, što stvara izvjesni
13

rizik prilikom posudbe. Kamata je jedan vid premije za taj rizik i svojevrstan vid nagrade onome ko je spreman upustiti se u rizik.

Likvidnost - ljudi obično više vole da imaju gotov novac pri sebi, u slučaju da iskrsne neočekivana potreba za njim. Oni koji se odriču te komocije posjedovanja rezerve novca smatraju da zaslužuju naknadu za to, opet u vidu kamate.

Kamatna stopa (engl. interest rate, rate of interest, njem. Zinssatz) je stoti dio izražene cijene za posuđeni kapital. Visina je kamatne stope različita i ovisi o trajanju osiguranja naplate te o sigurnosti potraživanja. U vremenu kamatna stopa se mijenja pod utjecajem ponude i potražnje na tržištu kapitala te je stoga i barometar konjunkturnih kretanja. Temelj je opće kamatne stope diskontna stopa centralne banke. 5. KAMATNE STOPE Nominalna kamatna stopa - predstavlja procenat koji određuje koliki deo duga plaćate na nivou rate i koristi se za obračun redovne kamate za određeni kredit. Može biti fiksna ili promenljiva. Konformna kamatna stopa - je stopa koja vam omogućava da imate isti iznos kamate bez obzira da li se kamata obračunava jednom na kraju perioda otplate ili više puta u toku same otplate kredita. Proporcionalna kamatna stopa - je stopa po kojoj se dobija različiti iznos kamate u zavisnosti od toga da li se kamata obračunava jednom na kraju perioda otplate ili više puta u toku same otplate kredita. Ukoliko je rasparčate na nekoliko delova, njen iznos je uglavnom veći nego da to učinite samo jednom na kraju perioda otplate kredita. Efektivna kamatna stopa - predstavlja stvarnu cenu kredita. Efektivna kamatna stopa obuhvata nominalnu kamatnu stopu plus naknade i provizije koje plaćamo banci za odobravanje kredita (s tim da ova stopa ne obuhvata određene moguće troškove poput troškove procene vrednosti sredstava za obezbeđenje kredita, troškove izdavanja uverenja i potvrda koje su vam potrebne za kreditni zahtev,
14

tropkove Kreditnog biroa i sl.). EKS je merilo cene kredita samo ako se upoređuje zaduživanje u istoj valuti. Interkalarna kamata - se koristi tj. obračunava u periodu između odobravanja kredita do momenta kada počne otplata prve rate. U zavisnosti koja je banka u pitanju, ovaj iznos može pa bude pripojen glavnici i da se naplaćuje preko rata kao i ostatak kredita ili posle otplate celokupnog kredita. Ukoliko banka obračunava interkalarnu kamatu, proverite kada bi bilo najbolje da vam se isplati kredit da bi interkalarna kamata bila što manja. Zatezna kamata se obračunava u slučaju kada se obaveze plaćanja ne izmiruju na vreme. Šta znači indeksacija kredita? Pod indeksacijom se podrazumeva vezivanje obaveza za rast cena na malo ili kurs neke strane valute za koju je kredit vezan. Što znači da - kada sklapate ugovor o kreditiranju iznos koji treba da vratite nije konstantan već zavisi od stavki navedenih u ugovoru, a najčešće je to rast cena na malo ili vrednost (kretanje kursa) valute za koju je otplata vezana. Sa povećanjem ovih stvaki dolazi do povećanja kamate i glavnice kredita. Ova vrsta kredita sa sobom nosi i rizik promene iznosa rate koja je uslovljena promenom datih uslova kreditiranja, a time se stavlja pod znak pitanja i njegova mogućnost da kredit otplatite na vreme. Od ove vrste rizika možete da se zaštitite jedino ukoliko su vaši redovni mesečni neto prihodi, iz kojih otplaćujete kredit (npr. zarada), vezani za istu valutu u kojoj vam je odobren kredit.

ZAKLJUČAK Ne treba zaboraviti da razmotrimo i paket usluga koji banka nudi uz određeni kredit jer i one imaju svoje troškove i mogu da utiču na cijenu otplate kredita a veoma je važno da znatmo koliko se zadužujemo. Obratimo pažnju na ugovor koji potpisujemo, ponekad on može da sadrži stavke koje su sklone promjenama a koje nam možda neće odgovarati. Kreditiranje pored svojih prednosti, brzo pronalaženje finansijskih sredstava, ima i svoje nedostatke, ukoliko potpišemo ugovor o kreditu u kojem banka može da tokom
15

vremena promijeni kamatnu stopu, možemo platiti velike kamate na uzeti kredit, stoga treba voditi računa o uslovima i pravima i obavezama pri uzimanju kredita.

LITERATURA M.Galogaža: Poslovne finansije, MM College, Novi Sad,2007 Internet: http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit http://www.krediti.hr/news_read.asp?id=236 http://hr.wikipedia.org/wiki/Kamata http://www.el-asr.com/tekst/fikh/uzimanje-kredita-sa-kamatom-za-kupovinu-stanaili-ku%C4%87e
16

17

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->