P. 1
13. i 14. 03.2010.

13. i 14. 03.2010.

|Views: 317|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Apr 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/22/2010

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
13. i 14. mart 2010.

Broj 12.157 Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA

VIJESTI

Kalabi}: Poru~uju da za Srbe nema mjesta u Parlamentu
strana 5.

REGION

U Zadru osnovana "hrvatska pravoslavna crkva"
strana 20.

KROZ RS

Mladi harmonika{i iz Ugqevika osvojili publiku
strana 12.

Neboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH iz RS
FOTO: M. RADULOVI]

Tribina povodom sedme godi{wice smrti Zorana \in|i}a

Ubistvom premijera zaustavqene promjene i napredak zemqe

Toga dana ubijena je nada ve}ine gra|ana Srbije da nisu poru{eni svi mostovi koji nas povezuju sa velikim civilizacijskim tekovinama slobode, jednakosti, demokratije i vladavine prava, ocijeweno na tribini
strana 19.

DANAS

Ko je najbogatiji ~ovjek na svijetu

Neboj{a Radmanovi}

Umjesto moderne, evropske dr`ave, BiH sve vi{e li~i na privatnu dr`avu, a tako se pona{aju pojedini ~lanovi Predsjedni{tva BiH, poslanici, ministri, diplomate i dr`avni slu`benici, istakao Radmanovi}

Radmanovi} naglasio da srpski predstavnici u institucijama BiH, koji se protive protivustavnom djelovawu bo{wa~kih politi~ara, u sqede}im danima mora}e da razmisle i odlu~e kako }e i da li }e uop{te ubudu}e raditi u tim institucijama strana 3.

Helu odmalena u biznisu
strana 22.

Krim policija saslu{ava u~esnike u aferi “Urbanisti~ki zavod RS”

Alkalaj dodijelio Gani}u diplomatski paso{ u julu 2007. na osnovu diskrecionog prava. Pored ovoga, policijske slu`be treba da istra`e i zloupotrebe DKP mre`e BiH u obavje{tajne svrhe, kazala Tri{i}-Babi} strana 2.

In`eweri Zavoda izjave daju u svojstvu svjedoka 7. strana

Ana Tri{i}-Babi}

Ana Tri{i}-Babi} o zloupotrebama institucija BiH u “slu~aju Gani}“

Silajxi} i Alkalaj djeluju antidejtonski

Urbanisti~ki zavod RS

2 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
[tefan File, evropski komesar za pro{irewe

Velika Britanija treba da se izvini Ejupu Gani}u zbog lo{eg postupawa prema wemu u pritvoru. Haris Silajxi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH

BiH mora da reformi{e Ustav
BE^ - Evropski komesar za pro{irewe [tefan File izjavio je u intervjuu be~kom dnevniku “Standard“ da BiH mora da reformi{e Ustav. - BiH mora reformisati Ustav i usaglasiti ga sa Evropskom kon ven ci jom o qud skim pra vi ma. Kao sva ka dru ga zemqa koja te`i pristupawu EU, BiH mora govoriti jednim glasom i imati institucije koje efektivno funkcioni{u i koje dr`avi omogu}uju da prihvata zakone, da ih primjewuje i progura pravila Unije - istakao je File, prenosi Srna. Dodao je da, ako do toga ne do|e, postoji opasnost da zemqa zaostane za svojim susjedima.

Britanske vlasti

Nema dokaza o lo{em tretmanu Gani}a
LONDON - Britanske vlasti tokom temeqne istrage nisu prona{le nikakav dokaz o lo{em tretmanu biv{eg ~lana ratnog Predsjedni{tva RBiH Eju pa Ga ni }a po sli je ha p{ewa u Londonu, izjavio je izvor iz britanske vlade. - Istragom nije prona|en nikakav dokaz o lo{em postupawu - ka`e za Bi-Bi-Si ovaj ne ime no va ni izvor, na kon {to je predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Haris Silajyi} zatra`io izviwewe od Velike Britanije zbog tretmana Gani}a. Izvor tvrdi da je bilo dogovoreno da se Gani} sastane sa advokatom i zvani~nicima iz Ambasade BiH u Londonu 3. marta u 18.30 ~asova po lokalnom vremenu, ali su oni stigli sat ka sni je i po sli je isteka vremena predvi|enog za posjete zatvoru.

FOTO: GLAS SRPSKE

Ana Tri{i}-Babi}

Ana Tri{i}-Babi} o zloupotrebama institucija BiH u “slu~aju Gani}“

Silajxi} i Alkalaj djeluju antidejtonski
Alkalaj dodijelio Gani}u diplomatski paso{ u julu 2007. na osnovu diskrecionog prava. Pored ovoga, policijske slu`be treba da istra`e i zloupotrebe DKP mre`e BiH u obavje{tajne svrhe, kazala Tri{i}-Babi}
PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

Milorad Dodik, premijer RS

Silajxi} nije mo}an ni u Sarajevu, ni u Londonu
BAWA LUKA - Premijer RS Milorad Dodik ocijenio je da odlazak u London predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a nije doprinio pu{tawu ratnog ~lana Predsjedni{tva RBiH Ejupa Gani}a na slobodu, jer on nije toliko mo}an ni u Sarajevu, a kamoli u Londonu. - I on to zna i neko mu je savjetovao da do|e u London da se uslika kako bi kod bo{wa~kog tijela bio kao ne{to va`an. Smatram da je on zloupotrijebio funkciju predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH, jer nema odluke Predsjedni{tva da Silajyi} putuje, {to govori da on to i daqe do`ivqava kao svoj privatni posao i privatnu funkciju i ni{ta drugo - rekao je Dodik u ~etvrtak uve~e novinarima u Bawoj Luci.

BAWA LUKA - Predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH imaju legitimno pravo da se odrede da li }e i kako nastaviti rad u Sa ra je vu zbog zloupotreba ovih institucija u slu~aju Ejupa Gani}a i di rek tnog kr{ewa Dej tonskog sporazuma i Ustava BiH. To je “Glasu Srpske“ izjavi la za mje nik mi nis tra inostranih poslova BiH Ana Tri{i}-Babi}. - Uplitawe predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a i ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja i institucija BiH u slu~aj Ejupa Gani}a je direktno kr{ewe Dejtonskog sporazuma i vrlo je bitno kako }e se me|unarodna zajednica odrediti prema ovome kazala je Tri{i}-Babi}. Istakla je da su se insti-

tucije BiH koje, po Ustavu, treba da {ti te in te re se svih gra |a na zemqe i wenih en ti te ta, sta vi le u fun kci ju od bra ne po je di naca osumwi~enih za ratne zlo~ine.

ZANIMQIVO kako }e reagovati me|unarodna zajednica
- Haris Silajyi} je najodgovorniji {to se institucije BiH zlo upo trebqava ju i stavqaju u funkciju ostvarivawa ra tnih bo{wa ~kih ciqeva i programa Stranke za BiH - istakla je Tri{i}-Babi}. Na gla si la je da su svi zvani~nici BiH, po Dejtonskom spo ra zu mu, du `ni da stvore uslove u kojima }e odgovorni za ratne zlo~ine za to morati da odgovaraju. - Sta jawem u od bra nu Eju pa Ga ni }a, Si lajyi} i Alkalaj otvoreno djeluju an-

tidejtonski i antiustavno rekla je Tri{i}-Babi}. Dodala je da je Alkalaj dodijelio Gani}u diplomatski paso{ u julu 2007. godine iako po Pravilniku o diplomatskim paso{ima na to nije imao pravo. - Alkalaj je na osnovu diskrecionog prava dodijelio Gani}u diplomatski paso{. Zloupotrebama unutar MIP-a BiH u vezi sa izdavawem diplomatskih paso{a iz poli-

ti~kih i finansijskih interesa moraju da se pozabave nadle`ne institucije ove zemqe - ka`e Tri{i}-Babi}. Navela je da, osim toga, policijske slu`be treba da istra`e i zloupotrebe diplomatsko-konzularne mre`e BiH u obavje{tajne svrhe. - Parlament BiH mora da se izjasni o svim ovim nezakonitostima i zloupotrebama u MIP-u BiH - rekla je Tri{i} Babi}.

PRVI PASO[
Prema nezvani~nim informacijama, prvi diplomatski paso{ Ejup Gani} je dobio 2006. godine kada je ministar inostranih poslova BiH bio Mladen Ivani}, ali je taj paso{ progla{en neaktivnim i poni{ten. U to vrijeme na ~elu Sektora za paso{e u MIP-u BiH bio je Bori{a Arnaut, ambasador BiH u Srbiji, kojem je i zbog ovog problema dugo trajao proces davawa agremana. Zanimqivo je i to da je Gani}, koji je ro|en u Ra{koj u Srbiji, dr`avqanstvo BiH dobio tek 1998. godine. To zna~i da Gani} kao ~lan ratnog Predsjedni{tva BiH, pa ni u vrijeme zlo~ina u Dobrovoqa~koj, nije bio dr`avqanin BiH.

Valentin Incko, visoki predstavnik me|unarodne zajednice u BiH

"Gani}evo pu{tawe opusti}e situaciju"
Milorad Dodik FOTO: GLAS SRPSKE

www.glassrpske.com
Nevjerovatna je koli~ina mr`we koju Bo{waci siju prema Srbima na razne na~ine, pa evo sada i na internetu. ^itala sam tekst sa nevjericom, a poruke Bo{waka sa tog portala su mi utjerale strah i jezu u kosti i vratile u nesre}ne devedesete. Email: marija_gr38@inecco.net Svuda u svijetu je sasvim normalno da mladi pored {kolskih i fakultetskih obaveza imaju priliku da zarade xeparac, rade}i poslove sa skra}enim radnim vremenom. Pohvalno je i da kod nas postoji ta mogu}nost, ali svakako nije dovoqna. Trebalo bi se na toEmail: vidrabl142@yahoo.com me vi{e poraditi.

SA RA JE VO - Vi so ki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je u petak u Sarajevu da je u kontaktu sa poro di com ra tnog ~la na Predsjedni{tva RBiH Ejupa Gani}a, koji je osumwi~en za zlo~ine u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu 1992. godine i ponovio da je dobro {to je Gani} pu{ten iz zatvora. - Sada se mo`e braniti sa slobode i mo`e uzeti najboqe advokate u Londonu i pravosu|e mo`e da nastavi svoj posao. Gani} }e imati mogu}nost da

svoje stavove tamo objasni i da se brani. Odluka engleskog pravosu|a da Gani} mo`e da se brani sa slobode }e relaksirati situaciju - kazao je Incko.

INCKO: Gani} sada mo`e da uzme najboqe advokate
Na konstataciju da su rani ji vi so ki pred sta vni ci smjewivali zvani~nike Republike Srpske zbog navodne podr{ke osumwi~enima za ra-

tne zlo~ine, te da je ~iwenica da je i Gani} tako|e jedan od osumwi~enih kojima podr{ku da ju mno gi zva ni ~ni ci iz FBiH, te da on kao visoki predstavnik ne reaguje, Incko je kazao “da ne razumije {ta su wegovi prethodnici radili“. - Nije ta~no da je smijeweno vi{e od 100 zvani~nika RS sa javnih funkcija - naglasio je Incko. Komentari{u}i negodovawe zvani~nika RS, i ~lana Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{e Radmanovi}a zbog

pu to vawa pred sje da va ju }eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a u London, Incko je kazao da je istina da je Silajyi} oti{ao u London i da je na pu tu za ne ke arap ske zemqe. - Toliko sam upu}en. U London je oti{ao da pru`i moralnu podr{ku Gani}u i tra`i izviwewe Velike Britanije. Tek sam se vratio iz Be~a i ne `elim da komentari{em putovawe i izjave Silajyi}a - kazao je Incko. @. D.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 3

Vlada Republike Srpske spremna da pomogne EPLO
BAWA LUKA - Premijer Srpske Milorad Dodik rekao je u petak da podr`ava rad Organizacije za evropsko javno pravo (EPLO) te da je Vlada RS spremna da pru`i svu raspolo`ivu pomo} ovoj organizaciji, saop{teno je iz Vlade RS. Direktor EPLO-a Spiridon Flogaitis upoznao je Dodika u Bawoj Luci sa nastojawima ove organizacije da BiH pristupi ovoj organizaciji i izrazio zainteresovanost za realizaciju projekata iz oblasti reforme javne uprave i obrazovawa.

Neboj{a Radmanovi} najavio da }e predstavnici iz RS razmisliti o radu u bh. institucijama

Vijesti
Aleksandar Xombi}

Srbi ne}e u~estvovati u pravqewu privatne BiH
Umjesto moderne, evropske dr`ave, BiH sve vi{e li~i na privatnu dr`avu, a tako se pona{aju pojedini ~lanovi Predsjedni{tva BiH, poslanici, ministri, diplomate i dr`avni slu`benici, istakao Radmanovi}
PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com
FOTO: M. RADULOVI]

Tvrdwe SDS-a nerealne
BAWA LUKA - Ministar finansija RS Aleksandar Yombi} rekao je da su nere al ne tvrdwe SDS-a da Vlada RS diskrimini{e i vr{i politi~ki pritisak na op{tine, po{to se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zadu`ewu, dugu i garancijama odno si na sve op {ti ne. Mogu se pregledati sve sagla snos ti op {ti na pa }e se vidjeti da su saglasnost dobile i op{tine u kojima su na vlasti i SDS i druge partije, kazao je Yombi} u petak Srni.

BAWA LU KA - Srpski predstavnici u institucijama BiH, koji se protive protivustavnom djelovawu bo{wa~kih politi~ara i poku{aju pravqewa privatne dr`ave, idu}ih dana mora}e da razmisle i odlu~e kako }e i da li }e uop{te ubudu}e raditi u tim institucijama. Izja vio je to u pe tak u Bawoj Lu ci ~lan Pred sje dni{ tva BiH iz Re pu bli ke Srpske Neboj{a Radmanovi} i dodao da je u posqedwe vrijeme u BiH do{lo do dramati~nog eskalirawa negativnih tendencija. - To je prouzrokovao bo{wa ~ki po li ti ~ki es ta bli {ment iz Sarajeva koji djeluje protivustavno i protivzakonito. Niko iz RS ne}e u~estvovati u pravqewu privatne dr`ave - istakao je Radmanovi}. Dodao je da BiH, umjesto moderne, evropske dr`ave, sve vi{e li~i na privatnu dr`avu, a tako se pona{aju pojedini ~lanovi Predsjedni{tva BiH, poslanici, ministri, diplomate i dr`avni slu`benici. - Predsjedavaju}i Predsjedni{tva Haris Silajyi} oti{ao je u London ne obavijes-

NEPRIMJERENO pona{awe Zlatka Lagumxije

Goran Kr~mar

Toka~a istinu
BAWA LUKA - Rukovodilac Ope ra ti vnog ti ma za tra`ewe nestalih lica RS Goran Kr~mar tvrdi da je direktor IDC iz Sarajeva Mirsad Toka~a u svom “Bosan skom atla su zlo ~i na“ zlo upo tri je bio is ti nu o stradawu srpskog naroda u BiH, jer je od 1.600 lokacija masovnih i pojedina~nih grobnica u kojima je na|eno 4.200 srpskih ti je la, u svom atlasu prikazao samo osam lo ka ci ja, pre nosi Srna.

Neboj{a Radmanovi}

Rezolucija
Radmanovi} je kazao da je pitawe rezolucije o Srebrenici o kojoj }e raspravqati Parlament Srbije veoma osjetqivo. - Srbija treba ozbiqno da razmisli kako }e to eventualno uticati na poziciji svih naroda u BiH i posebno na polo`aj RS. To je wihovo pravo, ali treba da razmisle o tome - ka`e Radmanovi}.

tiv{i druga dva ~lana Predsjedni{tva o tome i ono {to je govorio u Britaniji je wegov li~ni stav, a ne stav Predsjedni{tva BiH - rekao je Radmanovi}. Posqedwe istupe predsjednika SDP-a Zlatka Lagumyije u Parlamentu BiH Radmanovi} je ocijenio nepristojnim i uli~arskim pona{awem. - Protestna nota Ministarstva inostranih poslova BiH koja je upu}ena Srbiji je tako|e jednostran ~in, ali o wemu ne `ele da raspravqaju Silajyi} i ~lan Predsjedni{tva @eqko Kom{i}. Ako zajedni~ke institucije BiH nastave sa ovakvom praksom, srpski predstavnici }e morati da odlu~e da li }e nastaviti rad u wima - rekao je Radmanovi}. Istakao je da uprkos ovom kr{ewu Ustava BiH, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko ne reaguje.

- Incko je zaboravio da je vrhovni tuma~ Dejtonskog sporazuma, a ne ~ovjek koji komentari{e presude londonskog suda. Neprihvatqivo je da Incko ocjewuje odluku britanskog suda u vezi sa pu{tawem Ejupa Gani}a na slobodu kao ne{to dobro - naveo je Radmanovi}.

SARAJEVSKI politi~ari djeluju protivustavno
Naglasio je da je BiH sastavqena od dva entiteta, da u woj `ive tri konstitutivna naroda i da samo tako mo`e funkcionisati. - Ako se odluke budu donosile zaobilaze}i dva naroda i jedan entitet, onda BiH ne mo`e funkcionisati - upozorio je Radmanovi}. Kazao je da Sarajevo ne}e da pri zna Us tav BiH i ~i-

wenicu da je BiH sastavqena od dva entiteta, da u woj `ive tri konstitutivna naroda i da se kqu~ne stvari rje{avaju dogovorom. - Umjesto toga, u Sarajevu posqedwih se dmi ca ima mo uvrede u Parlamentu BiH, prijetwe na ulici, negirawe prava na istragu protiv osumwi~enih za ratni zlo~in. Sve je to zemqu dovelo u posebnu si-

tuaciju - rekao je Radmanovi}. Dodao je da odgovorni za ra tne zlo ~i ne na pros to ru BiH moraju odgovarati i da ta pitawa treba prepustiti iskqu~ivo pravosu|u. - Ako neko u Sarajevu misli da mi ne znamo da se ve} rade tajni dogovori u okviru Suda BiH sa advokatima, onda su se prevarili - kazao je Radmanovi}.

Bo`o Qubi}

REGION
Govore}i o sastanku na Brdu kod Krawa, zakazanom za 20. mart, na kojem }e zvani~nici iz regiona govoriti o napretku zemaqa zapadnog Balkana na putu ka EU, Radmanovi} je rekao da je to korak naprijed ka poboq{awu odnosa u regionu. - Na`alost, zbog sarajevskog politi~kog kruga BiH izostaje iz tog procesa. Beograd je vi{e puta pru`ao ruku Sarajevu, ali je to odbijeno i odnosi su pogor{ani upu}ivawem protestne note Srbiji - rekao je Radmanovi}. Istakao je da BiH nije priznala nezavisnost Kosova i Metohije i da to moraju po{tovati svi weni zvani~nici i slu`benici.

Neodr`iva ovako ure|ena BiH
LI VNO - Pred sje dnik HDZ-a 1990 Bo `o Qubi} sma tra da ova ko ure |e na BiH ne mo `e op sta ti, jer diskrimini{e ne samo nacionalne mawine, ve} i narode, i da se to mora mijewati, javila je Srna. On je u petak kazao da su Hrvati diskriminisani i neravnopravni u oba entiteta i na nivou dr`ave.

SIPA

Preminuo tokom saslu{awa
BIJEQINA - Nedeqko Radman (59) iz Bijeqine preminuo je u petak tokom saslu{awa u prostorijama Sektora krim-policije CJB Bijeqina, rekli su u Okru`nom tu`ila{tvu Bijeqina. U saop{tewu se precizira da je Radmanu oko 12.30 ~asova pozlilo prilikom saslu{awa, o ~emu je oba vi je {te na Slu `ba hi tne po mo }i Do ma zdravqa Bijeqina koja je iza{la na lice mjesta i konstatovala da je u me|uvremenu preminuo. Po na re dbi Okru `nog tu `i la{ tva bi }e obavqena obdukcija tijela, a o uzroku smrti Nedeqka Radmana, ro|enog u mjestu Radoj~i}i, u op{ti ni Tra vnik, ja vnost }e bi ti na kna dno obavije{tena.

Incko se mije{a u stvari Pretres u Br~kom zbog izvan svog mandata teroristi~kog portala
NOVI GRAD - Predsjednik Narodne skup{tine RS Igor Radoji~i} ocijenio je u petak da je stav visokog predstavnika Valentina Incka, koji je pozdravio odluku britanskog suda da se Ejup Gani} brani sa slobode, nepotrebno mije{awe u stvari koje nisu u wegovom mandatu, prenosi Srna. - Incko je mogao, da je htio, uticati na procesuirawe “slu~aja Dobrovoqa~ka“, jer je krajem pro{le godine strani tu`ilac oglasio zavr{etak istrage i da ne}e biti procesa za zlo~ine nad kolonom vojnika JNA - rekao je Radoji~i} u Novom Gradu. BR^KO - Policija Br~ko distrikta pretresla je dvije lokacije koje koristi A.S. (26) iz Br~kog zbog internet portala www.bosnahistorija.com. Potvrdio je to u petak “Glasu Srpske” portparol policije Br~ko distrikta Halid Emki}, dodaju}i da ve} du`e vrijeme policija prati rad i pisawe tog internet sajta. - O tome smo Tu`ila{tvu Br~ko distrikta podnijeli izvje{taj. Osnovano se sumwa da je A.S. po~inio krivi~no djelo izazivawe rasne i vjerske mr`we, razdora i netrpeqivosti - ka`e Emki}, dodaju}i da je pretres obavqen s ciqem pronalaska novih dokaza. G. M.

Korisne informacije
SARAJEVO - Slu`benici Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) tokom februara registrovali su 744 poziva na telefonskoj li ni ji “kri mo lov ci“, od kojih su zaprimqene 74 kori sne in for ma ci je o po ~iwenim ili pla ni ra nim kri vi ~nim dje li ma, te o wihovim po~iniocima, na osno vu ko jih je sa ~iweno isto toliko izvje{taja, prenose agencije.

4 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana
Pi{e: Miroslav FILIPOVI]

Sav paradoks, bezumqe i institucionalna bijeda BiH isplivali su ovih dana na povr{inu zbog slu~aja Ejupa Gani}a i zloupotreba najvi{ih dr`avnih funkcija i institucija radi odbrane ~ovjeka osumwi~enog za ratni zlo~in u kojem su likvidirana 42, rawena 72, a zarobqeno 210 vojnika JNA. Tragedija u kojoj se naAntiustavnim i antidejtonskim lazi bh. dru{tvo verifikovana je izjavama i djelovawem, zbog potezima predsjedavajuhap{ewa Gani}a, }eg Pred sje dni{ tva bo{wa~ki BiH Harisa Silajyi}a politi~ari i i dru gih bo{wa ~kih fun kci one ra, ko ji po zvani~nici izvr{ili bezo~an Ustavu ove zemqe, moraju da {tite interese zlo~in nad sva tri konstitutilogikom, pravom i vna naroda i oba entiumno{}u. Mo`e li teta, a u konkretnom sistem opstati na slu~aju stali su u odneracionalnim branu osobe osumwi~ene za ratni zlo~in. principima ili Sve nas to, po ko zna }e, ipak, do`ivjeti sudbinu koji put, ponovo vra}a na po zna tu An dri }e vu protjerane logike? mudrost koja ka`e da “tamo gdje po~iwe Bosna prestaje logika“. Antiustavnim i antidejtonskim djelovawem, zbog hap{ewa Gani}a, bo{wa~ki politi~ari i zvani~nici su izvr{ili bezo~an zlo~in nad logikom, pravom i umno{}u. To daje legitimno pravo ocjeni da u ovom trenutku institucionalni i ustavni sistem ove zemqe brani i podr`ava ratni zlo~in po~iwen nad Srbima u proteklom ratu. Stra{na je to istina, ali nesporna, ba{ kao {to je nesporna istina o le{evima i raskomadanim tijelima vojnika JNA 3. maja u Dobrovoqa~koj ulici. Op{te bezumqe podr`ava i visoki predstavnik u BiH Valentin Incko koji, kr{e}i univerzalno diplomatsko pravilo da se sudski procesi ne komentari{u, pu{tawe Gani}a na privremenu slobodu ocjewuje “dobrim potezom“. Zamislimo samo kakve bi silne reakcije me|unarodne zajednice izazvala situacija u kojoj bi, na primjer, ~lan Predsjedni{tva BiH iz Srpske Neboj{a Radmanovi} otvoreno stao u odbranu bilo kojeg srpskog vojnika, oficira ili zvani~nika koji se sumwi~i za ratni zlo~in? [ta bi se desilo i kada bi Radmanovi}ev savjetnik za pravna i ustavna pitawa bezumno po svijetu branio bilo ~iji ratni zlo~in i skupqao novac za kauciju kako to eufori~no ~ini Damir Arnaut, Silajyi}ev savjetnik. Kako onda od tog ~ovjeka o~ekivati da kao ambasador BiH u Australiji ravnopravno zastupa interese i RS i FBiH? Da li bi Incko }utao i kada bi, na primjer, Ana Tri{i}-Babi}, zamjenik ministra inostranih poslova BiH, samovoqno slala protestne note {irom svijeta zbog hap{ewa Srba osumwi~enih za ratne zlo~ine? Mo`e li uop{te funkcionisati ovakva BiH? Mo`e li sistem opstati na neracionalnim principima ili }e, ipak, do`ivjeti sudbinu protjerane logike?

Paradoks zvani BiH

Jedna od zapqena droge i oru`ja u BiH

Savjet Evrope o organizovanom kriminalu u jugoisto~noj Evropi

BiH se smatra “centrom za distribuciju“ droge prema susjednim dr`avama, u kojoj grupe krijum~ara droge nemaju posebno etni~ko obiqe`je. U Crnoj Gori dileri rodbinski povezani i umije{ani u ubistva, otmice i iznude
BAWA LU KA - Bra }a [ari} iz Pqevaqa, prema ocjeni ameri~ke DEA, uz za{titu crnogorskog politi~kog vo| stva, pre uze la su glavne tokove distribucije kokaina za zapadnoevropsko tr`i{te. Sa akcijom “Balkanski ratnik“, koja je pokrenuta sredinom decembra pro{le godine, osim zapqene vi {e od dvije tone kokaina, povezuje se i niz ubistava, me|u kojima i likvidacija Mladena Popovi}a (40) iz Klop~a kraj Zenice, koga je 17. januara kod Pule ubio Dino Martinovi}, pi{u hrvatski mediji. Evropol, DEA i Interpol objavili su niz publikacija u kojima se daje presjek stawa organizovanog kriminala i tr`i{ta drogom na jugoistoku Evrope. Dokument Evropola po di je lio je evrop sko podru~je u tzv. “kriminalne kocke“. Prema izvje{taju Savjeta Evrope o stawu organizovanog kri mi na la u ju go is to ~noj Evropi - KARPO, Albanija je ozna~ena kao tranzitno podru~je, a albanske grupe kao kqu~ne u trgovini heroinom u regiji, dok mawe poslove daju grupama drugih nacionalnosti. Za Albaniju je karakteristi~na i visoka disciplinovanost i taj nost, a al ban ska policija nadgleda dvadesetak grupa krijum~ara droge, navodi se u izvje{taju. jeqenih po te ri to ri jal noj pripadnosti i rodbinskim vezama. Novac od prodaje droge uglavnom se investira u nekretnine. U dokumentu se navodi da je Srbija dio balkanske rute, te da je u akciji “Sabqa“ razbijeno nekoliko narko-grupa. “Zemunski klan“ imao je {est podgrupa. Ozlogla{en je po pribjegavawu sili u disciplinovawu svojih ~lanova i zastra{ivawu svih koji mu se na|u na putu, navodi se u dokumentu. Po li caj ci Evro po la, u svom dijelu dokumenta koji je javni, u saradwi sa dr`avama ~lanicama i drugim policijama, izradili su i tajni dio do ku men ta, sa ozna kom po vjerqivo, koji sadr`i podatke o gla vnim kla no vi ma i nosiocima pojedinih oblika organizovanog kriminala. U javnom dijelu dokumenta navo de se i spe ci fi ~nos ti kriminalnih aktivnosti poje di nih gru pa pre ma etni ~koj, ali i te ri to ri jal noj podjeli.

ALBANSKE grupe kqu~ne u trgovini heroinom
BiH se smatra “centrom za distribuciju“ droge prema susjednim dr`avama, u kojoj grupe krijum~ara droge nemaju posebno etni~ko obiqe`je. U dokumentu se navodi da su u Crnoj Gori dileri rodbinski povezani i umije{ani u ubistva, otmice i iznude, te da je luka Bar jedno od odredi{ta kokaina iz Ju`ne Amerike. Hrvatska je obiqe`ena kao jedna od kqu~nih na “balkanskoj ruti“, a Evropol smatra da ima ne ko li ko kriminalnih grupa koje se bave krijum~arewem droge, podi-

POLICIJE
Hrvatski ministar unutra{wih poslova Tomislav Karamarko najavio je da hrvatska policija zajedno sa srpskim kolegama kre}e u rat protiv organizovanog kriminala. Zbog toga }e izme|u hrvatskih i srpskih policajaca po~eti organizovati sedmi~ni sastanci. U emisiji Otvoreno HRT-a sagovornici su se slo`ili da je saradwa policija u Hrvatskoj i Srbiji izvrsna, ali da to nije slu~aj sa BiH i Crnom Gorom. Sagovornici su se slo`ili da se policije iz BiH i Crne Gore moraju aktivnije ukqu~iti u zajedni~ku borbu protiv organizovanog kriminala.

Sud BiH izrekao osloba|aju}u presudu Qubi Tomi}u i Krsti Josi}u iz Kozluka

Poreska uprava Republike Srpske
Inspektori Poreske uprave Srpske sprovode istragu zbog zloupotreba u Urbanisti~kom zavodu RS.

Oslobo|eni optu`be za ubistva Bo{waka
SA RA JE VO - Sud BiH oslobodio je krivice Qubu Tomi}a i Krstu Josi}a iz Kozlu ka za ra tni zlo ~in po ~iwen pro tiv ci vil nog stanovni{tva na podru~ju op{tine Zvornik. - Tomi} i Josi} osloba|a ju se op tu `be da su kao pripadnici Vojske Republike Srpske postupali suprotno odredbama me|unarodnog humanitarnog prava i 26. juna 1992. godine u {umi Marho {i ubi li Mu ra di fa Ibrahimovi}a, Izeta i [emsu Nuhanovi}a - rekla je pri izricawu presude predsjedavaju}a Sudskog vije}a Vesna Jasenkovi}.

Jovan Vidovi}, ve}inski vlasnik Urbanisti~kog zavoda RS
Urbanisti~kom zavodu nije platio oko pet miliona maraka za projekte koje su radili za wega li~no i wegove firme, ~ime je buxet o{tetio za oko milion KM.

NUHANOVI] nije prijavio ubistva ni pet godina poslije rata
Prvostepenom presudom Tomi} i Josi} su oslobo|eni naknade pla}awa sudskih tro{kova, dok su o{te}eni upu}eni na par ni cu, pre nio je Birn. Tu`ila{tvo BiH je teretilo Tomi}a i Josi}a da su u

Kozluku, u {umi zvanoj Marho{i, gdje su se krili Bo{waci iz okolnih sela, pucali na svoje kom{ije iz vatrenog oru`ja i ubili tri civila, dok je Nurija Nuhanovi} uspio da pobjegne. - Nije sporno da su Muradif Ibra hi mo vi}, Izet i [em so Nu ha no vi} smrtno stradali, ali je sporno na koji su na~in stradali. Tu`ila{tvo BiH svoju tezu da su optu`eni po~inili djelo zasniva na iskazu svjedoka Nu ri je Nu ha no vi }a. Me |u tim, taj svjedok nije vidio ko

je ubio wegovog sina i kom{ije, pa ~ak ka`e da je mislio da mu je sin zarobqen rekla je Jasenkovi}eva. Ona je navela da svjedok Nuhanovi} nije prijavio ovaj doga|aj organima gowewa ni pet godina poslije rata, a Sudsko vije}e ovom iskazu pri{lo je kriti~ki i sa oprezom, pa je vjeru tra`ilo u drugim iskazima svjedoka, ali toga nije bilo. Sudsko vije}e je zakqu~ilo da izvedeni dokazi nemaju snagu da se na wima temeqi osu|uju}a presuda.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 5

Drago Kalabi}, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u Parlamentu BiH

Stejt department o BiH

Drago Kalabi}

FOTO: GLAS SRPSKE

Problem korupcija i diskriminacija
VA[INGTON - U BiH je izra`en problem korupcije i diskriminacije po vi{e osnova, navodi ameri~ki Stejt department u godi{wem izvje{taju o stawu qudskih prava, javila je Srna. Predstavqaju}i najnoviji izvje{taj, ameri~ki dr`avni sekretar Hilari Klinton rekla je da je Amerika odlu~na da svakog, ukqu~u ju }i i se be, po zo ve na od go vor nost po is tom standardu. U dijelu izvje{taja o BiH navedeni su problemi ~estih smrtnih slu~ajeva od mina zaostalih iz rata, policijska zlostavqawa, lo{i zatvorski uslovi i pretrpani zatvori, kao i nasiqe me|u zatvorenicima. Naveden je i propust policije da izrekne prava pritvorenicima i da im daju pravo na advokata prije ispitivawa. U izvje{taju se pomiwu kr{ewa prava novinara i civilnog dru{tva, korumpiranost vlade, naru{avawe povratka izbjeglica, diskriminacija i nasiqe nad `enama i etni~ka, religijska i seksu al na dis kri mi na ci ja te dis kri mi na ci ja oso ba s invaliditetom.

Tu`ila{tvo BiH

Perkovi} optu`en za mu~ewa Srba u Derventi
SARAJEVO - Tu`ilac Pose bnog odjeqewa za ra tne zlo ~i ne Tu `i la{ tva BiH podigao je optu`nicu protiv Ivice Perkovi}a (45) zvanog Mungos, dr`avqana Hrvatske i BiH, zbog krivi~nog djela ratnog zlo~ina protiv civilnog stanovni{tva, saop{tilo je Tu`ila{tvo BiH. U optu`nici se navodi da je Perkovi} tokom aprila, maja i juna 1992. godine na podru~ju Dervente tukao, mu~io i na druge ne~ovje~ne na~i ne zlos tavqao srpske civile, koji su protivpravno bili zato~eni u prostorijama Doma JNA, hangara “Rabi}“ i pros to ri ja ma Osnovne {kole u mjestu Zelenika. Perkovi} je zlostavqao zato~enike, tukao ih i rawavao iz vatrenog oru`ja, te mu~io na izrazito surov na~in, nanose}i im te{ke tjelesne i du{evne patwe, navodi se u optu`nici. Optu`nica je proslije|ena na potvr|ivawe Sudu BiH, dodaje se u saop{tewu.

Su{tina je da se ne prihvata druga~ije mi{qewe, da se {aqe poruka da srpski predstavnici treba da budu predstavnici drugog reda, da je Parlament BiH predvi|en za bo{wa~ku, prvenstveno sarajevsku elitu, a da svi ostali dobijaju takve poruke kakve Lagumxija upu}uje, istakao Kalabi}
RAZGOVARALA: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Incident koji je izazvao poslanik SDP-a Zlatko Lagumyija u Parlamentu BiH jasna je poruka da za Srbe tamo nema mjesta. To je u intervjuu “Glasu Srpske“ rekao predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH Drago Kalabi}. - Su{tina je da se ne prihvata druga~ije mi{qewe, da se {aqe po ru ka da srpski predstavnici treba da budu predstavnici drugog reda, da je Parlament BiH predvi|en za bo{wa~ku, prvenstveno sarajevsku elitu, a da svi ostali do bi ja ju ta kve po ru ke kakve Lagumyija upu}uje - istakao je Kalabi}. GLAS: Poslanik SDP-a Zlatko Lagumyija Vam se tokom poslani~ke diskusije u Par la men tu BiH obra tio ri je ~i ma: “Sad bih te pqunuo da imam... gra|anske snage da to uradim....”. Kako gledate na takav postupak? KALABI]: Kao rezultat odluke politi~kog gubitnika koji je razotkriven u svom politikanstvu i prodavawu la`ne gra|anske slike u BiH i rezultat o~ajni~kog poku{aja

da jo{ malo te svoje demagogije proda. Normalno da smo mi to sa svim argumentima koje posjedujemo raskrinkali i demaskirali. To je ne{to {to vje ro va tno ni ko ni je o~ekivao od Zlatka Lagumyije, ali mi smo ga natjerali da poka`e da on nije taj za ko ga se pred stavqa {i rom svijeta - navodni demokrata, socijaldemokrata i sli~no. GLAS: [ta taj in ci dent i wemu sli~ni govore o stawu u Parlamentu BiH? KALABI]: To je jasna poruka koja se ve} dugo provla~i na neki na~in i koja ka`e da za Srbe tamo nema mjesta. Su{tina je da se ne prihvata druga~ije mi{qewe, da se {aqe poruka da srpski predstavnici treba da budu predstavnici drugog reda, da je Parlament BiH predvi|en za bo{wa~ku, prvenstveno sarajevsku elitu, a da svi ostali do bi ja ju ta kve po ru ke kakve Lagumyija upu}uje. To je {to smo mi sve vrijeme govorili - da je trenutna bo{wa~ka eli ta u Par la men tu frus tri ra na, jer je SNSD promijenio pravila od vremena kada su se oni bili navi kli na je dnu po da ni ~ku poziciju srpskih predstavni-

ka iz vre me na vla da vi ne PDP-a i SDS-a i sada u svojoj nemo}i na ovakav na~in pokazuju svoje frustracije.

BO[WA^KI politi~ari moraju da pomognu narodu da se suo~i sa istinom
GLAS: [ta za Vas predstavqa uvo|ewe “slu~aja Gani}“, koji je u nadle`nosti pravosudnih institucija, u dnevni red sjednice Parlamenta BiH? KA LA BI]: Ap so lu tno li ce mjer je, po go to vo La gumyijinog SDP-a, koji se sve vrijeme kleo u navodnu nezavisnost pravosu|a i tu`ila{tva i onda je odjednom posegnuo za politi~kom intervencijom u pravosu|e Velike Britanije, koje slovi za nezavisno. Tako|e, pokazao se i jaz i dvoli~nost bo{wa~ke politike kada smo im mi na nizu primjera pokazali u kojoj mjeri su nedosqedni i u kojoj mjeri `ele da se ovdje sudi predstavnicima samo jednog naroda. Poku{aj za{tite Gani}a kroz Parlament je poku{aj jeftine politi~ke borbe za jeftine politi~ke poene. Sarajevo i Federacija ja{u na krilima mr`we, jer niko nema gra|anske hrabrosti da svom narodu ka`e istinu. Vo de }i bo{wa ~ki politi~ari nemaju za to snage, guraju glavu u pijesak i hrane mr`wu. Ali do{lo je vri je me da se su o~e sa ~iwenicama. Mi smo to pro{li i znamo kako je bolno. GLAS: Kada o~ekujte izvje{taj Savjeta ministara BiH u vezi sa akcijom “Svjetlost“ koja je sprovedena u vehabijskoj zajednici u Gor-

UPAD U PARLAMENT
GLAS: Da li o~ekujete da }e oni koji su nasilno upali u Parlament BiH 1. marta biti ka`weni za taj postupak? KALABI]: Te{ko je u BiH biti racionalan pa bilo {ta o~ekivati, ali ono {to je potpuno jasno jeste taj vandalski ~in. To {to je neko, da bi slavio neki praznik, obio prostorije Parlamenta svoje dr`ave govori dovoqno i o tom danu i o toj dr`avi. U SAD }e vas ako vas na|u sa pra}kom nekoliko kilometara udaqeni od Bijele ku}e uhapsiti i istra`iti va{e namjere. A ono {to se desilo kod nas ovdje samo govori o tome kakva nam je dr`ava.

woj Mao~i? KALABI]: Svakog dana ga o~ekujem, ve} je trebalo da bu de dos tavqen. Po ma lo je bruka da im treba toliko vremena da o jednoj takvoj akciji, navodno pripremanoj od strane bezbjednosnih struktura, izvijeste Parlament o tome. Svi rokovi su istekli i svakog dana o~ekujemo izvje{taj o tome {ta se to dogo di lo ta mo i ka kvi su efekti akcije i {ta }e se de{avati daqe. GLAS: Da li je, prema Va{em mi{qewu, ta akcija uspje{na? KALABI]: Ta akcija je obavijena velom tajne i na dosta stvari treba da dobijemo odgovore - ~emu anga`ovawe to li kog bro ja policijskih snaga, kakve su bile ulazne informacije, pogotovo u svjetlu ~iwenice da su svi ti qudi pu{teni na slobodu, a navodno su ugro`avali teritorijalni integri tet i us ta vni po re dak. Mnogo je nejasnih stvari. Sada je ap so lu tno ne ga ti vna ocjena te akcije, s tim {to moramo razmotriti kako je do{lo do te situacije i {ta daqe. Da li je ne ko sa mo fingirao akciju, imaju}i u vi du da nas u svi je tu sve ~e{ }e i ~e{ }e ozna ~a va ju kao mjesto koje ima veze sa teroristi~kim aktivnostima. U tome moramo da budemo obazrivi. Ne `elimo nikome da tovarimo bilo kakve optu`be bez argumenata, ali ne `elimo ni da ostanemo nijemi nad stavovima u pojedinim dr`avama da BiH ima veze sa terorizmom. Moramo ana li zi ra ti oda kle im ti stavovi i da li su potkovani argumentima.

Protestna {etwa u Doboju

FOTO: S. PUHALO

Srpska demokratska stranka

Protest u Doboju zbog osloba|awa Savi}a
DOBOJ - Predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosi} i predsjednik OO SDS Doboj Mladen Kr{i} u petak su polo`ili vijenac pred ulaz u zgradu Okru`nog suda u Doboju, navode}i da je vijenac “za ubijenu pravnu dr`avu u Republici Srpskoj“. Rukovodstvo i ~lanovi ove stranke mirno su protestovali zbog, kako su naveli, “sramne osloba|aju}e presude ubici Rajku Savi}u, koji je 26. aprila 2009. usmrtio potpredsjednika SDS RS, predsjednika OO SDS Doboj i potpredsjednika Skup{tine op{tine Doboj Branislava Gari}a“. - Ovim skupom ho}emo da poka`emo da se nismo upla{ili, da nemamo pravo da odustanemo, ne zbog Gari}a, ne zbog SDS-a, ve} zbog Republike Srpske i na{e budu}nosti - rekao je Bosi}. Sl. P.

Vi{e stotina obo`avalaca ameri~kog hevi metal benda “Metalika“, koji su ostali bez karata za koncert u kolumbijskoj prijestonici Bogoti, izazvali su nemire, zbog ~ega je policija morala da upotrijebi vodene topove da bi ih rastjerala. Policija je saop{tila da je 160 lica uhap{eno, a najmawe osam povrije|eno ispred mjesta na kojem je “Metalika“ odr`avala koncert. Policija je prije koncerta rasporedila 1.500 pripadnika bezbjednosnih snaga, ~etiri tenka i nekoliko policijskih kamiona, prenosi Srna. Oko 30.000 fanova imalo je karte za koncert, ali vi{e stotina wih koji nisu bili te sre}e poku{ali su da probiju barijere i posmatraju {ou. “Metalika“ je posqedwi put svirala u Kolumbiji 1999. godine.

6 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

SOBL pozvao Vladu na revijalnu fudbalsku utakmicu

Dru{tvo
Republi~ka uprava Civilne za{tite

BAWA LUKA - Predstavnici Studentske organizacije Univerziteta u Bawoj Luci uputili su predsjedniku Vlade RS Miloradu Dodiku inicijativu za odr`avawe revijalne fudbalske utakmice izme|u ekipa Vlade RS i studenata ovog univerziteta, koja bi se odr`ala u okviru

tradicione manifestacije Univerzitetske sportske igre, koju SOBL {esti put organizuje, saop{teno je ju~e iz ove organizacije. - Predla`emo Vam da se utakmica odr`i u prvoj polovini maja - navodi se u dopisu SOBL-a. M. ^.
FOTO: ARHIVA

Nema novih poplava u Srpskoj
BAWA LUKA - Iako postoji opasnost da se zbog naglog topqewa snijega pove}a nivo rijeka u Srpskoj, za sada nema novih poplavqenih podru~ja, rekao je “Glasu Srpske“ direktor Republi~ke uprave Civilne za{tite RS Dragan [tark. On je dodao da su sve ekipe Civilne za{tite u pripravnosti. - Procjena {tete od ranijih poplava, osim u op{tini Vi{egrad, jo{ uvijek nije zavr{ena, a u Trebiwu i Bijeqini i daqe primaju zahtjeve od doma}instava i preduze}a koja su bila poplavqena - naglasio je [tark. Predsjednik Komisije za procjenu {tete od poplava u Vi{egradu Ne|o Savi} je rekao da na podru~ju ove op{tine procijewena {teta od poplava iznosi 1.654.000 maraka. D. K.

Ministarstvo prosvjete i kulture

U aprilu informati~ko osposobqavawe prosvjetara
BAWA LUKA - Ministarstvo prosvjete i kulture RS i Republi~ki pedago{ki zavod osmi sli li su pro gram in formati~kog osposobqavawa nastavnog i vannastavnog osobqa u osnovnim i sredwim {kolama, a prakti~na obuka trebalo bi da po~ne polovinom aprila. U Ministarstvu prosvjete i kulture Republike Srpske Srni je pot vr|e no da je pro gra mom pla ni ra no da ve ri fi ko va ni nas ta vni ci in for ma ti ke u {ko la ma odr`e obuku i obave testirawe os ta lih za po sle nih, izu zev te hni ~ko-po mo }nih radnika.

Polovina duga za struju pripada doma}instvima

Stanovnici i preduze}a u RS ne pla}aju komunalne usluge

Za struju duguju oko 280 miliona maraka
U “Elektroprivredi RS“ ka`u da dug stagnira posqedwih nekoliko godina. Predstavnici udru`ewa vodovoda i toplana RS ka`u da stanovnici obaveze za komunalne usluge ne pla}aju redovno, zbog ~ega su prisiqeni da tu`e du`nike ili da ih iskqu~uju s mre`a
PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Seminar u KC Bawa Luka

Unapre|ewe bolni~ke farmacije u Srpskoj

Seminar u bawolu~kom Klini~kom centru

FOTO: G. [URLAN

BAWA LUKA - S obzirom na to da je bolni~ka farmacija nezamjewiva, u idu}em periodu posveti}emo maksimalnu pa`wu unapre|ewu ove oblasti, a u~lawewe u evropsku mre`u bolni~kih farmaceuta zna~i mnogo za wen razvoj. Kazao je to u petak na seminaru Udru`ewa bolni~kih farmaceuta BiH u Bawoj Luci ministar zdravqa i socijalne za{tite RS Ranko [krbi}. Direktor bawolu~kog Klini~kog centra Mirko Staneti} rekao je da unapre|ewe rada klini~kih apoteka podrazumijeva unapre|ewe rada farmaceuta u stru~nom smislu i wihovu implementaciju u klini~ki rad. Se mi nar sa te mom “^lan stvo u Evrop skoj aso ci ja ci ji evrop skih far ma ce uta“ or ga ni zo va li su Mi nis tar stvo zdravqa i socijalne za{tite i KC Bawa Luka pod pokroviteqstvom Kompanije “Hemofarm“. V. K.

BAWA LU KA - Du go vawa stanovnika Srpske za utro{enu vodu, elektri~nu energiju i grijawe su vi{emilionska, a samo “Elektro pri vre da RS“ za utro{enu struju potra`uje oko 280 miliona maraka. U “Elek tro pri vre di RS“ ka`u da ovaj dug stagnira posqedwih nekoliko godina, od ~ega jedna polovina duga pripada doma}instvima, a dru ga pre du ze }i ma u Srpskoj. - Uku pna du go vawa za

utro{enu elektri~nu energiju sada iznose oko 280 miliona maraka - potvrdio je di re ktor za dis tri bu ci ju “Elektroprivrede RS“ Dalibor Muratovi}. On je istakao da pored nei zmi re nih du go vawa za utro{enu elektri~nu energiju imaju dosta problema i sa kra|om struje. - Od svog osni vawa “Elektroprivreda RS“ ima velikih problema sa kra|om struje, iako se sada taj problem znatno smawio. Kada se radi o distributivnim gubicima, najboqe stawe je u

preduze}u “Elektro Doboj“, a najlo{ije na podru~ju koje pokriva preduze}e “Elektrokrajina“ - rekao je Muratovi}.

DUGOVI ugro`avaju rad komunalnih preduze}a
Predstavnici udru`ewa vodovoda i toplana RS ka`u da stanovnici obaveze za ove komunalne usluge ne pla}aju redovno posqedwih desetak go di na, zbog ~e ga su ko mu nal na pre du ze }a sa da pri siqena da tu`e du`nike ili da ih iskqu~uju s vodovodnih i toplovodnih mre`a. - Jedino rje{ewe bilo bi poskupqewe cijene vode, jer su sada{we cijene nepovoqne za kva li te tno fun kci oni sawe pre du ze }a isti~u u Udru`ewu “Vodovodi RS“. Do da li su da du go vawa pra vnih i fi zi ~kih li ca prema vodovodima, koja su se nagomilala u proteklih nekoliko godina, ugro`avaju

SUBVENCIJE ZA STRUJU
Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS u petak je uplatilo sredstava po osnovu Programa za{tite socijalno ugro`enih kategorija potro{a~a elektri~ne energije za posqedwa tri mjeseca 2009. godine, a ovom subvencijom obuhva}eno je 38.413 korisnika. Ovim programom obuhva}eni su penzioneri sa najni`im penzijama, korisnici stalne nov~ane pomo}i, dodatka za pomo} i materinskog dodatka, saop{teno je iz Ministarstva.

kva li te tan rad i re do vnu isporuku vode. - Dugovawa prema komunalnom preduze}u “Vodovod“ Bi jeqina izno se oko 1.500.000 maraka, a sama naplativost od du`nika je oko 60 odsto, {to nije dovoqno za kva li te tno fun kci oni sawe preduze}a - rekao je sara dnik za odno se sa javno{}u u ovom preduze}u Stojadin Kne`evi}. Sli~no stawe je i u toplanama u Srpskoj. - Ogromna dugovawa potro{a~a nakupila su se iz godine u godinu, {to toplane one mo gu }a va da na ba ve energente- rekao je sekretar Udru`ewa “Toplane RS“ Novo Vu~eta. Di re ktor ko mu nal nog preduze}a “Toplana“ u Isto~nom Sarajevu Dragan Jankovi} rekao je da stanovnici ne duguju puno novca, jer nema mno go onih ko ji su prikqu~eni na toplovodnu mre`u, ali da su velika dugovawa preduze}a.

Bora~ka organizacija RS

Potpisane izmjene i dopune Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u prosvjeti

Zahtjev za hitan sastanak sa Dodikom
BAWA LU KA - Bo ra ~ka organizacija RS uputila je u petak zahtjev za hitan sastanak sa premijerom RS Miloradom Dodikom, ministrom fi nan si ja Ale ksan drom Yombi}em i ministrom rada i bo ra ~ko-in va lid ske za {tite RS Radom Ristovi}em radi pronala`ewa rje{ewa u ve zi sa naj no vi jim smawewem penzija demobilisanim borcima. Predsjednik BORS-a Pantelija ]urguz rekao je Srni da u petak obavio preliminarni razgovor sa premijerom Dodikom o ovoj temi i da je dogovoreno da se, nakon {to Fond PIO i resorno mi nis tar stvo sa gle da ju stawe, odr`i sastanak da bi se prona{lo najracionalnije rje {ewe u ve zi sa smawewem penzija demobilisanim borcima u RS.

Racionalniji putni tro{kovi
BAWA LUKA - Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi} i predsjednik Sin di ka ta obra zo vawa, na uke i kul tu re RS Stevan Mili} potpisali su ju~e izmjene i dopune Posebnog kolektivnog ugovora za zaposlene u prosvjeti, koje se po se bno odno se na vre dno vawe ote `a nih uslo va rada i na racionalnije tro{ewe nov ca za pu tne tro {kove. - Pa`qivo smo analizirali i radili na svakom od pitawa koje se ti~e standarda zaposlenih u obrazovawu, te do{li do rje{avawa svih pitawa koja se ti~u prosvjetnih radnika - rekao je Kasipovi}. di na prosvjeti, nego da se pra vi ~ni jom ra spo dje lom predvi|enih sredstava do|e do rje{ewa i za prosvjetne radnike koji rade u {kolama pod ote`anim uslovima. Pred sje dnik Gran skog sin di ka ta Ste van Mi li} rekao je da su putni tro{kovi ko ji su ra ni je pla }a ni neograni~eno, sada svedeni samo na potrebne tro{kove. - Smawili smo pla}awe pu to vawa pros vje tnih ra dnika na nivo lokalnih zajednica, dakle maksimalno 50 kilometara i dogovorili smo da tamo gdje nema autobusa prosvjetari dobiju novac u pro tiv vri je dnos ti mje se ~ne kar te - ka zao je Mili}. On je rekao da su ote`ane uslo ve ra da po di je li li po {ko la ma i do dao da su pros vje tni ra dni ci za do voqni. D. K.

KASIPOVI]: Ciq nije {tedwa na prosvjeti
On je na gla sio da ciq ovog ugovora nije da se {te-

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 7

Mastilo nalo`io poja~an rad na rje{avawu `albi penzionera
BIJEQINA - Direktor Fonda za penzijsko-invalidsko osigurawe RS Zoran Mastilo nalo`io je u petak svim organizacionim jedinicama Fonda (51 poslovnica i {est filijala) da bude organizovan efikasan prijem i rje{avawe `albi i prigovora penzionera kojima je ispla}en umaweni iznos februarske penzije, javila je Srna. Direktor Fonda nalo`io je i prioritetno postupawe prvostepenog organa rje{avawa po `albama, odnosno prosqe|ivawe `albi drugostepenom organu ako je to potrebno.

Krim-policija saslu{ava u~esnike u aferi “Urbanisti~ki zavod RS”

Vijesti
IDDEEA

In`eweri Zavoda izjave daju u svojstvu svjedoka
Biv{i direktor Zavoda Dalibor Bjelica ve} dao izjavu policiji, a saslu{awa ostalih }e biti nastavqena u ponedjeqak. Vasi} ka`e da se nastoji do}i do prvih dokaza o {tetama i do finalizovawa izvje{taja protiv odgovornih

Od{tampano oko 86.800 paso{a
BAWA LUKA - Agencija za iden ti fi ka ci one do ku men te, evi den ci ju i raz mje nu po da ta ka BiH (IDDEEA) je od 15. oktobra 2009. godine od{tampala 86.891 biometrijski paso{, javile su agencije. Iz ove agencije je saop {te no da je do sa da podneseno 95.363 zahtjeva za izdavawe ovih paso{a.

@eqeznice FBiH

Radnici blokirali saobra}aj
^APQINA - Oko 200 radnika @eqeznica Federacije BiH i u petak su blo ki ra li `eqe zni ~ku prugu u ^apqini, zbog ~ega je prekinut `eqezni~ki sao bra }aj pre ma Her ce go vi ni, ja vi le su agencije. Radnici prijete kako }e pru gu blokirati sve dokle im se ne ispune zahtjevi te tra`e isplatu naj mawe dvi je od ~e ti ri za os ta le pla te i upla tu doprinosa.

I OSTALE Vidovi}eve kompanije pod istragom

Urbanisti~ki zavod RS PI[E: GORAN MAUNAGA g.maunaga@glassrpske.com

FOTO: GLAS SRPSKE

BAWA LU KA - In spe ktori kriminalisti~ke policije uputili su pozive za sa slu {awe svi ma ko ji su u~estvovali u dodjeqivawu i izradi 174 besplatna projekta Urbanisti~kog zavoda RS za biznismena Jovana Vidovi}a i wegove firme. Biv{i direktor Zavoda Dalibor Bjelica ve} je dao izjavu policiji, a saslu{awa ostalih }e biti nastavqena u

po ne djeqak, re kao je izvor blizak istrazi. Bjelica nije `elio da to potvrdi ili negira, isti~u}i da }e izjavu medijima dati poslije okon~ane istrage. Predmet Urbanisti~ki zavod preuzelo je i objedinilo Specijalno tu`ila{tvo RS. - In`eweri koji su u~estvovali u izradi projekata ~iji je investitor bio Vidovi}, a za {ta Urbanisti~kom zavodu nije pla}eno oko pet mili-

VLADA RS
Potpredsjednik Vlade RS Anton Kasipovi} rekao je u petak da Vlada RS o~ekuje rje{avawe niza otvorenih pitawa u vezi sa Urbanisti~kim zavodom RS, koji je predmet interesovawa razli~itih institucija. - Vjerujemo da }e institucije sistema koje su pozvane da analiziraju i rje{avaju ovo pitawe zavr{iti svoj posao, i tek nakon toga mo`emo se vratiti na elementarno opredjeqewe u vezi sa eventualnom kupovinom Urbanisti~kog zavoda RS rekao je Kasipovi}.

ona KM, ~ime je i buyet RS zakinut za oko milion maraka, dobili su poziv za razgovor koji je zakazan za ponedjeqak ka`u u Zavodu. Na~elnik Uprave kriminalisti~ke policije Gojko Vasi} ka`e da se provjerama u ovoj fa zi nas to ji do }i do prvih dokaza o {tetama i do finalizovawa izvje{taja protiv odgovornih. - Zatim }e se nastaviti istraga sa Upravom za indirektno oporezivawe i sa Tu`ila{tvom BiH za onaj dio koji se odnosi na PDV. A koli ko izno si uku pna pri ~iwena {teta, najboqe }e se vidjeti kad svoj posao obave poreske slu`be – kazao je Vasi}. Portparol Poreske uprave RS Mila [trki} rekla je da se kontrola dokumentacije i poslovawa Zavoda nastavqa i idu}e sedmice. Me |u tim, bez ob zi ra na

kontrole Poreske uprave RS i krim-policije koje su u toku, Vidovi} ne odustaje od svog dosada{weg na~ina rada.

PORESKI inspektori nastavqaju kontrolu i sqede}e sedmice
- Ba{ u vri je me otpo ~iwawa tih kontrola prije desetak dana Vidovi} nam je naredio da napravimo projekat izvedenog stawa za sve faze stambeno-poslovnog objekta koji je izgradio na mjestu predu ze }a “22. de cem bar“ kod zgrade Osnovnog suda u Bawoj Luci, iako je za tu zgradu dobio upotrebnu dozvolu – kazali su u Zavodu. Dodaju da je ova poslovnostam be na zgra da da vno useqena. Ovo zna~i da je Vidovi} upotrebnu dozvolu dobio na osno vu ra ni jeg fi kti vnog projekta izvedenog stawa, a da

novi, pravi projekat pravi naknadno. Inspektori vr{e istragu i u drugim Vidovi}evim kompanijama kao {to je “Autoservis Centar“, te u predmetu prodaje 60 stanova sa Poqoprivrednim institutom. Vidovi} je jedan od najve}ih gra|evinskih investitora u Bawoj Luci u kojoj je posqedwih godina izgradio komplekse stambenih zgrada, hotela i servisa. On je ve}inski vlasnik u oko 20 fir mi u Re pu bli ci Srpskoj. Izme|u ostalog, ve}inski je vlasnik “Auto-servisa Centar“, “Urbanisti~kog zavoda“, “Betonskih proizvoda“, “Metala“, “Gra|e“, “Cvje}ara“, “Kamenih agregata“, “22. de cem bra“ “Tem po gradwe“ u Bawoj Luci, te qetnikovca “Balkana“, hotela “Krajina“ i “Ugostiteqstva“ u Mrkowi} Gradu.

Domeniko Paterna

Predavawe za studente
BAWA LU KA - Za mje nik ko me sa ra Evrop ske po li ci je u BiH (EUPM) Do me ni ko Pa ter na odr`ao je u petak predavawe stu den ti ma Vi so ke {kole unutra{wih poslova (MUP) RS u Bawoj Luci, na kojem je govorio o ulozi EUPM-a u BiH i va`nos ti po li cij ske sa radwe iz ugla EU, prenosi Srna. Paterna je odr`ao predavawe u okviru pre dme ta “Me |u na ro dna policijska saradwa“, is ti ~e se u sa op {tewu MUP-a RS.

Mile Ribi}

Revizija statusa i prava iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite RS

Bez invalidnina do sada ostalo 45 RVI
BAWA LUKA - Od 7.431 predmeta u kojima su utvr|ene ne pra vil nos ti u okvi ru Akcionog plana za efikasniju reviziju ostvarenog statusa i prava iz oblasti bora~koinvalidske za{tite RS, do sada je 45 osoba izgubilo pravo na invalidninu. Ovo je “Glasu Srpske” rekao na ~el nik Odjeqewa za vojnu evidenciju u Ministarstvu rada i bora~ko-invalidske za{tite RS Du{ko Milunovi}. On je naglasio da Ministarstvo nije obradilo veliki broj predmeta zato {to u slu`bi za reviziju nema dovoqno zaposlenih. - Ukoliko dobijemo adekvatnu radnu snagu proces revi zi je in va li dni na bi }e zavr{en u periodu od godinu dana, a ako i daqe u slu`bi ne budemo imali dovoqan broj zaposlenih, revizija invalidnina potraja}e godinama, jer je jo{ preostalo da se provjeri 4.220 pre dme ta li ~ne i 1.127 predmeta porodi~ne invalidnine - kazao je Milunovi}. mi{qewe prvostepenih organa koji su prilikom prevo|ewa na no vi za kon bi li obavezni da pribave i qekarsko uvjerewe. - Odre|eni broj invalida je izgubio status, ali je i zna~ajan broj invalida pao iz vi{e u ni`u kategoriju. Oko 30 RVI pre{lo je u vi{u kategoriju - kazao je Milunovi}. On je naglasio da je izvr{en uvid u sve predmete od prve do {este kategorije RVI u svim op{tinama Srpske. - Od ukupno pregledanih 33.177 predmeta utvr|eno je da 7.431 predmet ima odre|ene nedostatke. Nedostaci su se u najve}em broju odnosili na nalaze i mi{qewe qekarskih komisija i zbog toga je najve}i broj predmeta upu}en na reviziju - kazao je Milunovi}. M. Mi.

Podr{ka {trajku upozorewa
BAWA LU KA - Sin di kat ra dni ka gra |e vi nar stva i stambeno-komulanih djelatnosti RS ukqu~i}e se u generalni {trajk upozorewa ukoliko Generalno vi je }e Sa ve za sin di ka ta RS donese odluku o wegovom organizovawu, rekao je predsjednik ovog sindikata Mile Ribi}, javila je Srna.

MILUNOVI]: Revizija invalidnina potraja}e godinama
On je naglasio da je za 1.732 pre dme ta tra `e no i

8 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Komunikacija na daqinu u O[ “Sveti Vasilije Ostro{ki“

Kroz RS
Javna rasprava u Trebiwu

TREBIWE - Osnovna {kola “Sveti Vasilije Ostro{ki“ u petak je dobila kabinet sa konferencijskom vezom, koji omogu}ava direktnu video i audio-razmjenu sa Ministarstvom prosvjete i kulture, Pedago{kim zavodom, te jo{ sedam {kola iz RS koje su obuhva}ene ovim projektom.

Tro{kove uspostavqawa i odr`avawa konferencijske veze finansiralo je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, a O[ “Sveti Vasilije Ostro{ki“ jedina je {kola u ovoj regiji koja je uvezana u ovaj sistem komunikacije na daqinu. R. Mi.
FOTO: T. NESTOROVI]

Kontrola hrane od wive do trpeze
TREBIWE - Novi zakon o inspekcijama u Republici Srpskoj predvi|a formirawe inspekcije za hranu, re~eno je na javnoj raspravi u Trebiwu. - Osim dosada{wih 12 inspekcija, novi zakon predvi|a formirawe i inspekcije za hranu, koja bi obavqala kontrolu od wive do trpeze - rekao je Zoran Mikanovi} iz Republi~ke uprave za inspekcijske poslove. Prema wegovim rije~ima, na ovaj na~in }e se obavqati kvalitetnija kontrola u RS. Na javnoj raspravi o Nacrtu zakona o inspekcijama Mikanovi} je istakao da je rije~ o potpuno novom zakonu, koji na jedinstven na~in reguli{e postupak inspekcijskog nadzirawa u RS. On ka`e da je ovaj, u odnosu na postoje}i zakon, procesnog karaktera i da ne sadr`i materijalne odredbe koje su sadr`ane u drugim zakonskim propisima. R. Mi.

Op{ta bolnica Prijedor

Uslovi sve boqi
PRIJEDOR - Op{tu bolnicu Prijedor pacijenti su u pro{loj godini ocijenili vrlo dobrom ocjenom, te nema nikakvog osnova da se to komentari{e u lo{em kontekstu, saop{teno je u petak iz Fonda zdravstvenog osigurawa RS. U reagovawu na tekst, koji je objavqen u petak, o tome zbog ~e ga je pri je dor ska bolnica najlo{ije ocijewena u rangu ovih zdravstvenih us ta no va, iz Fon da navode da nije bilo potrebno da di re ktor bol ni ce iznosi sudove o nekvalifikovanosti kontrolora. - Wiho va ulo ga je da za biqe`e odgovore pacijenata na koje oni ne mogu da uti~u stoji u saop{tewu iz Fonda zdravstvenog osigurawa RS. U saop{tewu se navodi da je “bol ni ca u Pri je do ru u odnosu na 2008. godinu, kada je Fond zapo~eo aktivnost kontrole uslova lije~ewa, ostvarila najve}i napredak, a ocje na ko ju je do bi la ova zdravstvena ustanova u 2009. godini nedvosmisleno ukazuje na to da se menayment bolni ce an ga `o vao na poboq{awu stawa“.
U Bijeqini najvi{e nezaposlenih

Filijala Zavoda za zapo{qavawe u Bijeqini

Posao ~ekaju i ~etiri magistra
Najvi{e nezaposlenih je u op{tini Bijeqina, ~ak 13.894 osobe, u Zvorniku 5.321 i u Bratuncu wih 3.125. Bez posla su i tri magistra iz Bijeqine, kao i jedan iz Ugqevika
PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] krozrs@glassrpske.com

Planinarsko dru{tvo “Mehanizam“

FOTO: D. KEREZOVI]

Planinari iz Kotor Varo{a

Najzna~ajniji uspon na planinu Olimp
KOTOR VARO[ - ^lanovi kotorvaro{kog Planinarskog dru{tva “Mehanizam“ u pro{loj godini izveli su dvadesetak akcija, me|u kojima je najzna~ajnija uspon na najvi{i vrh gr~ke planine Olimp - Mitikas (2.918 metara), istaknuto je na godi{woj Skup{tini planinara. U osvajawu Olimpa, koje je izvedeno u organizaciji Planinarskog saveza Republike Srpske, u~estvovali su kotorvaro{ki planinari Mom~ilo \ekanovi}, Slaven Filipovi}, Vladislav ^upi}, Vladimir Dragoqevi} i Sladan Tatar. Poslije povratka sa Olimpa planinari su se drugi put uspeli i na najvi{i vrh Makedonije i Albanije - Golem Korab. Prema rije~ima Petra Trivunovi}a, koji je na godi{woj skup{tini ponovo izabran za predsjednika Planinarskog dru{tva “Mehanizam“, u ovoj godini je planirano osvajawe najvi{eg evropskog vrha Alba na Mon Blanu, koje }e organizovati Planinarski savez Republike Srpske. D. K.

BIJEQINA - Filijala Za vo da za za po{qavawe u Bijeqini registrovala je 30.573 osobe koja tra`e radno mjesto, a me|u wima su ~ak i ~etvorica magistara i devetnaest qudi sa zvawima mastersa. Pre ma po da ci ma bi jeqinske filijale, koja obuhva ta de set op {ti na Semberije, Podriwa, Bir~a i podmajevi~kog kraja, trojica magistara koji ~ekaju posao `ive u Bijeqini, jedan je u Ugqevi ku, dok je u Bi je-

qini wih ~ak 16 sa zvawem mastersa. - Najvi{e nezaposlenih je u op{tini Bijeqina, ~ak 13.894 oso be, u Zvor ni ku 5.321 i u Bratuncu 3.125. Me|u ovim licima je i 609 korisnika nov~ane nadoknade istakla je rukovodilac bijeqinske filijale Slavica Luki}. Na posao godinama ~eka i Bo {ko Va se li} iz Bi jeqine. - Po struci sam ma{inbra var. Fir ma u ko joj sam bio zaposlen je privatizovana, a kasnije je prestala da

radi, pa sam na evidenciji Zavoda za zapo{qavawe ve} tri godine. Supruga mi je zavr{i la eko nom sku {ko lu prije 20 godina i nikada nije radila - ka`e Bo{ko Vaseli} iz Bijeqine.

BROJ nezaposlenih u blagom porastu
Prema rije~ima Slavice Luki} broj nezaposlenih je u blagom porastu, ali su posredstvom ove filijale posao u ja nu aru do bi la 183 radnika.

- Na evidenciji je najvi{e kvalifikovanih radnika i to wih 10.644, zatim nekvalifikovanih 9.388 i sa sredwom stru ~nom spre mom 7.141 lice - poja{wava Luki}eva. Ona je dodala da posao ~eka jo{ 1.376 polukvalifikovanih lica, zatim sa visokom stru~nom spremom 1.136 i sa vi{om {kolskom spremom 579 radnika. Na evidenciji nezaposlenih bijeqinske filijale nalaze se skoro sva zanimawa, posebno ona za koja je potrebna sredwa {kola ili zanat.

Osmo~lana porodica \uki} iz Kotor Varo{a do~ekala qep{e dane

Mali{ani radosni u novoj ku}i
KO TOR VA RO[ - Za hvaquju}i lokalnoj zajednici, ko ja je obe zbi je di la in fras tru ktu ru i Mi nis tarstvu za porodicu, omladinu i sport Vlade Republike Srpske, koje je finansiralo izgradwu, osmo~lana porodica Ne|e \uki}a krajem pro{le godine u kotorvaro{kom na sequ Ri pi {te do bi la je novu ku}u. Poslije nekoliko preseqewa 44. godi{wi Ne|o i 38. godi{wa Stanimirka su presre}ni {to su dobili trajni smje{taj. Jo{ uvijek ne mogu povjerovati da ne borave u {ipra{kom lova~kom domu, u kojem su poslije odlaska iz rodne Maqave proveli {est godina. Iako `ive u ote`anim materijalnim uslovima, \uki}i smatraju da su veoma bogati qudi sa svoje {estoro djece. - Sre}ni smo {to su djeca zdrava i vesela, a mi }emo im u granicama mogu}nosti pomo}i da stasaju i postanu svoji qudi - is ta kao je Ne |o \uki}. i uve}anog dje~ijeg dodatka na ~etvoro djece. Troje djece poha|a kotorvaro{ku Osnovnu {kolu “Sveti Sava“, Dajana ide u sedmi, Dragana u ~etvrti, a Wegomirka u prvi razred. Iako su na polugodi{tu promijenili {kolu, svi su dobri u~enici. Najstariji sin Wegoslav je napunio 21, a k}erka Radmila 17 godina, dok najmla|i Nemawa ima godinu i po. D. K.

Isto~no Sarajevo
VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Napajawe strujom je uredno. POLICIJA Dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e. Nije zabiqe`eno nijedno krivi~no djelo, ni naru{avawe javnog reda i mira. PORODILI[TE Ro|en jedan dje~ak i jedna djevoj~ica.

U PORODICI niko nije zaposlen
U doma}instvu nije niko zaposlen. Porodica `ivi od nov~ane pomo}i kotorvaro{kog Centra za socijalni rad

\uki}i `ivjeli u lova~kom domu

FOTO: D. KEREZOVI]

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 9

Sazvati sjednicu Predsjedni{tva BORS-a
PRWAVOR - Sazivawe vanredne sjednice Predsjedni{tva Bora~ke organizacije RS najkasnije do 17. marta, jedan je od zahtjeva sa vanrednog sastanka Predsjedni{tva Bora~ke organizacije op{tine Prwavor. - Zatra`i}emo odgovornost i smjenu predsjednika BORS-a Pantelije ]urguza i kompletnog rukovodstva ove organizacije, kao i ministra rada i bora~ko-invalidske za{tite RS Radeta Ristovi}a - rekao je Srni predsjednik op{tinske BO Miro [ikarac.

Skup{tina op{tine Kne`evo

Izabrani na~elnici op{tinskih odjeqewa
KNE@EVO - Odbornici Skup{tine op{tine Kne`evo izabrali su na~elnike ~etiri op{tinska odjeqewa, javila je Srna. Ranko Tepi} izabran je za na~elnika Odjeqewa za privredu i finansije, Oliver Blagojevi} je na~elnik Odjeqewa za prostorno ure|ewe i stambena pitawa, na ~elu Odjeqewa za op{tu upravu i dru{tvene djelatnosti je Radojko Veleu{i}, a Odjeqewa za inspekcijsko-komunalne poslove Neboj{a Vukovi}. Oni su do sada bili vr{ioci du`nosti na~elnika ovih odjeqewa. Na dana{woj sjednici donesena je odluka o odre|ivawu ~etiri parking mjesta u gradu na kojima }e biti napla}ivano parkirawe. Prema prijedlogu na~elnika op{tine ^ede Vukovi}a, ovaj posao bi trebalo da pripadne op{tinskoj Bora~koj organizaciji koja bi na taj na~in obezbje|ivala vi{e novca nego {to sada ima iz buyeta op{tine.

Simo Stoj~evi} vodi borbu za utvr|ivawe uzroka smrti svoje supruge

"Qeka ri su kri vi za Zdrav ki nu smrt"
Qekari su govorili da se radi o rutinskoj operaciji {titne `lijezde. Do{lo je do komplikacija i Zdravka je uve~e ponovo operisana. Ujutro su nam javili da je umrla, a u otpusnoj listi je pisalo da je izvr{ena samo jedna operacija, ka`e Stoj~evi}
PI[E: VOJO SAJLOVI] krozrs@glassrpske.com

Kulturni centar u Mrkowi} Gradu

PELAGI]EVO - Poqoprivrednik iz Pelagi}eva, 66-godi{wi Simo Stoj~evi} ve} ne ko li ko mje se ci vodi borbu za utvr|ivawe pravog uzroka smrti svoje supruge Zdravke (55), koja je pre mi nu la na hi rur {kom odjeqewu bi jeqinske bolni ce “Sv. vra ~e vi“, 16. oktobra 2009. godine. - Qekari su govorili da se radi o rutinskoj operaciji {titne `lijezde. Kada je ope ra ci ja za vr{e na, sa k}erkom sam posjetio suprugu, koja je izgledala dobro i do kto ri su na ja vi li brzi opo ra vak. Me |u tim, ka da smo zvali telefonom uve~e, da provjerimo weno zdravstve no stawe, me di cin ska sestra je rekla da je do{lo do kom pli ka ci ja i da je Zdravka na novoj operaciji. Ujutro su nam javili da je Zdravka umrla - pri~a Stoj~evi}.

Mali{ani odr`ali koncert qubavi
MRKOWI] GRAD - ^lanovi Gradskog dje~ijeg hora “Mali princ“ odr`ali su u ~etvrtak uve~e u pozori{noj sali Kulturnog centra “Petar Ko~i}“ u Mrkowi} Gradu kon cert pod na zi vom “Nosim te mama u srcu“. Umje tni ~ki ru ko vo di lac Gradskog dje~ijeg hora “Mali princ“ Milijana Mali} isti~e da je koncert posve}en svim majkama. - Uz na {e re do vne pro be ovaj koncert smo pripremali oko ~etiri mjeseca. Djeca su bila posebno inspirisana, jer su pjesme posve}ene wiho vim maj ka ma. Po sli je ovoga dolazi nam vaskr{wi koncert - rekla je Mali}eva. Ta ja na \u ka no vi} u ho ru pjeva dvije godine i ka`e da je koncertom odu{evqena. - Ovo je bio koncert qubavi i lijepe dje~ije pjesme rekla je Tajana\ukanovi}. S. D.
FOTO: S. DAKI]

Bijeqinska bolnica “Sv. vra~evi“

FOTO: ARHIVA

ZAKAZAO MIRNE proteste ispred tu`ila{tva
On je istakao da je u otpusnoj listi pisalo da je iz vr{e na sa mo je dna operacija.

- Smatram da odgovorni za smrt moje supruge moraju odgovariti. Tu`ila{tvo je sprovelo istragu, ispitan je veliki broj doktora i medicinskog osobqa, ali su na kraju obustavili istra gu - pri ~a ogor~eno Simo Stoj~evi}. Dodaje da je ogor ~en odlu kom Okru `nog tu`ila{tva u Bijeqini da se ne}e sprovoditi istrag a protiv

ti ma Odjeqewa hi rur gi je bolnice “Sv. vra~evi“. - Sigurno je da na ovome ne}u stati, jer ne mogu dopus ti ti da kriv ci za smrt moje supruge nesnose nikakvu od go vor nost. Ulo `io

sam `albu na ovakvu odluku Tu`ila{tva, a zakazao sam, za uto rak, 16. mart, mir ne pro tes te is pred bi jeqin skog tu`ila{tva, zajedno sa svojim kom{ijama - isti~e Stoj~evi}.

OKRU@NO TU@ILA[TVO
U dopisu Okru`nog tu`ila{tva u Bijeqini, koji je potpisao zamjenik glavnog okru`nog tu`ioca Milorad Debeqevi}, navodi se da se ne}e sprovoditi istraga protiv tima Odjeqewa hirurgije Op{te bolnice “Sv. vra~evi“ u Bijeqini “po{to se radi o doga|aju za koji nema dokaza da je krivi~no djelo, jer uzrok smrti nije sa sigurno{}u ustanovqen, niti postoje dokazi da u timu zdravstvenih radnika, koji su u~estvovali u fazi operacije, kao i postoperativnom periodu ima propusta, koji bi predstavqali krivi~no djelo“.

Nastup ~lanova hora “Mali princ“

Obrazovawe u Fo~i

Simo Stoj~evi}

Prioritet izgradwa studentskog doma
FO^A - Prioritet u Fo~i, u kojoj na dva fakulteta studira oko 1.500 studenata, jeste izgradwa studentskog doma sa najmawe 300 mjesta, izjavio je u petak Srni rektor Univerziteta Isto~no Sarajevo Mitar Novakovi}. Novakovi}, koji je sa ~lanovima rukovodstva Univerziteta posjetio Pravoslavni bogoslovski fakultet “Sveti Vasilije Ostro{ki“ i Medicinski fakultet sa ~etiri studijska pro gra ma, is ta kao je da je iz gradwa do ma uslov za sertifikaciju Bolowske deklaracije. - O tome }emo razgovarati i u Vladi RS, od koje o~ekujemo operativna sredstva - rekao je Novakovi}. Osim o izgradwi studentskih domova u gradu, delegacija Univerziteta iz Isto~nog Sarajeva razgovarala je sa predstavnicima lokalne vlasti i o ostanku Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Fo~i. Rektor Novakovi} je op{tinskom rukovodstvu predlagao da se kupi fo~anski hotel “Zelengora“ za potrebe studentskog smje{taja.

Nastavqa se obnova Dervente od posqedica ratnog razarawa

Za infrastrukturu 8.000.000 KM
DERVENTA - Na~elnik op {ti ne Der ven ta Mi lo rad Simi} je istakao da }e intenzitet obnove grada od posqedica ratnog razarawa biti nastavqen i u ovoj godini, javila je Srna. On je dodao da je jedan od vrednijih projekata, koji }e bi ti ura |en za hvaquju}i kreditu od osam miliona maraka, izgradwa vodovodne i kanalizacione mre `e u ta ko zva nom iz bje gli~kom nasequ. U ovo go di{wem op {tinskom buyetu pove}ana su iz dva jawa za ka pi tal ne pro je kte, u ko je spa da i ure |ewe Trga pra vo slavqa i za vr{e tak kru `ne ras krsnice u gradu.

POVE]ANA izdvajawa za kapitalne projekte
Simi} je rekao da su u Der ven ti u posqedwe vri je me re ali zo va na ~e ti ri zna ~aj na pro je kta, za hvaquju}i pomo}i Vlade Repu bli ke Srpske kroz Ra zvoj ni pro gram, ali i sredstvima op{tine. - Po mo }u In ves ti ci ono-ra zvoj ne ban ke RS obnovqena je sta ra zgra da Gimnazije, u kojoj }e biti smje {te no is tu re no odjeqewe U~iteqskog fakulteta. Osim toga novo ruho je

Op{tina Derventa

FOTO: ARHIVA

Bile}a
HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano 40 pacijenata, a obavqeno je 17 ku}nih posjeta. STRUJA Napajawe strujom je uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno. POLICIJA Nije bilo saobra}ajnih nesre}a, krivi~nih djela, ni naru{avawe javnog reda i mira.

dobila i zgrada biblioteke. Obje ove us ta no ve }e sqede}ih dana biti predate na upotrebu - istakao je Simi}. Jedan o zna~ajnih projeka ta, ko ji je fi nan si ran

sredstvima Investicionorazvojne banke RS, je i ure|ewe der ven tskog po to ka, kao i asfal ti rawe svih pu te va ko ji se os ke cen tre povezuju sa centrom op{tine.

10 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Po~iwe izgradwa sportskih terena
TESLI] - U Tesli}u }e uskoro po~eti realizacija projekta “Do aktivizma i zdravqa kroz sport i igru“, u okviru kojeg }e biti izgra|eni sportski tereni za ko{arku i fudbal, kao i igrali{ta za djecu. Wema~ka fondacija “Heidehof“, tesli}ka op{tina i mjesna zajednica Dowa Vru}ica izdvojili su za ovaj projekat 10.000 maraka. [ef op{tinskog Odsjeka za razvoj Stipo ]osi} potvrdio je da }e realizacija projekta krenuti kada to vremenski uslovi dozvole. V. T.
FOTO: N. SIMI]

Tesli}

Op{tina vra}a stara dugovawa
TESLI] - Na~elnik tesli}ke op{tine Savo Kasapovi}, rekao je da je prije ne{to vi{e od godinu, kada je do{ao na tu funkciju, zatekao deficit u buyetu od oko 6.000.000 maraka, {to je proizvelo te{ko stawe u buyetu u prvoj polovini pro{le godine. Zahvaquju}i u{tedama i racionalizaciji iz teku}eg priliva prihoda i kreditnim zadu`ewem od 2.000.000 maraka u pro{loj godini izmireno je vi{e od 4.000.000 maraka. - Iz ovogodi{weg buyeta planirano je izmirewe jo{ 700.000 maraka ranije stvorenih dugovawa. Preostali dio rje{ava}e se u dogovoru sa dobavqa~ima u narednom periodu - rekao je Kasapovi}. On je dodao da zahvaquju}i ovakvim okolnostima ovogodi{wi buyet ima razvojnu komponentu, jer su za kapitalne investicije planirana zna~ajna sredstva, a programi tih investicija ve} su V. T. Savo Kasapovi} FOTO: ARHIVA usvojeni.

Privredna komora Doboj

Doma}i proizvodi predstavqeni kupcima
DOBOJ - U Poslovno-trgova~kom centru “BmD“ u Doboju u petak je po~ela dvodnevna manifestacija posve}ena promo ci ji do ma }ih proi zvo da “Na {e je boqe“, izja vio je Srni direktor Podru~ne privredne komore Doboj Sre}ko Stojakovi}. Svoje proizvode predstavili su privrednici iz dobojskog regiona, me|u kojima su Rafinerija “Optima“ iz Modri~e i “Destilacija“ iz Tesli}a, kao i vi{e dobojskih lokalnih preduze}a, dok }e “BmD“ predsta vi ti proi zvo de do ma }ih proizvo|a~a iz Srpske koji se nalaze u wihovom prodajnom asortimanu. Stojakovi} je podsjetio da su zemqe u na{em okru`ewu mnogo ranije pokrenule ovakvu vrstu promocije i imale odli~an odziv kod potro{a~a. “Na{e je boqe“ je projekat koji je na inicijativu doma}ih proizvo|a~a pokrenula Privredna komora RS u saradwi sa Vladom RS.

Mira Mari} u cvijetwaku

Porodica iz Derventskog Luga uspjela da pobijedi ekonomsku krizu

U dvori{tu porodice Mari} ima vi{e od 80.000 sadnica cvije}a, pa zbog toga svi ~lanovi porodice imaju pune ruke posla. Zahvaquju}i uzgoju cvije}a uspjeli su da pobijede ekonomsku krizu
PI[E: NENAD SIMI] krozrs@glassrpske.com

Kod Mari}a cvjeta proizvodwa cvije}a
da prona|em u proizvodwi cvije}a. Nisam ni slutila da }e predan rad i velika qubav biti presudni za moj brz poslovni na pre dak, a sa da ~vrst izvor za `ivotnu egzistenciju - istakla je Mari}eva. sam odmalena sticala, a neophodno je i stalno usavr{avawe - istakla je Mira. U proizvodwi pomo} joj pru`aju suprug Nemawa, sin Dejan i k}erka Dajana, nakon {to zavr{e obaveze na poslu i u {koli. U sezoni proizvodwe, imaju toliko posla da moraju anga`ovati radnike. Mira Mari} isti~e kako se proizvodwa zasniva na pra}ewu savremene tehnologije.

Turisti~ka organizacija Petrovo

Izlo`ba najqep{ih ozrenskih suvenira
PETROVO - Stanovnici Petrova uskoro }e mo}i da vide najboqe radove koji su pristigli na konkurs “Izbor ozrenskog suvenira“, a na kojem je prvo mjesto pripalo “Poveqi kraqa Dragutina“, koju je izradio Vlado Simi}. Direktor op{tinske Turisti~ke organizacije Petrovo Petar @ivkovi} rekao je da je u planu organizovawe izlo`be suvenira, koji su pristigli na konkurs iz Bawe Luke, Doboja, Petrova, So~kovca i Kakmu`a, a neki radovi }e biti otkupqeni. S. L.

DER VEN TA - Da proi zvodwa cvije}a u Derventi mo`e da bude unosan posao bez ob zi ra na pri li ~no sku pa ulagawa, pokazala je porodica Mari} iz Derventskog Luga. U wihovom dvori{tu i u plas te ni ku ima vi {e od 80.000 sadnica cvije}a, pa zbog toga svi ~lanovi porodice imaju pune ruke posla. Ipak, ne `ale se jer sve dok im “cvjeta proizvodwa cvije}a“ ne}e oskudijevati ni u ~emu. Sve je po~elo 1997. godine, kada je Mira Mari} ostala bez posla. Nije `eqela da dijeli sudbinu mnogih, a do novog radnog mjesta te{ko se dolazilo. - Jedini izlaz iz krize i izvor prihoda poku{avala sam

ZA USPJEH neophodno stalno usavr{avawe
Po~ela je proizvodwu na povr{ini od 50 kvadratnih metara. Bio je to kombinovani pros tor, ugla vnom skro mno ure|en, odnosno za{ti}en od uticaja ki{e i snijega. - Vremenom sam proizvodwu {irila, i sada imam sadni ce na 700 kva dra tnih metara zatvorenog prostora. Prije svega potrebna je qubav prema ovom poslu, znawe koje

- [irewe proizvodwe je povla~ilo sve ve}a ulagawa, u opre mu i na bav ku ma teri ja la. Sa da ima mo kli mati zo van obje kat, {to nam ola k{a va rad, a i cvi je }e boqe uspijeva - istakla je Mira Mari}. Ona isti~e da je pored velikog truda za proizvodwu cvije}a potrebna i qubav, {to nikome u porodici Mari} ne mawka.

KUPOVINA
Mari}i isti~u da se najbr`e rasproda sezonsko cvije}e za balkone i dvori{ta. - Vrlo je atraktivna martovska ponuda. Uz kupovinu cvije}a kupcima dajem i savjete kako da odr`avaju cvije}e u svim uslovima. Posebnu radost mi daje povratak kupca koji mi govori o svojim iskustvima o daqoj brizi i uzgoju. Ta pri~a me podsje}a na moje po~etke u ovom poslu isti~e Mira Mari}.

Finansirawe nevladinih organizacija i udru`ewa u Tesli}u

Za nove projekte 72.000 maraka
Rad koji }e otkupiti Turisti~ka organizacija FOTO: S. LAZAREVI]

Doboj
POLICIJA Javni red i mir naru{en dva puta, dogodile se dvije saobra}ajne nesre}e. Nije zabiqe`eno nijedno krivi~no djelo. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom. PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice i tri dje~aka. VODA Redovno snabdijevawe vodom.

TESLI] - Za finansirawe nevladinih organizacija i udru`ewa, koje djeluju na podru~ju Tesli}a, iz buyeta ove op{tine bi}e izdvojeno 72.500 maraka, {to je za 32.500 maraka vi{e u odnosu na pro{lu godinu. Na~elnik op{tine Tesli} Savo Kasapovi}, ka`e da su uve}ana sredstva za ove namjene jer su osnovane nove organizacije. - Na podru~ju tesli}ke op{tine po~ela su da djeluju neka

nova udru`ewa i organizacije, pa su i za wihov rad planirana sred stva u buyetu op {ti ne. @elimo da svi budu u ravnopravnom polo`aju i op{tina }e im pomo}i da realizuju svoje ideje - istakao je Kasapovi}. Prema wegovim rije~ima najvi{e novca dobi}e ekolozi i to 20.000 maraka. - Po 10.000 maraka planirano je za Udru`ewe djece sa posebnim potrebama, srpskom sokolskom dru{tvu “Sveti Petar Cetiwski“ i Amaterskom

po zo ri {tu “Bra ni slav Nu {i}“, a 7.000 maraka bi}e izdvo je no za rad Udru `ewa distrofi~ara - rekao je Kasapovi}.

EKOLOZI }e dobiti 20.000 maraka
On je dodao da }e iz op{tinske kase biti izdvojeno po 5.000 maraka za rad Kulturno-umjetni~kog dru{tva “Na{i obi ~a ji“ i Udru `ewu

SUBNOR. - Ni smo za bo ra vi li ni Odred izvi|a~a, koji }e dobiti 3.000, maraka, dok }e za Udru`ewe logopeda biti izdvojeno 2.500 maraka - rekao je Kasapovi}. Kasapovi} je naglasio da su Amatersko pozori{te “Branislav Nu{i}“, KUD “Na{i obi~aji“ i Udru`ewe distrofi~ara formirani pro{le godine i po prvi put }e wihov rad ve}im dijelom finansirati se iz op{tinskog buyeta.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 11

Nacionalne mawine integrisane u zajednicu
PRWAVOR - Predstavnica Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Savjeta Evrope iz Wema~ke Barbara Xon rekla je u petak da su nacionalne mawine u Prwavoru integrisane u zajednicu, za razliku od drugih mjesta gdje `ive na marginama dru{tva,

javila je Srna. Ona je poslije sastanka delegacije ECRI Savjeta Evrope sa rukovodstvom op{tine Prwavor i predstavnicima nacionalnih mawina istakla da Prwavor ima dugu tradiciju su`ivota i saradwe izme|u razli~itih nacionalnih mawina.

Uro{ Raji} iz Hrva}ana uspje{no se bavi uzgojem pernatih `ivotiwa

Godi{we proda 4.000 rasnih }urana
Isporu~ujemo o~i{}ene }urke velikim trgova~kim mre`ama, raznim ustanovama, ali i pojedincima. Ipak, najve}i problem naplata isporu~enog mesa, rekao Raji}
PI[E: BRANE RADULOVI] radulovic@ blic.net

Op{tina Kne`evo

Studentima dodijeqene stipendije
KNE@EVO - Na~elnik op{tine Kne`evo ^edo Vukovi} u petak je potpisao ugovore o stipendirawu 60 studenata ko ji stu di ra ju na vi so ko {kol skim us ta no va ma u RS i zemqama biv{e Jugoslavije, javila je Srna. Vukovi} je izrazio `aqewe {to op{tina nije u mogu}nosti da odgovori na vi{e od 100 zahtjeva za stipendirawe, koliko je prijavqeno na konkurs. Stipendije od 100 maraka u idu}ih deset mjeseci dobija}e 53 studenta redovnih godina studija i sedam apsolvenata. Najve}i broj stipendija dodijeqen je studentima ekonomije i prava. Prilikom raspisivawa konkursa vodilo se ra~una o deficitarnim zanimawima.

PRWAVOR - Na `ivinarskoj farmi Uro{a Raji}a u prwavorskom selu Hrva}ani ve} godinama se uzgajaju }urani. Prije pet godi na ovaj do ma }in je, zajedno sa sinom Branislavom, na porodi~nom imawu izgradio dva objekta, koje je na se lio sa 500 }u ri }a, nabavqenih u Ma|arskoj. - Ova dje la tnost ne ma tra di ci ju na prwavor skom podru~ju, ali smo odlu~ili da se posvetimo uzgoju i vidimo kakvi }e biti rezultati. Efekti nisu izostali, pa je kapacitet pro{irivan novim podmlatkom. To je izuzetno osjetqiv posao, jer su }u ra ni “go spod ske“ `i vo tiwe. Eto, pro {le go di ne do{lo je do kvara, odnosno nes tan ka stru je na far mi, pa je uginuo ve}i broj }urana - pri~a Uro{. I pored te nevoqe, pro{la godina je bila rekordna u isporuci, ka`e ovaj doma}in, jer je prodato vi{e od ~etiri hiqade `ivotiwa. - Ispo ru ~u je mo o~i{ }e ne }ur ke ve li kim trgova ~kim mre `a ma, ra znim

[alter sala u Srpcu

Br`e do li~nih dokumenata
SRBAC - U Po li cij skoj sta ni ci Srbac po ~e la je obnova i adaptacija prostori ja za rad slu `be ni ka CIPS-a, a stanovnici ove op{tine ima}e boqe usluge. - No va {al ter sa la bi }e opremqena novom informati ~kom opre mom, a li ~ne karte }e se mo}i dobiti za sedam dana, iako je rok dva mjeseca. Paso{i }e mo}i da se podignu za sedam, iako je rok 30 dana i uz to registrovati vozilo po mogu}nosti istog dana - rekao je komandir Policijske stanice Sveto Stojakovi}. Vrijednost radova iznosi oko 10.000 ma ra ka, ko je je obezbijedio MUP RS. - Nadamo se da }e u budu}nosti lokalna zajednica i vi {i or ga ni MUP-a RS prona}i novac za kompletnu sa na ci ju i re kon stru kci ju zgrade Policijske stanice Srbac, koja je stara vi{e od 60 godina - rekao je Stojakovi}. D. J.

Uro{ Raji} na farmi

FOTO: B. RADULOVI]

Ov~arstvo
Na porodi~nom imawu u Hrva}anima Uro{ se bavi i ov~arstvom. Ima trenutno tridesetak grla, ali ovaj vrijedni doma}in, iako ve} u poodmaklim godinama, ne iskqu~uje mogu}nost da znatnije pro{iri postoje}e stado.

ustanovama, ali i pojedincima. Ci je na je se dam mara ka po ki lo gra mu, ali je de`urni problem naplata isporu~enog mesa. Uz to, }ure}e meso ovdje se uvozi iz dru gih ze maqa, gdje su zna tno ve }e pod sti caj ne dr`avne mjere prema peradari ma, {to nas li mi ti ra u prodajnoj cijeni - ka`e Raji}. Na farmi u Hrva}anima, uz dvojicu stalno zaposlenih radnika, ~esto se osje}a potre ba za an ga `o vawem po vre me nih “pe ra da ra“, ka ko

bi se udovoqilo potrebama tr`i{ta. Dnevno je neophodno obezbijediti oko 500 kilograma hrane, koncentrata, kukuruza, soje, suncokreta i raznih premiksa. Uz to, neophodno je de`urstvo u objektima tokom svih 24 ~asa.

KILOGRAM MESA ko{ta sedam maraka
- Ra zmi{qao sam o te hnolo{kim ulagawima, ali polo`aj ove djelatnosti, ge-

neralno gledano, jo{ nije na takvom nivou da bi se ulagala nov~ana sredstva za moder ni za ci ju u obra di i pripremi mesa za tr`i{te rekao je Raji}. Na ovoj far mi }ur ke dosti`u do 12, a }urani i do 25 kilograma te`ine. @ivotiwe dobro napreduju, jer je na ~in uz go ja sa vla dan u skladu sa normama za ovu djelatnost. Jo{ samo da podsticaj nadle`nih institucija bu de boqi, pa }e i far ma Uro{a Raji}a biti jo{ brojnija.
Policijska stanica Srbac
FOTO: D. JOVI^I]

Sjednica Skup{tine op{tine Kostajnica

Formirana nova ve}ina
KOSTAJNICA - Na sjednici Skup{tine op{tine Kostajnica u petak je zvani~no uspostavqena nova skup{tin ska ve }i na, jer je do sa da{wi odbor nik SDP-a BiH Milan Vasi} najavio da }e ubudu}e djelovati kao nezavisni odbornik. Skup {ti na op {ti ne Kostajnica ima 17 odbornika, a novu skup{tinsku ve}inu ~ini devet odbornika od kojih su ~etiri iz SNSD-a, dva iz Socijalisti~ke parti je, po je dan iz SDA i Stranke za BiH, te imenovani nezavisni odbornik.

Kozarska Dubica
POLICIJA Nije bilo naru{avawa javnog reda i mira, ni saobra}ajnih nesre}a. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 45 pacijenata. VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Napajawe strujom je uredno.

BI]E smawene plate u administraciji
U opo zi ci ji su os ta la tri odbor ni ka SDS-a, dva PDP-a, te po jedan iz DNSa, SDP-a BiH i DNZ BiH.

Odbornici SO Kostajnica usvojili su u petak program ra da na ~el ni ka i administrativne slu`be za 2010. go di nu u ko me su na javqeni smawewe plata op{tin skoj admi nis tra ci ji zbog ekonomske krize. Osim toga usvojena je i realizacija infrastrukturnih projekata, te aktivirawe poslovno-industrijske zone koja bi trebalo da omogu}i novo zapo{qavawe.

Odbornici opozicionih stranaka iznijeli su zamjerke na program u kojima se navo di ne do voqna so ci jalna osjetqivost na ugro`ene kategorije stanovnika i neus kla |e nost sa usvo je nim buyetom op{tine za 2010. godinu. Odbornici su usvojili i iz vje {taj o ra du na ~el ni ka op {ti ne i Admi nistrativne slu`be za 2009. godinu.

Mrkowi} Grad
PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. POLICIJA Dogodilo se jedno krivi~no djelo i jedno naru{avawe javnog reda i mira. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Bilo je mawih kvarova na niskonaponskoj mre`i.

12 12. i 13. mart 2010. GLAS SRPSKE

Na~elnik Mini} obe}ao pomo} borcima i RVI
Op{tina Pelagi}evo
[AMAC - Na~elnik op{tine [amac Savo Mini} u petak je Bora~koj organizaciji RS i lokalnoj BO i RVI obe}ao potpunu saradwu u rje{avawu postoje}ih problema i pozvao ih da svoja prava ostvaruju institucionalno, putem organa RS. Na podru~ju ove op{tine ima oko 500 RVI, od kojih je reviziji podvrgnuto oko 50 odsto, od ~ega je wih vi{e od 70 odsto izgubio odre|eni procenat invalidnosti.
FOTO: R. JELI]

Boqa za{tita proizvo|a~a duvana
PELAGI]EVO - Proizvo|a~i duvana u Pelagi}evu mogu da se nadaju da i za wih kona~no dolazi boqe vrijeme. Predsjednik duvanara Republike Srpske Marko Mitrovi} istakao je da Zakon o duvanu, koji je usvojila Parlamentarna skup{tina BiH, daje velike {anse razvoju poqoprivrede, odnosno proizvodwi duvana na podru~ju RS. - Dugo smo nastojali da na nivou BiH bude donesen ovakav zakon, koji bi u znatnoj mjeri omogu}io da na{a proizvodwa bude za{ti}ena. Me|utim, ovaj zakon ne}e imati svoj zna~aj, ukoliko ubrzo ne bude donesen i zakon o akcizama, prema kojem bi cigarete bile razvrstane u grupe - istakao je Mitrovi}. On je dodao da bi tako najni`e akcize bile za doma}e cigarete, koje bi sadr`avale najmawe 50 odsto duvana iz na{e zemqe. - Cigarete, koje se uvoze iz inostranstva imale bi mnogo ve}e akcize. Time bi se, napokon, za{titila proizvodwa duvana u Republici Srpskoj i BiH, a poqoprivredni proizvo|a~i bi imali siguran plasman i povoqne otkupne cijene - isti~e Mitrovi}. V. S.

Nagra|eni u~enici sa direktorom {kole Peri}em

Uspjeh |aka ugqevi~ke Muzi~ke {kole “Kornelije Stankovi}“

Planta`a duvana u Pelagi}evu

FOTO: V. SAJLOVI]

Proqe}na sjetva u Semberiji

Iako su bili najmla|i na takmi~ewu, u konkurenciji od stotiwak harmonika{a iz Srbije i BiH, Ugqevi~ani su osvojili jedno prvo, dva druga i jedno tre}e mjesto
PI[E: RADE JELI] krozrs@glassrpske.com

Mladi harmonika{i osvojili publiku
U konkurenciji od stotiwak u~enika iz svih krajeva Srbije i BiH, i {kola iz veli kih gra do va, kao {to su Beo grad i Kra gu je vac, ko je imaju tradiciju rada dugu vi{e decenija, Ugqevi~ani su osvojili jedno prvo, dva druga i jedno tre}e mjesto. tre}eplasirani u “B” kategoriji. Direktor muzi~ke {kole Slavi{a Peri} veoma je zadovoqan {to Ugqevik, iako mala podmajevi~ka op{tina, ima velike talente. Za wihove takmi~are skup u Loznici je bio prvi takmi~arski nastup. - Veoma smo zadovoqni s obzirom na to da smo tamo predstavqali najmla|u muzi~ku ustanovu i da su na{i u~eni ci prvi put nas tu pa li istakao je Peri} i dodao da }e im ovakav rezultat biti dodatni motiv za pripreme za nova inostrana takmi~ewa i festivale har mo ni ke, a ove godine bi}e ih puno. - Pla ni ra mo da u ovoj godini nastupimo na jo{ nekoliko me|unarodnih takmi~ewa. Ve} krajem ovog mjeseca idemo u Bawu Luku, a kasnije u Gra~anicu i Sarajevo. Na najve}i broj ovogodi{wih takmi~ewa konkuri sa }e mo u Srbi ji - Ubu, Smederevu zatim Lazarevcu i Beogradu. Na{i |aci }e pokazati svoje umije }e i u Pu li - re kao je Pe ri}.

Snijeg prekinuo ratarske poslove
BI JEQINA - Sni jeg u Sem be ri ji pre ki nuo je proqe}ne ratarske poslove na vi{e od 15.000 hektara, a zbog pre ko mjer ne vla ge ne zna se kada }e radovi biti nas tavqeni, pot vr|e no je Srni u bijeqinskoj ispostavi Agen ci je za pru `awe stru~nih usluga u poqoprivredi Republike Srpske. - Poqoprivrednici su po~e li sa pri hra nom ozi mih usjeva, a neki povrtari sa sijawem rane sorte krompira. Snijeg je zaustavio posao, pa mehanizacija u wive ne}e mo}i da u|e ni sqede}e sedmice - rekao je stru~wak za ratarstvo u toj agenciji Dragan Zari}. Velike te{ko}e ratarima pri~iwavaju i podzemne vode, kojih u Semberiji ima na vi{e od osam stotina hekta ra, od ~e ga je po lo vi na pod ozimim usjevima. Semberske poqoprivrednike za bri nu la je vre men ska situacija, jer se bli`i i po~etak proqe}ne sjetve kukuruza i ostalih kultura, a u zemqi{tu je prekomjerna koli~ina vlage. Proqe}na sjetva u Semberiji obavqa se kada je tempera tu ra zemqi {ta naj mawe pet stepeni Celzijusa, a ona sada iznosi jedan stepen.

UGQEVIK - Da ma le sredine i ustanove u wima, uz velike stru~wake, mogu da izwedre prave umjetnike, pokazuje i primjer ugqevi~ke Osno vne mu zi ~ke {ko le “Kornelije Stankovi}“. Iako su, sa nepune tri godine postojawa i rada, najmla|a muzi~ka {kola u regionu, wihovim u~enicima nije smetalo da na nedavnom takmi~ewu harmonika{a u Loznici odu{eve publiku i osvoje najve}e nagrade.

MALA op{tina ima velike talente

Takmi~e}i se u najmla|oj, takozvanoj bebi kategoriji, devetogodi{wi Ugqevi~anin Milo{ Zelenovi} osvojio je prvo mjesto, a wegova vr{wakiwa Vesna [ar~evi} bila je drugoplasirana. Pr ed s t a v q a j u } i ugqevi ~ku Mu zi ~ku Evropa {ko lu “Kor ne li je Stan ko vi}“ Ne mawa To {i} je U~enici Muzi~ke {kole u Ugqeviku ne osvo jio dru go zaziru ni od evropskih nastupa. U ovoj mjesto u “A” kagodini planiraju da sviraju na muzitegoriji, dok je ~kom festivalu u Strazburu, jer su Tomislav Cvijeimali ~ast da ih na ovaj skup revijalti no vi}, pre ma nog karaktera pozove Francuski kulbo do vawu stru turni centar u BiH. ~nog `irija, bio

Milo{ Zelenovi} donio {koli prvo mjesto

U op{tini Brod potpisani ugovori o stipendirawu

Stipendije dobilo 138 studenata
Planirana sjetva na 15.000 hektara FOTO: ARHIVA

[amac
POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo. Nije bilo naru{avawa javnog reda i mira ni saobra}ajnih nesre}a. VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano osam pacijenata.

BROD - Na ~el nik op {tine Brod Milovan ^erek po tpi sao je u pe tak sa 138 studenata ugovore o stipendi rawu u {kol skoj 2009/2010. godini. Na konkurs se javilo 147 studenata, od ~ega wih {est nije ispunilo uslove, a tri studenta su odustala, jer su im stipendije odobrene od druge institucije. - Sti pen di je na go -

di{wem nivou bi}e upla}ene u dvije rate i to sqede}e sedmice pola, a ostatak ve} u dru goj po lo vi ni go di ne. Studenti druge godine dobi}e 900 maraka, oni koji su tre }a go di na fa kul te ta 1.080, dok }e studentima ~etvrte godine biti ispla}eno 1.170 maraka. Studenti pete godine studija dobi}e 1.260, a {este 1.350 maraka - rekao je ^erek.

On je do dao da }e, ako finansijske mogu}nosti budu dozvoqavale, i studenti ko ji ni su ispu ni li uslo ve ipak, dobiti nov~anu pomo}.

OP[TINA }e nastaviti da ula`e u mlade
Op{tina Brod ve} godina ma sti mu li {e obra zo vawe pro fi la ko ji su pro ci jeweni kao ko ri sni

za lokalnu zajednicu. - Time ula`emo u budu}nost op {ti ne i {i rewe ra spo lo `i vih ka pa ci te ta stru~nih kadrova, koji svakako mogu samo da doprinesu op{tini i unaprijede wen razvoj - naglasio je ^erek. Studenti, koji su dobili sti pen di je, ka `u da }e im ovaj no vac do bro do }i da pla te sta na ri nu i dru ge tro{kove. N. S.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 13

Dom zdravqa u Mili}ima dobio novo terensko sanitetsko vozilo
MILI]I - Domu zdravqa “Sveti Nikola“ u Mili}ima tuzlanski Centar za razvoj i podr{ku (CRP) obezbijedio je novo terensko sanitetsko vozilo, koje ova ustanova do sada nije imala, izjavila je direktor Doma zdravqa Stoja Stijepi}. Ona je istakla da je terensko vozilo poklon {kotske dobrotvorne organizacije “Dumfries & Gallowax Action“, a vrijednost mu je oko 45.000 KM. G. P.

U Bratuncu predstavqena kwiga Petra A{krabe

Srpska prezimena stara i do 2.500 godina
BRATUNAC - U Sredwo{kolskom centru u Bratuncu promovisana je kwiga Petra A{krabe Zagorskog pod nazivom “Srbija (Zagorje, stara srbska prezimena, seobe...)“. U kwizi je na 900 stranica, prema rije~ima autora, obra|eno 50.000 prezimena starih i do 2.500 godina. - Istra`uju}i nastanak starih srpskih prezimena upratio sam i puteve brojnih seoba Srba - kazao je A{kraba i napomenuo da je stara prezimena pratio od kamenih “grebica“ koje se, prema wegovim rije~ima, pogre{no zovu ste}ci. Govore}i o ~iwenicama do kojih je do{ao prikupqaju}i gra|u za svoju obimnu kwigu A{kraba je, izme|u ostalog, naveo porijeklo nekoliko istorijskih li~nosti sa prostora wegovog rodnog Kalinovika. - Kulin ban je iz plemena Kalinovi}i, korijeni kraqa Tvrtka su iz Zagorja, a dokumenta iz Dubrova~kog arhiva potvr|uju da je Smail-aga ^engi} ro|en u Jela{icama kod Kalinovika rekao je A{kraba. K. ].

Milad Obrenovi}, prvi aforisti~ar u Rogatici

Satirom uveseqava qubiteqe kwige
Moji aforizmi uvr{teni su u vi{e antologija i zbornika satiri~nog aforizma. Iz mog pera jedan broj aforizama u{ao i u Zbornik “Stalno teramo svoje“, “Kwiga smijeha“, “I vrijeme nas uzelo na zub“, “[ekspire daj jednu viqamovku“…, istakao Obrenovi}
PI[E: SRETEN MITROVI] krozrs@glassrpske.com

RO GA TI CA - Grad na obalama Rakitnice izwedrio je ple ja du po zna tih kwi`evnih i drugih literarnih stvaralaca, ali koli ko do se `u sje }awa najstarijih Rogati~ana ne pamti se da je neki pisao hu mo ris ti ~ko-sa ti ri ~nu poeziju i aforizme. Led je pro bio Mi lad Obre no vi} kwigom aforizama “Dodiri“. Pe de se t{es to go di{wi Obrenovi} prvu kwigu izdao je jo{ 1999. godine, dok je 2007. izdao kwigu aforizama “Nemiri“, kwigu humoristi~ko-satiri~ne poezije “Malo sutra“, kao i zbirku rodoqubivih pjesama “Zgu`vani bo`uri“. Mo ji afo ri zmi uvr{teni su i u vi{e antolo gi ja i zbor ni ka sa ti ri -

Biro za zapo{qavawe u Zvorniku

Posao tra`i vi{e od 5.300 qudi
ZVORNIK - Na evidenciji zvor ni ~kog Bi roa za za po{qavawe u januaru ove godine u aktivnoj ponudi radne snage nalazilo se 5.321 lice, {to je za 19 lica vi{e nego prethodnog mjeseca, potvrdila je rukovodilac Filijale za za po{qavawe u Bi jeqini Slavica Luki}. U strukturi nezaposlenih najvi{e je kvalifikovanih radnika i to 1.889, nekvaliMilad Obrenovi} FOTO: S. MITROVI]

fikovanih je 1.734, sa sredwom stru~nom spremom 1.275, dok je 75 polukvalifikovanih lica tra`ilo posao. Najmawe je visokokvalifikovanih lica, i to 56, fakultetski obrazovanih je 183, sa vi{om {kolom 108, a na evidenciji Biroa je i jedan diplomirani menayer master iz oblasti menaymenta i biznisa. S. S.
FOTO: ARHIVA

~nog aforizma. Iz mog pera jedan broj aforizama u{ao je i u Zbornik “Stalno teramo svoje“, “Kwiga smijeha“,

NAGRADE I PRIZNAWA
Kwi`evno stvarala{tvo Milada Obrenovi}a prisutno je i na brojnim konkursima. Wegove vitrine krase brojna priznawa i nagrade. - Sve one su mi neobi~no drage. Izdvojio bih ipak nagradu “Milo{ev svitak“, koju mi je dodijelilo Udru`ewe ratnika i potomaka 1912-1920. i ostali okupqeni oko Umjetni~ke kolonije “Mihajlo B. Proti}“ iz Dowe Dobriwe kod ^a~ka. Ponosim se i nagradom za aforizme i dje~iju poeziju koju sam dobio na Saboru kwi`evnog stvarala{tva “Olovko ne }uti“ u Beogradu pro{le godine u konkurenciji 300 u~esnika sa vi{e od 1.300 radova rekao je Obrenovi}.

“I vri je me nas uze lo na zub“, “[ek spi re daj je dnu viqamov ku“… Mo je pje sme na{le su se i u zbornicima poezije “Besjeda pod Tri{inim ora hom“ Mi lan ka Bo rov~anina-Romsoka, “Srpske po et ske pla te ni ce“ Iva na Tomi}a i “Olovko ne }uti“, koga je izdao Sabor kwi`evnog stva ra la{ tva Srbi je pro{le godine - istakao je Obrenovi}.

TRENUTNO sprema tri kwige
Ka`e da sprema i nove kwige.

Radi se o kwizi aforiza ma “Su da ri“, kwizi po ezi je “Mo li tva“ i kwizi hu mo ris ti ~ko-sa ti ri ~ne poezije “[i{awe“. Po{to su re cen zi je za sve tri kwige ve} ura |e ne, on se na da da }e svje tlo da na ugledati do kraja ove godine. Obrenovi} je, ina~e, diplomirani ekonomista. Vlasnik je gra |e vin skog preduze}a i ima pune ruke posla. Na pi tawe kad pi {e, glasio je zanimqiv odgovor - kad dru gi odma ra ju ili spavaju.

Na evidenciji najvi{e kvalifikovanih radnika

Humanost u Fo~i

\aci prikupili 2.500 KM za bra}u El~i}
FO^A - Godinama prikovani za invalidska kolica i oboqeli od distrofije bra}a Milan (26) i Bojan El~i} (24), iz Fo~e, osim {to primaju po 41 marku socijalne pomo}i, li{eni su bilo kakvih prihoda, a Bojanov nekada{wi u~i teq Ale ksa Le ~i} ini ci ja tor je stal ne akci je pri kupqawa nov~anih priloga, javila je Srna. - Na{i |aci svih razreda, nastavnici i pomo}no osobqe O[ “Sveti Sava“ dobrovoqno su prikupili 2.500 maraka i mi vam to iz sveg srca predajemo da ih utro{ite za ono {to vam je najpotrebnije - rekao je u~iteq Aleksa Le~i}, inicijator dugogodi{we humanitarne akcije prikupqawa novca za El~i}e. Sa Aleksom su bile i u~iteqica Sla|ana Vladi~i} i pedagog Aleksandra Radi}, koje su zajedno sa kolegom Le~i}em vodile {kolsku akciju u kojoj je svako dao koliko je mogao od srca. Dobijeni novac pomo}i }e El~i}ima da plate svakodnevne obaveze i tro{kove, a ve} sada }e rezervisati drva za idu}u zimu.

Akcija zvorni~kog preduze}a “Vodovod i komunalije“

Ugradwa vodomjera na {est rata
ZVORNIK - S ciqem da se {to realnije fakturi{e po tro{wa vo de, preduze}a “Vo do vod i ko mu na li je“ u Zvorniku zapo~elo je akciju ugradwe mjera~a protoka u stanove i ku}e sa odlo`enim pla}awem na {est mjese~nih rata. Direktor ovog preduze}a Jovan Tomi} rekao je da svaki potro{a~ po zakonu treba da ima mjerno mjesto sa vodomjerom, ali da se investitori prilikom gradwe stambenih zgrada nisu pridr`avali te obaveze. - Svaki savremeni sistem za snabdijevawe vodom treba da ima mjera~, ali to u Zvorniku nije bio slu~aj, tako da procjewujemo da ni petina potro{a~a nema ugra|en vodomjer. Akcija se sprovodi na svim mjestima gdje na{e preduze}e isporu~uje vodu - naglasio je Tomi}. On je dodao da radnici ovog preduze}a nailaze na nerazumijevawe kada fakturi{u vodu preko kolektivnog mjera~a potro{we u zgradama, zbog la `nog pri ka zi vawa bro ja ~lanova koji `ive u stanu. ka mjese~no za vodu, kao i da bi na osnovu vodomjera pla}ala 20 maraka, Tomi} je rekao i da ima dosta primjera gdje su potro{a~i samoinicijativno ugradili vodomjer. - Oni su zadovoqni jer pla}aju ono {to potro{e, a zadovoqni smo i mi, jer potro{a~i znaju da moraju sa ni ra ti sve kva ro ve na svojoj mre`i, tako da su gubici mawi. Nadamo se da }e u idu}ih 20 dana, koliko smo ostavili rok da gra|ani podnesu zahtjev za ugradwu vodomjera, biti veliki broj zainteresovanih - kazao je Tomi}. S. S.

IAKO JE OBAVEZAN, ni petina potro{a~a nema vodomjer
- Da bismo izbjegli takve situacije pokrenuli smo ovu akciju, a krajwi ciq je da svaki potro{a~ ima svoj mjera~. Gleda}emo da budu sa daqinskim o~itavawem da radnici ne bi ulazili u stanove prilikom o~itavawa potro{we istakao je Tomi}. Napomenuv{i da prosje~na ~etvoro~lana porodica prema pau{alu pla}a 28 mara-

Srebrenica
HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana su tri pacijenta. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno. Sva trafo-podru~ja pod naponom. VODA Zbog kvara na pumpi bez vode su potro{a~i [}emlije.

Zvornik
POLICIJA Evidentirana su tri krivi~na djela, dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a.
Jovan Tomi} FOTO: S. SAVI]

STRUJA

14 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Cijena nafte porasla na 83 dolara za berel

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO
Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

LONDON - Cijena nafte na svjetskom tr`i{tu porasla je u petak na blizu 83 dolara za barel, jer je Me|unarodna agencija za energetiku (IEA) prijavila iznenadno veliku potra`wu u svijetu za ovim energentom.

U Wujorku cijena svijetle sirove nafte porasla je za 49 centi i iznosi 82,60 dolara, dok je u Londonu cijena sirove nafte “brent“ iz Sjevernog mora ve}a za 48 centi i iznosi 80,76 dolara po barelu.
FOTO: GLAS SRPSKE

17.34

2.96

14,426.20

PAD EVRA uti~e i na ekonomiju BiH

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo
Zvani~ni Promjena Vrijednost kurs kursa

ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA D.D. SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 D.D. TUZLA ZIF HERBOS FOND D.D. MOSTAR ZIF PREVENT INVEST D.D. SARAJEVO

4.37 1.56 6.93 5.80

4.02 -4.88 10.00 0.00

12,022.85 316.68 693.00 2,824.60

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo
Zvani~ni Promjena Vrijednost kursa kurs

BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO JP HT D.D. MOSTAR IK BANKA D.D. ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO POSTBANK BH D.D. SARAJEVO SOLANA D.D. TUZLA TVORNICA CEMENTA KAKAW D.D. KAKAW GP @GP D.D. SARAJEVO

21.14 -0.48 5.29 -0.75 3.64 97.76 10.00 -2.87 0.00 86.00 50.00 -12.06 30.50 -3.17 3.27 53.70 0.00 13.46 7.30 27.04 9.56 8.02

18,928.21 428.49 51,740.58 4,202.00 12,470.00 2,250.00 22,991.50 5,789.20 2,692.00 51,516.00 3,208.00

Qubi{a Vladu{i}

Qubi{a Vladu{i}, profesor Ekonomskog fakulteta u Isto~nom Sarajevu

Du{an Bajatovi}, direktor “Srbijagasa“

Potpuna gasifikacija do 2015. godine
BEOGRAD - Potpuna gasifikacija Srbije bi}e zavr{ena do 2015. godine, kada bi trebalo da bude izgra|en i gasovod “Ju`ni tok”, rekao je u petak Direktor “Srbijagasa“ Du{an Bajatovi}. On je istakao da je za zavr{etak gasifikacije u cijeloj zemqi, ne ra~unaju}i izgradwu dva skladi{ta, potrebno jo{ 450 miliona evra, prenijele su agencije. Bajatovi} je dodao da }e cijena gasa za potro{a~e u Srbiji do kraja sezone grijawa ostati ista, ali da od jeseni po~iwe nov na~in obra~unavawa. - Po osnovu rasta kursa dolara mi bismo ve} sada mogli da tra`imo pove}awe cene gasa, ali je stav Vlade Srbije i resornog ministarstva da ne bude pove}awa do kraja grejne sezone - rekao je Bajatovi}. Dodao je da u ovom trenutku stanovnici i privreda duguju tom preduze}u oko 17,5 milijardi dinara, od ~ega samo Beogradske elektrane oko pet milijardi dinara.

Pad evra prema dolaru za deset odsto utica}e na spoqni dug BiH, koji bi u aprilu mogao da poraste za 140 miliona maraka u odnosu na kraj 2009. godine, rekao Vladu{i}
ISTO^NO SARAJEVO Devizne rezerve BiH trenutno iznose 5,9 milijardi, a na kraju pro{le godine iznosile su 6,2 milijarde maraka, {to zna~i da su za deset sedmica smawene za oko 300 mi li ona ma ra ka, re kao je pro fe sor na Eko nom skom fakultetu u Isto~nom Sarajevu Qubi{a Vladu{i}. On je u intervjuu Srni rekao da se pad evra na me|unaro dnom tr`i {tu va lu ta odra`ava i na eksterni sektor eko no mi je BiH, pri je svega na spoqni dug, te ima ne{to bla`i uticaj na devizne rezerve. - Klizawe evra mo`e imati potencijalni uticaj na visinu deviznih rezervi BiH, jer }e u toj situaciji uvoznici putem banaka kupovati ovu valutu, {to mo`e uzrokovati smawewe rezervi, ali ne mo`e ugroziti aran`man valutnog odbo ra - re kao je Vladu{i}. odsto utica}e na spoqni dug BiH, koji bi u aprilu mogao da poraste za 140 miliona maraka u odnosu na kraj 2009. godine, te jo{ za dodatnih 40 do 50 miliona maraka zbog pada kursa evra u odnosu na ostale valute. - Dugoro~no posmatrano, evro bi mogao da oslabi za 18 odsto u odnosu na dolar, odnosno devet odsto u odnosu na ostale kqu~ne valute, pa bi vrijednost spoqnog duga BiH zbog toga mogla da poraste za 300 do 320 miliona maraka, u odnosu na nivo krajem 2009. godine - smatra Vladu{i}.

Devizne rezerve znatno smawene
SPOQNI DUG BiH 5,2 milijarde KM
Spoqni dug BiH, navodi Vladu{i}, na kraju pro{le godine iznosio je 5,2 milijarde maraka, te je gotovo 26,7 odsto spoqnog du ga BiH izlo `e no ri zi ku pro mje ne kursa dolara prema evru, je oko 43,3 odsto spoqnog duga izlo `e no ri zi ci pro mje ne kur sa evra pre ma os ta lim kqu~nim svjetskim valutama Prema wegovim rije~ima, pad evra prema dolaru za deset

EVRO I DOLAR
Qubi{a Vladu{i} je istakao da }e, prema istra`ivawu nezavisne finansijske istra`iva~ke ku}e “ECR“, odnos evra i dolara do sredine ove godine pasti na nivo 1,2. Dodaje da je pad evra na me|unarodnim tr`i{tima valuta podstaknut zabrinuto{}u zbog mogu}nosti izbijawa du`ni~ke krize u Evropi, poslije problema sa visokim buxetskim deficitom i spoqnim dugom Gr~ke i sli~nih pote{ko}a sa kojima su se suo~ile [panija i Portugalija.

Svjetsko udru`ewe za avio-saobra}aj

Gubici avio-prevoznika 2,8 milijardi dolara
MONTREAL - Me|unarodno udru`ewe za avio-saobra}aj (IATA) prepolovilo je prognozu gubitka za 2010. godinu na 2,8 milijardi dolara. Iz ovog udru `ewa obja{wavaju da je ovo rezultat sna `nog opo rav ka po tra`we, ko ji je za po ~eo krajem pro{le godine i nastavio se u prvim mjesecima 2010. go di ne, pre ni je le su agencije. IATA o~ekuje da potra`wa u avio-prevozu putnika ove godine poraste 5,6 odsto posli je pa da za 2,9 od sto u 2009. godini, dok bi prevoz tereta trebalo da se uve}a za 12 odsto poslije pada od 11,1 odsto u prethodnoj godini. Prognoziraju i da }e prihod avio-industrije u 2010. go di ni dos ti }i 522 mi li jarde dolara, odnosno 44 mili jar de vi {e ne go {to se prethodno ra~unalo i za 43 milijarde vi{e nego u 2009. godini.

EU se priprema za mogu}e finansijske probleme [panije

Problemi Atine "zarazili" evrozonu
BRI SEL - Gla vo boqa koju gr~ka du`ni~ka kriza predstavqa za Evropsku uniju bi}e sitnica u pore|ewu sa problemima koje je ~ekaju ako sli~na sudbina zadesi neku ve }u zemqu ~la ni cu, po put [panije, ocjewuju analiti~ari, prenose agencije. - [panija ima stopu nezaposlenosti od gotovo 20 odsto, ve li ki buyet ski deficit, zna~ajno zadu`en privatni sektor i slabe izglede za rast, {to bi moglo da u~ini zadu`enost te zemqe me tom za {pe ku la ci je, ako pro ble mi zva ni ~ne Ati ne postanu “zarazni“ za evrozonu - navodi se u analizi koju je sproveo Rojters. Ne mo gu }nost Gr~ke da vra ti du go ve po ve }a la bi pri ti sak na evro, ali bi {teta vjerovatno bila ograni~ena, jer ta dr`ava doprino si bru to dru{ tve nom proizvodu (BDP) {esnaesto~lane evrozone sa mawe od tri odsto. - [panska du`ni~ka kriza bi, me|utim, bila mnogo ve}i problem za EU, zato {to je privreda te zemqe ~etvrta po veli~ini u evrozoni i dopri no si wenom uku pnom BDP-u sa gotovo 12 odsto smatraju analiti~ari. ^lanice EU nisu obe}ale ni ka kvu nov ~a nu po mo} Gr~koj ali, imaju}i na umu da se kriza mo`e pro{iriti i na dr`a ve po put [pa ni je, one sa da ra zma tra ju ide ju osnivawa evropskog monetarnog fonda, koji bi nudio pomo} u eventualnim budu}im krizama.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN BARCLAYS PLC VODAFONE GROUP HSBC HLDGS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena Promjena
58.48 42.56 352.55 151.1 685.1 3.43 4.96 2.56 0.87 -1.37

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA GENERAL ELECTRIC INTEL CORP PFIZER INC CISCO SYSTEMS

Cijena Promjena
17.12 16.48 21.25 17.29 25.97 0.06 -0.18 0.28 0.82 0.38

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 15

Skok industrijske proizvodwe u evrozoni od 1,7 odsto
LONDON - Industrijska proizvodwa u zemqama evrozone pove}ana je za 1,7 odsto u januaru ove godine u odnosu na decembar pro{le godine, {to poja~ava nade da bi oporavak od recesije mogao da bude ja~i nego {to se o~ekivalo. Evropska statisti~ka agencije (Evrostat) objavila je da je evrozona ostvarila najve}i mjese~ni rast industrijske proizvodwe od 1990. godine, odnosno ovo je prvi pozitivan izvje{taj od aprila 2008. godine, prenijele su agencije.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Телеком Српске а.д. Бања Лука Аутопревоз а.д. Бања Лука Prosje~na cijena 1,36 0,00 1,21 27,38 0,34 28,93 0,63 Promjena Promet 0,00 0,00 2,54 0,92 0,00 3,56 0,00 75.225,04 57.509,02 10.648,75 6.213,20 5.866,88 4.031,72 3.879,60 1.759,59 480,00 279,70 234,43

Valentin Incko o Sporazumu o formirawu energetske zajednice

Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград Нова банка а.д. Бања Лука Република Српска - измирење ратне штете 1 Хидроелектране на Требишњици а.д. Требиње Република Српска - измирење ратне штете 3 Електро Добој а.д. Добој Бирач а.д Зворник Република Српска - измирење ратне штете 2 Република Српска - стара девизна штедња 1

0,35 -1,41

Nisu sprovedene osnovne odredbe
BiH preostalo usagla{avawe i implementacija dr`avne strategije za elektri~nu energiju, usvajawe zakona o gasu i optimalno funkcionisawe elektroprenosa, rekao Incko
PI[E: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

0,02 -4,00 27,97 -3,00 89,00 0,00

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука Prosje~na Promjena Promet cijena 2,62 5,20 3,80 3,87 7,51 0,05 3,31 4,60 5,00 1,50 1,10 4,05 2,50 4,53 0,00 0,00 -4,76 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,44 0,00 0,00 76,00 0,00 0,00 214,06 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 824,46

SA RA JE VO - Iako su pro{le ~etiri i po godine ot ka ko je BiH po tpi sa la Spo ra zum o for mi rawu ener get ske za je dni ce, jo{ uvi jek ni su spro ve de ne wegove osnovne odredbe, rekao je na sjednici “Parlamenta za Evropu“ u petak u Sarajevu, visoki predstavnik u BiH Valentin Incko. Istakao je da su me|u va`nim preostalim obavezama BiH iz ovog sporazuma, usagla{avawe i implementacija dr`a vne stra te gi je za elek tri ~nu ener gi ju, usva jawe zakona o gasu i optimal no fun kci oni sawe elektroprenosa. - Dr`ava bi trebala da da ima svo ju ener get sku strategiju, kao i region i Evrop ska uni ja. “Elek tro pre nos BiH“ bio je us pje {na pri ~a. Fir ma je odli~no radila i na svojim ra~unima je imala 150 miliona ma ra ka. U posqedwih ne ko li ko go di na do {lo je do pote{ko}a u funkcionisawu “Elek tro pre no sa“ i ne op ho dna je sa radwa na poqu ener ge ti ke, jer ova oblast ne ma na ci onal nih obiqe`ja - smatra Incko. On je konstatovao da je kqu~na jedinstvena strategija u energetskom sektoru koju je BiH i potpisala. [ef operacija delegaci je Evrop ske ko mi si je u BiH Johan Hese rekao je da je energetski sektor integrisan u Sporazum o stabi-

2,22 22.988,40

Naftna industrija Srbije

Ovogodi{wa ulagawa oko 40 miliona evra
BEOGRAD - Naftna industrija Srbije (NIS) uskoro bi trebalo da zapo~ne probnu proizvodwu bezolovnih benzina, a u izgradwu i rekonstrukciju benzinskih pumpi u ovoj godini bi}e ulo`eno 40 miliona evra, rekao je zamjenik direktora NIS “Petrola“ za promet Oleg [alimov. On je kazao da je u planu izgradwa deset novih benzinskih pumpi i modernizacija oko 40 od ukupno 474 postoje}a objekta, prenijele su agencije. Ruski “Gaspromweft“ preuzeo je NIS u februaru 2009. godine, nakon {to je Vladi Srbije za 51 odsto dionica kompanije platio 400 miliona evra.

Valentin Incko

FOTO: GLAS SRPSKE

li za ci ji i pri dru `i vawu BiH, te da je ciq sporazuma da implementira pravne tekovine EU sa zemqama potpi sni ca ma Spo ra zu ma o energetskoj zajednici.

POTE[KO]E u funkcionisawu “Elektroprenosa“
- [to se ti~e pristupa energetskom sektoru unutar EU na{ ciq je dvostruk. Radi mo na to me da do bi je mo ra zu mne ci je ne za sta no vni{tvo, odnosno potro{a~e elek tri ~ne ener gi je, a radimo na tome i da obezbi-

jedimo sigurnost isporuke elektri~ne energije stanovnicima - kazao je Hese. On je dodao da se sigurna isporuka energije mo`e obezbijediti jedino investirawem u ovaj sektor. Vi so ki pred sta vnik u BiH po kre nuo je pro je kat

“Par la ment za Evro pu“ da bi pomogao parlamentarcima u BiH da efikasno rade na obimnom programu zakonskih propisa koji proisti~u iz Spo ra zu ma o stabilizaciji i pridru`ivawu i Evropskog partnerstva.

Be~ki list “Virt{aftsblat“

Hipo napu{ta pet evropskih tr`i{ta
BE^ - Aus trij ski Hi po Alpe Adria Bank planira da se po vu ~e sa pet is to ~noevropskih tr`i{ta, pi{e be ~ki po slo vni list “Virt{aftsblat“, prenijele su agencije. Hipo banka navodno namjerava da u sklopu restrukturisawa poslovawa, napusti tr`i{ta Ma|arske, Bugarske, Crne Gore, Makedonije i Ukrajine. Austrijska vlada nacionalizovala je krajem 2009. godi ne po srnu li Hi po zbog ve li kih gu bi ta ka, a ban ka ove i idu}e godine mora da isplati 3,5 milijardi evra dospjelih obveznica.

IMPLEMENTACIJA
Direktor Sekretarijata Energetske zajednice u Be~u Slav~o Nejkov kazao je da je Sporazum o energetskoj zajednici ratifikovan i da mora da do|e do wegove implementacije. On je istakao da je BiH lojalan partner u energetskoj zajednici i da u tome aktivno u~estvuje od po~etka.

Savez udru`ewa malih akcionara RS sa predstavnicima NSRS

U ponedjeqak o privatizaciji
BAWA LUKA - ^lanovi Saveza udru`ewa malih akcionara RS razgovara}e u ponedjeqak sa predstavnicima Odbora za pra}ewe sprovo|ewa procesa privatizacije Narodne skup{ti ne Re pu bli ke Srpske (NSRS) o problemima i negativnim efektima ovog procesa, potvrdili su “Glasu Srpske“ u NSRS. Predsjednik Saveza udru`ewa malih akcionara RS Neboj{a Jugovi} smatra da proces privatizacije, kao i wegova revizija, nisu donijeli o~ekivane rezultate i da je o~igledno da je privatizacija u RS bila “katastrofalna“. - Brojni me{etari, ratni i poslijeratni profiteri, enormno su se obogatili na ra~un radnika, akcionara i privrede te doveli privredu u katastrofalno stawe - rekao je Jugovi}. Zahtjev za hitno odr`avawe sastanka, radi konkretnog djelovawa na zaustavqawu i sanirawu pogubnih posqedica privatizacije, predsta vni ci Sa ve za upu ti li su NSRS 5. februara. V. K.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 13.3.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.301407 1.392236 26.879863 0.076456 0.262181 0.733023 1.566140 0.565032 0.242865 0.200532 1.336535 0.928224 2.147903 1.417320 1.953191

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.304669 1.395725 26.947231 0.076648 0.262838 0.734860 1.570065 0.566448 0.243474 0.201035 1.339885 0.930550 2.153286 1.420872 1.958086

Prodajni za devize
1.955830 1.307931 1.399214 27.014599 0.076840 0.263495 0.736697 1.573990 0.567864 0.244083 0.201538 1.343235 0.932876 2.158669 1.424424 1.962981

ZIF Kristal invest fond ZIF BLB - profit a.d. Bawa Luka a.d. Bawa Luka
Cijena (KM) Promjena Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

4,60

2,22%

3,80

-4,76%

16 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Kod Trebiwa provaqeno u po{tu

Hronika
Ubovi}a Brdo kod Mrkowi} Grada

TREBIWE - Nepoznata lica su u no}i izme|u srijede i ~etvrtka provalila u po{tu u mjestu Mokro kod Trebiwa i ukrali 150 maraka u raznim apoenima, saop{teno je u petak u Centru javne bezbjednosti Trebiwe.

Policijska stanica Trebiwe je nadle`nom tu`ila{tvu dostavila izvje{taj protiv sugra|ana N. V. (23) i P. R. (25) zbog postojawa sumwe da su od septembra do 16. decembra pro{le godine od M. M. iznudili 3.500 maraka. G. O.
FOTO: S. DAKI]

Po{tar se bijegom spasio od no`a
MRKOWI] GRAD - Mirko ]ojder (31) iz Gorwe Pecke, naseqa udaqenog tridesetak kilometara od Mrkowi} Grada, prijavio je policiji da ga je u ~etvrtak no`em napao Ilija Gavri} (63) iz sela Ubovi}a Brdo. Napad se dogodio u selu Ubovi}a Brdo dok je ]ojder dijelio po{tu mje{tanima tog sela, jer je zaposlen kao po{tar u poslovnici mrkowi}ke po{te u Bara}ima. ]ojder je izjavio policiji da ga je Gavri} bez bilo kakvog povoda napao no`em i da se spasio tako {to je pobjegao od razjarenog Gavri}a. Gavri}a su slobode li{ili pripadnici SJB Mrkowi} Grad, a on je tom prilikom wima pru`io otpor. Poslije hap{ewa je zadr`an u policijskoj stanici, a wegov slu~aj predat je na daqi postupak tu`ila{tvu u Bawoj Luci. S. D.

Prisoje kod Jezera

Iz kafane ukradena motorna pila
JEZERO - Nepoznati provalnik obio je kafanu “Jeze ro“, vla sni{ tvo Ste ve Jovi}a u selu Prisoje u op{tini Jezero, na tre}em kilometru magistralnog puta Je ze ro - Mrkowi} Grad, i ukrao mo tor nu pi lu vri je dnu oko 1.000 maraka. Provala se dogodila u ~etvrtak ujutru oko dva ~asa posli je po no }i, a kra |u je policiji prijavio Jovi}ev sin Vla di mir. Lo pov je u kafanu u{ao kroz prozor u kuhiwi i ukrao motornu pilu. S. D.
Kladionica “Vilijams“ u Mrkowi} Gradu koju je opqa~kao Feli}

Mrkowi}ka policija uhapsila Sinana Feli}a

CJB Isto~no Sarajevo

Pove}an broj prijava porodi~nog nasiqa

Mladi} iz Biha}a opqa~kao kladionicu
Feli} 27. februara opqa~kao kladionicu “Vilijams“ u Mrkowi} Gradu. Poslije hap{ewa, pritisnut dokazima, Deli} priznao i razbojni{tvo u Mrkowi} Gradu, kao i jo{ nekoliko oru`anih razbojni{tava u kladionicama u Jajcu, Kqu~u, Prijedoru i Bugojnu
PI[U: SLOBODAN DAKI] krozrs@glasspske.com GORAN OBRADOVI] gobradovic@glassrpske.com

CJB Isto~no Sarajevo

FOTO: GLAS SRPSKE

ISTO^NO SARAJEVO - Na podru~ju koje pokriva Centar javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo pove}an je broj prijava nasiqa u porodici, rekla je u petak Srni portparol Centra Danka Te{i}. Ona je istakla da u posqedwe vrijeme uglavnom `ene prijavquju policiji razne oblike nasiqa u porodici. - Pove}ani broj poziva ukazuje na povjerewe gra|ana prema policiji - rekla je Te{i}eva. Ona je pojasnila da je, za razliku od prethodnih godina kada gotovo da nije bilo prijava ovog krivi~nog djela, u 2008. godini evidentirano 18 krivi~nih djela nasiqe u porodici, a 2009. godine 15, od ~ega u Rogatici pet, Fo~i ~etiri, Palama tri i po jedno u Sokocu, Isto~noj Iliyi i Han Pijesku.

MRKOWI] GRAD - De`urni tu`ilac bawolu~kog Okru `nog tu `i la{ tva, kan ce la ri ja u Pri je do ru, predlo`io je odre|ivawe jednomjese~nog pritvora za

Sinana Feli}a (26) iz Biha}a, koji je osumwi~en za vi{e razbojni{tava. Pri je dlog je upu }en Osno vnom su du u Pri je do ru, a do zakqu~ewa ovog broja “Glasa Srpske“ sudija nije bio donio odluku o pritvoru. Fe li }a su u ~et vrtak

uhapsili pripadnici Stanice javne bezbjednosti Mrkowi} Grad u sa radwi sa Policijskom upravom u Biha}u, Jajcu i Kqu~u.

FELI] otkriven zahvaquju}i snimku kamera
- Uvi |a jem je ut vr|e no da je Fe li} 27. fe bru ara oko 20 ~a so va po ~i nio ra zboj ni{ tvo u kla di oni ci “Vilijams“ u Mrkowi} Gradu u Kara|or|evoj ulici. Uz prijetwu pi{toqem oteo je od ra dni ce u kla di oni ci Mi li ja ne Ga li} (26) oko 600 maraka i wen mobilni te le fon - re kao je na ~el nik Sta ni ce ja vne bez bje -

PQA^KAO SAMO KLADIONICE
“Glas Srpske“ saznaje od izvora bliskog istrazi da je Feli} sklon u`ivawu opojnih droga, a “specijalizovao“ se za razbojni{tva u kladionicama. Pqa~ke je izvr{avao skoro na identi~an na~in. Prilikom razbojni{tva u Mrkowi} Gradu na glavi je nosio kapuqa~u, a preko lica je navukao kragnu rolke. Radnica kladionice je poslije pqa~ke izjavila da su mu se samo vidjele o~i i da je u wu uperio pi{toq i rekao: “Nemoj galamiti, daj mi pare“.

dnos ti Mrkowi} Grad Du {ko Pena i dodao da je Feli} uhap{en u Biha}u. “Glas Srpske“ saznaje u policiji da je Feli} otkriven zahvaquju}i snimku kamera video-nadzora, koje su ga sni mi le pri li kom ra zbojni{tva u Mrkowi} Gradu. Pri ti snut do ka zi ma, Feli} je priznao i razbojni{ tvo u Mrkowi} Gra du, kao i jo{ nekoliko oru`anih razbojni{tava u kladioni ca ma u Jaj cu, Kqu~u, Prijedoru i Bugojnu. Pro tiv Fe li }a }e na dle`no tu`ila{tvo podi}i krivi~nu prijavu koja ga tereti za vi{e oru`anih pqa~ki i razbojni{tava.

Optu`eni tvrdi da je ubio u samoodbrani
PI[E: SLOBODAN PUHALO puhalo@teol.net

DOBOJ - Makso Savi} (36) iz Ga je va kod [am ca, koji je optu`en da je hicima iz pi{toqa ubio svoja dva brata blizanca Miroslava i Mileta (31), prilikom zavr{ne rije~i zamolio je vije }e Okru `nog su da u Doboju, kojem predsjedava sudi ja Voj ka Pre {i}, da ga “oslobodi optu`be jer nije kriv“.

- Veoma mi je te{ko {to se to do go di lo, ni sam ni pomi{qao na to da upotrijebim oru`je, niti da ikoga ubijem, pogotovo svoju bra}u. Nisam u~estvovao u sva|i izme|u blizanaca i oca zbog rakijskog kazana, sve sam ~inio da smirim situaciju. Ali, stvari su izmakle kon tro li zbog ja kih napada Miroslava i Mileta, koji su bacali razne predmete na mene i oca Niku,

koji je tada te{ko povrije|en, i ugro`avali na{e `ivote. Bio sam u podre|enom polo`aju, borio sam se protiv dvojice, tako da se radilo o odbrani, a ne o napadu - rekao je Makso.

MAKSO SAVI] ubio svoju bra}u Miroslava i Mileta
Re kao je da mu je `ao zbog toga {to se dogodila

ova tragedija, da to te{ko pre`ivqava i da se to {tetno odra zi lo po wego vo fi zi ~ko i psi hi ~ko zdravqe. I advo kat op tu `e nog Du {an Lu ki} tra `io je osloba|aju}u presudu. - Na osnovu svih iznesenih ~iwenica tokom procesa od bra na sma tra da je optu`eni djelo u~inio pod okolnostima nu`ne odbrane. Op tu `e ni je dnos ta vno

nije bio u mogu}nosti da se od bra ni na bla `i na ~in, niti drugim sredstvom - rekao je Luki} i zatra`io da se op tu `e nom uki ne pri tvor. Tu `i lac Ve sna De mowi} je rekla da je dokazano da je Ma kso Sa vi} po ~i nio te {ko ubis tvo i predlo`ila da se on i daqe zadr`i u pritvoru. Presuda }e bi ti obje lo dawena 15. marta.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 17

Uhap{eni zbog prijetwi pi{toqem za varewe
UGQEVIK - Policija iz Ugqevika u ~etvrtak je u ovom gradu uhapsila S. S. (29) iz Ugqevika i B. S. (18) iz Priboja zbog sumwe da su po~inili krivi~no djelo ugro`avawa bezbjednosti, potvr|eno je u petak u CJB Zvornik. S. S. je od B. S. uzeo pi{toq “barela“, koji slu`i za varewe, potom ispred Sredwo{kolskog centra “Mihajlo Petrovi} Alas“ usmjerio ga prema T. M. (18) iz Kacevca kod Bijeqine, istakli su u policiji. G. O.
FOTO: G. [URLAN

Policija

Poslije hap{ewa Sini{e Aleksi}a koji se u KC zaposlio na osnovu la`nih papira

Vijesti
Zvornik

Ukradena krovna konstrukcija
ZVORNIK - U mjestu Dowe Glumine kod Zvornika nepoznata lica su u posqedwih 15 dana provalila u ku}u u izgradwi vlasni{tvo A. R. tako {to su provalila kroz prozor i ukrala krovnu konstrukciju vrijednu 800 maraka, saop{teno je u petak iz CJB Bijeqina. G. O.

PRONA\ENA oprema za falsifikovawe

[amac

Mje{tani krali struju
[AMAC - Policijskoj stanici [amac u ~etvrtak su prijavqena tri slu~aja neovla{}enog prikqu~ewa na elektri~nu mre`u, saop{teno je u petak iz CJB Doboj. Policija je na licu mjesta utvrdila da su \. L. (62) iz Batku{e, T. L. (55) i N. \. (33), obojica iz Obudovaca, svoje do ma }in stvo neo vla{ }e no prikqu~ili na elektri~nu mre`u. G. O.

Bawolu~ki Klini~ki centar

Aleksi} bio student Medicinskog fakulteta u Bawoj Luci, ali nije polo`io nijedan ispit. Najvjerovatnije nije imao pomaga~e
PI[U: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

Bawa Luka

BAWA LUKA - Sini{a Aleksi} (27) iz Bawe Luke, koji je uhap{en u ~etvrtak zbog sumwe da se na osno vu falsifikovane diplome qekara zaposlio kao sta`ista u Klinici za abdominalnu hirurgiju u bawolu~kom Klini~kom centru, priznao je da je falsifikovao diplomu. Portparol Ministarstva unutra{wih poslova Republike Srpske Mirna [oja u petak

je rekla da je poslije saslu{awa osumwi~eni pu{ten da se brani sa slobode na zahtjev tu`ioca. - Protiv wega bi}e podnesen izvje{taj koji ga tereti za neovla{}eno pru`awe medicinskih usluga i falsifikovawe slu `be nih is pra va rekla je [oja. Direktor Klini~kog centra Mirko Staneti} kazao da je ova zdrav stve na us ta no va objavila javni konkurs na koji se, izme|u ostalih, javio i taj mladi}. - Sva do ku men ta ko ja je imao pregledali smo u KC i

ANTON KASIPOVI]
Ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi} kazao je u petak da je otkri}e osobe sa la`nom diplomom qekara u Klini~kom centru Bawa Luka zabriwavaju}a ~iwenica. - Zahvaqujem policiji koja je odradila svoj posao koji je onemogu}io {tetne posqedice po zdravqe qudi, jer je rije~ o zaista delikatnoj situaciji - istakao je Kasipovi}.

tu nema nijednog papira da nedostaje, od uvjerewa o polo`enim stru~nim ispitima do diplome i sve {to jedan zaposleni treba da ima - rekao je Staneti}. Ministar zdravqa i socijal ne za {ti te RS Ran ko [krbi} istakao je da }e insistirati da se sprovede detaqna is tra ga ko ja }e pokazati na koji su na~in qudi sticali diplome i sertifika te po lo `e nog dr`a vnog ispita. - [okirala me je vijest da neko sa falsifikovanom diplomom radi u zdravstvenoj ustanovi. Kada smo saznali za taj slu~aj kontaktirali smo sa nadle`nim institucijama da vidimo {ta se desilo, jer je nevjerovatno da je neko poku{ao falsifikovati sve u vezi sa di plo mom - re kao je [krbi}. Policija je na osnovu naredbi Osnovnog suda u Prijedoru i Bawoj Luci pretresla

ku}e koje koristi Aleksi} u Bawoj Luci i Omarskoj i prona{la opremu za falsifikovawe. Izvor blizak istrazi ispri~ao je da su, izme|u ostalog, prona|eni ra~unar, dvije fal si fi ko va ne di plo me i uvjerewa sa Medicinskog fakulteta na ime Aleksi}a. Sumwa se da je on di plo me falsifikovao sam, jer dosada{wi dokazi ne upu}uju na to da je imao pomaga~e.

ALEKSI] pu{ten da se brani sa slobode
Dekan Medicinskog fakulteta u Bawoj Luci Zdenka Krivoku}a potvrdila je da je Aleksi} bio student Medicinskog fakulteta, ali da nije polo`io nijedan ispit. - Na prvu godinu studija medicine upisao se 2002. godine, a idu}e je upisao obnovu

godine. Poslije toga se nije ni javqao na fakultet, a na osnovu molbe ispisan je sa Medicinskog fakulteta 25. novembra 2009. godine - rekla je Krivoku}a. Direktor Klini~kog centra u Bawoj Luci Mirko Stane ti} ka zao je ju ~e “Gla su Srpske“ da }e istina o ovom slu~aju biti poznata tek poslije zavr{etka istrage. Nagla sio je da Ale ksi }e va di plo ma ni je pro vje ra va na jer to nije posao Klini~kog centra. - Ako neko donese diplomu ovjerenu pe~atom da li ja treba da idem okolo, nosim je i pro vje ra vam? To ni je na {a djelatnost, niti }e kada biti - kazao je Staneti}. Aleksi} je u bawolu~kom Klini~kom centru po~eo da radi 15. februara ove godine. Ranije je bio {ti}enik Do ma za nez bri nu tu dje cu “Rada Vrawe{evi}“ u Bawoj Luci.

Poku{ao da ukrade viski
BAWA LUKA - Bawolu~anin D. R. poku{ao je u ~etvrtak oko 21.15 ~asova u tr`nom centru “Merkator“ u ulici Majke Jugovi}a u Bawoj Luci da ukrade dvije fla{e viskija, u ~emu ga je sprije~io radnik tr`nog centra, kazali su u petak u CJB Bawa Luka. G. O.

Bawa Luka

Otu|en nov~anik
BAWA LUKA - Bawolu~anka Boja Vidovi} prijavila je u srijedu oko 12 ~asova policiji da joj je u ulici Dvanaest be ba u Kli ni ~kom cen tru Bawa Luka nepoznato lice ukralo nov~anik u kojem se nalazilo 90 maraka i 40 evra, potvr|eno je u petak u CJB Bawa Luka. G. O.

“Jugom“ u Fo~i te{ko povrijedio djevojku
FO^A - Dvadesetsedmogodi{wa A. P. te`e je povrije|ena u saobra}ajnoj nesre}i u Fo~i, saop{teno je u petak iz CJB isto~no Sarajevo. Do nesre}e je do{lo u ~etvrtak uve~e u ulici Cara Du{ana u Fo~i kada je putni~ko vozilo “jugo“, kojim je upravqao V. V. (50), udarilo djevojku i oborilo je na put, prenijela je Srna. A. P. je prevezena u Klini~ki centar Fo~a, gdje je zadr`ana na lije~ewu. U protekla 24 ~asa radnici policije kontrolisali su 175 vozila i voza~a, podnijeli dva zahtjeva za pokretawe prekr{ajnog postupka i uru~ili 102 prekr{ajna naloga.

Troje povrije|eno u sudaru “pola“ i “golfa“
KISEQAK - Dragun Duman~i} iz mjesta Osmanlije kod Kupresa te`e je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i u mjestu Topole kod Kiseqaka, saop{teno je u petak iz MUP-a Sredwobosanskog kantona. U nesre}i su u~estvovali Duman~i}, koji je vozio automobil “polo“ i Martin Frankovi}, iz mjesta Vi{wica kod Kiseqaka, koji je upravqao vozilom “golf ~etiri“, prenijela je Srna. U saobra}ajnoj nesre}i, koja se dogodila oko 23.30 ~asova, lak{e povrede zadobili su i saputnici u automobilu “polo“ Ana [. i Elvis N.

“Hjundaijem“ na raskrsnici udario u “pasat“
DOBOJ - Dobojlija Mirko Igwi} te{ko je povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i koja se u ~etvrtak oko 15 ~asova dogodila na raskrsnici magistralnog puta M-17 i Kolubarske ulice u Doboju, saop{teno je u petak iz policije. - Do nesre}e je do{lo kada se Kruq u vozilu “hjundai“ ukqu~ivao na magistralni put, a da se nije zaustavio na raskrsnici na kojoj se nalazio znak za obavezno zaustavqawe. Kada je u{ao u raskrsnicu udario je u automobil “pasat“ kojim je upravqao Igwi} - rekli su u policiji. U ovoj nesre}i Igwi} je zadobio te{ke tjelesne povrede i zadr`an je na lije~ewu u dobojskoj bolnici. G. O.

18 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Novine pi{u “Tajkuni se voze jahtama“, a mi no}u ne spavamo.

Srbija
Novi Pazar

Zoran Drakuli}, srpski biznismen

FOTO: AGENCIJE

Po`ar podmetnut u {koli
NOVI PAZAR - Gradona~elnik Novog Pazara Meho Mahmutovi} izjavio je u petak da je podmetawe po`ara u osnovnoj {ko li “Ri fat Buryevi} Tr{o“, ra ni je “Me {a Selimovi}“, u tom gradu zlo~in i da o~ekuje da policija {to prije prona|e po~inioce. - O~igledno je da nije rije~ o samozapaqivawu jer je evidentno da je neko u{ao u kancelariju direktora, profesionalno skinuo hard disk i na taj onemogu}io rad video-nadzora, a potom i zapalio {kolu - rekao je Mahmutovi} poslije obilaska zgari{ta. On je kazao da o~ekuje adekvatan odgovor policije i sankcionisawe po~inioca. Po`ar je izbio u petak ujutru, a zanimqivo je da {kola ima mali kapacitet i da su nedavno odobrena sredstva za wenu nadogradwu.

Penzioneri

Uskoro slovena~ke penzije za gra|ane Srbije
BEO GRAD, QUBQANA Vlada Slovenije odobrila je Sporazum o socijalnom osigurawu sa Srbijom i poslala ga na ratifikaciju u parlament, ~ime se stvaraju uslovi za ostvarewe prava na penziju gra|ana Srbije koji su dio ra dnog sta `a os tva ri li u Sloveniji, odnosno slovena~kih dr`avqana u Srbiji. Sporazum je potpisan tokom po sje te pred sje dni ka Srbije Borisa Tadi}a Sloveniji, u septembru pro{le godine, i wime se stvaraju uslovi za ostvarewe prava na penziju vi{e od 10.000 qudi - gra|ana Srbije. Ministar spoqnih poslova Samuel @bogar izjavio je poslije sjednice vlade o~eki vawe da }e slo ve na ~ki par la ment ra ti fi ko va ti sporazum na jednoj od narednih sjednica.

Iqir Meta i Vuk Jeremi}

Ministar spoqnih poslova Albanije Iqir Meta zavr{io posjetu Srbiji

Kosovo stoji izme|u Srbije i Albanije
Budu}nost celog zapadnog Balkana je u Evropskoj uniji. Mir i stabilnost umnogome zavisi i zavisi}e od odnosa Srba i Albanaca, rekao Jeremi}
BEOGRAD - Odnose Srbi je i Al ba ni je op te re }u je politi~ko neslagawe o budu}em statusu Kosova i Meto hi je ko je ni da nas ni je prevazi|eno, rekao je {ef srpske diplomatije Vuk Jeremi}. - Postoji velika razlika u gledawu na Kosovo izme|u Beograda i Tirane - rekao je Je re mi} u ~etvrtak uve~e , ukazuju}i da ta razlika nije smawena ni u razgovoru sa pot pred sje dni kom vla de i ministrom spoqnih poslova Albanije Iqirom Metom. On je, me|utim, kao pozitivnu poruku sa sastanka is ta kao za je dni ~ku spre mnost da se ta razlika izoluje, da ne bi optere}ivala odnose Srbije i Albanije u drugim sferama. Prema rije~ima Jeremi}a, u raz go vo ru sa Me tom potvr|eno je zajedni~ko gledawe na budu}nost zapadnog Balkana. ubrzaju evropske integracije, {to nam je za je dni ~ki ciq - izja vio je Me ta na konferenciji za novinare tokom drugog dana svoje zvani~ne posjete Srbiji. Meta je priznao da izme|u Beograda i Tirane postoje zna ~aj ne ra zli ke po pitawu statusa Kosova, ali je is ta kao da to ne smi je ugroziti me|usobnu saradwu na ostalim poqima. Nivo dosada{wih odnosa sa Al ba ni jom je mo gao biti boqi, ocijenio je Jeremi} i napomenuo da je zajedni ~ki in te res da odno si Srba i Albanaca budu najboqi mogu}i. Jeremi} je posjetu Mete ocijenio istorijskom, zbog toga {to je rije~ o prvoj posjeti Srbiji ministra inostra nih po slo va Al ba ni je. Isti~u}i da postoji visok potencijal za saradwu dvije zemqe u oblastima kulture, nauke i obrazovawa, Jeremi} je poru~io da }e se u narednom periodu u~initi sve da se ti odnosi poboq{aju.

SARADWA jedini na~in da se ubrzaju evropske integracije
- Budu}nost celog zapadnog Balkana je u Evropskoj uni ji. Mir i sta bil nost umnogome zavisi i zavisi}e od odnosa Srba i Albanaca rekao je Jeremi}, koji smatra da je od kriti~ne va`nosti da oni budu boqi nego do sada. Meta ka`e da je Srbija Albaniji va`an partner i uvjeren je da }e bilateralni odnosi napredovati. - Albanija Srbiju smatra vrlo va`nim partnerom, ne sa mo na bi la te ral nom nivou nego i na nivou regiona. Saradwa me|u dr`avama je je di ni na ~in da se

Most “Gazela“

JP “Putevi Srbije“

U ponedjeqak ugovor za “Gazelu“
BEOGRAD - Javno preduze}e “Putevi Srbije“ potpisa}e u ponedjeqak sa austrijskom kompanijom “[trabag” ugovor o rekonstrukciji beogradskog mosta “Gazela“, javio je B92. U ovom preduze}u su kazali da }e vrijednost rekonstrukcije i rokovi po~etka i zavr{etka radova biti objavqeni prilikom potpisivawa ugovora. Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropska investiciona banka (EIB) odobrile su 2007. godine kredite “Putevima Srbije“ za finansirawe radova na “Gazeli“ i prilaznim putevima, ali povla~ewe novca bilo je odgo|eno po{to nisu ispuweni uslovi za preseqewe Roma koji su `ivjeli u blizini mosta.

Sporazum
Zamjenik predsjednika Vlade i ministar unutra{wih poslova Ivica Da~i} razgovarao je sa Metom o saradwi dvije zemqe u borbi protiv terorizma, organizovanog kriminala i borbi protiv ilegalne trgovine narkoticima. Tom prilikom, Da~i} i Meta potpisali su Sporazum o saradwi u borbi protiv organizovanog kriminala, me|unarodne ilegalne trgovine drogama i me|unarodnog terorizma.

DOBRA VIJEST

ZREWANIN
U~enici i nastavnici sredwe {kole “Nikola Tesla“ u Zrewaninu u petak su napustili u~ionice, poslije anonimne telefonske dojave o postavqawu bombe. Anonimna telefonska dojava policiji o postavqawu eksplozivne naprave u {koli “Nikola Tesla“ upu}ena je i 11. februara ove godine i bila je la`na.

Xemajl Duka sa Kosova bio povezan sa islamskim fundamentalizmom

BEOGRAD
Na Stomatolo{kom fakultetu u Beogradu otvorena je specijalizovana ambulanta za zbriwavawe djece oboqele od raka na Klinici za dje~iju i preventivnu stomatologiju. Ordinacija je opremqena specijalnom aparaturom za lije~ewe oralnih oboqewa, a qekari su dodatno obu~eni u oblasti pedijatrijske onkologije.

Protjeran samoprogla{eni imam
PRI[TINA/BEOGRAD - Sa mo pro gla {e ni imam Yemajl (Kastriot) Duka, porijeklom Albanac, protjeran je sa Ko so va za to {to se umjesto humanitarnim bavio nereligioznim aktivnostima povezanim sa islamskim fundamentalizmom, prenosi “Sautist juropian tajms“. Taj internet portal ocjewuje da “Pri{tina slama ekstremisti~ke grupe“ i da je deportacija Duke “dio teku}e kampawe na Kosovu protiv muslimanskih ekstremista“.

DEPORTACIJA dio kampawe protiv ekstremista
Kosovska policija je pro{le nedjeqe uhapsila i deportovala u Albaniju samoprogla{enog muslimanskog sve{tenika Duku, poznatog pod imenom Kastriot, koji je `ivio u selu Marina, u centralnom regionu Drenice.

LO[A VIJEST

Ko sov ske vlas ti sa op {tile su da je Duka deportovan 3. mar ta zbog kr{ewa za ko na ko ji se odno si na strance koji `ive na Kosovu. Pre ma na vo di ma vlas ti u Pri{tini, Duka je dobio dozvolu da `ivi na Kosovu kako bi obavqao humanitarne akti vnos ti, ali je umjes to toga promovisao aktivnosti povezane sa islamskim fundamentalizmom. “Sautist juropian tajms“

prenosi da je Duka koristio yamiju u Marini, izgra|ena 1999. poslije rata na Kosovu i da je to mjesto na kojem su bujali ekstremisti. Od 716 yamija na Kosovu, samo je ta bi la izvan ju ris di kci je Islamske zajednice Kosova. Yamija je zatvorena po{to je oko 6.000 qudi, ve}inom mu sli ma na, po tpi sa lo peticiju tvrde}i da se ona koristi za aktivnosti koje nisu vjerske prirode.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 19

Sedam godina od ubistva prvog demokratskog premijera Srbije

Ubistvom \in|i}a zaustavqene promjene i napredak zemqe
Tog dana ubijena je nada ve}ine gra|ana Srbije da nisu poru{eni svi mostovi koji nas povezuju sa velikim civilizacijskim tekovinama slobode, jednakosti, demokratije i vladavine prava, ocijeweno na tribini
}ine za svoje reformske ideje. - Ali je ~iwenica da je ubistvo bilo sredstvo da se ono {to je zapo~eto zaustavi i to iz primitivnih interesa. Pratimo trag novca i do}i }emo do te elite od 200 tajkuna u Srbiji koji su na{li svoj interes u tome da se makar taj po~etni civilizacijski razvoj prekine - smatra Raji}. Sociolog Jovo Baki} poru~io je da je Zoran \in|i} pokazao {ta sve pojedinac mo`e da uradi za jedno dru{tvo. Bio je jedan od najve}ih rodoquba koje je Srbija imala. - Za{to? Zato {to je poku{ao da stvori dr`avu nagla{avam da stvori zato {to je dr`ava bila rasturena ovde dr`ave nije bilo i ovde je dr`ava i daqe fali~na. A kakva dr`ava mo`e biti kojoj ubiju premijera - ka`e Baki}.

Srbija govori o Zoranu
- Navr{ava se sedam godina otkako su te kukavice mu~ki ubile. Iako vi{e nisi me|u nama, se}awe na tebe }e zauvek ostati u srcu svakog ~estitog gra|anina Srbije. Neka ti je ve~na slava, Zorane. - Da je `iv, voleo bih da znam {ta bi nam danas rekao. - Da je `iv, rekao bi nam da se borimo za svoja prava i za svoju slobodu. Slava Mu u raju nebeskom. - Bez \in|i}a je Srbija i srpski narod mnogo izgubio. Da je ostao `iv puno stvari bi se re{ilo u korist srpskog naroda. - Sa dr \in|i}em danas bi Srbija verovatno ve} bila ~lan Evropske zajednice. ^ovek koji je dao i svoj `ivot za pravdu i majku Srbiju kao iza sve Srbe koji `ele da `ive u miru i slobodi! - Da si danas sa nama, kamo lepe sre}e... Nebrojeno puta te se setim u svakoj te{koj situaciji kao podsticaj da treba i}i napred i gledati u budu}nost! Hvala ti za sve, Zorane. Neka ti je ve~na slava.

Zoran \in|i}

BEO GRAD - Ubis tvom Zorana \in|i}a u Srbiji su zaustavqene promjene i napredak zemqe, ocijeweno je u petak na tribini na Pravnom fa kul te tu “[ta je ubijeno u Srbiji 12. marta“, javile su agencije. Me|utim, u~esnici tribine, koja je odr`ana povodom sedme godi{wice od smrti prvog demokratskog premijera, su istakli i da je kratak mandat Zorana \in|i}a na ~elu Vlade Srbije me|u gra|anima ostavio svijest da stvari mo gu da se mi jewaju na boqe i da su u zemqi mogu}e reforme. Smr}u Zorana \in|i}a prije sedam godina, kao simbola moderne Srbije, nestala je dinamika promjena koje je on nametnuo petog oktobra 2000. godine, ocijenio je profesor Pravnog fakulteta Jovica Trkuqa. - Tog dana ubijena je nada ve}ine gra|ana Srbije da nisu poru{eni svi mostovi koji nas povezuju sa velikim civilizacijskim tekovinama slobode, jednakosti, demokratije i vla da vi ne pra va - ka `e Trkuqa. Profesor Filolo{kog fakulteta Qubi{a Raji} podsjetio je da \in|i} za `ivota nije uvijek imao podr{ku ve-

Zvani~nici Srbije pola`u vjence na \in|i}ev grob

FOTO: TANJUG

ZVANI^NICI i gra|ani odali po{tu premijeru
I istori~arka Dubravka Stojanovi} uverena je da je Zoran \in|i} ubijen da se Srbija ne bi promijenila. - Mislim da je on fizi~ki sklowen, ali da su wegovi neprijateqi zakasnili. Kasno su ga ubili. Dvanaestog marta 2003. godine vi{e nije mogla da bude ubijena ta svest da mo`e da bude druk~ije i samim tim nada da mo`e biti boqe - smatra Stojanovi}eva.

Pozitivan presedan u na{oj modernoj istoriji je da je oso ba \in |i }e ve ener gi je uop{te bila premijer i to je nada da se u ovoj zemqi stvari mogu mijewati, slo`ili su se u~esnici tribine. ^la no vi po ro di ce i dr`avni zvani~nici polo`ili su cvi je }e i vi jen ce na grob ubi je nog pre mi je ra u Ale ji ve li ka na na No vom grobqu. Do \in|i}evog groba zajedno su do{li supruga Ru`ica i sin Lu ka \in |i}, predsjednik Srbije Boris Ta-

di}, premijer Mirko Cvetkovi}, pot pred sje dnik Vla de Bo`idar \eli} i ministar odbrane Dragan [utanovac. Na se dmu go di{wicu ubistva lidera DS-a i predsjednika Vlade Srbije, grob su posjetili i ostali ministri iz redova Demokratske stranke, G17 plus i Srpskog pokreta obnove, ministri iz \in|i}eve vlade, gradona~elnik Beograda Dragan \ilas i grad ski fun kci one ri, omladina Demokratske stranke i stipendisti Fonda “Dr Zoran \in|i}“.

Predstavnici omladine DS-a do{li su u organizovanoj povorci od Vukovog spomenika, a gra|anima koji su im se pridu`ili dijelili su bijele ru`e i svije}e. Na Novom grobqu bila je duga~ka kolona gra|ana, koji su ~ekali da odaju po{tu pokojnom premijeru.

“ZEMUNCI“ I DAQE NA SLOBODI
Sedam godina poslije ubistva \in|i}a petorica pripadnika “zemunskog klana“ u i daqe su bjekstvu, ve} sedmu godinu zaredom. \in|i}eve ubice izdr`avaju kazne, bjegunci su osu|eni u odsustvu, ali proces o politi~koj pozadini ovog ubistva jo{ nije pokrenut iako su to najavqivali i biv{i i sada{wi tu`ilac za organizovani kriminal. Sretko Kalini}, Milan Juri{ic, Vladimir Milisavqevi} zvani Budala, Ninoslav Konstatinovi}, Milo{ Simovi} i daqe su u bjekstvu. - U policiji i daqe postoje qudi koji su zadu`eni za pra}ewe, proveravawe i dojave, ali nije bilo uspeha i daqe }e se raditi na tome. Da li }emo to uspeti, to je policijsko pitawe, a ne politi~ko, da bi ministar o tome govorio – kazao je Da~i}.

[etwa za \in|i}a

Luka i Ru`ica \in|i}

Tomanovi} zastupa [ari}a
BEOGRAD - Advokati kancelarije Zdenka Tomanovi}a je saop{tila da }e zastupati Darka [ari}a, okrivqenog za {verc vi{e od dvije tone kokaina. - Porodica Darka [ari}a anga`ovala je advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovi}a kao branioce Darka [ari}a u krivi~nim predmetima pred beogradskim sudovima i kao punomo}nike u parni~nom postupku i pred Ustavnim sudom Srbije - pi{e u kratkom saop{tewu advokatske kancelarije. [ari}u, koji je u bjekstvu je po Zakonu o oduzimawu imovine proistekle iz krivi~nog djela privremeno oduzeto vi{e luksuznih ku}a i stanova u Srbiji.

Plakati “Bulevar Ratka Mladi}a“
BEOGRAD - Bulevar Zorana \in|i}a u petak je ponovo osvanuo oblijepqen plakatima sa natpisom Bulevar Ratka Mladi}a, javile su agencije. Prema izjavama qudi koji `ive u bulevaru, plakati su lijepqeni tokom no}i. Na plakatima je potpisan Pokret 1389. Plakati su lijepqeni po fasadama, na saobra}ajnim znacima, na trafikama. Policija je tokom prijepodneva izvr{ila uvi|aj, a gra|ani koji `ive u ovom bulevaru bili su razo~arani prizorom. Poslanici Demokratske stranke uklawali su plakate sa imenom ha{kog optu`enika Ratka Mladi}a.

Franko Simatovi} uznemiravao svjedoka
BEOGRAD, HAG - Tu`ila{tvo Ha{kog tribunala usprotivi lo se zah tje vu op tu `e nog Fran ka Si ma to vi }a zva nog Frenki da bude pu{ten na privremenu slobodu, tvrde}i da je Simatovi} umije{an u uznemiravawe jednog svjedoka. Biv{i pomo}nik na~elnika Resora dr`avne bezbjednosti MUP Srbije, Simatovi} je optu`en za zlo~ine nad Hrvatima i muslimanima tokom sukoba u Hrvatskoj i BiH 1992-95. Simatovi} je nedavno zatra`io da bude pu{ten na privremenu slobodu tokom tronedjeqne pauze u su|ewu krajem marta i po~etkom aprila.

20 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Region
Slovenija

Zid zadarske Op{te bolnice je obi~an dvori{ni zid, pipav je to posao, postoje i visinske razlike na tom zidu. Igor Pedi{i}, hrvatski arhitekta

FOTO: AGENCIJE

Samit kod Krawa nemogu}a misija
QUBQANA - Premijer Slovenije Borut Pahor ocijenio je u petak da u~e{}e lidera Srbije i Kosova na samitu EU-Balkan na Brdu kod Krawa u izvjesnoj mjeri izgleda kao nemogu}a misija, prenose agencije. Samit EU-Balkan predvi|en je za 20. mart na Brdu kod Krawa, a Slovenija radi na tome i nada se uspjehu, izjavio je slovena~ki premijer. - Ima ih dosta koji vjeruju da, ako neko to mo`e da u~ini, to smo mi. Na{ uspjeh nije zagarantovan, mi na tome radimo - rekao je Pahor. On je istakao da je o tome razgovarao i sa predsjednikom Evropskog savjeta Hermanom Van Rompejem.

Zadar

Savo [trbac

U Zadru nova crkva za “hrvatske pravoslavce“

Presude Ademiju i Norcu sramota za pravosu|e
ZAGREB, BEOGRAD - Predsjednik Dokumentarno-informacionog centra “Veritas“ Savo [trbac izrazio je ogor~ewe pravosna`nim presudama Vrhovnog suda Hrvatske za zlo~ine nad Srbima po~iwene u Meda~kom yepu, kojima je general Rahim Ademi oslobo|en svih op tu `bi, a ge ne ra lu Mirku Norcu kazna zatvora smawena sa sedam na {est godina. [trbac je rekao da ove presude nisu iznena|ewe za sve one koji znaju kako funkcioni{e hrvatsko pravosu|e i istakao da one samo jo{ jednom potvr|uju primjenu duplih ar{ina. On je podsjetio da se Srbima i za blage oblike krivi~nog djela, kao {to su pqa~ka, paqevina ili maltretirawe, izri~u znatno ve}e zatvorske kazne od ovih koje su izre~ene Ademiju i Norcu.

Inicijator osnivawa “nove crkve“, izvjesni “iguman Jelisej“ o~ekuje da }e hrvatska dr`ava obnavqawe “hrvatske pravoslavne crkve“ do`ivjeti kao “duhovnu potrebu dijela svojih stanovnika i priznati je kao primarnu i glavnu pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj“
ZAGREB - “Hrvatska pravoslavna crkva“ osnovana je u petak u Zadru za “hrvatske pravoslavce“ koji ne `ele da se poistovje}uju sa Srbima, javila je Srna. Jedan od inicijatora osnivawa “nove crkve“, izvjesni “iguman Jelisej“ izrazio je nadu da }e hrvatska dr`ava i cjelokupna javnost obnavqawe “hrvatske pravoslavne crkve“ do`ivjeti kao “duhovnu potrebu dijela svojih stanovnika i priznati je kao primarnu i glavnu pravoslavnu crkvu u Hrvatskoj“. - U Hrvatskoj je, prema posqedwem popisu stanovni{tva, oko 15.000 “hrvatskih pravoslavaca“ - isti~u pokreta~i tog projekta. Za dra nin Ivo Ma ta no vi} ra ni je je izja vio da u “Hrvat skoj `i vi ve li ki broj pra vo sla va ca ko ji ne `ele da se poistovje}uju sa Srbima, zbog ~ega `ele da osnu ju auto ke fal nu pra vo slavnu crkvu u Hrvatskoj“. Prethodno su, prije nekoliko mjeseci, osnovali udru`ewe tzv. Hrvatsku pravoslavnu zajednicu, s ciqem da u wu ukqu~e {to vi{e Hrvata i Hrvatica, koje su u proglasu pozvali da “svojim razumom procijene nasu{nu potrebu za postojawem takve organizacije“, podsje}aju}i na “bratske hri{}anske narode koji su `ivjeli u Nezavisnoj Dr`avi Hrvatskoj“. vjeronauku, {to su pokreta~i te inicijative protuma~ili kao wihovu potrebu da im se ponudi alternativa u vidu “hrvatske pravoslavne crkve“. - Krajwa namjera registracije Hrvatske pravoslavne zajednice je nestanak Srba u Hrvatskoj, {to nije tajna izjavio je nedavno “Glasu Srpske“ episkop gorwokarlova~ki Gerasim, koji je zajedno sa episkopom dalmatinskim Fotijem uputio pismo premijeru Republike Hrvatske Jadranki Kosor u kojem tra`e da zabrani osnivawe ovakvog udru`ewa u Ogulinu, ali u drugim gra do vi ma u Hrvatskoj.

Osnovana "hrvatska pravoslavna crkva"
Episkop Gerasim je istakao da negirawem Srba i srpske crkve i wihovim brisawem sa istorijskog spiska postojawa, ovo udru`ewe `eli da se dokopa srpske imovine u Hrvatskoj, koja nije mala i zanemarqiva, odnosno srpske zemqe, srpskih domova, crkava i crkvenih objekata. - Ciq im je da otimaju tu|e, kao da su malo oteli u Drugom svjetskom ratu, poslije u komunisti~koj vladavini, a zatim i poslije sramnog protjerivawa Srba 1995. godine, kada je tu|manovska vlada dala usta{kim emigrantima svu srpsku imovinu, koju ni do danas nisu vratili prija{wim vlasnicima - rekao je Gerasim. U Hrvatskoj, naglasio je Gerasim, postoji vi{e usta{kih ud r u ` e w a koja su registrovana de ve de se tih godin a i nesmetano djeluju.

Hrvatska - Srbija

Simi} informisao hrvatsku policiju

U HRVATSKOJ IMA oko 15.000 “hrvatskih pravoslavaca“
Osniva~i su se pozvali i na podatke Kancelarije za prosvjetu Zadarske `upanije, prema kojima od gotovo 15.000 u~enika osnovnih {kola na podru~ju `upanije ~asove pravoslavne vjeronauke poha|aju samo 64. Od tri hiqade Zadrana srpske nacionalnosti nijedno dijete ne poha|a pravoslavnu

Cvetko Simi}

ZAGREB, BEOGRAD - Cvetko Simi} pu{ten je iz pritvora koji mu je odre|en dan poslije ubistva Ive Pukani}a uz dogovor s hrvatskom policijom, iako je kod wega prona|ena odre|ena koli~ina narkotika. Dogovor, koji je Simi} tada postigao s pripadnicima hrvatskog MUP-a, koji je najvjerovatnije podrazumijevao “dostavqawe informacija“, mogu}i je motiv wegovog ubistva, prenose agencije. Simi}u je vjen~ani kum Luka Bojovi}, vo|a jedne kriminalne grupe u Srbiji, koja trenutno poku{ava da istisne iz “posla“ suparni~ku ekipu i zauzme primat u trgovini drogom. U tome su im glavni konkurenti saradnici Sretena Joci}a Amsterdama. Stoga se istra`uje da li je taj sukob doveo do ubistva Simi}a.

OSNIVA^
Hrvatska pravoslavna zajednica u osnivawu u svom programu zastupa iste ideje kao i Ante Paveli} i usta{ka NDH, koja je fizi~ki likvidirala veliki dio srpskog `ivqa, a preostali dio htjela da uni{ti stvaraju}i “hrvatsku pravoslavnu crkvu“. Jedan od osniva~a HPZ-e je Ivo Matanovi}, koji je istakao da je ciq da ovo udru`ewe preraste u “xrvatsku pravoslavnu crkvu“.

DOBRA VIJEST

PODGORICA
Visoki stepen korupcije i kriminala, nepovjerewe gra|ana u dr`avne institucije i sudstvo, kao i poku{aji stalnog suzbijawa slobode medija, odlika je crnogorskog dru{tva, ocijeweno je u objavqenom izvje{taju Stejt departmenta o qudskim pravima za pro{lu godinu.

Episkop gorwokarlova~ki Gerasim

Donesena presuda zbog ubistva Zagrep~anke Ivane Hodak

ZAGREB
[ef kabineta direktora hrvatske policije Krunoslav Borovec najavio je poboq{awe u saradwi hrvatske i srpske policije, kako na operativnom tako i na strate{kom nivou. On je najavio da }e sqede}ih mjeseci u Beograd biti poslat hrvatski policijski oficir za vezu, preko koga }e i}i razmjena informacija.

[logar osu|en na 30 godina zatvora
ZAGREB - Zbog ubistva Zagrep~anke Ivane Hodak besku}nik Mladen [logar u petak je osu|en na 30 godina zatvora, javile su agencije. Izricawe presude Mladenu [logaru zbog ubistva Ivane Hodak zakazano je za 14.15 ~asova, ali povratak u sudnicu iznenadio je mnoge. Naime, sudija je ponudio [logaru da iznese zavr{nu rije~, {to nije uobi~ajeno. [logar je to odbio, kao {to je odbio i izno{ewe odbrane. Sudsko vije}e se zatim povuklo, ali poslije dvadesetak minuta se vratilo u sudnicu i saop{tilo svoju odluku. Na su|ewu Mladenu [logaru ju~e je svjedo~io i posqedwi svjedok te su advokati pre{li na zavr{ne rije~i. Vje{tak Miroslav Goreta izjavio je da je [logar u vrijeme ubistva Ivane Hodak bio ura~unqiv.

LO[A VIJEST

OSU\ENI ODBIO da iznese zavr{nu rije~ i odbranu
- Mladen [logar je osoba s trajnim poreme}ajem li~nos-

ti koja ima narcisoidne osobine te je pasivno-agresivan rekao je Goreta. Ivana Hodak ubijena je iz pi{toqa u centru Zagreba u oktobru 2008. godine. Besku}nik Mladen [logar @ila, koji je osu|en za ubistvo k}eri advokata Zvonimira Hodaka i Qerke Mintas-Hodak, uhap{en je po~etkom 2009. godine.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 21

TOP STORIES CNN

Svijet

Tajlandska opozicija okupila se na ulicama Bangkoka zahtijevaju}i raspisivawe novih izbora, a protesti }e, kako se o~ekuje, preko vikenda prerasti u masovne demon-

stracije na kojima }e se okupiti ~ak 150.000 qudi. Prema rije~ima portparola tajlandske vlade, anga`ovano je 50.000 pripadnika snaga bezbjednosti.

Ponovo podrhtavalo tlo u ^ileu

Vijesti
EP

Osuda Kube
STRAZBUR - Evropski parlament osudio je Kubu zbog “surove smrti koja se mogla izbje}i“ kubanskog disidenta Orlanda Sapate Tamaja, koji je umro poslije {trajka gla|u. EP je pozvao Kubu da oslobodi politi~ke zatvorenike i pozvao visoku predstavnicu za spoqnu politiku Ke trin E{ton da iz vr{i pritisak na kubanske vlasti kako bi sprovele mirnu tranziciju ka vi{epartijskoj demokratiji. Poslanici su sa 509 glasova za, 30 protiv i 14 uzdr`anih usvojili rezoluciju u kojoj se navodi da je “surova smrt“ Sapate Tamaja “mogla da se izbjegne“.

Tri zemqotresa pogodila centralni dio dr`ave dok su doma}i i strani zvani~nici pristizali na inauguraciju predsjednika Sebastijana Pinere
SANTJAGO - ^ak tri jaka potresa pogodila su ^ile u ~etvrtak ujutro, po lokalnom vremenu, dok je zemqa pratila inauguraciju novog pred sje dni ka, ja vi le su agencije. Zemqotres ja~ine 6,9 stepeni po Rihteru pogodio je zemqu u ~etvrtak u 11.39 ~aso va, a 16 mi nu ta ka sni je osjetio se udar magnitude 6,9. Posqedwi jaki udar, ja~ine {est ste pe ni po Ri hte ru, uslijedio je za 27 minuta.

Aqaska

Vukovi ubili u~iteqicu
ENKORIY - U~iteqicu Kendis Berner (32), koja je prona|ena mrtva u blizini zaba~enog sela na Aqasci, najvjerovatnije su ubili vukovi, objavila je lokalna policija. Smrtonosni napad prvi je takav u pola vijeka zabiqe`en u SAD. Napadi divqih vukova, za razliku od vukova koji se dr`e kao ku}ni qubimci, izuzetno su rijetki, i nema ih vi{e od nekoliko u ~itavoj deceniji, i to uglavnom u Kanadi i Rusiji.

Zbuweni zvani~nici u trenutku potresa

Potresi su tako uzdrmali centralni dio dr`ave dok su doma}i i strani zvani~nici pristizali na inauguraciju pred sje dni ka Se bas ti ja na

Pinere. Zemqotres je trajao oko 45 sekundi. Direktor ~ilean skog Si-En-Ena (CNN), Rolando San~ez rekao je da su se tokom dana osjetila ~etiri lak{a podrhtavawa, ali nijedno nije bilo tako jako kao ono od 7,2 stepena po Rihteru.

Kazahstan
U San tja gu su se zbog zemqotresa zaquqale zgrade i tresli prozori, a zvani~nici koji su dolazili na ceremoniju u zgradi kongresa u Valparaisu bili su veoma nervozni. Bolivijski predsjednik Evo Morales izgledao je nakratko izgubqen. Ina~e, prvi konzervativac koji je osvojio vlast u ^i leu od ru {ewa Augus ta Pino~ea je bogati biznismen Pinera. On je pobijedio lijevu koaliciju Mi{el Bukelet na pred sje dni ~kim izbo ri ma ko ji su odr`a ni jo{ 17. januara. Pri je pre uzi mawa du `nosti predsjednika, Pinerino bogatstvo procjewivalo se na 1,2 milijarde dolara, a da bi izbjegao optu`be o sukobu interesa, Pinera je od progla{ewa izbornih rezultata predao 400 miliona dola ra na upravqawe fondovima.

PRVI konzervativac poslije Pino~ea
On je kazao da se, prema wegovim podacima, inauguracija ve} po~ela odvijati za vrijeme potresa i tada se zapo~elo sa evakuacijom qudi koji su se nalazili oko glavne zgrade vlade.

Sru{io se spasila~ki helikopter
ALMA ATA - Osam lica poginulo je kada se sru{io spasila~ki helikopter u isto~noj oblasti Kazahstana, saop{tile su kazahstanske vlasti. Helikopter “Mi-817“ odletio je iz mjesta Ust-Kamenogorsk prema selu Makan~i u Uryarskoj oblasti radi spasila~ke operacije. “Poginulo je svih osam qudi koji su bili u helikopteru“, saop{teno je iz Odjeqewa za vanredne situacije. U helikopteru su se nalazila dva qekara, dva lokalna zvani~nika, jedan adolescent i tri ~lana posade.

BOGATSTVO
Obogatio se uvo|ewem kreditnih kartica, a nacionalna televizija je u wegovom stoprocentnom vlasni{tvu. Uz to, prodao je svoje dionice u najve}oj aviokompaniji Latinske Amerike LAN-u, ali najavio je da namjerava zadr`ati svoj dio u popularnom Fudbalskom klubu “Kolo-Kolo“.

Lan~ani sudar u Wema~koj
AUGSBURG - Najmawe 60 qudi je povrije|eno, od toga jedna osoba te{ko, u velikom lan~anom sudaru na autoputu A8 izme|u Augsburga i Fridberga u Wema~koj, u kom je u~estvovalo 35 kamiona i 171 automobil, javili su vatrogasci iz Augsburga. - Autoput izgleda kao bojno poqe. To je potpuna ludnica. Ve} sam dugo vatrogasac, ali ovako ne{to nikad nisam vidio - rekao je portparol vatrogasne slu`be Fridhelm Behtel. Osim 60 povrije|enih, koji nisu u `ivotnoj opasnosti, jo{ su 182 lica morala da prime pomo} zbog izuzetne hladno}e, a 19 povrije|enih odvedeno je u bolnicu. Traka autoputa u Minhenu zatvorena je do daqeg. Kolona slupanih vozila bila je duga kilometar. Jedan svjedok rekao je da je na putu “apsolutni haos“, a jedan od u~esnika sudara kazao je da su na mnoge u petak pazili an|eli ~uvari.

Testirane rakete u Arapskom moru
ISLAMABAD - Pakistanska mornarica u petak je uspje{no testirala seriju raketa i torpeda, {to je nazvano porukom “opakim snagama“, pod ~im se podrazumijeva dugogodi{wi rival Indija. Obje zemqe, posjednici nuklearnog oru`ja, u nastojawu da obnove mirovne pregovore, ne odustaju, me|utim, od ovakvih proba naoru`awa, podsje}a Aso{ijeted pres. Test je obavqen u Arapskom moru, uz prisustvo brodova, podmornica i borbenih aviona, a, zasad, nema podataka da li se radi o raketama sposobnim da nose nuklearne bojeve glave. Kori{}ewe formulacije o “opakim snagama“ je izuzetak u odnosu na ranije godine otkada, prema bilateralnom sporazumu, dvije zemqe obavje{tavaju jedna drugu o testirawu raketnih sistema.

DOBRA VIJEST

AVGANISTAN
U napadu pobuwenika na policiju u isto~nom Avganistanu trojica pripadnika elitne policije su poginula, a trojica rawena, me|u kojima i komandant te novoformirane jedinice za brze udare, saop{tila je u petak policija.

SAD
Gradski zvani~nici Wujorka saglasili su se da isplate do 657,5 miliona dolara za vi{e hiqada radnika spasila~kih i slu`bi za ~i{}ewe koji se `ale da im je zdravqe naru{eno poslije napada na Wujork 11. septembra 2001. godine.

LO[A VIJEST

22 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Sjever Meksika

Ubijeno najmawe pet qudi
HUARES - Najmawe pet osoba je ubijeno, a pet raweno u napadu grupe naoru`anih qudi u pograni~nom gradu Huares, na granici Meksika prema SAD, saop{tile su jutros lokalne vlasti. Napad se dogodio nadomak ku}e jednog 18-godi{waka koji je prona|en mrtav u svom automobilu prije dva dana. Portparol tu`ila{tva ^iuaue, dr`ave na sjeveru Meksika gdje se nalazi Huares, Arturo Sandoval izjavio je da su tijela `rtava prona|ena ispred ku}e 18-godi{waka. Me|u `rtvama je jedna desetogodi{wa djevoj~ica.

Austrija

Propao protest studenata
BE^ - Blokada centralne be~ke ulice Ring propala je zbog neorganizovanosti studenata, koji su se okupili da de mon stri ra ju pro tiv Bo lowskog sistema studirawa, javio je Tanjug. Oko 150 studenata, koji su trebalo da blokiraju hotel u kojem su smje{teni u~esnici konferencije, lutali su bez ciqa kroz centar Be~a. Ispred Opere je na oko 15 mi nu ta odr`a na blo ka da Ringa, koja je dovela do verbalnog okr{aja izme|u voza~a i studenata. Demonstranti su ple{u}i i lupaju}i u bubweve blokirali saobra}aj, a policija je djelovala nose}i studente koji su sjedili na putu. Me|u u~esnicima nisu bili samo studenti iz Austrije, ve} su im se pridru`ile i kolege iz Italije, [panije, Wema~ke, Gr~ke, Francuske, Turske i Srbije.
Karlos Slim Helu

Ko je Karlos Slim Helu, najbogatiji ~ovjek na svijetu

On kontroli{e telekomunikacionu industriju u regionu Latinske Amerike, a vlasnik je kompanija “Telmeks“, “Telsel“ i “Amerika movil“. U inostranstvu je, pored ostalog, veliki akcionar “Wujork tajmsa“
ME KSI KO - Prvi na “Forbsovoj“ listi za 2010. je me ksi ~ki bi zni smen Karlos Slim Helu. U Meksi ku ni je ba{ omiqena li~nost, a ostatak svijeta je jedva ~uo za wega sve do pri je ne ku go di nu ka da je ovaj meksi~ki monopolista po~eo opasno da se pribli`ava samom vrhu liste najbo ga ti jih qudi svi je ta, prenio je Tanjug. I do go di lo se. Kar los Slim Helu, 70-godi{wi biznismen iz Meksika, uspio je da bogatstvom od 53,5 milijardi dolara, pretekne Ameri kan ca Bi la Gej tsa, vi{egodi{weg top-~ovjeka poznate godi{we milijarderske liste magazina “Forbs“. Naj bo ga ti ji ~o vjek na svijetu je `ivi dokaz da su te le ko mu ni ka ci je je dna od najprofitabilnijih industrijskih grana. On kontroli{e telekomunikacionu industriju u regionu Latinske Amerike, a vlasnik je kompanija “Telmeks“, “Telsel“ i “Amerika Movil“. U inostran stvu je, po red os ta log, ve li ki akci onar “Wujork tajmsa“. U Meksiku ka`u: Ne mo`ete ustati iz kreveta, a da Karlosu Slimu ne spustite novac u yep. Stoga u svojoj zemqi ni je po pu la ran, uprkos brojnim dobrotvornim pri lo zi ma (za ne pi sme ne, gladne, siroma{ne). Wegovo vrtoglavo boga}ewe je trn u oku mnogih u zemqi gdje je mjese~na prosje~na plata oko 500 dolara. Slim tvrdi da je biznisom po~eo da se bavi odmalena: kao de se to go di{wak prodavao je sokove i “grickalice“, sa 12 godina je kupio prve akcije u Meksi~koj banci, koja je tada bila lokalnog karaktera, a danas je u okvi ru svjet ske “Si ti grup“. Karlos je ro|en 1940. godine u Meksiko Sitiju. Otac mu je bio imigrant iz Libana. Od wega je u~io biznis. Otac je oko 1900. sti gao u Me ksi ko i ubrzo osno vao trgovinski lanac “Zvijezda Orijenta“ i po~eo da se bogati tokom Meksi~ke revolucije. kete za kutije cigara, zatim 1981. kupuje ve}inski paket akcija u kompaniji “Cigatam“, drugoj po redu u proizvodwi i pro da ji ci ga ra. Idu}ih godina koristi prili ku u zemqi i ve oma po voqno ku pu je kon trol ne pakete akcija u mnogim meksi~kim kompanijama. Ulagawima se bavila i wego va `e na Kar so. Wih dvoje u partnerskom “ortakluku“, sa jo{ nekolicinom finansijski mawih partnera, u pe ri odu de ve de se tih, postaju vlasnici “Telefonos de Meksiko“, kompanije koja je imala monopol nad tele fon skim uslu ga ma u zemqi. Kar los ima bo gat stvo, ali i daqe “kopa“ da ga uve}a. Ne tro{i na luksuz. Ve} 40 godina `ivi u istoj ku}i, vo zi “mer ce des“ (do du {e blindiran). Nije kao drugi tajkuni u svijetu koji ula`u u jahte, privatne avione i razne druge luksuzne stvari. Karlos i danas svakodnevno “odlazi“ na posao. Tome je nau~io i svoja tri sina. U`iva u cigarama i umjetninama. I danas navija za univerzitetski fudbalski klub “Pumas“, u kome je kao student igrao.

Odma le na se ba vio bi zni som

Barak Obama

Poklawa novac od Nobelove nagrade
VA[INGTON - Ameri~ki predsjednik Barak Obama objavio je da }e 1,4 miliona dolara koje je dobio kao laureat Nobelove nagrade za mir pro{le godine pokloniti humanitarnim organizacijama. Od te sume, Obama }e 250.000 dolara pokloniti neprofitnoj organizaciji “Fi{er haus” koja obezbje|uje pomo} za medicinski centar. Obama }e fondaciji za Haiti, koju vode biv{i ameri~ki predsjednici Yory Bu{ i Bil Klinton, pokloniti 200.000 dolara. Ameri~ki predsjednik }e ostatak novca pokloniti drugim fondacijama.

NIJE popularan u sopstvenoj zemqi
Sin Karlos, danas najbogatiji na svijetu, bavio se programirawem od mladosti, 1961. sti~e zvawe in`ewera na Meksi~kom nacionalnom univerzitetu, kasnije je u toj in sti tu ci ji dr`ao pre da vawa iz algebre i statistike. Ipak su ga jo{ od mladosti vi{e privla~ile eko no mi ja i ber ze. Ta ko je ve} sa 25 godina imao 400.000 dolara koje je ulo`io u otvarawe sopstvene brokerske ku}e i agencije za nekretnine. Godine 1976. za milion dolara kupuje 60 odsto akcija u “Galas de Meksiko“, maloj kompaniji koja {tampa eti-

BOGATA KARIJERA
Karlos Slim postao je po~asni predsjednik grupe Karso. U bogatoj karijeri bio je potpredsjednik Meksi~ke berze, predsjednik Meksi~ke asocijacije brokerskih ku}a, prvi predsjednik Latino-ameri~kog komiteta Wujor{ke berze. Tako|e je bio u bordu direktora Altria grupe iz sistema “Filipa Morisa“, “Alkatela“ i “SBC komunikej{ena (AT&T)“.

Otkriven identitet uhap{enih ekstremista u Irskoj

Danijel Or{u{ kovao zavjeru
DABLIN - Hrvat koji je zajedno s jo{ {est qudi uhap{en u Irskoj zbog sumwe za u~estvovawe u zavjeri ubistva {vedskog karikaturiste Larsa Vilksa navodno je Danijel Or{u{, 26-godi{wak iz Stiske kraj \ur|evca. List “Ivning standard“ naveo je da je Or{u{ me|u uhap{enima, a hrvatski medi ji su us pje li da stu pe u kon takt s wego vim pri ja teqem iz Banglade{a, koji je ispri~ao da se na Danijelu, ro dom iz rom skog na seqa, pri mi je ti la zna ~aj na pro mjena u pona{awu otkad je pre{ao na islam. Or{u{ je `ivio u gradu Voterfordu, gdje je i uhap{en. Osim Or {u {a, ir ske slu`be bezbjednosti uhapsile su jo{ {est qudi. Me|u wima je Amerikanka Yejmi Ramirez. Ona je bila udata za Al`irca [arifa Damahea. Uha p{e na su jo{ dva bra~na para, Al`irci Gamrasan Mula-Sliman i Iles Mula-Slimane, te Libijac Ab dul sa lam Man sur alYaha ni i wego va su pru ga Nada Same, Palestinka.

HRVAT u dru{tvu ekstremista
Osumwi~eni su ispitani u Voterfordu, Dangarvanu, Tre mo ru i To mas ta unu. Advokati osumwi~enih nakratko su razgovarali s no-

Snijeg je prekrio Sankt Peterburg, {to nije sprije~ilo jednu majku da sa djetetom u kolicima pro{eta centralnim trgom.

vinarima ispred zgrade suda, gdje su pot vrdi li dr`avqanstvo ~lanova grupe iz Al`ira, Libije i podru~ja palestinske samouprave. Ovo je prvi put da su se policija i tu`ila{tvo pozvali na ~lan Krivi~nog zakona donesenog 2007. godine, koji dopu{ta uklawawe medija sa sudskih saslu{awa u posebno osjetqivim slu~ajevima. Tim zakonom dopu{ta se du `e za dr`a vawe osumwi~enih za terorizam.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 23

Predstavnici opozicije kritikovali izbore u Iraku

Vijesti
Bugarska

Nepravilnosti u korist partije premijera
Neki glasa~ki listi}i prona|eni u kontejnerima za |ubre a bili su glasovi za opozicionu listu Alavija. Rezultati pokazuju da partija premijera Al-Malikija tijesno vodi
BA GDAD - Par la men tar ni izbo ri u Ira ku i prebrojavawe glasova “puno je neregularnosti“ u korist par ti je pre mi je ra Nu ri ja al-Malikija, ocijenili su u petak predstavnici liste biv {eg pre mi je ra Ija da Alavija, prenijele su agencije. Ne ime no va ni pred sta vnik izbor ne ko mi si je je odbio te optu`be, ocijeniv{i da su politi~ki motivisane i dodao da }e biti pokrenuta istraga poslije podno {ewa `al bi o ne re gu larnostima na izborima. - Neki glasa~ki listi}i su prona|eni u kontejnerima

@uti snijeg
SOFIJA - @uti snijeg, koji je prije nekoliko dana pokrio Bugarsku, kao i dijelove ju`ne Rumunije, sadr`avao je te{ke metale - javili su bugarski mediji pozivaju}i se na istra`ivawa rumunskih meteorologa i medicinara. Bugarski meteorolozi objavili su da je snijeg po`utio jer je dobio pje{~ane primjese iz pustiwe Sahara. Rumunski meteorolozi odbacili su tu pretpostavku. Wihova istra`ivawa pokazala su da crvenkasti prah sadr`i bakar, gvo`|e, cink, hrom, olovo, nikl, arsen i kadmijum - te{ke metale koji se obi~no nalaze u zemqi{tu.

Haiti

Novi komandant mirovwaka
WUJORK - Generalni sekretar UN Ban Ki Mun imenovao je brazilskog generala Luisa Giqerma Pola Kruza za novog komandanta mirovnih snaga UN na Haitiju. General Pol Kruz }e u aprilu preuzeti funkciju kada isti~e mandat wegovog sunarodnika komandanta Florijana Peiksotoa Vijeire Netoa. Savjet bezbjednosti UN odobrio je, sedam dana poslije razornog zemqotresa koji je 12. januara pogodio glavni grad Port-o-Prens i wegovu okolinu a u kome je poginulo oko 220 000 qudi, slawe dodatnih 2.000 vojnika i 1.500 policajaca na Haiti.

Prebrojavawe glasa~kih listi}a

FOTO: AGENCIJE

za |ubre a bili su glasovi za listu Alavija - rekla je supruga Ijada Alavija. Rezultati su progla{eni samo u pet od 18 ira~kih provin ci ja, a slu `be no su ja vnos ti objavqeni sa mo re zultati za dvije provincije.
Kurdska alijansa, u kojoj su dvije najve}e partije Kurda, vodi ispred novoosnovane partije Goran u Irbilu Blok “Irakija” biv{eg premijera Ajada Alavija vodi u nekada{wim pobuweni~kim upori{tima Salahudinu i Dijali

U ~etvrtak su novinari pozvani u Bagdad, gdje su im na TV ekranu pokazani rezultati, a zvani~nici izborne komi si je ne ko li ko su pu ta tokom dana davali konfliktne najave o tome kad }e objaviti dodatne rezultate.

Preliminarni rezultati
Etni~ke i vjerske razlike Kurdi suniti Kurdi suniti/ Arapi suniti Arapi suniti
Ninevah Dahuk

REZULTATI progla{eni u pet provincija
Oni koji su vidjeli rezultate, ka`u da Maliki tije sno vo di is pred Ala vi ja. Takvi su rezultati novi poraz za tvrdo kor nu {i it sku religioznu frakciju na ~elu s Vrhovnim islamskim savjetom Iraka i grupacijom Moktade al-Sadra, glavnog {iitskog radikala u Iraku. Al-Ma li ki je na ju gu zemqe, uglavnom nastawenom {iitima, potukao Al-Sadra. Alavijeva koalicija je u sredi{tu Iraka, gdje ima vi{e sunita, postigla boqe rezulta te. U pro vin ci ji Di ja la Ala vi je do bio 43.000 gla so va, ~e ti ri pu ta vi {e od

Al-Malikija. U Salahudinu je Ala vi je va lis ta do bi la 34.000 glasova, pet puta boqe od koalicije trenutnog premijera. Izbor na ko mi si ja je u ponedjeqak saop{tila da }e rezultati izbora odr`anih u nedjequ, biti objavqeni za nekoliko dana. Izbo re su obiqe`i li nasiqe i bomba{ki napadi u Bagdadu i {irom zemqe u kojima je poginulo 36 osoba. Ovo su dru gi izbo ri u

zemqi od svrgavawa s vlasti Sadama Huseina 2003. godine i smatraju se bitnim za stabil nost zemqe po {to se odr`avaju {est mjeseci prije povla~ewa vi{e od polovi ne ame ri ~kih tru pa iz Iraka. Glavna odlika ovih izbora jeste da u wima u~estvuju sve za je dni ce, a po se bno je zna ~aj no to {to se su ni ti po no vo ukqu~u ju u izbor ni proces poslije bojkota izbora iz 2005. godine.

Zapadna obala

Irbil Kirkuk

Anbar

Sulejmanija Bagdad - jo{ nisu objavqeni rezultati za provinciju koja daje najvi{e poslani~kih mjesta (68 od 325) Arapi {iiti

Operacija
Al-Maliki je u srijedu bio na “laganoj operaciji“, rekao je wegov portparol. Nije re~eno o kakvoj se operaciji radilo, ali premijer je odmah u ~etvrtak do{ao na posao.

Blokirani prilazi
JERUSALIM - Izrael je iz strahovawa od izbijawa nemira na 48 ~asova blokirao prilaze Zapadnoj obali, ~ime su Palestinci sprije~eni da u|u u jevrejsku dr`avu. Tokom proteklih nekoliko sedmica zabiqe`eno je vi{e sukoba poslije okon~awa molitvi u yamijama u Jerusalimu i drugim mjestima zbog zastoja u izraelskopalestinskom mirovnom procesu i ukqu~ewem dvije lokacije sa Zapadne obale na listu nacionalnog nasqe|a Izraela.

Koalicija premijera Nurija al-Malikija vodi u {iitskim provincijama Babil i Naxaf

Arapi {iiti i suniti

Nuri al-Maliki

SAD o qudskim pravima u Kini

Peking odbacio kriti~ki izvje{taj
PEKING - Kineske vlasti su u petak odbacile kriti~ki izvje{taj ameri~kog Stejt departmenta o stawu qudskih prava u Kini, ocijeniv{i da SAD to pitawe koriste “kao politi~ki instrument“, prenosi agencija Sinhua. SAD su se ponovo postavile “kao sudije cijelog svijeta po pitawu qudskih prava“, ocijenila je kineska vlada. Ka ko se na vo di u sa op {tewu vlade, Va{ington na taj na~in “zatvara o~i, ~ak i pri kri va kr{ewa qud skih prava na sopstvenoj teritoriji“. U izvje{taju Stejt departmenta se navodi da je stawe qudskih prava u Kini lo{e i da se pogor{ava u pojedinim pro vin ci ja ma kao {to je Sin |jang, gdje `i vi pre te `no mu sli man sko sta no vni{tvo. vladine organizacije, Stejt de par tment na vo di da su kineske vlasti dodatno poo{trile kontrolu upotrebe interneta. “Kineske vlasti su ulo`ile dodatne napore da nadgle da ju ko ri{ }ewe in terneta, kontroli{u sadr`aje, ograni~e informacije, bloki ra ju pris tup stra nim i doma}im veb sajtovima, podsti ~u auto cen zu ru i ka`wava ju one ko ji kr{e pra vila. Vlasti su anga`ovale hiqade qudi na na ci onal nom i lo kal nom ni vou da kontroli{u elektronske komunikacije“, navodi se u izvje{taju o qudskim pravima u svijetu. Stejt department je kritikovao i odnos kineskih vlasti prema Tibetu.

Indonezija

Stradali u odronu
YAKARTA - Tropske ki{e na najmnogoqudnijem indone`anskom ostrvu Javi su izazvale odrone zemqi{ta, u kojima je poginulo najmawe desetak qudi. Predstavnik Crvenog krsta Rudi Sjahrijar je izjavio, kako javqa AP, da je bar deset qudi zatrpano tonama blata u jednom selu na zapadu Jave. Dosad je tamo iskopano sedam le{eva. Odroni zemqi{ta su u Indoneziji sve ~e{}i u pozno monsunsko doba.

POO[TRENA kontrola upotrebe interneta
U odjeqku koji se odnosi na res tri kci je u slo bo di izra `a vawa, okupqawa i udru`ivawa, ukqu~uju}i ne-

Kritikovan odnos prema Tibetu

FOTO: ARHIVA

24 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka
GRADSKI VODI^

1

dje~ak

3

djevoj~ice

Stanari zgrade u ulici Stojana Novakovi}a jo{ uvijek u svojim stanovima

Rok za dobrovoqno iseqewe isti~e 16. marta
Ako zgrada do utorka ne bude stavqena van upotrebe, inspektor }e po zakonu donijeti zakqu~ak o prinudnom izvr{ewu i zakazati prinudno iseqewe stanara, odnosno zabraniti upotrebu ~itave zgrade, rekao Novak Petra{
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044

prevoz
Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

U utorak, 16. marta, isti~e petnaestodnevni rok koji je inspekcija dala inves ti to ru zgra de u uli ci Stojana Novakovi}a “Platinium investu“ da stavi objekat van upotrebe. Pot vrdio je to “Gla su Srpske“ na~elnik Odjeqewa za in spe kcij ske po slo ve u Admi nis tra ti vnoj slu `bi grada Novak Petra{. - Rje {ewe da se zgra da stavi van upotrebe, zbog toga {to nema upotrebnu dozvolu, uru ~e no je in ves ti to ru 1. marta. Ako zgrada 16. marta ne bude stavqena van upotrebe, inspektor }e po zakonu donijeti zakqu~ak o prinudnom iz vr{ewu i za ka za ti prinudno iseqewe stanara, odnosno zabraniti upotrebu ~itave zgrade - pojasnio je Petra{. Prema wegovim rije~ima, investitor ima pravo da se `a li na do ne se no rje {ewe i taj rok za `albu jo{ nije istekao. - Osim toga ima i pravo `albe na zakqu~ak o prinudnom izvr{ewu i mo`e tra`iti odga|awe izvr{ewa rekao je Petra{. Di re ktor pre du ze }a “Platinium invest“ Jovica Kati} je rekao da zgrada ne-

ZGRADA nema upotrebnu dozvolu

Sporni objekat u ulici Stojana Novakovi}a

FOTO: S. ILI]

}e biti stavqena van upotrebe. - Sve `albe na koje imamo pravo poslali smo u roku Skup{tini grada, gradona~el ni ku i dru gim na dle `nim slu`bama. Previ{e se di`e buka oko svega toga i pre pa da ju se qudi ko ji tu `ive - izjavio je Kati}. On je dodao da su ponovo podnijeli inicijativu za iz-

GASNA STANICA
- In ves ti tor je iz gra dio i ga snu sta ni cu na ze le noj po vr{i ni po red obje kta i za to ni je imao gra |e vin sku do zvo lu. In spe kto ri su do ni je li rje {ewe da se za bra ni upo tre ba ga sne sta ni ce. U to ku je pro vje ra da li je rje {ewe po {to va no re kao je No vak Pe tra{.

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

mje nu di je la Re gu la ci onog plana “Jug 6”, kojem pripada pomenuta zgrada. - Na je dnoj od sqede }e dvi je sje dni ce Skup {ti ne grada odlu~iva}e se o tome. Gradska uprava je uvidjela da su oni tu pogrije{ili i to }e biti ispravqeno, tako da nema ni{ta od stavqawa van upotrebe zgrade niti od ru{ewa - naglasio je Kati}. Stanari su saglasni da je investitor glavni krivac za sve. - Podnijeli smo zahtjev za izmjenu Regulacionog plana i `alili se na donesena rje{ewa. Nadamo se da se ne}e ru{iti peti sprat i mansar da, iako su ne le gal no izgra|eni, te da ne}e biti

prinudnog iseqavawa - rekli su stanari.

INVESTITOR tvrdi da iseqewa ne}e biti
Pe tra{ je re kao da se sve okolnosti uzimaju u obzir. - Inicijativa za izmjenu Regulacionog plana mo`e da bude jedna od okolnosti za od ga |awe iz vr{ewa rje {ewa, dok se ne okon~a postupak izmjene plana - rekao je Petra{. Pod sje }a mo, ne stam be noj zgradi u ulici Stojana Novakovi}a nelegalno je izgra|en peti sprat i mansarda, a objekat je useqen 2009.

godine, uprkos tome {to nije pro{ao tehni~ki prijem i ne ma upo tre bnu do zvo lu. Investitor “Platinium invest“ uputio je inicijativu Skup{tini za izmjenu Regulacionog plana u dijelu koji se odno si na po ve }awe vertikalnog gabarita i ta inicijativa je odbijena. Poslije odbijawa inicijative investitoru je dat rok od 60 dana da sam sru{i nelegalno izgra|en dio zgrade. Iz Admi nis tra ti vne slu`be grada tvrde da nisu napravili propust u vezi sa gradwom zgra de u uli ci Stojana Novakovi}a, te da je u ~itavom ovom slu~aju odgovo ran iskqu~i vo in ves ti tor.

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ ZATVORENO OSTRVO - triler/misterija re`ija: Martin Skorseze uloge: Leonardo di Kaprio, Mark Rafalo, Ben Kingsli, Mi{el Vilijams termini: 17.10, 19.50, 21.30 ~asova ALISA U ZEMQI ^UDA - avantura/fantazija re`ija: Tim Barton uloge: Xoni Dep, Mia Vasikovska, Helena Bonem Karter termini: 12, 14.30, 17.40, 20 DAN ZAQUBQENIH - romanti~na komedija re`ija: Geri Mar{al uloge: Xulija Roberts, E{ton Ku~er, Petrik Demzi termini: 19 VUKODLAK - horor/triler re`ija: Xo Xonston uloge: Benisio del Toro, Entoni Hopkins, Emili Blant termini: 22.30. PERSI XEKSON I OLIMPIJCI: KRADQIVAC MUWA - avantura/fantastika re`ija: Kris Kolambus uloge: Logan Lerman, Rosario Dovson, Uma Turman, Pirs Brosnan termini: 16.30 ARTUR I MALTAZARDOVA OSVETA - animirani/sinhronizovan re`ija: Luk Beson uloge: Fredi Hajmor, Mia Ferou, Robert Stanton termini: subota i nedjeqa u 12.30, 14.45 PRINCEZA I @ABAC - animirani/sinhronizovan re`ija: Ron Klements, Xon Masker glasovi: Vanda Vinter, Ivan Glovacki, Dra`en Bratuli}, Mladen Badovinac, Ana Kraqevi}, Qubomir Kereke{ termini: subotom i nedjeqom u 13 i 15 AVATAR - sf spektakl (3D) re`ija: Xejms Kamerun uloge: Sem Vortington, Zoi Saldan, Stipen Leng termini: 22.20 NARODNO POZORI[TE RS “@enidba i udadba“ komedija Jovana Sterije Popovi}a, re`ija: \ur|a Te{i}, Velika scena, subota u 20 ~asova DJE^IJE POZORI[TE RS “Pepequga“, rediteq: @ivomir Jokovi}, subota u 18 ~asova “Petar Pan” Igor Bojovi}, mjuzikl za djecu, rediteq: Jug Radivojevi}, nedjeqa u 11 ~asova KULTURNI CENTAR - BANSKI DVOR Otvarawe izlo`be radova ~lanica “Iskra“ Bawa Luka - `ena oboqelih od raka dojke, Muzi~ki paviqon, 15. mart u 19 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Izlo`ba fotografija: “Sje}awe na budu}nost“, autor: Aleksandar Sa{a Grandi} GALERIJA “UDAS“ Izlo`ba eksperimentalne fotografije “Tragovi svjetlosti“, autor: Sr|an Kosi}

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 25

Tr`nica
crveni luk bijeli luk krompir mrkva
FOTO: A. ^AVI]

1 4-6 0,80 1,50-1,80

kupus karfiol paprike tikvice

0,5-0,8 2,5-3 3,5-4 4-5

pasuq patlixan orasi gro`|e

3-7 2-3 13 2,5-5

mandarine kru{ke banane kivi

1,5-2 2,5-3 1,5-2 2-3

grejp limun jabuke naranxe

2,50 2,50 1-2 1,8-2,3

GRADSKE VIJESTI

Nova rasvjeta u MZ Sara~ica
Jedan od prioriteta mjesne zajednice Sara~ica je postavqawe nove rasvjete na dijelu puta od Pavlovca do Sara~ice, jer je ta ulica dugo bila bez osvjetqewa. Izjavio je ovo za “Glas Srpske“ predsjednik Savjeta gra|ana ove mjesne zajednice Radomir Jovi}. - Na zahtjev velikog broja stanovnika ove ulice, grad je odobrio sredstva da se u ulici koja vodi od Pavlovca do Sara~ice obezbijedi javna rasvjeta. Za nekoliko dana zavr{avamo sa postavqawem rasvjete u Pavlovcu kod podru~ne Osnovne {kole “Sveti Sava“ - rekao je Jovi}. Jovi} je istakao da u sqede}em periodu planiraju da prikqu~e vodu u zaseocima [trbi}i i Mitrovi}i. S. J.

Za nadstre{nice planirano 35.000 KM
Programom zajedni~ke komunalne potro{we za ovu godinu, koji je realizovalo Odjeqewe za ko mu nal ne stambene i poslove saobra}aja odobreno je 35.000 maraka za sanaciju nadstre{nica na autobuskim stanicama. Ovo je “Glasu Srpske“ izjavila koordinator za analitiku i odnose sa javno{}u ovog odjeqewa Danira Pipi}-Manojlovi}. - Tamo gdje se uka`e potreba sa ni ra }e mo pos to je }u nadstre{nicu, a ukoliko to ne bude mogu}e, bi}e postavqena nova. Dio planiranih sredstva bi}e utro{en i za odr`avawe nadstre{nica, odno sno ot klawawe mawih nedostataka - rekla je Pipi}eva. S. J.

Kolica dobrodo{la pacijentima

Zavod “Dr Miroslav Zotovi}“ dobio zna~ajnu donaciju

Iz SAD stiglo 250 invalidskih kolica
PI[E: SVJETLANA GAJI] svjetlanag@glassrpske.com

S obzirom na to da Fond zdravstvenog osigurawa pokriva samo dio potreba, na ovaj na~in }emo obezbijediti kolica za one pacijente koji ih nisu dobili preko ovog fonda, rekla Nata{a Tomi}
kolica za one pacijente koji ih nisu dobili preko ovog Fonda - rekla je pomo}nik direktora za medicinske poslove Za vo da “Dr Mi ro slav Zotovi}“ fizijatar Nata{a Tomi}. Ona je dodala da pacijenti ne}e dobiti kolica na trajno kori{}ewe ve} potpisuju revers, kojom se obavezuju da }e kolica vratiti kad prestane potreba za wima. - Na taj na~in }e kolica mo}i koristiti vi{e korisnika. Ovu donaciju }emo iskoristiti da obnovimo dio pomagala koji pacijenti koriste dok se rehabilituju u Zavo du. U Za vo du ima mo i radionicu u kojoj na{i proteti ~a ri po de {a va ju ko li ca prema modelu ili adaptiraju po potrebi za stabilizaciju pacijenta - istakla je Tomi}eva. Predstavnik Crkve “Isusa Hrista svetaca posqedwih dana“ Edvard Rov je rekao da ova vjerska organizacija uvijek poma`e onima kojima je pomo} najpotrebnija. qudima i da }emo im olak{ati `ivot - istakao je Rov. Prema wegovim rije~ima, ova ameri~ka crkva planira hu ma ni tar ne pro je kte i sa Grad skom or ga ni za ci jom Crvenog krsta, Centrom “Za{titi me”, Sigurnom ku}om i Omladinskim centrom. @eqkica Ili} iz Gradske organizacije CK rekla je da je ova organizacija zadovoqna zbog zna~ajne donacije koja je stigla u Bawu Luku. - Kolica su dopremqena iz Amerike, gdje je i sjedi{te ove vjerske organizacije. Mi smo samo posredovali da bi {to prije stigla do onih kojima su po tre bna - do da la je Ili}eva.

Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotovi}“ dobio je petak 250 novih invalidskih kolica od predstavnika ameri~ke Crkve “Isusa Hrista svetaca posqedwih dana“. - Zajedno sa Gradskom organizacijom Crvenog krsta predstavnici Crkve “Isusa Hrista svetaca posqedwih dana“ dali su nam ovu vrijednu donaciju. Ortopedska pomagala su neophodna na{im pacijen ti ma u sva ko dne vnom `ivotu, a s obzirom na to da Fond zdravstvenog osigurawa pokriva samo dio potreba, na ovaj na~in }emo obezbijediti

FOTO: ARHIVA

Motike

CRKVA IZ SAD planira jo{ humanitarnih akcija
- Posjetili smo Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotovi}“ u qeto 2009. godine i tad smo odlu~ili da pomognemo pacijentima Zavoda. Drago nam je da smo pomogli ovim

Prikqu~ivawe na vodovod do 17. marta
Stanovnici bawolu~kog naseqa Motike, koji su nelegalno prikqu~eni na gradsku vodovodnu mre`u, dobili su rok do 17. marta da podnesu zahtjeve za prikqu~ewe. Izjavila je ovo za “Glas Srpske“ portparol “Vodovoda“ An|elka Vilende~i}. - Prvobitni rok je bio 10. mart, ali je, zbog lo{ih vremenskih uslova, planirano da se akcija iskqu~ivawa nele gal no prikqu~e nih do ma }in stva po mje ri za se dam dana. Tako smo mje{tanima ostavili dodatno vrijeme da izvr{e svoje obaveze - rekla je Vilende~i}eva. Ona je dodala da su u “Vodovodu“ nezadovoqni tempom prijavqivawa korisnika u ovom nasequ. S. G.

OPREMA
Ovo nije prva donacija Crkve “Isusa Hrista svetaca posqedwih dana“ koja je dopremqena u Bawu Luku. - U novembru pro{le godine oni su donirali vrijednu opremu za kuhiwu Gradskoj organizaciji Crvenog krsta {to je puno doprinijelo poboq{awu usluga i samog kvaliteta hrane koja se svakodnevno sprema u ovoj kuhiwi - kazala je @eqkica Ili} i dodala da s ovom humanitarnom organizacijom GO CK dugo sara|uje.

PA@WA
“Polenski semafor“ u funkciji
Zavod za za{titu biqa Poqoprivrednog instituta RS po~eo je od petka ponovo da mjeri koncentraciju polena alergenih biqaka poput ambrozije, jove, lijeske, breze, ~empresa, jasena i vrbe “polenskim semaforom“. Stanovnici Bawe Luke }e biti u prilici da prate podatke o dnevnoj ali i sedmi~noj koncentraciji alergenih vrsta polena u vazduhu i to na internet stranici grada www.banjaluka.rs.ba. S. J.

MATI^NI URED
Ro|eni:
Gregor Dragi{i}, sin Bojana i Jasne; Mihajlo Gati}, sin Milenka i Mirjane; An dri ja Nes to ro vi}, sin Bojana i Aleksandre; Ena Tomi}, k}i Gorana i Dragane; Filip Grbi}, sin Dragana i Radmile; Andrea Kesi}, k}i Dragana i Bojane; Matej Male{evi}, sin Darka i Bojane.

26 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Promocija kwi`evnog ~asopisa “Krajina“

Lik Beson, ARTUR I MALTAZAROVA OSVETA

Nikolas Sparks, DRAGI XONE
FOTO: GLAS SRPSKE

U centru srpska kwi`evnost
BAWA LUKA - ^asopis za kwi`evnost i kulturu “Krajina“ promovisan je u ~etvrtak uve~e u Banskom dvoru Kulturnom centru. Na promociji su, osim izdava~a Milana Stijaka, govorili i Mladenko Sayak, Ranko Popovi}, Zoran Arsovi} i Du{ko Pe vuqa. Gla vni i od go vor ni ure dnik ~a so pi sa “Krajina“ Du{ko Pevuqa predstavio je novi broj “Krajine“ i ukazao na novine koje su se pojavile u wemu. - Veoma obiman 31. i 32. broj “Krajine“ ima 500 strana, a u sredi{wem prostoru je temat Mledenka Sayaka “Srpska kwi`evnost u BiH u 19. vijeku“. Temat je zna~ajan po tome {to se prvi put jedan dio va`nog kwi`evnog nasqe|a sagledava sa pozicije autenti~ne srpske filologije - rekao je Du{ko Pevuqa. On je dodao da sastavni dio novog broja ~ini “Krajina plus“, u okviru koje je objavqena kwiga “Umije}e dijalektike“ Zorana Arsovi}a, kao i bibliografije 30 brojeva “Krajine“, koje je priredila Danka Deli}. “Krajina“ od ovog broja ima rubriku “Srbistika“ i rubriku posve}enu filozofiji. A. R.

Muzej Van Goga u Amsterdamu

Stevan Tonti}

Novi sjaj “Spava}e sobe“

“Anti}evi dani“ u Novom Sadu

Tonti}eva poezija u garavom sokaku
AM STER DAM - Je dna od najpoznatijih slika Vinsenta van Goga, “Spava}a soba“, podvrgnuta je restauraciji, koja }e mo}i da se prati na blogu vo|e tog projekta, saop{tio je Muzej Van Goga u Amsterdamu, javile su agencije. - Slika slikareve sobe u francuskom gradu Arlu iz 1888. bi la je je dan od omiqenih radova holandskog majstora. Detaqnom analizom slike ustanovqeno je da joj je neophodna restauracija ra di vra }awa prvo bi tnog sjaja bojama koje su izblijedjele - rekla je predstavnik za {tam pu mu ze ja Na ta li Bos. Ona je dodala da je slika u ja nu aru uklowena iz izlo `bene sale, a wena restauracija traja}e do avgusta. Vo|a projekta Ela Hendriks izvje{tava}e o toku restauracije na blogu muzeja jednom ili dva puta sedmi~no. Van Gog je naslikao kopiju slike kada je ova o{te}ena vodom i original je poslao svom bratu Teu u Pariz na popravku. Dru ga ver zi ja tre nu tno je izlo`ena u ^ikagu. Kasnije je naslikao mawu kopiju, koja se nalazi u Parizu.

“Miroslav Anti}“ je lijepa nagrada jer nosi ime pjesni~kog maga. Anti} je bio veoma popularan pjesnik, pisao je i za djecu i za mlade, a zadu`io nas je svojim stihovima, rekao Stevan Tonti}
PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

Zadu`bina Ive Andri}a

Kanonsko izdawe u pripremi
BEOGRAD - Zadu`bina Ive Andri}a obiqe`ila je ju~e (petak) 35 godina od smrti jedinog srpskog nobelovca polagawem vijenaca na wegov spomenik u Beogradu na Andri}evom vencu, javile su agencije. Predstavnici zadu`bine polo`i}e danas (subota) cvije}e na grob Ive Andri}a u Aleji velikana na Novom grobqu u Beogradu. Upravnik Zadu`bine Dragan Dragojlovi} rekao je da Zadu`bina planira da idu}e godine obiqe`i 50 godina od kada je Andri} dobio Nobelovu nagradu za kwi`evnost objavqivawem elektronske bibliografije sa 11.000 jedinica. Postoji i “ideja da se pristupi objavqivawu kanonskog izdawa Andri}evih sabranih djela“. - “Interesovawe za Andri}a i danas je veliko u svetu. On je jedan od retkih nobelovaca koji je toliko godina posle smrti i daqe `iv i pri su tan pisac, ne samo u svom jezi ku, ne go na ra znim svetskim meridijanima istakao je Dragojlovi}.

NO VI SAD - Na gra du “Miroslav Anti}“, koja je ove godine pripala pjesniku Stevanu Tonti}u, laureat ju~e (petak) nije primio li~no, kao {to je bilo planirano. Tonti}, koji je nagradu do bio za zbir ku pje sa ma “Sve to i pro kle to“, u iz dawu Matice srpske, u Novi Sad nije otputovao zbog bolesti, {to je i potvrdio za “Glas Srpske“. - “Mi ro slav An ti}“ je lijepa nagrada jer nosi ime pje sni ~kog ma ga. An ti} je bio ve oma po pu la ran pje snik, pisao je i za djecu i za mlade, a zadu`io nas je svojim stihovima - rekao je Stevan Tonti}. Da ne po sve }e ne Mi ki

Anti}u organizuje Kulturni centar Novog Sada, a manifestacija, koja je otvorena u ~et vrtak, za vr{a va da nas (subota). Publika je imala priliku da u`iva u brojnim umjetni~kim programima u {kolama, Gradskoj biblioteci i ateqeima na Petrovaradinskoj tvr|avi.

PRIKAZAN dokumentarac “Plava zvezda“
U ateqeima na Petrovara din skoj tvr|a vi, gdje je stva rao i Mi ka An ti}, odr`ana je likovna kolonija na kojoj su u~estvovali brojni slikari, pjesnici i muzi~ari. Izlo `ba fo to gra fi ja iz filmova Miroslava Anti}a otvorena je u holu SPC

“Vojvodina“, a poslije otvarawa prikazan je film “Doru~ak sa |avolom“, za koji je Anti} radio scenario i re`iju. U galeriji “Gradi}“ na Petrovaradinu otvorena je izlo `ba li ko vnih ra do va nastalih na Umjetni~koj koloniji MA 2009. godine. Manifestacija }e biti zatvorena ve~eras projekcijom do ku men tar nog fil ma “Pla va zvez da“, sni ma nog prije nekoliko decenija, u kome }e autoru “Plavog ~uper ka“, “Ga ra vog so ka ka“, “Nasmejanog sveta“ i mnogih drugih zbirki pjesama dru{tvo praviti nasmijani i radoznali dje~ak. Taj dje~ak je danas priznati glumac Boris Isakovi}, koji }e govori ti o svom dru `ewu sa velikim pjesnikom.

“Sveto i prokleto“
- Kwiga “Sveto i prokleto“ Stevana Tonti}a predlo`ena je zbog toga {to donosi poeziju pro`etu temeqnom dramom qudskog bi}a u jednom predapokalipti~nom stawu u kome se nalazimo ne samo danas, ve} tu podrazumevaju}i dubqu istorijsku perspektivu. Osnovna pesnikova intonacija je duboko pesimisti~na, zasnovana na gorkom talogu iskustva i nihilisti~kom smislu istorije, te ostavqa vrlo malo prostora za ne{to {to bi posedovalo izvestan katarzi~an ili iskupiteqski kvalitet - saop{teno je iz Odbora manifestacije “Anti}evi dani“.

Odlazak savremenog srpskog pjesnika

Umro kwi`evnik Vladimir Nasti}
ISTO^NO SARAJEVO - U Sarajevu je u ~etvrtak, u 76. godini, preminuo savremeni srpski pje snik Vla di mir Nasti}, koji }e svojim obimnim kwi`evnim opusom i toplinom kojom je zra~io ostati u trajnom sje}awu brojnih poklonika wegove pisane rije~i. Vladimir Nasti} ro|en je 1934. godine u Oyaku kod Nevesiwa. Ni`u realnu gimnaziju zavr{io je u Nevesiwu, U~iteqsku {kolu u Mostaru, a Vi{u pedago{ku {kolu i Filozofski fakultet, Odsjek istorije, u Sarajevu. Objavio je vi{e kwiga poezije. Nasti} }e ostati upam}en i po svo jim pro znim djelima. izdawu Mati~ne biblioteke Isto~no Sarajevo. - Vladimir Nasti} je izdanak zla tnog do ba srpske kwi`evnosti nastale u stegama komunizma. Trebalo je tada re}i ono {to misli{, a voditi ra~una da to mnogi pogre{no ne okarakteri{u i ocijene. Uprkos tome, Nasti} je rodoqubivi pjesnik u pravom smislu rije~i. On je istinski [anti}ev i Du~i}ev potomak ponosne Hercegovine, koju je opjevao u svim svojim kwigama - rekao je predsjednik Podru`nice sarajevsko-ro ma nij sko-drin ske Udru`ewa kwi`evnika RS Nedeqko Zelenovi}. U toku svog veoma plodnog stvarala~kog rada Nasti} je obavqao i fun kci ju pred sje dni ka Udru`ewa kwi`evnika Srpske, a bio je i ~lan Udru`ewa kwi`evnika Srbije. Sahrana Vladimira Nasti}a je danas (subota) u 13 ~asova na grobqu Miqevi}i u Isto~nom Sarajevu. M. K.

HERCEGOVINU opjevao u svim kwigama
Posqedwa objavqena Nasti}eva kwiga je zbirka poezije “Ovdje `ive mrtvi“, u

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 27

Hilari Mantel nagrada ameri~kog Udru`ewa kwi`evnih kriti~ara
WUJORK - Britanska kwi`evnica Hilari Mantel dobila je nagradu za beletristiku ameri~kog Udru`ewa kwi`evnih kriti~ara, za roman “Wolf Hall“, javile su agencije. Rije~ je o romanu o politi~kim intrigama tokom vladavine kraqa Henrija Osmog i pobuni podstaknutoj kraqevom `eqom da se o`eni Anom Bolen, ispri~ana iz perspektive kraqevskog savjetnika Tomasa Kromvela. Taj roman dobio je pro{le godine uglednu britansku nagradu “Man Buker“.

Izlo`ba “Cin›ma m›lodie“ akademskog slikara Zlatka Vi}entijevi}a

Vijesti
“Protok“

Bioskop povezao dvije umjetnosti
Jedan posjetilac donio stolicu, sjeo i s pa`wom po~eo da gleda filmove. Ubrzo se, pored te, stvorila jo{ jedna stolica, a potom je neko prigu{io svjetla. Magija je po~ela
PI[E: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

Izlo`ba fotografija
BAWA LUKA - Izlo`ba “SouthEast 24-7 Fotomaraton – 7 gra do va ju go is to ~ne Evrope. Fotografije mladih posmatra~a“ bi}e otvorena ve~eras (subota) u 18 ~asova u bawolu~koj Galeriji Ter zi}. Bi }e pred stavqene fotografije u~esnika Fo to ma ra to na ko ji je odr`an u februaru, a koji je imao za ciq da se na odre|ene teme prona|e najinteresantnija perspektiva grada. Pro je kat je or ga ni zo vao Centar za vizuelne komuniD. Vu. kacije “Protok“.

BEO GRAD - Izlo `ba akademskog slikara Zlatka Vi }en ti je vi }a “Cin›ma m›lodie“ u beogradskoj “Galeriji 73“ predstavqala je ne obi ~an bi os kop ko ji je povezao filmsku i likovnu umjetnost. Jedan posjetilac je donio stolicu, sjeo i s pa`wom po ~eo da gle da fil mo ve. Ubrzo se, po red te, stvorila jo{ jedna stolica, a po tom je ne ko pri gu {io svjetla. Magija je po~ela. - Moja postavka u “Galeriji 73“ jeste jedna mala bios kop ska pred sta va ra zli ~i tih fil mo va. Pri vr`e nost filmskoj umetnosti me je jo{ kao studenta Likovne aka de mi je po kre nu la da za te mu di plom skog oda be rem ve zu li ko vne ume tnos ti i fil ma, da ~i tam tek sto ve te ori je fil ma, mon ta `e i pojedine scenarije - rekao je Zlatko Vi}entijevi}. Ovom izlo`bom Vi -

Brodvej

Mjuzikl o Reju ^arlsu
WUJORK - Mjuzikl o Reju ^arlsu premijerno }e biti izveden na jesen na Brodveju, javile su agencije. Premijera mjuzikla zakazana je za 7. novembar, a prva pretpremijera za 8. oktobar. Producent Stjuart Benyamin ka`e da je tekst za komad napisala Suzan-Lori Parks i da }e mjuzikl re`irati [eldon Eps.

Detaq sa izlo`be

FOTO: GLAS SRPSKE

}entijevi} je predstavio radove koje ~ine novi filmovi, kao i monotipije i fotografi je u kon cep ci ji. Na ziv izlo`be umjetnik je dao prema naslovu istoimenog fil-

ma, kao oma` Menu Reju, autoru filma “Cin›po›me“ (1926), koji je inspirisao Vi}entijevi}a za ovaj projekat. - Moja koncepcijska zamisao datira iz vremena kada je pos to ja la `i va bi os kop ska beo grad ska sce na, kada se i{lo iz bioskopa u Men Rej i bioskop, od filma do filkompjuter ma, kad je centar grada vrveo - Posle otvarawa izlo`be vo- od reklama i postera - kazao |en je jedan lep i neobavezan je Vi}entijevi}. razgovor, o tome da li bi Izlo `bu je obu hva ta la Men Rej koristio kompjuter, serija kratkih filmova, od da je takav ure|aj postojao di gi tal nih ani ma ci ja do tada. Verujem da bi, realisti~kih formi. rekao sam. Jer kad - Animirani filmovi i alat ne gospodari de- grafike (monotipije) ~ine lom, tada je kompjuter, jednu celinu, jer je re~ o apili gramofon na kojem straktnim sadr`ajima. Dva }e se rotirati staklena kratka filma, “Cin›ma m›loprizma, jedna te ista die“ i “Storyboard za balerinu stvar - kazao je Zlatko Edgara Degaa“, sa fotograVi}entijevi}. fijama iz filmova i neko-

licinom “storyboard“ crte`a ~ine drugu celinu, jer se radi o sadr`ajima koji su bazirani na video-zapisu kamere - istakao je Vi}entijevi}.

BALERINA sa slike zaplesala
Za razliku od monotipija i animiranih filmova, koje je prepustio gledaocima da ih do`ive kako `ele, Vi}en ti je vi} je fil mo vi ma “Cin›ma m›lodie“ i “Storyboard“, `elio gledaocu da prenese ne{to odre|eno. - U prvom fil mu, “Cin›ma m›lodie“ `elim gledaocu da do~aram, da prenesem, na~in na koji je Men Rej radio ovaj film, da gledaoca inspiri{em da se seti Mena Re ja i da da is ta, jer to su

filmovi kojima puno dugujemo. Film Mena Reja “Cin›po›me“ je film koji se uvek mo `e ra di ti, ko ji se uvek mo`e nastaviti. Posebno mi je blizak kao slikaru - naglasio je Vi}entijevi}. Fil mom “Storybo ard za balerinu Edgara Degaa“ Vi}entijevi} je nastojao da pobudi na razmi{qawe o djelu Edgara Degaa. - Balerina Tamara Martinovi}, kao i koreografkiwa Sne `a na Ves ko vi}Zabla}anski, uspevaju da pokrenu balerinu sa slika Edga ra De gaa. Mi slim da je film sre}an spoj izbora reprodukcija Degaovih slika, crte`a i figurina, spoj dobrog tim skog ra zu me vawa, ko reo gra fi je, ili sce no grafije - rekao je Vi}entijevi}.

Ni{

“Drame“ Sini{e Kova~evi}a
NI[ - “Drame“ Sini{e Kova~evi}a, koje je u tri toma objavila Srpska kwi`evna zadruga, promovisane su si no} (pe tak) u Ni {kom kulturnom centru, javio je Tanjug. U kompletu se nalazi devet drama ovog savremenog pisca: “Velika drama“, “Novo je doba“, “Srpska drama“, “Ze ~ji na sip“, “\e ne ral Milan Nedi}“, “Janez“, “Virus“, “Posledwa ruka pred fajront“ i “Hotel Evropa“.

Beograd

Sje}awe na @anku Stoki}
BEOGRAD - Dobitnica nagrade “@anka Stoki}“, glumica Dara Yoki}, polo`i}e danas (subota) cvije}e na grob dramske umjetnice @anke Stoki}, na Top~iderskom grobqu u Beogradu, javio je Tanjug. Odavawu po~asti velikoj glumici prisustvova}e upravnik Narodnog pozori{ta u Beogradu Bo`idar \urovi} i direktor Drame nacionalnog teatra Ivana Dimi}. Sve~ano uru~ewe nagrade “@anka Stoki}“ odr`a}e se sutra (nedjeqa), 14. marta, u podne, na velikoj sceni Narodnog pozori{ta u Beogradu.

Film Rajka Grli}a u Beogradu

U Umjetni~kom paviqonu “Cvijeta Zuzori}“

Premijera bez glumaca
BEOGRAD - Beogradska premijera filma “Neka ostane me|u nama“, poznatog hrvatskog rediteqa Rajka Grli}a, odr`ana je u ~etvrtak u bioskopu “Kolosej multipleks“, javio je Tanjug. Sa vre me na quba vna i po ro di ~na drama hrvatske produkcije snimqena je u sa radwi sa ko pro du cen ti ma iz Srbije i Slovenije, a film je istovremeno po~eo da se prikazuje u tri glavna grada. Projekciji u “Koloseju“ prisustvovali su ministar kulture Srbije Neboj{a Bradi}, wegov savjetnik, rediteq Goran Markovi} i drugi doma}i filmski poslenici, ali je izostalo predstavqawe eki pe fil ma, ko ja se po klo ni la pu blici u Zagrebu. Gla vne ulo ge igraju Predrag Miki Manojlovi}, Bo jan Na vo jec, Kse ni ja M a r i n ko v i } , Daria Lorenci i Nata{a Dor~i}.

Slike i karikature
BEO GRAD - Be ta Vu ka no vi} (1872-1972), srpska slikarka wema~kog po ri je kla, “vra ti la se“ u ~etvrtak u Beo grad pre ko svo jih slika i karikatura, koje publika mo`e da vidi na retrospektivnoj izlo`bi u Galeriji RTS-a, javio je Tanjug. Pred sje dnik Upra vnog odbo ra RTS-a akademik Nik{a Stip~evi} je, otvaraju}i izlo`bu pred milionskim televizijskim auditorijumom, evo ci rao uspo me ne na wenu prvu retrospektivnu izlo`bu prire |e nu u Umje tni ~kom pa viqonu “Cvijeta Zuzori}“ na Kalemegdanu daleke 1958. godine, kada joj se Beograd poklonio za sve {to je uradila za li ko vni `i vot Srbi je od 1898, kada je stigla u glavni grad zemqe koju je prihvatila kao svoju. Ova izlo `ba po ka zu je ra zno vrsnost interesovawa Bete Vukanovi}, od por tre ta, pre ko mrtvih priroda, do pejza`a i wen umjetni~ki put od plene ri zma, impre si oni zma, do re alis ti ~kih sli ka `anr scena i figura iz naroda.

28 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 29

Razbibriga
Od tra~a do istine

Sreli se dvojica seqana na putu koji vodi prema gradu, pa jedan od wih upita: - [ta to nosi{ tako veliko u toj vre}i? - Nosim televizor! - re~e onaj sa vre}om na le|ima.

- Vjerovatno ga nosi{ na popravku? [ta mu se pokvarilo kad mora u servis? - Ma jok, ne}e u servis, nosim ga u ispovjedaonicu, zna{ u posqedwe vrijeme po~eo je mnogo da la`e.

Haso je jako tu`an jer mu se izgubio pas! Nai{ao kom{ija Mujo, pa po~ne da tje{i i savjetuje Hasu:

- Za{to ne da{ oglas u novine, mo`da tako prona|e{ psa? - Ne vrijedi, bolan, moj pas ne zna ~itati.

Razgovaraju strana~ke kolege: - Onaj iz protivni~ke stranke je talentovan za bubwara! - Znam na koga misli{, a otku-

da ti to? - Vidio si i sam... ~im stane pred mikrofon on po~iwe da “lupa“!

Vikendica za sina
Tek {to se porodila, popularna TV voditeqka Rada Radenovi} je rije{ila da materijalno zbrine svog sina. Kako prenose pojedini mediji, ona je od oca djeteta Dejana Mili}a zatra`ila da novoro|en~etu prepi{e svu imovinu na Adi Bojani, kojom }e sin Petar mo}i da raspola`e kad napuni 18 godina. Crnogorski biznismen mislio je da svojoj qubavnici i nasqedniku ostavi nekretninu u Beogradu, ali je voditeqka insistirala na najpoznatijoj nudisti~koj pla`i. - Rada je emotivno vezana za Adu Bojanu. Tamo su se ona i Dejan upoznali kad je bila na letovawu u dru{tvu Bojane Ordina~ev i Katarine Radivojevi}, tamo su za~eli bebu… Nema sumwe da }e joj Mili} ispuniti `equ jer va`i za velikodu{nog ~oveka. Samo je pitawe koliko }e od wegovog poseda, u koji spadaju vikendica od 118 kvadrata i dodatni prostor od 165 kvadrata, pripasti wihovom sinu - navodi izvor blizak Radenovi}evoj. Tragom ove informacije, novinari su pozvali i sre}nog tatu. On je saslu{ao {ta su saznali i kratko rekao: - Vide}emo {ta i kako, pozovite me poslije 16 ~asova. A poslije toga, vi{e nije odgovarao na pozive.

Sastojci
( za 4 osobe) 600 g 300 g 1 Dinstana teletina sa {ampiwonima je jedno od najpoznatijih jela {vajcarske kuhiwe i poslu`uje se s kroketima od krompira. Pripremqeno po ovom receptu, jelo }e zadovoqiti sve qubiteqe teletine u kremastom sosu. Za pripremu je potrebno otprilike 70 minuta. teletine od buta {ampiwona glavica crnog luka maslaca bijelog vina ka{ika mje{avine za~ina (dodatak jelu) ka{ika nasjeckanog per{unovog lista pavlake za kuvawe ka{i~ice skrobnog bra{na

Priprema
1. Tele}e meso od buta nare`ite na kocke, a luk sitno nasjeckajte. 2. Na maslacu propr`ite meso, dodajte sitno nasjeckani luk i zajedno dinstajte pet minuta. 3. Dodajte {ampiwone isjeckane na listi}e i mje{avinu za~ina, pa nastavite da dinstate uz povremeno dolijevawe vode oko 30 minuta. 4. Kada meso omek{a, dodajte vino, skrobno bra{no razmu}eno u malo vode i pavlaku za kuvawe.

Cijene u KM
teletina {ampiwoni luk maslac vino za~in per{un pavlaka bra{no 9,5 1,8 0,2 0,3 0,6 0,3 0,3 0,8 0,3

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4)
Iskoristite povoqne planetarne uticaje za ostvarivawe ciqeva poslovne i emotivne prirode. Niko ne sumwa u ishod; bi}e vi{e nego povoqan. U fazi ste ekspanzije, zdravi i dobro raspolo`eni. Po`eqno je {to du`e odr`ati ovo stawe. Pravilnije se hranite.

Vaga
(24.9 - 23.10)
Mla|i pripadnici znaka su u fazi emotivnih pre`ivqavawa, a oni stariji u fazi preispitivawa. Oni poku{avaju da svoje odnose sa okolinom razmotre i zauzmu objektivan stav. Ne}e uspjeti, jer im ipak nedostaje objektivnosti, htjeli to da priznaju ili ne.

50 g 100 ml 1

Poslu`ivawe
Dinstanu teletinu sa {ampiwonima pripremqenu po ovom receptu poslu`ite s kroketima od krompira i sve ukrasite nasjeckanim per{unom.

Bik

[korpija
(24.10 - 22.11)
Svi postupci i poslovi odvijaju se te`e nego {to ste planirali. Morate ulo`iti dodatni napor, biti strpqivi i ~ekati. To [korpijama te{ko pada po{to su pod direktnim Marsovim uticajem. Budite objektivniji kad je va{a malenkost u pitawu.

1

Savjet
Jelo mo`ete obogatiti i suvim vrgawima koje ste prethodno potopili.

CIJENA RU^KA

(21.4 - 20.5)
Mnoge Bikove o~ekuje zaqubqivawe, a one mawe sre}ne - sva|e sa partnerom. Dan je u znaku burnih emotivnih reakcija, sva|a, ali i mirewa. Zahvaquju}i inventivnosti, posti}i }ete uspjeh. Krajem dana mogu}a je nervna razdra`qivost, uzrokovana jednim preurawenim potezom.

200 ml 2

Dinstana teletina sa {ampiwonima

14,1

Blizanci
(21.5 - 21.6)
Sklonost ka hipotezama mo`e da vam pokvari izuzetno uspje{an dan. Ukoliko prestanete da se optere}ujete nebitnim stvarima i okrenete se radu, ostvari}ete zapa`ene rezultate. Vatreni temperament iskoristite za ostvarivawe ciqeva, a ne za uzaludne rasprave sa partnerom.

Strijelac
(23.11 - 21.12)
Kad nekoga treba ubje|ivati, pravi ste majstor. Lak{e vam je da filozofirate i pri~ate nego da konkretno radite. Posebno vam te{ko padaju fizi~ki poslovi, koje `elite da prebacite na druge. Za{to ne biste konstruktivno razmi{qali i uspje{no plasirali ideje?

Zadaci podsti~u odgovornost
Najboqi pokazateq budu}eg uspjeha djeteta jeste wegovo ukqu~ivawe u obavqawe ku}nih zadataka u uzrastu od tri godine, otkrila je Marti Rosman sa univerziteta u Minesoti
smjernica koje se mogu primi je ni ti kod dje ce svih uzrasta: - Dajte djetetu uputstva kako da obavi neki zadatak u ku}i i pomozite mu ako je potrebno. - Pohvalite ga za vrijeme i poslije obavqenog zadatka. liko zadataka koje dijete s obzirom na svoj uzrast mo`e savladati. Va`no je imati na umu, naro~ito kod malenih, da dijete zapravo kroz obavqawe konkretnog zadatka, ujedno u~i i novu vje{tinu. Neka vam stoga ne bude najva`niji rezultat ve} ~iwenica da se dijete trudi i poku{ava da napravi najboqe {to mo`e. Zadaci u ku}i tako|e }e djetetu dati osje}aj da je dio poro di ce ko ja za je dni ~kim snagama brine da su stvari uspje{no obavqene. Osim toga, va`no je dati djeci puno pozitivnog osje}aja i zapamtiti da je potrebno ne ko vri je me ka ko bi mali{ani savladali vje{tine. Uz ohrabrewe i vo|stvo podstaknu}ete kod djece osje}aj us pje {nos ti, pa }e `eqeti jo{ vi{e da pomognu.

Rak
(22.6 - 21.7)
Jadni Rakovi su, kao po obi~aju, nemirni i nervozni. Iako `elite da prikrijete to stawe, te{ko }e vam po}i za rukom. Nikako ne dozvolite da vas samo}a i osje}aj odba~enosti obuzmu, jer vam u tom slu~aju depresija ne gine. Okrenite se dru`ewima...

Jarac
(22.12 - 20.1)
Sve vam ide glatko po pitawu posla. Ukoliko mislite da nije tako, grije{ite. Sve stvari }e do}i na svoje mjesto i vidje}ete da ste u pravu. Okolina mo`e mnogo {ta da vam prigovori, ali kad je posao u pitawu - tu ste idealni. Uspje{no ure|ivawe dru{tvenih kontakata.

PO@EQNA uputstva kako da se obavi neki zadatak
- Kreirajte poseban termin za obavqawe dugotrajnijeg za dat ka, ka ko bi se uklopio u dnevni raspored i neka termin bude ta~no odre|en kako bi se svi sjetili da moraju ne{to da naprave. - Svakog dana organizujte jedan zadatak, ali i onaj koji se obavezno mora da napravi svakog dana, poput pospremawa igra~ki i kreveta. - Fokusirajte se na neko-

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Sudoku

Za{to je va`no djecu u naj ra ni jem dje tiwstvu ukqu~iti u obavqawe ku}nih poslova? Psiholozi ka`u da je obavqawe odre|enih zadataka vrlo va`an dio odrastawa. Ne samo da zadaci u~e djecu odgovornosti, ve} su odli~an na~in da djeca nau~e da ra ci onal no ra spo la `u svojim vremenom, a posebno u ovim ubrzanim i obavezama prenatrpanim vremenima. Marti Rosman sa univerziteta u Minesoti prou~avala je podatke skupqane kroz 25 godina, te otkrila da je najboqi pokazateq budu}eg us pje ha dje te ta wego vo ukqu~ivawe u obavqawe ku}nih zadataka u uzrastu od tri godine. Roditeqi koji su ~ekali da dijete malo odraste susreli su se s negodovawem i odbi jawem obavqawa zadataka. Starija

djeca shvatala su davawe zada ta ka ro di teqskom li je no{ }u, odno sno da oni moraju da rade, jer se roditeqima ne da. Uko li ko se djetetu zadaci po~nu da daju u ranom djetiwstvu, mo`e da nau~i da “smo svi zajedno u tome, da se ku}a mora o~istiti i da svi u tome trebaju u~estvovati“. Vodi~ kroz ku}ne poslove: Ku}ni zadaci ne moraju bi ti te {ki i du go traj ni. Ponekad djeca mogu da budu od velike pomo}i, a da im to oduzme svega nekoliko minuta. Na primjer, kada dijete zamolite da donese prqavi ve{ iz dje~ije sobe ili da slo`i sve razbacane cipele u ormari}. Oni dugotrajniji zadaci, poput ~i{}ewa, neka budu obavqeni u terminu koji }ete unaprijed dogovoriti. Me|utim, ima nekoliko

Lav
(22.7 - 22.8)
Neplanirani doga|aji mogu vam uqep{ati dan. O~ekujte sre}ne trenutke i promjenu okolnosti naboqe. Bi}e i qubavi, jer je ona va{ glavni stimulans, pokreta~ka snaga koja daje smisao va{em `ivotu. Ukoliko je ne usmjerite na partnera, onda }ete je usmjeriti ka djeci ili unu~i}ima.

Vodolija
(21.1 - 19.2)
Pod uslovom da se na|ete u situaciji da neko poku{ava da vas prevari i izbaci iz takta nasilnim postupkom, budite pribrani, jer }ete samo tako profitirati. Ukoliko se spustite na nivo osoba koje imaju namjeru da vas ugroze, ni{ta ne}ete posti}i.

Djevica
(23.8 - 23.9)
Rad, rad i samo rad. Ne}e vam te{ko pasti, jer sve ~ega se latite ide glatko i br`e nego {to ste zamislili. Po{to je takva stvar, zadajte sebi {to vi{e obaveza, po{to }ete ih sa lako}om ostvariti. Ne zaboravite na provod koji vas o~ekuje. Relaksacija prija!

Ribe
(20.2 - 20.3)
Tema dana su qubav i osje}awe podre|enosti u vezi. Mo`da ste preosjetqivi i sve do`ivqavate ozbiqnije nego {to jeste? Mo`da ste neke stvari zapustili i postali svjesni da se sa wima te{ko mo`ete izboriti? Ne o~ajavajte - nova veza je na vidiku.

RJE[EWE: ISTMAN, SJENKA, SVJATOSLAV, AV, PR, LETVA, AZRA, LABOS, EKV, LAN, AKA, TTT, EKATI, TARA, VIOLET, A, ISPOVJEDNIK, T, RASPRAVA, M, OSTRO@AC, A, VIROVI, A, MILADICA, LO, IHA, ALT, ESEJ, JA, OE, STREQA[TVO.

30 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

HITLEROVI RATNICI (Erih fon Man{tajn)

(7)

VIDO KNOP

Bezizlazna situacija na Isto~nom frontu
dom nameravane operacije o~iju, uz uveravawe da }e ubrzo ponovo da ga koristi – kao “vrhovnog komandanta Zapad“. Man{tajn je bio otpu{ten, feldmar{al bez zadataka. I u bezizlaznoj ratnoj situaciji u prole}e 1944. Man{tajn je jo{ uvek video {anse za vojni remi, samo ako Isto~ni front izdr`i dovoqno dugo. On se vi{e puta trudio da predupredi Hitlerove odluke. Pogledi dvojice vojskovo|a su se suvi{e razlikovali po pitawu kako rat treba voditi: operacijama u manevru, kako je Man{tajn to hteo, ili upornim dr`awem polo`aja, na ~emu je Hitler istrajavao. Provalija se nije mogla vi{e premostiti, ali kod ovog vojnika, koji je bio duboko ukorewen u pruskoj tradiciji i vrlini, do posledweg trenutka je prevladavalo ose}awe du`nosti i poslu{nosti, {to ga je spre~avalo da se povu~e sa mesta komandanta ili ~ak da aktivno podr`i dr`avni udar protiv tiranina. Hitler je za Man{tajna oli~avao “legalno“ dr`avno rukovodstvo, kojem “apoliti~ni vojnik“, kakvim je sebe video, obavezuje svoju poslu{nost i lojalnost. Tako su ga u~ili kao kadeta u carevini. Tako je delovao i kao komandant grupe armija na isto~nom frontu: kao vojnik ima da vr{i svoju du`nost, i ni{ta daqe od toga – u slobodnoj interpretaciji Bertolda Brehta: prvo dolazi poslu{nost, potom moral. dete su dobro. Srda~ne ~estitke. Helena i Levinski.” Od tada se dete prezivalo “umesto Levinski fon Man{tajn“.

Firer je 31. marta primio Man{tajna u velikoj dvorani svog Berghofa, gde se nalazio predimenzionirani panoramski prozor koji je, pri dobroj vidqivosti, omogu}avao pogled do Salcburga. Gospodar rata je bio u pribranom raspolo`ewu. Uprkos svim razlikama zadr`ao je prema Man{tajnu odre|eno dr`awe; nikada nije imao ispade ili se uvredqivo izra`avao. On je uva`avao sposobnosti tog pruskog oficira u istoj meri u kojoj ga se i pla{io. Me|utim, tokom ovog prijema strah se nije prime}ivao – naprotiv: Hitler se izra`avao biranim re~ima, hvalio je Man{tajnova dostignu}a i dodelio mu jedno od najve}ih vojnih odlikovawa, Vite{ki krst sa hrastovim li{}em i ma~evima.

Oficir u “ulozi dame“
Man{tajnovi su, kao prastaro plemstvo, da va li ofi ci re jo{ iz vre me na ve li kog izbornog kneza i pru`ili su svom usvojenom sinu vaspitawe u duhu pruske oficirske tradicije. Od najranijeg detiwstva je Erih fon Man{tajn `eleo da, poput wegovih predaka, slu`i svom kraqu kao vojnik. Govorio je da su “izvesni vojni~ki geni sastavni“ deo wega. Posle {kolovawa u Strazburu – gde je prema jednom nastavniku “uz vi{e marqivosti mogao vi{e posti}i“ - godine 1900. po~iwe Man{tajnova vojni~ka karijera strogom disciplinom u carskom kadetskom korpusu u Plenu i Glavnoj kadetskoj ustanovi u Berlin Lihterfeldeu. Poslu{nost, ose}awe ~asti, dru gar stvo – mu{ tran pod tim vrhun skim principima, Man{tajn stupa 1906. kao zastavnik u 3. pruski pe{adijski gardijski puk. To je bila kova~nica elite iz koje su potekli i docniji predsednik Rajha generalfeldmar{al Paul fon Hindenburg, ina~e Man{tajnov ro|ak koji se o`enio iz wegove porodice, i posledwi kancelar Rajha u Vajmarskoj republici, general Kurt fon [lajher. Fotografije iz tog vremena pokazuju jednog mr{avog i oni`eg mladi}a, koji je, kako }e kasnije sa osmehom pri~ati svojoj deci, za vreme ~asova plesa i pozori{nih predstava uvek dobijao ulogu “dame“. Kadeti iz Lihterfeldea mogli su se radovati visokom ugledu, a vrhuncu Man{tajnove mladosti pripada i to {to je 1905. bio li~ni pa` ruske velike vojvotkiwe Vladimir na svadbi krunskog princa Vilhelma, a naredne godine je do`iveo i srebrnu svadbu carskog bra~nog para. Kada je u avgustu 1914. godine izbio rat, mladi potporu~nik Man{tajn je pre vremena morao da prekine u~ewe na Ratnoj akademiji u Berlinu. “Najopasniji protivnik saveznika“ u Drugom svetskom ratu nije imao uredno zavr{eno general{tabno obrazovawe. Ve} kao a|utant u jednom pe{adijskom bataqonu dokazao je svoj izra`eni vojni talenat. Jedan komandant ga je hvalio da je “najboqi a|utant kojeg je ikad imao”. (Nastavi}e se)

I u bezizlaznoj ratnoj situaciji u proqe}e 1944. Man{tajn je jo{ uvijek vidio {anse za vojni remi, samo ako Isto~ni front izdr`i dovoqno dugo. On se vi{e puta trudio da predupredi Hitlerove odluke Provalija se nije mogla vi{e premostiti, ali kod ovog vojnika, do posqedweg trenutka je prevladavalo osje}awe du`nosti i poslu{nosti, {to je Man{tajna spre~avalo da aktivno podr`i dr`avni udar protiv tiranina

Pohod na Francusku
Man{tajn je zabele`io u svoj dnevnik da mu je Hitler objasnio da “je odlu~io da grupu armija druga~ije popuni (sa Modelom). Na Istoku je vreme operacija u velikom stilu, za koje je on bio naro~ito podesan, davno pro {lo. Tu se sa da ra di sa mo o upor nom dr`awu polo`aja. “Nema govora o krizi poverewa izme|u wega i Man{tajna. Ne, on jo{ uvek ima “puno poverewe“ i ne}e nikada zaboraviti {ta je Man{tajn bio, onaj koji je izradio operativni plan pobedonosnog vojnog pohoda na Francusku i koji je osvojio Krim. Man{tajnu mora da se u~inilo da je ~uo svoj sopstveni eho. Onda je Hitler po`eleo svom gostu sve najboqe povo-

VOJNIK OBAVQA SAMO du`nost. U interpretaciji Brehta: prvo poslu{nost, potom moral

To vojni~ko bilo mu je stavqeno u kolevku, a vaspitawe je u~inilo ostalo. Ro|en 24. novembra 1887. u Berlinu, kao deseto dete stare pruske oficirske porodice Levinski, bio je odmah na kr{tewu usvo jen od fon Man{tajnovih. Gospo|a Levinski i g|a Man{tajn su Od prvih dana Hitlerove diktature mnogi vode}i bi le ses tre, a ka ko je brak He dvi ge oficiri zatvarali su o~i pred narastaju}im terofon Man{tajn bio bez dece, odlu~ile su rom nacista. Feqton govori o planerima i izvr{ida deseto dete Levinskih, ako bude muocima najve}eg oru`anog sukoba u istoriji ~ovje~anstva, o `ivotnim putevima Romela, Kajtela, Erika fon {ko, treba da ponese prezime fon Man{tajn. Majn{tajna, Paulusa, Udeta i Kanarisa. Pokazali su U Rudol{tatu je 24. novembra 1887. nedostatak voqe da se aktivno suprotstave Adolfu bra~ni par fon Man{tajn pro~itao u teHitleru. Nikada nisu odbili poslu{nost, ma koliko legramu koji je upravo prispeo iz Berlina: da su intimno bili protiv Hitlerovih nare|ewa. “Danas vam se rodio zdrav de~ak. Majka i

Nare|ewa

13. mart 1881. godine

13. mart 1993. godine

14. mart 1938. godine

Ubijen ruski car Romanov
1881 - ^lanovi tajnog teroristi~kog udru`ewa “Narodna voqa“ ubili ruskog cara Aleksandra Drugog Nikolajevi~a Romanova. Tokom vladavine 1861. je oslobodio seqake feudalnih obaveza, sproveo je bur`oaske reforme, reorganizovao sudstvo, upravu i vojsku i pro{irio dr`avu osvajawem Kirgizije, Turkmenije, Uzbekistana i dijelova Kavkaza. Progonio je nosioce naprednih ideja. Naslijedio ga je sin Aleksandar Tre}i, koji je vladao sli~nim metodima.

Umro slikar Pavle Vasi}
1993 - Umro srpski slikar i istori~ar umjetnosti Pavle Vasi}, profesor Filozofskog fakulteta i Univerziteta umjetnosti u Beogradu. Slikarstvo je u~io u Umjetni~koj {koli u Beogradu, privatnoj {koli Jovana Bijeli}a i u Parizu. Djela: “Uvod u likovne umetnosti“, “Doba baroka“, “Anastas Jovanovi}“, “Dimitrije Avramovi}“, “Uro{ Kne`evi}“, “No{wa naroda Jugoslavije kroz istoriju“, “Uniforme srpske vojske 1808-1918.”, “Primewena umetnost kod Srba“, “Umetni~ki `ivot I i II“.

Strijeqan revolucionar Buharin
1938 - Strijeqan je ruski revolucionar Nikolaj Ivanovi~ Buharin, poslije montiranog sudskog procesa u vreme naj`e{}ih staqinisti~kih ~istki. Osu|en je na smrt pod izmi{qenom optu`bom za {pijuna`u, kao “pripadnik trockisti~ko-zinovjevskog i buharinovskog kontrarevolucionarnog centra“. Bio je profesor politi~ke ekonomije Univerziteta u Moskvi i boq{evicima se prikqu~io 1906, a poslije Oktobarske revolucije 1917. postao je jedan od vode}ih ideologa vladaju}e Boq{evi~ke partije.

OGLASI

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 31

Na osnovu ~lana 105 stav 2 Zakona o bankama Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, br. 44/03 i 74/07) IEFK Banka A.D. Bawa Luka objavquje

IZVJE[TAJ NEZAVISNOG REVIZORA
Akcionarima i Nadzornom odboru IEFK Banke A.D., Bawa Luka 1. Anga`ovani smo da obavimo reviziju prilo`enih finansijskih izvje{taja (strana 3 do 31) IEFK Banke A.D., Bawa Luka (u daqem tekstu “Banka“), koji obuhvataju bilans stawa na dan 31. decembra 2009. godine, i odgovaraju}i bilans uspjeha, izvje{taj o promjenama u kapitalu i izvje{taj o nov~anim tokovima za godinu koja se zavr{ava na taj dan, kao i pregled zna~ajnih ra~unovodstvenih politika i napomene uz finansijske izvje{taje. Odgovornost rukovodstva za finansijske izvje{taje 2. Rukovodstvo je odgovorno za sastavqawe i objektivnu prezentaciju ovih finansijskih izvje{taja u skladu sa ra~unovodstvenim propisima Republike Srpske. Ova odgovornost obuhvata: osmi{qavawe, primjenu i odr`avawe internih kontrola koje su relevantne za sastavqawe i objektivnu prezentaciju finansijskih izvje{taja koji ne sadr`e pogre{ne informacije od materijalnog zna~aja, nastale usqed kriminalne radwe ili gre{ke, odabir i primjenu odgovaraju}ih ra~unovodstvenih politika, kao i kori{}ewe najboqih mogu}ih ra~unovodstvenih procjena. Osnova za uzdr`avaju}e mi{qewe 3. Kao {to je objelodaweno u prilo`enim finansijskim izvje{taBILANS USPJEHA Za godinu koja se zavr{ava 31. decembra 2009. godine (U hiqadama Konvertibilnih maraka) 2009. Prihodi po osnovu kamata Rashodi po osnovu kamata Neto prihod po osnovu kamata Prihodi po osnovu naknada i provizija Rashodi po osnovu naknada i provizija Neto rashod po osnovu naknada i provizija Ostali prihodi iz poslovawa Ostali rashodi poslovawa Negativne kursne razlike, neto Rezervisawe za potencijalne gubitke Gubitak iz poslovawa prije oporezivawa Porez na dobit Gubitak teku}eg perioda 866 (352) 514 132 (28) 104 22 (2,365) (3) (2,591) (4,319) (4,319) 2008. 1,436 (470) 966 96 (40) 56 3 (2,419) (27) (291) (1,712) (1,712) KAPITAL Ovi finansijski izvje{taji su usvojeni od strane Rukovodstva Banke na dan 11. februara 2010. godine i bi}e predlo`eni na usvajawe Nadzornom odboru Banke. Potpisano u ime IEFK Banke A.D., Bawa Luka: Neboj{a Yelebyi} Direktor Enisa Bosni} Direktor sektora ra~unovodstva, finansija i izvje{tavawa Ukupna pasiva Potencijalne i ugovorene obaveze Runova Ina Aleksandrovna, ~lan Ne{kovi} Branko, ~lan Runova Elena Romanovna, ~lan Odbor za reviziju na dan 31.12.2009. god. Irina Vrceq, predsjednik Drago Tro{t, ~lan Dodhia Heena, ~lan Kira Safonova, ~lan Paul Richard James Mann, ~lan Uprava Banke na dan 31.12.2009. godine 24,781 537 30,676 274 Neboj{a Yelebyi}, direktor Banke Ankica Mirni}, izvr{ni direktor Interni revizor, Silvana Vrhovac Vawski revizor: Deloitte d.o.o. Bawa Luka Akcionari koji imaju 5% ili vi{e akcija sa glasa~kim pravima: Isto~no-Evropska Finansijska Korporacija St. Petersburg 99,00% Banka posluje u okviru Centrale u Bawoj Luci, filijale u Lakta{ima i predstavni{tva u Beogradu. Na dan 31.12.2009. godine Banka je imala 29 zaposlenih radnika. Akcionarski kapital Akumulirani gubitak Ukupan kapital 20,000 (6,526) 13,474 20,000 (2,207) 17,793 AKTIVA Nov~ana sredstva i sredstva kod Centralne banke 7,874 Sredstva kod drugih banaka 10,553 Krediti plasirani komitentima 5,469 Oprema 817 Obra~unata kamata i ostala aktiva 68 Ukupna aktiva PASIVA Depoziti banaka Depoziti komitenata Ostala pasiva, ukqu~uju}i obaveze za poreze Rezervisawa za potencijalne gubitke Ukupne obaveze 3,500 5,089 70 2,648 11,307 12,477 113 293 12,883 24,781 12,996 11,071 5,973 564 72 30,676 jima, Banka je ostvarila gubitak u poslovnoj 2009. godini u iznosu od 4,319 hiqada KM i negativne tokove gotovine iz poslovnih aktivnosti u iznosu od 5,198 hiqada KM, odnosno na dan 31. decembra 2009. godine akumulirani gubici iznose 6,526 hiqada KM. Pored navedenog, kao {to je objelodaweno u napomeni 18 uz finansijske izvje{taje, na dan 31. decembra 2009. godine, neto kapital Banke iznosio je 13,191 hiqada KM, iako minimalni iznos upla}enog nov~anog osniva~kog kapitala Banke i najni`i iznos upla}enog nov~anog neto kapitala koji Banka mora odr`avati, ne mogu biti mawi od 15,000 hiqada KM. Na osnovu ~lana 19. Zakona o bankama Republike Srpske, u slu~aju da je iznos kapitala i rezervi Banke mawi od minimalno propisanog iznosa, Agencija za bankarstvo Republike Srpske mo`e svojim rje{ewem ukinuti dozvolu za rad Banke. Tako|e, dana 16. oktobra 2009. godine Skup{tina akcionara Banke donijela je Odluku o II emisiji akcija javnom ponudom. Rok za upis i uplatu akcija II emisije je 90 dana, po~ev{i od 30. decembra 2009. godine. Prema prezentaciji rukovodstva Banke, do datuma izdavawa ovih finansijskih izvje{taja navedena II emisija akcija nije bila uspje{na, odnosno nije se javio nijedan zainteresovani investitor. Pored svega navedenog, kao {to je objelodaweno u napomeni 11 uz finansijske izvje{taje, sredstva kod drugih banaka u iznosu od 10,553 hiqade KM ukqu~uju i dio blokiranih nov~anih sredstava u ukupnom iznosu od 4,992 hiqade KM (20% ukupnih sredstava na dan 31. decembra 2009. godine) kojima Banka ne mo`e raspolagati po potrebi. Sve ove ~iwenice i neizvjesnosti ukazuju na zna~ajnu sumwu da }e Banka biti u BILANS STAWA Na dan 31. decembra 2009. godine (U hiqadama Konvertibilnih maraka) 31. decembar 31. decembar 2009. 2008. Neto nov~ana sredstva iz ulaga~kih aktivnosti mogu}nosti da nastavi poslovawe u skladu sa na~elom stalnosti poslovawa u narednom periodu. Prilo`eni finansijski izvje{taji Banke za 2009. godinu ne sadr`e eventualne korekcije po navedenom osnovu. Uzdr`avaju}e mi{qewe Zbog zna~ajnih neizvjesnosti iskazanih u ta~ki 3 Osnova za uzdr`avaju}e mi{qewe, ne izra`avamo mi{qewe o finansijskim izvje{tajima IEFK Banke A.D. Bawa Luka na dan i za godinu koja se zavr{ava na dan 31. decembra 2009. godine. Skretawe pa`we Ne izra`avaju}i mi{qewe o finansijskim izvje{tajima Banke za poslovnu 2009. godinu, skre}emo pa`wu da je Banka u obavezi da svoje poslovawe uskladi sa ra~unovodstvenim standardima i propisima Republike Srpske i odredbama propisanim od strane Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kao nadzornog organa bankarskog sektora Republike Srpske. Kao {to je objelodaweno u napomeni 19b) uz finansijske izvje{taje, na dan 31. decembra 2009. godine, dva pokazateqa Banke nisu bila u propisanim okvirima Bawa Luka, 12. februar 2010. godine IZVJE[TAJ O NOV^ANIM TOKOVIMA (za period jan-decembar 2009. god.) U 000 KM 2009. Neto nov~ana sredstva iz poslovnih aktivnosti -5,198 -442 0 2008. -55 -315 0 -370 24,437 Ovla{}eni revizor @arko Mioni}

Neto nov~ana sredstva iz finansijskih aktivnosti NETO PORAST NOV^ANIH SREDSTAVA NS NA PO^ETKU PERIODA EFEKTI PROMJENE DEVIZNOG KURSA

-5,640 24,067

NOV^ANA SREDSTVA NA KRAJU PERIODA 18,427

24,067

OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI IEFK BANKA A.D. BAWA LUKA Vase Pelagi}a 11A, Bawa Luka Telefon: 051/221-400 Telefaks: 051/232-091 SWIFT: EEFCBA22 E-mail: office@iefkbanka.com Web-adresa: www.iefkbanka.com Nadzorni odbor na dan 31.12.2009. godine Vasiqevi} Branko, Predsjednik Sobolevski Igor Aleksandrovi~, ~lan

“Kosmos” a.d. Bawa Luka, poziva sve svoje penzionere da dana 18.3.2010. godine u 9.30 ~asova svojim prisustvom uveli~aju proslavu 52. godi{wice postojawa “Kosmos” a.d.

32 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE OSNOVNI SUD U BAWALUCI Broj: 11 71 Ps 005052 06 Ps Bawa Luka, 27.1.2010. godine

OGLASI

OSNOVNI SUD U BAWALUCI, sudija Radmila Medakovi}, u pravnoj stvari tu`ioca “VST TREND” DOO Bawa Luka, protiv tu`enog Milan (@ivko) Misimovi} i UDRU@EWE FARMERA RS, Milo{a Crwanskog br. 34 i Mladena Stojanovi}a br. 15 Gradi{ka, (sada nepoznate adrese) radi isplate duga, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (“Sl. glasnik RS” br. 58/03, 85/03, 74/05 i 63/07, u daqem tekstu: ZPP), budu}i da tu`eni ne stanuje na adresi posqedweg poznatog boravi{ta, objavquje sqede}i;

OGLAS
Dana 03.07.2006. godine tu`iteq je podnio tu`bu protiv tu`enog Milana (@ivko) Misimovi} i UDRU@EWA FARMERA RS, Milo{a Crwanskog br. 34 i Mladena Stojanovi}a br. 15 Gradi{ka, radi Isplata potra`ivawa. Tu`bom tra`i da sud donese presudu kojom }e obavezati tu`enog Milana (@ivko) Misimovi} i UDRU@EWE FARMERA RS, Gradi{ka, da tu`itequ “VST TREND” DOO Bawa Luka solidarno isplate iznos od 3.996,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom na svaku dospjelu, a neispla}enu ratu od 240,00 KM, pa do kona~ne isplate, kao i da tu`itequ naknadi tro{kove ovog postupka i to: taksu na tu`bu i presudu i tro{kove sastava tu`be i zastupawa na raspravama sve po va`e}oj advokatskoj tarifi sa obra~unatim porezom na uslugu, sve u roku od 30 dana pod prijetwom posledica prinudnog izvr{ewa. Obavje{tava se II- tu`eni UDRU@EWE FARMERA RS, Gradi{ka da se dostava pismena smatra obavqenom protekom roka od 15 dana, od dana objavqivawa ovog pismena u dnevnim novinama RS, i na oglasnoj tabli suda, te se isti obavje{tava da priloge dostavqene uz tu`bu mo`e podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tu`eni da na osnovu ~l. 70 stav 1. ZPP-a RS tu`eni je du`an najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumqiv i sadr`avati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivali{te ili boravi{te. odnosno sjedi{te stranaka, wihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadr`aj izjave i potpis podnositeqa (~l. 334 ZPP-a RS). U odgovoru na tu`bu, tu`eni }e ista}i mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev. (~l. 71. stav 1. ZPP-a RS). Ako tu`eni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadr`ati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~iwenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~iwenice, te pravni osnov za navode tu`enog. (~l. 71. stav 2, ZPP-a RS). Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a RS). Kad tu`eni, kome je uredno dostavqena tu`ba u kojoj je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa, ne dostavi pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tawa), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan. (~l. 182. stav 1. ZPP-a RS). Odgovor na tu`bu sa prilozima se predaje sudu u dovoqnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta.

OSNOVNI SUD U BAWALUCI Broj: 11 71 Ps 007201 04 Ps Bawa Luka, 1.9.2009. godine

OGLAS
Osnovni sud u Bawaluci, sudija Lejla Kosi}, u pravnoj stvari tu`ioca “PETROL” AD PC BAWA LUKA, protiv tu`enog “KONCIS” DOO BAWA LUKA, radi duga (v.s. 85.332,83 KM), van ro~i{ta donio je dana 01.09.2009. godine sqede}u

PRESUDU ZBOG PROPU[TAWA
OBAVEZUJE SE tu`eni “KONCIS” DOO BAWA LUKA, da tu`iocu “PETROL” AD PC BAWA LUKA, na ime duga za izvr{ene usluge isplati iznos od 85.332,83 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dana dospije}a obaveze, pa do isplate, uz naknadu tro{kova postupka u iznosu od 3.192,50 KM, sve u roku od 30 dana od dana pravosna`nosti presude, pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Obrazlo`ewe Tu`ilac je dana 20.02.2003. godine podnio ovom sudu tu`bu (tada prijedlog za izvr{ewe) protiv tu`enog, radi duga u iznosu od 85.332,83 KM. U tu`bi je naveo da je tu`ilac tu`enom u periodu od 1999. do 2000. godine vi{e puta isporu~io robu u ukupnoj vrijednosti od 85.332,83 KM, te za svaku dostavio fakturu koju tu`eni nije ni do danas platio. Kako tu`ilac nije uspio da namiri svoje potra`ivawe, predlo`io je da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom }e obavezati tu`enog na isplatu dugovanog iznosa, a ukoliko budu ispuwene pretpostavke iz ~l. 182. ZPP-a da donese presudu zbog propu{tawa. Obzirom da je tu`ilac predlo`io dono{ewe presude zbog propu{tawa, a tu`eni nije dostavio pismeni odgovor na tu`bu u zakonskom roku, a istu je uredno primio dana 22.07.2009. godine, sud je na osnovu navoda iz tu`be i prilo`enih dokaza utvrdio da je tu`beni zahtjev tu`ioca osnovan, pa je u skladu sa odredbom ~l. 182 stav 1. ZPP-a odlu~io kao u izreci ove presude. Na osnovu odredbi ~l. 387. i ~l. 396. ZPP-a, sud je obavezao tu`enog da tu`iocu nadoknadi tro{kove sudskog postupka u iznosu od 3.192,50 KM, koji se odnose na sastav tu`be u iznosu od 700,00 KM, podnesak kojim se ure|uje tu`ba u iznosu od 700,00 KM, taksu na tu`bu u iznosu od 1.000,00 KM, tro{kovi objave oglasa u iznosu od 292,50 KM i sudsku taksu na presudu zbog propu{tawa u iznosu od 500,00 KM.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nije dozvoqena `alba, ali se mo`e podnijeti prijedlog za povra}aj u pre|a{we stawe u roku od 8 dana od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tawe, odnosno od dana kada je stranka za to saznala, a najkasnije u roku od 60 dana od dana propu{tawa.

OGLASI
Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske Bawa Luka Vuka Karayi}a 6 Tel. 218-356, 218-362; Faks: 218-361 www.sec.rs.ba email: kontakt@sec.rs.ba Securities Commission Republic of Srpska Banja Luka Vuka Karad`i}a 6 Ph: +387 51 218 356, 218 362; F: 218-361 www.sec.rs.ba email: kontakt@sec.rs.ba

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 33 FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA Broj: 01/015-1298/10 Datum: 10.3.2010. godine Na osnovu Odluke Upravnog odbora Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, broj: 02-9134-12 od 22.11.2007. godine, Fond zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, Bawa Luka, objavquje

Na osnovu ~lana 41. stav 5. ta~ka a) Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 65/08, 92/06) Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske izdaje sqede}e

OBAVJE[TEWE
Obavje{tavaju se akcionari emitenta “BOBAR BANKA“ Banka za obnovu i razvoj RS i BiH, a.d. Bijeqina da je Komisija za hartije od vrijednosti donijela rje{ewe kojim je za “BOBAR OSIGURAWE“ a.d. Bijeqina, (MB: 01778935), Filipa Vi{wi}a 211, Bijeqina, TP “PROGRES“ a.d. Bijeqina, (MB: 01169599), Kara|or|eva 115, Jawa, “BOBAR AUTOSEMBERIJA“ d.o.o. Bijeqina (MB: 01321587), Filipa Vi{wi}a 211, Bijeqina, HOLDING “DRINATRANS“ a.d. Zvornik, (MB: 01047388), Karakaj 40 B, Zvornik, KOMPANIJA “BOBAR“ d.o.o. Bijeqina, (MB: 01891901), Filipa Vi{wi}a 211, Bijeqina, “UNIVERZAL“ a.d. Bijeqina, (MB: 01142780), Knez Ive od Semberije 88, Bijeqina, Darka Jeremi}a, (JMB: 0701975183929), Filipa Kqaji}a 1, Zvornik, Petra Cacanovi}a, (JMB: 0806955180857), 27. marta L 10/III, Bijeqina, Dragu \ukanovi}a (JMB: 1010942180852), Sime Milutinovi}a 8, Bijeqina, i Veroquba Jawi~i}a, (JMB: 1111973180886), Galac 132/a, Bijeqina, kao lica koje zajedni~ki djeluju, koji su bili u obavezi da objave ponudu za preuzimawe navedenog emitenta, a to nisu u~inili u skladu sa Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava, utvrdila obavezu na objavqivawe ponude za preuzimawe emitenta “BOBAR BANKA“ Banka za obnovu i razvoj RS i BiH, a.d. Bijeqina. Komisija za hartije od vrijednosti je utvrdila da je za navedena lica nastupila zabrana vr{ewa prava glasa na skup{tini akcionara po osnovu svih ste~enih akcija emitenta, ra~unaju}i od datuma 12.6.2009. godine, kada je za imenovana lica nastala obaveza objavqivawa ponude za preuzimawe emitenta, pa sve dok ne sprovedu postupak preuzimawa u skladu sa odredbama Zakona. U nastavku se objavquje dispozitiv rje{ewa broj 01UP-031-690/10 od 11.3.2010. godine: Na osnovu ~lana 260. stav 1. Zakona o tr`i{tu hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj 92/06, 34/09) i ~lana 41. stav 5. ta~ka a) Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 65/08, 92/09), Komisija za hartije od vrijednosti Republike Srpske, u predmetu utvr|ivawa obaveze na preuzimawe, na svojoj sjednici odr`anoj 11.3.2010. godine, donijela je slijede}e

JAVNI OGLAS
o prodaji motornog vozila neposrednom pogodbom Fond zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, Bawa Luka NEPOSREDNOM POGODBOM PRODAJE: Putni~ko vozilo CHRYSLER 300 M 3,5 L - boja svjetlo zelena metal E8 - broj {asije 1C3HEB6G3YH99549 - broj motora YH199549 - oblik karoserije limuzina - godina proizvodwe 2000. - mjesta za sjedewe 5 - prva registracija 31.1.2000. - mjesto Bawa Luka - registarska oznaka 210-M-596 Po~etna prodajna cijena vozila iznosi 8.500,00 KM (slovima:osamhiqadapetstotina i 00/100 KM). Prodaja motornog vozila neposrednom pogodbom obavi}e se pribavqawem pismenih ponuda. Kriterijum za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a je najve}a ponu|ena cijena koja ne mo`e biti mawa od 85% od po~etne cijene. Otvarawe prispjelih ponuda izvr{i}e se dana 8.4.2010. godine, u 12 ~asova, u prostorijama Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske Bawa Luka, ulica Zdrave Korde broj 8. Svi zainteresovani kupci du`ni su do po~etka prodaje neposrednom pogodbom uplatiti kauciju u iznosu od 10% od po~etne cijene vozila na `iro-ra~un Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske Bawa Luka, broj: 551 001 00000 163 - 25, kod Uni Credit Bank - Banjalu~ka Banka Kupac je du`an najkasnije u roku od 5 (pet) dana, od dana zakqu~ivawa neposredne pogodbe, zakqu~iti Ugovor o kupoprodaji, i preuzeti vozilo uz uplatu kupoprodajne cijene. Ukoliko kupac ne postupi na naprijed navedeni na~in smatra}e se da je odustao od kupovine vozila. U tom slu~aju prodavac zadr`ava wegov deponovani dio sredstava. Porez i tro{kove prepisa motornog vozila pla}a kupac. Zainteresovani kupci svoje pismene ponude mogu dostaviti Fondu, preporu~enom pismenom po{iqkom ili na protokolu Fonda, u roku od 15 dana od dana objavqivawa oglasa, na adresu: Fond zdravstvenog osigurawa Republike Srpske, ul. Zdrave Korde broj: 8, Bawa Luka, sa naznakom “KOMISIJA ZA PRODAJU MOTORNOG VOZILA - NE OTVARAJ”. Sve informacije o motornom vozilu zainteresovani mogu dobiti na telefon: 065/511-767 ili 051/216-377 lokal 176 (kontakt osoba Rade Rakita) u Bawoj Luci, na gore navedenoj adresi. DIREKTOR Goran Kqaj~in, dipl. pravnik

RJE[EWE
1. Utvr|uje se da su: ¹ “BOBAR OSIGURAWE“ a.d. Bijeqina, (MB: 01778935), Filipa Vi{wi}a 211, Bijeqina, ¹ TP “PROGRES“ a.d. Bijeqina, (MB: 01169599), Kara|or|eva 115, Jawa, ¹ “BOBAR AUTOSEMBERIJA“ d.o.o. Bijeqina (MB: 01321587), Filipa Vi{wi}a 211, Bijeqina, ¹ HOLDING “DRINATRANS“ a.d. Zvornik, (MB: 01047388), Karakaj 40 B, Zvornik, ¹ KOMPANIJA “BOBAR“ d.o.o. Bijeqina, (MB: 01891901), Filipa Vi{wi}a 211, Bijeqina, ¹ “UNIVERZAL“ a.d. Bijeqina, (MB: 01142780), Knez Ive od Semberije 88, Bijeqina, ¹ Darko Jeremi}, (JMB: 0701975183929), Filipa Kqaji}a 1, Zvornik, ¹ Petar Cacanovi}, (JMB: 0806955180857), 27. marta L 10/III, Bijeqina, ¹ Drago \ukanovi} (JMB: 1010942180852), Sime Milutinovi}a 8, Bijeqina, ¹ Veroqub Jawi~i}, (JMB: 1111973180886), Galac 132/a, Bijeqina, kao lica koje zajedni~ki djeluju, obavezni objaviti ponudu za preuzimawe Akcionarskog dru{tva “BOBAR BANKA“ Banka za obnovu i razvoj RS i BiH, Bijeqina. 2. Smatra}e se da je obavezi objavqivawa ponude za preuzimawe udovoqeno ako ponudu objavi bilo koje od lica koja zajedni~ki djeluju. 3. Nala`e se navedenim licima iz ta~ke 1. ovog rje{ewa da, u roku od 15 dana od dana dostavqawa ovog rje{ewa, Komisiji za hartije od vrijednosti Republike Srpske (u daqem tekstu: Komisija) podnesu zahtjev za odobrewe objavqivawa ponude za preuzimawe, ponudu i isprave iz ~lana 13. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava (u daqem tekstu : Zakon). 4. Svaki akcionar Akcionarskog dru{tva “BOBAR BANKA“ Banka za obnovu i razvoj RS i BiH, Bijeqina, mo`e, putem nadle`nog suda, zahtijevati obavezno zakqu~ewe ugovora o prodaji akcija pod uslovima pod kojima je morala biti objavqena ponuda za preuzimawe. 5. Utvr|uje se da je za lica iz ta~ke 1. ovog rje{ewa nastupila zabrana vr{ewa prava glasa na skup{tini akcionara emitenta po osnovu svih ste~enih akcija emitenta ra~unaju}i od 12.6.2009. godine, pa sve dok ne sprovedu postupak preuzimawa u sladu sa odredbama Zakona. 6. Ra~unaju}i od 12.6.2009. godine do isteka roka va`ewa ponude, odnosno trenutka pla}awa deponovanih akcija, akcije s pravom glasa koje su predmet ponude, imenovani ne smiju sticati niti se smiju obavezati da }e ih sticati na drugi na~in, osim ponudom za preuzimawe, niti smiju otu|ivati ili se obavezivati da }e otu|iti akcije koje daju pravo glasa u skup{tini emitenta. 7. Nala`e se Centralnom registru hartija od vrijednosti da na vlasni~kim ra~unima imenovanih lica upi{e zabranu prava iz ta~ke 5. i 6. izreke ovog rje{ewa. 8. Ovo rje{ewe objavi}e se u “Glasu Srpske“. Cjelokupan sadr`aj rje{ewa objavqen je na internet stranici Komisije www.sec.rs.ba. Predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske mr Miodrag Jandri}, s.r.

FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA Broj: 01/015-1272-1/10 Datum: 9.3.2010. godine Na osnovu ~lana 30. Statuta Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj: 06/04, 19/05, 63/08, 64/09 i 105/09), i odluke direktora Fonda broj:01/015-1272/10 od 9.3.2010. godine, objavquje se

OBAVJE[TEWE
O PONI[TAVAWU JAVNOG OGLASA o prodaji motornog vozila putem neposredne pogodbe Javni oglas o prodaji motornog vozila putem neposredne pogodbe broj: 01/015597/10 od 4.2.2010. godine, objavqen 10.2.2010. godine u dnevnom listu “Glas Srpske“ a.d. Bawa Luka, se poni{tava. DIREKTOR Goran Kqaj~in, dipl. pravnik

UNIVERZITET U BAWOJ LUCI ARHITEKTONSKO-GRA\EVINSKI FAKULTET BAWA LUKA

OBAVJE[TEWE
Ura|ena doktorska disertacija mr Mirjane \ur|evi}, dipl. in`. gra|. “Vi{ekriterijumska evaluacija strate{kih programa razvoja komunalne infrastrukture” zajedno sa Izvje{tajem Komisije za ocjenu i odbranu doktorske disertacije dostupna je svim zainteresovanim u biblioteci Arhitektonsko-gra|evinskog fakulteta u ulici Stepe Stepanovi}a 77/3, od 12.3.2010. do 12.4.2010. u vremenu od 8 do 20 ~asova. Bawa Luka, 12. marta 2010.

34 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem ku}u i plac na Adi 615 m2, tel. 065/530-578 i 065/971-583. Prodajem novu ku}u u Velikom Bla{ku, na dobroj lokaciji, plac 1.000 2 m ogra|eno, voda, struja, telefon, asfalt, ukwi`eno, 1/1, tel. 38765/513928. Prodajem ku}u radi selidbe 10 h 7, prizemqe, sprat, potkrovqe, ne dovr{eno, osam dunuma zemqe, ~etiri pod vo}em, 9 km od Bawe Luke, tel. 065/329-765; 065/624-480. Prodajem ku}u, prva plo~a 10 h 10, sa 3.000 m2 zemqe za 45.000 KM, voda, struja, put, ulica 1300 kaplara 65, tel. 061/241-527. Prodajem novu ku}u, 9h8 m, na sprat, sa novim namje{tajem, gara`a, pecana, na placu 1.700 m2, u Bo{kovi}ima, cijena 67.000 evra, tel. 065/524-505. Prodajem ku}u u Piskavici neopremqena, na sprat, sa 4.500 m2 zemqe, tel. 066/834-832. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10 h 9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem izgorjelu ku}u u Sarajevu Pofali}i na lijepom mjestu iznad fabrike duvana, tel. 065/206-060. Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra (mo`e i zamjena za stan u B. Luci), tel. 065/935-191. Prodajem ku}u visoku prizemnicu sa poslovnim prostorom kod gorwe kapije “Kosmosa”, ulica Trla, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u, ulica Stevana Mokrawca 20, Nova varo{, zvati poslije 18 ~asova, tel. 065/567-535. Prodajem ku}u u Obili}evu iznad Alibabe, povoqno, tel. 065/314-562. Prodajem ku}u 8,5h7,5 nova gradwa i 2776 m2 zemqe Bawa Luka Rebrovac, mo`e zamjena za stan uz doplatu hitno, tel. 065/495-587. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m 2 , iza “Incela”, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m2, ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m 2 , sa dvori{tem, gara`om, po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan uz dogovor, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u u Mejdanu - Potok, ul. Pionirska, cijena 420.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u u Trnu - Jablan, spratnicu, centralno grijawe, dvori{na zgrada sa gara`om, oku}nica, dva dunuma, tel. 00381642959859; 065/544952. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem u Prije~anima kod {kole useqivu ku}u 8,5 h 9,5 (P+1+M) na placu 500 m2, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem nedovr{enu visoku prizemnicu 8h11 sa deset dunuma zemqe, Omarska, cijena 35.000 KM, tel. 065/334-641; 066/491-551. Prodajem ku}u u Bawoj Luci, tel. 065/516-927. Prodajem ku}u na podru~ju Bawe Luke, tel. 065/671-420. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, dvori{ni objekat na placu 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u 9 h 10, prizemqe, sprat i potkrovqe, tel. 051/317-719. Prodajem ku}u sa velikim placem na glavnom putu u Zalu`anima, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem ku}u sa preko 700 m2 zemqe u Bawi Koviqa~i, 200 m od centra, povoqno i hitno, Radmila Opa~i}, tel. +381643510597, 065/636-282. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara sre|enu ku}u P+1+M sa tri odvojena stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom na placu od 330 m 2 , cijena 300.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem ku}e u Buyaku, 105.000 KM, 200.000 KM, 280.000 KM i 300.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u sa opremqenim lokalom, vo}wak, 100 dunuma zemqe u Petkovcu kod Novog Grada, tel. 0049(0)1621708-034. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana, sa dvori{tem 120 m2, ul. Gavrila Principa, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Bawoj Luci od 45.000 KM do 2.500.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2, blizina petqe, asfalt do ku}e, struja, voda, useqiva, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana sa gara`om, oku}nicom 330 m2, vlastito centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara, ul. Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na sprat + poslovni prostor pekara sa dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m2 kod “Alibabe”, ul. Koste Vojinovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u sa oku}nicom 800 m2 u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem u Lazarevu ku}u 65 m2 + dvori{ni objekat 25 m2, plac 440 m2 u ul. Hajduk Veqka cijena 165.000 KM, tel. 065/582-223. Prodajem ku}u na sprat s pot krovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno, pod vo}em, vlastito grijawe, preko puta “Glasa”, Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u sa dva poslovna prostora na dobroj lokaciji, ulica Zelengorska 3, Bawa Luka, tel. 051/217-986; 065/413-509. Prodajem stariju ku}u (za renovirawe) sa 17 dunuma zemqe (4 {uma, ostalo obradivo), povoqno ^arda~ani, tel. 00381-11-2150-443; 051/314-523. Prodajem ku}u, 120 m2, u ul. Gavrila Principa, sa oku}nicom od 500 m2, hitno, povoqo, uz ulicu, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem ku}u sa dva trosobna stana na Petri}evcu, tel. 051/315-156. Prodajem ku}u u Glamo~anima i 40 dunuma zemqe, obradive, tel. 585-613. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m2, u Krfskoj ulici, papiri 1/1, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem dvije ku}e plus dvori{ni objekat, povoqno za dvije porodice, udaqenost 1.800 m, od “Boske”, Bawa Luka, tel. 065/800-040. Gradi{ka - Drageqi prodajem imawe ku}a sa prate}im objektima oku}nice 25 dunuma, tel. 065/569-294. Prodaje se baraka u Buyaku, 63 m2, povoqno, B. Luka, tel. 065/706-382; 051/306-425. Prodajem ku}u i placeve u Rami}ima i prodajem {umu i zemqu kod Srpca, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Prodajem ku}u na sprat sa dva dvori{na objekta kod Poliklinike, Bawa Luka, tel. 065/569-294. Prodajem ku}u na sprat, po~etak Gorweg {ehera, kod Turbeta, tel. 065/636-545. Prodajem useqivu prizemnu ku}u na placu od 450 m2 ul. Pionirska 33, tel. 065/972-569. Prodajem ku}u u Kqu~u, poslovni prostor, gara`a, stambeni prostor ili zamjena za ku}u ili stan u Bawoj Luci, M. Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644-785. Prodajem useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom ogra|eno sa placem 1.300 m2, voda, struja, sa gra|evinskom dozvolom, u Ko~i}evu, op{tina Gradi{ka, tel. 065/417-581. Hitno prodajem u ^elincu (naseqe Marjanovi}i) kod pumpe "nafta trans" mawu useqivu u ku}u sa gara`om na placu 300 m2 1/1; 39.000 KM, tel. 065/906-356; 066/307-643; 051/214-368. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod “Pe{tana” na placu od 600 m2 ili mijewam za stan na Stra~evici, tel. 065/560-386; 065/596-526. Prodajem ku}u na sprat u Rosuqama sa dva posebna ulaza, tel. 065/988-590. Prodajem ku}u u centru kod “^ajaveca” po novom regulacionom planu dozvoqena gradwa zgrade, 15 h 12, P+2+M, tel. 066/446-903. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe, 8 km od Lakta{a kanalom i 1 km u selo, tel. 065/306-116; 051/310-089. Prodajem ku}u kod “Vo}ar prometa”, tel. 065/631-613. Bawa Luka, Rosuqe, Trive Amelice 17, prodajem ku}u na sprat na perceli od 400 m2, tel. 051/318-239. Prodajem ku}u u Kuqanima kod kafi}a “Pa`”, tel. 00381/22-713-787; 051/368-292; 065/249-183. ZAMJENA Mijewam ku}u u Slavonskom Brodu RH za Bawu Luku i u Novoj Gradi{ci mijewam za Bawu Luku ili prodajem, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/989645-745. Mijewam ku}u 10 h 7, na sprat, potkrovqe, nedovr{eno, {est dunuma zemqe, ~etiri pod vo}em, za trosoban stan, tel. 065/329-765; 065/624-480. IZDAVAWE Izdajem sprat ku}e u centru preko puta zgrade Vlade, studentkiwama i ozbiqnim zaposlenim djevojkama, tel. 065/900-365; 051/305-702. Izdajem ku}u na Petri}evcu, mo`e student ili porodica, tel. 065/525542. Izdajem namje{tenu ku}u kod "Kosmosa" porodi~nim i zaposlenim osobama, tel. 065/528-247. Izdajem luksuzno opremqenu ku}u kod Rebrova~ke crkve, tel. 065/631613.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

STANOVI
PRODAJA
Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2 , sedmi sprat, Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, useqiv, povoqno, tel. 38765885111. Prodajem stanove u ^elincu, od 27 do 37 m 2 , nova gradwa, useqivi, mogu}nost kreditirawa, tel. 051/551332; 387 65/332-828. Prodajem dvosoban stan 40 m2, drugi sprat, lift i garsoweru 28 m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 38765518-567. Prodajem stan 74 kvadrata, Obili}evo, kod "Naprijedovog" igrali{ta, hitno, povoqno, tel. 066/ 986-462, 387 66/339-996. Prodajem stan 60 kvadrata baraka u Buyaku ul. Mojkova~ka.Cijena po dogovoru, tel. 387 65/834-227. Prodajem mawi trosoban stan 58 m2 renoviran, pocetak Borika, tel. 387 65/832-572. Prodajem stan u nasequ Garsije Lorke kod “^ajaveca”, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana ili mijewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636545. Prodajem u ulici Svetog Save novogradwa dvosoban stan, 75 m2, tre}i sprat, lift, tel. 065/516-927. Prodajem dvosoban stan, 48 m2 i 50 m2, novogradwa, prvi sprat, ul. Cerska

(zavr{etak juni 2010), tel. 065/524505. Prodajem nove trosobne stanove, 64 i 68 m2, ul. Stepe Stepanovi}a (kod fakulteta), cijena 2150 KM/m2, sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem na Papikovcu luksuzno namje{ten dvosoban stan 56 m2, VP, renoviran sa gara`om, tel. 066/165323. Prodajem u Bawoj Luci nove stanove svih veli~ina, tel. 066/165323. Prodajem u Bawoj Luci dvoiposoban stan, ul. \ure \akovi}a, peti sprat, potpuno renoviran sa ili bez gara`e, tel. 066/165-323. Prodajem trosoban stan u Boriku (92 m2) ili mijewam za mawi (jednosoban ili dvosoban), tel. 065/262917. Prodajem jednosoban stan, 35 m2, visoko prizemqe, u Boriku, ul. Rade Vrawe{evi}, tel. 051/437-934; 065/ 763-941. Prodajem nov dvoiposoban stan, 65 m2, drugi sprat, Aleja Svetog Save, centar, tel. 065/524-505. Prodajem stan u Novoj varo{i, 42 m2, tre}i sprat, cijena 2.150 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem dvosoban stan, 59 m 2 , drugi sprat, u Boriku, sre|en, cijena 106.000 KM, tel. 051/437-934; 065/763941. Prodajem stan 82 m 2 , ul. Cara Du{ana 4, centar, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 40 m2, tel. 065/986-453. Prodajem trosoban stan, 79 m2, ul. Kosovke djevojke, cijena 1.650 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem jednosoban stan sedmi sprat, lift, renoviran u centru, 38 m 2 ili mijewam za Igalo, tel. 065/870-004. Prodajem na Rebrovcu dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, dobro o~uvan, useqiv odmah, tel. 066/165-323. Prodajem jednosoban stan s poslovnim prostorom na Stra~evici, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ul. Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan, 63 m2, na Star~evici, ul. Ogwena Price, ~etvrti sprat, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan 75 m 2 (baraku u Buyaku), cijena 75.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem dvosoban stan, baraka u Buyaku, ulica Marka Lipovca, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stan na Star~evici, 91 m2, tre}i sprat, cijena 150.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem stan, 94 m2, drugi sprat (Pentagon), cijena 2.200 KM/m2, tel. 065/549-687. Prodajem stan u Rosuqama (crvene zgrade) 46 m2, I sprat, {kola i vrti} u neposrednoj blizini, grijawe odli~no, tel. 051/318-739; 065/581-773. Prodajem ili mijewam ~etvo rosoban stan, u najstro`em centru Sarajeva (kod Vje~ne vatre), za dvoiposoban ve}i u Bawoj Luci uz doplatu, zvati od 16 do 20 ~asova, tel. 065/220-667; 051/318-028. Prodajem trosoban i jednosoban stan u Bawoj Luci ili trosoban mijewam za Biha}, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Prodajem dvosoban i trosoban stan u B. Luci, tel. 065/497-846; 051/216155. Prodajem ili mijewam za mawi u “Pentagonu” troiposoban stan 100 m2, {esti sprat, potpuno renoviran, tel. 065/516-927. Prodajem nov stan 42 m2, prvi sprat, kod MUP-a, ul. S. Stepanovi}a, tel. 065/371-611. Prodajem renoviran ~etvorosoban stan, 83 m2, na po~etku Star~evice,

kod “Aleksandrije”, tre}i sprat, tel. 065/371-611. Prodajem kompletno renoviran trosoban stan 69 m 2 , \ede Kecmanovi}a 1, tel. 065/621-017; 051/303378. Prodajem stan 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ulica Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan, 55 m2, ul. Cara Milice u Obili}evu, preko puta ambulante, tel. 065/975-065. Prodajem stanove svih struktura u staroj i novoj gradwi na podru~ju grada Bawe Luke, tel. 065/511-121. Prodajem stan u potkrovqu, Star~evica, 125 m 2 , 1160 KM/m 2 , hitno, tel. 065/636-282, 063/982-324. Prodajem trosoban stan 79 m2 u Novoj varo{i, prvi sprat, tel. 066/424-390. Prodjem dvosoban 62 m2 drugi sprat Mejdan- Obili}evo, Krfska, Bawa Luka, tel. 065/623-493. Prodajem stan 51 m2, ~etvrti sprat Zmaj Jovina 18, preko puta Gimnazije, cijena 120.000 KM, tel. 066/741-500. Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem nov stan, 57 m2, ~etvrti sprat, ulica Stepe Stepanovi}a, cijena 2.350 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem jednosoban stan, 35 m2, u Boriku, cijena 69.000 KM, tel. 066/235-195. Prodajem u Aleji Sv.Save trosoban stan 82 m2 , peti sprat, lift, novogradwa, tel. 065/516-927. Prodajem stan na Star~evici 59 m2, B. Luka, ul. Ogwena Price, visoko prizemqe, cijena 1.700 KM/m2, (bez posrednika), tel. 065/935-191. Prodajem stan, 89 i 94 m2, Pentagon, i baraku u Lazarevu, tel. 065/549-687. Prodajem dvoiposoban stan na Bulevaru, 56 m2, drugi sprat, tel. 066/208-807. Prodajem garsoweru 28 m2, novogradwa sa balkonom, ul. Stepe Stepanovi} (kod fakulteta), tel. 065/524-505. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 m2 i ve}i stan 90 m2, ulica Nikole Pa{i}a, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem stan 61 m 2 , ul. Sime Matavuqa 2, tel. 065/656-571. Prodajem dva stana u novogradwi od 61,00 m2, 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450281. Prodajem jednosoban stan 44 m2, I sprat, ul. Garsije Lorke - fasadna cigla - centar (naseqe Petra Preradovi}a), tel. 065/524-505. Prodajem trosoban stan, 86 m 2 , naseqe Sunca, u ul. Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem stan, 86 m2, ~etvrti sprat, ima lift, totalno saniran, u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem stan, 71 m2, prizemqe, ulica Reqe Krilatice u Boriku, pogodno i za poslovni prostor, tel. 065/636-545. Prodajem stan, 65 m2, u Boriku, u Titaniku, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem stan 44 m2, ul Kolubarska 4 Hiseta, kod Zelenog mosta, tel. 066/742-581. Prodajem stan, 64 m2, dobar raspored, ul. Kne`opoqska, Borik, Bawa Luka, tel. 066/952-302. Prodajem jednosoban stan, visoko prizemqe, renoviran, tel. 065/569294. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, prvi sprat, 48 m2, kod supermarketa, tel. 065/636-545. Povoqno prodajem novoizgra|eni stan 44 m2 u ulici Stepe Stepanovi}a na Mejdanu, tel. 065/400-145. Prodajem hitno stan u Karingtonki, kod MUP-a, 48 m2 i stan u nasequ Sunca, totalno sre|en, tel. 065/636-545.

OGLASI
Prodajem komforan stan, 105 m2, klimatizovan, halogeno osvjetqewe, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2, ul. Gunduli}eva, tel. 065/636545. Prodajem trosoban stan 80 m2, dva velika balkona, najqep{i dio grada okru`en vrtovima, blizina velikog broja radwi, tel. 066/315-614. Prodajem u centru grada dva stana od po 55 m2, jedan na drugom, a drugi na ~etvtom spratu, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan 80 m2 vl. 1/1 u centru Sarajeva, tavan koji se mo`e prikqu~iti st. prostoru, cijena po dogovoru, tel. 033/215-138 ; 065/ 415-491. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan, 79 m 2 , u Novoj varo{i, sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem ili mijewam za stan useqivu ku}u v.p. kod "Kosmosa", tel. 065/528-247. Prodajem stanove u Bawoj Luci 32, 38, 41, 48, 49, 50, 55,89, 91 i 94 i 110 m2, tel. 065/549-687. Prodajem dva nova stana od 33 i 61 m 2 , drugi sprat u Novoj varo{i, preko puta zgrade Vlade, tel. 065/516927. Prodajem stan, 45 m2, Obli}evo, ul. Krfska, tel. 065/227-134. Prodajem stan, tel. 065/631-613. Hitno, jeftino, povoqno, nevjerovatno, prodajem stan od 61 m2, ispod Star~evice, ul. Jug Bogdana 76 , ~etvrti sprat, lift i ostava, tel. 066/137-371; 051/315-362. Prodajem nove dvosobane stanove, 37 m2 i 49 m2, cijena 1.900 KM/m2, (Petri}evac, `ute zgrade) sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem novu garsoweru, 28 m2, sa balkonom, ul. Stepe Stepanovi}a, kod fakulteta, tel. 065/524-505. Prodajem jednosoban stan, 44 m2, ul. Kosovke djevojke, ~etvrti sprat, cijena 1.650 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem jednosoban stan, nov, useqiv, 34 m2, prvi sprat, na Lau{u, povoqno, tel. 065/277-647. Prodajem dvosoban stan, Bawa Luka, Milo{a Obili}a 52, 50 m2, cijena 100.000 KM, tel. 065/881-644. KUPOVINA Kupujem garsoweru ili dvosoban stan u Prwavoru (strogi centar) 1. ili 2. sprat, tel. 387 65/336-869. Kupujem jednosoban stan u B. Luci, tel. 065/497-846; 051/216-155. Kupujem dvosoban ili trosoban stan u Bawoj Luci, tel. 065/497-846; 051/216155. Kupujem mawi dvosoban stan do 45 m2, bez posrednika, tel. 065/468/320. Kupujem mawi stan u Bawoj Luci, bli`e centru, tel. 063/956-300. Kupujem dvosoban stan oko 50 m2, prizemqe ne, stare gradwe, koji `elim renovirati. Prednost ulice Nikole Pa{i}a i Carice Milice, tel. 066/315-614. ZAMJENA Mijewam stan u Beogradu (Srem~ica), 39,5 m2 za odgovaraju}i u Bawoj Luci, tel. 065/358-514. Mijewam dvosoban stanu Br~kom za odgovaraju}i u Bawoj Luci, 47 m2 naseqe Novo Br~ko, tel. 065/889-959. Mijewam dvosoban stan, 66 m2, drugi sprat, u kuli kod {kole, Nova varo{, za stambeni objekat u izgradwi (pokriven) u gradu, tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-514. Mijewam stan, 82 m2, za mawi, oko 50 m2, ul. Cara Du{ana 4/4, centar Bawe Luke, tel. 065/986-453. Mijewam ili prodajem stan, 31 m2, za malo ve}i sa stvarima, povoqno, Obili}evo, tel. 051/463-795; 065/167174. Mijewa se dvosoban stan 1/1 u Bawoj Luci za Zemun ili Beograd, tel. 051/308-758. Mijewam dvosoban stan u Ugqeviku za odgovaraju}i u Tuzli, Br~kom, Rijeci, Vukovaru, za Sloveniju, tel. 062/916-989. IZDAVAWE Izdajem trosoban stan u ul. Maksima Gorkog 27, tel. 051/214-169. Izdajem dvosoban stan u Prwavoru, tel 065/491-921 Izdajem jednosoban stan 45 m2, nenamje{ten, ul. Sr|e Zlopogle|e 53, tel. 065/341-817. Izdajem jednosoban, a mo`e i dvosoban, stan sa grijawem, odvojen ulaz, namje{ten, ulica Bo`idara Ayije. Telefon 065/697-037. Izdajem poslovnim osobama namje{ten jednosoban stan u novoj zgradi-centar, tel. 387 66/266-312. Izdajem nov dvosoban stan sa ostavom, 50 m2, prazan, useqiv odmah. Nalazi se u blizini "Venecija" mosta. Na du`i rok, tel. 387 65/620783. Izdajem namje{ten jednosoban stan u ku}i, 10 minuta od centra, poseban ulaz, tel. 051/359-670; 387 65/689-990. Izdajem nenamje{ten stan u Trnu kod mlina Vrbaska bb 80 m2 cijena 200 KM, nudimo i ~uvawe djece, tel. 051/586-809; 065/620-577. Izdaje se jednosoban stan, namje{ten u zgradi, prvi sprat, centar, tel. 051/302-623. Izdajem kompletno namje{ten trosoban stan, 80 m2, na du`i period (naseqe Sunca, prvi sprat), cijena 500 KM + re`ije, tel. 051/229-900; 065/588-999. Iznajmqujem dvosoban stan od 60 m2 u centru grada u zgradi, cijena 450 KM sa re`ijama, pla}awe tro mjese~no 300 KM/mjesec, re`ije prema potro{wi energije. Mogu}nost prodaje stana, tel. 319-370. Izdajem namje{ten stan po le`ajima, Paprikovac, B. Luka, tel. 066/529-015. Izdajem namje{ten stan, 60 m2, telefon, internet, kablovska, gara`a Kraqa Petra Drugog 72 (Rosuqe), tel. 065/673-463. Izdajem namje{ten dvosoban stan, ul. Milo{a Obili}a 50, tel. 065/616966. Izdajem namje{tenu garsoweru sa centralnim grijawem, poseban ulaz, privatna ku}a, tel. 051/214-057; 065/205-109. Izdajem mawi stan, garsowere i sobe, namje{teno, ima i grijawe, jedno dajem `enskoj osobi za pomo} u ku}i, tel. 065/636-195; 051/212-691. Iznajmqujem jednosoban stan za tri studentkiwe ili studenta u Boriku, vrlo povoqno, detaqno namje{ten, cijena 450 KM sa re`ijom, tel. 319370. Izdajem jednosoban, a mo`e i dvosoban, stan sa grijawem, odvojen ulaz, namje{ten, ulica Bo`idara Ayije, tel. 065/697-037. Izdajem stan od 48 m2, namje{ten, centralno i izdajem ku}u za stanovawe ili za kancelarije, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/989645-745. Izdajem komplet namje{ten dvosoban stan blizu PMF-a, Nova varo{, tel. 065/629-100. Izdajem jednosoban stan 45 m2, nenamje{ten, ul. Sr|e Zlopogle|e 53, tel. 065/341-817. Izdajem dvosoban namje{ten stan na Lau{u, tel. 065/353-418. Izdajem jednosoban stan, polunamje{ten, tel. 065/526-338, 051/305892. Izdajem dvosoban stan sa centralnim grijawem kod "^ajaveca", tel. 065/523-768. Izdajem stambeno-poslovni prostor veli~ine 70 m2, namje{ten, u strogom centru grada. Pogodan za predstavni{tvo, biro i sli~no. Grijawe, klima, internet, tel. 065/817-000; 051/211-701. Izdajem jednosoban stan polunamje{ten, Kara|or|eva 445, Bawa Luka, tel. 282-106; 065/635-449. Izdajem trosoban stan u Lakta{ima - “Laktingova” zgrada, strancima ili poslovnim qudima, tel. 065/785-028. Izdajem namje{tenu garsoweru u Rosuqama, parking, kablovska, tel. 065/988-590. Izdajem u `utim zgradama nov do sada nekori{ten, namje{ten trosoban stan, drugi sprat, lift, centr. grijawe, kablovska, prednost stranci, tel. 065/516-927. Izdajem prazan stan, Srpskih rudara 48, Lau{, tel. 280-922, 065/370524. Izdajem povoqno prazan jednosoban stan u ku}i, tel. 280-990. Izdajem prazan stan, 80 m2, visoko potkrovqe, Podgrme~ka 40, Lau{, tel. 280-028; 280-632. Izdajem dvosoban stan u prizemqu ku}e u Prwavoru i sobe u potkrovqu, Prwavor, tel. 065/491-921. Izdajem namje{ten dvosoban stan, 64 m 2 , novogradwa, u ul. Branka ]opi}a br. 3/I (kod Akvane), tel. 065/531-062. Izdajem garsoweru - namje{tenu, ul. Zore Kova~evi} br. 17, Bawa Luka, tel. 355-905. Izdajem jednosoban stan u Bawoj Luci u zgradi, centralno grijawe, tel. 065/848-865. POTRA@WA Tra`im stan jednosoban ili jednoiposoban do 50 m2 za iznajmiti, mogu}a je i kupovina, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 35
Kupujem mawi poslovni prostor u Bawoj Luci, bli`e centru, tel. 063/956-300. IZDAVAWE Izdajem poslovni prostor 40-50 m2, po~etak ulice Novaka Piva{evi}a uz ulicu, tel. 065/636-545. Izdajem poslovni prostor u Doboju, uz magistralni put M-17, 90 m2, parking obezbije|en, tel. 066/420-738; 065/396-254; 387 65/813-323. Izdajem na du`e vrijeme poslovni prostor 46 m2, centralno grijawe, klima, alarm, parking, blizu zgrade Vlade, pogodan za razne djelatnosti, tel. 387 65/621-248. Izdajem lokal 100 m 2 u Novoj varo{i, upotrebna, telefon, klima, alarm, parking, ba{ta, 3 mokra ~vora, tel. 065/673-376; 387 65/990-830. Izdajem razra|eno stovari{te gra|evinskog materijala sa svom prate}om opremom u Trnu na glavnoj cesti, tel. 387 65/539-888. Izdajem ili prodajem 2 hale u Glamo~anima, asfaltiran parking, viqu{kar, upotrebna dozvola, ekstra lokacija, tel. 065/528-882, 051/308-223; 387 65/514-070. Izdajem lokal 100 m 2 u Novoj varo{i, upotrebna, telefon, klima, parking, ba{ta, 3 mokra ~vora, tel. 38765/990-830; 065/673-376. ni{tvo i kancelarije, Du{ka Ko{~ice 22, tel. 065/526-532. Izdajem poslovni prostor, 60 m2, povoqno, tel. 065/526-338. Izdajem poslovni prostor, centar 1, glavna ulica, novogradwa, 41 m2, parking, ekskluzivan, za sve namjene, tel. 065/418-777. Izdajem poslovni prostor 63 m2 u pripremi, prizemqe, u strogom centru Bawe Luke, preko puta “Alpine” i “Unis tursa”, pje{a~ka zona, zvati poslije 16 ~asova, tel. 066/184-625. Izdajem poslovni prostor, 42 m2, za sve namjene, cijena po dogovoru, Kozarska 35, Hisete, tel. 065/835-361. Izdajem poslovne prostore na Petri}evcu, ul. Wego{eva kod `utih zgrada za apoteku i specijalisti~ku ambulantu, mo`e i za druge namjene, tel. 065/565-919. Izdaju se kancelarijski prostori, 37 i 49 m 2 , na drugom spratu, ul. Kraqa Alfonsa 13. br. 2, prostorije “Gradske pivnice” AD, tel. 051/226800; 065/514-170. Izdajem poslovni prostor 90 m2 na Petri}evcu, ul. Wego{eva kod `utih zgrada, pogodan za sve namjene, tel. 065/565-919. Izdajem dvije luksuzno opremqene kancelarije sa parking prostorom, Star~evica, tel. 065/512-035. Izdajem - prodajem stolarsku radionicu, 150 m2, sa ma{inama, tel. 051/548-455. Izdajem povoqno poslovni prostor u Mrkowi} Gradu, od tranzita 50 m, dobar parking, pogodno za prehranu, namje{taj, sto~nu hranu i ostalo, tel. 050/211-299; 065/260-900.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Po veoma povoqnoj cijeni izdajemo kancelarijski prostor na lokaciji ^ajavec, ulica Jovana Du~i}a 23 A, tel. 214-945. Izdajem poslovni prostor sa vi{e parking mjesta, mogu}nost pregra|ivawa, tel. 065/523-162. Prodajem poslovne prostore, 44, 48, 60 i 160 m2, tel. 065/549-687. Prodajem ili izdajem namje{ten poslovni prostor (namjena kancelarije), 65 m2, kod “Boske”, ul. Jevrejska, tre}i sprat, tel. 065/516-927. Prodajem poslovni prostor, 30 m2, kafi} u radu u zgradi “^ajavec” kod stadiona u B. Luci, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem poslovne prostore od 30 m2 u nasequ Lorka i 80 m2 u Rosuqama, tel. 065/371-611. Prodajem nov poslovni prostor, 80 m2, u centru i 68 m2 u Mejdanu, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem kafi} u Rosiqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165-323. Prodajem poslovne prostore od 60 do 150 m 2 u gradu i poslovno proizvodne objekte na {iroj gradskoj lokaciji, tel. 065/511-121. Prodajem 60m2 skladi{nog prostora u ulici Me{e Selimovi}a, tel. 065/512-345. Prodajem stan 36 m2, osmi sprat na atraktivnoj lokaciji, Carice Milice 4, cijena 2.000 KM/m2, ura~unat porez, tel. 066/488-396,051/314-148. Prodajem poslovne prostore: 30, 43, 44, 68, 82, 95, 160, 186, 216, 360 m2, 700, 1.260 i 1.460 m2, tel. 065/549-687. Prodajemo kancelarisjke prostorije u Tehni~koj zgradi 900 m2 i atomsko skloni{te 330 m2 "^ajavec", tel. 051/214-929. Prodajem pekaru, 160.000 evra, tel. 065/549-687. Hitno prodajem poslovni prostor u novogradwi, nikad kori{ten, 55 m2, ulica Kraqa Alfonsa, B. Luka, tel. 066/928-455. Izdajem poslovni prostor oko 60 m2 za mirnu djelatnost (kancelarije, salon, ordinacije i sli~no), ulica I.F.Juki}a, centar, tel. 063/904603. Povoqno prodajem poslovni prostor 70 m2 u Tr`nom centru “Milenijum” u Derventi, tel. 065/329-162. Prodajem nov poslovni prostor, 55 m2, Kraqa Alfonsa 48, cijena 700 KM (mo`e i dogovor), tel. 065/511087. Prodajem kiosk u Tr`nom centru “Kastel” u Boriku, tel. 066/253-490. Prodajem - iznajmqujem opremqen kafe-bar 50 m2 + 26 - vlasnik, Bawa Luka, tel. 065/900-040. Prodajem podrumski prostor, pogodan za poslovni prostor 30 m2, kod Gradskog parka, tel. 065/510-844. Prodajem poslovni prostor 80 m2, centar, tel. 065/631-613. Prodajem pekaru, opremqenu, tel. 065/631-613. Prodajem halu, Trn, tel. 065/631-613. Prodajem poslovni prostor 175 m2, Bawa Luka, Sime Matavuqa 6 iza Poliklinike, tel. 061/133-157. KUPOVINA Kupujem poslovni prostor od 40 do 60 m2 u u`em dijelu grada, bez posrednika, tel. 065/070-544.

Izdajem kancelarijski prostor u centru grada, 600 metara kvadratnih reprezentativnog prostora, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Izdajem poslovni prostor 20 m2 u Tr`nom centru "TOM" Isto~no Sarajevo, tel. 065/952 - 967; 065/396 736. Izdajem lokal od 35 m2 u ul. Branka Popovi}a (Lazarevo), glavna cesta, tel. 066/266-629. Izdajem lokal - poslovni prostor namijewen za sve na dobroj lokaciji, Zelengorska 3, Bawa Luka, tel. 051/217-986; 065/413-509.

GARA@E
PRODAJA
Prodajem ili izdajem gara`u kod MUP-a u centru, tel. 065/497-846; 051/216-155. IZDAVAWE Izdajem gara`u u Obili}evu, Mirka Kova~evi}a 7, tel. 065/008-183.

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem plac u Rovinama od glavnog puta 100 m, sa gra|evinskom dozvolom za stambeno-poslovni objekat, temeq sa plo~om saliven i pomo}ni objekat, tel. 387 65/641-017. Prodajem plac u Kuqanima 540 metara kvadratnih 200 metara od po{te, kontakt tel. 387 65/306-147. Prodajem plac 3.134 m 2 u Novoj Topoli, 200 m od glavnog puta iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336-869. Prodajem parcelu zemqe od 1.755 m2, na putu za [u{ware, 1/1, pogodno za vi{e namjena, tel. 051/464-179; 387 66/299-261. Prodajem plac za poslovnu izgradwu u Glamo~anima pored autoputa, ekstra lokacija, tel. 065/528-882, 051/308-223; 387 65/514-070. Prodajem zemqi{te, 15.500 m 2 (jedna cjelina) u Dowim Barlovcima sa pomo}nim objektom, asfalt, struja, voda, tel. 051/437-934; 065/763941. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, tel. 065/516927. Prodajem {est dunuma zemqe u brdu sa 50 mladih vo}aka, ima pogled na Vrbas, dunum 3.000 KM, tel. 065/329765; 065/624-480. Prodajem {umu, 1.800 m2, u Debeqacima na asfaltu, pogodno za vikendicu, tel. 051/437-934; 065/763941. Prodajem zemqi{te, 3.800 m2, uz stalni potok i na glavnom putu, blizu autobuskog stajali{ta, Dowi Barlovci, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem zemqi{te, 32.000 m2, u Kuqanima (pogodno za hale), tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac 700 m2 i mawi nedovr{eni objekat 6h8 pokriven 1/1 uz asfalt u Drago~aju cijena 35,000 KM, tel. 065/612-983. Prodajem plac kod Beograda 600 m2 autoput ZG - BG, naseqe Grmovac 20.000 evra, tel. 065/687-913; 051/435685. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619.

Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelarijskog prostora. Bawa Luka: centar , 6 parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666-435.
Izdajem poslovni prostor 145m2, 5 kancelarija mo`e pojedina~no 10 KM/m2 ul. Jevrejska - pored kluba "Kruna" (2 mokra ~vora, klima, alarm) - biv{a {kola "Dialogos", tel. 065/623-658. Izdajem poslovni prostor, kancelarija i skladi{te ili dvije kancelarije, 36 m2 kod “^ajaveca”, cijena 400 KM, tel. 066/446-903. Izdajem poslovni prostor povr{ine 30 m2 u centru grada, tel. 065/ 472-386. Izdajem poslovni prostor, 100 m2, za kancelarije, cijena 600 KM/mjesec, tel. 065/549-687. Izdajem poslovni prostor 22 m2, ima upotrebna dozvola, namjena prodavnica mje{ovite robe, Kara|or|eva 445, tel. 282-106; 065/635-449. Izdajem poslovni prostor (ekskluziva), 120 m2, vi{estruka namjena, osim trgovine i ugosti teqsta,ul. Me{e Selimovi}a 19, tel. 051/226-930; 065/517-121. Izdajem poslovni prostor u Jevrejskoj ulici 74 m 2 , povoqno, tel. 065/936-831. Izdajem poslovni prostor, pogodan za apoteku, ordinacije, predstav-

36 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE
Prodajem gra|evinski plac, 440 m2, na Petri}evcu kod nove crkve, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac na moru, 454 m 2 , Milna Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482249; 066/286-594. Prodajem plac 2000 m2 mo`e i mawe, vrlo povoqno hitno, tel. 065/495-587. Prodajem u ^esmi deset dunuma zemqe sa starom ku}om, tel. 065/539-699. Prodajem zemqu u Rije~anima (Lakta{i) ogra|eno, podrum, dozvola za gradwu, voda, struja, potok, sve 1/1, tel. 066/266-629. Prodajem plac, 487 m2, dozvoqena gradwa, asfalt, voda, vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, Lau{, tel. 051/437862. Prodajem vi{e placeva u Debeqacima, dozvoqena gradwa i plac 4.000 m2 vi{e “Kosmosa”, ul. @arka Zgowanina, ravnica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem plac, 1.000 m2, u Krminama, pod borovima, i plac od 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem plac 4000 m2 u Jablanu Gorwem cijena 35.000 KM, tel. 065/811-058. Prodajem dva dunuma zemqe u poqu na po~etku [u{wara, tel. 065/329-765; 065/624-480. Prodajem plac, 1.700 m2, za gradwu ku}e - vikendice, naseqe Pavlovac, 4,5 km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449. Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci, Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, blizina vode i struje, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i u Karanovcu pored Vrbasa, tel. 065/516927. Prodajem 8 dunuma zemqe ravnica pogodne za sve namjene - 150 m od glavne ceste 7.000 KM po dunumu - ^arda~ani, tel. 051/314-523; 065/657-630. Prodajem 4 dunuma zemqe ju`na strana dra~a - bagrem povoqno ^arda~ani, tel. 051/314-523; 065/657630. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu, tel. 065/497-846; 051/216-155. Povoqno prodajem plac 600 m 2 , naseqe Pavlovac za gradwu ku}e ili vikendice, ~etiri i po km od centra grada, cijena 7000 KM, tel. 066/742581. Prodajem zemqi{te za gradwu individualnih stambenih, poslovno-stambenih i poslovno -privrednih objekata, tel. 065/511-121. Prodajem uz autoput kod “]ambele” 30.000 m2 zemqe, tel. 065/371-611. Prodajem mawi plac u Lazarevu, blizu “Intereksa” UTE uslovi, kanalizacija, cijena 55.000 KM, tel. 065/288628. Prodjem 20 dunuma zemqe na tranzitnom putu Prijedor - Bawa Luka podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemqe (dva placa), pored puta, cijena 30.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem povoqno dva dunuma zemqe u [argovcu, voda, struja, asfalt, tel. 066/257-465; 066/923-769. Prodajem 4 dunuma zemqe pored rijeke u Kadiwanima, 100 m od glavnog puta, tel. 066/766-919; 051/306-478. Prodajem plac u Motikama 10 KM po m2, 1.500 m2, tel. 066/264-138. Prodajem plac u Rami}ima, 1.000 m2, kraj puta, UT-uslovi, predvi|ena gradwa, dobra lokacija, asfalt, struja, voda, povoqno, tel. 051/386-031; 065/329776. Prodajem plac, 4.000 m2 zemqe, u Prijakovcima, voda, struja na placu, tel. 065/549-687. Prodajem placeve u Bawoj Luci, tel. 066/165-323. Prodajem plac u [u{warima 1.605 m2 udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt, pogodno za sve namjene, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem dva dunuma zemqe u Kla{nicama, sve pogodnosti za gradwu, cijena povoqna, tel. 065/803-315. Prodajem dva dunuma zemqe u Lakta{ima, selo Milosavci, tel. 051/217-986; 065/413-509. Prodajem 2,5 dunuma zemqe sa vo}wakom i vikendicom, tel. 051/437308; 066/434-345. Prodajem plac 420 m2 za vikendicu uz rijeku Vrbawu, tel. 065/549-687. Prodajem plac 1700 m2, u Desnoj Novoseliji, kraj glavnog puta, 800 m od Vodovoda, tel. 065/605-445; 051/413257. Prodajem plac 700 m2 u ul. Franca [uberta, dozvoqena gradwa, asfalt, voda,vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, tel. 051/437-862. Prodajem plac na Paprikovcu ul. Jovana Ra{kovi}a, tel. 065/009593. Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne objekte, tel. 065/549687. Prodajem parcelu zemqe, 140 m2, sa zapo~etim objektom, u Glamo~anima, tel. 065/472-386. Prodajem plac u Trnu 450 m2, papiri 1/1, dozvoqena gradwa, voda, struja, tel. 065/713-731. Prodajem plac u Trnu kod {kole, 1.210 m2, dozvoqena stambena gradwa, tel. 051/584-455. Prodajem zemqu u Drugovi}ima, ~etiri dunuma, imam sve papire, 1/1, tel. 051/318-170. Prodjaem dva placa u [argovcu kod prodavnice "Jabuka" 1.300 m2, 1.200 m2, uredna dokumentacija 1/1, tel. *385 44 535 503. Prodajem 3.000 m 2 zemqe u Drakuli}u, povoqno 1/1, tel. 065/926261; 051/381-249. Prodajem mawi plac u Lazarevu, blizu “Intereksa” UTE uslovi, kanalizacija, cijena 28.000 evra, tel. 065/996-568. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa, cijena povoqna, tel. 066/467-752;. Prodajem dva odvojena placa od {est i sedam dunuma zemqe u Karanovcu, tel. 066/242-599. Prodajem placeve u Pavlovcu, preko puta “[eve”, 1/1, struja, voda, asfalt, uli~na rasvjeta, tel. 065/755-410. Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli 1/1, naseqe Kraji{nik, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 00385 52/543-601. Prodajem plac u Drago~aju 1/1, zvati od 17 ~asova, tel. 051/462-587; 065/972883. Prodajem plac 6.000 m2 u [u{warima, tel. 066/776-188. Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/251-263. Prodajem gra|evinske placeve 1.250 m2 op{tina Lakta{i, Tri{i}a brdo, tel. 065/970-900. Prodajem plac, 2.100 m2, kod Toplane, tel. 065/631-613. Prodajem plac u Lakta{ima, 1.000 m2, ima gra|evinska dozvola, tel. 065/815-527; 065/460-938. Prodajem plac 1/1 u Glamo~anima, dozvoqena gradwa, tel. 065/696-286. KUPOVINA Kupujem plac ili vikendicu uz Vrbas, od Rekavica prema Bawoj Luci, tel. 063/956-300. IZDAVAWE Izdajem 3 dunuma zemqe uz autoput preko puta "]ambele", tel. 066/129181. Iznajmqujem dvokrevetnu sobu, poseban ulaz, ul. Patrijarha Arsenija ^arnojevi}a, Obili}evo iza “Mistika”, tel. 066/110-064. Izdajem namje{tenu jednokrevetnu sobu studentima, tel. 051/215-169. Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu sa centralnim grijawem i kupatilom u Novoj varo{i, poseban ulaz, tel. 065/306-483. Izdajem sobu mu{karcu, studentu, nepu{a~u, centar grada, tel. 051/310936; 065/797-368. Izdajem dvokrevetnu sobu studentima veoma povoqno zvati do 16 ~asova, tel. 051/213-590. Izdajem ku}u sa vi{e namje{tenih soba i gara`om u ulici Kraji{kih brigada (preko puta "^ajaveca"), tel. 065/070-544. Izdajem jednokrevetnu sobu studentima ili studentkiwama, blizu Gimnazije, sa upotrebom kupatila i kuhiwe, tel. 280-673. istrovan do kraja sedmog mjeseca 2010, hitno i povoqno, tel. 065/864275. Prodajem traktor "IMT" 542 novu tip sa kabinom u dobrom stawu i samohodnu kosa~icu sa pristrojkom za `etvu, tel. 066/126-275; 051/277-078. Prodajem “WV pasat, 1.9 TDI”, karavan, 2002, registrovan, sivi metalik, cijena 13.500 KM, tel. 065/040-404. Prodajem motokultivator povoqno, tel. 065/401-381. Prodajem "ladu vay" 2107, benzinka 1,5 proizvedena 1991. godine registrovana do juna 2010. godine petora vrata, crvene boje u dobrom stawu cijena 1.200 KM, tel. 065/327-920. Prodajem “fijat 128”, tel. 065/406506. Prodajem ve}u auto-prikolicu sa arwevima, krovom ,du`ina 1,90 cm,{irina 1,10 cm, visina 90 cm, tel. 065/543-295. Prodajem "fijat bravo", dizel 2001. godi{te, u odli~nom stawu, tel. 051/217-507. Prodajem motocikl "tomos" automatik u voznom stawu, cijena 220 KM, tel. 051/501-642. Prodajem "golf 2", benzin g.p. 84. registrovan do 7. jula 2010. Cijena 1200 KM mo`e zamjena za "golf dizel 1" i "jugo 45", tel. 065/742-388. Prodajem ili mijewam za jeftinije "fijat punto" 1,3 dizel 2005. g.p, tel. 065/528-247; 065/972.569. Prodajem automobil “reno megan”, sport sedan 1,6 benzin, 2007. godi{te, jo{ pod garancijom, alu-felge, servo volan, metalik boja, trula vi{wa, tel. 051/315-890; 065/530-861. Prodajem "reno laguna" 1,9 dci, god. proizvodwe 2002, karavan, tel. 065/585-795. Prodajem prikolicu za traktor sa 2 osovine, pogodna za prevoz stoke sa arwevima, tel. 065/513-672. Prodajem yip "ford eksplorer", 93. godi{te u o~uvanom stawu, benzin gas, automatik 4h4, tel. 065/829-601. Prodajem ili mijewam za jeftinije "mercedes" A, 1,7 dizel 2001. g.p. u super stawu, tel. 065/528-247. Prodajem povoqno "fijat fjorino" pikap putni~ki 1992 g.p., tel. 065/528247. Prodajem "reno megan", 96. godi{te, sve osim klime, cijena 5.500 KM, tel. 065/567-214. Prodajem "reno 9", 88. godi{te, u voznom stawu, neregistrovan, mo`e i za dijelove, cijena 450,00 KM, tel. 065/293-800. Prodajem “golf 1” 1,6 dizel, regisrovan godinu, aluminijumske felge, u ekstra stawu, cijena 2.200 KM, tel. 065/864-275. Prodajem "kawasaki" GPK-750+R, 89. crveno-bijeli, remus, istekla registracija, vlasnik, 3100 KM, tel. 065/317-474. Prodajem "mercedes" C'220 cdi, o~uvan, registrovan, klima, silver, alufelge, kuka, vlasnik, 16.500 KM, tel. 065/988-062. Kupujem “{kodu 105”, tel. 051/488881. Prodajem skuter "jamaha" 125 93. o~uvan, 100 km/h, istekla regisracija, 4-taktni, hitno 500 evra, tel. 065/606380. Prodajem motocikl "kawasaki" ZX1000-RX Niwa, o~uvan, crveno-crni, 87. istekla registracija, 2000 KM, zamjena za auto, B.Luka, tel. 063/962774. Prodajem "ford sijeru" 1.8 ghia, 90, registrovan 10.10. bordo, o~uvan, {iber, naslowa~, podiza~i, spojler, 2100 KM, tel. 065/843-252. Prodajem "mercedes" 180 E 86. g.p. kao nov original 174.000 km, tel. 065/218-600. Prodajem "orion diyel" 1600 87, o~uvan, 5-brzina, mi{ boja, 4 vrata, 1600 KM + registracija, na rate, tel. 065/485-955. Prodajem “fijat bravo 1,8”, g.p.1996, klima, dobro o~uvan, cijena 4.800 KM, tel. 066/928-436. Prodajem vozila BMW 324 TD, 1990. godine, alu. felge, {iber, registrovan, 3.000 KM, "pasat" 2.5. TDI, englez, 2004. g. pr. 82.000 km, ko`a, alu. felge, ksenoni, 4.800 evra, "golf" 1.6, benzin-plin, 1987. g.pr., registrovan godinu dana, 2.600 KM, tel. 065/909-128.

OGLASI
Prodajem "mazdu 323", 1600 kubika, ajn{pric motor, 87. godi{te, u voznom stawu, cijena povoqna, tel. 065/934-624. Povoqno prodajem auto “reno 18” (1983) u voznom stawu, registracija iza{la pro{le godine, zvati u 20 sati, tel. 300-551. Prodajem “jugo 45”, proizveden 1988, tel. 065/448-763. VW pasat 3 1.9D, karavan, '92. godi{te, klima, servo, centralna, el. paket, alu-feluge 15, cijena 6.350 KM, tel. 065/997-464. Prodajem auto "opel kadet" 1.5 TD, limuzina, crveni, 90. god. pr., tel. 065/671-680. Prodajem “mazdu 323” 1,7 dizel, '87. god. pr., dvoje vrata, istekla registracija, veoma povoqno, tel. 065/864275. Prodajem "golf II", benzinac g.p. 1987. povoqno, tel. 065/907-969. Prodajem “reno klio” 1,4 kW 16 V, benzin, 2001. godi{te, metalik sivi, ful oprema, registrovan do 10/10. godine, tel. 065/585-573. Prodajem “reno 4 GTL” , 1.108 kubika, registrovan do 9/2010, fiksna cijena 600 KM, u vrlo dobrom stawu, tel. 065/616-833. KUPOVINA Kupujem “reno 4 GTL” ispravan, neregistrovan, tel. 066/343-486. DIJELOVI I OPREMA Prodajem elektro podiza~e stakla za “golf II” sa ~etvoro vrata sa prekida~ima i instalacijom, komplet wema~ki, cijena sve 130 KM, tel. 065/894-570. Prodajem desni far od "mercedesa C klase" okowa i novu vodenu pumpu za "nisana" 83-93. godine, tel. 065/931383. Prodajem motor 200 dizel za "mercedes", tel. 065/218-600. Prodajem prikolicu za prevoz automobila sa dvije osovine, tel. 065/513672. Prodajem "pireli" gume 225-50-50 R 19m+s, 4 komada, tel. 065/931-383. Prodajem polovne gume 165.65 R 14 (M+S), 4 komada, “goodyear”, u odli~nom stawu, 100 KM, tel. 065/538-279.

VIKENDICE
PRODAJA
Prodajem vikend ku}icu za ribolov na Stublaji (Barda~a), tel. 387 65/513897. Prodajem vikendicu P+S+PK, dimenzije 7h7, sa 1.400 m2 zemqi{ta, na rijeci Vrbawi, naseqe Vrbawa, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem vikendicu u Kobatovcima (Lakta{i), tel. 065/620-186. Prodajem vikendicu sa 6.000 m2 zemqe u selu Vr{ani kod Prwavora, cijena po dogovoru, tel. 065/514-837; 051/437-698. Prodajem vikendicu, nedovr{enu na podru~ju Slatine, cijena 23.000 KM, tel. 065/468-320. Prodajem vi{e vikendica na podru~ju Bawe Luke i Lakta{a, tel. 065/ 671-420. Prodajem vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini, tel. 588-150; 065/964-929. Prodajem vikendicu sa apartmanom na Jahorini, udaqenost od staza na Poqicama oko 200 m iznad hotela "Kristal", tel. 065/512-761; 057/226-285. IZDAVAWE Izdajem vikendicu u Kne`evu 4+1 kreveta, 50 KM dnevno, minimalno sedam dana, tel. 065/811-058.

MA[INE I ALATI
PRODAJA
Prodajem liniju za obradu metala novo, malo upotrebqavano, ima 12 ma{ina i garnitura, tel. 066/174-794. Prodajem tokarski stroj (morando) i alat, tel. 065/646-013. Prodajem i servisiram nove privredne i poqoprivredne ma{ine, kombinovane stolarske ma{ine, cirkulare, hoblarice, mrvilice, {rotilice, ma{ine za vo}e i druge alate za doma}instvo, tel. 051/532426. Prodajem novu ma{inu za vo}e i povr}e, prodajem nov ugostetqski namje{taj, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem mlin kameni za bra{no, tel. 065/931-383. Prodajem sija~icu i vadilicu za krompir, tel. 065/931-383. Prodajem punionicu koka-kole, fante, spraita, radenske, 200 l/h, kompletna, savjeti, recepti, kompletna 3000 KM ili zamjena za automobil, tel. 065/518-850.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
Prodajem PEUGEOT 307 XS limuzina, 2006. godina proizvodwe, 2000 ccm, 103 kW, ful oprema, cijena 15.000 KM, zvati do 16 ~asova na tel. 051/231-077.
Prodajem autoprikolicu “sabatijer” sa poklopcem, tel.065/971-583 i 065/410-485. “Golf 2”, 1986. god., registrovan do marta, metalik sivi, u dobrom stawu, 3.000 KM, tel: 065/037-119. Prodajem “ford fijestu” 1,6 D, 86. godi{te, registrovana do 9. mjeseca, cijena povoqna, tel. 066/521-976. Prodajem “reno megan” 1.6 benzin, '97. god., 4 vrata, ful oprema, registrovan, u ekstra stawu, cijena 5.800 KM, tel. 387 65/546-398. Prodajem ”wv polo”, 12 12v, 2006, registrovan, 5 vrata, klima, cijena 13000 KM, tel. 387 65/497-105. Prodajem “nisan patrol”, 2003. g.p., pre{ao 50.000 km, rolbarovi, nove gume, registrovan, ekstra stawe ili mijewam za mawi auto, posl. prostor, tel. 387 65/513-897. Prodajem povoqno kamper "fijat", 90. g.p. ili mijewam za auto, plac uz doplatu, LCD monitore 15-19 in~a, tel. 387 65/513-897. Prodajem "fijat stilo" neocariwen, 2005. god..3v. 1.6 b. Cijena 5700 KM, tel. 387 66/960-434. Prodajem “reno megan 1.9 DCI”, 2004. godi{te, registrovan godinu dana, petora vrata, alu-felge u ekstra stawu, cijena 12.900 KM, tel. 065/040-404. Prodajem teretni kombi "folksvagen" T-2. godina proizvodwe 1990. u dobrom stawu, tel. 065/169-469. Prodajem “golf 2”, 1,6 benzin, sivi, ~etvora vrata, 87. godi{te, reg-

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem dvokrevetnu sobu za studente veoma povoqno, zvati do 16 ~asova, tel. 051/213-590. Izdajem jednom studentu namje{tenu sobu sa centralnim grijawem, Borik, tel. 065/878-614. Izdajem namje{tene sobe, Milo{a Obili}a 50, tel. 065/616-966. Izdajem sobu djevojci studentkiwi, nepu{a~u, upotreba kuhiwe i kupatila, Borik 1, tel. 051/306-467. Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, upotreba kuhiwe sa svim aparatima, ma{ina za prawe ve{a, centralno grijawe, prizemqe, tel. 065/544-189. Izdajem dvokrevetnu sobu sa grijawem djevojkama u {irem centru grada, tel. 065/546-658. Izdajem dvokrevetnu sobu sa upotrebom kupatila i grijawem, poseban ulaz, tel. 066/477-532; 354-475.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem kafe aparat sa 3 grupe i polovne stolove i stolice, tel. 065/523-758. Prodajem ugostiteqsku pe}, kombinacija struja-plin, sa rernom, proizvo|a~ "Igo" Qubqana, tel. 065/588-889. Prodajem profesionalni kafeaparat, 3-grupe, o~uvan, ispravan, ili mijewam za auto, motor, tel. 065/204890. Prodajem nov ugostiteqski namje{taj, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426.

POQOPRIVREDA
PRODAJA
Prodajem farmu za uzgoj sviwa i dva hektara zemqe, prve klase u

OGLASI
Peto{evcima, ~etiri km od centra Lakta{a, tel. 065/907-904. Prodajem traktorski grajfer za utovar stajskog |ubriva, tel. 065/931-383. Prodajem traktor “rakovica 65”, 91. godina, sija~icu “olt” ~etvororedna, tel. 065/368-563. kwiga, bro{ura, priru~nika, stru~nih ~asopisa i novina, izrada kalendara, vizit karti i sl., tel. 065/930-031 ili 066/119-221. Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila povoqno i brzo, tel. 066/338-840. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawa Luka, tel. 051/303-011. [kola ra~unara “Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520223. Nastavnica matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole (VI-IX), tel. 051/302-196. Nastavnica razredne nastave daje instrukcije iz matematike u ni`im razredima osnovne {kole ili pripremam u~enike za nastavu, tel. 066/453-754; 051/464-416. Popravqam digitalne i analogne fotoaparete - Miki, tel. 065/573-349. Dimwa~ar vr{i sve dimwa~arske usluge, brzo, povoqno, kvalitetno, tel. 051/397-396. Nastavnik matematike dr`i ~asove i instrukcije od prvog do sedmog razreda osnovne {kole, tel. 065/976375. Izvodim sve vrste masa`e i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degerativnih stawa, tel. 066/268-938. Organizaciji "Dobri medo" potrebne odgovorne `enske osobe, radi ~uvawa djece na du`i period u Bawoj Luci, tel. 065/412-112. Vodoinstalacije, popravci, ot~epqavawe odvoda, elektroradovi, moleraj, ostalo, povoqno - garancija, tel. 065/882-511; 438-116. Elektri~ar vr{i zamjenu elektroopreme, te povoqno ugra|uje nove i popravqa stare elektroinstalacije, tel. 065/418-878. Nastavnik engleskog jezika daje ~asove djeci i odraslima, tel. 066/129-558. Popravqam okvire nao~ara, svih vrsta, brzo i kvalitetno Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. ^istila bih ku}e, stanove, stubi{ta, kancelarije, tel. 066/207-688. Profesor engleskog jezika - daje ~asove i instrukcije, prevodi tekstova i dokumenata, sudski tuma~ prevodilac, tel. 065/938-401. Pravim metalne ograde, kapije, gara`na vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. Profesor ruskog jezika prevodi sve vrste tekstova sa ruskog na srpski i obrnuto, tel. 065/232-644. Ure|ewe dvori{ta, kre~ewe, rezidba vo}aka i `ivice, prskawe vo}a i stru~ni savjeti, tel. 065/364-424. Dje~ija igraonica “Ro|os” nudi igrawe za djecu, ~uvawe djece, proslave ro|endana po najpovoqnijim cijenama, tel. 065/561-952. VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno radim kompletan moleraj, tel. 051/482-249; 066/286-594. [kola slikawa - {kola magi~nog realizma, nau~ite da slikate po uzoru na stare majstore, otkrijte sve tajne ovog zanata, tel. 065/538-994. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesem i kola, Bawa Luka, tel. 051/ 303-011. Prevoz automobilom, selidbe kamionom, sa radnicima ili po dogovoru. Odgovorno i povoqno, tel. 065/198-933; 063/541-688. Majstor Minuta popravqa sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove. Kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za “golf 1, 2, 3, 4 i “mercedes”, tel. 065/538-048. Mobilni tepih servis, profesionalno, brzo i povoqno dubinsko usisavawe i prawe tepiha u va{oj ku}i. Dolazimo po pozivu, tel. 065/892-540. Dajem instrukcije iz srpskog jezika i matematike |acima od prvog do petog razreda osnovne {kole, tel. 065/343-633; 051/219-851.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 37
Prodajem kancelarijsku stolicu sa to~ki}ima, ormari}, cipelar, `ensku bundu od astrahana, tel. 065/811-058. Prodajem p~ele, mati~nu mlije~ i bagremov med, tel. 065/801-229. Prodajem usisiva~, itison, 20 m2, sivo-plavi, bundu od astrahana, `enska, br. 45, goblen - slika, heklani stolwak 160h140 cm, mu{ki i `enski kaput, tel. 065/161-160. Prodajem prasce i imam krmka nerasta za rasplod, tel. 051/429-003; 065/640-070. Akcija medicinskih uniformi visokog kvaliteta marke BP, informacije na telefon, tel. 051/389-530. Prodajem pi{toq marke "zbrojovka" kalibar 7,65 mm, povoqno, tel. 319370. Prodajem umivaonik, tri ~esme nove za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom nova, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane i mali fri`ider "gorewe", tel. 216358; 066/137-133. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, {oqa za WC, tel. 216358; 066/137-133. Prodajem i pravim stolove za stoni tenis veoma povoqno, tel. 065/894570. Prodajem polovnu stolarsku klupu, cijena 300 KM, tel. 065/329-765; 065/624-480. Prodajem dje~ija kolica, ~etiri gume 195 h 16 h 55, bundu od astrahana, skija{ke pancerice br. 44, metalne karni{le, stolwak ru~ni rad, vitrinu i prima}i stoli}, tel. 065/811058. Prodajem pi{toq 7,62 licu sa odobrewem za nabavku oru`ja, cijena 200 KM, tel. 063/956-300. Prodajem polovnu pe} "central" 23 KW, povoqno, tel. 065/671-327. Prodajem karabin 30-06 optika "cajs" sa~maricu "suhl" 12 mm, dvogled 20h60, lova~ko sve~ano odijelo 50 br., tel. 065/528-966. Prodajem grobnicu sa {est mjesta "Sveti Pantelija" u B. Luci - povoqno, tel. 065/514-227; 319-451; 051/216-067. Prodajem puwa~ za videokamere, digitalne fotoaparate, mobilne telefone sa problemom puwewa 30 KM, B. Luka, tel. 066/345-056. Prodajem pulceve i bagremovo koqe, tel. 065/206-060. Prodajem elektri~ni mlin za kamen, pre~nika 50 cm, tel. 051/282945; 065/513-672. Prodajem doma}e vino od kupina, rakiju {qivu i jabukova~u, tel. 065/265-314. Prodajem gliser sa prikolicom i motorom "jamaha" 40 ks, tel. 065/927086. Prodajem ogrevna drva, mo`e meterica, a mo`e i cijepana, tel. 065/209268. Prodajem p~eliwa dru{tva, zdrava, cijena povoqna, tel. 065/976-375. Prodajem kwige raznog `anra, tel. 051/302-196. Prodajem {ator, su|e i klupe za 150 osoba, tel. 051/280-912. Prodajem kolor digital stereo neraspakovan televizor 219+04B 40% jeftinije od prodajne cijene, tel. 065/517-910. Prodajem kavez za 50 koka nosiqa, tel. 051/280-912. Prodajem “{imano” bicikl, tel. 065/174-022. Prodajem “ergoline” solarijum sa garancijom, prevoz i monta`a gratis, tel. 065/174-022. Prodajem kristalni luster sa 9 svije}a, tel. 065/650-441. PONUDA Proizvodim i prodajem sve vrste paleta, tel. 387 65/977-656. KUPOVINA Kupujem deset zdravih p~eliwih dru{tava, cijena po dogovoru, tel. 387 65/646-041. Kupujem stare ~asopise "AEROSVET", tel. 387 65/757-052.

GARDEROBA
PRODAJA
Prodajem unikatne maturske haqine, a mo`e i po naruybi, tel. 065/902-804. Prodajem i iznajmqujem vjen~anice sa kompletnom opremom, tel. 065/491942; 065/642-920. Radi zatvarawa butika u "Zenitu" prodajem povoqno `ensku garderobu kostime, hla~e, sukwe, ko{uqe, veste, marame, {alove itd, tel. 065/767-888. Povoqno prodajem mu{ku i `ensku polovnu ko`nu jaknu, cijena 30 KM po komadu, tel. 065/462-880; 051/433222.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem rezanu gra|u, betonske cijevi i blokove, mre`e i `eqezo i ostali gra|evinski materijal povoqno, gotovi {aht, tel. 387 65/541-743. Prodajem klozet {oqu, umivaonik, tri ~esme nove za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom novu, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane, tel. 216-358; 066/437-725. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, tel. 216-358; 066/437-725. Prodajem bla`ujike 215-140 kom., 2/215-115 kom. dva, dizel motor “golf 2” prodajem ili mijewam za dizel motor “golf 4”, tel. 065/617-480. Prodajem betonske stubove raznih du`ina do 3 m za ograde i vo}wake, vinograde i geodetske stubove, tel. 051/429-003; 065/640-070. Prodajem kukuruzanu, hrastova gra|a, pogodna za preseqewe, tel. 065/513-672. Prodajem armirano-betonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388-094; 066/252-990. Prodajem krovnu konstrukciju od suve hrastovine sa stropnim gredama za vikendicu ili ku}u dimenzija 5h6m, zvati u 20 sati, tel. 300-551. Prodajem hrastove suve madre 1 m3, tel. 051/280-990.

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA
Prodajem {tence od torwaka, tel. 387 65/585-890. Prodajem psa samojeda, star godinu dana, cijena 150 KM, tel. 065/598-572.

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem grobnicu betonsku, opremqenu za tri mjesta (mo`e ~etiri), pravoslavno grobqe Borik, Bawa Luka, tel. 066/402-307. Prodajem kremu protiv sijede kose. Klini~ki ispitana, tel. 38765/624726. Prodajem pe} za eta`no grijawe 23 kv, kori{tena dvije sezone, cijena povoqna kontakt, tel. 051/304-559; 387 66/541-304. Prodajem P4 desktop 3.2 GHz sa DVDRW cijena 200 KM sa LCD monitorom 17 inca cijena 310KM, tel. 387 66/814-691. Prodajem bika od 600 kg, prasad 30, 40 i 160 kg i pe~em, prodajem 50-100 m kukuruza, tel. 051/277-194. Prodajem iscijepana bukova drva, tel. 066/614-873. Prodajem rakiju {qivovicu staru dvije godine, ja~ine pedeset stepeni, tel. 051/461-639. Prodajem gotov spomenik, dva grobna mjesta na Gradskom grobqu B. Luka, tel. 051/216-254. Prodajem dvije zvu~ne kutije 15 W, videorekorder, 4 gume (195h65h16) metalne karni{le, zamrziva~ mali, 5 drvenih stolica i 4 plasti~ne, ba{tanske, tel. 065/811-058. Prodajem TA pe} 5, u dobrom stawu, povoqno, tel. 065/899-737; 051/439-935. Prodajem su|e, stolove i klupe sa {atorom (120 mjesta) za 300 osoba, tel. 066/266-629. Povoqno prodajem kavez za hr~ke sa kompletnom opremom, tel. 065/462880. Prodajem alkatan cijevi, dva cola, osam bari, za vodu, za dovod ili odvod, po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni motor, jedan i po KW, 2.800 obrtaja, tel. 065/206-060. Prodajem gara`na vrata 240 h 240, drvena,temo pe} tri, pe} na drva gusana, tel. 065/617-480. Su{ara za vo}e, povr}e, gqive i qekovito biqe, tel. 061/180-058. Prodajem novu ma{inu “danicu elektronik” sa svim operacijama, cijena povoqna, tel. 051/311-140. Prodajem tablete za smawivawe potro{we goriva za benzinske i dizel motore kod putni~kih i teretnih vozila, u{teda do 30% goriva, uputstvo za upotrebu, tel. 066/174-794. Prodajem dozator za masti i kreme, Du{ka Ko{~ice 22, Bawa Luka, tel. 065/526-532. Prodajem ve}i fitnes step trena`er, cijena 200,00 KM, tel. 065/334-641; 066/491-551.

ZAPO[QAVAWE
Potrebna radnica u ugostiteqskom lokalu, kafe "Odisej". Kontakt, tel. 051/307-277. Treba vam dodatni posao. Javite se na broj, tel. 387 66/889-805. Potrebni saradnici za prodaju sa podru~ja [ipova, Kupresa, Glamo~a, Drvara, Livna.Obuka obezbijedjena, tel. 387 66/616-701. Dosadio vam je {ef. Tra`ite nove izazove. Internacionalna trgova~ka firma tra`i saradnike za kancelarijsku prodaju. Mogu}nost stalnog zaposlewa, tel. 387 65/514-288. Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, primaju se i po~etnice, Bawa Luka, tel. 051/303-011. Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, mogu se javiti i po~etnice, tel. 051/303011. Imate automobil, nemate posao?! Javite se na brojeve, tel. 066/980-742; 051/300-896. Dodatna zarada i dru`ewe za one koji `ele da rade, mogu i penzioneri, tel. 051/466-488; 065/497-318. Tra`im `enu za ~uvawe stare osobe (baka nepokretna) 24 sata potrebno, tel. 065/353-423. Potrebna radnica za rad u kafi}u, tel. 065/653-232. Potrebna djevojka (SSS), do 25 godina, sa poznavawem slijepog kucawa, za rad na prijemu oglasa. Zvati od 8 do 15 ~asova, tel. 051/222-220. Potrebna radnica za rad na poslovima konobarice, tel. 065/588889. Potreban radnik ili radnica za rad u kafe-baru u centru grada, tel. 065/562-373; 051/261-596.

MOBILNI TELEFONI
PRODAJA
Prodajem mobilne telefone o~uvane, garancija, 30-350 KM, dijelovi, maske, servis, baterije, fletovi, B.Luka, tel. 066/138-032.

MUZIKA
PRODAJA
Prodaje se harmonika Dallape Organtone, tri plus jedan 140 basova, dugmetara, registri pet plus dvanaest, proizvedena 1963, tel. 38765/582-485. Prodajem harmoniku delicija 80 basova, 10 registara i harmoniku veltmaister 60 basova, 8 registara, u ispravnom stawu, tel. 065/206-060. Prodajem harmoniku "valtmaister" 120 basova sa koferom, povoqno, tel. 065/538-291.

APARATI ZA DOMA]INSTVO
PRODAJA
Prodajem el. {poret, povoqno, tel. 066/748-681. Prodajem ve{-ma{inu "gorewe", {iva}u ma{inu "slavica bagat", televizor "~ajavec" u boji i fri`ider 80 l, tel. 051/315-890; 065/530-861.

LI^NI KONTAKTI
Udovac tra`i `enu do 63 godine kojoj nedostaje pa`we, razumijevawa, we`nosti, milovawa, za qep{i `ivot u dvoje, tel. 00385/98-223-684; 065/896208; 015843 M.
Momak tra`i mla|u djevojku za dru`ewe. Molim samo poruku, tel. 387 66/980-716. @elim upoznati `ensku osobu do 33 godine iskqu~ivo radi ozbiqne veze, tel. 387 65/153-411.

NAMJE[TAJ
PRODAJA
Prodajem regal i dva le`aja, br. tel. 065/034-723. Prodajem bra~ni krevet u kompletu sa du{ekom nov 400 KM, tel. 387 65/878-994. Prodajem sudoper, dvodijelni, povoqno, tel. 065/538-291. Prodajem trokrilni ormar, tel. 051/312-629. Prodajem o~uvanu TA pe} 3,5 kw kao i bra~ni krevet, mogu i odvojeno sa kasetama za posteqinu, tel. 066/315-614. Prodajem po veoma povoqnoj cijeni kuhiwski sto sa stolicama i vitrinom, te jedan krevet sa du{ekom i ladicama za posteqinu i dva tepiha, tel. 065/215-522. Prodajem trosjed na razvla~ewe, 2 foteqe i fotequ na quqawe, tel. 065/650-441.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

USLUGE
OSTALO
Kucawe seminarskih i drugih stru~nih radova, priprema za {tampu

Telefon:

38 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE
REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA ISTO^NI STARI GRAD ISTO^NO SARAJEVO, HRE[A Broj: A01-253-1/10 Datum: 12.3.2010. godine Na osnovu Odluke Skup{tine op{tine Isto~ni Stari Grad broj A03-1351-6/09 od 30.11.2009. godine i Rje{ewa na~elnika Op{tine broj A01-253/10 od 10.3.2010. godine o imenovawu Komisije za prodaju zemqi{ta putem licitacije, Komisija objavquje

OGLASI

za javnu prodaju zemqi{ta na Trebevi}u putem licitacije MJESTO ODR@AVAWA: Sjedi{te op{tine Isto~ni Stari Grad, Hre{a bb u sali Skup{tine op{tine. VRIJEME ODR@AVAWA: 8.4.2010. godine u 11 ~asova. PREDMET PRODAJE: Zemqi{te ozna~eno kao k.~. broj 1821/95 K.O.SP. Kijevo, ukupne povr{ine od 693 m2. PO^ETNA CIJENA. 15 KM/m2 PRAVO U^E[]A: Pravo u~e{}a imaju sva zainteresovana fizi~ka i pravna lica koja do 10 ~asova na dan odr`avawa licitacije uplate 10% od po~etne cijene u korist op{tine Isto~ni Stari Grad na `iro ra~un broj 552-00900018971-36 otvoren kod Hipo Alpe Adria Banke Filijala Pale, a dokaz o izvr{enoj uplati predo~e Komisiji neposredno prije odr`avawa licitacije. ZAKQU^IVAWE UGOVORA I PREUZIMAWE: Op{tina Isto~ni Stari Grad i lice koje ponudi najvi{u kupoprodajnu cijenu }e zakqu~iti ugovor o kupoprodaji zemqi{ta. Progla{ewe prvoplasiranog ponu|a~a vr{i Komisija formirana Rje{ewem na~elnika. USLOVI PLA]AWA: Razliku izme|u postignute cijene na licitaciji i 10% od po~etne cijene kupac je du`an uplatiti najkasnije tri dana nakon potpisivawa ugovora o kupoprodaji. Poreze i obaveze, tro{kove notarske obrade ugovora i prenosa vlasni{tva i druge koji nastanu u vezi sa prodajom, pla}a kupac. ODUSTANAK KUPCA: U slu~aju da kupac, iz bilo kog razloga ne zakqu~i sa op{tinom Isto~ni Stari Grad ugovor o kupoprodaji ili ne uplati cjelokupan iznos postignute kupoprodajne cijene, smatra se da je kupac odustao od zakqu~ewa ugovora odnosno da je raskinuo ve} zakqu~eni ugovor. U naprijed navedenim slu~ajevima op{tina Isto~ni Stari Grad, kao prodavac, nema obavezu vra}awa kupcu upla}enog iznosa od 10% od po~etne cijene na ime sticawa prava u~e{}a na licitaciji. Ako kupac u ugovorenom roku ne plati kupoprodajnu cijenu a postoji drugoplasirana ponuda, pozva}e se drugoplasirani ponu|a~ i sa wim }e se zakqu~iti ugovor. U slu~aju da drugoplasirani ponu|a~ ne pristane na zakqu~ewe ugovora, javna licitacija se progla{ava neuspjelom. VRA]AWE UPLA]ENOG U^E[]A NA LICITACIJI: Ostalim u~esnicima na licitaciji, sa kojima se ne}e zakqu~ivati ugovor, upla}eni iznos od 10% od po~etne cijene na ime sticawa prava na u~e{}e u licitaciji se vra}a u roku od 7 (sedam) dana od progla{ewa pobjednika, odnosno od progla{ewa javne prodaje neuspjelom. Upla}eni iznos od 10% od po~etne cijene kupcu se ne vra}a. Dodatne informacije se mogu dobiti putem telefona na broj 057/265-119. Kontakt osoba je Jovi~i} Swe`ana. Javni poziv bi}e objavqen u “Glasu Srpske“ i “Slu`benim novinama grada Isto~no Sarajevo“. Predsjednik Komisije Swe`ana Jovi~i}

JAVNI POZIV

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA SREBRENICA O[ “PETAR PETROVI] WEGO[“ SREBRENICA Djel. br: 209-01/10 Srebrenica, 12.3.2010. godine O[ “Petar Petrovi} Wego{“ Srebrenica, vr{i dopunu konkursa objavqenog 9.3.2010. godine u listu “Glas Srpske”, sqede}im tekstom: Uz dokumentaciju navedenu u konkursu kandidati treba da prilo`e i preporuku ranijeg poslodavca, odnosno nastavni~kog vije}a {kole u kojoj je kandidat zaposlen. PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA Petrovi} Aleksandar

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 39
Dana 13.3.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od prerane smrti na{e drage Dana 15.3.2010. godine navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog Tu`no sje}awe na voqenog oca Sje}awe

MOM^ILA TRKUQU

NOVAK KREMENOVI]
14.3.1984 - 14.3.2010. @ivot je trenutak, a sje}awe vje~no. Porodica 013632 A-1 G Navr{ilo se deset godina od smrti na{eg dragog

SANELE VU^KOVI]
U svakom trenutku `ivota na{eg mislimo na tebe, k}eri i sestro jedina, pitamo se za{to te sudbina uze, za{to nam ostavi bol i suze. Tvoji najmiliji: tata Mi{o, mama Mirjana i brat @eqko 016467 A-8 G Tu`no sje}awe na na{u voqenu

MOM^ILA TRKUQE
U nedjequ, 14.3.2010. godine, posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Danas je tu`nije nego ju~e, sutra }e biti tu`nije nego danas, sa sobom si zauvijek odnio dio svih nas. O`alo{}eni: supruga Radojka, sin Davor, snaha Bo`ana, unu~ad Milan i Jovan 013677 A-8 G U nedjequ, 14. marta 2010. godine, navr{ava se 40 tu`nih dana od prerane smrti na{eg dragog i nikad nepre`aqenog

Vrijeme koje prolazi ne mo`e izbrisati sje}awe i uspomene na tebe. K}erka Danijela, zet Vjekoslav i unuka Varja 013677 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog oca

ZVONIMIRA ARABAYI]A
K}erka Ankica sa porodicom 013690 A-1 G

ALEKSANDRA VOJVODE
Brat Slavko, snaha Milena i sinovka Nata{a 013682 A-2 G In memoriam

DRENKU (ro|. Vukovi}) GRBI]
14.3.2006 - 14.3.2010. Draga na{a majko, s tobom je oti{la sva nada, sre}a i radost, a ostala vje~ita tuga i bol koja nikada ne}e prestati za tobom. [to du`e vremena prolazi, vi{e nam nedostaje{. Tvoji najmiliji: suprug Ilija, sinovi Radovan i Radomir, k}erke Radmila i Gordana sa porodicama 013644 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog

RADOMIRA (Tomislava) TRIVI]A
Toga dana u 11.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u mjesnom grobqu Mandi}i, Crni vrh kod ^elinca i odr`ati pomen. Wegovi najmiliji. 016140 A-8 ^N Dana 13.3.2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{e drage

ZLATKO VUKOVI]
14.3.1990 - 14.3.2010.

Porodica Vukovi} 013643 A-6 G Dana 13.3.2010. godine navr{ava se deset tu`nih godina od smrti na{e drage supruge, majke, bake i prabake

DRAGOJLE (ro|. [kori}) VUJMILOVI]

\OR\U BABI]A
13.3.2000 - 13.3.2010. S qubavqu i po{tovawem Porodica 013648 A-8 G

DOSTE BAWAC
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, na grobqu “Sveti Pantelija”, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni k}erka Jagoda i zet Neboj{a 013685 A-8 G Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

Tvoj dobri i plemeniti lik ~uva}emo od zaborava. S tugom i po{tovawem suprug Jovo, k}erke Mirjana i Nada sa porodicama 013655 A-6 G Dana, 14.3.2010. godine navr{ava se godina dana otkako nije sa nama na{ dragi suprug, otac i djed

DRAGOQUB MIRO[QEVI]

U nedjequ, 14.3.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena supruga Jovanka sa porodicom 016458 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog djeda Tu`no sje}awe na dragog prijateqa

DRAGAN TRUBAJI]
13.3.1992 - 13.3.2010. Dragi na{ sine, 18. godina i 6.600 dana, toliko suza, toliko uzdaha. @ivot s tobom se nastavqa, tvoja mladost i qepota se ne zaboravqa. Dana 13.3.2010. godine u 11 ~asova dava}emo parastos u crkvi na Perduvovom grobqu. Tvoji roditeqi Koviqka i Ostoja 013687 A-8 G

SRE]KA MRKOBRADU
13.12.2009 - 13.3.2010. Du{an, Mirjana, \or|e, Dragan i osobqe “Prizma dent” 013649 A-8 G Dana 13.3.2010. navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg voqenog

DRAGOQUBA
Unu~ad Andrijana, Milo{, Bojana i Jelena 016458 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog brata

DRAGOQUBA
Prijateqi Branislav i Milanka sa porodicom 016458 A-1 G Dana 13.3.2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog

DRAGAN TRUBAJI]
Dragi Dragane, ni vrijeme koje te~e kao voda nije te odvojilo od nas. Tvoj stric Gojko, sa porodicom: Nadom, Draganom, Ostojom, Milenkom, @eqkom i unukom Milicom 013687 A-3 G

DRAGAN TRUBAJI]
Dragane, voqeli smo te i voqe}emo te, a `ali}emo trajno {to sa nama nisi. Tetka Rada i sestra Marija 013687 A-3 G

DRAGAN TRUBAJI]
Mili i dragi na{ Dado, uvijek si sa nama i u na{im srcima. I tako }e uvijek biti. Tetak Branko, tetka Milica i sestra Radmila 013687 A-3 G

AN\ELKA PAVLOVI]A
Voqeni na{, uvijek }e{ biti voqen i nikada zaboravqen. Tvoji: supruga Dana, sin Dragan i k}erka Jadranka sa porodi cama A-3 43/08 E

MIRKA BJELOVUKA
2009 - 2010. S qubavqu Branko A-3 UP

PANE (\ur|a) VUKELI]A
Toga dana u 11.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Gorwem Pervanu. O`alo{}eni brat Novak sa porodicom 013672 A-3 G

40 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE Tu`no sje}awe Danas, 13. marta 2010. godine, navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{eg dragog i nikad pre`aqenog oca i mu`a Dana 14.3.2010. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog

MOMIRA KARI[IKA
iz Rogatice Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u rodnom Gu~evu i polo`iti cvije}e. Wegovi: k}erke Sawa i Tawa i supruga Lena B-2 UP Dana 14. marta 2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage majke, bake, snaje...

NOVAKA KOVA^EVI]A
U subotu, 13.3.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Supruga Mileva, sin Marinko i k}erka Dragana sa porodicama 013669 B-2 M
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 12.3.2010. godine, u 71. godini `ivota, preminuo na{ dragi Posqedwi pozdrav dragom ujaku

ILIJI
od Jovanke sa porodicom. 013696 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ujaku

CVIJETE TE[I]
Tim povodom posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Sinovi Lazar, Arsen i Miladin, k}erka Nada, snaje Raja, Dragica i Jelena, zet Slavko, zaova Stana, unu~ad, praunu~ad, porodice Te{i}, Cvjetkovi}, Mirkovi} i Mikanovi} B-2 UP
Posqedwi pozdrav dragom stricu Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom bratu

ILIJA (Milo{a) POPOVI]
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u nedjequ, 14.3.2010. godine, u 13 ~asova na ^eni}a grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: supruga Krstana, k}erke Vesna i Jadranka, zet Yon, sestre Borka i Mirjana, te ostala o`alo{}ena rodbina i prijateqi 013696 A-8 G Posqedwi pozdrav dragom zetu Posqedwi pozdrav dragom zetu

ILIJI
od Qubinke sa porodicom. 013696 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

ILIJI
od punca Milo{a. 013696 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

ILIJI
od Andrije sa porodicom. 013696 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

ILIJI
od sinovke Perunike. 013696 A-1 G Tu`no sje}awe na oca i djeda

ILIJI
od svastike Miqke i pa{anca Momira sa porodicom. 013696 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog kuma

ILIJI
od sestre Borke i Jove. 013696 A-1 G

ILIJI
od Lazarke i Ostoje Umjenovi}. 013696 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

Danas je deset godina od kada nije sa nama moja draga majka

ILIJI
od sestre Mirjane. 013696 A-1 G

ILIJI
od porodice Bojani}. 013696 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

KONSTANTINA SIMI]A
14.3.1978 - 14.3.2010. Porodica Simi} 015867 A-2 M Dana 13.3.2010 godine navr{ava se pola godine od smrti na{e drage supruge, majke i bake

dr SLOBODANA BILBIJU
Kumovi Jelisaveta, An|elko, Boro i Gordana s porodicama 013675 A-2 G Danas, 13.3.2010. godine, navr{ava se tu`nih pola godine od smrti na{e drage majke

DRAGA ZRNI]
S qubavqu i po{tovawem Sin Mile s porodicom 013680 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom strikanu

Posqedwi pozdrav dragom

ILIJI
od Voje sa porodicom. 013696 A-1 G Dana 16. marta 2010. godine navr{avaju se dvije godine od kada nije sa nama dragi nam otac

ILIJI
od Dragana i Seke sa porodicom. 013696 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom djeveru

ILIJI
od Dragoslava sa porodicom @ivkovi}. 013696 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom stricu

DANICE STJEPANOVI]
Sje}awe na tvoju veliku qubav i dobrotu nosi}emo vje~no u srcima na{im. Suprug Milan, sin Miroslav, unu~ad Sr|an i Sara i snaha Milijana A-4 IP 04399

DANICE STJEPANOVI]
Sje}awe na tvoju veliku qubav i dobrotu nosi}emo vje~no u srcima na{im. Sin Dragoslav i snaha Vesna A-3 IP 04400

ILIJI
od Lazarke, Dragorada, Klau dije, Isidora i Teodore. 013696 A-3 G

MILAN (Spasoja) MIHAJLOVI] ILIJI
od snahe Radmile sa sinovcem Dragomirom. 013696 A-1 G

ILIJI
od sinovke Jelene. 013696 A-1 G

S qubavqu i ponosom ~uvamo uspomenu na tebe. K}erke Boja, Smiqa i Dragica 014651 A-4 ^N

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 41 Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da je iznenada 11. marta 2010. godine preminuo Tu`nim srcem javqamo da je u petak, 12.3.2010. godine, nakon duge i te{ke bolesti preminula na{a voqena

VLADIMIR (Marka) NASTI]
ro|en 26. februara 1934. godine u Nevesiwu Sahrana milog nam pokojnika obavi}e se 13. marta 2010. godine u 13 ~asova na grobqu Dowi Miqevi}i u Isto~nom Sarajevu. O`alo{}eni: supruga Vesna, k}erka Sawa, sin Ogwen, zet Majk, snaha Polina, unuk Stefan, bra}a Vojin i Bo`o, sestra Radojka, brati}i, brati~ine, sestri~ine te ostala rodbina, kumovi i prijateqi B-2 IP 03351 Posledwi pozdrav velikom pjesniku i dragom prijatequ

STOJICA (ro|. Mijatovi}) MILOSAVI]
1948 - 2010. Sahrana }e biti obavqena dana 14.3.2010. godine u 13.30 ~asova na porodi~nom grobqu u Kme}anima. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 12 ~asova, prevoz obezbije|en. O`alo{}eni: majka Zorka, suprug Petar, sin Predrag, k}erka Slavica, snaha Milanka, zet Bogdan, unu~ad Kosta, Jovan, Nikola i Jana, sestre, bra}a te ostala rodbina i prijateqi 013698 B-2 G
Posqedwi pozdrav dragoj majci Posqedwi pozdrav dragoj majci Posqedwi pozdrav dragoj sestri

STOJICI
od sina Predraga sa porodicom. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

STOJICI
od k}erke Slavice sa porodicom. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

STOJICI
od sestre Mire i zeta Riste. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj k}erki

VLADI NASTI]U
Kolektiv Mati~ne biblioteke Isto~no Sarajevo B-2 F
Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav

STOJICI
od sestre Rose i zeta @arka. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki

STOJICI
od sestre Ru`ice s porodicom. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki

STOJICI
od majke Zorke. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj strini

VLADIMIRU NASTI]U
kwi`evniku iz Sarajeva

STOJICI
od Gorana i Milijane. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

STOJICI
od Zorana. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj priji

STOJICI
od sinovca Milorada s porodicom. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj kumi

VLADIMIRU NASTI]U
SPKD “Prosvjeta“ Glavni odbor Pale A-8 IP 03352 Posqedwi pozdrav dragoj sestri Posqedwi pozdrav dragoj supruzi

Tu `nim srcem i sa is kre nim bolom opra{tamo se od na{eg Vlada Nasti}a koji je iznenada preminuo 11. marta 2010. godine. U ime Op{tinskog odbora Isto~no Novo Sarajevo i Isto~na Iliya SPKD “Pros vje ta“ i svoje li~no ime, Qubo Grkovi} 32/07 A-4 E Posqedwi pozdrav dragoj strini

STOJICI
od brata Stanka s porodicom. 013698 A-1 G

STOJICI
od prije Qiqane Brki}. 013698 A-1 G

STOJICI
od kumova Davidovi}a. 013698 A-1 G

PERSI GRABOVICA
od brata Stevana sa porodicom. 013684 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

STOJICI
od supruga Petra. 013698 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu sestru

STOJICI
od sinovca Slobodana s porodicom. 013698 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj snahi i strini

Pomen na{oj dragoj sestri i tetki

Dana 14.3.2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

DU[ANKI - DU[I TOMI]
17.3.2007 - 17.3.2010.

ILIJI
od brata ^edomira sa porodicom. 013711 A-1 M

NEDEQKU GRMU[A
15.3.2004 - 15.3.2010. Godine prolaze, a sje}awe na tebe ostaje vje~no. Sestra Miqa sa porodicom 013704 A-2 M

STOJICI
od dje ve ra Mi la na, je trve Bo siqke, sinovaca Gruje, Milo{a i Sini{e. 013698 A-2 G

Dani i godine prolaze, ali Ti `ivi{ sa nama u na{im razgovorima, u na{im mislima, u na{im srcima... Porodice Gaji}, Rajin i Dodik 013686 A-3 G

VLATKA [TRKI]A
Tog dana u 12 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Sjenice - Star~evica, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijatequ i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 013700 A-8 M

42 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE
In memoriam Tu`no sje}awe na drage roditeqe na prijateqa Tu`no sje}awe i wegovu unuku

RAJKO
16.3.1980.

DESANKA VRAN^I]
4.7.1998.

DU[KA MILIVOJCA
15.3.1996 - 15.3.2010.

i

BORKU MILIVOJAC
1.11.2008 - 15.3.2010.

I godine koje su pro{le ne mogu izbrisati qubav i sje}awe na vas. Va{e k}erke sa porodicama 016465 A-7 G Dana 15.3.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{e drage

Godine neumitno prolaze, ali Va{a posebnost i plemenitost ostaju neponovqivi. Uvijek }e vas voqeti i nikada ne}e zaboraviti: sin Zoran, unuk Du{ko i snaha Branka 013694 A-7 G Tu`no sje}awe na dragu suprugu Tu`no sje}awe na dragu majku

MOM^ILA KURIYU
Nada Kremenovi} s porodicom

AWU GAZIBARI]
013647 A-7 G

Tu`no sje}awe na dragog kom{iju

Tu`no sje}awe na na{u dragu kom{inicu

PERSE ZEC
U subotu, 13.3.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 013691 A-6 G Tu`no sje}awe na voqenu majku Tu`no sje}awe na voqenu majku

BOSIQKU
Suprug Luka 016447 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu majku

BOSIQKU
Sin Miroslav sa porodicom 016447 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu majku

MOM^ILA
od porodice Marinkovi}. 013693 A-1 G Dana 14. marta 2010. godine navr{ava se tu`na godina od kada nije sa nama na{ dragi tata i suprug

AWU
od porodice Marinkovi}. 013693 A-1 G Pro{la je godina od smrti na{eg dragog brata, djevera i strica

PERSU
Sin Rajko, snaha Milica, unuka Tijana i unuk Marko 013691 A-1 G

PERSU
K}erka Sne`ana, zet Zdenko i unuk Nikola 013691 A-1 G

BOSIQKU
K}erka Mira sa porodicom 016447 A-1 G Dana 11. marta navr{ilo se deset tu`nih godina od smrti voqene i nikad pre`aqene

BOSIQKU
K}erka Milka sa porodicom 016447 A-1 G Voqeni ne umiru nikad

Tu`no sje}awe na na{u dragu k}erku, sestru, zaovu i tetku

MILAN (Dragomira) LAZI^I]
Djeca Gavrilo i Sara i supruga Biqana 013697 A-3 G Dana 14. marta 2010. godine navr{ava se godina od smrti na{eg dragog

MILANA LAZI^I]A
Po~ivaj u miru u mjestu svjetla i zelenila. Braco Qiqa i Aleksej 013697 A-3 G Dana 16.3.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg voqenog

BIQANU BJEQAC
19.3.1998 - 19.3.2010. Draga na{a Biqo, tuga i bol su vje~ni, a sje}awa na tebe traja}e zauvijek. U nedjequ, 14.3.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo tvoju vje~nu ku}u. Mama Milka, otac Nikola i brat Radovan sa porodicom 013671 A-6 G Voqenoj k}erki Dragi

DRAGICE TATI]
U nedjequ, 14. marta, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u. Godine ne mogu izbrisati tvoj lik, a tuga u srcu je vje~na. Tvoj suprug Dule 013695 A-4 G Tu`no sje}awe na voqenu majku i baku

STOJANKA (Krwaji}) STAN^I]
1947 - 2006. Draga moja Stojanka ~etiri godine se suzama umivam. Gorka je moja starost bez tebe. Tvoja majka Desa tuguje za tobom. Tuguju i tvoji najmiliji. A-4 UP Sje}awe

MILANA LAZI^I]A
To ga da na po sje ti }e mo wegov grob, obaviti pomen i upaliti svije}e. ^iko Jovan sa porodicom 013697 A-3 G Dana 17.3.2010. navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage sestre

KOVIQKA JANDRI]A
U subotu, 13. marta, posjeti}emo wego vu vje ~nu ku }u, po lo `i ti cvije}e i zapaliti svije}e. O`a lo{ }e ni: su pru ga Duwa, k}er ke Dra ga i Ma ja i unu ka Ana 013692 A-3 G Tu`no sje}awe na na{eg dragog brata, djevera i strica

BIQANI
An |e le moj, te {ko je `i vje ti bez tvoje qubavi, plemenite du{e i ra dos ti ko ju si mi po klawala. Tvoja mama Milka 013671 A-2 G Navr{ava se trideset godina od smrti na{e voqene

BOR^E
Pro|e deset tu`nih proqe}a od kako te nema, ali u mom bolnom srcu, punom o`iqaka, ~uva}u te vje~no. Supruga Angelina 015778 A-2 G Tu`no sje}awe na voqenu majku i baku

DRAGICU
@i vot sa to bom bio je kao najqep{i san, vje~na tuga, praznina i bol obuzimaju mi svaki dan. Uvijek }emo te voqeti. K}erka Dijana, Sr|o i Dragan 013695 A-3 G

STOJANKA (Krwaji}) STAN^I]
1947 - 2006. Pro{le su ~etiri pune godine od kada nije sa nama na{a draga sestra, zaova i tetka. Milka, Quban i Svetko sa porodicama. A-3 UP Dana 16.3.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{e drage

KRSTINE DOJ^INOVI]
Sestre Stana i Draga 013706 A-2 M

KOVIQKA JANDRI]A
Tvoji: brat Mijo, snaha Mara, sinovci Velibor, Dragan i Sini{a 013692 A-2 G

RADINKE JANKOVI]
16.3.1980 - 16.3.2010. Porodica Jankovi} 013641 A-2 G Posqedwi pozdrav kom{iji

DRAGICU
Stalno si nam u mislima. @ivot bez te be je sve te `i i te `i... K}erka Daca i unuk Igor 013695 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom ujaku

Tu`no sje}awe na voqenu

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je u petak, 12.3.2010. godine, u 67. godini `ivota preminuo na{ dragi

DRAGICU
Neka te u ti{ini vje~nog mira prati na{a qubav ja~a od zaborava, a neka ti na{a suza iz oka ka`e da smo tu blizu tebe. Tvoji roditeqi, sestre i brat sa porodicom 013695 A-3 G

KRSTINE DOJ^INOVI]
U nedjequ, 14.3.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu u Rami}ima, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 013688 A-3 G

ZDRAVKO (Du{ana) DANILOVI]
Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 14.3.2010. godine, na porodi~nom grobqu u Danilovi}ima. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 13 ~asova. O`alo{}eni: supruga An|a, sinovi Du{an, Nedeqko i Dragan, snaha Biqana, unu~ad Mirjana i Ogwen te ostala rodbina, prijateqi i kom{ije 013708 A-8 M

ILIJI
od ^edomira [evera sa porodicom. A-1 013699 M

ILIJI
Mi loj ko i Vin ka i po ro di ce Vukovi} i [ijakovi} 013709 A-1 M

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 43
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da dana 12.3.2010. godine u 69. godini `ivota iznenada preminuo na{ dragi Dana 18.3.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog oca i djeda Navr{avaju se dvije tu`ne godine od prerane smrti na{eg dragog

RAJKA RADUJKA
U subotu, 13.3.2010. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Novom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. K}erke Gordana i Sowa, zet Zlatko i unu~ad Una, Lejla i Vawa 013710 A-6 M Tu`no sje}awe na voqenog brata

MI[ELA MEHMEDOVI]A

Tvoji: tetka Nena, te~o ^edo, Dado i Kiki. 013707 A-6 M

PETAR - BAJO (Milana) ZELENIKA
Sahrana }e se obaviti u subotu, 13.3.2010. godine u 13 ~asova na Mali}a grobqu u Glamo~anima. O`alo{}eni: supruga Danica, sin Milan, k}erka Milana, sestre Miqa, Smiqka i Trivuna, zet Miroslav, unuke Katarina i Ivana i ostala rodbina i prijateqi. 013713 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom ocu Posqedwi pozdrav dragom kumu

DRAGANA TRUBAJI]A
Sestra Dragana, Aras i Vedran

PETRU
od k}erke Milane sa porodicom. 013713 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog

PETRU
od kumova Guraqevski. 013713 A-1 M

013714 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom ro|i

PETRU - BAJI
od ro|aka @ivka Zelenike sa porodicom. 013713 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog

SLOBODANA BILBIJU
Crnomarkovi} Milo{ i Koqa sa porodicom 013703 A-8 M Tu`no sje}awe na dragog zeta

SLOBODANA BILBIJU
Crnomarkovi} - Ranko, Slobodanka, Aco, Milo{ i Milica. 013701 A-2 M

SLOBODANA BILBIJU
Koja i Petra Crnomarkovi} 013702 A-6 M Dragom suprugu i ocu

SPASOJI PAVLOVI]U
13.3.2001 - 13.3.2010. Nikad Te se ne}emo sje}ati, jer Te nikad ne mo`emo zaboraviti. Tvoji: Jeka, Aleksandar i Predrag 013666 A-8 M

44 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 45

46 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Sport

FSRS je sam po sebi u velikim problemima zbog toga {to se na va`nim funkcijama nalaze qudi poput Milorada Sofreni}a i wemu sli~nih. Oni {tete fudbalu Srpske zbog mutnih radwi. Slobodan Te{i}, ~lan Izvr{nog odbora FSRS
FOTO: ROJTERS

Nova sezona “formule 1” po~iwe u nedjequ u Bahreinu

Dva zlata u istom danu
@enska seniorska reprezentacija Srbije u ga|awu vazdu{nim pi{toqem osvojila je sa 1.143 kruga zlato na Evropskom prvenstvu, koje se odr`ava u norve{kom Merakeru. Srbiju su do titule dovele Jasna [ekari} (381 krug), Bobana Veli~kovi} (385) i Zorana Arunovi} (377). Samo nekoliko ~asova kasnije zlato u pojedina~noj konkurenciji osvojila je Bobana Veli~kovi} sa 486,6 krugova.

U kratkom pripremnom periodu vode}i timovi skrivali adute, tako da }emo tek poslije premijerne trke saznati ko zapravo ima najbr`i bolid
PRIPREMIO: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Niko Rozberg najbr`i na treninzima

Nikolas Devic ne dolazi
Iako je bio najavqen kao tre}e poja~awe Igokee za “Ligu {est“, Nikolas Devic ne}e poja~ati redove Aleksandrov~ana. Iskusni krilni centar je u “minut do 12” otkazao dolazak, pa stru~ni {tab, sa Dragom Karali}em na ~elu, mora da potra`i novo rje{ewe na ovoj poziciji.

Iako se uveliko pi{e da }e Ko{arka{ki klub Crvena zvezda do`ivjeti bankrot, Upravni odbor “crveno-bijelih“ potpisao je donatorski ugovor o gradwi dvije hale. Ostalo je jo{ samo da se zavr{i pri~a oko lokacija. Nakon {to su iz Ko{arka{kog kluba Slavija optu`ili Zriwski i Grude da su namjestili predstoje}i me|usobni duel 21. kola bh. prvenstva, iz Ko{arka{kog saveza BiH trebalo bi da po{aqu tajnog kontrolora na utakmicu koja se igra u Mostaru u subotu od 18 ~asova.

Foto dana

MA NA MA - Na ju zbudqivija sezona “formule 1” u posqedwih desetak go di na po ~e }e ne djeqnom trkom za Ve li ku na gra du Ba hre ina na sta zi “[a kir“. Mno gi ana li ti ~a ri se sla`u da je pred nama izuzetno uzbudqiv {ampionat jer na gridu imamo ~etiri gotovo izjedna~ena tima, ali i ~etiri svjetska {ampiona, ~iji kvartet upotpuwuje sedmos tru ki prvak Mi ha el [umaher. [umi i wegov Mercedes GP krili su adute na testirawima, u Bahrein su do{li sa po tpu no no vim di fu zo rom, a najboqe vrijeme Nike Rozberga na prvim treninzima potvr|uje da imaju “paket“ za sam vrh. Me kla ren je po di gao dosta pra{ine zbog interprentacije zadweg krilca, kojem je FIA ipak dala “zeleno svje tlo“. Me |u tim, ono zbog ~ega su ~elnici drugih timova prili~no quti je je-

dinstven sistem koji omogu}ava voza~u da iz kokpita po po tre bi otva ra i za tva ra ma le ni do vod vaz du ha na predwoj strani bolida. Zahvaquju}i tom izumu Hamilton i Baton su na pravcima u prosjeku br`i za deset kilometara na ~as, {to im je i te kako veliki “plus“.

bodove boriti Zauber, Vilijams, Reno, te eventualno Toro Roso. Novajlije }e voziti svoju ligu, a kako sada stvari stoje, najbr`i bi trebalo da bude Viryin, glavnog rivala ima}e u Lotusu, dok je pred

bolidima HRT-a te`ak zadatak da zavr{e trku, po{to su po krugu sporiji i vi{e od deset sekundi. Kva li fi ka ci je Ve li ke na gra de Ba hre ina na pro gra mu su u su bo tu od 12, a trka u nedjequ od 13 ~asova.

FAVORITI Meklaren, Mercedes GP, Red Bul i Ferari
Kan di dat za tron je i Red Bul, koji je ve} na prvoj sta ni ci imao mawih pro blema. Fetelu i Veberu glavoboqu su zadavale ko~nice, u petak su imali limitirano vrijeme na pisti, {to se mo `e odra zi ti na os ta tak vikenda. Krug fa vo ri ta za tva ra Fe ra ri. Iza “pro pe tog kowi}a“ je uspje{an pripremni period, a vremena Mase i Alonsa na treninzima idu u prilog tome. Dru{ tvo iza vo de }eg kvarteta trebalo bi da predvodi Fors Indija, sa kojom }e se za pre os ta le

Staza
Staza “[akir“ jedna je od najmodernijih u kalendaru. U odnosu na prethodne sezone promijewena je konfiguracija piste, du`ina sada iznosi 6,299 kilometara, {to je ~ini drugom najdu`om iza Spa. No, voza~i nisu odu{evqeni promjenama, jer su se `alili da je nova dionica neravna i da je te{ko prona}i pravo mjesto za ko~ewe.

Sa Seatom rije{io sve probleme
Pre za do voqan sam {to sam do go vo rio sa radwu sa bri tan skim ti mom Advent Motorsport, koji nastupa u {ampionatu “Seat Leon Supercopa“. Rije~ je o jednom od najja~ih takmi~ewa u ovoj klasi, a ulaskom u ovo nadmetawe rije{io sam sve svoje probleme. Za prvenstvo je ve} prijavqeno 45 voza~a sa svih di je lo va pla ne te, a o ka kvoj se konkurenciji radi najboqi govori podatak da u wemu nas tu pa ne ko li ko vo za ~a iz presti`nog WTCC {ampionata. Ve} sam prijavqen za sezonu, imam automobil, motor, mjewa~..., sve je spremqeno. Jo{ treba da mi sa{iju majice i kombine zo ne i, na ra vno, da po tpi {em ugo vor. Ve} u subotu idem u London da zavr{im sve te hni ~ke po je di nos ti, po sli je ~e ga polako mogu da se spremam za napornu sezonu. Timski kolega bi}e mi [ve|anin Fredi Nor dstrom, a svjes tan sam da je is pred mene te`ak zadatak. [am pi onat je izu ze tno kva li te tan, svi imamo gotovo identi~na vozila, fabri~ku podr{ku, iste pneumatike, pa treba o~ekivati uzbudqivu sezonu. Postojale su opcije da pre|em u “formulu 2”, ali, iz ove perspektive, ne `alim {to se to nije ostvarilo. Nisam uspio da prona|em sponzore i 320.000 evra, a mo`da je tako i boqe. Jer, za {ampionat je prijavqeno tek devet vo za~ i pi tawe je {ta }e bi ti sa ovim takmi~ewem u budu}nosti. Za to se po tpu no okre }em “ Se at Le on Su per co pa “, a ugo dno }u spo ji ti sa ko ri snim, pa }u u Londonu gledati utakmicu Li ge Evro pe izme |u Fu la ma i Juventusa.

Boris MIQEVI], voza~ Prodrajvera
Radnici uz pomo} igra~a iz Omladinske {kole ~iste snijeg na “Marakani“ kako bi osposobili teren za odigravawe utakmice 18. kola Jelen Superlige izme|u Crvene zvezde i Napretka.

Postojale su opcije da pre|em u “formulu 2”, ali, iz ove perspektive, ne `alim {to se to nije ostvarilo

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 47

Vaterpolisti Partizana pripremaju se u najve}em gradu Srpske

Iz Bawe Luke na krov Evrope
Ovde dolazimo sa velikim zadovoqstvom po{to se ose}amo kao kod ku}e. Imamo jednu te{ku utakmicu za otprilike dve sedmice koja nam je prekretnica sezone, to jest da li }e sezona biti uspe{na ili neuspe{na, rekao Vujasinovi}
PI[E: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com

BAWA LUKA - Vaterpolis ti Par ti za na za ~et vrtfinalni me~ Evrolige pro tiv ma |ar skog Ege ra pripremaju se u Bawoj Luci na Gradskom olimpijskom bazenu. “Crno-bijeli“ su u grad na Vrba su do {li na po ziv ~elnika VK Borac i wihovog trenera Neboj{e Antuno vi }a. [ef stru ~nog {taba Beogra|ana Igor Milanovi} zahvalio je na dobrodo{lici i rekao da mu je drago {to je ponovo ovdje. - Drago mi je da smo ponovo u va{em gradu, gde }emo se dva dana pripremati za ~etvrtfinalnu utakmicu sa Egerom. Ostali bismo mo`da i du`e, ali slede}e sedmi ce, to jest u uto rak, reprezentacija igra utakmicu sa Rumunijom, tako da u ponedeqak ve} po~iwu pri-

preme reprezentacije. Ono {to bih najavio je da }emo verovatno do}i ponovo ako se pla si ra mo na faj nal for, da opet odradimo mini-pripreme - izjavio je Milanovi}.

DVA puta ve} igrali sa Egerom
Wegovo mi{qewe dijelio je i kapiten “crno-bijelih“ Vladimir Vujasinovi}. - Ovde dolazimo sa velikim zadovoqstvom po{to se ose}amo kao kod ku}e. Imamo jednu te{ku utakmicu za otprilike dve sedmice koja nam je prekretnica sezone, to jest da li }e sezona biti uspe{na ili neuspe{na. Do{li smo ovde da iskoristimo ovaj am bi jent da napunimo baterije i spremimo se {to boqe mo`emo za ~etvrtfinale koje nas o~e-

Nikola Ra|en (Partizan)

FOTO: M. RADULOVI]

kuje - rekao je Vujasinovi}. Prvo ti mac Beo gra |a na Andrija Prlainovi} se nada da }e ova saradwa potrajati. - Me ni je za do voqstvo kad sam u Bawoj Luci i ose}amo se zaista prijatno. Nadam se da }e saradwa biti jo{ ~vr{}a i da }emo u idu}im godinama dolaziti kako sa Par ti za nom, ta ko i re prezentacijom - naglasio je Prlainovi}. Partizan je dva puta ove

sezone dosta lako savladao Eger u Evrointer ligi, ali Mi la no vi} na po miwe da ovaj put ne}e biti lako kao na po~etku sezone. - Mi smo wih pobedili dosta lako u Beogradu, ali to je bio po~etak sezone i Eger je igrao sa dos ta oslabqenim sastavom dok su sa da po di gli for mu. Oni imaju vrhunske igra~e, poput Barawija, Varge te Se~ija. Tu je i trener Gerenda{ koji

je izuzetan i koji “zna sve o vaterpolu“. Siguran sam da utakmica u Egeru i Beogradu ne}e biti nimalo nalik na pret ho dna dva me ~a. To }e biti veoma te{ka utakmica u koju moramo da u|emo punom sna gom i sa ve li kim oprezom. Ulogu favorita ne odbijamo, prihvatamo je, te idemo na pobedu u obe utakmice. Nama je srce sezone ~etvrtfinale i tu }emo dati svoj maksimum i ne sumwam

da ne}emo ostvariti pozitivan rezultat - dodao je Milanovi}. Prvu uta kmi cu sa Ege rom Partizan igra 24. marta u Ma|arskoj, dok je revan{ u Beogradu 14. aprila. Ukoliko pro |u ma |ar ski tim i plasiraju se na fajnal for, za protivnika }e imati ekipu Pro Reka koja je ujedno i doma}in turnira. Zavr{nica vaterpolo Evrolige igra se u Napuqu 14. i 15. maja.

Detaqi
Igor Milanovi} je istakao da }e u Bawoj Luci najvi{e raditi na pojedinim detaqima u igri kojima nije zadovoqan. - Radi}emo na detaqima kod igra~a vi{e u napadu, kao i pozicionog napada. Zadovoqan sam igrom u odbrani svog tima i `elim da je zadr`im na ovom nivou na kojem je sada zakqu~io je Milanovi}.
Detaq sa pres konferencije FOTO: G. [URLAN

VK Borac
Trener Vaterpolo kluba Borac Neboj{a Antunovi} smatra da je ovo dobar po~etak saradwe izme|u bawolu~kog i beogradskog kluba. - @elim da zahvalim Partizanu ispred VK Borac {to je prepoznao na{ grad i na{ klub kao mesto gde mogu da se spremaju za ovako va`an me~. Pred nama je veliki projekat i Partizan nam je otvorio vrata te }emo poku{ati iskoristiti {to vi{e wihovog znawa da nas edukuju u trenerskom smislu te daju neke smernice kuda da ide na{ klub - izjavio je Antunovi}.

Borac m:tel na te{kom ispitu u Visokom

Premijer liga rukometa{ica

Povratak na staze trijumfa
BAWA LUKA - Trijumfalan niz rukometa{a Borca m:tel prekinut je porazom od Izvi|a~a u Kupu BiH, a “crveno-plavi“ `ele da se ek spre sno vra te na po bje dni~ke staze, po{to u 16. liga{koj rundi gostuju u Visokom. Bawolu ~a ni su svje sni da doma}a Bosna nije naivna eki pa, ali vje ru ju da mo gu do}i do novih bodova. - Na{ ciq je pobjeda i uradi}emo sve da do we i do|emo. Zacrtali smo osvajawe tri boda, a iako je i doma}in u ne ugo dnoj po zi ci ji, vjerujem da imamo boqi tim i da }e mo os tva ri ti na {e ambicije. Moramo odigrati ma ksi mal no an ga `o va no, ispo{tovati dogovor, i ako bude tako, vjerujem da }emo slaviti - rekao je adut tima iz Go spod ske uli ce Fa ruk Halilbegovi}. Po uz da ni li je vi bek u Borac je stigao upravo iz Bosne, ali ka`e da ga to ne}e sprije~iti da da maksimum.

“Mira“ ru{i Ilixu
BAWA LUKA - Aktuelne {ampionke BiH, rukometa{ice Borca, u 13. rundi gostuju kod @eqezni~ara, protiv kojeg imaju samoj jedan ciq - pobjedu. - Imamo `equ, voqu i kvalitet da slavimo. Tim iz Hayi}a nije jak kao prethodnih sezona i vjerujem da maksimalnim anga`manom mo`emo do}i do bodova, iako smo svjesni da to ne}e biti lako - rekao je strateg Bawolu~anki Rade Un~anin. S druge strane, “Mira“ do~ekuje Iliyu. - Potrudi}emo se da odigramo najboqe {to mo`emo protiv Iliye koja je jedna od ja~ih ekipa u ligi. Ipak, uz maksimalan anga`man, dobru igru i podr{ku publike vjerujem da }emo do}i do pobjede koja bi popravila utisak iz prvog kola jasan je strateg Prijedor~anki Zlatko Josi}. Parovi 13. kola, subota: HAYI]I: @eqezni~ar - Borac (17 ~asova), PRIJEDOR: “Mira“ - Iliya (19), igrano u petak: GO RA @DE: Go ra `de - “Ka ta ri na“, @I VI NI CE: @ivinice - Jedinstvo. De. M.

HALILBEGOVI] igra protiv “svojih“
- Profesionalac sam i ~iwenica da igram u Visokom ne }e uti ca ti na me ne. Igra~ sam Borca, emocije su “iskqu~e ne“ i da }u sve od sebe da trijumfujemo - jasan je Halilbegovi}. U 16. kolu se sastaju, subota: VISOKO: Bosna - Borac m:tel (19), ZAVIDOVI]I: Krivaja - Gora`de (19), @IVINICE: Kowuh - Izvi|a~ (19), igrano u petak: DOBOJ: Slo ga - Gra da ~ac, BR^KO: Lokomotiva - Zriwski, ZENICA: ^elik - Bosna (S). De. M.

Prva liga Srpske za rukometa{e

Lider kod Slavije
BAWA LUKA - Prva liga Srpske za rukometa{e bi}e nas tavqena ovog vi ken da, utakmicama 14. kola. Lider Prijedor gostuje kod Slavije, koja se bori za opstanak, Derventa ide na noge Partizanu, dok se zanimqiv okr{aj o~ekuje u Bawoj Luci, gdje Cepelin do~ekuje Kotor Varo{. Pa ro vi 14. ko la, su bo ta: BAWA LUKA: Mladost Borac - Bijeqina (16 ~asova), BAWA LU KA: Ce pe lin Kotor Varo{ (18), KOZARSKA DUBICA: Partizan Der ven ta (19.30), ne djeqa: SRBAC: Srbac - Omladinac (18), IS TO ^NO SA RA JE VO: Slavija - Prijedor (18), od go |e no: TRE BIWE: Le otar - Drina. De. M.

Faruk Halilbegovi}

FOTO: S. ILI]

48 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Trebiwka Oqa @eraji} ponovo se bori za svjetsku titulu
FOTO: ^. MUCOVI]

Pi{e: Dejan MARI]

Vidimo se u “Areni“
Malo je onih vje~itih “crno-bijelih“ optimista, najzagri`enijih navija~a Partizana, koji su na po~etku sezone mogli tvrditi da }e wihovi ko{arka{ki puleni ponovo do}i u ~etvrtfinale Evrolige. A do{li su. Du{ko Vujo{evi} i wegovi vojnici cijelom Starom kontinentu su po ko zna koji put pokazali da u ko{arci ne pobje|uju milioni, pozicije u foteqama i “napucana“ imena, nego ko{arka{ko umije}e, ali i ono {to malo koja ekipa u Evropi ima - srce. Kada su padali aktuelni {ampion Panatinaikos, prebogati Olimpijakos ili mo}na Barselona, Duletovi vojnici ih nisu pobijedili samo kvalitetom, ve} i sil nim mo ti vom, po `rtvo vawem, disciplinom i nadasve sr~ano{}u, koja se ne mo`e nau~iti. “Crno-bijeli“ su, po oprobanom Vujo{evi}evom receptu, opet pravili ~uda, ru{ili prepreku za preprekom, ali i koncepcije ko{arka{kih mo}nika. PAO i Bar sa bi li su vi |e ni pu tni ci u ~et vrtfinale, ali sa tim se nije slo`io mali-veliki Par ti zan. Ma li, za to {to se po buyetu ne mo`e mjeriti sa prebogatim [pancima i Grcima. Ali, veliki, zato {to je tim istim gigantima opet pomrsio konce. Sada je na redu ~etvrtfinale i jo{ jedan veliki ispit - Makabi. Slavni klub vi{e nije tako mo}an, ali je svakako favorit. A ako iko zna “rukovati“ sa favoritima, onda je to Partizan. “Crno-bijeli“ su pokazali da znaju, da `ele i da mogu. Zato jedna pobjeda u Tel Avivu i nije nemogu}a misija. A onda, na svom parketu, u jo{ jednom spektaklu pred 23.000 navija~a u “beogradskoj qepotici“, ni plasman na “Fajnal-for” ne bi bio daleko. Vidimo se u “Areni“!

Oqa @eraji}

Uvodne borbe Pro{log qeta ~lanica Kik-boks kluba Kobra postala {ampionka svijeta u kategoriji do 58, a sada }e poku{ati da bude najboqa i do 62 kilograma
PI[E: ^EDOMIL MUCOVI] chedomil@gmail.com

Premijer liga BiH u boksu

Radnik u Vogo{}i
BAWA LUKA - Poslije odustajawa “Rodi}“ Prijedora iz Premijer lige BiH, bokseri Slavije, koji su ve} obezbijedili titulu, u devetom kolu bi}e slobodni, a na programu }e biti samo dva me~a. U jednom od wih aktuelni {ampion bijeqinski Radnik u nedjequ od 14 ~asova boksova}e u Vogo{}i, gdje }e snage odmjeriti sa istoimenim doma}inom. - Imamo dovoqan broj kvalitetnih boksera da se iz Vogo{}e vratimo sa dva boda. Pitawe je da li }e stru~ni {tab na{eg rivala htjeti uop{te protiv nas da izvodi na ring mla|e boksere, tako da o~ekujemo vi{e nego ubjedqivu pobjedu - naglasio je trener Radnika Milenko Tomi}. Parovi devetog kola: ZENICA: ^elik - Qubu{ki (nedjeqa, 14 ~asova), BAWA LUKA: Slavija - “Rodi}“ Prijedor 16:0 (slu`beni rezultat), VOGO[]A: Vogo{}a - Radnik (nedjeqa, 14 ~asova). I. S.

TREBIWE - Qubiteqi kik-boksa iz Trebiwa, Republike Srpske i BiH u nedjequ (20.30 ~asova) uve~e ima}e sjajnu {ansu da vide jo{ jedan me~ za profesional nu prva kiwu svi je ta. U aso ci ja ci ji WAKO pro ~lanica Kik-boks kluba Kobra Oqa @eraji} bori}e se protiv Wemice Julije Irmen za ti tu lu {am pi on ke svijeta u ful-kontaktu, kategorija do 62 kilograma. Pro{log qeta Oqa @e-

ra ji} je prvi put pos ta la svjet ska prva kiwa, na kon {to je pobijedila Cvetomiru Pandevu iz Bugarske u kate go ri ji do 58 ki lo gra ma. Ovo ga pu ta ne }e bra ni ti osvojenu titulu, ve} }e poku{ati da postane najboqa i do 62 kilograma.

OQA @ERAJI] o~ekuje podr{ku sa tribina
- Ju li ja Ir men, no va Oqina protivnica, je ugledna takmi~arka, protiv koje ne }e bi ti ni ma lo la ko.

Ipak, ne pla{imo se za kona ~an is hod, jer smo svi uvjereni da je spremna za novu titulu svjetske prvakiwe. Imamo sopstvenu strategiju i svi mi iz logistike vjerujemo u uspjeh na{e takmi~arke - re kao je tre ner Kik-boks kluba Kobra Maksim Bo{kovi}. Kao i obi~no, Oqa @eraji} ne `eli mnogo da pri~a o onome {to je o~ekuje. - Imam dovoqno informacija i sigurno je da je Julija Irmen veoma nezgodna protivnica. Ipak, ne stra-

Prije glavnog me~a ve~eri odr`a}e se ~etiri uvodne borbe. U wima }e, pored ostalih, nastupiti borci u lou-kiku: Marko Markovi} (do 75 kg), Marko \eri} (do 81 kilograma), Dra`enko ]orovi} (do 85 kg), te Sini{a Gambeli} (do 61 kg), koji }e imati me~ u disciplini “K-1”. hujem od we, jer smatram da sam dobro pripremqena i da }u osvojiti titulu i u ovoj te `in skoj ka te go ri ji. Ve oma zna~ajna }e mi biti podr{ka sa tribina. Znam da }e dvorana u Bregovima biti dobro popuwena, a na meni je da ora spo lo `im sve one koji budu u woj - naglasila je Oqa @eraji}.

Odigrano {esto kolo pojedina~nog {ahovskog prvenstva Evrope u Rijeci

Vu~kovi} sve bli`e vrhu
Sini{a Dra`i} (Srbija) Gabrijel Sargisjan (Jermenija) remi, Vladislav Nevedni ~i (Ru mu ni ja) - Go ran To do ro vi} (Srbi ja) re mi, Dmitrij Svetu{kin (Moldavi ja) - Pre drag Bo di ro ga (Srbija) 1:0, Dragan [olak (Srbija) - Anastasios Pavlidis (Gr~ka) remi, Miroslav To {i} (Srbi ja) Vitalij Pesotskij (Ukrajina) 1:0, Bo{ko Dra{kovi} (Srbija) - Aleksander Spi~kin (Rusija) 1:0, Josip Rukavina (Hrvatska) - Zdravko ^ivri} (Srbija) 1:0, Sr|an [a le (Hrvat ska) - Bran ko Damqano vi} (Srbi ja) 0:1, Maj kl Adams (En gles ka) MANAKOVA Ivan Sokolov (BiH) remi, boqa od Kotena{vili Va le rij Po pov (Ru si ja) Borki Predojevi} (BiH) reRe zul ta ti {es tog ko la mi, Si ni {a ^u ~an ~i} srpskih i bh. {ahista: Ar- (Hrvat ska) - Vla do Ja ka dij Naj di~ (Wema ~ka) - kovqevi} (BiH) remi, Denis Bojan Vu~kovi} (Srbija) 0:1, Ka dri} (BiH) - Vla di mir Ervin l’Ami (Holandija) - Ono pri jen ko (Ru si ja) 1:0, Ale ksan dar Ko va ~e vi} `e ne: Li lit Mkrt~i jan (Srbi ja) re mi, Bar tlo mej (Jermenija) - Irina ^oquMacieja (Poqska) - Nikola {kina (Srbija) remi, Bela Sedlak (Srbija) 1:0, Robert Ko te na {vi li (Gru zi ja) Mar ku{ (Srbi ja) - Pe ter Marija Manakova (Srbija) Prohaska (Ma|arska) remi, 0:1, Nata{a Bojkovi} (SrbiRIJEKA - Srpski velemajstor Bojan Vu~kovi} ne popu{ta. U {estom kolu poje di na ~nog {a hov skog prvenstva Evrope on je zabiqe`io ~etvrtu uzastopnu pobjedu. Kao crni savladao je Nijemca Arkadija Najdi~a i sa pet poena nalazi se na di obi od tre }eg do se dmog mjesta. Na `enskom turniru va`nu pobjedu zabiqe`ila je Marija Manakova (Srbija), koja je vode}i crne figure bila boqa od Gruzijke Bele Kotena{vili. Sada Manakova ima ~etiri poena i dijeli od 20. do 35. mjesta.

Svjetsko atletsko prvenstvo u dvorani

Srbi eliminisani
DOHA - Srpski atleti~ari Asmir Kola{inac i Goran Nava nisu uspjeli da se plasira ju u fi na le, a Tatjana Miti} ni u polufinale na Svjetskom dvoranskom atletskom prvenstvu, koje se odr`ava u Kataru. U kvalifikacijama Kola{inac je u konkurenciji 21 baca~a kugle ovu spravu bacio na daqinu od 20,10 metara, {to je bio 11. rezultat. Norma za finale bila je 20.30 metara, a prebacila su je devetorica takmi~ara. U prvoj seriji Kola{inac je prestupio, u drugoj bacio 20.03, a u tre}oj 20.10 metara, ali to nije bilo dovoqno za ulazak u zavr{nicu. Goran Nava nastupio je u tre}oj kvalifikacionoj grupi na 1.500 metara i zauzeo {esto mjesto sa vremenom 3:42,79 minu ta u kon ku ren ci ji osam trka~a. Ina~e, za finale se plasiralo devet trka~a od 25 prijavqenih, a Nava je postigao ukupno 16. vrijeme. Tatjana Miti} je u kvalifikacijama na 60 metara u konkurenciji 35 atleti~arki imala je 26. vrijeme od 7,57 sekundi). U daqe takmi~ewe plasirale su se 24 najboqe. Miti}eva je prvoj kvalifikacionoj grupi bila peta, a direktan plasman u polufinale obezbijedile su ~etiri najboqe.

Marija Manakova

FOTO: AGENCIJE

ja) - Meri Arabidze (Gruzija) re mi, Je le na ^e re dni ~enko (Ukrajina) - Sandra \uki} (Srbija) remi, SadiKarolin Jusupanova (Izrael) - Qiqa Drqevi} (Srbija) 1:0. Tre nu tni pla sman: mu {karci: 1-2. Zahar Jefimenko (Ukrajina), Badur Jobava (Gruzija) po 5,5 poena, 3-7.

Jan Ne po mni ja ~i (Ru si ja), Aleksander Rjazan~ev (Rusija), Rauf Mamedov (Azerbejyan), Zol tan Aqma {i (Ma|arska), Bojan Vu~kovi} (Srbija) po 5..., `ene: 1. Monika So~ko (Poqska) 5,5, 2-4. Antoaneta Stefanova (Bugarska), Viktorija ^milite (Litvanija), Lilit Galojan (Jermenija) po 5... D. P.

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 49

Sutjeska i Mladost biju odlu~uju}u bitku u borbi za opstanak

Hercegovac do~ekuje “pivare“

Igra}emo za publiku
Ovo je za nas jedna od najva`nijih utakmica sezone i silno smo motivisani da iz we iza|emo kao pobjednici, rekao Jokni}. Nismo u poziciji da prijetimo trijumfom, ali je sigurno da ga pri`eqkujemo, istakao Jankovi}
BILE]A - Ko{arka{i Hercegovca prebrinuli su brige oko opstanka, pa u novom okr{aju pred svojom vjernom publikom, ovog puta protiv Borac Nektara (subota, 19 ~asova), mogu igrati rastere}eno. No, to ne zna~i da Bile}ani ne `ele slaviti. Naprotiv, doma}in ima pobjedni~ke ambicije protiv “pivara“, ~ime bi se odu`io navija~ima za podr{ku tokom cijele sezone. - @elimo da se od na{e publike oprostimo pobjedom. Na svom terenu smo odradili najve}i dio posao, tokom cijele sezone imali veliku podr{ku, pa vjerujem da se na{im navija~ima mo`emo odu`iti pobjedom kojom bismo vjerovatno osvojili peto mjesto naglasio je strateg Bile}ana Zoran Glomazi}. De. M.

Premijer liga BiH za ko{arka{ice

Borac protiv “@eqe“
BAWA LUKA - U 20. kolu Premijer lige BiH za ko{arka{ice u centru pa`we na}i }e se dva me~a. U prvom }e Bo rac ML IEFK do~ekati @eqezni~ar, a u drugom }e Sloboda ugostiti Trebiwe. Bawolu~anke }e poku{ati prirediti iznena|ewe protiv je di ne ne po ra `e ne eki pe u {ampionatu, dok }e Sloboda eventualnom pobjedom nastaviti borbu za drugu i tre}u poziciju na tabeli. Parovi 20. kola, subota: NOVI GRAD: Sloboda - Trebiwe (18 ~asova), ZENICA: ^elik Brotwo (18), TOMISLAVGRAD: Tomislav - Banovi}i (18.30 ~asova), BR^KO: Br~ko dis trikt - Je din stvo (16), BAWA LU KA: Bo rac ML IEFK - @eqe zni ~ar (18). Slobodna ekipa Igmana. M. Z.

Prva liga RS u ko{arci, 19 kolo

Derbi u Bratuncu
BAWA LUKA - Utakmicama 19. kola nastavqa se ko{arka{ki {ampionat Republike Srpske. Najzimqiviji susret igra}e Bratunac i Servicijum. Doma}i ko{arka{i su pod imperativom pobjede koja im je neophodna u borbi za ~etvrto mjesto na tabeli koje vodi u plej-of. Bratuna~ani veliku borbu vode sa Gra|anskim iz Bijeqine, sa kojim imaju isti skor pobjeda i poraza, a koji gostuje kod Drine Bira~ u Zvorniku. Parovi 19. kola, subota: BRATUNAC: Bratunac - Servicijum (18 ~asova), ZVORNIK: Drina Bira~ - Gra|anski (19), nedjeqa: ROGATICA: Mladost Volf Sekjuriti (17), SOKOLAC: Glasinac - Prijedor (18), VI[EGRAD: Varda HE - Rudar (20). M. Z.

Milorad Damjanac (Sutjeska) PI[U: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com SLOBODAN DAKI] slobodandakic@gmail.com

FOTO: G. [URLAN

BAWA LU KA - Pre tposqedwe, 21. kolo ko{arka {kog prven stva BiH donije}e nekoliko uzbudqivih okr{aja, a kada su u pi-

Parovi
U 21. kolu se sastaju, subota: MOSTAR: Zriwski - Grude (18 ~asova), FO^A: Sutjeska - Mladost (19), ALEKSANDROVAC: Igokea - Slavija (19), BILE]A: Hercegovac Borac Nektar (19), TUZLA: Sloboda Dita - ^elik (19), utorak: TREBIWE: Leotar ^apqina (18).

tawu du eli eki pa iz Srpske, najzanimqivije }e biti u Fo~i, gdje Sutjeska do~ekuje Mladost (subota, 19 ~asova). Fo~aci su u pro{loj rundi ostvarili zlata vrijednu pobjedu protiv Sloboda Dite, napravili veliki korak ka op stan ku, a sa vla da ju li Mrkowi}a ne, go to vo da }e prebrinuti sve brige oko ostanka u eliti.

FO^ACI slavili u prvom duelu
- Ovo je za nas jedna od najva`nijih utakmica sezone i silno smo motivisani da

iz we iza|emo kao pobjednici. Kompletni smo, igramo pred svojom publikom, rivala smo ve} savladali u Mrkowi} Gradu, pa smatram da isto mo`emo ponoviti u na{oj, nadam se, punoj dvorani. Respektujemo protivnika, me|utim, vjerujem da }e bodovi osta ti u Fo ~i - bio je ja san igra~-trener Sutjeske @arko Jokni}. Na drugoj strani, i Mrkowi}ani su se intenzivno pripremali za derbi me~ za~eqa, koji ima veliku te`inu. Po bje da Mla dos ti je imperativ ukoliko `eli da i sqede}e sezone igraju u premijerliga{koj konkurenciji. - Svjesni smo ~iwenice

da je to za na{u ekipu odlu~uju}i me~ i igra~i su spremi da daju sve od sebe kako bi ostva ri li po voqan re zul tat. Nismo u poziciji da prijetimo trijumfom, ali je sigurno da ga pri`eqkujemo, jer ukoliko trijumfujemo ostajemo u kombinaciji za opstanak. Sutjeska ima odli~an tim, koji nas je u Mrkowi} Gradu pobijedio poslije dva produ`etka. Pri`eqkujemo da se ne{to tako ponovi i nama u Fo~i. Naravno, da bismo stigli do pobjede moji igra~i moraju da ti ma ksi mum, po pra vi ti igru pod ko{em i biti {uterski raspolo`eni - rekao je trener Mladosti Slobodan Jankovi}.

Iz Borac Nektara najavquju

Kraj “crnom“ nizu
BAWA LUKA - Poslije ~etiri vezana poraza, Borac Nektar }e biti na jo{ jednom isku{ewu, te{kom gostovawu kod Hercegovca u Bile}i. - Vezali smo ~etiri neuspjeha i gostovawe u Bile}i dolazi nam u te{kom trenutku. Ipak, o~ekujem da upi{emo pobjedu i prekinemo “crni“ niz, ali nam je jasno da }e biti te{ko po{to Hercegovac igra dobro na doma}em terenu. Niko od ko{arka{a nema problema sa povredama i u kompletnom sastavu putujemo na ovaj me~ izja vio je cen tar “pi va ra“ Igor Josipovi}. M. Z.

Tim iz Isto~nog Sarajeva na te{kom zadatku u Aleksandrovcu

Slavija bez bijele zastave
ALE KSAN DRO VAC Igo kea i Sla vi ja ukrsti }e kopqa u Aleksandrovcu (subota, 19 ~asova), u me~u u kojem su doma}i apsolutni favoriti, a gostima neophodni bodovi u gr~evitoj borbi za opstanak. - U me~ ulazimo sa istim ciqem, pobjedom. Polako se ve} uigravamo za “Ligu {est“, novi igra~i su ve} na treningu, tako da }emo poku{ati da uigramo neke nove varijante, kako u odbrani, tako i u napadu. U svakom slu~aju kalkulacija ne}e biti i vjerujem u novi trijumf - istakao je Milan Jawu{evi}, koji ima problema sa ka`iprstom desne, {uterske ruke, ali bi i pored toga trebao igrati. ju bez borbe. - Nemamo prava na bijelu zastavu. Moramo imati u glavama da se ~uda de{avaju. Trenira li smo do bro pro te klu sedmicu idemo raspolo`eni na megdan Igokei, svjesni s kim imamo posla i kakav nas zadatak ~eka. Istina je da krojimo sami svoju sudbinu, ali, vi{e strahujemo od de{avawa na ostalim terenima nego od Aleksandrov~ana. Kako stvari stoje, bilo bi veliko iznena|ewe da sru{imo rivala na wegovom parketu, ba{ kao i da to urade Grude u Mostaru - poru~io je trener Slavije Bojan Kusmuk. De. M. G. I.
Igor Josipovi}

FOTO: ARHIVA

Tri me~a NBA lige
WUJORK - U tradicionalno skromnom programu NBA lige ~etvrtkom, Orlando je nastavio sa sigurnim partijama, te je deklasirav{i ^ikago sa 11:82, stigao do sedmog vezanog trijumfa. Vladimir Radmanovi} i daqe ne igra za Golden Stejt zbog povrede Ahilove tetive, a wegovi “ratnici“ su pretrpjeli doma}i poraz od Portlanda. Rezultati: Va{ington - Atlanta 99:105, Orlando - ^ikago 111:82, Golden Stejt - Portland 105:110.

Orlando po navici

IGOKEA se uigrava za “Ligu {est“
U ekipi iz Isto~nog Sarajeva su svjesni odnosa snaga, ali ni ne pomi{qaju na preda-

Milan Jawu{evi} (Igokea)

FOTO: GLAS SRPSKE

50 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Ko{arka{i Partizana pro{li u ~etvrtfinale Evrolige
FOTO: AGENCIJE

Statistika “Top 16”
Poeni 1. Gordon (Cibona) 20,00 2. Tomas (Cibona) 20,00 3. Teletovi} (K. Laboral) 19,00 4. Anderson (Makabi) 18,00 5. Lengford (Himki) 17,67 6. Logan (Prokom) 16,33 7. Mekarti (Himki) 16,17 8. Kleiza (Olimpijakos) 15,67 9. Teodosi} (Olimpijakos)15,50 10. Lengdon (CSKA) 15,33 Asistencije 1. Kuk (Unikaha) 5,83 2. Pri|oni (Real) 5,33 3. Hrijapa (CSKA) 5,00 4. Teodosi} (Olimpijakos) 4,83 5. Perkins (Makabi) 4,67 6. Uertas (K. Laboral) 4,67 7. Mekintajer (Montepaski) 4,67 8. Gordon (Cibona) 4,50 9. Papalukas (Olimpijakos) 4,50 10. Logan (Prokom) 4,17 Skokovi 1. Roberts (Partizan) 7,83 2. Kasun (E. Pilsen) 7,50 3. Javtokas (Himki) 7,17 4. Veseli (Partizan) 6,83 5. Gordon (Cibona) 6,67 6. Sato (Montepaski) 6,67 7. Batist (PAO) 6,60 8. ^ildres (Olimpijakos) 6,00 9. Klimavi~ijus (@algiris) 6,00 10. Hri~anjuk (Prokom) 5,83 Ukradene lopte 1. Hrijapa (CSKA) 2,50 2. Smit (E. Pilsen) 2,50 3. Mekintajer (Montepaski) 2,33 4. Perperoglu (PAO) 2,00 5. Kuk (Unikaha) 1,83 6. Mekejleb (Partizan) 1,83 7. Lengdon (CSKA) 1,83 8. Anderson (Makabi) 1,83 9. Rodrigez (Unikaha) 1,80 10. Dijamantidis (PAO) 1,80 Blokade 1. Fi{er (Makabi) 2,00 2. Lazme (Makabi) 1,67 3. Hrijapa (CSKA) 1,67 4. Begi} (@algiris) 1,67 5. Kaun (CSKA) 1,33 6. Eze (Montepaski) 1,33 7. Ndong (Barselona) 1,20 8. Gordon (Cibona) 1,17 9. Vrane{ (Partizan) 1,17 10. Mavroeidis (Marusi) 1,17 [ut za dva (%) 1. Javtokas (Himki) 75 2. Kaun (CSKA) 74,19 3. Skorcanitis (Olimpijakos) 73,33 4. Fi{er (Makabi) 72,73 5. Herman (K. Laboral) 72,73 6. Ku~o (E. Pilsen) 72,22 7. Anderson (Makabi) 71,05 8. Lorbek (Barselona) 69,70 9. Uertas (K. Laboral) 69,44 10. Voroncevi~ (CSKA) 69,23 [ut za tri (%) 1. Kalates (Marusi) 64,29 2. Bogdanovi} (Cibona) 57,69 3. Dijamantidis (PAO) 56,25 4. Lengdon (CSKA) 54,55 5. Milaknis (@algiris) 53,85 6. Pelekanos (Marusi) 52,38 7. Domerkant (Montepaski) 52,17 8. [i{kauskas (CSKA) 51,85 9. Salenga (@algiris) 50,00 10. Ufrih (Cibona) 50,00 Slobodna bacawa (%) 1. Lakovi~ (Barselona) 100,00 2. Kaukenas (Real) 95,65 3. Rako~evi} (E. Pilsen) 94,74 4. Lengdon (CSKA) 94,74 5. Teodosi} (Olimpijakos)93,33 6. Anderson (Makabi) 93,10 7. Rubio (Barselona) 92,86 8. Lopez (Himki) 92,31 9. Eidson (Makabi) 92,00 10. Mikel (Barselona) 91,67

Mikel (Barselona) Roberts (Partizan)

Sa Makabijem za "fajnal for"
Igra~i su prevazi{li sopstvene mogu}nosti, ali ovaj tim jo{ ima rezervi. Sre}niji sam {to igramo protiv Makabija, a naravno, oni su favoriti, rekao Vujo{evi}
PRIPREMIO: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

BARSELONA PARTIZAN

82 64

BARSELONA - Ko{arka{i Partizana plasirali su se u ~etvrtfinale Evrolige, a rival u borbi za “Fajnal for” elitnog takmi~ewa Starog kontinenta bi}e im slavni Makabi. Ovo je epilog posqedweg, {estog kola “Top 16” faze u kojem su “crno-bijeli” pora`eni od Barselone (64:82), ali su pro{li daqe zahvaquju}i trijumfu Panatinaikosa protiv Marusija (82:79). Puleni Du{ka Vujo{evi}a u utakmicu su u{li rastere}eni, s obzirom na to da je me~ u Atini ve} bio zavr{en, a ravnopravan rival bili su u prvih dvadeset minuta. Ipak, Barsa je u tre}oj ~etvrtini pokazala za{to ove sezone ima samo jedan poraz u Evroligi, i to u “Pioniru”, brzo je napravila nedosti`nu razliku, te osigurala pobjedu

koja joj osigurava prvo mjesto u grupi i prednost doma}eg terena u ~etvrtfinalnoj seriji. - Pre svega ~estitam Barseloni na sjajnoj sezoni do sada. Izuzetno po{tujem wene igra~e, trenera, na~in na koji igraju i timskim radom pove}avaju individualne kvalitete. Ponosimo se time {to smo jedini pobedili Barselonu, kao i {to smo sa novim timom i novim igra~ima u{li me|u osam najboqih u Evropi - rekao je trener Partizana Du{ko Vujo{evi}.

IZRAELCIMA prednost doma}eg terena
A zatim je strateg srpskog {ampiona pohvalio svoje pulene. - Igra~i, no{eni fantasti~nim navijawem, prevazi{li su sopstvene mogu}nosti, ali ovaj tim jo{ ima rezervi. Ma kako to kontradiktorno zvu~alo, ima prostora da poboq{amo neke stvari. Igra}emo dok nas neko ne nadigra, ili dok nas ne elimini{u. Sre}niji sam {to igramo protiv Makabija,

^etvrtfinale
Barselona - Real Madrid Makabi - Partizan CSKA - Kaha Laboral Olimpijakos - Prokom

Rubio (Barselona) - Mekejleb (Partizan)

FOTO: AGENCIJE

a ne Reala. Naravno, oni su favoriti, ~im su uspeli da pobede u Madridu - dodao je dokazani stru~wak. I ko{arka{i Partizana bili su prezadovoqni ura|enim. - Sre}an sam {to smo pro{li u ~etvrtfinale. Ostvarili smo veliki rezultat. Ali, na{e `eqe i ciqevi se ne zavr{avaju ovde. Moramo da ostanemo na zemqi, ali poku{a}emo da iskoristimo priliku koja nam se pru`a istakao je kapiten ekipe Petar Bo`i}. Aleksandar Mari} priznao je da su “crno-bijeli“ u Barseloni odigrali ne{to opu{tenije nakon {to su ~uli rezultat iz Atine, ali borbenosti ipak nije mawkalo. - Makabi je kvalitetna ekipa, zavr{ili su takmi~ewe prvi u grupi. Ali moramo da se pri~uvamo do tih utakmica, po{to imamo te`ak raspored - naglasio je Mari}. Najiskusniji igra~ Partizana Du{an Kecman smatra da je plasman u ~etvrtfinale zaslu`en. - Uvek se vra}am prise}am po~etka sezone. Mislim da niko nije verovao u uspeh, a mo`da smo i mi bili skepti~ni. Mislim da je kqu~na utakmica bila protiv Olimpijakosa u Beogradu. Posle te pobede smo poverovali da mo`emo mnogo - poru~io je Kecman. Predsjednik “crno-bijelih“ Predrag Danilovi} najavio je da }e Partizan do~ekati Makabi u “Beogradskoj areni“. - U kontaktu smo sa qudima iz “Arene“ i vero-

vatno }e nam iza}i u susret. Tako }e veliki broj na{ih navija~a iz drugih gradova imati priliku da vidi Partizan u evroliga{koj utakmici - rekao je Danilovi}. Uzbu|ewa nije nedostajalo [panci do{li do ~ak “plus na ostalim parketima. Mak- 12”, {to im je bilo dovoqno abi je kao gost savladao Real da elimini{u Himki. ^etvrtfinalnu seriju, (66:64) i tako osvojio tron u grupi “F”, dok je prava drama koja se igra na tri pobjede, vi|ena u grupi “H”. Himki je Partizan po~iwe 23. marta u odigrao najboqi me~ sezone Tel Avivu. Rezultati {estog kola, savladav{i, do ove runde, nepora`eni Olimpijakos sa grupa “E“: Panatinaikos 96:83, {to bi mu, nadali su se Marusi 82:79, Barselona Rusi, trebalo biti dovoqno Partizan 82:64, grupa “F“: Montepaski - Efes Pilsen za plasman u ~etvrtfinale. I tako je i bilo do samo 93:87, Real Madrid - Makabi dvije minute prije kraja me~a 64:66, grupa “G“: Prokom u Vitoriji. Cibona je protiv Unikaha 63:82, CSKA Moskva doma}e Kahe Laboral vodila - @algiris 96:83, grupa “H“: sa 14 razlike, a onda se Za- Kaha Laboral - Cibona 102:90, grep~ani neshvatqivo pali. Himki - Olimpijakos 96:83. Doma}in je nadoknadio “minus”, ali i da je slavio Tabela grupe E tijesno, ne bi pro{ao. I, desilo se ~udo. U{lo se u 1. Barselona 6 5 1 465:396 11 produ`etak, u kojem su 2. Partizan 6 3 3 389:422 9

(22:16, 14:14, 25:12, 21:22) Dvorana: “Palau Blaugrana”. Gledalaca: 6.953. Sudije: Kristos Kristodulu, Panajotis Anastopulos (Gr~ka), Robert Lotermozer (Wema~ka). BARSELONA: Bazile 13, Trias 4, Rubio 3, Lakovi~ 10, Navaro 18, Vaskez 7, Ndong 1, Moris 4, Sada, Lorbek 11, Mikel 5, Grimau 6. Trener: Havijer Paskval. PARTIZAN: Roberts 14, Sinovec 3, Mekejleb 5, Kecman 9, Milo{evi}, Ra{i} 9, Mitrovi}, Bo`i}, Mari} 11, Veseli 10, \eki} 3, Vrane{. Trener: Du{ko Vujo{evi}.

^estitka Dodika
Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik uputio je Ko{arka{kom klubu Partizan najsrda~nije ~estitke povodom plasmana me|u osam najboqih evropskih ko{arka{kih klubova. On je naveo da Partizan jeste ko{arka{ki klub Srbije, ali da je sa istim odu{evqewem pra}en i bodren i iz Republike Srpske. “@elim da i daqe dostojno predstavqate svoj klub i svoju zemqu, u svjetskim razmjerama poznatu po vrhunskim ko{arka{ima i ko{arka{kim talentima“, istakao je Dodik u ~estitki.

3. Panatinaikos 6 2 4 4. Marusi 6 2 4

439:442 8 419:452 8

Tabela grupe F
1. Makabi 2. Real 3. Montepaski 4. Efes Pilsen 6 6 6 6 4 3 3 2 2 3 3 4 444:423 447:444 481:497 445:453 10 9 9 8

Tabela grupe G
1. CSKA 2. Prokom 3. Malaga 4. @algiris 6 6 6 6 5 3 2 2 1 3 4 4 494:448 471:455 450:452 454:514 11 9 8 8

Tabela grupe H
1. Olimpijakos 2. K. Laboral 3. Himki 4. Cibona 6 6 6 6 5 3 3 1 1 3 3 5 536:504 515:521 476:487 486:501 11 9 9 7

GLAS SRPSKE 13. i 14. februar 2010. 51

Sjednica Organizacionog odbora za proslavu vijeka postojawa Slobode

Prijateqska fudbalska utakmica

Ju bi lej za po nos
U sklopu proslave bi}e izvr{ena i rekonstrukcija stadiona “Mlakve“ za koju je potrebno izdvojiti 346.277 maraka

Remi Lakta{a
Izabranici Dragoslava Stepanovi}a poveli su u 28. minutu. Mar ko Cvet ko vik je odli~no zaposlio Zorana Novakovi}a, koji je sa linije peterca pogodio mre`u za 1:0. U nastavku susreta gosti su stigli do izjedna~ewa. Desilo se to u 55. minutu kada je Kova~evi} iz slobodnog udarca sa 25 metara {utirao po sredini gola i pogodio mre`u neopreznog [eji}a. U 78. mi nu tu fu dba ler Lakta{a Mati} je bio sam ispred golmana O{trakovi}a, ali je ovaj sjajnom intervencijom sprije~io pogodak. U subotu }e Lakta{i imati jo{ jedan kontrolni me~. Rival }e im biti Kozara iz Gradi{ke. Ovaj susret bi}e odigran u Krupi na Vrbasu sa po~etkom od 11.30 ~asova. D. P. LAKTA[I ZVIJEZDA 1 (1) 1 (0)
Strijelci: 1:0 Novakovi} u 28, 1:1 Kova~evi} u 55. minutu. Stadion: u Krupi na Vrbasu. Gledalaca: 50. Sudija: Sini{a Radi} (Lakta{i). LAKTA[I: [eji}, Popovi}, Baji}, Joki}, [araba, Cvetkovik, Stjepanovi}, Gruji}, \elmi}, Vrane{evi}, Novakovi}. Jo{ su igrali: Radojevi}, Gazija, Ojdani}, Karaxi}, Sari, Vukovi}, Memi{evi}, Mirkovi}, Etemovi}, Mati}, Alpi. Trener: Dragoslav Stepanovi}. ZVIJEZDA: Kari}, Mezi}, Jusi}, Prodanovi}, Gazibegovi}, Vasili}, Deli}, Hamzi}, Omeragi}, \ori}, [est. Jo{ su igrali: O{trakovi}, Brkovi}, ^oli}, Savi}, Musa, Kova~evi}, Stankovi}, Huseinba{i}. Trener: Zoran ]urguz. KRUPA NA VRBASU - U prijateqskoj utakmici fudbaleri Lakta{a i Zvijezde iz Grada~ca igrali su nerije{eno, 1:1.

Fudbaleri Lakta{a Fudbaleri Slobode (tamni dresovi) proslavqaju vrijedan jubilej PI[E: NENAD \ERI] sport@glassrpske.com FOTO: ARHIVA

FOTO: Z. VAJKI]

Fudbalski klub Qubi}

NOVI GRAD - Fudbalski klub Sloboda mora na dos to jan stven na ~in da obiqe`i ve li ki ju bi lej, vi jek kon ti nu ira nog tra jawa kojim se mo`e pohvali ti ma lo klu bo va i u Evropi. Ovo je zakqu~eno u petak na drugoj sjednici Organi-

Koncert
Potpredsjednik Fudbalskog kluba Sloboda Zlatko Kne`evi} je istakao da }e u sklopu proslave biti odr`an i koncert. Mogu}i dolazak u Novi Grad najavio je Mom~ilo Bajagi}a Bajaga, a postoji mogu}nost da nastupi i grupa “Legende“. Prilikom sve~ane akademije bi}e promovisana i monografija “100 godina fudbala u Republici Srpskoj“.

zacionog odbora obiqe`avawa pro sla ve 100 go di na postojawa prvoliga{a Republike Srpske, na kojoj su izabrani i ~lanovi Izvr{nog odbora da bi se {to operativnije djelovalo na aktivnosti ma u ve zi sa ovim izu ze tnim do ga |a jem. Poz dravqaju}i prije svih Proku Dra go savqevi }a, mi nis tra za po ro di cu, omla di nu i sport u Vladi RS, Milu Kova~evi}a, predsjednika, i Rodoquba Pet ko vi }a, generalnog sekretara FSRS, i Stanka Vukovi}a, predsjedni ka PFS Pri je dor, Swe`ana Raili}, na~elnik op{tine Novi Grad, je istakla: - Ovo je izuzetno bitan sastanak da se dogovorimo u vezi sa svim va`nim stvarima. Za hva li la bih pred sje dni ku FK Slo bo da Bra ni Umi}evi}u, jer kada je preuzi mao klub bi lo je ra zmi{qawa da li }e nastaviti takmi~ewe i tonu-

ti jo{ dubqe, a sada je u situaciji da dostojno do~ekuje stogodi{wicu. Zahvaqujem i tre ne ri ma i di re kto ri ma lo kal ni fir mi i ja vnih preduze}a - rekla je na~elnik Raili}.

ZAHVALNOST predsjedniku Umi}evi}u
Poslije usvajawa informa ci je sa prve sje dni ce, odr`ane 18. decembra pro{le godine, Brane Umi}evi}, prvi ~ovjek Novogra|ana, govorio je o prijedlogu, a potom je i usvo jen pro gram sanacije stadiona. Wime se predvi|a sanacija dva terena na “Mlakvama“, postavqawe centralne lo`e kao izrada toplotne stanice jer je preduslov za odigravawe me|unarodnih utakmica. Uz to je izra`ena i `eqa da grad na u{}u rijeke Sane u Unu dobije i teren sa vje{ta~kom

travom. Ministar Proko Dragosavqevi} istakao je da }e u slu~aju sprije~enosti wegov pomo}nik Dario Sandi} biti u toku svih daqih aktivnosti i potom se osvrnuo na projekat rekonstrukcije stadiona, ~ija je ukupna vrijednost 346.277 maraka. - Najve}a stavka je sanacija dva terena i u tom iznosu 227.000 maraka u godini krize ne bismo smjeli davati velika obe}awa. O~ekujemo da u tome svoj dio ima i lokalna samouprava, a obilas kom svih te re na, u sa radwi sa ~elnicima FSRS i raz go vo ra sa pre mi je rom Srpske Miloradom Dodikom, uputili smo zahtjev Savjetu za razvoj za dva miliona maraka. Planirali smo da ove godine otvorimo terene sa vje{ta~kom travom u Novom Gra du, Bawoj Lu ci, Is to ~nom Sa ra je vu, Tre biwu i Doboju - naglasio je Dragosavqevi}.

Revan{ sa Br~acima
PRWAVOR - Slobodan vikend ne}e za fudbalere Qubi}a imati neradna obiqe`ja. Ekipa }e odigrati u subotu od 14,30 ~asova prijateqsku utakmicu protiv br~anskog Jedinstva. Nekada{wi rivali iz Lige odmjeri}e snage na terenu sa vje{ta~kom podlogom u Ora{ju. - Zahvalni smo Br~acima protiv kojih smo imali “generalku“ na na{em terenu uo~i me~a protiv Sutjeske, jer su pristali da igramo na pomo}nom igrali{tu, koje je, ruku na srce, u lo{em stawu. Novi susret iskoristi}u da, sa saradnicima u stru~nom {tabu, iskristali{emo najspremniji sastav za prvenstveno gostovawe koje nas o~ekuje u Bijeqini - naglasio je trener “plavih“ Vlado Jagodi}. Kompletan pogon Prwavor~ana je na okupu, a za povratak u prvi tim konkurisa}e i Qubi{a Pezer, koji je protiv Fo~aka, odradio tri javne opomene. B. R.

Prvenstvo Srpske u malom fudbalu

Dobojlije blizu titule
DOBOJ - Ekipa Doboja u malom fudbalu na korak je od osvajawa prve titule {ampiona Republike Srpske. Pro{log vikenda u Derventi Dobojlije su ostvarile pobjedu (6:5) i na korak su do titule. Revan{ je u nedjequ od 19.30 ~asova. - U odli~noj smo formi o ~emu govori i podatak da smo u polufinalu nadigrali ekipu Leotara, aktuelnog {ampiona i u Doboju i u revan{u u Trebiwu. Za sada nam ide sve po planu, jer u zavr{nici smo bili boqi i u Derventi. Nema razloga da Derven}ane ne nadigramo i u Doboju - rekao je trener Doboja Borislav Topalovi}. Pred ovaj duel ni Derven}ani se ne predaju ve} u wihovom taboru vlada umjereni optimizam. - Varaju se Dobojlije ukoliko smatraju da su zavr{ile posao na putu do titule. Sada je prava prilika da im se revan{iramo. Mawe smo optere}eni od rivala, jer prakti~no nemamo {ta da izgubimo - istakao je fudbaler Dervente @eqko Simi}. Sl. P. - B. R.

U petak uklawan snijeg sa terena Gradskog stadiona

Obe zbi je |e ni uslo vi za ^e lik
LUKA - Radnici preduze}a “Euro eko-tim“ iz Krupe na Vrbasu u petak su o~istili teren bawolu~kog Gradskog stadiona da bi bio spreman za prvenstveni duel Borac ^elik koji je na programu u srijedu, 17. marta. Ovaj susret }e se igrati u ve~erwem terminu od 18 ~asova. - Po {to je ra dni dan odlu~ili smo se za no}nu utakmicu da bi na stadion do{lo {to vi {e na {ih simpatizera. Ovim putem `elim javno da zahvalim vlasni ku i di re kto ru fir me “Euro eko-tim“ Dragomiru Ili}u i Zoranu Vu~enovi}u. Na{a saradwa je jo{ vi{e pro dubqena i do bi li smo partnera za budu}nost - kazao je Radmilo [ipovac, direktor Fudbalskog kluba Borac.

Apelaciona komisija FS BiH

VE^ERWI susret u srijedu
Pored ~i{}ewa Gradskog stadiona, radnici pomenute firme odr`avaju i teren sa vje{ta~kom podlogom u Krupi na Vrbasu na kojem su ove zime odi gra ne mno ge pri ja teqske uta kmi ce u sklo pu priprema. - Potrebno je da ubudu}e, pos te pe no, do vr{i mo iz gradwu stadiona sa vje{ta-

Odluka 18. marta
SARAJEVO - Apelacina komi si ja Fu dbal skog sa ve za BiH na sjednici odr`anoj u petak nije donijela zakqu~ak na `al bu FK Sa ra je vo na odluku Komiteta za takmi~ewe, kojom je odre|eno novo odigravawe utakmice 16. kola Premijer lige BiH Sloboda - Sarajevo. Sporan je bio nastup igra~a Stefana Gavari}a sa tri javne opomene za tuzlanski tim. Poslije svestrane rasprave, Apelacina komisija FS BiH je odgodila dono{ewe kona~ne odluke po navedenoj `albi, zbog do da tnog pri kupqawa do ka za i pra vil nog i po tpu nog ut vr|i vawa ~iweni ~nog stawa. Nova sjednica Apelacione komisija zakazana je za ~etvrtak, 18. marta. G. I.

^i{}ewe Gradskog stadiona

FOTO: M. RADULOVI]

~kom travom da bi komfor za sve ekipe koje dolaze kod nas bio upotpuwen. Imamo dogovor sa 48 klubova u vezi sa terminima na na{em igrali{tu, a oni su besplatni. Na

taj na~in `elimo da pru`imo maksimalnu podr{ku popu la ri za ci ji fu dba la i pomognemo klubovima koji su u te{koj situaciji - istakao je Dragomir Ili}. S. B.

52 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

Jelen Superliga Srbije, 18. kolo

Poslije eliminacije Real Madrida iz Lige {ampiona
FOTO: AGENCIJE

Kula ~eka {ampiona
BEO GRAD - Uta kmi ca ma 18. ko la ovog vi ken da nas tavqaju se prvenstvene borbe u Jelen Superligi Srbije. Lider Crvena zvezda do~ekuje na “Marakani“ kru{eva~ki Napredak sa samo jednim ciqem da ostvari novu pobjedu i ukwi`i tri boda. Poseban motiv “crveno-bijeli“ imaju jer su jesenas igrali samo 1:1 u Kru{evcu. Partizana, koji zaostaje pet bodova za Zvezdom, u nedjequ ~e ka da le ko te `i za da tak. “Crno-bi je li“ gos tu ju ne - Tabela ugodnom Hajduku, a vi{e od 1. C. zvezda 17 15 1 1 32:7 46 rivala {ampiona zabriwava 2. Partizan 17 12 5 0 34:10 41 o~ajan teren u Kuli. 3. Spartak ZV 17 8 5 4 22:13 29 Pa ro vi 18. ko la, su bo ta: 4. Vojvodina 17 8 3 6 25:15 27 IVAWICA: Ja vor - BSK 5. OFK Beogr. 17 7 3 7 19:17 24 (14), BEOGRAD: Crvena zvez- 6. Jagodina 17 7 3 7 21:21 24 da - Napredak (16.30), nedjeqa 7. Smederevo 17 6 5 6 19:21 23 (14 ~asova): SMEDEREVO: 8. H. Javor 17 4 9 4 13:14 21 Smederevo - Metalac, KRA- 9. Metalac 17 6 3 8 12:20 21 17 5 4 8 13:20 19 GUJEVAC: Mladi Radnik - 10. BSK Jagodina, BEOGRAD: OFK 11. M. radnik 17 4 7 6 12:20 19 17 6 1 10 13:24 19 Beograd - Rad, KULA: Hajduk 12. Borac 17 4 5 8 18:23 17 - Partizan, NOVI SAD: Voj- 13. Hajduk vodina - ^ukari~ki Stankom 14. Napredak 17 4 5 8 16:22 17 17 3 6 8 16:23 15 (14), srijeda: Borac - Spartak 15. Rad 16. ^ukari~ki 17 3 3 11 14:29 12 ZV (14).
Robiwo

Unirea dobila trenera

Kormilo Sli{kovi}u
MOSTAR - Bla` Sli{kovi}, biv {i se le ktor BiH postao je novi trener rumunskog prvoliga{a Unirea Alba Julia. Sli{kovi} je na ovoj fun kci ji na sli je dio Adriana Faluba, koji je dobio otkaz. Unirea se nalazi u jako te{koj situaciji u rumunskom prvenstvu, nalazi se na pretposqedwem 17. mjestu sa svega 14 bodova na svom kontu. Sli{kovi}a o~ekuje te{ka borba za opstanak u elitnom rangu rumunskog fudbala. Sli{kovi} (51) je bio selektor re pre zen ta ci je BiH (2002-2006.), trener Hrvatskog dra go voqca, Brotwa, Posu{ja i Zriwskog, te kratko splitskog Hajduka, sa kojim vodi sudski spor. Bio je trener i albanske Tirane.

Sisiwo i Robiwo brane zemqaka Kaku
Kada u klubu stvari ne idu `eqenim tokom, po~iwu da se okrivquju stranci. Ono {to se sada doga|a Kaki i sam sam prolazio, istakao Robiwo
MADRID - Kristijano Ro nal do, Ka ka i Ka rim Benzema, plus jo{ nekoliko {panskih fudbalera koji vrijede blizu 340 miliona evra, ni su do voqni za os tva rewe svih sno va “kraqevskog kluba“. Na najboqi na~in pokazao je to francuski Olimpik Lion koji je u osmini fi na la Li ge {am pi ona eli mi ni sao “kraqev ski klub“. Ta ko je u ne po vrat oti {ao jo{ je dan ve li ki pro je kat pred sje dni ka ma dridskog kluba Florentina Pereza, a evri su ba~eni u prazno. [panski mediji i daqe “ra za piwu“ tre ne ra Ma nu ela Pelegrinija koji je tvrdio da Real Madrid ima najboqu ekipu u posqedwih 15 go di na. Po sve mu su de }i `eqa ko ja je os ta la nei spuwena da Re al na svom “Santjago Bernabeu“ zaigra u fi na lu Li ge {am pi ona sku po }e ko {ta ti ~i le an skog stru~waka. kovao stawe u klubu, ~iji je bio ~lan od 2005. do 2007. godine, a u verbalnom napadu na “kraqevski klub“ pridru`io mu se i Robiwo. - Kada sam iz Reala do{ao u Romu, osjetio sam se slo bo dno. U Ma dri du sam bio kao u za tvo ru. Okru `ewe u Realu bilo je zaista lo{e. I danas tamo postoji separatizam. Pa pogledajte samo kako se odnose prema Kaki, kako ga samo kritikuju, a on je najboqi fudbaler svijeta - rekao je Sisiwo. Fudbaler brazilske reprezentacije i napada~ Santo sa Ro biwo pot vrdio je vjerodostojnost rije~i svog zemqaka. Ve li ki dio kri vi ce zbog ispa dawa iz Li ge {ampiona u klubu su usmjerili prema Brazilcu Kaki. Za biv{eg fudbalera Milana tvrde da ne opravdava reputaciju zbog koje je do{ao u Madrid. - Ono {to se u Re alu trenutno doga|a nije nikakva novost. Kada stvari ne idu `eqenim tokom, po~iwu da se okrivquju stran ci. Ono {to se sada doga|a Kaki i sam sam prolazio. Ali, ja ne sumwam u wega. On je spektakularan i o~ekuju ga klupski i reprezentativni us pje si - ka zao je Ro biwo, koji je dres Reala nosio od 2005. do 2008. godine.

Barselona sprema ponudu Valensiji

Krki} za Viqu
BARSELONA - [panski mediji tvrde da bi Barselona mogla da ponudi Valensiji Bojana Krki}a kako bi u svoje redove napokon dovela napada~a Davida Viqu. Krki}a, koji ove sezone te{ko pronalazi mjesto u katalonskoj ekipi, ~esto povezuju s odlaskom u qetnim mjesecima prelaznog roka. Ipak, i skromnije prilike za igru nisu zatamnile neosporan talent 19-godi{weg {panskog fudbalskog reprezentativca koga prati nekolicina najja~ih evropskih klubova. Tako se prije samo nekoliko dana Krki} spomiwao u kontekstu odlaska u minhenski Bajern odakle Barselona poku{ava da dovede Franka Riberija.

SISIWO kritikovao stawe u Realu
Pored medija o situaciji u na jus pje {ni jem klu bu kada su u pitawu Kup i Liga {ampiona progovorili su i biv {i igra ~i. Bra zil ski fudbaler Sisiwo je kriti-

Incident na treningu Hala poslije debakla od Evertona

Potukli se Barnbi i Balard
HAL - Nao~igled brojnih starijih gra|ana u parku u Halu `estoko su se potukli igra~i Hal Sitija, Nik Barnbi (34) i Yimi Ba lard (31). Ka `u svjedoci, “pr{talo“ je na sve strane: - Bio je poprili~no gadan prizor. U parku su se nalazili penzioneri, bi lo je i onih te {ko po kre tnih, pa ipak su se pobili. Odnekud se ~uo i vrisak: “Zovite policiju“ - prepri~ao je doga|aj jedan od svjedoka. Razlog sukoba dvojice saigra~a bio je nedavni te`ak poraz Hala protiv Ever to na (1:5), ka da je i do {lo do prvog zao{travawa odnosa izme|u wih. Dan kasnije, Barnbi i Balard su, zajedno sa ostatkom ekipe, u ve} pomenutom parku trenirali, kako se kasnije ispostavilo - boks!

Me |u tim, do bio je od go vor ka kav nije `elio. Balard ga je odgurnuo, a nepunih pet sekundi kasnije “sijevale“ su pesnice, do trenutka kada su ih ostali igra~i razdvojili.

David Viqa

Problemima Portsmuta nema kraja

Igra~i pla}aju radnike
LON DON - Por tsmut se nalazi u toliko te{koj situaciji da su igra~i ovog tima odlu ~i li da za je dni ~kim snagama prikupe novac i isplate radnike u klubu da ne bi, barem jo{ neko vrijeme, dobili otkaz! Ovu akci ju ini ci ra li su kapiten Herman Hrejdarson i golman Dejvid Yejms, koji na ovaj na~in `ele da sa~uvaju jedan dio od 85 procenata zaposlenih koliko je dobilo otkaze otkada je privremena uprava preuzela klub od progla {ewa ban kro ta. Sva ki prvotimac je u tu svrhu odvojio po 1.500 funti za qude koji su im, kako su istakli, puno pomogli da se plasiraju u polufinale FA kupa.

[AKETAWE se desilo u parku
- Tr~karali su svi zajedno, a u jednom trenutku Barnbi je pri{ao Balardu i nazvao ga lijen{tinom. Balard je zatim zavrnuo rukave i rekao: “Ok, hajde onda da se pobijemo“, na {ta mu je izne na |e ni sta ri ji ko le ga re kao: “Daj, ne budi blesav, odrasti“.

Ximi Balard

Nik Barmbi

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 53

Odigrani prvi me~evi osmine finala Lige Evrope

Hatem ben Arfa (Olimpik)

Lane protutwao "Spiros Luisom"
Rezultati
Hamburger - Anderleht (Matijsen 23, Van Nistelroj 40, Jarolim 76 - Le`ear 45) Atletiko M. - Sporting L. Lil - Liverpul (Hazar 84) Rubin - Volfsburg (Noboa 29 - Misimovi} 67) Benfika - Olimpik Marseq (Maksi Pereira 76 - Ben Afra 90) Juventus - Fulam (Legrotaqe 9, Zebina 25, Trezege 45 - Etuhu 36) Valensija - Verder (Mata 57 - Frings 24 penal) Panatinaikos - Standard (Vintra 48 - Vitsel 8, Jovanovi} 16, De Kamagro 74)
protiv Rome, ali smo mi bili odli~ni. Golove smo postigli u pravim trenucima i iznenadili smo ih. Mislim da }e nam ovaj rezultat biti dovoqan da se plasiramo u sqede }u run du ta kmi ~ewa. Imamo prednost od tri gola u gostima, a opet ovo je samo prvo poluvrijeme i moramo biti oprezni u Lije`u - rekao je Jovanovi}.

3:1 0:0 1:0 1:1 1:1 3:1 1:1 1:3

Milan Jovanovi} (Standard)

FOTO: AGENCIJE

Mislim da }e nam ovaj rezultat biti dovoqan da se plasiramo u sqede}u rundu takmi~ewa. Imamo prednost od tri gola u gostima, a, opet, ovo je samo prvo poluvrijeme i moramo biti oprezni u Lije`u, rekao Jovanovi}

CIRIH - U prvim utakmi ca ma osmi ne fi na la Li ge Evro pe naj ve }u pre dnost ste kao je bel gij ski Standard iz Lije`a koji je predvo|en Milanom Jovanovi}em savladao Panatinaikos rezultatom 3:1. Reprezentativac Srbije je bio strijelac drugog gola za svo ju eki pu i asis tent

Igoru de Kamagru za tre}i pogodak. - Iskreno, prije utakmice nisam o~ekivao da }emo po bi je di ti ova ko vi so kim rezultatom, ali smo prikazali perfektnu igru na veoma visokom nivou. Panatinaikos je odigrao nekoliko dobrih utakmica u ovom ta kmi ~ewu, po go to vo

LIVERPUL pora`en od Lila
Istim rezultatom slavio je Hamburger protiv Anderle hta, u ~i jem sas ta vu ni je bilo Nemawe Rni}a. Identi~nim rezultatom slavio je i Juventus u duelu sa Fulamom. U derbiju ve~eri Lil je

savladao Liverpul, a odlu~uju}i gol postigao je Eden Hazar u 84. mi nu tu po sli je gre {ke od bra ne en gles kog tima. Pobjednika nije bilo u Madridu, iako je Sporting me~ pro tiv Atle ti ka za vr{io sa devetoricom igra~a na te re nu, po {to su iskqu~eni Tonel i Leandro Grimi. Bod Vol fsbur gu u Ka zawu protiv Rubina donio je Zvjezdan Misimovi}. Nerije{enim ishodom zavr{en je i me~ izme|u Valensi je i Ver de ra, ko ji je Nikola @igi} posmatrao sa klupe za rezervne igra~e, a poraz je izbjegao i Olimpik, ko ji je go lom Ha te ma Ben Afre u 90. minuti stigao do izjedna~ewa protiv Benfike. Revan{ me~evi su na programu u ~etvrtak, 18. marta.
www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Promjenqivo obla~no
Bawa Luka Doboj Tuzla Zvornik Bijeqina

Beograd
Subotica

Maks. Min.

6 oC -1 oC

Promjenqivo obla~no, malo toplije i uglavnom suvo, snijeg uglavnom u planinskim predjelima.

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura, Glas plus) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Prete`no obla~no
Ujutro umjereno do prete`no obla~no i hladno sa umjerenim mrazom. Du` rije~nih tokova, po kotlinama na zapadu, sjeveru i istoku zemqe mjestimi~no magla koja se ponegdje mo`e zadr`ati i du`e. Tokom dana promjenqivo obla~no sa sun~anim intervalima. Prete`no obla~no u planinama, a na jugu vi{e sun~anog vremena. U sjevernoj polovini zemqe duva}e slab zapadni i sjeverozapadni vjetar, a na jugu umjerena bura. Jutarwa temperatura vazduha lokalno i - 11 na visoravnima, u ostalim krajevima od 8 do - 1 stepen Celzijusa. Najvi{a dnevna temperatura vazduha od 0 do 8, na jugu do 11, jedino na planinama nekoliko stepeni Celzijusa ispod nule.

Zenica Sarajevo

Beograd

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka
Trebiwe

Maks. Min.

8 oC -5 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 4 13 5 5 6 7 Budimpe{ta Bukure{t Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 5 8 7 8 5 15 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 6 6 4 4 3 7 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 4 13 3 1 2 5

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 13. i 14. mart 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 7.20 7.50 8.20 8.40 10.30 12.00 12.05 13.00 Dora istra`uje, crtani film Dora istra`uje, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Pinokijeve avanture, crtani film Neznanci u raju, film Vijesti Hitna pomo}, serija Bu|elar 13.30 Magazin 14.00 Isto~no od raja 3, film 15.10 Dobro do{li 16.00 Vijesti 16.30 Pri~i nikad kraja 17.00 Popodne 18.30 Vijesti 19.00 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Top Gear, serija 21.00 Una, film 23.00 Cage Rage 0.00 Xej i Tihi Bib uzvra}aju udarac, film Info 7.30 8.10 9.00 10.00 10.20 11.10 11.30 11.40 12.00 12.10 12.40 13.00 13.40 14.10 14.50 15.40 16.30 16.50 18.50 19.30 20.10 20.30 21.00 23.10 0.40 1.10

Snajperista 3
Uloge: Tom Berinxer, Bajron Man, Xon Doman Re`ija: PJ Pesce

Babice

2100
PINK BH

Uloge: Sisi Spejsik, Piter Kojoti, Teri Kini Re`ija: Glen Xordan

1030
PINK BH

RTRS
Kuhiwica Jutro u Srpskoj Kvizolog Mali dnevnik Naruto, crtani film Tim Galaksi Crtani film Svemirski brod Zemqa Vijesti Pravoslavqe Rije~ vjere Turizam plus Dolinom Ibra kroz vjekove Ju`wa~ka dinastija @ivot i vrijeme Grizlija Adamsa Poaro, serija Ah ta planeta Odbojka (`) - finale Kupa BiH Put na SP 2010 Dnevnik Sviraj ne{to narodno Pravila igre, serija Tri pa jedan za Oslo Mjesec Koman~ija 3, film Autovizija Bang bang mrtav si, film 7.00 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 17.00 19.00 19.40 20.00 22.00 0.00 1.00

ATV
Crtani film Jutarwi program Vijesti Film o povr}u, crtani film Vitafon Vijesti [arp, film Auto {op magazin Najlu|e godine, serija Vatreni ring 2, film Borila~ke vje{tine, film Vijesti Muzika Dan obuke, film Vojnik, film Brus Li, serija Erotski film 6.00 6.05 8.00 8.10 10.05 10.50 11.00 12.30 13.00 13.05 13.30 14.10 15.10 15.55 16.50 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 0.30 1.30 3.00

RTS 1
Vijesti Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti Dizni Mo`e i druga~ije Dnevnik Sport plus Lud zbuwen normalan Vi i Mira Adawa Polak TV lica Selo gori a baba se ~e{qa, serija Do{lo doba da se qubav proba, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Selo gori a baba se ~e{qa, serija Tri pa jedan za Oslo Lagano paqewe, film Selo gori a baba se ~e{qa, serija Do{lo doba da se qubav proba, film Vi i Mira Adawa Polak 7.10 8.00 9.40 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.20 13.50 14.20 14.50 15.20 15.50 17.50 18.00 18.20 20.20 21.20 21.40 22.00 22.30 23.00 23.30

RTS 2
TV lica Gdje raste crvena paprat, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Agroinfo Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Dolinom Ibra kroz vijekove Metohijska zvona Vrele gume Fudbal: ^elzi - Vest Hem Total tenis Reli Fudbal: Hal Siti - Arsenal Dijete na{eg vremena Svijet sporta Jelen super liga Svijet ribolova Nemoj umrijeti mlad Evropa i Srbi Dr Nele Karajli}

Bel
8.00 8.30 10.00 10.05 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 Videostranice Ostrvo kraba, crtani film Vijesti Bistro, emisija o ribolovu Rijeke Evrope Iskoristi trenutak, putopis Vijesti Building Shop, emisija o gra|evinarstvu Vrele gume, emisija o automobilizmu Play now Still 14.30 Pravo lice 15.00 Muzi~ki zid 16.00 Bella, emisija o kulturi 17.00 Film 18.30 Koale, crtani film 19.00 Bel dan 19.30 Edzmond, serija 20.00 Put vina 21.30 Mali grad u Montani, serija 22.00 22 ~asa 22.30 Film 0.00 Bella, emisija o kulturi 1.00 Horoskop

PINK BH
7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 9.50 10.30 12.00 12.10 12.30 14.00 14.10 14.20 14.30 14.40 15.10 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 19.50 20.20 21.00 23.00 1.00 3.00 3.10 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Qubav je vje~na, serija BH net Robna ku}a Babice, film Info Kuku Vasa, serija Gold Music Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Zabavni program Tick, serija Seks i selo, serija Info Qubav je vje~na Show Time Info Opasna igra, serija Policijska stanica Seks i selo, serija Snajperista 3, film Pe}inski tinejxeri, film Film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka 7.00 7.20 8.00 8.05 8.40 9.40 10.30 11.20 11.50 12.30 12.50 13.40 15.40 15.50 18.00 19.00 19.30 20.10 22.00 22.10 23.10 0.10 2.10

BHT 1
Prirodna ba{tina BiH Godine prolaze Vijesti Tribunal Slalom (m) Slalom (`) Govor ti{ine Olimpijski magazin Slalom (m) Vijesti Slalom (`) Fudbal: Totenhem Hotspur - Blekburn Rovers Vijesti Fudbal: ^elzi - Vest Hem junajted Na slavnom putu ~aja Dnevnik Ku}ni qubimci, serija Ko{arka: [iroki HT Eronet - Cedevita Vijesti Ve~eras sa Xulsom Holandom F1 - kvalifikacije, snimak Film Na slavnom putu ~aja 7.00 7.30 7.50 8.10 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.10 14.00 14.30 15.40 16.20 16.30 16.40 17.20 17.50 18.40 19.10 19.30 20.10 21.50 22.20 23.10 1.20 3.30

HRT 1
Nau~na petica Iza ekrana Vijesti Istinita pri~a o Xesiju Xejmsu, film Vijesti Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Oprezno s an|elom, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Kulturna ba{tina Lovac na duhove Ekologija Svirci moji Luda ku}a, serija Loto Dnevnik Zvijezde pjevaju Vijesti Mamutica, film Izme|u qubavi i igre, film Kviz, film Metoda, film 12.30 12.50 13.30 14.30 16.50 18.40 19.30 20.00 21.50 23.10 23.50 0.40 8.00 8.50 10.00 11.10 12.10 13.00 14.20 15.20 17.00 18.00 18.50 19.10 20.00 22.50 0.50 2.50

OBN
Krilima do istorije Igra `ivota Zemqa daleke pro{losti, crtani film Balto 2, crtani film Ke~eri Fudbal - Evropska liga, pregled Ke~eri Daltri Kalhun, film Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Info Ekskluziv Pad Rimskog carstva, film Daltri Kalhun, film Pad Rimskog carstva, film Fudbal

Foks
e-TV Doma}in Fajront Republika Take{i F1, emisija F1 Smrt na Nilu, film 15.40 [upqina, film 17.50 Dosije 7.10 8.00 9.00 10.30 11.30 12.00 14.00 18.20 19.00 21.00 23.30 0.20 1.10 1.30 2.00 4.00 Ke{ taksi Izgubqeni, serija Ime ru`e, film Top Spid Survivor - kako je snimak Ke{ taksi Ameri~ko rvawe Smrt na Nilu, film [upqina, film

Vikom
7.00 7.30 8.00 9.00 10.30 11.00 12.00 14.30 15.00 Narodna muzika Tele{op Pismo glava, putopis Tele{op Narodna muzika Tele{op Srbija i svijet Radio i TV Tele{op Narodna muzika 16.00 Mjesta, krajevi, zanimqivosti 16.40 Vitafon 18.30 Dokaz stvarawa 19.30 Dnevnik RTS 20.30 Da mo`da ne 22.00 Narodna muzika 2.00 Erotski program

NOVA
7.50 9.30 9.50 10.10 10.40 11.10 12.00 13.00 15.00 17.00 17.10 18.10 19.10 20.00 21.50 23.50 1.30 2.30 3.50 5.30 7.00 Policijska posla, film Bumba, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Dora istra`uje, crtani film U slu~aju frke, serija Frikovi, serija ^arobnice, serija Vatrena oluja: Pakao, film Policijska posla, film Vijesti Nad lipom 35 Lud zbuwen normalan, serija Dnevnik Smrtonosna zona, film P~ele ubice, film Opasna po`uda, film Vidoviti Milan Ledeni pakao, film Smrtonosna zona, film Dobre namjere, film Nad lipom 35

8.00 8.20 9.00 9.30 11.50 13.40 15.50 18.00 18.30 19.00 20.00 21.30 23.00 0.40

Radio RS
6.00 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 19.30 Jutarwi program Vijesti Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika Muzika naroda 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Skrivene poruke, serija Hari Poter i zato~enik Azkabana, film Troje za tango, film Fudbal: Totenhem - Blekburn Elizabetaun, film Zvijezde ekstra Vijesti Hrvatska tra`i zvijezdu [rek Tre}i, film Policijska akademija 5: Zadatak Majami Bi~, film Samo nevoqa, film Torque: Bijes na dva to~ka, film

Crtani film Slalom (`) F1, kvalifikacije Atletika Ko{arka (`) Na legendarnom putu ~aja Nove avanture stare Kristine, serija Fudbal: Hajduk - Rijeka Volim fudbal Ritam tjedna Dobre namjere, No} u pozori{tu

BN
6.30 9.00 10.40 12.00 12.30 13.30 14.30 16.00 16.10 17.00 18.20 19.30 20.00 20.20 22.30 23.00 0.00 1.40 3.00 Jutarwi program Film Skrivena kamera Auto{op Stem 011 Gradske pri~e Film Novosti Glot frket Kao kod svoje ku}e Tu|e sla|e Monitor Vitafon - zvuk koji lije~i Uz {ank Pregled dana Muzika Film Film Film

HRT 2
6.40 7.10 7.30 7.40 7.50 7.55 8.40 9.20 9.40 10.30 10.50 11.20 11.50 101 Dalmatinac, crtani film Legenda o Tarzanu, crtani film TV vrti} Danica Ninin kutak Briqantin Slalom (m) Navrh jezika Slalom (`) Izazovi Automagazin ^etiri zida Slalom (m)

RTL
6.00 6.50 7.30 An|eo i |avo, serija Mifi, crtani film Deksterova laboratorija, crtani film

GLAS SRPSKE 13. i 14. mart 2010. 55

Trostruka igra
Uloge: Dominik Pursel, Xoj Brajant, Ali Larter Re`ija: Skot Zil

]ao inspektore

0
ATV

00

PINK BH

Uloge: Bata @ivojinovi}, Boro Stjepanovi} Re`ija: Zoran ^ali}

14

20

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
6.50 8.30 9.00 11.00 13.00 14.00 15.30 16.00 16.30 17.00 Pinokijeve avanture, crtani film Vodi~ za roditeqe Znawe na poklon Una, film Hitna pomo}, serija Isto~no od raja 4, film Dobro do{li Vijesti Pri~i nikad kraja Top Gear, serija 18.00 Patrola 18.30 Vijesti 19.00 Sun|er Bob, crtani film 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Drugi svjetski rat u boji 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Jelen Top 10 0.20 Isto~no od raja 3 i 4, film Info

RTRS

RTRS
6.00 6.30 7.00 7.20 8.10 9.00 10.00 10.30 11.00 12.00 12.10 13.00 13.20 13.50 14.20 16.00 17.10 18.10 18.50 19.30 20.10 21.10 22.40 23.40 1.10 Info kanal Stop bijeloj kugi Doktorologija Zdravqe je lijek Stop bijeloj kugi Duel struna Tim Galaksi, crtani film \ur|evdanske zvjezdice Kvizolog Vijesti Snop Ogwi{ta Sviraj ne{to narodno Heroji i fenomeni ]ao inspektore, film Od bisera grana Specijalna redakcija Put vina Pri~e o pjesmama Dnevnik Od bisera grana Sekula i wegove `ene, film Sportski pregled Izbor pjesme BiH za Pjesmu Evrovizije Magazin Lige {ampiona 7.00 8.00 9.50 10.00 10.50 11.30 12.00 13.00 13.40 16.00 16.30 17.40 18.30 19.00 20.00 21.00 23.00

RTS 1
6.05 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 11.00 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.00 15.00 15.10 15.50 16.00 17.00 17.30 18.20 18.50 19.30 20.00 21.00 23.00 23.05 23.50 0.00 1.30 Jutarwi program Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Hana Montana, serija Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Vijesti Bijela la|a, serija Robna ku}a Pri|i bli`e, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Bijela la|a, serija Devet mjeseci, film Vijesti Ri~ijevi, serija Dnevnik Egzit Bijela la|a, serija 7.40 8.00 9.00 9.30 9.40 10.00 10.30 11.00 12.00 12.20 12.50 13.10 13.40 16.00 16.10 16.50 18.50 20.10 21.10 22.40 23.30 0.00 1.00 1.30

RTS 2
Agroinfo Dozvolite Pustolov Dok. program Drama Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Brazde UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Kulturako aresipe Fudbal: Hajduk - Partizan Mi smo tim Magazin Lige {ampiona Fudbal: Sanderlend Man~ester Siti Filmska muzika Vizije budu}nosti Kraj vikenda, film Rat svjetova Integracija 70 godina hora RTS Vikend Evronet Fudbal: Hajduk - Partizan

Crtani film Jutarwi program Vijesti Hrana i vino Sporti}i Ulica Sezam Rokeri iz koko{iwca, crtani film Stipe u gostima, serija Povratak Betmena, film Sinema Magika Studio Najlu|e godine, serija Kulinarski qetopis Vijesti Stipe u gostima, serija Fudbal: Vaqadolid Real Madrid Pono} u vrtu dobra i zla, film

Bel
8.00 Videostranice 9.00 Crtani film 10.10 Sre}ko i baka Kata, crtani film 10.30 Midiganova misija 11.00 Manastiri Srbije 11.30 Rije~ vjere 12.00 Vijesti 12.30 Film 14.00 Kreni u prirodu 15.00 Mali grad u Montani, serija 16.30 17.30 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 22.00 22.30 Tojotin svijet prirode Biqana za vas Koale, crtani film Bel dan Edzmond, serija Bel ordinacija Dobra ti ve~e 22 ~asa Odjeqewe za istragu, serija 23.30 Biqana za vas 23.50 Horoskop

PINK BH
8.00 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 12.10 14.00 14.10 14.20 14.30 15.00 16.00 17.00 18.00 18.20 19.00 20.00 21.00 0.00 2.00 2.10 2.20 3.00 4.50 6.20 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Tick, serija BH net Balada o Lusi Vipl, film Info Gold ekspres Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mahala{i, serija Sva ta ravnica, serija Grand hitovi Dvogled Info Robna ku}a Sve za qubav Kursaxije Farma Trostruka igra, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Dvogled Film Gold ekspres Xuboks 7.00 7.20 8.05 8.30 8.50 10.00 10.05 10.30 11.10 12.05 12.50 14.40 16.20 16.50 19.00 19.30 20.00 20.30 21.00 22.30 22.40 23.10 0.00 2.00

BHT 1
Prirodna ba{tina Ku}ni qubimci Slagalica Najboqa emisija za mlade Debate o debatama Vijesti TV Liberti Josip Pejakovi}: U ime naroda Duhovni mostovi Savana, serija F1 Fudbal: Man~ester junajted - Fulam Smawi gas Fudbal: Sanderlend Man~ester Siti Dnevnik Liga {ampiona, magazin Global Magazin BH Eurosong {ou 2010 Vijesti Sport The Doha Debates Odbojka - finale kupa BiH Savana, serija 7.00 7.30 8.00 8.10 9.20 10.00 10.10 11.00 12.00 12.20 13.20 14.00 15.00 15.30 15.40 17.30 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 21.50 22.20 22.50 0.40

HRT 1
Obrazovni program Duhovni izazovi Vijesti Muzika Opera Vijesti Ruzmarin i maj~ina du{ica, serija Ruzmarin i maj~ina du{ica, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Flicka, film Lijepom na{om U istom loncu Loto Dnevnik Ko `eli biti milioner Odmori se zaslu`io si, serija Paralele Vijesti Poqa snova, film Ruzmarin i maj~ina du{ica, serija 8.00 9.00 10.00 10.30 11.10 12.00 13.00 14.00 14.50 16.30 17.10 17.50 18.20 18.50 20.00 22.00 23.00 23.50 0.50 3.20 4.00 5.00

OBN
Igra `ivota Lovci Vil i Grejs, serija Ke~eri Skrivene palme, serija Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne Fashion Police Viktorija Silveted Skrivena kamera Skrivena kamera Info Djevojka iz susjedstva, film Skrivene palme, serija Vil i Grejs, serija Doktor Rad Rimskog carstva, film Djevojka iz susjedstva, film Crveni tepih Fudbal

Foks
6.30 7.00 8.20 9.00 10.30 12.30 12.50 15.30 e-TV Doma}in Puka Wipeout Take{i Turirawe F1 Potpuno budan, film 17.30 Serbian Open kviz 18.20 Ke{ taksi 19.00 Izgubqeni 21.00 Partizanska eskadrila, film 23.20 Fajront Republika 0.20 Ameri~ko rvawe 1.20 Ke{ taksi 2.00 Top Spid 3.00 Razoreni snovi, film 4.30 ^aruga

Vikom
7.00 7.30 8.00 9.00 10.30 11.00 Narodna muzika Tele{op Pismo glava ZOO hobi Narodna muzika Tele{op U na{em ataru, emisija o poqoprivredi Radio i TV Narodna muzika 14.30 Tele{op 15.00 Gladna sam rodnog nema 16.40 Vitafon Narodna muzika 19.30 Dnevnik RTS 20.30 Pregled sedmice 21.00 Dokaz stvarawa 22.00 Izazovi istine 2.00 Erotski program

NOVA
8.00 8.10 8.40 9.00 9.30 10.30 11.00 11.30 12.00 13.00 14.00 15.00 16.30 16.40 19.10 20.00 21.00 22.50 0.10 0.40 2.10 3.50 5.00 Bumba, crtani film Superheroj Spajdermen, crtani film Dora istra`uje, crtani film U slu~aju frke, serija Ulica sje}awa, serija Automotiv Magazin Lige {ampiona Novac Eli Stoun, serija Zbogom biv{i, serija @ene ameri~kih vojnika, serija Danijelova k}i, film Vijesti Dug put ku}i, film Dnevnik Nad lipom 35 Moj de~ko se `eni, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Most sudbine, film No}ni ~uvar, film Crveni tepih Televizijska posla, serija

9.10 9.30 10.00 11.10 11.40 12.30 14.20 15.40 17.20 18.30 19.00 20.00 21.40 22.40 23.00 0.10

Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Jesen sti`e duwo moja, serija Jedna od de~kiju, serija Jezikova juha Pri~a o Lindi Mekartni, serija [rek 3, film Kolumbo, serija Diskaveri Vijesti Magazin Paranoja, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Policijska akademija 5: Zadatak Majami Bi~, film

17.50 Hokej: Red Bul Salcburg - Medve{~ak 20.10 Olimp 20.30 Daleki horizonti, film 23.10 Gara`a 23.40 Dobre namjere, serija 0.30 Muzika 1.30 Transfer

12.00 13.00

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 19.05 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica, omladinska emisija Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 20.05 21.00 21.05 Vijesti Razgovornik Vijesti Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
6.00 7.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 19.30 20.00 21.00 23.00 0.30 3.00 Koktel Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Sa Kraji{nicima po Krajini Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ke zvijezde Servis Karamela Bez maske Nedjeqno popodne Monitor Tu|e sla|e Utisak nedjeqe Slu~ajni partneri Astro~et Satelitski program

HRT 2
7.20 7.50 8.10 10.00 10.50 11.00 12.00 12.20 15.10 17.00 Tom i Xeri, crtani film Paulino qeto, serija Zvijezde pjevaju Nora Fora Biblija Misa Magazin LP F1 za veliku nagradu Bahreina Atletika Olimp

RTL
7.30 8.00 8.40 Skrivene poruke, serija Mifi, crtani film Deksterova laboratorija, crtani film

Xenifer Eniston u Batlerovom zagrqaju
Osim {to se {eta sa Yenifer po crvenom tepihu, Batler je priznao da se osje}a pomalo melanholi~no. - Na primjer, pozovem qude i dogovorim se sa wima o ~etiri razli~ita sce na ri ja za ve ~erwi izla zak, onda me uhvati pani ka, pa po zo vem jo{ prijateqa i dogovorim se o jo{ opcija. Pa mi je jo{ go re - po `a lio se Batler. On je pro ko men ta ri sao i tra ~e ve ko ji su upu }e ni na wegovu mogu}u romansu sa Yenifer. - Si gur no ne ma dima bez vatre. Ali dok me optu`uju za ne{to, ja sam vjerovatno negdje drugo grije{e}i sa ne kim dru gim. Pri li~no sam pametan {to se to ga ti ~e, znam kako da se izvu ~em ka`e Batler.
Xerard Batler

Luda planeta

Pornografija u crkvi
Neimenovani mu{karac star 55 godina iz Ejmsa u Ajovi provalio je u no}i izme|u ~etvrtka i petka u Prvu hri{}ansku crkvu u tom gradu, javio je Mondo. Sa sobom je ponio alat za obijawe, kao i porno-filmove. On je po crkvi pokupio plijen, hranu, kuhiwske aparate i odje}u, a zatim oti{ao u podrum gdje je cijele no}i gledao svoje “filmove za odrasle“. Ujutru su ga zatekli radnici crkve i uhap{en je.

Brzi brak
Xoan Kler neplanirano je krenula na putovawe na kojem je upoznala besku}nika, zaqubila se i vjen~ala sa wim poslije samo devet dana poznanstva. U 30. godini `ivota Xoan je imala posao i rje{avala svoje stambeno pitawe. Kada je u Los An|elesu upoznala besku}nika Daniela Orlika shvatila je da je ~ovjek wenog `ivota. Ovih dana Xoan i tridesetjednogodi{wi Daniel proslavi}e svoju sedmu godinu braka i wihovo drugo dijete je na putu. Imaju svoju muzi~ku izdava~ku ku}u, a Daniel je muzi~ar.

Xenifer Eniston

Fil mske par tne re Yeni fer Enis ton i Yerarda Batlera mediji posqedwih mjeseci poku{avaju da spoje i u stvarnosti. Par mnogo vremena provodi zajedno zbog promocije filma, a svaki wihov pogled stalno se analizira.

Yenifer i Yerard pro{etali su crvenim tepihom ispred londonskog bioskopa, povodom pre mi je re za je dni ~kog fil ma “Bo unty Hunter“. S obzirom na to da je jedna od glavnih zanima ci ja tra~ no vi na ra od ka da se Yeni fer rastala od Breda da joj na|u novog momka, trenutno je Batler glavni kandidat za tu ulogu. A i Yenifer s godinama izgleda sve boqe. Ovaj put se crvenim tepihom pro{etala u veoma kratkoj srebrnoj mini haqini, koja je otkri va la wene is kle sa ne no ge i za vodqivi dekolte.

Hilari Daf `eli malo vjen~awe
Mlada glumica i pjeva~i ca Hi la ri Daf za okupqena je pri pre ma ma za vjen~awe, ali najavila je da }e na pra vi ti ma lu sve ~a nost. Hilari i hokeja{ Majk Komri odlu~ili su da ka`u “da” poslije trogodi{we veze, a po{to je budu}em mlado `ewi sve je dno, ona odlu ~u je o svim de taqima svadbene sve~anosti. Iako je dobila dijamantski vjereni~ki prsten vrije dan mi li on do la ra, 22-godi{wa glumica ne `eli vjen~awe sa mnogo gostiju. - @elim da bude tradicionalno, ali ne preveliko vjen~awe, zato {to sam i ja si tna. Da na se be sta vim ogromnu haqinu izgledala bih smije{no - ka`e Hilari. Hilari, koju je ameri~ki magazin “Maksim“ pro{le go di ne uvrstio na listu najseksepilnijih `ena, wen momak zaprosio ju je na romanti~nom odmoru na Havajima.

Zbog romantike u zatvor
Neimenovani mu{karac poku{ao je da iznenadi svoju dragu tako {to je odlu~io da usred no}i do|e na wen balkon na drugom spratu u gradu Korbahu, javio je Mondo. @ena se probudila i pomislila da joj neko provaquje u ku}u i u panici pozvala policiju. Po{to su policajci stigli za nekoliko minuta, “romantik“ se uspani~io i poku{ao da pobjegne, pa su ga policajci pojurili i uhapsili.

NEKAD BILO...
Kanbera je postala glavni grad Australije 13. marta 1913. godine. Kao glavni grad Australije predstavqa najnaseqeniji grad u unutra{wosti ovog kontinenta. Smje{tena je u australijskoj prijestoni~koj teritoriji, 300 kilometara ju`no od Sidneja i 650 kilometara sjeveroisto~no od Melburna. Za prijestonicu Australije izabrana je kao kompromisno rje{ewe izme|u Sidneja i Melburna. Kanbera predstavqa neobi~an australijski grad koji je od samog nastanka, planski gra|en. Na me|unarodnom takmi~ewu Planskog ure|ewa i izgradwe grada, arhitekta Valter Grifin iz ^ikaga progla{en je za pobjednika. Arhitekta je obra}ao pa`wu na izgled samog grada i vegetaciju koja se tada nalazila na tom prostoru. Rije~ Kanbera poti~e iz jezika australijskih starosjedilaca, Aborixina i zna~i “mjesto za susret“.

POSQEDWA
Xenifer Lopez: Zbog mu`a volim fudbal
Xenifer Lopez otkriva da ju je suprug Mark Entoni pretvorio u pravog obo`avaoca ameri~kog fudbala. Mark je nedavno postao mawinski vlasnik kluba “Miami Dolphins“, a popularna pjeva~ica i glumica otkrila je u sebi novu, sportsku strast. - Na po~etku nisam bila sigurna svi|a li mi se to uop{te, ali sada sam odu{evqena. Obo`avam da idem na utakmice, da navijam, osjetim tu energiju. Ba{ je zabavno - ka`e Xenifer. Ona isti~e da Mark u`iva kao nikada prije. - To je najve}a stvar u wegovom `ivotu. Opsjednut je. Pomalo to i shvatam, isto je kao sa djevojkama i wihovom ospjednuto{}u cipelama - rekla je Xenifer.

Kanbera postala glavni grad

KOLUMNA

U Republici Srpskoj TEMA sve vi{e stanovnika podlo`no alergijskim bolestima

www.glassrpske.com

Ratnica Tri{i}ka i ostali
PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Proqe}e plodno tlo za alergije

Milorad Milinkovi}, rediteq, autor emisije “Pri~a o pjesmama“ na RTRS-u

BEN STILER, transformisan u Na’Vi-ja, najavqivao nominovane za najboqu {minku ili masku

2 13. i 14. mart 2010. GLAS PLUS

Kolumna
i tam dirqiv ~la nak objavqen prije nekoliko dana u sarajevskim “Danima“ o `enama i napadima na wih. Pi{e novinarka ovog magazina na ~etiri stranice o wima. Pardon, ~itave dvije stranice su posve}ene fotografijama najgorih `ena u dr`avi, poredanih po veli~ini vaqda da i tako, mi ~itaoci, mjerimo koli~inu wihove grozote. Najgora je, jer ima najve}u sliku, ona {to sik}e, a i obla~i se ko, mu{ko, ona Majki}ka. Za wom slijedi drugo mu{ko u `enskom izdawu, ona ~ista~ica sa kravatom, {to je gle ~uda dopredsjednica Ustavnog suda BiH, Palavri}ka, i na tre}em mjestu je prava `enica, ali neznalica Ali}ka koja je, nitko ne zna kako, na funkciji federalne ministrice obrazovawa. A na druge dvije stranice predvi|ene za tekst stoji gordo jedna `ena za govornicom, a iza we pi{e parola “za ~ovjeka“. Ona je u pravoj partiji (SDP-u) i pravoj novini (“Oslobo|ewu“) i mo `e po slu `i ti kao pri mjer pra ve `e ne, ali wen gri jeh je is ti cawe obi teqi u prvi plan. Ona je Lidija Kora}. I kona~no na posqedwoj fotografiji je jedan mu{karac, a nad wim stoji sagnuta jedna `ena. On je Haris Silajyi}, a ona je Munira Suba{i}. Ona bi trebalo da simbo li zi ra “pa tri jar hal nu ma tri cu, ‘stub’ porodice, ‘stub’ dru{tva, {to je naj~e{}e vidqivo kroz ona udru`ewa koja ne zastupaju prava `ena, ve} prava umrlih (supruga, sinova, bra}e...).“ Ovo je trebao biti primjer zloupotrebe uloge `ene. Sude}i prema fotografiji koja je izdvojena kao ilustracija tekstu o ovoj vrsti `ena, ispada da se Suba{i}ka brine i o Silajyi}u kao, eto, nekome `ivome. Monstruozno. Navoditi primjer u kojemu se `ene bore za prava svojih najbli`ih, uglavnom mu~ki ubijenih, pa samim time i za svoja prava kao wihovih najbli`ih srodnika, u najmawu ruku je neumjesno. @ene koje se bore za posthumna prava svojih najbli`ih su primjer `enske hrabrosti i odlu~nosti i relativizi ra ti tu wiho vu ulo gu zna ~i relativizirati i te`inu bremena koje one nose na svojim ple}ima. U spomenutom ~lanku nema slika samo wih, pravih, hrabrih, odlu~nih `ena koje treba da budu uvijek nanovo podr`ane i obrawene. Nema hrabrih sarajevskih novinarki na ~iji primjer se tu ukazuje. Nema Selimbegovi}ke, Karupove, Juri{i}ke i Ke ni }ke (vaqda su ovu posqedwu ubacili radi politi~ke korektnosti, a

^

i zato {to je o woj neprimjereno pisao “Avaz“). Kada bi se po mjeri uzoritosti redale wihove fotografije, mo`da bi trebale jo{ najmawe dvije stranice magazina.

ZLOUPOTREBA uloge `ene
Elem, pi{e u ovoj novini kako je ove novinarke trebalo braniti i kako su ih branili samo mu{karci, a one uslikane ni slu~ajno nije trebalo ni hvaliti ni braniti, implicira se tekstom. I da ironija ovog neprincipijelnog teksta bude jo{ ve}a, samo nekoliko stranica ispred u is tim no vi na ma je dna `e na, poga|ajmo da li je iz Dodikove stranke, dobi tri crne ta~ke. Ta~ke je dobila Ana Tri {i}-Ba bi}. Ona je pro gla {e na za “slu`benika za blokadu Ministarstva inostranih poslova“. Dakle, evo je jo{ jedna uba~ena da upropa{tava zemqu. Nema ve za {to `e na `i vi u Sa ra je vu i {to joj vaqa pro}i poslije posla gradom i {to je netko mo`e napasti, jer naprosto blokira rad dr`avne institucije. Nema veze niti to {to je `ena, nego je trebalo jo{ dodati na wene grijehe i sqede}e: “Tri{i}- Babi} bi prije nego {to se po nalogu svog {efa Milorada Do di ka po ~ne ma za ti ra tnim bo ja ma, morala znati da su qudska prava univerzalna...“. Da kle, ne sa mo da blo ki ra rad institu ci ja dr`ave, ova `ena promovira i ideje rata. Ostalo je jo{ samo da se kao specijalac maskira i sa Dodikom poleti u otvoreni rat protiv BiH. Pri tome ona ne zna da su qudska prava univerzalna. Pa ako su univerzalna i ako se samo nekoliko stranica iza nalazi principijelni tekst o za{titi `ena u BiH i wihovim pravima, kako onda tuma~iti ovaj izqev gweva pre ma je dnoj `e ni? A mo `da ni Tri{i}ka nije neka `ena. Mo`da je i ona `enska mu{kar~ina koja ne zaslu`uje za{titu dostojanstva ili je pak samo jedna od onih koje hrle iz RS da sve `i vo uni {te. I ne ka go ri vje {tica u paklu. [to god da joj se desi na kon objavqivawa ta kvog ko men ta ra nije ni va`no, zaslu`ila je. Ali ~ekajte `ena je...! Sada to vi{e nije uop}e bitno.

D

“U BiH se ne mo`e izdvojiti niti jedna BiH udruga koja je korektiv vlasti“, stoji izme|u ostaloga u citiranom tekstu u magazinu “Dani“. Izgleda da ba{ i ne mo`e, jer se nigdje ama ba{ nigdje ne primjewuju isti ar{ini, a pogotovo ne u medijima. Eto bija{e prije neki dan napadnuta novinarka “Nezavisnih novina“ Sawa ^akarevi} u Doboju i ne oglasi{e se tada niti mediji niti rodno senzibilne `ene i mu{karci, niti gender analiti~arke. [to li? Pa na pa dnu ta je bi la je dna `e na. Zar o svim slu~ajevima iste vrste ne treba reagirati na isti na~in? ^iwenica je da se ne reagira, kao {to se nedavno nije reagiralo ni na najgori oblik mizoginije koji je uprili~en direktno iz kabineta gradona~elnika Sarajeva. Bija{e napadnuta i Jasmina Sara~ u Mao~i, pa nikomu ni{ta. Kao {to se nije reagiralo ka da su zbog ne ka kvih kre di ta pi sa ne bquvotine o novinarki @eqki Domazet, koja je promptno progla{ena veoma blis kom pre mi je ru RS. Ni je nit ko ni trepnuo kada je o urednici Glasa pisano: “Ukoliko ste o~ekivali, a jeste, da }e na petom i {estom mjestu uslijediti spodobe… I Mirjana-Mira Kusmuk, prevarili ste se. Na ovoj plej-listi nema mjesta za mafija{ke sluge i higijeni~arke, ma kakve huqe bili, jer ti zlikovci su samo puki izvr{ioci naredbi {efova Kopawe i Dodika i kao takvi nedostojni da se sa tim veli~inama na|u rame uz rame.“ Ova `ena je ~esto progla{avana i “kurvom, qubavnicom, prequbnicom…“ i jo{ koje~ime, pa nitko ni{ta. Mo`da ni ova novinarka nije `ena, a mo`da je ba{ treba {ikanirati.

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

ISPADE da treba braniti samo neke
„Me |u tim, sve dok spol nu i na ci onal nu dis kri mi na ci ju u ja vnom pros to ru osu |u ju mu {kar ci, a `e ne ni je mo gle da ju, os tva ri vawe ra vno pra vnos ti spo lo va os ta je mrtvo slo vo na pa pi ru.“ Mo `da tre ba jo{ do da ti i dok ana li ti ~ar ke `en skih pra va u ja vnom prostoru jasno nagla{avaju koga treba, a koga ne treba braniti i dok tako ~ine najgoru mogu}u diskriminaciju u ime `ena, neka onda i ostane ostvarivawe

Nije nitko ni trepnuo kada je o urednici “Glasa“ pisano: “Ukoliko ste o~ekivali, a jeste, da }e na petom i {estom mjestu uslijediti spodobe… I Mirjana-Mira Kusmuk, prevarili ste se. Na ovoj plej-listi nema mjesta za mafija{ke sluge i higijeni~arke, ma kakve huqe bili, jer ti zlikovci su samo puki izvr{ioci naredbi {efova Kopawe i Dodika i kao takvi nedostojni da se sa tim veli~inama na|u rame uz rame”
prava na ravnopravnost mrtvo slovo. Barem je jasno da su ga ubile `ene za{titnice. Eto od toliko napadnutih `ena, intelektualki, novinarki, politi~arki, ku}anica… ispade da treba uvijek i nanovo braniti samo neke, a ostalima kako bude, uostalom tko ih tjera da se petqaju tamo gdje im nije mjesto. (Autorka je direktor Centra za kulturu dijaloga BiH)

Inbox
Iako je mart uveliko na kalendarima i visibabe su ve} najavqivale proqe}e, zima se ne predaje. Ve} nekoliko dana snijeg ne prestaje da pada, a umjesto o zimskim ~arolijama sve vi{e razmi{qamo o klizavim i neo~i{}enim trotoarima. Zbog svega toga saobra}aj je usporen, a qudi, ionako u`urbani, sve vi{e postaju nervozni. Izgleda da nikad kao ovih dana nije bilo vi{e nervoznih voza~a i pje{aka na ulicama. @ure}i da zavr{imo sve obaveze, uvijek rizikujemo da sa sapletemo sami o sebe. Ovih dana na mokrim i swe`nim ulicama to je veoma mogu}e. Bilo bi dobro da vi{e mislimo na sebe, a mawe na obaveze koje }emo i onako zavr{iti. lorrrasaa@yahoo.com

Komentar ~italaca

Servis fiskalne kase ili porez za budale
Dobio sam obavje{tewe o Zakonu o fiskalnim kasama, u kojem se ka`e da je obveznik du`an jednom godi{we da obavi servisirawe kase. Smije{no. Pa svi mi znamo da je ta fis kal na ka sa je dnos ta vni ja od kal ku la to ra, a da ne pri ~a mo o mo bilnom telefonu. Svako ko ima mobilni telefon nosi ga na popravku ka da se po kva ri, {to je i lo gi ~no. Uostalom, pa i garancija je tu. U redu, donesen je zakon da se moraju nabaviti fiskalne kase, ali dajte, molim vas, kakvo servisirawe, kakve gluposti. Malo je {to je uzeto na prodaji, pa izmi{qaju i tamo neko servisirawe. Je li problem u 50 maraka, plati{ 50 KM poreza za budale, ali i to im je malo. Pa ne mogu ni da do|u po kasu, ve} im se mora donijeti na lice mjesta, da bi je tamo samo uzeli i istu je vratili bez ikakvog servisa. I kakav je to aparat koji se mora servisirati jednom godi{we, a ko{ta 1.000 KM. I {lag na kraju, ako se ne obavi te hni ~ki pre gled je dnom go di{we, pla}a se kazna od 2.000 do 15.000 KM. U ~emu je razlika, pa mogli su staviti od 15.000 do 50.000, mo`e im se. Zar nije lak{e re}i dajte godi{we jo{ 50 KM za kasu (porez za budale) i u redu. Evo 50 KM, ali pustite nas na miru. Koga treba lagati s nekakvim servisirawima. Pa digitron na pijaci od deset maraka }e izdr`ati tri godine, a ne kasa od 1.000 KM. Dragi{a Dr~avi} Bawa Luka

GLAS PLUS 13. i 14. mart 2010. 3

8 - 12. 3. 8. 3.
Komisija za bezbjednost Parlamenta BiH ispita}e istinitost informacija da u Sarajevu postoje {kole koje rade po nastavnom planu i programu islamskih zemaqa. Prema mi{qewu predstavnika Srba u FBiH to predstavqa jo{ jedan u nizu poku{aja islamizacije BiH. - Takve {kole postoje u Gorwoj Mao~i, a vi{e puta sam rekao da kada je rije~ o BiH, vrh vehabizma nije tamo, nego negdje u Sarajevu – istakao je ~lan Komisije za bezbjednost BiH Mirko Okoli}. Prema nezvani~nim informacijama, u Sarajevu postoji {est {kola koje rade po nastavnom planu i programu islamskih zemaqa, a wihovo osnivawe su finansirale arapske zemqe. [kole se nalaze u Osijeku, Ilixi, Ilija{u i Grbavici. Me|u tim {kolama su i “Al Amel“ i “El Manar“ u Ilixi.

Doga|aj sedmice
Sud u Londonu prihvatio 300.000 funti kaucije Sanele Xenkins

10. 3.

la{tvo RS Specijalno tu`i etu Poqopriu “predm vodi istragu wom i ” u vezi sa izgrad vredni institut RSstanova u Bawoj Luci, a intak prodajom {ezdese znismen Jovan Vidovi} i ovaj in bili bi vestitori su stitut. zavod RS, kako je Urbanisti~ki da se provjerava i to dovi}u i Poqoprivrednom inU tu`ila{tvu ka`u jima su se 48,88 vlasni{tva, Vi u kojem Vidovi} ima o projekte za izgradwu dvije zgrade u ko radi . stitutu besplatno nalazili ovi stanoviti~kom zavodu kontroli{u cija u Urbanis i krim-poli o investiPoreska uprava RS Zavod besplatno radio za Vidovi}a, ka si oko tih poslova izno 4 projekta koje je 17 . Ukupna vrijednost tora, i wegove firme Vidovi} je ne pla}aju}i usluge Zavoda iz raka. pet miliona ma dr`avi. reza bjegao i pla}awe po nu dokumentaciju o |e ja RS izuzela je odre UrbanistiPolici jskom poslovawu finansi ~kog zavoda RS.

9. 3.

Ejup Gani} pu{ten uz “veoma stroge“ uslove i bi}e na slobodi na teritoriji Britanije, do odluke britanskog suda o zahtjevu Srbije da joj Gani} bude izru~en na osnovu optu`bi za ratne zlo~ine, {to se o~ekuje 25. marta ili najkasnije 14. aprila

Gani} pu{ten iz pritvora

Vi{e hiqada penzionera iz RS ulo`ilo `albe zbog smawene februarske penzije, radi ~ega je Fond PIO RS aktivirao stru~no osobqe u 53 poslovnice iz {est filijala kako bi wihove `albe prije bile primqene na razmatrawe. Izmjenama i dopunama Zakona o PIO RS, februarska penzija za oko 40.000 penzionera je umawena. Penzioneri iz ~itave Republike Srpske tra`e obja{wewa u vezi sa izmjenama. Predsjednik Udru`ewa penzionera RS Rade Rakuq rekao je da pojedini penzioneri nisu dobili novo rje{ewe za penziju i da su pojedina umawewa imala tehni~kih nepravilnosti. Iz Vlade RS je saop{teno da nije ta~no da Vlada umawuje penzije, ve} kroz precizno utvr|ene zakonske propise umawuje prava, koja su nerealno u godinama prije dolaska ove Vlade sticali pojedini penzioneri u RS, i to na teret onih penzionera koji su penzionisani sa punim radnim sta`om.

Srbi protestovali ispred Vi{eg suda u Londonu PRIREDILA: SANDRA MILETI] sandra@glassrpske.com

FOTO: GLAS SRPSKE

11. 3.

12. 3.
Srpski predstavnici u institucijama u BiH, koji se protive protivustavnom djelovawu bo{wa~kih politi~ara i poku{aju pravqewa privatne dr`ave, u narednim danima mora}e da razmisle i odlu~e kako }e i da li }e uop{te ubudu}e raditi u tim institucijama. Izjavio je to u Bawoj Luci ~lan Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske Neboj{a Radmanovi} dodaju}i da je u posqedwe vrijeme BiH do{lo do dramati~nog eskalirawa negativnih tendencija. - To je uzrokovao bo{wa~ki politi~ki establi{ment iz Sarajeva koji djeluje protivustavno i protivzakonito. Niko iz RS ne}e u~estvovati u pravqewu privatne dr`ave - istakao je Radmanovi}.

buxetu inU ovogodi{wem te|eno 1,13 }e u{ stitucija BiH bi awewem buxetskih ona maraka um mili itucija koje t odsto za 14 inst edstava od dese imaju lo{ revizorski izvjesr godina la je Komisija uzastopno vi{e og novca, odlu~i tro{ewu buyetsk yet Parlamenta BiH. {taj o za finansije i bu slu`bu revizije imamo deset godina, vnu na a je situacija da Gla izvje{taja niko nije imao priliku da - Apsurdn revizorskih je zamjenik ali i poslije deset e propuste koji su prisutni - rekao sudu doka`e ogromn ju}eg Komisije Lazar Prodanovi}. predsjedava sjetio da su, preSadik Bahti} je pod vaju}i ove komisije {iji odnos prema buyetskom novPredsjeda ra, najlo ma nalazima revizo stvo odbrane, Agencija za unapre|ewe nsija i ali Ministar cu im Ministarstvo fina stranih investicija, rstvo za qudska prava trezora i Minista ce BiH. i izbjegli

LONDON - Vi{i sud u Londonu odlu~io je u ~etvrtak da uz kauciju pusti na uslovnu slobodu ra tnog ~la na Pred sje dni{ tva RBiH Ejupa Gani}a, osumwi~enog za ratni zlo~in nad vojnicima JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu, 1992. godine. Gani} je pu{ten uz “veoma stroge“ uslove i bi}e na slobodi na teritoriji Britanije, do odluke britanskog suda o zahtjevu Srbije da joj Gani} bude izru~en na osnovu optu`bi za ratne zlo~ine, {to se o~ekuje 25. marta ili najkasnije 14. aprila. Sud je saop{tio da je kauciju od 300.000 funti platila “anonimna dama koja posjeduje znatna sredstva“, dok je u intervjuu “Globusu“ Sanela Dijana Yenkins rekla je da je ona dala novac.

U SUDNICI u Londonu bio i Haris Silajxi}
Ova Bo{wakiwa iz Sarajeva udata je za uglednog britanskog bankara Royera Yenkinsa. Ona ka`e da je “po~asna savjetnica“ predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a. Ministar unutra{wih poslova Srbije Ivica Da~i} izjavio je da je odluka o pu{tawu na privremenu slobodu Gani}a proceduralno pitawe i izrazio uvjerewe da }e prilikom dono{ewa odluke o zahtjevu Beograda za wegovim izru~ewem “ozbiqno biti razmotreni dokazi Srbije“. Srbija je u srijedu uputila molbu za Gani}evo izru~ewe, kao i obimnu sudsku dokumentaciju. U sudnici suda u Londonu u petak je bio i Silajyi}, {to ukazuje na politi~ki zna~aj koji se ovom slu~aju pridaje u Sarajevu. Silajyi} je odr`ao sastanke sa ministrom inostranih poslova Ve-

like Britanije Dejvidom Milibandom i biv{im visokim predstavnikom u BiH Pe di jem E{da unom. Forin ofis je poslije sastanka Milibanda i Silajyi}a saop{tio da je “hap{ewe Gani}a stvar sudstva, koja se ne dovodi u vezu sa diplomatskim ili politi~kim stavom britanske vlade“. Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} rekao je da je najboqe da “slu~aj Gani}“ bude ostavqen u domenu pravde i pravosu|a, ~ime }e se ispo{tovati i evropski standardi. Premijer RS Milorad Dodik ocijenio je da odlazak u London Silajyi}a nije doprinio pu{tawu Gani}a na slobodu, jer “on nije toliko mo}an ni u Sarajevu, a kamoli u Londonu“. - Smatram da je zloupotrijebio funkciju predsjedavaju}eg Predsjedni{ tva BiH, jer ne ma odlu ke Predsjedni{tva da Silajyi} putuje - rekao je Dodik. Dodao je da je potpuno siguran u Gani}evu odgovornost za ratni zlo~in, ali da }e to utvrditi pravosudni organi. - Vjerovatno je da su dokazi koje je Srbija dostavila sasvim dovoqni da wega odr`e u pravosudnom postupku pred sudom u Srbiji ili bilo gdje u svijetu - naveo je Dodik. Srbi iz BiH odr`ali su u petak protest ispred zgrade suda u kom je saslu{an Gani}. Gani} je uhap{en na londonskom aerodromu “Hitrou“ 1. marta na zahtjev Srbije.

Uslovi
Gani} }e u idu}em periodu boraviti na adresi u centru Londona, a mora}e redovno da se javqa policiji i preko no}i ne}e smjeti da izlazi iz objekta u kojem boravi.

4 13. i 14. mart 2010. GLAS PLUS

Ranko [krbi}, ministar zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske

Na`alost, broj pacijenata sa malignim oboqewima raste i primorani smo da pacijente {aqemo u druge bolnice, {to je bilo “usko grlo“ u zdravstvenom sistemu. Odlu~ili smo da u|emo u privatno-javno partnerstvo i sve se odvija po planu, tako da bi centar za radioterapiju trebalo da bude gotov do kraja jula, a prvi pacijenti ve} 1. avgusta mo}i }e primiti terapiju zra~ewa u Srpskoj
RAZGOVARALA: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

en tar za ra di ote ra pi ju u Kli ni ~kom cen tru u Bawoj Lu ci bi }e je dan od naj sa vre me ni jih centara u jugoisto~noj Evropi sa najsavremenijom opremom i eki pom stru~waka koji }e biti stalno zaposleni. Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske“ ministar zdravqa i socijalne za{tite RS Ranko [krbi}. - Od nove godine o~ekujem rad centra za radioterapiju u punom kapacitetu, ~i me rje {a va mo je dan od najve}ih problema u zdravstvenom sistemu Republike Srpske - rekao je [krbi}. GLAS: Ko li ko }e iz gradwa centra za radiotera pi ju u Kli ni ~kom centru pomo}i pacijentima pri lije~ewu od malignih oboqewa? [KRBI]: Na `a lost, broj pa ci je na ta sa ma li gnim oboqewima ras te i primorani smo da pacijente {aqemo u druge bolnice. Odlu ~i li smo da u|e mo u privatno-javno partnerstvo i za sada se sve odvija prema planu. Centar bi trebalo da bude zavr{en do kraja jula, a prvi pacijenti mo}i }e ve} 1. av gus ta pri mi ti terapiju zra~ewa u Srpskoj. GLAS: [ta Ministarstvo zdravqa i so ci jal ne za {ti te RS ove go di ne

C

planira da uradi da bi se unaprijedio rad zdravstvenih ustanova u Srpskoj? [KRBI]: Jo{ 2006. godine napravili smo sveobu hva tnu ana li zu stawa u zdravstvenom sektoru na raznim nivoima, koja je pokaza la ka kva je si tu aci ja u zdrav stve nim us ta no va ma, ali i koje su potrebe stanovni{ tva za zdrav stve nom uslugom. Ove godine realizujemo pro gram dru gog ko rej skog kredita od 25 miliona dolara za nabavku najsavremenije dijagnosti~ke opreme za sve bol ni ce. S je dne stra ne smo nas to ja li da “pos pre mi mo“ pos to je }e stawe, za tim da bol ni ce opre mi mo vrhun skom opre mom i tre}e, mo`da i najva`ni je, da una pri je di mo edukaciju kadra, {to je bilo gotovo zamrlo za vrijeme ra ta. Mno gi qeka ri bi li su na edukaciji u Americi, Aus tri ji, te nas to ji mo da stalno dovodimo jaka imena iz zdravstva da u~e na{e doktore najsavremenijim metodima lije~ewa. Zna~ajna sred stva ulo `i li smo i u unapre|ewe sistema kvaliteta, jer je pacijent taj koji tre ba da do bi je naj boqu uslu gu. Zdrav ~o vjek ima hiqadu `eqa, a bo les tan samo jednu - da ozdravi. GLAS: Ko li ko }e na javqena saradwa sa privatnim am bu lan ta ma u RS doprinijeti poboq{awu i

Ranko [krbi}

FOTO: S. ILI]

po ve }awu uslu ga pa ci jen tima u RS? [KRBI]: I pored velikog truda i ulagawa da se po boq{a ju uslo vi ra da u zdravstvenim ustanovama, u posqedwe vrijeme smo primijetili da jo{ imamo neade kva tnu dos tu pnost zdrav stve ne za {ti te. Pro blem predstavqa i zna~ajan porast broja oboqewa, te je zbog to ga do {lo do za gu {ewa u zdravstvenom sistemu Re pu bli ke Srpske, na ro ~i to ka da je ri je~ o specijalisti~kim pregledima i kon sul ta ti vnim pre gle di ma spe ci ja lis ta. Da bismo to prevazi{li odlu~ili smo da Fond napravi zna~ajne iskorake i da se u zdravstveni sistem zna~ajnije ukqu~i i privatni sektor, jer smo, ipak, u regionu lideri kada je rije~ o privatno-javnom partnerstvu. Kroz ovaj projekat ra di }e se i pro je kat iz gradwe i opremawe centra za kardiohirurgiju u Slatini. Time }emo uvesti dodatni red u privatni sektor, `elimo da uvedemo {to vi{e kon sul ta na ta spe ci ja lis ta ko ji bi ra di li za timove porodi~ne medicine

i time poja~ali wihovu me|usobnu vezu. Rezultat svega ovo ga jes te da }e pa ci jent dobiti br`u i boqu uslugu. Pa ci jen tu je bi tno da mu zdravstvena kwi`ica va`i i kod privatnika i o~ekujemo da }e mo im zna ~aj no smawiti lis te i vri je me ~ekawa kod specijaliste.

ZDRAVSTVENA kwi`ica }e va`iti i kod privatnika
GLAS: Sa ka kvim ka pacitetima i kadrom raspola`u klini~ki centri u RS kada se radi o operacijama na srcu? [KRBI]: Kla si ~ne otvo re ne ope ra ci je srca u RS se ne rade i primorani smo da pacijente {aqemo u inos tran stvo. Upra vo iz tog ra zlo ga odlu ~i li smo da u|e mo u pro je kat iz gradwe specijalne bolnice za kar di ohi rur gi ju sa `eqom da i mi po~nemo to radimo. [to se ti~e ostalih za hva ta na srcu, pri je tri go di ne opre mi li smo sa lu za ka te te ri za ci ju srca, ko ja pred stavqa naj svje tli ji se gment zdrav stve nog sis te ma. Na {i ti mo vi do kto ra to to li ko dobro rade da spadamo u sami svjet ski vrh po bro ju ura|enih procedura, malom broju komplikacija i niskoj sto pi smrtnih is ho da. Imamo ambiciozne planove i ve} smo se dogovorili o velikom projektu koji je u sas ta vu re kon stru kci je Kli ni ~kog cen tra Bawa Lu ka, a to je iz gradwa ju `nog krila u kojem }e biti smje{tene specijalisti~ke slu `be i po tpu no opremqene dvije kateterizo va ne sa le za srce, ~i me bismo dobili jedan zaokru`en sistem.

Planovi
GLAS: Koliko }e pa`we ove godine Ministarstvo pokloniti promovisawu usluga koje zdravstveni sistem RS daje pacijentima? [KRBI]: Fond zdravstvenog osigurawa RS uradio je mnogo stvari o tom pitawu, pravili su odre|en set bro{ura da bi pacijenti spoznali svoja prava. Mi `elimo da edukujemo stanovni{tvo i taj dio komunikacije nam je i te kako va`an da bi qudi znali {ta su na{e preporuke i koja su wihova prava. @eqa nam je da imamo stalni dijalog sa pacijentima i predstavnicima udru`ewa pacijenata, da bismo ta prava postavili na adekvatan nivo. U ovome smo dosta napredovali. Enormno je, izme|u ostalog, pove}ana lista besplatnih lijekova.

GLAS: Kra jem pro {le godine najavqeno je otvarawe centara za mo`dane udare u bolnicama u RS. U ko jim zdrav stve nim us ta no va ma u Srpskoj bi ove godine trebalo da se formiraju ovi centri? [KRBI]: Prvi cen tar za mo`dani udar otvorili smo u Bawoj Luci, jer su je di no tu pos to ja li po trebni tehni~ki preduslovi. Jedan od uslova bio je i pos to jawe ade kva tne di ja gnostike, odnosno CT apara ta. Da bi smo po di gli tehni~ke uslove u bolnicama, kroz ovaj pro je kat iz Ko re je, vri je dan 25 mi li ona do la ra, in sis ti ra li smo da nijedan CT koji dolazi u RS ne mo`e biti ni`eg standarda. Idealan je 16-slajsni CT koji smo naru ~i li za sve bol ni ce u Srpskoj. Bolnica u Gradi{ci je spremna i ~eka novi CT. Svjesni smo da moramo da una pri je di mo Slu `bu hi tne po mo }i. Prvi ko rak je nabavka sanitetskih kombija koji su opremqeni savremenom opremom i koji su ates ti ra ni. Na ba vi li smo vi{e od 50 vozila i gotovo da ne}e biti doma zdravqa bez novog sanitetskog vozila ko je je do bi lo atest evropske kompanije. Sqede}i korak je ugradwa adekvatne opre me iden ti ~ne za sva ki tim Hi tne slu `be. Tre }i ko rak je da se ra de ur gen tni cen tri pri bol nicama. Paralelno sa ovim opremawem, razgovaramo sa odre |e nim kom pa ni ja ma u svijetu s ciqem uvo|ewa i tzv. dispe~erskih centara. GLAS: Po je di ni pred stavnici sindikata tvrde da u zdravstvenom sistemu u RS ne dos ta je oko 1.600 qekara za wegovo normalno fun kci oni sawe. Na vo -

de i da, prema novom Zakonu o zdrav stve noj za {ti ti, stu dent ko ji je za vr{io me di cin ski fa kultet nema zakonom predvi |e no ni je dno ra dno mjes to u me di ci ni. Ka ko ovo komentari{ete? [KRBI]: Ovo ne treba da bu de bri ga sin di ka ta, jer on treba da brine o svom ~lan stvu i o qudi ma ko ji ve} ra de u sis te mu. Podatak nije ta~an i on je pau{alno izre~en da bi se skre nu la me dij ska pa`wa. Za svaku oblast pratimo i planiramo koji broj kadrova nam je potreban. GLAS: Nedavno je trudnici u Isto~nom Sarajevu na pla }en re do vni pre gled, a u Fon du zdrav stve nog osi gu rawa RS su izri~iti da su ovi pregledi za ovu ka te go ri ju sta no vni{ tva bes pla tni. Kako ovo komentari{ete? [KRBI]: To je ne do pus ti vo. Di re kto ru te zdravstvene ustanove ukazano je da se to ni je smje lo de si ti. Bez ob zi ra na ra dni ili osi gu ra ni sta tus tru dni ce, ta kvoj oso bi se ni u kom slu~aju nije smio naplatiti pregled.

Nedostatak
GLAS: Koji stru~waci nedostaju zdravstvenom sistemu Srpske? [KRBI]: Analize su pokazale da nemamo dovoqan broj anesteziologa. Veliki broj mladih qudi nalazi se na edukaciji, naro~ito iz oblasti radioterapije. Potrebno je poja~ati broj radiologa, a nemamo ni dovoqan broj nefrologa. Pored toga, moramo da poja~amo i broj dijabetologa.

NABAVQENO 50 sanitetskih vozila za bolnice u Republici Srpskoj

GLAS PLUS 13. i 14. mart 2010. 5
FOTO: R. TASI]

Vi{egrad obiqe`io 35 godina od smrti Ive Andri}a

U~enici i profesori kwi`evnim ve~erima podsje}aju da vrijeme Andri}evih djela nikad ne prolazi i da su poruke iz wih stalne, nepromjenqive i univerzalne

Nek vam je kwiga u uzglavqu

PI[E: RADOJE TASI] krozrs@glassrpske.com

ovodom 35 godina od smrti kwi`evnika i no be lov ca Ive An dri }a Vi {e grad je organizovao niz kulturnih sadr`aja. Dru{tvo qubiteqa pisane rije~i “Most“ u spomen-biblioteci, koja nosi ime slavnog pisca, odr`alo je kwi`evno ve~e, a u~enici Sredwe {kole “Ivo Andri}“ su misli iz Andri}evih djela govorili pored spomenika kwi`evniku svjetskog glasa, pored }uprije na Drini. Na spo men-obiqe `je od bijelog mermera u~enici su polo`ili bukete svje`ih crvenih ru`a. Tako je to u Vi{egradu od 1975. godine, 13. marta, dana kada je u Beogradu prestalo da kuca srce srpskog pisca i sugra|anina Vi{egra|ana. Profesor u penziji Bo`idar Poli} se prisje}a da je delegacija vi{egradske op{tine sas tavqena od ra dni ka iz oblas ti kul tu re posqedwa

P

dr`ala po~asnu stra`u Ivi Andri}u u sali za kremaciju. - Sje}am se da je na polagawu urne sa pepelom majstora pi sa ne ri je ~i na No vom grobqu u Beogradu u ime Vi{egrada prisustvovala i direktorka Narodne biblioteke iz grada na Drini Milojka Mikavica. Andri} je prilikom svojih posjeta gradu svog djetiwstva obavezno svra}ao u biblioteku, darivao je novcem za nabavku novih kwiga. Ni danas ne}u zaboraviti rije~i ovog skromnog, smjernog i tihog ~ovjeka, koji je malo govorio, ali mu je svaka izgovorena rije~ bila zlata vrijedna. “U svom stanu, ku}i iznad kreveta postavite malu policu i na wu bar nekoliko kwiga. Nek vam je kwiga u uzglavqu“, poru~io je Andri}, a prisje}a se profesor Poli}. Vje~ita dilema u gradu u kojem je Andri} zavr{io osnovnu {kolu je koliko su se Vi{egra|ani odu`ili ~ovjeku koji je u svojim djelima proslavio wihov grad. Mnogi smatraju da je to ve-

oma skromno, misle}i i na Mehmed-pa{u Sokolovi}a, zadu`binara }uprije na Drini i pisca koji ga je hronikom romanom, ~ija se radwa prote`e u ~etiri vijeka, ovjen~ao neprola znom kwi`e vnom sla vom. Mehmed-pa{a Sokolovi} je Vi{egradu, tada maloj turskoj kasabi, podario veli~anstvenu gra|evinu sa 11 vitkih lukova. Ivo Andri} je u svojim literarnim i filozofsko-simboli~kim razmi{qawima o mostu istakao snagu wegove trajnosti i neuni{tivosti, ali i qepotu gra|evine, “kojoj na svetu ravne nema“ i na koju su Vi{egra|ani s generacije na generaciju iznad svega ponosni.

PISAC bio o~aran qepotom }uprije
Za Andri}a je “wegov vek, iako smrtan po sebi li~io na ve~nost, jer mu je kraj nedogledan“. O~aran qepotom }uprije, ~iji se svodovi ogledaju u pokatkad mirnoj povr{ini vode, ona je za wega “neobi~an |erdan u dve boje koje trepere na suncu“. Most je za radoznalog dje~a~i}a, koji svijet vidi kroz okvir prozora svoje sobe, ~ija je polovina pokrivena siluetom }uprije na Drini, “savr{en i ~udan u svojoj lepoti“ ili je “~udna arabeska na zelenoj vodi, me|u tamnim brdima“. Andri} , na kraju romana “kad je most grozno i du{manski prese~en po polovini“ vidi wegovu pobjedu nad bezdanom i zlom, jer “izlomqene strane prekinutih lukova bolno te`e jedna ka drugoj“. I na kraju veliki pisac i mislilac zakqu~uje da u Vi{egra|anima uvijek preovladava nes vje sna fi lo zo fi ja ovog grada “da je `ivot neshvatqivo ~udo, jer se neprestano tro{i i osipa, a ipak traje i stoji ~vrsto kao na Drini }uprija“. Filozofskim i univer-

zalnim porukama u romanu Andri} je uputio brojne poruke o `ivotu i svojim Vi{egra|anima i qudima na svim svjetskim meridijanima. Nauka o `ivotu, odnosu dobra i zla, vezi izme|u straha i neizvjesnosti, ponavqawu doga|aja i sudbina, neminovnosti istorijskih promjena, ali i snazi i nemo}i ~ovjeka ili o wegovom humanizmu, kao iz svetih pisma, ~ita se iz Andri}evog romana i brojih pripovjedaka, ~ija je radwa u vezi sa Vi{egradom i wegovom okolinom. Ti toponimi, sela i naseqa, brda i bregovi, planine i klisure, zahvaquju}i romansijeru, urezani su u misli ~italaca ovog {tiva iz cijelog svijeta. I to je Andri}ev dug prema zavi~aju. Vi{egra|ani su se trudili da se bar na skroman na~in odu`e “svojoj“ i svjetskoj kwi`evnoj veli~ini. Go di nu po sli je wego ve smrti, grupa kulturnih entuzijasta osniva kulturnu manifestaciju wemu posve}enu pod poeti~nim nazivom “Vi{egradska staza“. Profesor kwi`evnosti i veliki poznavalac Andri}evog djela Dragi{a Stanoj~i} se sje}a da se dugo raspravqalo kako da se da ime manifestaciji koja }e imati, tada, jugo-

slovenski karakter. - Sjetili smo se Andri}evog eseja “Staze“, u kojem se ka`e: “Na po~etku svih staza i puteva u osnovi same misli o wima stoji o{tro i neizbrisivo urezana staza kojom sam prvi put u `ivotu prohodao. Bilo je to u Vi{egradu...“ . Ovaj kulturni doga|aj pre`ivio je sve neda}e, pa i one ratne i svake godine se odr`ava u Vi{egradu - ka`e Stanoj~i}. Na Andri}a, wegovo djelo i dane gdje je proveo djetiwstvo i odakle je i{ao u osnovnu {kolu podsje}a i omawa ku}a na lijevoj obali Drine. Ka da je pos tao ve} po zna to kwi`evno ime Ivo je 1953. godine ku}u poklonio op{tini, a op{tinska vlast, na iznena|ewe mnogih, ovo zdawe prodaje porodici Ploski}. Kad je Andri} dobio Nobelovu nagradu za kwi`evnost, Vi{egra|ani poku{avaju da otkupe wegovu ku}u, ali bez uspjeha. - Jedino {to je tada{wi Socijalisti~ki savez uspio je da se 1976. godine na wen zid postavi mala mermerna plo~a na kojoj i pi{e: “U ovoj ku}i je proveo djetiwstvo nobelovac Ivo Andri}. Poslije otaybinskog rata i ulica u kojoj se ku}a nalazi dobila je pi{~evo ime“, ka`e hroni~ar vi{egradskih zbivawa Qubomir Mutap~i}.

Na desetu godi{wicu od Andri}eve smrti za vrijeme odr`avawa Devete “Vi{egradske staze“ 1985. godine wegov drug, putopisac Zuko Yumhur otkrio je pored }uprije spomen-obiqe`je od bijelog merme ra ~o vje ku ko ji je pe rom proslavio ovaj kraj. Spomenik krajputa{ u obliku otvorene kwige sa pozitivom i negativom pi{~evog lika uradio je akademski vajar Qupko Antunovi}, a na wemu je uklesano ime i prezime pisca i godina ro|ewa i smrti. “U }utawu je sigurnost“ - rekao bi Andri}. U spomen-biblioteci, koju u prefiksu krasi ime nobelovca, nalazi se i spomen-soba wemu posve}ena. A u woj 500 svezaka o Andri}u i prevodi wegovih djela na 50 svjetskih jezika. I sredwa {kola u Vi{egradu nosi Andri}evo ime. U~enici i profesori kwi`evnim ve~erima podsje}aju da vrijeme Andri}evih djela nikad ne prolazi i da su poruke iz wih stalne, nepromjenqive i univerzalne. “Andri}a treba stalno ~itati. To je mislilac koji za svako vrijeme, pa ~ak i svaku `ivotnu situaciju, ima mudru pouku. Pouku koja podu~ava i opo miwe“, ka `e pro fe sor kwi`evnosti u Sredwoj {koli “Ivo Andri}“ Dijana In|i}.

Dijana In|i}

Spomen-u~ionica
Prije dvije godine u zgradi u kojoj je za vrijeme austrougarske vladavine bila osnovna {kola otvorena je spomen-u~ionica, u kojoj je Andri} od 1899. do 1903. zavr{io ~etiri razreda. U polumraku u~ionice samuju stare iskrzane skamije, na~eta {kolska tabla, ra~unaqka, tablice i jegi{teri i geografska karta iz tog vremena. Na ulazu u u~ionicu je i tabla na kojoj stoji: “Me|u onima koji su odavde ponijeli misao o svekolikoj potrebi bogatstva i qepote svijeta bio je i Ivo Andri}“.

\aci ~uvaju uspomenu na Andri}a

VJE^ITA dilema koliko su se Vi{egra|ani odu`ili ~ovjeku koji je proslavio wihov grad

6 13. i 14. mart 2010. GLAS PLUS

U Republici Srpskoj sve vi{e

Proqe}e plodno
U posqedwe dvije decenije do{lo do drasti~nog porasta broja alergi~nih qudi, kako u svijetu, tako i kod nas. Alergijske bolesti se danas svrstavaju u bolesti modernog doba, bolesti 21. vijeka i sve vi{e poprimaju karakteristike pravih pandemija
PI[U: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

u zne o~i, ki ja vi ca, me ko nepce, svrab ko`e, curewe iz nosa, glavoboqa samo su neki od simptoma sa kojima se bore mnogi koji imaju alergijske bolesti. Proqe}e je plodno tlo za sve vrste alergija. Koliko god sunce i proqe}ne temperature mnoge mame, toliko je dolazak toplijih dana za veliki broj qudi i bor ba s ki jawem, svrabom, za ~epqenim no som ili osipom.

S

upala disajnih puteva, suzewe o~iju i nosa, ka{qawe i gu{ewe - rekao je Jandri}. Kada je u pitawu alergija na unutra{wi prostor ku}e, ka`e, da je potrebno svakodnevno spremawe i ~i{}ewe prostorija u ku}i, te mijewawe posteqine.

NEOPHODNO otvarati prozore
Kako bi se za{titili od alergija pojedinih vrsta biqaka, prema wego vim ri je ~i ma, ne op ho dno je {to mawe vremena provoditi vani. - Potrebno je u ranim jutarwim ~asovima otvarati prozore na ku}i ili stanu, da bi se prostorije prozra~ile, te izbjegavati otvarawe prozora tokom dana - kazao je Jandri} i dodao da ukoliko se pojave izra`eniji simptomi i tegobe od aler gi je, tre ba uzi ma ti i pri mjewivati terapiju koja je propisana od strane qekara. On je na gla sio da su ve li ki broj alergi~ara, u stvari hroni~ni bolesnici, zbog ~ega treba da se pridr`avaju uputstava koje im propisuju qekari. U ne ta ko da vnoj pro {los ti alergije su bile potpuna nepoznanica, ne zbog slabih dijagnosti~kih metoda, nego zbog toga {to je bilo malo pacijenata koji su im bi li po dlo `ni. Me |u tim, u posqedwe dvije decenije do{lo je do drasti~nog porasta broja qudi koje mu~e alergije, kako u svijetu, tako i kod nas.

Alergije - bolest modernog doba
Aler gij ske bo les ti se da nas svrstavaju u bolesti modernog doba i sve vi{e poprimaju karakteristike pravih pandemija. Smatra se da je oko ~etvrtina svjetske populacije alergi~na na neku supstancu i zbog to ga pa ti od ne ke alergijske bolesti. Pre ma po da ci ma Svjet ske zdravstvene organizacije (SZO), oko 20 odsto svjetske populacije preosjetqivo je na neki od alergena, a oko 300 miliona qudi u svijetu boluje od astme. Zabriwavaju}e je, prema rije~ima qekara, i to {to se alergije po~iwu javqati u sve ra ni jem dje~ijem dobu. Specijalista pneumoftiziolog na bawolu~koj Klinici za plu}ne bolesti Krsto Jandri} rekao je da su tokom cijele godine qudi alergi~ni na razne vrste trave i korova, kao i na unu tra{wi pros tor ku }e, pra {i nu, perje u jastucima i sli~no. - Alergija je najvi {e izra `e na u proqe}e, a weni sim pto mi obi ~no se javqaju na re spi ra tornim organi ma, kao {to su upala o~ne i no s ne sluzni ce,

bawolu~kim vrti}ima ima veliki broj djece koja su alergi~na, kako na pra {i nu ta ko i na po je di ne vrste alergenih biqaka. - Prilikom upisivawa djece u vrti}e roditeqi popuwavaju upitnik u kojem navode na {ta su sve wiho vi ma li {a ni aler gi ~ni i prila`u ga u vrti}, sa qekarskom dijagnozom. Upitnik se prosqe|uju vaspita~ima, koji paze da dijete ne dolazi u dodir sa pra{inom, kao i da se ne igra vani kada je visoka kon cen tra ci ja po le na po je di nih biqaka - rekla je Gali}eva. Ona je naglasila da se upravo iz tih mjera predostro`nosti do sa da ni je de sio ni je dan slu ~aj alergijskog napada u bawolu~kim vrti}ima. Gali}eva ka`e da od 2.000 mali{ana koji borave u bawolu~kim vrti}ima wih oko deset je alergi~no na polen neke vrste alergenih biqaka ili pra{inu.

kvoj alergijskoj reakciji se radi, ali po sli je su us ta no vi li da je alergija na sunce, tako da qeti izbjegavam da izlazim po danu, posebno ka da su tem pe ra tu re za is ta visoke - kazala je Jankovi}eva.

Rinitis i astma
Naj~e{}a alergijska bolest je rinitis. Smatra se da se prosje~no kod 40 odsto nelije~enih bolesnika sa rinitisom bolest razvije u astmu, odnosno 80 odsto astmati~ara ima ri ni tis. Epi de mi olo {ka ispitivawa u svijetu pokazuju da najmawe deset do 20 odsto populacije godi{we oboli od rinitisa i da broj ovih bolesnika stalno raste. U Velikoj Britaniji procentualno se ta brojka kre}e od 10,9 do 16,5 od sto, u [ved skoj 14 od sto. Alergijski rinitis je upalna bolest sluznice nosa. To je alergijska upala nosa koja nije na bazi virusa ili bakterija, ve} alergije. I astma je upalna bolest i zbog toga se sada na~ini lije~ewa mijewaju. I kod jednog i kod drugog slu~aja mora se pri mjewiva ti hro ni ~no li je ~ewe, a osnovni lijekovi su protivupalni ili antihistaminici, ako se radi o alergijskom rinitisu.
Tre}ina stanovnika Srpske alergi~na

Alergija na polen
Prijedor~anka Jasna Milakovi} ka`e da svakog proqe}a ima velikih problema zbog aktivirawa alergija. - Alergi~na sam na polen trave, polen korova, histamin, ali i na ku}nu pra{inu i duvan. Ove godine jo{ nisam osjetila simptome, ali ra ni jih go di na me je obu zi ma lo stra{no kijawe. Pro{le godine testirala sam sa na respiratorne alergene, a mislim da sam alergi~na i na odre|ene supstance u kozme ti ~kim pre pa ra ti ma, iako nikada nisam ta~no saznala na koju supstancu - rekla je Milakovi}eva. Da alergije mogu i te kao da poremete `ivotni ritam osobama koje od wih pate, pokazuje i primjer dvadeset~etvorogodi{we Dragane Jankovi} koja qeti gotovo da i ne izlazi iz ku}e. - Ve} ne ko li ko go di na imam problema sa crvenilom koje mi se u do di ru sa sun ~e vim zra ci ma po javquje po licu i tijelu. U po~etku ni doktorima nije bilo jasno o ka-

Svaki tre}i alergi~an
Pe di ja tar-aler go log bawolu ~kog Klini~kog centra Branislav Loli} rekao je da od neke od alergijskih bolesti boluje svaki tre}i stanovnik RS. - Naj~e{}e alergijske bolesti su alergijski renitis, alergijska astma, te alergijski ekcem - kazao je Loli}. On je naglasio da su u proqe}nom pe ri odu po se bno ugro `e ne osobe koji su alergi~ne na polene stabala i polene trave, koje u ovom vre men skom pe ri oda po ~iwu da cvjetaju. Qudi sa tegobama, kao {to su svrab o~iju i nosa, zatim ote`ano di sawe i po ~e tak ka{qa, ka `e,

Alergijski napad
Zamjenik direktora Centra za pred{kolsko obrazovawe i va spi tawe Bawa Luka Mira Gali} rekla je da u

trebalo bi odmah da se jave svom po ro di ~nom qeka ru, ko ji }e im preporu~iti odgovaraju}eg alergologa. - Oni koji jo{ uvijek nemaju tegobe, ali su ih u ranijem periodu imali, treba da se jave svom doktoru, koji }e im propisati preventivnu terapiju da bi se sprije~ila pojava te`ih simptoma - rekao je Loli}. On je naglasio da je posqedwih godina pove}an broj alergijskih bolesti, kako kod djece tako i kod odraslih.

Nasqedni faktor
^etvrtina od ukupne populacije alergi~nih osoba su djeca, pokazuju istra`ivawa, a oko osam odsto djece pati od astme, a ~ak 30 ima huwavicu uzrokovanu preosjetqivo{}u na neki antigen, a dva do {est odsto djece ve} po ro|ewu ima alergiju na odre |e nu hra nu i aditive u woj.

Simptomi
Simptomi se ponavqaju svake godine. Obi~no po~iwu u rano proqe}e cvjetawem lijeske, zatim johe i vrbe, kasnije breze. Simptomi su sli~ni obi~noj prehladi, ali bez temperature: kijawe, {mrcawe, vodenasti iscjedak iz nosa, za~epqenost, svrb nosa, crvenilo i suzewe o~iju, glavoboqa, razdra`qivost, lo{a koncentracija, ote`ano disawe, gu{ewe, suh i podra`ajan ka{aq. Simptomi obi~no traju nekoliko sedmica, a kod prehlade nekoliko dana i ometaju svakodnevnu aktivnost.

Ambrozija

- U nastanku a le r g i j skih bolesti va `nu ulo gu ima i nasqe|e, s ob zi rom n a t o

ALERGIJSKE bolesti se svrstavaju u bolesti modernog doba i sve vi{e poprimaju

GLAS PLUS 13. i 14. mart 2010. 7

stanovnika podlo`no alergijskim bolestima

tlo za alergije
gije pokazuju se u mladosti - rekao je Jandri}. S druge strane, ne treba smetnu ti s uma ni ~iweni cu da se alergijska bolest mo`e razviti i kod djece u ~ijoj porodici nije bilo alergije. Svako dijete u prosjeku ima tri, ~etiri upale gorwih disajnih puteva godi{we. To je jedan od razloga za{to se alergija ~esto zamjewuje s prehladom ili gripom.

Vrste alergija
Zbog velikog broja alergena postoji i vi{e vrsta alergija. Imamo alergijske bolesti disajnog sistema, te alergijske bolesti ko`e. U alergijske bolesti disajnog sistema spadaju: alergijska astma, rinitis te kowuktivitis, dok se u alergijske bolesti ko`e ubrajaju alergija na otrov insekata, alergija na vakcine i lijekove, alergija na hranu. Neke alergijske reakcije kod preosjetqivih osoba ~ak mogu da zavr{e smr}u.

Ambrozija
Mnogi qudi sa strahom o~ekuju cvjetawe ambrozije. Ambrozija je jednogodi{wa korovska biqka visi ne od je dan do 1,5 me ta ra. U Evropi, koju osvaja nevjerovatnom brzi nom, mo `e se na }i oko 20 vrsta am bro zi je, a naj ras pros traweni ja je krat ka am bro zi ja (Am bro sia ar te mi si ifo lia, Am bro sia elatior). Ni~e polovinom aprila, dok je najve}a koncentracija polena ambrozije u avgustu. Simptomi preosjetqivosti na ambroziju manifestuju se kijawem, peckawem i suzewem o~iju, zapu{eno{}u i obilnim curewem iz nosa, koje mo`e da traje ~itave sezone. Po red ovih sim pto ma mo gu }e je ote`ano disawe, kao i bol u grudima. To je znak da se radi o sezonskoj bron hi jal noj as tmi, ko ja je uzrokovana alergijom na ambroziju. Krsto Jandri} nagla{ava da je pojavom ambrozije, koja ranije i ni je bi la to li ko zas tupqena na na{im prostorima, broj alergi~nih osoba porastao. - Postoje pojedini projekti na nivou grada Bawe Luke i dr`ave koji se bave suzbijawem ambrozije, da bi do {lo do opa dawa bro ja alergi~nih osoba - rekao je Jandri}.

FOTO: AGENCIJE

da nastaju kao posqedica me|udjelovawa nasqedne sklonosti organizma da reaguje stvarawem antitijela na izlo `e nost aler ge ni ma - obja{wavaju stru~waci. Djeca ~iji su roditeqi skloni alergiji, odnosno alergijskoj reakciji imaju ve}u vjerovatno}u da }e i sami oboqeti od alergijske bolesti. Doktor Loli} ka`e da }e svako dru go di je te ima ti aler gi ju ako oba roditeqa pate od ove bolesti. - Ako je samo jedan roditeq bo-

lestan onda }e svako peto dijete imati neku od alergijskih bolesti - rekao je Loli}. Krsto Jandri} ka`e da je dokazano da je svako deseto dijete alergi ~no na ne ku vrstu biqke ili unutra{wi prostor ku}e. - Alergijama su najvi{e izlo`ena djeca, ali ta bolest mo`e da se pojavi u bilo kojem dobu, ukqu~uju}i i najve}u starosnu dob. Obi~no pos to je nasqe dni fa kto ri, koji se prenose sa generacije na generaciju, a sami simptomi aler-

Branislav Loli}

MNOGO qudi alergi~no na sunce
[ef Zavoda za za{titu biqa u Poqoprivrednom institutu RS Vojislav Trkuqa kazao je da je u ovom institutu od osmog marta po~elo mje rewe kon cen tra ci je po le na alergenih vrsta biqaka na podru~ju grada Bawe Luke. - Ovo je ~etvrta godina zaredom da mjerimo koncentraciju polena alergenih biqaka. Mjerewa se rade u sa radwi sa Admi nis tra ti vnom slu`bom grada Bawa Luka rekao je Trkuqa. On je naglasio da je polen ambrozije jedan od najja~ih alergena alergenih biqaka te da je trenutno u Bawoj Luci niska koncentracija polena lijeske i polena javora. Trkuqa je dodao da je osnovni ciq mjerewa koncentracije polena alergenih biqaka da stanovnici koji su alergi~ni imaju uvid u dnevnu koncentraciju polena. - Osim toga stanovnici imaju informacije o prognozi za sqede}ih sedam dana i o tome kolika }e biti koncentracija polena pojedinih vrsta aler ge nih biqaka. U skladu sa informacijama koje posjeduju o koncentraciji polena u

vaz du hu, mo gu da pla ni ra ju svo je dnevne obaveze i podese svoje aktivnosti - kazao je Trkuqa. On je naglasio da je ure|aj za mje rewe kon cen tra ci je po le na alergenih vrsta biqaka koji posjeduje Poqoprivredni institut jedini na podru~ju RS. Pre ma Trkuqinim ri je ~i ma, mje rewe kon cen tra ci je po le na u Bawoj Luci traja}e do kraja novembra, odnosno do kada bude utvr|eno da tri dana zaredom u vazduhu nema po le na ni je dne vrste aler ge nih biqaka.

Prevencija alergijske reakcije
Prvi i naj pa me tni ji na ~in, re ago vawa, na kon ut vr|i vawa na koju supstancu smo alergi~ni, jeste jednostavno se skloniti. Da bi se la k{e izbjegli sezon ski aler geni, odnosno po le ni, potr e b no

Alergije na sunce
Crvenilo, otok i svrab po ko`i neki su od simptoma alergija na sunce, od kojih iz godine u godinu boluje sve vi{e stanovnika Srpske. - Dolaskom toplijeg vremena i sun~anih dana, sve ve}i broj stanovnika obra}a se qekarima zbog alergija na sunce, koje nekada izgledaju poput koprivwa~e na ko`i. Od ovih alergija uglavnom pate oni koji su skloni i drugim alergijskim reakcijama i koji su prekomjerno bili izlo`eni suncu - ka`u qekari i dodaju da se osim adekvatne odje}e i pravilne hidratacije, alergi~nima preporu~uje i kori{}ewe odgovaraju}ih krema sa za{titnim faktorom.

je ne provoditi vrijeme na mjestima gdje je vegetacija bujna te izbjega va ti pe ri od ka da je koncentracija polena u vazduhu najve}a, {to je naj~e{}e ujutro. Ta ko |e tre ba iz bje ga va ti su {ewe odje}e i posteqine na otvore nom, jer }e bi ti izlo `e ni alergenima te prostor u kojem boravite nakratko provjetriti, najboqe klima-ure|ajem. Ako ste osjetqivi na cjelogodi{we aler ge ne, tre ba smawiti kon cen tra ci ju pra {i ne u va {em do mu stal nim pro vje tra vawem i usisavawem, izbjegavati jastuke i posteqine s perjem te kontakt s ku}nim qubimcima, a ako ih ve} imate, mo ra te obra ti ti po se bnu pa`wu wihovoj higijeni. S druge strane, prema rije~ima qekara, ni{ta od ovog ne garantuje da }ete izbje}i alergiju, jer je alergene gotovo nemogu}e kon stan tno izbjegavati.

karakteristike pravih pandemija

8 13. i 14. mart 2010. GLAS PLUS

GLAS PLUS 13. i 14. mart 2010. 9

OBJEKTIV

Na dodjeli "Oskara"
FOTO: ROJTERS

Na bqe{tavoj dske dive sve~anosti holivu istaju, a zabl potrudile su se da mjesecima se potvr|eno je da su h. Ipak, neke za crveni tepi spremale . le najboqe ocjene od wih nisu dobi la jaz visoko kotira Dok se Kameron Di e obu~enih dama, kao jedna od najboq o{la najboqe po pr Sandra Bulok nije e je dobila na pitawu. Kritik tom izure” i ra~un “obi~ne fr e uz wen haqine koja ne id ten.

Sandra Bulok, skara“ koja je dobila “O ilmu uf za glavnu ulogu na“ Side“, “po~a{}e “The Blind najboqu dom za u dva dana nagra “Oskarom“ i ulogu, i za najgoru m“. Ona na crve “Zlatnom malino snula u dugoj e nom tepihu zabq uhaqini, sa rasp elegantnoj venim cr {tenom kosom i em na usnama. ru`

BEN STILER, transformisan u Na’Vi-ja, najavqivao nominovane za najboqu {minku ili masku i usput po`elio da svoj plavi rep zabode u odgovaraju}e mjesto

10 13. i 14. mart 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO

Milorad Milinkovi}, rediteq,

Pi{e: Aleksandar ILI]

U emisiji su bitne
Emisija “Pri~a o pjesmama“ upravo govori o tome kako su pesmu “Sprem’te se, sprem’te“ zloupotrebili u politi~ke svrhe, svi kako je kome odgovaralo. Ona se bavi nekim doga|ajima od pre vi{e od stotinu godina i nema ama ba{ nikakve veze sa kasnijim istorijskim de{avawima, rekao Milinkovi}
RAZGOVARAO: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

Uglavnom je spokojan i blag, izraz qudskog lica pred kowem. Pored toga, ~esta su izri~ita ispoqavawa blagonaklonosti qudi prema toj `ivotiwi. Svakako da postoje i r|ava iskustva, i strah od nepredvidivosti, i }udqivi kowi, i }udqivi qudi, i privr`enost drugim vrstama koja u kowu vidi izopa~enu omiqenu vrstu; bez obzira, kow bez pote{ko}a ostavqa na ~ovjeka prijatan uti sak. Vre me {nost Imati za bliskosti ove dvije vrste, potvr|ena neprekidnim niu~iteqa zom svjedo~anstava od davne polu`ivotiwu pro{losti do danas, ukazuje -polu~ovjeka, na wihovu usku sudbinsku poka`e ve za nost, ne upo re di vo u`u Makijaveli, od one ko ja po red wih obu zna~i da se hvata i sve ostalo. Mislim vladar da je rije~ o uprezawu. mora znati Makijaveli savjetuje vladara da bude prevrtqiv i da poslu`iti i `ivotiwskom izaziva strahopo{tovawe, upu}uju}i ga na `ivotiwske naravi, }udi lisice i lava. On priodnosno tom podsje}a na navode staprevarom rih pi sa ca o to me ka ko je i silom, kao Ahileja i mnoge druge drevne i qudskom, junake vaspitavao kentaur odnosno Hiron. Imati za u~iteqa zakonom, polu`ivotiwu-polu~ovjeka, ka`e Makijaveli, zna~i da prema potrebi se vladar mora znati poslu`iti i `ivotiwskom naravi, odnosno prevarom i silom, kao i qudskom, odnosno zakonom, prema potrebi. Mitologija je, u odnosu na ukupnost `ivotiwskog svijeta, izabrala mali broj `ivotiwa koje je ukr{tala sa ~ovjekom: lava za Sfingu, psa za Anubisa, bika za Minotaura, pticu ili ribu za Sirenu; ali je od svih wih jedi no po lu ~o vje ku -po lu kowu ken ta uru Hi ro nu nedvosmisleno dodijelila ulogu prosvjetnog radnika. Ako i jeste istina da je on pojedinima skretao pa`wu na djelotvorne osobine drugih `ivotiwa, ostaje ono zna~ajno vlastito iskustvo ~ovjeka-kowa koje mo`e biti od koristi za sve qude i sve kowe. Mislim da se radi o uprezawu. Svako ko posmatra kowa, sa stanovi{ta ~ovjeka, zapa`a u toj `ivotiwi izvjesnu napregnutost koja se, opet sa stanovi{ta ~ovjeka, uprezawem mo`e usmjeriti ka odre|enom ciqu. Takva je u najve}oj mjeri i bila sudbina kowska. Takva je, me|utim, i sudbina qudska. Budu}i da je upregnut i sam, ~ovjek lako uvi|a izda{ne mo gu }nos ti za upre zawe kowa, ko je od da vni na upra`wava. Vu~e kow, vu~e ~ovjek, nekad sara|uju, nekad sitniji izrabquje krupnijeg, nekad svako gleda svoja posla, uvijek prema nekom ciqu. [to se ti~e ~ovjeka, o ciqevima se raspravqa, naga|a i umuje, od vajkada i do u nedogled, dok se na~ini na koje ~o vjek mo `e bi ti upre gnut svo de na unu tra{wi i spoqni, ili sobom-upregnutost i drugim-upregnutost. Kajas je ~ovjeku su|en i koliko god glavom mahao, ne mo`e ga odbaciti, on ga samo mo`e osje}ati u svojim rukama, s pouzdano{}u osje}awa takvom kakva je. S druge strane, za svaki nagovje{taj ispu{tawa kajasa odmah nikne {uma ruku spremnih da ga preuzmu. U ovom smislu, ~ovjek-kow, kao u~iteq qudi, sopstvenom pojavom predstavqa primjerno otjelotvorewe bi}a koje sebe, kao kowa, upre`e ono samo, kao ~ovjek.

Kentaur

misija “Pri~a o pjesmama“ Radio-televizije Republike Srpske samo ka`e: “Evo vam pri~a, pa sami zakqu~ujte {ta god ho}ete.“ Sigurno ne veli~amo nikoga. Kad se bude emitovala pri~a o himnama, bi}e scena sa sletova, ali i iz raznih perioda raznih dr`ava koje su postojale na ovim prostorima. Ho}e li to zna~iti da veli~amo kraqa Aleksandra, Tita ili Paveli}a? Naravno da ne! Ovo je za “Glas Srpske“ rekao rediteq Milorad Milinkovi}, autor popularne emisije “Pri~a o pjesmama“, koju

E

gledaoci imaju priliku da gledaju nedjeqom u popodnevnom programu Radio-televizije Republike Srpske. Za veoma kratko vrijeme “Pri~a o pjesmama“ je zbog kvaliteta produkcije, zanimqivih sagovornika i pri~a stekla simpatije gledalaca i veliku gledanost. Milinkovi} je {iroj publici poznat kao rediteq filmova “^ituqa za Eskobara“, “Potera za Sre}(k)om” i “Mrtav , ladan“. GLAS: Kako je nastala emisija “Pri~a o pjesmama“ RTRS-a? MILINKOVI]: Mislili smo da je zanimqivo da ispri~amo neke pri~e o pesmama, koje qudi ne znaju. U

emisiji su bitne pri~e, pesme su samo povod. Prosto, znali smo za neke pri~e, nadali smo se da }e se druge otvoriti. Kada smo krenuli da radimo, neke pesme su se usput nametnule, tako da smo i mi nau~ili puno. Opet, za neke pesme se ispostavilo da nemaju neku preterano zanimqivu pri~u iza sebe, pa su otpale. Tako da se koncept, koji smo sebi postavili na po~etku, pokazao kao ispravan. Nije bitno je li pesma ovog ili onog `anra, nije bitna ni starost, niti aktuelnost. Bitne su pri~e, a one mogu biti pokatkad i zanimqivije od pesama. GLAS: Koliko je interesantan put nastanka pjesama koje su poznate {iroj muzi~koj publici? MILINKOVI]: Kako koje. Kod nekih pesmama je upravo va`an na~in wihovog nastanka, kod nekih, opet, autor i wegova `ivotna pri~a, a nekada je zanimqivo ono {to se sa samom pesmom doga|alo posle wenog nastanka i to kako je uticala na okolinu. A nekada imate i fantasti~nu pri~u prosto opevanu u pesmi, pogotovo kad je istinita. GLAS: Na koji na~in neka pjesma mo`e da obiqe`i odre|eni period? MILINKOVI]: Iskreno, ovo nas je zanimalo samo ukoliko se wena daqa sudbina ne poklapa sa namerama autora, ukoliko na~in na koji neka pesma obele`ava neki period ili nema veze sa prvobitnim idejama zbog kojih je nastala, ili prosto autori nisu imali ambicija da ta pesma ikada i{ta obele`i. [to je naj~e{}i slu~aj.

NA[A NAMERA nije bila da se bavimo politikom
GLAS: SDP BiH uputio je prigovor RAK-u protiv RTRS-a zbog emitovawa, kako se navodi, uvredqivog i {tetnog sadr`aja u svom programu. Mislili su konkretno na pri~u o pjesmi “Sprem’te se, sprem’te“. Va {e mi{qewe o ovome? MILINKOVI]: Na{a namera nije bila da se bavimo politikom, niti }e to biti. Li~no ose}am antipatije prema bilo kakvoj vrsti politike, i cela emisija upravo govori o tome kako su tu pesmu kasnije zloupotrebili u politi~ke svrhe, svi kako je kome odgovaralo. Ona se sama bavi nekim doga|ajima od pre

Milorad Milinkovi}

FOTO: A. AN\I]

BIOSKOPI su uni{teni, pa sad li~imo na qude
Izlo`ba u Robnoj ku}i Beograd

Radovi Miltona Glejzera pred srpskom publikom
Izlo`ba grafi~kog dizaj na Mil to na Glej ze ra “Crtawe je mi{qewe“, na kojoj je autor predstavio 180 radova iz svoje, 50 godina duge karijere, otvorena je u Robnoj ku}i Beograd, javio je B92. Me|u izlo`enim djelima su skice za plakate za koncerte, opere, kalendare, omote kwiga, albume izdava~kih ku}a, zatim ilustracije, koje je, uprkos lo{em vremenu, do{ao da vidi veliki broj posjetilaca. Prikazani radovi su sadr`ani u Glejzerovoj monogra fi ji, objavqenoj 2008. godine, koja ima isti naziv kao i izlo`ba. Izlo`ba je uvod u Me|unarodnu konferen ci ju “Di zaj ner: Autor ili univerzalni vojnik“, koja je odr`ana u prostoru Robne ku}e Beograd. Prije izlo`be u Dvorani kulturnog centra Stiven Heler odr`ao je predavawe o Glejzeru, a potom je uslijedila projekcija dokumentarnog filma o poznatom dizajneru rediteqa Vendija Kejsa. Glejzer je poha|ao wujor{ku Muzi~ku i umjetni~ku sredwu {kolu, a zatim, zahvaquju}i Fulbrajtovoj stipendiji, Akademiju lijepih umjetnosti u Bolowi.

GLAS PLUS 13. i 14. mart 2010. 11

autor emisije “Pri~a o pjesmama“ na RTRS-u

pri~e, pesme su samo povod
Rimejk “^arobwaka iz Oza”
Inspirisani uspjehom “Alise u Zemqi ~uda“, ~elnici studija “Vorner“ planiraju da modernizuju “^arobwaka iz Oza”, i dvoume se izme|u dva scenarija, javio je Mondo. Po prvom, pri~a o Doroti ostaje ista, dok }e drugi bukvalno pratiti smjernice “Alise“, i u Oz dovesti Dorotinu unuku. Prvu verziju filma re`irao je Viktor Fleming, a glavnu ulogu tuma~ila je Xudi Garland. Film je nominovan za “Oskara“ za najboqi film, kameru, specijalne efekte i scenografiju.

vi{e od sto godina, i nema ama ba{ nikakve veze sa kasnijim istorijskim de{avawima. To smo hteli da ka`emo. [to se istorije ti~e, mislim da nisam dovoqno potkovan da bih o tome imao neki relevantan stav, to su stvari koje treba prepustiti kvalifikovanim qudima. Tako|e, primeti}ete da ni mi{qewa u emisijama nisu

uni so na. Sva ko izno si svo je mi{qewe, pa }ete primetiti da se ona razlikuju, ~ak ni se}awa na odre|ene doga|aje od strane aktera tih doga|aja nisu ista. Mi smo se trudili da prika`emo razna vi|ewa, nikako da damo neki svoj stav. Bilo bi to u najmawu ruku nekulturno. GLAS: Koje su razlike u radu na

televiziji i filmu? [ta Vas inspiri{e kod jednog i drugog? MILINKOVI]: Sve se to na kraju svodi na pri~awe pri~a. Svaki medij ima neke svoje zakonitosti, ali lepota i jeste u tome {to se na~ini pri~awa tih pri~a razlikuju. Moj profesor Vlatko Gili} imao je obi~aj da ka`e da su{tina odre|uje for-

“Ladno mrtva“
Milorad Milinkovi} zavr{ava svoj prvi roman “Fantom slobode“, a uporedo s tim priprema nastavak filma “Mrtav ‘ladan“. - Projekat “Ladno mrtva“ obuhvata film i TV seriju od 15 epizoda. To spremamo ve} nekoliko godina, ali nadam se da }emo ga kona~no spakovati - kazao je Milorad Milinkovi}.

mu, ali i obratno. Ako je su{tina jaje, onda mora biti ovalno, jajasto. Da budem jasniji, neke pri~e su za film, neke za kwi`evnost, neke za televiziju. I ako mislite da treba da budu ispri~ane, radite na tome. Su{tina je da ja u svemu tome podjednako u`ivam. Zato sam i izabrao ovaj posao. GLAS: Gdje se nalazi srpska kinematografija danas? MILINKOVI]: Skoro pa nigde. Problem je u tome {to su se uni{tili bioskopi, pa sad li~imo na qude koji govore samo starogr~ki, ili latinski, sporazumevamo se samo jedni sa drugima. Sve je to lepo, ali ko }e to da gleda? Filmovi i postoje zbog publike, previ{e su skupi da bi se pravili za sebe, ili za svoju u`u rodbinu. Ali, bez obzira na to, nisam pesimista. Ovo je samo kriza, uvek }e pri~e na}i svoj put do konzumenata. Qudi su `eqni filmova, vole ih i ne sumwam da }e se srpska kinematografija oporaviti. Pogledajte koliko tu samo ima talentovanih qudi.

Spomenik Majklu Xeksonu
Nagra|ivani film rediteqa Darka Lungulova “Tamo i ovde“ u~estvuje na jo{ {est festivala u Evropi, SAD i Koreji, ukqu~uju}i aktuelni 14. me|unarodni filmski festival u Sofiji, na kojem }e Lungulov predstaviti i novi projekat “Spomenik Majklu Xeksonu“, javile su agencije. Prema rediteqevim rije~ima, “Spomenik Majklu Xeksonu“ trebalo bi da bude tamna komedija o na{im naravima.

koji govore samo starogr~ki, ili latinski
Narodno pozori{te u Beogradu Savremena umjetnost u Wujorku

Alvin i 3D vjeverice
Tre}i film serijala “Alvin i vjeverice“ biti snimqen u 3D tehnici, javio je Mondo. Mje{avina igranih i 3D scena, “Alvin i vjeverice“ prati neuspje{nog tekstopisca Dejvida, koji sti~e slavu zahvaquju}i talentovanim vjevericama. Prvi “Alvin i vjeverice“ pojavio se na tr`i{tu 2007. godine i zaradio u bioskopima vi{e od 360 miliona dolara, a drugi dio, koji se u bioskopima pojavio pro{le godine, inkasirao je oko 430 miliona dolara.

Pinkerton na sceni
Tenor ugledne internacionalne karijere Zoran Todoro vi}, nas tu pi }e ve ~e ras (su bo ta) prvi put u Na ro dnom pozori{tu u operi \ako ma Pu ~i ni ja “Ma dam Baterflaj“, javio je Tanjug. Proslavqeni pjeva~ Todorovi} nastupi}e na operskoj sceni u svom rodnom gradu u ulozi Pinkertona, uz Suzanu [u va ko vi}-Sa vi} kao ]o]o San. U ostalim ulogama nastupi}e Miodrag D. Jovanovi} ([arples), Olga Savovi} (Suzuki), Neboj{a Babi} (Bon zo), Pre drag Milanovi} (Jamadori), Branislav Kosani} (Komesar) i Tawa Miti} (Kejt Pinkerton). So lis ti ma, Ho rom i Orkestrom Opere dirigova}e Dejan Savi}. To do ro vi} je pje vawe i glumu studirao u Wema~koj, gdje je i do bio prvi an ga `man u hanoverskoj [tacoperi.

Statue mu{karaca na zgradama
Statue trojice nagih mu{karaca pojavile su se ove sedmi ce na wujor {kim krovovima, kao dijelovi nove instalacije savremene umjetnosti, javile su agencije. Statue su ura|ene u prirodnim dimenzijama, a wihov autor je britanski umjetnik Entoni Gormli. Prva od wih postavqena je u utorak na jednu zgradu u Petoj aveniji, a jo{ dvije su se pojavile u srijedu. U okviru te instalacije,

na naj po zna ti je zgra de u Wujorku bi}e postavqena 31 statua, ukqu~uju}i krov Empajer stejta, visok 380 metara. ^etiri statue bi}e postavqene na zemqi, na Petoj aveniji, Medison aveniji i

drugim lokacijama. Statue, na~iwene od gvo`|a i staklene vune, ura|ene su po uzoru na Gormlijevo tijelo. Postavqene su na rubu krovova i li~e na qude koji planiraju da sko~e.

12 13. i 14. mart 2010. GLAS PLUS

Stara i nova tajna dru{tva
FOTO: ARHIVA

“Ordo Templi Orjentis“ promovi{e principe Novog doba, “Bilderberg“ okupqa najmo}nije qude svijeta, a ~lanovi “Lobawe i kostiju“ su predstavnici ameri~ke politi~ke i ekonomske elite
PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

^lanovi “Lobawe i kostiju“ na okupu

ez ob zi ra na svrhu pos to jawa, uz taj na dru{ tva se tradicionalno vezuje neka zla kob. Iako je ve}ina wih imala (i ima) realisti~ne politi~ke ili vjerske ciqeve, wihovo insistirawe na misteriji i tajnosti ~ini ih pogodnom metom za bezbrojne kritike i optu`be teoreti~ara zavjera, a optu`uje ih se za sva{ta - od {urovawa sa vanze maqci ma pre ko bavqewa okultnim do te`we za svjetskom dominacijom. Naravno, stvarnost je mnogo bezazlenija, {to ne zna~i da neka od tih tajnih dru{tava ne praktikuju uvrnute rituale ili da nemaju uticaja na svjetska doga|awa. “Ordo Templi Orjentis“ je tajna organizacija osnovana negdje po~etkom pro{log vijeka. Za sni va se na sli ~nim principima kao i mawe tajni slobodni zidari, a weni ~lanovi, navodno, uz pomo} raznovrsnih rituala i okultnih radwi prelaze iz ni `eg u vi {e hijerarhijske stepene. Osnov n i

B

“kredo“ organizacije je vjerovawe u ezoteri~ne principe teorije i prakse Novog doba, ~ijom se primjenom posti`e istinski identitet li~nosti. Poznati okultista, satanista i ekscentrik Alister Krouli autor je ve}ine postulata dru{tva, ukqu~uju}i i deklaraciju “Mysteria Mystica Maxima“. Kasnije je Krouli postao i prvi ~ovjek organizacije. Poslije wegove smrti wen uticaj je u opadawu, ali ona postoji i danas. Wene podru`nice rasute su {irom svijeta, uglavnom u SAD, Velikoj Britaniji i Evropi. “Ordo Templi Orjentis“ ne poku{ava da bude toliko taj na kao ne kad. Me |u tim, weni ~lanovi imaju neka veoma ~udna shvatawa. Me|u najuvrnutijima je fokusirawe na seksualni aspekt, {to dokazuju i u~ewa dru{tva o “obo`a vawu fa lu sa“ i ma gi ji masturbacije. Grupa “Bilderberg“ sama po sebi nije tajno dru{tvo, me|utim, wen rad je obavijen velom tajne, {to je postalo plodno tlo za razvijawe mnogo broj nih te ori ja za vje re. “Bilderberg“ je osnovan 1954. i od tada se svake godine organizuju tajne konferencije, na koje se dolazi samo po pozivu. Na wima u~estvuju najmo}niji svjetski lideri, ~el ni ci ve li kih

korporacija i medijski magnati. Prvobitna namjena grupe je bila spre~avawe {irewa antiamerikanizma Evropom poslije Drugog svjetskog rata, me|utim “Bilderberg“ se vremenom pretvorio u panel-disku si ju za pos ti zawe me|usobnog razumijevawa me|u civilizacijama. Jedna od najra{irenijih teorija ka`e da “Bilderberg“ nastoji da politi~ke odluke, te djelovawe finansijskih tr`i{ta i medija preusmjeri onako kako odgovara wegovim planovima. Neki ovu grupu optu`uju da `eli da stvori neku vrstu svjetske vlade.

“LOBAWA i kosti” vrbuju najboqe studente
“Ha{a{ini“, ili “Nizari“, bila je misteriozna dru`ina muslimanskih ubica i atentatora koji su djelovali {irom Bliskog istoka u 13. vijeku. Wu su ~inili muslimani-{iiti koji su se odvojili od svoje istovjerne bra}e i udru`ili se kako bi stvorili idealnu {iitsku dr`avu. Dru{tvo ha{a{ina nije nikada bilo veliko, tako da su prema protivnicima koristili gerilsku taktiku: {pijuna`u, sabota`u, a najpoznatiji su bili po politi~kim ubistvima. Me|u neprijateqa su ubacivali vje{te “krtice“, sa in stru kci ja ma da iz vr{e

akciju samo kada za to budu idealni uslovi. Pri tome su pazili da strada {to mawe ne du `nih, a po ten ci jal ne `rtve su pla{ili “porukama“ poput bode`a zabodenog u jastuk na kojem `rtva spava, uz poruku “U na{im si raqama“. Mno`ile su se legende o ha {a {i ni ma, a pri je ne go {to su ih Mongoli kona~no uni{tili, imali su reputaciju pouzdanih pla}enih ubica, a me|u klijentima je bio i Ri~ard Lavqeg Srca. Za wih se govorilo da su ko ris ti li ha {i{ i dru ge opijate - samo ime “ha{a{in“ zna~i “onaj koji koristi ha{i{“. Smatra se da mnoge tajne organizacije imaju zlonamjerne ciqeve, ali za Dru{tvo “Tule“ se to zasigurno zna. Prvi tragovi o postojawu ove or ga ni za ci je javqaju se u Wema~koj odmah po zavr{etku Prvog svjetskog rata. Po~elo je kao udru`ewe za za{titu wema~kog nasqe|a koje je koketiralo sa okultnim naukama, me|utim ubrzo je postalo organizacija koja je propagirala ideju o arijevskoj rasi i promovisala rasisti~ke ideje protiv Jevreja i drugih mawina. Dru{tvo “Tule“ je ubrzo naraslo na vi{e od hiqadu ~lanova, a izdavali su i ~asopis. ^lanovi Dru{tva su 1919. go di ne osno va li Wema ~ku partiju rada. ^lan stranke ubrzo je postao tada mladi

Ha{a{ini - pouzdane pla}ene ubice iz 12. vijeka

Bilderberg
Grupa “Bilderberg“ je kontroverzna iz jednog jedinog razloga: na konferencijama nije dozvoqeno prisustvo novinarima i poslije zavr{etka nema bilo kakvih izjava ni saop{tewa za {tampu. Takav stepen tajnosti, uz nevjerovatne mjere bezbjednosti na lokacijama sastanaka (naoru`ano obezbje|ewe, policija, patrolirawe vojnih aviona), razlog je {to teoreti~ari zavjera mnogo vole da se bave ovom temom.

Adolf Hitler, koji ju je kasni je po tpu no pre uzeo i pre ime no vao u Na ci onal socijalisti~ku partiju, kolijevku nacizma. ^ak i prije nego {to se Dru{ tvo “Tu le“ otvo re no okrenulo nacisti~kim idejama, wegovi ~lanovi su bili opsjednuti arijevskom rasom, za koju su tvrdili da poti~e iz misti~ne zemqe Tule. Stari Grci su sma tra li da se ta oblast nalazi na krajwem sjeveru Evrope, blizu Islanda i Grenlanda. Elitni koleyi na sjevero is to ku SAD (Har vard, Prinston, Jejl, Univerzitet Pensilvanija...) poznati su po brojnim tajnim i polutajnim dru{tvima, a najpoznatije je dru{tvo “Lobawa i kosti“, koje djeluje na Univer zi te tu Jejl. Sva kog proqe}a vrbuju nove ~lanove me |u stu den ti ma, a je di ni uslov je da kan di dat bu de najboqi od najboqih. Zato

su me|u regrutima naj~e{}e sportisti, ~lanovi studentskih savjeta i ~elnici nekog studentskog bratstva. “Lobawa i kosti“ mogu se pohvaliti da su me|u wihovim ~lanovima ameri~ki predsjedni ci, se na to ri i su di je Vrhovnog suda i zbog toga mnogi smatraju da je rije~ o tajnoj organizaciji za mo}nu politi~ku elitu. Nema sumwe da ovaj klub za odabrane raspola`e ogro mnim sred stvi ma: wiho vim fi nan si ja ma upravqa “Ra sel trast“, ko ji okupqa biv {e stu den te, a “Lobawa i kosti“ navodno posjeduju i ostrvo u dr`avi Wujork. Vi{e nije tajna ko su ~lanovi ovog dru{tva (me|u wima su Bu{ stariji i mla|i, te Yon Keri), ali wihovi rituali uglavnom jesu. Dru{tvo se sastaje dva puta sedmi~no, ali se ne zna {ta se na tim sastancima radi. (toptenz.net)

HA[A[INI - misteriozna dru`ina muslimanskih ubica

GLAS PLUS 13. i 14. mart 2010. 13

Prvih stotinu dana Ketrin E{ton, visokog predstavnika EU za spoqnu politiku i bezbjednost

Imenovawe politi~ki neiskusne Britanke na tako odgovornu poziciju garantovalo je da se niko ne}e mije{ati u zasebne spoqne politike ~lanica EU, naro~ito onih najmo}nijih kao {to su Francuska, Wema~ka i Velika Britanija
PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

Diplomata bez ukusa i mirisa

ila je to sedmica u kojoj se ona ponadala da je, za promjenu, napokon sve u~inila kako tre ba. U po ne djeqak se sastala sa novim predsjednikom Ukrajine, sqede}eg dana je otputovala na Haiti da obi|e `rtve zemqotresa. Jedva da se oporavila od razlike u vremenskim zonama poslije povratka sa Kariba, a ve} je slu`benim avionom doletjela u Kordobu na sastanak {efova diplomatija Evropske unije. Poslije svega, {ta je postigla Ketrin E{ton (53), prvi di plo ma ta Evrop ske uni je? Ni{ta, osim jo{ vi{e negodovawa. Kritikovali su je {to je do{la na Haiti suvi{e kasno - {est sedmica poslije ameri~kog dr`avnog sekretara Hilari Klinton; zamjereno joj je {to je zakasnila u Kordobu i propustila sastanak sa ministrima odbrane zemaqa ~lanica EU te sa generalnim sekretarom NATO-a na Majorki sedam dana ranije, a po mi{qewu nekih u~esnika sastanka, slabo je predstavila smjernice razvoja evropskih diplomatskih slu`bi. Wen prethodnik Havijer Solana, poznat po uvijek pretrpa nom pla nu akti vnos ti, prelijetao je avionom {est hiqada kilometara sedmi~no. E{tonova je u posqedwe vrijeme letjela tri puta ali, prema izvje{taju Bi-Bi-Sija, kao nagradu za svoju “lete}u“ diplomatiju dobila je samo “packe“ od evropskih zemaqa. Kao {to re~e jedan evropski diplomata,

B

kre}e bitka izme|u “politi~kih liliputanaca“, {to zna~i da Evropska unija polako gubi zna~aj na svjetskoj sceni. Poslije 100 dana Ketrin E{ton, znana i kao baronica E{ton od Apholanda, najmo}nija je `ena u Evropi - bar na papiru. Kao “visoki predstavnik EU za spoqne poslove i bezbjednost“, ova britanska politi~arka predstavqa pola milijarde qudi iz 27 zemaqa koje ~ine Evropsku uniju. Woj je podre|eno gotovo sedam hiqada birokrata iz Evropske slu`be za spoqne poslove (EEAS) sa buyetom od nekoliko milijardi evra. Ime no vawe ne is ku sne Britanke na tako odgovornu poziciju garantovalo je da se niko ne}e mije{ati u zasebne spoqne politike ~lanica EU, naro~ito onih najmo}nijih kao {to su Francuska, Wema~ka i Velika Britanija. Ali, sada se sve vi{e strahuje, ~ak i u Parizu i Berlinu, da je izborom E{tonove Evropa propustila istorijsku priliku. Naravno, o~ekivawa su bila velika. Uz imenovawe prvog stalnog predsjednika Evropskog savjeta, visoki predstavnik EU trebalo je da Evropi napokon da “lik i glas“. Zami{qeno je da oba visoka zvani ~ni ka Evro pi da ju pu no boqi status u spoqnoj politici i da je dovedu u isti nivo sa svjetskim silama, uz sposobnost i voqu za dono{ewe ispravnih odluka. Me|utim, taj san ujediwene Evrope po~eo je da se ru{i samo stotinu dana nakon {to su E{tonova i predsjednik Ev-

E{tonova na Haiti do{la suvi{e kasno

FOTO: [PIGL

ropskog savjeta Herman van Rompej preuzeli du`nost. Baronica od Apholanda ~ini sve da taj san jo{ vi{e upropasti. Sve je po ~e lo na iz gled neprimjetno. Wema~ko ministarstvo spoqnih poslova upozorilo je u internom memorandumu, kojeg je citirao “Gardijan“, da bi imenovawem Ketrin E{ton Velika Britanija dobila “neproporcionalan“ uticaj u diplomatskim slu`bama Velike Britanije.

PROPUSTILA sastanak sa ministrima odbrane
Da li je memorandum, ~iji je sa dr`aj “pro cu rio“ u ja vnost, zna~io namjerno upozorewe Wema~ke prije nego {to su uslijedila imenovawa? Verner Hojer, vi{i zvani~nik wema~kog ministarstva spo-

qnih poslova, nastoje}i da umawi zna~aj cijelog slu~aja izjavio je: “Na{ stav je jasan: nas to ja }e mo da po dr`i mo E{tonovu.” Me|utim, bacaju}i drvqe i kamewe na E{tonovu, weni kriti~ari kao da su zaboravili da je ona bila najmawi zajedni~ki imenilac u jedna~ini koja zamalo da nije uspjela. Zagovornici evropskog ujediwewa svo je vre me no su se zalagali za spoqnu politiku EU oslobo|enu razmirica unutar wenih institucija. Me|utim, Li sa bon ski spo ra zum, nastao kao rezultat dugogodi{wih pregovora i politi~ke trgovine, pred prvog diplomatu EU postavqa gotovo nemogu}e zahtjeve. Kao visoki predstavnik EU za spoqne poslove, Ketrin E{ton bi trebalo da spoqnu politiku EU provodi i oblikuje nezavisno od mo}ne Evrop-

Susret sa ameri~kim dr`avnim sekretarom Hilari Klinton

Bajka
Sve do 2001. godine Ketrin E{ton je bila na~elnik za zdravstvo britanskog okruga Hertford{ir. Ono {to se poslije toga dogodilo li~i na bajku. Obja{wewe kako je jedna sasvim prosje~na laburisti~ka politi~arka ~ije su glavne vrline, kako je to rekao biv{i urednik na Bi-Bi-Siju Rod Lidl, “staqinisti~ka politi~ka korektnost“, i “harizma vo|e karavana na zaba~enom britanskom ostrvu“, izbila na ~elo evropske diplomatije nije ni{ta drugo nego groteska.

ske komisije, dok je istovremeno potpredsjednik te iste komisije. Od we se o~ekuje da se pona{a u skladu sa te`wama 27 zemaqa ~lanica EU, te da wenim radom bude zadovoqna in sti tu ci ja ko ja ih pred stavqa, a to je Savjet Evrope. Pored toga, za svoj rad odgovara po sla ni ci ma Evrop skog parlamenta, a wih je 736. Da li bi diplomata od karijere bio predmet ismijavawa? Neko ko, za razliku od E{tonove, mo`e da ka`e o budu}nosti transatlantskog tr`i{ta, zna gdje se nalazi grad Kunduz i prepoznaje zbog ~ega je neumjesno kritiku Gadafijevog poziva na yihad protiv

[vajcarske ograni~iti samo na ~iwenicu da je fetva libijskog vo|e izdata u “nezgodnom trenutku“? Dejvid Miliband, britanski {ef diplomatije i ~edo evropske qevice, odbio je ponu|eno mjesto. Nekada{wi ministar spoqnih poslova Wema~ke Frank-Valter [tajnmajer umjesto u Brisel poslat je po nalogu Angele Merkel u pokrajinsku vladu Baden-Virtemberga. Kandidatura Masima d’Aleme, iskusnog italijanskog politi~ara, stopirana je protestima Izraela i jevrejskih zajednica, zbog wegove izrazite naklonosti Palestini. (“[pigl“)

Ketrin E{ton - na papiru najmo}nija `ena u Evropi

[efovi diplomatija Wema~ke, Finske i Velike Britanije sigurni da se E{tonova ne}e puno mije{ati

E[TONOVOJ podre|eno gotovo sedam hiqada birokrata iz Evropske slu`be za spoqne poslove

14 13. i 14. mart 2010. GLAS PLUS

Egipatski reprezentativac nije oduvijek bio fudbaler

Zidan prao posu|e u restoranu
Iz Egipta u Dansku oti{ao sam sa 17 godina i prva dva mjeseca prao sam sudove u jednom restoranu. Poslije toga po~eo sam da igram fudbal i do{ao ~ak do titule igra~a sezone u Mitjilandu, rekao Zidan

F

udbaler reprezentacije Egipta i Borusije iz Dortmunda Mohamed Zidan otkrio je da je prije po~etka fudbalske karijere prao sudove u jednom restoranu u Danskoj. - Kada sam bio dje~ak, sawao sam da }u jednog dana

postati fudbaler u Evropi. Iz Egipta u Dansku oti{ao sam sa 17 godina i prva dva mjeseca prao sam sudove u jednom restoranu. Poslije toga po~eo sam da igram fudbal i do{ao ~ak do titule igra~a sezone u Mitjilandu - rekao je Zidan. Zi dan je fu dbal sku ka ri je ru u Dan skoj po ~eo u klu bu tur skih iseqenika Anadolija, prije nego {to je 1999. godine pre{ao u Alborg. Egip}anin je priznao da je za dobre igre najzaslu`nija wegova devojka Stina. - Ve oma sam sre }an sa wom. Sti na je ne {to naj boqe {to mi se de si lo u `ivotu. Zovem je telefonom pred svaku utakmicu, ona mi daje snagu - dodao je Zidan. U pro{lom kolu wema~kog prvenstva 27-godi{wi Zidan postigao je dva gola u pobjedi nad Borusijom iz Menhengladbaha od 3:0. U dosada{woj karijeri odigrao 35 uta kmi ca za re pre zen ta ci ju Egip ta i postigao osam golova.

Zidan i Stina

FOTO: AGENCIJE

Zidan poznat po frizurama Mohamed Zidan

Igra~ Real Madrida ponovo u vezi

Fudbaler Deportiva mijewa profesiju

Ronaldo sa manekenkom
Fudbaler Real Madrida Kristijano Ronal do ima no vu djevojku, ovog puta iz Brazila. “Sre}nica“ je 33-godi{wa manekenka Karina Baki, rodom iz Sao Paula. Po red wenog osno vnog za ni mawa, po javqivala se tako|e i u televizijskim sapuni ca ma, pre te `no u sporednim ulogama. Za wu je na ju spje {ni ja bila 2006. godina, kada se pojavila na naslo vni ci “Plej bo ja” za de cem bar i to sa kapicom Djeda Mraza. Kristijano i Karina su se ve} vi |a li pri je dvi je go di ne, iako su bili zajedno samo dvije nedjeqe. Mo `da im ovo ga puta uspije da ostanu za je dno ma lo du `e, mo`da i mjesec dana.

Manuel Pablo postao taksista
Ma nu el Pa blo, 34-go di{wi fu dba ler Deportiva iz La Koruwe, pro{le sedmice je dobio taksi licencu, pa }e se pored fudbala po svemu sude}i baviti i tim poslom. - Jednostavno me zabavqa. Lijepo je biti taksi voza~ - rekao je defanzivac Deportiva koji je ove sezone odigrao 22 utakmice u Primeri. Manuel Pablo je u periodu od 2000. do 2004. godine bio i reprezentativac [panije, a za nacionalni tim odigrao je 13 utakmica. - Taksirawe je porodi~ni posao. Moj tata je bio taksista, pa je lo gi ~no da i ja kre nem tim pu tem. Uos ta lom, niko od nas ne bi smio da zaboravi odakle je do {ao - re kao je Pa blo. Pi tawe je ka ko }e re ago va ti tre ner De por ti va i ko li ko }e “ta ksi an ga `man“ uticati na iskusnog odbrambenog igra~a.

Karina Baki

FOTO: AGENCIJE

Manuel Pablo

GLAS PLUS 13. i 14. mart 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Planirate nove po~etke. Intuicija govori da }ete imati uspjeha, a vi u wu vjerujete. Zdravqe: Osje}ate se iscrpqeno, jer ste se preforsirali i neredovno se hranili. Vi{e odmora i vitamina. Qubav: Nova veza je na pomolu. Rije~ je o osobi kao stvorenoj za vas. Nadate se vi{e nego {to treba.

Bik
Posao: Pod uslovom da ne propustite povoqnu {ansu, mo`ete o~ekivati uspjeh. U protivnom, mogu}i su gubici i nervirawa. Zdravqe: Ili ste ozbiqno bolesni ili zdravi. Sredine nema. Va`no je da znate kojoj kategoriji pripadate i da se shodno tome pona{ate. Qubav: [korpija mo`e ovih dana biti aktuelna.

Blizanci
Posao: Zadovoqno trqate ruke i brojite pare. Isplatilo se ono u {ta ste ulagali. Malo Blizanaca ima finansijske probleme. Zdravqe: Ukoliko pretjerate sa zadovoqstvima, zdravqe mo`e biti na udaru. Qubav: Qubomorne scene predstavqaju sastavni dio qubavne igre. Barem vam nije dosadno.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno ura-dite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~kog fudbalera sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno naziv novosadskog fudbalskog kluba u kojem trenutno igra. 10 slova: STARI KELTI. 9 slova: ZASTIRA^I. 8 slova: RASTAVI], RU^NI RAD, STANESKU, TRAKTOVI. 7 slova: LATU ADA, OKTOBAR, PRIMARI. 6 slova: LANIST, LIKVOR, NEODIM, OVIJA^, STANAR. 5 slova: AVION, PROSO. 4 slova: AN^I, EMIR, KWAZ, NENO, RATA, SARA. 3 slova: DIM, OSE, ROJ, SAR, TEA. 2 slova: DO, LA, OA, OM, O], PR, UV. Z. Deli}

Rak
Posao: ^itava sedmica je u znaku te{kog rada i `eqe za dokazivawem. Podjednako vam je stalo da zadovoqite i sujetu i xep. Zdravqe: Preosjetqivost i nervoza mogu se pojaviti kao posqedica premora i pretrpqenog stresa. Qubav: Partner o~ekuje podr{ku i po{tovawe.

Lav
Posao: Posao se odvija vi{e nego povoqno. Konkretan dokaz za to je novac koji pristi`e. Treba izbjegavati ulagawa i okrenuti se sigurnijim stvarima. Zdravqe: Promjena, kako kod koga. Qubav: Puno lijepih i nezaboravnih trenutaka provodite sa Strijelcem. U stawu ste prave euforije.

Djevica
Posao: Pod uslovom da muwevito djelujete, uspje}ete. [ansa prolazi tolikom brzinom da je morate uhvatiti u letu. Zdravqe: ^uvajte se povreda i o`iqaka. Qubav: Sa partnerom ste u ~vrstoj i stabilnoj vezi. Niko vas ne mo`e razdvojiti.

Vaga
Posao: Niste ba{ radno orijentisani. Nalazite se dugo u fazi stagnacije, {to je po~elo da vas zabriwava. Zdravqe: Sklonost ka uzimawu sedativa, cigareta i alkohola - mo`e {tetno da djeluje. Qubav: Sva|a mo`e dovesti u pitawe vezu. Ne igrajte se partnerovim strpqewem - nije ni on od kamena.

[korpija
Posao: Odli~an period za potpisivawe ugovora i zapo~iwawe novih poslova. Ukoliko se bavite trgovinom, zarada }e biti velika. Imate podr{ku saradnika. Zdravqe: Zdravstveni problemi su za vama. Sada se oporavqate i ~inite sve da posqedice budu minimalne. Ispravno. Qubav: Komunikativni period traje.

Strijelac
Posao: Vlastitim zalagawem ostvari}ete zapawuju}i uspjeh. Nudi vam se unapre|ewe u svim dru{tvenim djelatnostima, politici i nauci. Nov~ani dobitak. Zdravqe: Mogu}i su problemi sa `u~nom kesom, kostima, ko`om ili zubima. Qubav: Ne znate za koga da se odlu~ite: vatrenog Lava ili we`nog Jarca.

Jarac
Posao: Inertni ste, skloni da vi{e pri~ate nego {to radite. Jedan od razloga je taj {to vam se posao kojim se bavite ne dopada. Zdravqe: Strahovi, razo~arewa, depresivno pona{awe. Qubav: U~inite ne{to da izgladite odnose sa voqenom osobom. Da li ste primijetili koliko ste se u posqedwe vrijeme udaqili?

Vodolija
Posao: Nerviraju vas kolege, nemar i aqkavost saradnika. Sve vas nervira. Poku{ajte da izdejstvujete posao koji se obavqa u samo}i, jer }ete samo tako na}i mir. Zdravqe: Hormoni su na udaru. Qubav: Na nov na~in pristupate qubavi. Ne optere}ujete se glupostima, jer ste harmoni~ni, prvenstveno sami sa sobom.

Ribe
Posao: Nudi vam se privla~no zaposlewe, lijepo i unosno. Prosto nevjerovatno da to postoji. Za sada ste jo{ u fazi planirawa i pregovora. Ni{ta konkretno. Zdravqe: Mogu}i su problemi vezani za ishranu. Qubav: Rak je idealna kombinacija. [etwa u prirodi, na mjese~ini, ili razgovor u restoranu.

RJE[EWE: SARA, T, UV, AN^I, NENO, EMIN, SAR, KWAZ, PR, LATU ADA, RATA, R, B, S, OSE, LANIST, STARI KELTI, OA, OKTOBAR, VOJVODINA, DIM, OVIJA O], PRIMARI. ^,

RJE[EWE: DA, GZ, STATOR, OSTRAVAC, METE, TRASAT, DOKAZ, PREDANOST, SVE, OBODINE, ATAR, ILIJINO BRDO, V, KOWETINA, EVKA, AGE, I, IRANIST.

Emir Kusturica i “The No Smoking Orchestra“ u Jermeniji i Rusiji

Koncertna dvorana “Oktjabrski“ bila ispuwena do posqedweg mjesta, a Dr Nele Karajli}, koji je u jednom momentu nosio i majicu bawolu~kog Fudbalskog kluba “Rekreativo“, uspostavio je sjajan kontakt sa publikom, koja je sve vrijeme koncerta igrala, pa i na bini
PI[E: DEJAN VUJANI] dejanv@glassrpske.com

Do bre vi bra ci je u San kt Pe ter bur gu

ankt Peterburg voli “Zabraweno pu{ewe“, a “Pu{ewe“ voli Sankt Peterburg. Emir Kus tu ri ca i “The No Smoking Orchestra“ odr`ali su u utorak osmi koncert u ovom ruskom gradu u samo jednoj godini. Kon cer tna dvo ra na “Ok tja brski“ bi la je ispuwena do posqedweg mjesta, atmosfera je dovedena do usijawa, a Dr Nele Karajli}, koji je u jednom momentu no sio i ma ji cu bawolu ~kog Fu dbal skog klu ba “Re kre ati vo“, uspostavio je sjajan kontakt sa publikom, koja je sve vrijeme koncerta igrala, pa i na bini. Koncert u Sankt Peterburgu uslijedio je poslije uspje{nog gostovawa u glavnom gradu Jermenije, Jerevanu. Emir Kus tu ri ca i “The No Smoking Orchestra“ u Jerevan su do{li na poziv Ha~atura Almazijana, poznatog violiniste, ~iji je , ansambl “Almazian s Obsession“ nastupao i u Srbiji. Po dolasku u Jerevan, Emira Kusturicu do~ekao je

S

premijer Jermenije Tigran Sargsjan. Rediteq je posjetio muzej svog kolege Para|anova, a sqede}eg dana, uz pratwu ministarke kulture Jermenije Hasmik Pogosjan, obi{ao je i Muzej genocida i tom prilikom zasadio drvo mira.

KUSTURICU do~ekao premijer Tigran Sargsjan
“The No Smo king Or ches tra“ odr`ali su koncert u Nacionalnom teatru u Jerevanu, 5. marta, a sqede}eg dana Kusturicu i Almaziana primio je predsjednik Jermenije Ser` Sargsjan. Poslije tog susreta u Patrijar{iji su se sastali Kusturica i patrijarh cijele Jermenije Karekin Drugi, koji je srpskom reditequ uru~io plaketu crkve Svete majke. Emir Kusturica je zajedno sa bendom polo`io cvije}e na mjesto gdje je 1988. godine poginulo sedam srpskih pilota, koji su stradali dovoze}i humanitarnu pomo} jer-

Jermenski premijer Tigran Sargsjan i Emir Kusturica

menskom narodu poslije katastrofalnog zemqotresa. Bo ra vak u Je re va nu ~la no vi benda iskoristili su i da vide postrojewa fabrike “Ararar“, gdje se pravi ~uveni kowak.

Dr Nele Karajli} u Sant Peterburgu

Drvo prijateqstva
- U Jermeniji sam posjetio Muzej genocida. Tamo sam posadio drvo prijateqstva, kao simbol veza izme|u na{a dva naroda. Sa ovim malim, bratskim narodom dijelimo stra{nu patwu koju su nam drugi nanijeli, ali smo jednako izdr`qivi i uporni. Oni, kao i mi, ~uvaju svoje stare crkve iz vremena kada su primali hri{}anstvo, to je utisak koji se ne mo`e zaboraviti - rekao je Emir Kusturica.

Nastup u Jerevanu

KUSTA, Nele i ostali izvo|a~i ostvarili izvanredan kontakt s publikom
Doma}a top-lista
1. Bdat Xutim - Balada o reperu koji kuka bezveze 2. Kazna za u{i - Bez pipawa 3. Darkwood Dub - 130 4. Sevdah Baby Feat. Anette - Qubi me brzo, `urim 5. Svi na pod - U{}e 6. Nesalomivi - Dani posle ki{e 7. Tole Manu Feat. Sanya Budna - Love Me Or Leave Me 8. Slaptrap - Prokrastinacija 9. Multietni~ka atrakcija - Minijaturna gra|evina 10. Izdr`i ribice - Mi

Bilbordovih top 10 singlova
1. The Black Eyed Peas - Imma Be 2. Young Money Feat. Lloyd - BedRock 3. Lady Antebellum - Need You Now 4. Ke$ha - TiK ToK 5. Lady Gaga - Bad Romance 6. Train - Hey, Soul Sister 7. Ludacris - How Low 8. Rihanna - Rude Boy 9. Trey Songz Feat. Fabolous - Say Aah 10. Jason Derulo - In My Head

Bilbordovih top 10 albuma
1. 0 Sade - Soldier Of Love 2. Lady Antebellum - Need You Now 3. Johnny Cash - American VI: Ain’t No Grave 4. The Black Eyed Peas - The E.N.D. 5. Lady Gaga - The Fame 6. Lil Wayne - Rebirth 7. Ke$ha - Animal 8. Susan Boyle - I Dreamed A Dream 9. Taylor Swift - Fearless 10. Justin Bieber - My World (EP)

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->