Professional Documents
Culture Documents
XXI vek
Forum za proevropsku komunikaciju
broj 4
Sadržaj
Dvosmernost osnovna poluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Promišljanje o strategiji malih etničkih zajednica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Multikulturalnost je osobenost razvijenog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Vojvodina poštuje i razvija jezike manjina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Три палме на отоку среће . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Instrument za smanjenje bede i siromaštva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Prezentacija Južnog Banata i Karaš Severina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Novinarsko obrazovanje i problem informisanja manjina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Manjine kao spona među državama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Ima li političke volje?! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u Vojvodini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Без проблема у судским поступцима . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Васпитање кључна одредница . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Pokrajinski javni servis i informisanje na jezicima manjina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Žetelački dani u Vojlovici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Nikada se nisam osećao strancem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Zajedničko svedočenje Hristove vere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Kursevi makedonskog jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Kultura nasušna potreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Verni čuvar slovačke tradicije u Banatu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Pančevačka ohridska česma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Kursevi rumunskog i cincarskog jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
XXI vek
Forum za proevropsku komunikaciju
Broj 4, decembar 2008. - januar 2009.
ISSN: 1820-6042
Besplatan primerak
Izdavač: Evroregionalni centar za razvoj društva u multietničkim sredinama „In medias res” – Pančevo
www.inmediasres.rs.sr
Predsednik: Mik Valentin
Glavna i odgovorna urednica: Svetlana Nikolin
XXI VEK OBJAVLJUJE I TEKSTOVE KOJE NISU U SKLADU SA UREĐIVAČKOM POLITIKOM A KOJE
IZRAŽAVAJU STAV AUTORA ILI GRUPE, kako bi odslikao stanje društvene svesti i doprineo
njegovoj demokratizaciji
Od multikulturalizma do interkulturalizma
Pred vama je najnoviji broj časopisa „XXI vek“ koji Sa druge strane znamo da se sa usvajanjem svih tih
se sasvim otvoreno bavi pitanjem odnosa unutar mul „prava” kasnilo oko pet godina, da su ista oduzeta
tietničkog društva kakvo je naše, pančevačko, oduvek početkom 90-tih, ali da, bez obzira ko je šta time
bilo. Kao što znate, slobodno, najotvorenije i najiskre dobio ili izgubio, Pančevo je sačuvalo u najvećoj meri
nije objavljujemo stavove sa kojima se ponekad i ne sliku otvorenog grada, gde se pitanja o tome ko je šta
slažemo, kako bi svi odnosi mogli da se sagledaju iz i odakle dolazi, pre konstatacije kakav je ko kao oso
različitih uglova. ba, postavljaju još samo u konzervativnim krugovima
Od samog početka pred nama je jedini zadatak da potisnutim na društvene margine. Naravno, njih ne
na teškom tranzicionom putu na kome smo kao gra treba potcenjivati i pustiti ih da rovare po onome što
đani, u velikom broju došli do ivice egzistencije damo su mnoge generacije pre nas smatrale osnovom napret
svoj doprinos da i u takvim okolnostima Pančevo i na ka. Naša je dužnost da unapredimo multietničnost i
dalje ostane uspravno. Možda je taj doprinos mali i prenesemo na buduće generacije.
beznačajan, ali za poznavaoce prilika on je, svakako, Eto, moram da priznam, pa makar zvučalo i pate
više nego konstruktivan. O tome će se možda najbolje tično, da sa stanovišta međuljudskih, pa ako hoćete
govoriti sa vremenske distance, kada jednoga dana, i međunacionalnih odnosa, da se dobro osećam kao
nadamo se što je pre moguće, Pančevo bude naznače Pančevac. Možda je to individualna karakteristika
no na karti gradova Evropske unije kao grad sa najve svakoga ko uspe sebe i svoju porodicu da uključi (pa i
ćim stepenom tolerancije. Do tada, ne samo Pančevo i da integriše), u društvene tokove, a da nigde ne štrči,
ne samo vlast, već svi zajedno kao pojedinci i kao gru čak i kada u zabuni nekome poželi “bună ziua” ume
pe, moramo učiniti mnogo više nego što smo do sada sto “dobar dan”. Kada smo kod integracija sigurno da
činili, da preuzmemo veliku odgovornost kako bi grad treba pohvaliti i naveliko podržati nedavno usvojenu
u kome živimo bio dom svakome ko je spreman da pri Strategiju za društvenu integraciju Roma, sa kojom
hvati drugog i drugačijeg, bilo da je reč o nacionalnoj, je Pančevo pokazalo da ima volju i želju da se suoči
rasnoj i verskoj pripadnosti, političkom opredeljenju ili sa veoma teškom situacijom u kojoj se nalazi romska
o bilo kojoj drugoj vrsti ubeđenja. populacija. Tu se ubrajaju i brojne aktivnosti i akcije u
Ako uzmemo u obzir činjenicu da se novim Statu pružanju pomoći romskim udruženjima, deci i uopšte
tom Grada definiše deo kolektivnih prava nacionalnih toj populaciji. No, i tu se postavljaju dva osnovna pita
zajednica koje žive na ovim prostorima, predviđena i nja: Da li će Strategija biti sprovedena u delo po svim
zakonima, a tu mislim i na službenu upotrebu jezika njenim tačkama i sa druge strane možda najvažnije
i pisma i formiranje Saveta za međunacionalne odno pitanje: Da li je romska populacija voljna da započne
se, moramo da konstatujemo da su učinjeni značajni sa rešavanjem pitanja koja zavise od njih samih kako
koraci napred u odnosu na stanje od pre par godina. bi integracija bila ostvariva u realnom vremenskom
1
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
periodu. Ako ne postoji dvosmerna saradnja, ni sama u Pančevu. Sam karakter tih manifestacija govori o Novi izazovi
Strategija ma koliko dobra i sveob uhvatna bila, ne potrebi, a ne o nečijem hiru. Sa druge strane, u ne
može promeniti stvari. manjem broju stvaraoci iz Pančeva gostuju u drugim
Ako sam prethonim stavovima pokušao da razne državama. Sa komšijama ostvarujemo brojne projekte
žim „političku vlast“ kojoj se jednim delom obraćam, kulturne saradnje.
Promišljanje o strategiji malih
etničkih zajednica
donošenjem pomenutih akata njihov posao nije zavr Tome veliki doprinos daju i KUD-ovi ili organizaci
šen. Ako očekuju medalju za urađeno teško da će je nacionalnih manjina. Da li će nova i jedina do sada
je dobiti. Ozbiljna vlast, Strategija kulturnog razvoja našeg gra
kakva se nadamo da je da uspeti da izdefiniše sve potrebe zavi
i pančevačka, zna da je si opet od dvosmere komunikacije. - Mali etnički entiteti mogli bi i trebali, kao i oni veliki da ostvare svoja prava u očuvanju tradi
to njihov posao a ne poli Ovde nam se nameće i neizbežno cije, kulture, jezika i uspomene na svoje korene - Danas još uvek nedefinisan status
tička volja. Zadovoljan pitanje obrazovanja na jezicima nacio Aromuna (Cincara), banatskih Bugara, Hrvata (kajkavci), Vlaha, Aškalija, Egipćana, Goranaca...
stanovnik Pančeva i u nalnih zajednica. Svi znamo za problem
smislu ostvarivanja pra Osnovne škole u Ivanovu, a koliko smo stavan ni jednosmeran proces koji bi se mogao preslika
va iz diskutovane oblasti doprineli da do toga ne dođe. Ili, koliko ti na svaku državu i prihvatiti kao jedini, odgovarajući
slika je njih samih. U smo se potrudili da taj problem rešimo, za sve. Činjenica da se poslednjih tridesetak godina
demokratski razvijenim ostaju kao pitanja bez odgovora. ulažu veliki napori u svim institucijama počev od UN,
državama vrednosti koje Kada je u pitanju informisanje na EU pa do vlada zemalja koje još nisu članovi EU, da
se odnose na zaštitu jezicima manjina zasigurno smo na se iznadje najadekvatniji i najprihvatljiviji oblik kako
demokratskih sloboda i par koraka ispred drugih gradova. TV zaštite tako i ostvarivanja i kvalitetnog funkcionosanja
ljudskih prava građana Pančevo je dobar primer kako se stiče multietničkih društava, svakako ohrabruje. Značajni
nisu samo element jav poverenje građana. No, iako smo ispred piše: Svetlana Nikolin pozitivni rezultati danas su evidentni u državama istoč
nog mnjenja i društvene drugih to ne znači da ne treba postavlja ne i jugoistočne Evrope gde su se poslednjih decenija
svesti, nego i komponen ti pitanja, barem kada je reč o emisija Kraj 20.veka i početak novog stoletnog razdoblja ova pitanja posebno nametala.
ta i doktrina političkih ma na jezicima manjina. Jedno od njih suočio je evropske zemlje, posebno one iz jugoistočne
partija i važan instru je svakako da li programi na jezicima i istočne Evrope, sa nizom ozbiljnih društvenih i poli Vojvodina prednjači
ment u funkcionisanju manjina zadovoljavaju profesionalne tičkih preispitivanja dotadašnjih postulata političkih
pravne države i njenih Po prvi put proslavljen u Pančevu kriterijume? Da li je moguće uopšte sistema medju kojima je posebno mesto zauzelo pita Vojvodina, kao severna pokrajina Srbije, pravi je
institucija. Donošenjem Međunarodni dan maternjeg jezika dostići profesionalan nivo sa simbolič nje daljeg funkcionisanja društvene zajednice obojene primer velikog etničkog diversiteta i jedinstvena mul
gradskog Statuta posao nim primanjima i bez radnog statusa? velikom etničkom, konfesionalnom, kulturološkom tietnička i multikonfesionalna celina koja je uspela
lokalnih političara je tek započeo. Ono što su definisa No, to nisu pitanja koja postavljamo Televiziji, već šarolokošću stanovništva kao rezultatu specifičnih isto da očuva, i pored tragičnih posledica krajem prošlog
li na papiru, ili su obećali nacionalnim zajednicama na njenom osnivaču, nacionalnim savetima i drugim orga rijskih dešavanja i dugogodišnjom krutom komunistič veka, duh tolerancije i medjuetničke komunikacije.
javnim skupovima, pred medijima moraju i da ostvare nizacijama i institucijama koje su učestvovale u kreira kom praksom. Težak proces tranzicije koji je usledio, Iako je mnogo učinjeno i u oblasti zakonskih propisa
u praksi! nju tih programa i koje mogu da promene stvari. Kako razotkrio je nespremnost političkih elita za konstruk i njihovog implementiranja ipak ostaje još niz pitanja
Ipak, vratimo se na svetliju stranu priče. Uveliko ćemo zaštititi ove programe u procesu privatizacije od tivnim rešavanjem nagomilanih problema nastalih na koja traže odgovore. Medju njima je svakako i „otkri
teku pripreme na izradi Strategije kulturnog razvoja nemilosrdnog tržišnog opstanka, itd. Sve su to pita često rigidno potiskivanim etničkim, verskim i drugim vanje“ do skora „skrivenih“ malih etničkih zajednica,
grada Pančeva. Manje i nije moglo da se očekuje od nja koja moramo razrešiti u budućoj Strategiji javnog problemima, koji su doveli i do teških ratnih sukoba koje su inicirane demokratskim procesima, otvaranjem
novog člana Gradskog veća Pančeva, zaduženog za informisanja. devedesetih godina. društva, težnjama ka usvajanju evropskih standarda,
kulturu i informisanje. Jer on je čovek kulture, što bi Tako, neizbežno dolazimo do pitanja kuda dalje? iznenadile mnoge kako uopšte svojom pojavom tako i
se reklo. Dva poglavlja iste priče koja definišu panče Imajući u vidu sveukupne prilike koje su više nego Ipak, značajni pomaci svojim zahtevima za priznavanjem nacion alnih i kultur
vačku kulturnu scenu su multikulturalnost i interkul povoljne za rešavanje svega što je bilo gurnuto pod nih prava. Njihov do danas nedefinisan status, nedosta
turalnost koje se prožimaju i uzajamno podržavaju i stolnjak skoro 20 godina, odgovor ne može da bude Političke, sociološke i filozofske teorije sa dugo tak sveobuhvatnih multidisciplinarnih naučnih istraži
obogaćuju. Sigurno, da bez ta dva elementa Strategiju jednostavniji. Za stolom i opet za stolom, pa opet za godina prisutnim socio – liberalnim shvatanjima okre vanja ali i relevantnih pravnih okvira, nameće u bliskoj
nije moguće definisati. Gotovo da ne postoji kulturna stolom, i sve iz početka sve dok ono što nam se name ću se sve više multikulturalizmu koji tradicionalna budućnosti ozbiljno promišljanje i stvaranje dugoroč
manifestacija u Pančevu, a da ova dva bitna elemen će kao pitanje i sve ono što nam izmiče i stvara proble ljudska prava smatra nedovoljnim za zaštitu manjina ne strategije u vezi sa malim etničkim grupama od
ta nisu primetna. To ukazuje na stanje duha i svesti me, ne rešimo zarad nas samih, zarad onih koji će doći u jednoj višenacionalnoj zajednici već insistiraju na kojih su mnoge istorijski etničke zajednice Vojvodine
građana. Evropsko Pančevo nije moguće zamisliti bez da preuzmu započete trase puta naše budućnosti i novim, posebnim, manjinskim pravima, koja će dopri čije se bitisanje na panonskoj ravnici proteže vekovima
prisustva inostranih stvaralaca, a posebno stvaralaca našeg razvoja. U tom procesu možemo da se ugledamo neti zaštiti ne samo pojedinca već i kolektiviteta. unazad. Da pomenemo tu samo Aromune (Cincare),
iz redova nacion alnih zajednica. Stotine stranih umet i na druge, ali, svakako je bolje da mi budemo primer Ostvarivanje manjinskih prava i razrešenje mogućih banatske Bugare, Hrvate Kajkavce, Rome...ali isto tako
nika iz različitih svera stvaralaštva godišnje gostuje drugima. problema u multinacionalnim državama nije ni jedno i Vlahe, zatim Aškalije, Egipćane, Gorance...
2 3
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
U stručnim krugovima, posebno pravnika, često vrednosti i kroz takvu interakciju, stvaranje novih DRUŠTVO MOŽE DA BUDE ZDRAVO SAMO AKO POSEDUJE MOć TOLERANCIJe
se kao donja granica za razmatranje odredjenih prav sadržaja uz preuzimanje i usvajanje najboljih eleme
nih regulativa u ovoj oblasti uzima broj od najmanje
3000 evidentiranih pripadnika jedne etničke grupe,
ali se i postavlja pitanje da li je takav stav prihvatljiv
nata svake od njih. Time se razbija dosadašnje samo
koegzistiranje jednih etničkih zajednica uz druge bez
ili sa vrlo malo kontakata i uticaja, zatvaranje u svoje
Multikulturalnost je osobenost
razvijenog
kada su u pitanju upravo „skrivene“ etničke zajedni sopstvene okvire i krugove uz ograničenu mogućnost
ce. Sagledavajući njihovu dugogodišnju „mimikriju“, medjusobnog upoznavanja i sa tim razumevanja, uče
često veliku raspršenost, nekoherentnost, nedosta nja jednih od drugih i razbijanja stereotipa. U takvoj,
tak unutar grupne efikasne organizacije i u jednom mnogima idealiziranoj, sredini, slabe negativne tenzi
broju slučajeva - intelektualne elite, dojučerašnje je, smanjuje se mogućnost nasilne asimilacije, gublje - Balkanski tip multikulturalnosti još uvek se
potpuno ignorisanje medija, nedovoljnu naučno nje identiteta i nestaje osećaj ugroženosti, marginali ostvaruje kroz zube – Vreme je da se homo balkanikus otvori za nova stremljenja
– istraživačku aktivnost, ali i nepostojanje posebnih zacije i mimikrije. Koncept ovako shvaćenog društva
institucija, kao svojevrsnih stručnih servisa, slika nije moguće ostvariti ni lako ni brzo, ali ono što je nude nepoznate kulture. Ostvarivanje multikulturalizma
postaje jasnija i daje neke osnovne pravce aktivnosti sigurno dobar je svaki korak napred koji učinimo da u Srbiji je tek u začetku. Iako otvoreni prema zapadnim
da bi i mali etnički entiteti mogli i trebali, kao i oni ga dostignemo počev od adekvatnih zakonskih regu „liberalno pluralističkim principima“, demokratski proce
veliki, da ostvare svoja prava u očuvanju tradicije, lativa, njihove primene i ostvarljivosti u praksi pa do si u post – komunističkim zemljama ne rešavaju automat
onog, često zanemarenog, ski složena pitanja etničkih i kulturnih različitosti. Nema
svakodnevnog ličnog stava i ran odnos srpskog naroda prema sopstvenoj kulturnoj
aktivnosti. baštini ne uliva nadu pripadnicima drugih etničkih zajed
„In medias res“
Pored „istorijskih“ skri nica da će se sa njima postupati na nivou koji zahteva
Promocija malih etničkih zajednica ven ih, etn ičk ih zaj edn ic a, piše: Nemanja Rotar Evropska unija. Nema strategije o etničkim zajednicama,
naše društvo će se u bliskoj niti se o tome javno debatuje. Mi smo, i dalje, ukočeno
Evroregion
alni centar za razvoj društva u multietničkim sredinama „In
budućnosti suočiti sa situ Multikulturalnost je osobenost razvijenog, prosve društvo ne sviklo na promene i modernost.
medias res“ iz Pančeva, kao jedan od svojih ciljeva, istakao je i promociju i
acijom pristizanja sve novi ćenog, humanog i demokratskog društva. Samo tako
afirmaciju do sada malo poznatih etničkih zajednica koje žive u pančevač
jih i novijih imigranata kao organizovane zajednice imaju kao svoj osnovni cilj „Narcizam malih razlika“
koj opštini, osnivajući, kao prvi u Vojvodini (početak 2007.), posebno odelje
pos led ic e živ ljih ekon om uzdizanje čoveka i negovanje njegovih najkvalitetni
nje za proučavanje i očuvanje aromunske(cincarske) kulture i tradicije. Za
skih veza, otvaranja ka dru jih osobina. Jedno društvo može biti zdravo samo ako Balkanski tip multikulturalnosti ostvaruje se kroz
nešto više od godinu dana „In medias res“ obišao je niz gradova izložbom
gim zemljama iz okruženja i poseduje moć tolerancije, a potom i želju da se približi zube. To je više nevoljno pristajanje na deobu prostora
fotografija starih cincarskih porodica Pančeva, održao više predavanja i pro
Evrope ali i različitih migra drugoj kulturi, da pronikne u njenu suštinu. Tek kada sa drugima nego komplementarni i konstruktivni zajed
jekcija dokumentarnog filma o Aromunima, posvetivši im i ceo drugi broj
cionih kretanja usled nedo se nešto dobro spozna, prestaje da izaziva strah i nički život više raznorodnih entiteta. Iako suštinski veo
časopisa „21vek“. Odeljenje radi i na prevodjenju stručne literature kao i
stataka odredjenih profila nedoumice. Ignorisanje, lenjost duha, primitivizam i ma bliski po mnogim svojim osobinama, balkanski naro
daljem proučavanju i prikupljanju gradje o ovoj etničkoj grupi u južnom
radnika, starosti domicilnog palanačka svest onemogućavaju čoveka da se uzdigne di nisu nikada uspeli da ostvare homogenu nacionalnu
Banatu.
stanovništva i drugih uzro iznad svakodnevice i spozna širi kulturni kontekst u kulturu. Svi napori su se na kraju krvavo završavali, baš
Tokom 2009. godine „In medias res“ usmerio je pažnju ka banatskim
ka sa čime su se već susre kome bitiše. Potrebno je negovati znatiželju. Potreb kao i priča o bivšoj Jugoslaviji. Umesto da male razlike
Bugarima – malo poznatoj etničkoj zajednici čiji pripadnici žive i u našoj
le mnoge zemlje razvijenog no je buditi želju za učenjem i spoznajom i insistirati budu lako prevladane, na Balkanu i dalje vlada feno
opštini; organizovao razgovore i tribine posvećene nizu aktuelnih pitanja u
sveta. Nedostatak stručne, da institucije stvaraju duh demokratičnosti kako bi men koji je Frojd nazvao „narcizmom malih razlika“. Taj
vezi sa životom u multietničkoj i multikulturnoj sredini Vojvodine, učestvo
dugoročne strategije koja bi društvo moglo nesmetano da se razvija u pravcu multi fenomen deluje u suprotnom pravcu, naglašavajući kul
vao na stručnim simpozijumima u zemlji i inostranstvu...
nam omogućila da spremno kulturalnosti. Rigidan, neprosvećen um, podiže zidove turnu različitost na račun sličnosti susednih kultura.
Kao poseban uspeh beleži i otvaranje Centra u okviru koga je proradi
dočekamo i ove neminovne i postavlja barikade ispred svega što ne razume. Civili Budućnost mora da donese pomake na klizav i opa
la besplatna jezička radion ica za učenje jezika naših suseda – ovoga puta
promene može da iznedri zacijski sukobi nastaju iz predrasuda i neznanja. Oni san balkanski teren. Rešenje se mora tražiti u obrazo
– rumunskog – ali i po prvi put u našoj zemlji - aromunskog (cincarskog),
brojne probleme. Razumlji nastaju zbog opštih mesta i frustracija pojedinca koji vanju pojedinca i proširenju moralnih i etičkih pogleda.
čime se započinje sa jedinstvenim projektom u Srbiji na zaštiti tog umirućeg
vo je da društvo kao naše, nikako ne mogu da se ostvare kao ljudi u okviru posto Takođe, mora se raditi na rušenju stereotipa i predrasuda
jezika odnosno, dijalekta.
koj e prol az i boln e faz e jećih političkih sistema, pa svoje uzroke pronalaze u koji zamagljuju jasnu sliku i predstavu o onom drugom.
tranzicionih promena, pred mržnji svega što je od njih drugačije. Lenjost stvara Sartrova maksima: „Pakao to su drugi“, više nego jasno
sobom ima čitav niz drugih, ostrva i izolovanost čoveka u odnosu na svet. prožima Balkan. Ipak, svemu postoji protiv teža, pa i
kulture, jezika (ukoliko još postoji), uspomena na prioritetnijih zadataka, tako da se ovim segmentom, tom opakom pojednostavljenju pogleda na svet. Vreme
svoje korene... po nama takodje vrlo važnim, za sada najviše bavi Bez strategije o etničkim zajednicama je da se homo-balkanikus upristoji i otvori za nove sadža
Funkcionisanje savremene multietničke zajednice neprofitni gradjanski sektor - na sreću, u Vojvodini, je i moderna stremljenja. Samo tako se može prevladati
sagledava se danas kao slobodno, demokratski shva uz podršku (da li uvek i dovoljnu?) pokrajinskih i Težnja ka multikulturalnosti odlika je viših duhova zao udes netrpeljivih i nevaspitanih. Upravo zato nam
ćeno prožimanje; kao preplitanje različitih kulturnih lokalnih institucija. koji s pažnjom usvajaju najkvalitetnije sadržaje koje im multikulturalizam upućuje istinski civilizacijski izazov.
4 5
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
Tribina „Jezik i pismo u službenoj upotrebi“ koja se razlikuje po svom identitetu, jeziku, kulturi, Želim istaći da svi moramo biti maksimalno oprezni
tradiciji i veri, dakle, prema svemu što čini njen identi u vezi s pitanjima koja su, zaista, vrlo osetljiva, a
Vojvodina poštuje i razvija tet. Drugi, ne manje važan, je cilj zaštite različitosti, tj. istovremeno i pogodan teren za razne manipulacije
zaštite prava manjina i u tom smislu treba da se obez bez humane crte.
bedi puna i efikasna ravnopravnost svih građana, bez
jezike manjina
obzira na nacionalnu i drugu pripadnost, podvukao je Problematični procenti
Marius Rošu.
Na tribini „Jezik i pismo u službenoj upotrebi“ Građane i predstavnike medija interesovalo je
Marius je istakao da je jedan od važnih aspekata zašti da li će se izaći u susret pojedinim manjinskim
- U razgovoru učestvovali predstavnici pokrajinske i gradske vlasti - Procenti presudni te identiteta jedne nacionalne zajednice očuvanje jezi nacionalnim zajednicama, pre svega slovačkoj, koje
za službenu upotrebu jezika manjina - Slovački na razmatranju ka i pisma te nacionalne zajednice. Nacionalna zajed Statutom nisu dobile pravo na službenu upotrebu
nica koja izgubi kontakt sa svojim jezikom i svojim jezika na teritoriji grada Pančeva. Gradonačelnica
U maloj sali Skupštine grada Pančeva, 6. novem mađarski, rumunski, makedonski i bugarski. To nije pismom, podložnija je kulturnoj asimilaciji, a ne retko im je odgovorila: – U saradnji s pokrajinskim Sekre
bra 2008. godine, Evroregionalni centar za razvoj bilo regulisano ranijim Statutom, iako je u poslednje se dešava da i potpuno nestane sa istorijske scene, što tarijatom pripremam odluku kojom će se regulisati
društva u multiet je istorijski dokazivo. pitanje upotrebe slovačkog jezika i u onim mestima
ničkim sredinama Gradonačelnica Pančeva, Vesna Martinović, u na teritoriji grada u kojima postoji zakonska pre
„In medias res”, svom obraćanju je izjavila da je članom tri novog Sta preka u vidu procenta. Surovo zvuči, sve se svodi
u okviru projek tuta grada na osnovu važećih zakona i pokrajinskih na procenat, ali to je nešto što nije volja lokalne
ta „Ne znam, al’ propisa predviđena službena upotreba jezika i pisama samouprave.
želim da naučim”, nacionalnih manjina. Pored predstavnika političkih partija i nevladinih
sufinansiran od Prema važećim propisima za službenu upotrebu organizacija, Tribini je prisustvovao i jedan predstav
grada Pančeva na jezika i pisama nacionalnih manjina, potrebno je nik diplomatskog kora. Pozivu se odazvao Jon Gabri
konkursu iz obla da, prema rezultatima poslednjeg popisa stanovni jel Andrei, ataše za kulturu Ambasade Rumunije u
sti javnog infor štva, određena nacionalna manjina o čijem jeziku Srbiji, kao i predstavnici nacionalnih saveta: Dani
misanja, održao i pismu je reč ima najmanje 15 procenata stanovni jel Petrović, predsednik Nacionalnog saveta rumun
je tribinu „Jezik ka na teritoriji grada uključujući i naseljena mesta ske nacionalne manjine, Borče Veličkovski, potpred
i pismo u službe ili 25 procenata na delu
noj upot reb i”. teritorije grada, odnosno
Na tribini, koju je mesne zajednice. Vodeći Važna odrednica
otvorio Valentin se tim kriterijumima Sta - Jezik je, dakle, veoma važna karakteristika jedne nacionalne zajednice,
Mik, predsednik tut je predvideo službe i možda, najvidlivija i najistaknutija. Kroz jezik se najviše izražava upravo,
„In medias res-a”, nu upotrebu jezika i pisa ta posebnost svake zajednice, koju težimo da zaštitimo. Zbog toga je veoma
govorili su Vesna Politika otvaranja prema manjinskim zajednicama ma nacionalnih manjina važno da organi javne vlasti obezbede nesmetano funkcionisanje sistema
Martinović, gra u Ivan ov u, Ban ats kom obrazovanja, informisanja, izdavaštva i upotrebe manjinskih jezika u službe
donačelnica Pančeva kao i zvaničnici pokrajinskog dve godine postojala inicijativa pokrajinskih organa Novom Selu, Jabuci i u noj komunikaciji sa građanima, kao i omogućavanje drugih vidova izražavanja
Sekretarijata za propise, upravu i nacionalne manji da se ta oblast dovede u red. katastarskoj opštini Voj na manjinskim jezicima, rekao je Marius Rošu i dodao: - Smatramo da upo
ne, uz čiju je podršku tribina organizovana. Marius Rošu, pomoćnik pokrajinskog sekretara za lovica, objasnila je Vesna treba manjinskih jezika u komunikaciji sa organima javne vlasti i drugi oblici
nacionalne manjine je u nastavku tribine govorio i o Martinović. Gradonačelni službenme upotrebe jezika i pisma manjinskih nacionalnih zajednica, danas
Otvaranje prema nacionalnim zajednicama aktivnostima, merama i politici koje Pokrajinski sekre ca Pančeva je sa zadovolj u Vojvodini, više nije pitanje koje se tiče zaštite prava pojedinih nacionalnih
tarijat sprovodi u oblasti zaštite prava na identitet, stvom ponovila ono što zajednica, već vrednost od naročite važnosti za razvoj kvalitetnog suživota
Pomoćnik pokrajinskog sekretara za propise, odnosno u oblasti unapređivanja međunacionalnih je nedavno rekla na tribi naroda sa prostora Vojvodine, u cilju postizanja dobrih međuetničkih odnosa,
upravu i nacionalne manjine i direktor Službe za odnosa u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini. On je pre ni održanoj u Vojlovici: a samim tim i ekonomske i političke stabilnosti.
nacionalne manjine u ovom sekretarijatu, Marius cizirao da su aktivnosti u tom smislu usmerene u dva – Prvo, jako sam ponosna
Rošu, dotakao se Statuta grada Pančeva, kojim će pravca, odnosno da se teži ostvarivanju dva osnovna zbog toga što pitanja i
biti regulisano pitanje upotrebe službenog jezika cilja. Prvi cilj je zaštite prava da se obezbedi da svi oni problemi nacionalnog karaktera uopšte nisu bili sednik Nacionalnog saveta makedonske nacionalne
nacionalnih manjina. Tom prilikom on je rekao: – koji su različiti mogu i da ostanu razlizličiti – to je cilj tema u Pančevu, čak ni u onim najluđim, devedese manjine i Zlatko Šimak, član Nacionalnog saveta
Lokalna vlast je pokazala nameru, odnosno želju da zaštite identiteta. tim godinama. Zbog toga mi je izuzetno drago što se slovačke nacionalne manjine zadužen za službenu
sprovodi politiku otvaranja prema manjinskim naci Raznim merama, pravima i aktivnostima težimo da ovde neguje i razvija duh međusobnog razumevanja upotrebu jezika i pisma, koji su uzeli reč na tribini i
onalnim zajednicama koje žive u Pančevu. Novim omogućimo da određena zajednica opstane, ne samo i tolerancije. S druge strane, žao mi je kada se ova izneli svoje stavove u vezi novog Statuta grada Panče
Statutom za jezike u službenoj upotrebi utvrđeni su u fizičkom smislu, nego i da opstane kao zajednica vrlo osetljiva tema koristi u dnevno-političke svrhe. va vezano za Član - 3.
6 7
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
Kao treći učesnik tri Стила,4 с друге стране, неминовно води у постисто ручије могућности.6 Потребно је, поручује Ватимо, да
bine je govorio Miroslav рију пропасти поменутог структуралног објекта. Тач се истина доживи не као објекат који се усваја и пре
Kuhajda, inspektor za nad није у постисторију или историју победника. носи, него као хоризонт и подлога у чијим оквирима се
Они који је нису дочекали ћуте или се слажу са опрезно крећемо.7
zor službene upotrebe jezi
свим. У одсутности, посматрају нас са мермерних обе Дисолуција историје, умногостручавање света
ka nacionalnih manjina. On
лиска. Сећања и битке побеђених избрисане су из ко медија, технолошке револуције и лом структуре чи
je sa zadovoljstvom istakao лективне свести. На дуже време. тавих региона источно од Берлинског зида... Све је
veliki pomak u ovoj oblasti Овде стављамо малу ограду. Јер иако нас истори то утицало на наше животе и културне моделе. Отво
načinjen usvajanjem novog ја није бог зна чему научила, уочили смо да прошлост реност према глобалној мрежи довела је до прева
Statuta grada Pančeva, u не умире за свагда и да се духовна баштина и затам зилажења и укидања различитих идејних, духовних,
odnosu na prethodno sta њене идеје спиралним путањама враћају из ампути субјективних и материјалних облика цензуре и дик
nje. Istov rem en o, on je раних режњева свести на површину и светло дана у тата.
napomenuo korake i aktiv политичку свакодневицу. Добар партнер у општем пројекту деполитиза
nosti koje su predstavnici Показало се да владајућа идеологија није кон ције културе и афирмације мултикултуралности
ovog pokrajinskog sekreta станта, заувек дата категорија отпорна на корозију, је свакако библиотека. Библиотечки систем има
rijata preduzeli poslednjih урушавање, метке и конкуренцију. Затомњене идеје предност релативне стабилности инфраструктуре,
Veliki interes za tribine In medias res су се, описавши полувековни лук, вратиле попут буме инерције корисника и неотуђивости бренда. То му
godina kako bi ovo pitanje
ранга разбивши и зид и лађу. С бродом су потопљене даје предност у утопијским пројекцијама „правље
bilo uzeto u razmatranje od strane nekadašnjih teritoriji AP Vojvodine, ali i o kaznenim merama
и три палме на отоку среће. ња смисла“8 и генерисање новог света. Постаје
opštinskih vlasti. Isto tako, on je govorio o iskustvi koje se preduzimaju u slučaju nepoštovanja važećih
Не само идеје, већ су и читаве етничке скупине са све јасније да се библиотекарство не своди само
ma vezanim za službenu upotrebu jezika i pisma na propisa. својим системима вредности, културним идентитетом на богате фондове и банке података, већ да оно
и субкултурним матрицама физички дислоциране. пружа лек, љубав, разумевање, авантуру, смисао...
Прогнаници из оног рата враћају се на пусту земљу, Све оно што писци дарују и поверавају на чување
да би неки други били прогнани у нове просторе. и чега све мање има у електронском рају савреме
Историја нам, дакле, говори да сеобе имају увек ног света.
и свој други део - посвећен даљим миграцијама, оп Библиотека је „место сусрета“, место тајне и
станку и делимичном повратку отписаних. Упркос истине, иницијације, јавно и сасвим приватно, интим
Деполитизација културе и афирмација мултикултуралности пеглању етничког чаршава и наметања пожељних но место, центар „завере читалаца“. Она пружа тиши
националних врлина наша будућност је, верујемо, у ну контемплације и енергију, страст, пријатељство,
8 9
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
Strategija za društvenu integraciju Roma grada Pančeva za sredstva biće namenjena za podsticaj romske populaci šest meseci. Završeno je još pet projekata, ali zbog
period od 2009. do 2012. godine je. Novac će biti uplaćen za kupovinu poljoprivrednih nedostatka novca, biće realiov ani sledeće godine.
mašina, postavljanje plastenika, tov pilića … Bilo je još Miroljub Jovanović je posebno zadovoljan potpisi
bede i siromaštva
nog saveta Roma, Sofiji Vasiljković iz Šapca, koja je Roma u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. On je rekao
svakodnevno održavala sastanke i objašnjavala da će da je vrlo dobar primer opština Pančevo koja je uradi
sve obećano biti i realizovano. la Strategiju za društvenu integraciu Roma. Za to su
Na konkurs su se prijavili Romi iz Uljme, Alibuna posebno zahvalni Jeleni Novakov.
- Kvalitet života Roma daleko ispod standarda u kome živi većinsko stanovništvo - ra, Opova, Glognja, Novog Sela, Ilandže. Miroljub Jova U razgovoru on insistira na jedinstvu Roma. Sve do
Pospešivaće se obrazovanje, zdravstvena zaštita, uključivanje u društveno korisni rad kroz nović se nada da će više zainteresovanih biti u februa nedavno imali smo situac iju da tkz. romski lideri sazo
programe koji će doprineti ekonomskoj sigurnosti pojedinca - Obezbeđeno 18 miliona dinara ru, kada konkurs ponovo treba da se raspiše. vu 20-tak ljudi, osnuju stranku i izadju na izbore. On
Sagovornik dodaje da je ideja Udruženja „Juban“ tvrdi da zbog toga Romi nisu ni imali rezultate koje su
Strategijom razvoja opštine Pančevo od 2007. do zacija (devet registrovanih), Slušba za zapošljavanje… da se osnuju poljoprivredne zadruge, zadruge za saku očekivali imajući u vidu da su Romi najveća nacionalna
2025. godine, u okviru Dimenzije VII „Smanjenje siroma Razmatrana su pitanja predškolskog vaspitanja, kulture, pljanje sekundarnih sirovina, sakupljanje lekovitog manjina u Srbiji. Uzima za primer madjarsku nacional
štva“, izmedju ostalog, predvidjeno je donošenje Strate informisanja, kao i razvoja civilnog sektora. Uvaženi su bilja, puževa, pečuraka, da se zatim obnovi gajenje nu manjinu koja je brojčano daleko manja od romske,
svi predlozi i sugestije koji su bili izrečeni tako da su oni gusaka, skupljanje perja i prodaja… Takodje, naglaša ali su radili i bili složni. Oni imaju devet poslaničkih
sastavni deo Strategije. Izvršena su dva istraživanja. Jed va da je pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja i mesta u Parlamentu. Mađarska manjina treba da nam
no je bilo u osnovnim i srednjim školama, a odnosilo se udruženja „Juban“, u opštini Alibunar, odobren pro bude uzor, ističe Jovanović.
na obrazovanje romske dece, a drugo je bilo na terenu, jekat za poboljšanje zdravlja Roma. Taj projekat traje Marija Vuksanović
u romskim naseljima, gde je utvrdjen socijalni status
romskih porodica. Ispitano je 200 porodica, kaže Jelena
Novakov, psiholog i šef Odseka za upravljanje projektima Istraživanja uključeno preostalih 38 % dece i mladih. medju koji
ma je mali broj odraslih. Svega 0,5% dece i mladih
pri gradskoj upravi Pančeva. Prema dostupnim podacima u Srbiji, svaki peti koji su uključeni u proces obrazovanja pohadjaju
Na području opštine Pančevo, evidentirano je pre radno sposoban Rom je nepismen. Svaki treći nema nastavu u Školi za osnovno i srednje obrazovanje
ko 1400 Roma. Svakako da taj broj nije real an. Sigur završenu osnovnu školu, a stručna znanja ima svaki „Mara Mandić“ u Pančevu. Svega 7 % odraslih Roma
no ih ima više s obzirom da mnogi nisu prijavljeni. 10-ti. Samo devet odsto Roma ima srednju školu. Jed je zaposleno, 5% su korisnici penzija, 1 % su vlasnici
Po rečima Jelene Novakov, u procesu izrade Strate na petina romskih porodica je bez prihoda, a najveći privatnih preduzeća, a 89% su nezaposleni.
gije, identifikovano je 14 lokacija u gradu i 9 naseljenih broj živi od zarade u „sivoj ekonomiji“. Većina pretu
mesta, na kojima pretežno živi romsko stanovništvo. ra po kontejnerima i na taj način opstaju.
Da više niko ne živi u ovakvim uslovima Jedna trećina tih naselja ima karakteristike mahala, u Kultura
gije za društvenu integraciju Roma sa aktivnim merama
kojima su uslovi za život ispod svakog ljudskog dosto
janstva. Tamo vlada opšte siromaštvo i nedopustivo
Analiza Romski jezik se ne izučava niti neguje u školama,
zbog toga nije u upotrebi u oblasti kulture i medi
u oblasti zdravlja, obrazovanja, zapošljavanja i stanova nehigijenski uslovi života. Na osnovu toga utvrdjen Na teritoriji opštine Pančevo živi preko 1400 jima. Podrškom lokalne samouprave, godinama se
nja. Grad Pančevo, 2007. godine doneo je rešenje o for je program mera za naredne četiri godine. Obaveza Roma. Procene su da je broj Roma u Srbiji, pa i u Pan pomažu kulturno-umetničke, uglavnom folklorne
miranju Tima za izradu Strategije. Tim je u prvoj polovini lokalne samouprave je da donese odluku o tome koja čevu četvorostruko veći u odnosu na podatke iz popi aktivnosti romskih organizacija.
ove godine doneo plan za izradu Strategije i osigurao naselja će se legalizovati, a sa kojih će se ljudi raseli sa. Romi se iz različitih razloga deklarišu kao pripadni Informisanje na jezicima etničkih zajednica u
učešće Roma tokom čitavog postupka njene izrade. To je ti. Planira se izgradnja javnih kupatila, kao i praonica ci drugih nacija, a jedan broj nije prijavljen u matične lokalnim medijima, pre svega na TV-Pančevo je razvi
bio suštinski preduslov za objektivno tretiranje romske rublja na tri lokacije u blizini romskih naslja. knjige gradjana. Reč je o Romima koji žive u naseljima jeno za madjarsku, slovačku, rumunsku i makedonsku
zajednice i njeno uključivanje u sprovođenje Strategije, u kojima ne postoje ulice i brojevi stambenih objeka zajednicu, za koje postoje formirane aktivne redakci
piše izmedju ostalog u uvodnom delu tog dokumenta. ta. Ima i onih koji su izbegavali da se izjasne kao je, finansirane iz budžeta. Pre nekoliko godina pokre
Šansa za bolje sutra Romi, jer su se nadali da će kroz život proći bolje. nuta je inicijativa za formiranju redakcije na romskom
Presednik Udruženja Roma „Juban“, Miroljub Jova jeziku, ali nije realizovana. Ipak, TV-Pančevo u svojoj
Utvrdićemo činjenično stanje programskoj šemi obradjuje i pravi posebne priloge u
- Strategija je instrument za rešavanje problematike
nović, kaže da su 14 članova ovog udruženja regi
strovani kao poljoprivrednici. Posle konkursa koji je
Obrazovanje kojima se ukazuje na probleme iz života Roma.
Roma na teritoriji grada Pančeva. Tim koji je vodio pro raspisalo Ministarstvo poljoprivrede 13 je dobilo pravo i socijalni status (Napomena-Navedeni podaci su delimično uzeti iz
ces za izradu Strategije, uključio je gotovo sve institucije: na realizaciju projekata. Potpisivanje ugovora biće
Najveći broj odraslih Roma su bez završene materijala Strategije za društvenu integraciju Roma,
Centra za socijalni rad, domove zdravlja, aktive osnovnih do kraja godine. Svaki pojedinac će dobiti finansijska
osnovne škole (72%), dok je u proces obrazovanja grad Pančevo 2009.-2012. g.)
i srednjih škola, predstavnike romskih nevladinih organi sredstva u iznosu od 300 do 450 hiljada dinara. Ova
10 11
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
Inicijative za smanjenje razlika u nivou razvijenosti između no uticati na kreiranje identiteta, razvoja i unapređe u poziciji je da u zavisnosti od sopstvene delatnosti,
regiona na spoljnim granicama Evropske unije nja kulture u pomenutom regionu. ljudskih resursa i voljnog momenta učestvuje u ovim
programima i direktno utiče na razvoj lokalne zajedni
Novinarsko obrazovanje i
piše: Grozdana Forgo, etnolog nične saradnje. Učešćem u projektu, institucije kulture i
predstavnici lokalnih vlasti razvijaju postojeću saradnju,
Zavod za zastitu spomenika kulture u Pančevu i a istovremeno podstiču različite oblike saradnje drugih
12 13
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
novinarsku utakmicu uključeni su, ne svojom voljom, i godina, posvete pohađanju fakulteta koji je po pitanju Razgovor sa dr Slavomirom Gvozdenovićem, predsednikom
mediji na jezicima manjina. Međutim, da li će u njoj osta manjina skučen na jednu katedru u čitavoj zemlji. Ali, i Saveza Srba u Rumuniji
ti i opstati zavisi u najvećoj meri od dobre volje države za njih postoje mnoge mogućnosti za dodatno obrazova
da ih zaštiti i pomogne. Ima nešto što ne zavisi od volje
političara, već od sluha redakcije, a to je angažovanje kva
litetnih i obrazovanih medijskih radnika. Dar za pisanje
nje. Neka rešenja su jednostavna, mnogo koriste, a malo
koštaju. Jedno od njih su specijalizovani novinarski kurse
vi na jezicima manjina koje mogu da iniciraju, finasiraju
Manjine kao spona među
ne može se naučiti. Njega imate ili nemate. Neki skeptici
kažu da naši najveći novinari nisu imali neko veliko for
malno obrazovanje, a ni završene studije žurnalistke.
i podržavaju nacionalni saveti. Na takvima tečajevima
mogu se okupljati novinari iz matične zemlje i svih gla
sila (kojih nema mnogo), na jezicima određenog naroda
državama
To je tačno. Ali, ipak, pojedinačni slučajevi nisu pravilo. iz okolnih država, sve u cilju razmene iskustava na temu - Temišvar i Pančevo, dva jaka centra u Banatu, snažna spona među zemljama susedima
Savremeni informaciono – komunikacioni sistemi traže žurnalistike, medija i međusobne saradnje. Nekoliko kroz vekove - Kao član Interparlamentarne unije često sam govorio o visokim dostignućima
obrazovane novinare koji imaju praktično, ali i teorijsko takvih, veoma zapaženih skupova, orgaizovala je Novo Rumunije na rešavanju manjinskih pitanja
znanje. Zbog različitih objektivnih, ali i subjektivnih raz sadska novinarska škola koja je okupila predstavnike svih
loga, naše novinarstvo do sada nije obraćalo pažnju na manjinskih medija u Vojvodini sa željom da čuje njihovo U okviru projekta „Ne znam, al’ želim da naučim“ - Srpska nacionalna manjina u Rumuniji broji
to da li novinari poznaju strane jezike, umeju da rade na mišljenje o nizu pitanja kao što su privatizacija medija, koji realizuje „In medias res“ uz podršku grada Pan 22.568 ljudi, prema podacima zvaničnog popisa iz
računaru, poznaju sve žurnalističke forme.... Vremena Zakon o radiodifuziji, Zakon o javnom informisanju, pita čeva, pored pitanja koje se tiču nacionalnih manjina 2002. godine. Ako to uporedimo sa popisom iz 1992.
se menjaju i to mnogo brže nego što to kao činjenicu nje Pokrajinskog javnog servisa... Veliku odgovornost za glavno težište stavljeno je na međunacionalne odnose, čak 27% Srba je manje. Od 20 zvanično priznatih naci
možemo da shvatimo i prihvatimo. To se posebno vidi u očuvanje i negovanje novinarske profesije na manjinskim pa i međunarodne, ili prekogranične. Za ovu priliku onalnih manjina u Rumuniji samo smo mi i Nemci doži
dinamičnoj delatnosti kao što je informisanje. jezicima snose i strukovna udruženja novinara koja, tako odabrali smo srpsku nacionalnu veli takvu tragediju.
đe mogu u okvirima međunarodne i međudržavne sarad manjinu u Rumuniji, koju ćemo Međutim, i kod svih
Nema znanja bez obrazovanja nje organizovati niz skupova i stručnih savetovanja. Na predstaviti kroz intervju sa Sla ostalih nacionalnih
Iako je Srbija, a posebno Vojvodina, višejezična i tim susretima, upravo, će domaći novinari iz manjinskih vomirom Gvozdenovićem, pred manjina došlo do
višenacionalna sredina, manjine nemaju veliki izbor po medija biti most saradnje sa novianrskim udruženjima sednikom Saveza Srba u ovoj smanjenja broja, ali
pitanju obrazovanja na maternjem jeziku. Edukativni sa matičnim zemljama i kolegama iz velikih medijskih susednoj zemlji. Povod za razgo neuporedivo manje.
sistem uglavnom se ograničava na osnovne i ponegde kuća susednih država. vor bila je manifestacija „Susret Razloga za to ima
na srednje škole. Postoji mogućnost studiranja u matič pisaca nacionalnih manjina“ čiji više. Jedan od bitnih
nim državama koje stipendiraju svoje prekogranične Očuvanje medija – slika identiteta je domaćin bio Savez Srba u Ru razloga je što najveći
sunarodnike, ali je ta pomoć nedovoljna. Zbog lošeg muniji koji se održao u Temišvaru broj srba živi oko Te
ekonomskog stanja visoko obrazovanje nije pristupačno Svaki narod koji postoji i želi da u jednoj široj dru 11. oktobra 2008. godine. U isto mišvara. Grad je veli
svim mladim ljudima koji žele da se obrazuju. Doma štvenoj sredini sačuva i unapredi svoj kulturni obrazac vreme održani su i Dani srpske ka poslastica i u toj
ći akademski sistem, osim katedri za književnost i i identitet može to da uradi na nekoliko načina. Oni kulture u Rumuniji na kojoj je bio poslastici se lakše gu
jezik, pruža slabe mogućnosti za pohađanje nastave su manje više poznati. Međutim, ako želi da svoju prisutan i predstavnik gradske vla bimo. Jer u jednom
na manjinskim jezicima, a pojedine manje zajednice kulturu promoviše van uže nacionalne zajednice i da sti Pančeva, Nemanja Rotar, član gradu, od skoro pola
uopšte nemaju tu mogućnost. Slično je satnje i u obla njene tekovine i kvalitete predstavi drugim narodima Gradskog veća zadužen za kultu miliona stanovnika
sti koja nas zanima a to je akademska i permanentna to može da učini samo putem medija koji su, da upo ru i informisanje. Otvoren je i Srp kakav je Temišvar,
edukacija novinara na manjinskim jezicima. Iako u trebim tu okoštalu frazu, jedini prozor u svet. Na koji ski pozorišni studio u Temišvaru 7000 srpskih duša
Srbiji postoji devet katedri na državnim i privatnim način će biti predstavljene nacionalne kulturne vredno postavkom dela „Kovači“, panče su kap u moru. Dru
fakultetima koji organizuju nastavu žurnalistike, samo sti i društrveni stavovi u mnogome zavisi od kvaliteta vačkog dramaturga Miloša Niko gi razlog su mešovi
na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu svake godine medija. To nas vraća na početak priče o potrebi per lića. Nabrojani događaji i posete ti brakovi u kojima
postoji određen broj mesta rezervisan za studente koji manentnog obrazovanja novinara. Dakle, ako imamo najavljuju intenzivniju saradnju smo u velikoj meri,
pohađaju nastavu na manjinskim jezicima. Prednosti edukovane novinare, koji znaju svoj posao neće biti između kulturnih institucija Srbi gubitnici. Treći raz
dr Slavomir Gvozdenović
akademske nastave koja se odvija na maternjem jeziku veliki problem da se jedan medij uspešno bori i izbori je i Rumunije, a posebno Pančeva log je što se tek sada
višestruko su korisne za budućeg novinara manjinskog sa problemima koji prate tranziciji i proces evropskih i Temišvara, kao dva jaka centra srpskog i rumunskog ubiraju rezultati pogubne politike Nikolaja Čaušeskua
medija. Osnovna prednost je negovanje čistog jezika, integracija. Nije, naravno, samo obrazovanje presudno Banata. To se naročito odnosi na institucije i organiza prema nacionalnim manjinama u Rumuniji. Dakle, ovo
podizanje kvaliteta medija, upoznavanje svih teorijskih na rad medija. Na njihov rad utiču i drugi faktori na cije nacionalnih manjina čiji predstavnici žive i sa jed su tri osnovna razloga drastičnog opadanja broja pri
pretpostavki za bolji rad i širenje mreže saradnika. koje se teže može uticati. Ali na obrazovanje mladih ne i sa druge strane granice i koji istovremeno predsta padnika srpske zajednice u Rumuniji.
novinara možemo uticati. Obrazovanje treba pospeši vljaju najčvršću sponu među zemaljama susedima kroz Nezavisno od toga, uzimajući u obzir sve realnosti,
Korisni su i kursevi vati i pomagati jer to je zalog za budućnost. Ipak, ne vekove. a činjenica jeste da prirodni proces asimilacije teče i u
Većina novinara koji rade u redakcijama nemaju zaboravimo da je „Vojvodina lokomotiva evropskog - Poštovani gospodine Gvozdenović, predstavite ovoj zemlji kao što se događa i u Srbiji gde se u sličnoj
vremena, novca, a ni priliku da najmanje četiri, pa i više razvoja Srbije“. nam u ukratko srpsku nacionalnu manjinu u Rumuniji? meri smanjuje broj pripadnika rumunske nacion alsti
14 15
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
ti. Taj proces mi možemo da odložimo, da ga učinimo da imamo problema kada su u pitanju naše crkve. One godine za redom proglašavani smo na Međunarodnom - U Temišvaru imamo i srpsku Gimnaziju „Dositej
bezbolnijim i mi se u Savezu Srba u Rumuniji zdušno su oronule i teško ih održavamo. Nas je sve manje, a iz sajmu knjiga za najuspešnijeg izdavača srpskoga rase Obradovaić“ koja ima oko 260 učenika od prvog do
trudimo da to i uradimo. U tom smislu ove jeseni orga daci za restauraciju su ogromni. Naša matica je u ovoj janja. Akademsko kulturno-umetničko društvo „Mla dvanajestog razreda. Imamo, nažalost, još samo dve
nizovana je i izuzetno važna manifestacija „Susret ma situaciji u poslednjih 20 godina u 2-3 navrata simbolič dost“, jedno je od dvadesetak koje imamo. Tamburaški osmogodišnje škole. Jedna ima manje od dvadeset đa
njinskih pisaca“. Veoma je važno što je organizovana u no pomogla i to je sve. U ovom pogledu Rumunija nam orkestar „Lale sa Moriša“ iz Čanada proglašen je pr ka a druga nešto više od trideset. U celoj Rumuniji
nije puno pomogla iako mi vakom Evrope u folkloru na evropskim smotrama srp imamo još desetak četvorogodišnjih škola sa po jed
kao Savez Srba dobijamo sub skog folklora. To se velikim radom i ljubavlju zaslužilo. nim učiteljem. Pored toga još u 7-8 škola uči se srpski
vencije od rumunske države Ne mogu ni predsednici Rumunije i Srbije, ma koliko kao maternji jezik. U svakom slučaju, u svim srpskim
za naše kulturne, izdavačke im to bio na srcu, da te pohvale, ako se to nečim nije školama, uključujući i srpsku gimnaziju „Dositej Obra
i ostale specifične manjinske zaslužilo. Zaslužili su to svi Srbi zajedno, a posebno dović“ u Temišvaru, na svom srpskom maternjem jezi
aktivnosti. Međutim subven naša deca. To je izuzetno važno, jer na kraju krajeva, ku, sem rumunskog jezika, istorije i geografije Rumu
cije izostaju kada je u pitanju treba da nam bude jasno, i to sam više puta sa kolega nije, pohađa 420-430 đaka. Ako uporedimo tu brojku
obrazovanje i naša crkva jer ma Rumunima iz Srbije, čak i zvanično ispred predsed sa brojkom iz perioda pred Drugi svetski rat kada je
to ide drugim kanalima ili bo nika dve države, rekao da su nam problemi zajednički, bilo preko 9000 srpskih đaka onda se vidi sva tragedi
lje reći iz drugih institucija i odnosno isti, da nas bole iste stvari, da su nam strepnje ja i to je ono što nas boli najviše. Slična situacija je i
mi to poštujemo. i nade iste i da zato moramo zajednički da nastupamo sa brojem rumunskih učenika u školama u Srbiji. Ka
Kada su u pitanju subven pred dvema državama, bez obzira da li kroz političke da se ugasi jedna rumunska škola u Rumuniji učenici
cije dobijene od rumunske ili kulturne institucije. Možda bi prvi korak mogao da koji preostanu mogu da biraju drugu školu, ali kada
države mi možemo da pokrije bude načinjen između dve
mo samo minimalne izdatke, izdavačke ustanove Srba u
Slavomir Gvozdenović rođen je1953. godine u Belobreški, Rumunija. Srp
potrebne za normalnu aktiv Rumuniji i Rumuna u Srbi
ski jezik i književnost dipomirao je na Univerzitetu u Bukureštu. Član je Save
nost Saveza Srba u Rumuniji ji, između poslenika u kul
Jedna od brojnih manifestacija u organizacija Saveza Srba u Rumuniji za pisaca Rumunije, od 1988. godine. Počasni je član Udruženja književnika
kao krovne organizacije Srba turi i književnika dve naci
Srbije, kao i član Udruženja književnika Republike Srpske. Suos nivač je Vuko
Temišvaru, jer je to grad koji je i u ono vreme kada nije u Rumuniji. Ovde bih da se i pohvalimo budući da smo onalne zajednice. Možda
ve zadužbine, dok je za člana saradnika Matice srpske izabran 1995. godine.
smelo ništa da se kaže bio drugačiji u odnosu na osta jedina srpska zajednica u svetu sa samo jednom orga bismo mogli jedni drugima
Prevodi srpsku i rumunsku poeziju, a njegove pesme prevedene su na više
le delove Rumunije, time pokazajući svoje pravo evrop nizacijim i to služi na čast svim Srbima u Rumuniji. To da budemo domaćini, vi na
jezika. Autor je više značajnih antologija i zbornika srpske poezije u Rumuniji
sko lice. Mi u Temišvaru se uvažavamo međusobno. U nam je od velike koristi u trenucima kada treba rešava ma u Temišvaru, mi vama
objavljenih u Temišvaru, Bukureštu, Beogradu, Novom Sadu, Zrenjaninu, Sara
to ste mogli i sami da se uverite. Odnosi sa većinom ti krupne probleme, ali i onda kada treba da prevazi u Pančevu, pa da i ovde i
jevu i Prištini. Doktorirao je 2000. godine na Univerzitetu u Bukureštu. Dru
su više nego korektni i dobri. Tinja ideja da organizu đemo neke nesporazume i razmimoil aženja kojih pone tamo progovorimo zajed
štveni je i javni radnik srpske nacionalne manjine u Rumuniji. Bio je poslanik
jemo i zajednički susret dvadesetak pisaca iz dvadese kad ima. I normalno je da tako bude, ali smo uvek imali nički. Ja mislim da bismo
Saveza Srba Rumunije u rumunskom Parlamentu od 1992. godine do jeseni
tak zemalja i na taj način svi zajedno pokažemo da je snage i mudrosti da ih prevaziđemo i da prevagne ono na lep način mogli da skre
2008., a bio je član Saveta srpske dijaspore, pri Vladi SR Jugoslavije. U Vladi
Temišvar pravi evropski grad. Radujem se što ova ideja što nam je zajedničko i primarno. I ako ima partijskih nemo pažnju na one proble
Srbije i Crne Gore, bio je na čelu Odbora za Srbe iz okruženja. Godine 1998.,
polazi od mene i nas manjinskih pisaca. Već smo raz opredelenja i uticaja mi se trudimo, da bar srpska za me koje su nam zajednički.
povodom organizovanja prvog Skupa srpskih nacionalnih manjina iz Evrope u
govarali sa mnogim faktorima koji mogu na svoj način jednica ne bude partijska, a da poštuje sve. Polazeći od Ima nekih problema koje
Temišvaru, dobio je od Svetske srpske zajednice “Medalju časti i rodoljublja
da se opredele, a razgovarali smo i sa predstavnicima te činjenice organizovali smo se na ovaj način. Imamo će sigurno dve države mo
za nacionalne i kulturne zasluge”. Za kulturni i književni rad odlikovan je viso
profesionalnih institucija i državnih institucija. Veru 50 filijala ili podružnica Saveza Srba u Rumuniji, od rati da rešavaju na višem
kim ordenima predsednika Rumunije i predsednika SR Jugoslavije. Živi i radi
jam da Temišvaru tako nešto treba, da Temišvar to za Temišvara, Arada i Dunava do Krajove i Bukurešta. Naj nivou, diplomatskom i poli
u Temišvaru. Glavni je urednik časopisa “Književni život”.
služuje i da bi to još jedanom pokazalo evropsko lice veći deo je veoma aktivan. Sigurno imamo i nekoliko tičkom. Nije naše da preuzi
Temišvara. organizacija gde bismo želeli da bolje funkcionišu. Ima mamo njihove nadležnosti.
i takvih filijala gde treba ponešto i da promenimo. Na Ali tamo gde možemo da preduzimamo neke korake, se jedna srpska škola ugasi tu je kraj. Slična situacija
Neophodna veća pomoć matice me ravamo do kraja ove godine da organizujemo Senat gde možemo da progovorimo iznoseći i pisane doku je i kod Rumuna u Srbiji. Zato ovde treba da bude vi
mladih u okviru Saveza, koji bi imao potpunu autono mente. Zašto to ne bi smo radili, ako će to biti od kori še razumevanja i razgovora između dve zemlje. Ove
- To evropsko lice o kome govorite je lice na ko miju. U okviru stotinak aktivnosti koje organizujemo u sti i jednima i drugima. godine su nam se dve škole ugasile zbog malog broja
me se nalazi i kulturno nasleđe nacionalnih manji toku godine, redovno štampamo nedeljnik „Naša reč“ đaka. Mi smo svesni toga i zato mislim da bi rumunski
na. Čime se još Srbi u Rumuniji mogu pohvaliti, a sa i tromesečnik „Književni život“. Objavljujemo i do 20 Sve manje učenika zakon trebao da ima još jednu stavku koja se direktno
druge strane, sigurno je da ima stvari na koje bi se knjiga godišnje i po tome smo najvrednja srpska zajed tiče nacionalnih manjina. Prema postojećem zakonu
požalili? nica u svetu i jedna od najvrednjih nacionalnih manji - Škola je najbitniji faktor za očuvanje nacional odelenja ili škole mogu da se otvore i sa 15 učenika,
- Srpska zajednica u Rumuniji ima 56 hramova Srp na u Rumuniji. Pored toga imamo i stotinak akcija od nog identiteta jednog naroda a posebno nacionalnih mogu i sa 10, ali uz odobrenje županijskih školskih
ske pravoslavne crkve. Ima i 5 manastira od kojih su 2 kojih su neke, zaista, od izuz etnog značaja. Pomenuo manjina? Šta nam možete reći o školovanju na srp vlasti. Ako je manje od 10 učenika, sa 7 i manje otva
zadužbine Svetog Save - Bazijaš i Zlatica. Sigurno je bih Svetosavsku proslavu i najplodnije izdavaštvo. Tri skom jeziku u Rumuniji? ra se uz specijalno odobrenje. Moje pitanje je: - Ko
16 17
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
odlučuje da je 5 ili 7 manje od deset, ili da je samo 4 kao predstavnicima tih manjina, a ne rumunskih po „Đetvan“ Miroslav Oravec, pred
manje od 7? Ja sam zbog toga istupio u Parlamentu litičkih partija. Na taj način manjine mogu da govo setnica Mesnog odbora Matice
Rumunije da se doda samo toliko a ne manje od 3 da re javno o svom položaju, potrebama i problemima. Slovačke u Vojlovici Ana Marko
bi imali garanciju da se sa tri učenika može održati Pošte ste Vi srpsku zajednicu predstavljali u rumun i pretstavnik Slovačke evangelič
odeljenje. Kada nemamo 3 đaka svesni smo da tu ne skom Parlamentu više godina za redom, kažite nam ke crkve u Vojlovici Jan Marek
ma šta da se radi. nešto o tome? ukratko su predstavili istoriju voj
- Šta znači biti lojalan građanin zemlje u kojoj - To pravo ostvarujemo učešćem na izborima gde lovačkih Slovaka, njihovu kultu
živiš? smo u obavezi da osvojmo 10% od glasova koji su po ru, matičnu i duhovnu aktivnost
- Mi kao srpska zajednica ostajemo lojalni ovoj drža trebni jednom poslaniku iz rumunskih partija u normal i njihov značaj u multietničkoj
vi, ali i dalje ostajemo i dobri Srbi nezavisno koliko nas nom postupku. To znači da ako je jednom rumunskom sredini kakvo je Pančevo. Pored
ima i sigurno je da možemo biti značajan faktor u pove poslaniku potrebno ako 30.000 glasova nama je potreb toga, napomenuli su da su sve do
zivanju i dobrim odnosima između dve zemlje. Ti odnosi no oko 3000 što smo do sada bez problema osvajali. ove situacije imali dobre odnose
su danas izuzetrno dobri, a nama je u interesu, i Srbima To je jedno od najpozitivnijih iskustava Rumunije koje sa lokalnom samoupravom.
u Rumuniji i Rumunima u Srbiji da osnosi budu što bolji. mi ističemo i na međunarodnom planu. Ja sam član ru Ana Tomanova Makanova
Samo na taj način biće više prostora i za naše aktivnosti munske zvanične stalne delegacije u Interparlamentar Licem u lice sa istinom
u svojoj diskusiji pokušala je
i produbljivanje tradicionalno dobre saradnje. noj uniji. To je jedna vrsta parlamenta sveta, čak sam da ohrabri gradjane da ova odluka ne predstavlja Gradonačelnica Pančeva Vesna Martinović napo
- Kako komentarišate nepriznavanje Kosova kao i sekretar te delegacije bio 8 godina. U Meksiku sam, skidanje natpisa sa ustanova i sve nazive ulica i da menula je da ne postoji nijedan razlog za diskrimi
nezavisne države od strane Rumunije? primera radi, govorio o dobrim iskustvima rumunskog nije ugrožena kultura i identitet Slovaka u Vojlovici. naciju Slovaka, pogotovu za ukidanje višejezičnih
- Rumunija je pošla, pre svega, od svojih interesa Parlamenta kada su manjine u pitanju. Govorio sam Ona je istakla da je to samo prepisanje zakona iz natpisa i slično.Kod usvajanja novog Statuta lokalna
u jednom stavu koji smo pozdravili i za koji smatram veoma pozitivno. Ali, voleli bismo da se iznađe rešenje 90-tih godina koji je i dalje u upotrebi. Istovremeno samouprava se samo pridržavala zakonskih propisa
da je korektan, nezavisno iz kojih razloga Rumunija koje će nam garantovati i veće prisustvo u lokalnim ad je pohvalila pančevačku lokalnu samoupravu što je po kojim je precizno odredjeno kada jezik nacional
ostaje konsekventna tome. Rumunija je jedna od malo ministracijama kroz manjinske organizacije. Izuzetno učinila prvi korak, i dala obećanje da će ovaj zakon ne manjine na nivou lokalne samouprave može biti
brojnih država koja je ostala konsekventna. je važno što mi u Bukureštu možemo da iznosimo svoje prilagoditi svojim potrebama, i da će posle petnaest u upotrebi kao službeni jezik. Pored toga ona je
- Rumunija je jedna od retkih država u svetu ko probleme. godina gradjani imati pravo na svoj službeni jezik, obećala da će Grad posebnim odlukama u Skupštini
ja manjinama daje poslanička mesta u Parlamentu, Mik Valentin napomenula je gradjanima i pozvala na trezvenost. regulisati pitanje službenog jezika. Branislav Slivka
Oni će i dalje imati natpise na svojim jezicima, dobija je uočio da od dobre volje lokalne samouprave zavi
će lične karte na svom jeziku, jer je takva mogućnost si da li će slovački jezik biti službeni. Kao primer je
u sistemu cele Srbije. U svakom slučaju, ovaj statut naveo Bačku Palanku. U toj Opštini Slovaka je ispod
zakonskog minimuma, ali da se i
pored toga slovački službeni jezik,
ravnopravan sa srpskim.
Slovačka nacionalna zajednica u Vojlovici zahteva Posle brojnih diskusija zaključe
od gradskih vlasti Pančeva da i slovački jezik bude službeni no je da će Slovacima biti vraćeno
pravo na službenu upotrebu svog
18 19
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
MARIUS ROŠU, POMOĆNIK POKRAJINSKOG SEKRETARA I DIREKTOR veoma je važno utvrditi instrumente i mehanizme za Pomenuli ste saradnju sa nacionalnim savetima
SLUŽBE ZA PRAVA NACIONALNIH MANJINA U POKRAJINSKOM sprovođenje zakonskih rešenja, što je uslov za njihovu nacionalnih manjina, šta ona konkretno podrazume
adekvatnu i efikasnu primenu. va i na koji način pomažete njihov rad?
SEKRETARIJATU ZA PROPISE, UPRAVU I NACIONALNE MANJINE Poslednjih nekoliko meseci se intenzivno radi na Osim redovne komunikacije i razmene informa
Afirmacija multikulturalizma i
izradi nacrta republičkog zakona o nacionalnim saveti cija, neophodnih kako za rad Službe, tako i samih
ma. Radi se o jednom kvalitetnom tekstu kojim se pre nacionalnih saveta, ova saradnja se ostvaruje i kroz
ciziraju brojna pitanja u vezi sa nadležnostima, ovla realizaciju pojedinih zajedničkih aktivnosti i projeka
šćenjima, procedurama i druga pitanja čije rešavanje ta. Saradnja se odvija i kroz savetodavnu ulogu nacio
20 21
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
Služba posvećuje značajnu pažnju razvoju među manjinskim jezicima. Dakle, ovakve akcije i mere nisu neposredna realizacija pojedinih programa poverena partnerima iz Pančeva je bila vrlo uspešna. U nared
etničke tolerancije u Vojvodini, kakve aktivnosti rea samo naša potreba već i naša obaveza po međunarod je našim partnerima, koji su, kao što je već i rečeno, nom periodu, dakle već u martu mesecu, planira se
lizuje u tom smislu? nim dokumentima. Ali smo svakako u sekretarijatu iz redova pokrajinske uprave i pokrajinskih ustanova, organizacija kvalifikacionih takmičenja u okviru reali
Vojvodina je multikulturalna sredina u kojoj živi postali svesni činjenice da moramo imati aktivniji nevladinog sektora, sportskih organizacija i drugo. zacije potprojekta “Kviz Koliko se poznajemo”, koji je
26 različitih etničkih zajednica. Ovakvo bogatstvo pristup, ne samo zato što to predviđaju međunarodne Među njima bih pre svega izdvojio: Pedagoški zavod takođe deo programa “Afirmacija multikulturalizma
kultura je retko i u evropskim okvirima. Na žalost, konvencije, nego zato što nema uspešne zašite prava Vojvodine, Vojvođanski centar za ljudska prava, Beo i tolerancije u Vojvodini”, kao i naravno, nastavak
građani nisu uvek svesni tog bogatstva i prednosti u atmosferi kada se to ne smatra potrebnim, kada gradski centar za ljudska prava, Muzej Vojvodine, saradnje na organizaciji “Kupa tolerancije” koji se tra
koje jedna multikulturalna sredina može da ima. se ta različitost ne smatra vrednošću i nečim što bi Gradski muzej iz Subotice, Javni servis Radio-televizi dicionalno održava u oktobru i novembru mesecu.
Predrasude i strahovi od svega što je drugačije još trebalo očuvati. ja Vojvodine, Fond za multimedijalnu kulturu, opštin Aktivnosti Vašeg sekretarijata u Pančevu ne
uvek su prisutni u našem društvu i predstavljaju osno Koje su konkretne aktivnosti na real izaciji pro ski sportski savezi i savezi za školski sport i olimpij svode se samo na realizaciju Projekta. Na nedavno
ve koje motivišu mržnju i etničku distancu. Ljudi koji jekta „Afirmacija multikulturalizma i tolerancije u sko vaspitanje iz više opština u Vojvodini i drugi. održanoj tribini u Pančevu, pod nazivom “Jezik
o sebi i o drugima znaju dovoljno, nisu skloni mržnji, Vojvodini“ i šta se planira u narednom periodu? Na koji način se finansiraju troškovi projekta? i pismo u službenoj upotrebi” u organizaciji „In
jer mržnja, otpor i distanca su jednostavno, rezul Aktivnosti na realizaciji projekta nastavljaju se i u Troškovi ovog projekta se finansiraju većim delom medias res“ na kojoj ste govorili o aktivnostima
tat neznanja. Na ovoj tvrdnji se zasniva i projekat 2009. godini, a trenutno se realizuje IV faza koja sadr iz Budžeta Autonomne Pokrajine Vojvodine i za njego Sekretarijata, kao i o međunacionalnim odnosima
Izvršnog veća Autonomne Pokrajine Vojvodine pod ži niz pojedinačnih programa, koji na različite načine vo finansiranje u 2008. godini u budžetu pokrajine je na teritoriji Vojvodine, između ostalog ste se osvr
nazivom „Afirmacija multikulturalizma i tolerancije i različitim pristupom ostvaruju osnovne ciljeve projek izdvojeno ukupno 32.9 miliona dinara. Jednim delom nuli na nedavno usvojen Statut Grada Pančeva. Da
u Vojvodini“, koji od 2005. godine aktivno realizuje ta i svoje posebne ciljeve. Zadatak ovog projekta je da se troškovi projekta finansiraju i iz sredstava iz dona li biste za „XXI vek”, ponovili to što ste govorili o
Pokrajinski sekretarijat za propise, cija i do sada smo u tom smislu ostvarili uspešnu Statutu Pančeva, a vezano za tačku 3 koja predviđa
upravu i nacionalne manjine. Zapra saradnju sa Vladom Republike Mađarske, Javnim fon uvođenje službene upotrebe jezika i pisma pojedi
Marius Rošu je rođen u Pančevu, 1973. godine. Studirao na
vo, inicijator cele ove akcije i jeste dom „Šansa za stabilnost“ iz Segedina, Konrad-Adena nih nacionalnih zajednica?
Pravnom fakultetu u Novom Sadu, po struci diplomirani pravnik.
pokrajinski sekretarijat, koji je i zva uer Fondacijom, Britanskom ambasadom u Beogradu Ovo je pre svega veoma važna politička odlu
U pokrajinskom sekretarijatu zaposlen od decembra 2002. godine.
nično njen nosilac. Po prirodi stvari, i drugima. Sredstva koja će se obezbediti u Budžetu ka. Uvođenje jezika i pisama nacionalnih manjina
Od marta 2006. godine imenovan za koordinatora projekta Izvr
njegova realizacija je poverena Slu APV, za finansiranje troškova projekta u ovoj godini, u službenu upotrebu u organe javne vlasti u Gradu
šnog veća AP Vojvodine «Afirmacija multikulturalizma i tolerancije
žbi za prava nacionalnih manjina, ali uveren sam, neće ići ispod nivoa prošlogodišnjih, upr Pančevu je svakako pokazatelj da se nova politička
u Vojvodini». Nakon toga, od maja 2006. godine biva unapređen u
se on sprovodi u saradnji ne samo sa kos ekonomskoj krizi koja se najavljuje. struktura otvara prema građanima, pre svega prema
šefa Odseka za realizaciju projekata multikulturalizma i toleranci
drugim resornim sekretarijatima i Koji su efekti projekta i da li su oni merljivi? građanima koji su pripadnici manjinskih nacionalnih
je u pokrajinskom sekretarijatu. Od decembra 2006. godine obavlja
drugim pokrajinskim organima već i Ono što mogu da zaključim na osnovu dosada zajednica. Na ovaj način pokazuje da je spremna
funkciju pomoćnika pokrajinskog sekretara i direktora Službe za
sa velikim brojem drugih subjekata. šnjeg iskustva na realizaciji aktivnosti projekta jeste da čini korake u pravcu zaštite njihovih prava i daje
prava nacionalnih manjina.
Ogroman broj mladih ljudi je direkt da u Vojvodini postoji jedna atmosfera u kojoj veli jasan signal manjinskim zajednicama da ih smatra
Oženjen, dva sina, živi u Novom Sadu.
no ili indirektno uključeno u realizaci ka većina građana prepoznaje potrebu za ovakvom ravnopravnim članovima društva.
ju ovog projekta. Upravo mladi ljudi i vrstom akcije i prihvata njegove ciljeve kao neophod Još od 2003. godine kada je usvojena pokrajinska
jesu ciljna grupa ovog projekta, jer će mladi ljudi biti stvori uslove za mlade ljude, pripadnike različitih naci ne, ali da do sada, ili barem u poslednje dve decenije Odluka o bližem uređivanju pojedinih pitanja službe
nosioci odnosa u društvu i kreatori društvenih prilika onalnih zajednica iz Vojvodine za dodatnu edukaciju i u Vojvodini nije postojala organizovana i koordinira ne upotrebe jezika i pisama nacionalnih manjina na
u budućnosti. Na taj način omogućavamo stvaranje masovne međusobne kontakte i na taj način prevazila na aktivnost u ovoj oblasti. teritoriji Autonomne Pokrajine Vojvodine, pokrajinski
jedne mase društvenih aktera koji nemaju predrasu ženja predrasuda i razvijanja međusobnog poverenja Ciljevi projekta su dugoročnog karaktera i nje sekretarijat čini napore da se odredbe ove odluke pri
de i etničku distancu, a multikulturalnost prihvataju i uvažavanja. S obzirom na to da je projekat usmeren govi konkretni efekti će biti vidljivi i merljivi tokom mene u praksi. Svesni smo da je to proces koji traje,
kao vrednost i prednost Vojvodine i omogućavamo prema mladima, tako je i koncipiran od samog početka narednih godina. U svakom slučaju, već stvaranjem pre svega iz tog razloga što se zaštita prava manjina
stvaranje stabilnih međuetničkih odnosa koja su ključ i uključuje gotovo sve srednje škole sa teritorije Vojvo jedne atmosfere kojom promovišemo multikulturali generalno, pa i po pitanju službene upotrebe jezika,
razvitka ovih prostora. Kao što smo već rekli, u više dine i veliku većinu osnovnih škola. Iz ovoga se vidi zam kao vrednost ovih prostora stvaramo uslove za u različitim vojvođanskim sredinama različito tretira
nacionalnim sredinama u kojima nema stabilnosti, da se veći deo ovih pojedinačnih programa realizuje u interkulturalni dijalog, a prisutan je utisak da građa i da je za efikasnu primenu Odluke neophodno prisu
nema ni ekonomskog napretka, to je bar jasno. saradnji sa vojvođanskim školama. ni sve više pozitivno reaguju na kulturnu različitost stvo političke svesti i političke volje onih aktera koji
Na kraju krajeva, ovi aspekti zaštite prava nacio U ovoj fazi realizacije, osim povećanja broja Vojvodine, doduše neki je prihvataju kao vrednost, a je sprovode u praksi.
nalnih manjina koji podrazumevaju mere i aktivnosti pojedinačnih programa u odnosu na prošlu fazu, pla drugi samo kao nužnost. Moram istaći da su značajnu ulogu u celokupnom
sa ciljem razvoja dobrih međunacionalnih odnosa, niramo i unapređenje aktivnosti i rezultata u kvalita U okviru projekta je pre nekoliko meseci u Pan ovom procesu odigrale i organizacije civilnog sekto
međunacionalnog poverenja, kao i mere i aktivnosti tivnom i kvantitativnom smislu. čevu održano regionalno takmičenje “Kupa tole ra, što je veoma važno, jer to pokazuje da u društvu,
koje naglašavaju da je etnička, kulturna i jezička raz Osim škola, koji subjekti su još uključeni u nje rancije 2008”. Da li se planira realizacija još nekih ili u njegovom značajnom delu, postoji atmosfera pri
ličitost deo bogatstva jednog društva i deo jedinstve govu realizaciju? aktivnosti u našoj sredini u narednom periodu u hvatanja višejezičnosti kao vrednosti sredine.
nog evropskog nasleđa izražene su i u članu 6. Okvir U realizaciji ovog projekta naša uloga je da utvr okviru projekta? Hvala Vam gospodine Rošu što ste odvojili dra
ne konvencije za zaštitu prava nacionalnih manjina, dimo osnovne pravce i politiku delovanja i da obez Naravno, mi se u vašem gradu uvek osećamo goceno vreme za čitaoce našeg časopisa.
kao i u članu 7. Evropske povelje o regionalnim i bedimo njihovo delimično ili potupno finansiranje, a dobrodošli i saradnja koju smo do sada ostvarivali sa Valentin Mik
22 23
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
- Језик је најизразитије средство сопствене националности - Слобода употребе свог језика и верској различитости. То може да буде и предност
спада у Уставом зајамчена права у одржању једне везе, јер захтева додтан напор у обо
страном упознавању партнера. Тиме се остварује чвр
зика и писма. Тако, Закоником о кривичном поступку шћа повезаност.
регулисано је да у судовима на чијим подручјима жи Један од битних момената у мешовитим бракови
ве припадници националних мањина да је у службе ма је колико партнери раде на очувању свог нацио
ној употреби у кривичном поступку поред српског налног и верског идентитета. Сматра се да за мушкар
језика и језици мањина као и њихова писма у складу це и жене не важи исти однос према мешовитом бра
са законом. На истоветан начин ту проблематику ре пише: Милена Јовишић ку. Постоје мишљења да су жене у овим случајевима
гулише и Закон о парничном поступку. Како у кривич губитак за групу из које потичу, а за групу у коју су
пише: Станка Симоновић, ном поступку, тако и у парничном поступку, странке Вишенационалне средине, за разлику од других, удате су добитак.
судија Окружног суда у Панчеву морају бити поучене о свом праву на употребу свог поседују посебну врсту богатства које се огледа у ис
језика и та се поука уноси у записник. преплетаности културних, духовних, верских и дру Усаглашености и разумевања
Важећим Законом о службеној употреби језика Уколико се поука о праву на употребу свог језика гих вредности националних заједница које их чине.
и писма прописано је да на подручјима Републике не унесе у записник чини се битна повреда поступка, За људе у таквим срединама није ништа необично Банатско Ново Село у панчевачкој општини, је
Србије на којима живе припадници народности у слу а што даље доводи у поступку по жалби до укидања када у локалном превозу или на улици чују разговор пример где се скоро 250 година гаје добри односи
жбеној употреби су истовремено са српским језиком одлуке суда. На захтев странке цео поступак се мо на румунском, мађарском, словачком или
и језици и писма народности. Под службеном упо же водити на језику народности или, пак, странка мо неком другом језику мањина. Када се у
требом језика и писма сматра се употреба језика и же да захтева да се само њено саслушање обави на локалним установама културе приказује
писма у раду државних органа, органа аутономних њеном матерњем језику. Ако се поступак не води на представа на језику неке од мањина, мно
покрајина, градова и општина, установа, предузећа и језику странке, странка може захтевати да јој се из ги је прате, па тако није ни за чуђење да
других организација када врше јавна овлашћења. врши усмено превођење свега што се износи у току када у брак ступају људи различитих наци
Службеном употребом језика и писма сматра се и поступка. оналности.
употреба језика и писма при исписивању назива места Како у кривичном, тако и у парничном поступку
и других географских назива, назива тргова и улица, јако мали проценат странака, иако поучен на право на
Љубав надвладава разлике
назива органа, организација и фирми, објављивање употребу свог матерњег језика, користи ту могућност.
јавних позива, обавештавања. Поједини припадници Према истраживањима у 2007. години,
У службеној употреби текст националних мањина након у Србији је склопљено око 40 000 бракова,
на језицима и писмима народно што се изјасне који им је ма што је за осам хиљада мање у односу на
сти исписује се после текста на терњи језик изјављују да зна пре 10 година. Подаци Завода за статисти
српском језику, испод или десно ју свој матерњи језик, али да ку из 2002. године говоре да је у нашој зе
од њега, истим обликом и вели ће изјаву дати на српском је мљи било око 18% мешовитих бракова од
чином слова. зику који је у службеној упо укупног броја венчаних, а деценију раније
Породица Јовић
Ако је више језика народно треби, а такође, дешава се да око 16%.
До правде и на матерњем језику
сти у службеној употреби текст поједини припадници нацио Захваљујући приликама које су нас све заједно за између Срба и Румуна. Према последњем попису из
на тим језицима исписује се после српског језика по налних мањина изјаве да мање знају свој матерњи је десиле у последњих 15-так година, и поред бројних 2002. године ово место има 7.345 становника, од ко
азбучном реду. зик, но службени српски језик. свакодневних трзавица, људи су успели да очувају јих је 4837 Срба, 2306 Румуна, а 110 се изјаснило да
Језик, језици народности који су у службеној упо На основу дугогодишњег искуства могу само кон значајан степен толеранције. То, умногоме, доприно су Роми. Оваква структура становништва неминовно
треби у општини, аутономној покрајини утврђују се статовати да у судским поступцима који су вођени си лакшем прихватању различитости међу људима на је доводила и до мешања. Како сазнајемо од Зорана
Статутом општине, односно, аутономне покрајине. пред Општинским, односно, Окружним судом у Пан националном, верском и другим аспектима. За мешо Стојчића, матичара, у Банатском Новом Селу је по
У свим судским поступцима и управном поступку чеву није било проблема везаних за право на употре вите бракове је то од изузетног значаја, било да се следњих година такав тренд да се годишње склопи
разрађене су уставне одредбе о праву на употребу је бу матерњих језика националних мањина. заснивају само на националној или и на националној око 40 бракова, од којих два до три мешовита.
24 25
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
26 27
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
28 29
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
ERNEST KRUMES, član Udruženja srpsko-nemačkog prijateljstva, - U kraju gde sam rođen, bilo je Nemaca i Srba.
profesor violine i kamerne muzike o sebi, svom poreklu i muzici Živeli su kao dobri susedi. Nije bilo svađa na nacio
nalnoj osnovi. Međusobno smo se poštovali. Kada je
Nikada se nisam osećao strancem počeo rat, deda je spasavao zarobljene Srbe od stra
ne Nemaca. Kada bi u koloni prema logoru prolazili
pored naše kuće, deda je bio na kapiji i krišom nekoli
ko ugurao u kuću i tako ih spasao muka. Većina naših
- Svedočanstvo prošlosti i sadašnjosti - Sudbina od Kovina do Pančeva - Muzika spaja ljude
rođaka iz Kačareva, koji su bili u Knićaninu, preživela
je zahvaljujući mojima koji su ih pomagali. Nosili su im
jedno prezime - Plenih. Ispitivanjem, došao sam do hranu i lekove. Potom su dolazili na oporavak kod nas
saznanja da prezime Krumes, ne da nije bilo u Banatu, u Kovin, da bi kasnije otišli u Nemačku. Doživotno su
već i u čitavoj Srbiji. To prezime se, međutim, pojavlju nam zahvalni, ističe Krumes.
je u Zagrebu, Ljubljani, Nemačkoj, Americi…, seća se
profesor . Sve prilagođeno budućnosti
Njegova porodica u Pančevo se doselila 1953. godi
ne, zbog školovanja sestre Brigite, koja je već pohađa Porodica Rupental i Krumes po dolasku u Pančevo
piše: Marija Vuksanović la srednju muzičku školu. Svirala je klavir. stanovala je godinu dana privatno, da bi potom prodali
Još uvek mu je sveže sećanje na druženje sa svu imovinu u Kovinu i kupili kuću u Pančevu.
decom iz komšiluka. Igrao se i sa srpskom i rumun - Sve je bilo prilagođeno školovanju moje sestre
Po poslednjem popisu iz 2002. godine u Pančevu skom decom. Slagao se izuzetno dobro sa svima. Igrao i mene. Nakon završene gimnazije i srednje muzičke
živi 172 Nemca, a u pančevačkoj opštini ih je preko dve se i sa sestrinim igračkama. Pravio je sa drugarima škole, upisao sam Fakultet muzičkih umetnosti. Sestra
stotine. Reč je o potomcima brojnih porodica nemač razne igračke od tikvi i od kalemova. Najčešće bi to je već uveliko bila profesor klavira, a ja sam posle zavr
kih doseljenika. bio traktor. U kući se govorilo nemački, dok u igri to šenih studija, radio kao profesor violine u školi „Petar Johana i Dezider Krumes
- Rođen sam u Kovinu 1944. godine. Baba i deda sa više nije bilo bitno. Sa pet i po godina izuz etno draga Slavenski“ u Beogradu do penzije, kao i u pančevačkoj
očeve strane su iz Bele Crkve, dok sa majčine strane, igračka mu je bila violina. Možda , gledajući danas sa Muzičkoj školi, gde je davne 1962. godine započeo Deklariše se kao Nemac. Samo jednom na popisu
oboje su čisti Nemci - Johan i Johana Rupental. Otac distance i najdraža. rad stručnog učitelja, kaže Krumes sa žaljenjem, jer je se izjasnio kao Jugosloven.
Dezider Krumes iz Kucure (Bačka) i oduvek sanjao da postane arhitekta. Ali, za to nije bilo
majka Johana venčali su se 1934. godi dovoljno novca. Kad drvo „propeva“
ne. Sestra Brigita, bila je deset godina U kući Krumesovih praznovalo se po evangelistič
starija od mene. Otac je bio mobilisan, kim običajima. Baka ga je učila molitvama na nemač Violina je Krumesova velika ljubav. Omađijala
neposredno pre mog rođenja. Odveden kom jeziku. mu je i srce i dušu. To potvrđuje time što je uspeo
je prvo u Zrenjanin, da bi kasnije oti - Danas ne slavim ništa, čak ni svoj rođendan. da tu ljubav prenese na svoju decu Filipa i Mariju.
šao u Salzburg i zauvek ostavio porodi Ne osećam potrebu da bilo šta slavim, pomalo setno Oboje su violinisti, pa čak i unuk koji ima samo četiri
cu. Nikada se nismo upoznali, sa dosta izgovara sagovornik, priznajući da se više ne pridržava godine. Iako mali već pokazuje sklonost prema ovom
gorčine priča Krumes. običaja i tradicije. instrumentu.
Po kazivanju Ernesta Krumesa, Svaki slobodan trenutak naš sago
otac je bio poznati trgovac. U Kovinu je vornik provodi u radionici sa instru
imao gvožđaru „Kramer“, gde je deda Nemački doseljenici mentima. Zahvaljujući Franji Tofe
nastavio da radi kratko posle rata. Ina Nemački uticaj na srpsku kulturu, razvoj književnosti, ekonomi lu, koji je bio stručnjak za popravku
če, deda je bio dobar mehaničar - struč ju i trgovinu, bio je nesumnjivo značajan i pozitivan. Istovremeno se instrumenata i koji nije krio tajne
njak za popravku šivaćih mašina, ali i Ernest u svetu muzike - svoj na svome mora istaći i interesovanje nemačke strane za Srbiju i mnogi bliski zanata, vremenom se sve više „palio“
vrlo vešt u popravci bicikala. U to vre kontakti nemačkih intelektualaca tokom XVIII veka sa poznatim da i sam krene u tajne ovog zanata.
me prodavao je seljacima na kredit preko 500 bicikala. Evocirajući uspomene na dedu, ratne događaje, na Srbima, imali su docnije uticaj na kulturu i književnost kao inspira - Imam rodbinu u Nemačkoj koja
To nikada nije plaćeno, jer je seljacima kredit otpisan, komšije Srbe, Krumes ih pamti po dobrom. Kaže, živeo cija iz zajedničkog života na ovim prostorima. mi je nabavila stručnu literaturu. Ona
a deda bankrotirao. je sa svojom porodicom kao miran i lojalan građanin. Ti nemački doseljenici „Švabe“, kako i danas najčešće u Srbiji mi je „bukvar“ za popravku violina.
Deda je verovao u komunizam, ali se nikada nije tako zovu pripadnike nemačkog naroda uopšte, bili su značajan most Čak su mi i alat donosili.
Dobrosusedstvo i pomoć u nevolji deklarisao. Tito je za njega bio pojam. Verovao je u nje koji je povezao dva naroda. Poznavaoci kažu da nema lepšeg
ga, dok ga majka i baba nisu u tome podržavali. Bilo (Navodi iz knjige zan a
ta od pravljenja instrumenata.
- Iako je prošlo mnogo godina, sećam se nekoliko je ideoloških razlika. Deda je pomagao partizanima, „Folksdojčeri u Jugoslaviji“, autor Slobodan Maričić) Krumes je graditeljstvo violina zapo
nemačkih porodica, ali u pamćenju mi je ostalo samo stalno je slušao radio i bio u toku zbivanja. čeo tako, što je duže vreme posma
30 31
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
trao svog kolegu Milana Nikolića, koji se bio je ustoličenje Martina Bajze, evangelističkog pasto
uveliko time bavio. Naseljavanje Nemaca ra u Vojlovici. Prošlog leta bili su nam gosti iz Slovač Iz matičnih knjiga
- Rešio sam da i ja počnem da pravim ke. Pozvani smo da uzvratimo posetu. Još u stara
Već početkom dvadesetih godina XVIII veka, u skladu sa Prema istorijatu pančevačke Katoličke crkve,
violine. Prva viol ina je „propevala“ u mojim vremena postojao je običaj međusobnog posećivanja,
odlukama vlasti u Beču i guvemera Tamiškog Banata, genera verski život je započet nakon oslobodjenja od Tura
rukama 1978. godine, a do danas sam napra ističe je župnik Ereš.
la Mersija, počinje masovno naseljavanje Nemaca u Banat. ka. Prva matična knjiga je iz 1718.godine, kada je
vio 68. U proseku napravim dve violine Kada je reč o verskoj toleranciji, župnik kaže da
(Navodi –Narodni muzej-Pančevo-istraživanja- postavljen i prvi župnik, koji je po pisanim doku
godišnje. uvek postoji korak više. To podrazumeva da uvek treba
Austrougarski period) mentima bio tu sve do 1720. godine.
Penziju je Krumes dočekao sa radošću. da budemo otvoreni jedni prema drugima, da vodimo
Samo tako je u potpunosti mogao da se dijalog. Najveći neprijatelj ljudi je, upravo neznanje.
posveti ovom poslu. Tokom svog radnog 400 koncerata. Stigli smo i do Bulonj Bjankura i Pariza. U Banatu za sada ne postoje zajedničke molitve, Na obnovi crkve se i dalje radi. Ona duhovno raste,
veka, on je i osnivač Gudačkog kvarteta. Oproštajni koncert bio je posvećen „Sećanju na Ludvig kao ni liturgije, dok ih u Beogradu, Novom Sadu, Subo upravo, na različitostima, jer smo svi Božja deca.
- Godinama smo nastupali vrlo uspešno. Verujem van Betovena“. tici, Bečeju ima. U njima učestvuju sveštenici katolič - Program humanitarne organizacije „Karitas“ je zavr
da je došlo vreme da treba „koplje baciti u trnje“. Svo Ovaj umetnik je potpuno uveren da muzika spaja ke, pravoslavne i evangelističke crkve. Svake godine, šen. Trajao je pet godina. Za sve to vreme je nesebično na
ja mesta prerustili smo mlađima. Održali smo preko ljude bez obzira ko su i odakle su. 25.januara slavi se obraćenje Svetoga apostola Pavla. delu pokazano kako se odvija humanitarni rad sa ustano
Zajedničko svedočenje vere u Hristu, za našeg sagovor vama za napuštenu decu i decu sa posebnim potrebama.
nika je suština stvari. Takođe, sprovodimo saradnju i sa drugim asocijacijama
koje se time bave. Svejedno da li se bave decom ili odra
slima. Pomoć je svima pružana. Takođe, posetili smo i
„Mali London“, romsko naselje, gde su podeljeni paketi i
pružena im je ruka saradnje, rekao je Ereš.
Crkve su nam zasebne, ali nam je veroispovest zajednička poručuje
Mihalj Ereš, župnik crkve svetog Karla Boromejskog u Pančevu Polet i podsticaj
Hristove vere u godinu sve veći, jer sve više ljudi dolazi u crkvu, bez
obzira na veroispovest.
- Zajednica iz dana u dan raste duhovno. Crkva želi
Jubilej, 25 godina od rukopoloženja župnika Mihalja Ereša
- Izvanredna saradnja sa Srpskom pravoslavnom crkvom i svim ostalim crkvama - Korak više da bude otvorena ne samo za vernike katolike, već i za
u verskoj toleranciji - Lični jubilej 25 godina svešteničkog rada - Iako su naše crkve zasebne, zajednička nam je sve kulturne događaje. Interesantno je da mnogi stari
veroispovest. Zajedničke molitve su za dobrobit zajed Pančevci još uvek nisu bili u ovoj crkvi, i da na koncerte
kroz vreme ulepšavali. Tako je sve do danas. Dva i po nice i ljudi. Kada bi se mediji više time bavili bilo bi još
veka u crkvi svetog Karla Boromejskog vrše se obredi,
što predstavlja značajan jubilej ne samo za Pančevo
bolje za sve, naglašava Ereš.
U čast jubileja
već i šire. To je najbolji dokaz da je sačuvana istorija Istorijski arhiv u Pančevu je izdavač knjige
Dom svih religija
ali i verska tolerancija. „250 godina Katoličke crkve u Pančevu“ .
- Zahvalan sam Bogu što sam svešteno lice. Prošla Pre tri godine Crkva svetog Karla Boromejskog „….Ova knjiga je štampana, da imajući uvid u
godina je bila godina mojih ličnih jubileja - 25 godina dobila je novosagrađeni Dom svetog Ambrozija. To približno 300 godina rimokatoličke crkve nakon
od rukopoloženja i 14 godina službe u pančevačkoj je pomoćni objekat u okviru crkve u koji se okupljaju vladavine Turaka i u 250 godina sadašnje crkve,
Katoličkoj crkvi. Pančevu dugujem mnogo, kao i ljudi ljudi dobre volje različitih nacija i religija. videvši ona nastojanja, odricanja i istrajnost sa
ma sa kojima živim i koji mi pomažu da obavljam sve - Izgradnju ovog Doma finansirala je Italijanska kojom su je gradili, ulepšavali naši preci i dive
šteničku službu, kaže Mihalj Ereš, župnik Crkve svetog humanitarna organizacija Katoličke crkve „Karitas ći se njihovoj ostavštini da susretnemo živoga
Crkva Svetog Karla Boromejskog Karla Boromejskog. Ambrozijana“. „Karitas“ je izuzetno zadovoljan odnosi Boga…..“, deo je citata uvodnog dela).
Župnik Ereš ima puno lepih reči za saradnju sa ma među ljudima u višenacionalnoj sredini. Poznato je
Blizu je 300 godina od postojanja Rimokatoličke gradskim vlastima Pančeva. On ukazuje na izvanredne da na području pančevačke opštine živi 27 nacionalnih dolaze i ateisti. Ipak, bitno je da ovaj grad, naša zajedni
crkve u Pančevu i 250 godina od podizanja crkve sve kontakte sa sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve i zajednica. Ta različitost potpomaže da imamo dobru ca, raste ne samo materijalno već i duhovno. Suština vere
tog Karla Boromejskog. Ovaj hram rimokatolika najsta ostalih crkava. saradnju sa pravoslavnom i protestantskom crkvom. je da približi verovanje životu, naglasio je Mihalj Ereš,
rije je zdanje u Pančevu. Za njeno trajanje i opstanak - Pančevo može da posluži za primer. Crkve odlič Takvim ponašanjem dajemo svetu pravu sliku i jedno župnik Crkve svetog Karla Boromejskog u Pančevu.
treba biti zahvalan našim precima, koji su je gradili i no sarađuju. Dolazimo jedni drugima. Najbolji primer drugo svedočanstvo o nama, kaže Ereš. Marija Vuksanović
32 33
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
Koliko jezika čovek zna toliko vredi KULTURNI ŽIVOT RUMUNA U BANATSKOM NOVOM SELU
34 35
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
Najbitnija karika u lancu kulturnih aktivnosti kod Svakako, ne treba zaboraviti brojne intelektual vlasnik i glavni urednik bio Petru Stojka. Časopis je nog života rumunske zajednice u Banatskom Novom
rumunskog življa u selu bila su amaterska pozorišta. ce i kniževnike koji su ostavili dubok trag ne samo u pored pretežno pedagoških rubrika, namenjenih prven Selu ograničavan i sputavan. Prepreke su najčešće bile
Prvi pozorišni komadi su izvedeni još u drugoj polo kulturnom razvoju sela, već i celog regiona. Neki od stveno seoskim učiteljima, donosio vesti iz zemlje i ino političke i ideološke prirode. U pojedinim istorijskim
vini XIX veka. U novije doba, pozorišna aktivnost je njih su stekli svetsku slavu, i tako dali svoj doprinos stranstva, ali i informacije iz samog sela. Novoseljanin razdobljima dolazilo je do uništanavanja dokumenata
dostigla do profesinalizma. Brojna glumačka imena obogaćivanju suživota i afirmaciji pančevačke opštine Petru Balnožan-Merišesku je 1927. u Pančevu izdao i spisa kao dokaza postojanja i bogatog angažovanja
entuzijasta i amatera, zasigurno će imati veliki uticaj i same države. Tu se pre svih svrstava poznati lingvista časopis „Lumina” („Svetlost”). Banatsko Novo Selo je na kulturnom planu. Ipak, zahvaljujući entuzijastima
prof. dr Radu Flora, čije se ime nalazi u prestižnoj dalo i tri direktora NIU „Libertatea” iz Pančeva: Aurel kao što su Trajan Flora, Ilie Baba, Stevan Đakonović
enciklopediji „Britanica”. koji je iza sebe ostavio veliki Gavrilova, Vasilea Beku i Marioaru Stojanović, kao i i posebno njegova „Zavičajna zbirka” kao i drugim lju
broj knjiga na rumunskom, srpskom, kao i na brojnim nekoliko novinara i saradnika ove novinske i izdavač biteljima i poznavaocima istorije sela, poštovaocima
svetskim jezicima. ke ustanove. Neizostavno treba pomenuti ime Ioana bogastva suživota i multikulturalizma, sačuvano je
Vredni Novoseljani su i u prošlosti štampali i pre Flore, velikog rumunskog pesnika svetskog renomea, dovoljno arhivske građe da se dočara slika jednog naro
vodili knjige. Seoski kapelan Rumunske pravoslavne sekretara Udruženja kniževnika Rumunije i nekada da koji je put svoje istorije u Banatskom Novom Salu
crkve, Trifon Militariu, je 1884. godine u Štampariji šnjeg novinara koji je prerano preminuo početkom ove trasirao na stazi dužoj od dva veka, rame uz rame sa
Karla Vitišlagera u Pančevu štampao knjigu Ioane Bol godine. srpskim narodom, njegovom kulturom i tradicijom.
le, pod naslovom „Priručnik za racionalno gajanje svi Naravno, ne treba bežati ni od činjenice da je
lenih buba”. Ova knjiga je prevedena sa nemačkog na tokom istorije, često, tok razvoja kulturnog i duhov Pripremili Valentin Mik i Ilie Baba
rumunski jezik, a jedno vreme je služila i kao pomoćni
školski udžbenik. Pred Drugi svetski rat, Trajan Mar
gitićan iz Banatskog Novog Sela i Roman Kristea iz
Scena iz pozorišne predstave na rumunskom jeziku Glogonja, štampaju knjigu narodnih pesama, pretežno
ljubavnih i poskočica. Pesme su sakupljali u selu, ali i
na tok daljeg razvoja kulturnog života sela. Uz sve to po drugim mestima pančevačke opštine nastanjenim
se, naravno, ubrajaju i dečije pozorišne grupe. Iz njih Rumunima. Pesme su objavljene pod naslovom „Narod
su kasnije stasali brojni glumci amateri, nade pozori ne pesme iz jugoslovenskog Banata”. SKPD „Đetvan“ Vojlovica
šnog amaterizma, posebno zapaženih i nagrađenih na Osim horova, duvačkih orkestara i drugih asocijaci
36 37
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek
Slovačko Kulturno-prosvetno Društvo „ĐETVAN“ - Sekcija za domaću radinost obuhvata grupu za Celokupan rad, programe, projekte i predstave Ponosni smo na tridesetrogodišnji „Đetvanov“ rad.
iz Pančeva je dobrovoljno Udruženje građana koji su tradicionalno domaćinstvo i sekciju vezilja. posećuju i prate predstavnici opštinskih vlasti, ugledni Ponosni smo što opstajemo iako radimo volonterski.
zainteresovani da se kroz delatnosti Društva aktivnije - Literarna sekcija okuplja sve zainteresovane za ljudi i predstavnici kulturno-umetničkog života Panče Dičimo se kvalitetom svojih programa bez obzira na to
i organizovanije bave kulturno-prosvetnim radom na negovanje slovačkog jezika i književnosti. Tu su i likov va, Beograda i cele Vojlovodine. Naši gosti sve češće su koliko nas brojčano ima.
području opštine Pančevo. na sekcija i etnografska sekcija. i ambasadori i druge uvažene ličnosti javnog života. Svi organi uprave „Đetvana“ osećaju se odgovor
Statut predviđa i formiranje novih sekcija ukoliko Izdata je i Monografija „30 godina Đetvana“ u nim da članstvu i građanima - našim sunardnicima,
se ukaže potreba i zaineresovanost i ako to doprinosi kojoj su sabrani svi rezultati u periodu od 1975. do Slovacima, objasnimo donete odluke o ukidanju slo
obogaćivanju rada Društva. 2005. godine. Monografija obuhvata sve generacije vačkog jezika kao službenog u našoj MZ Vojlovica.
Okupljeni oko „Đetvana“ od najmlađih do najstari aktivnih učesnika u sekcijama. Predstavljeni su i dobit Pokušaćemo da objasnimo sve posledice ove odluke
jih, ali sa mladim slovačkim srcima čuvamo našu tradi nici posebnih nagrada. na rad našeg Društva i ukupno slovačko građanstvo.
ciju i običaje. Svake godine kroz Društvo prođe više od Takođe, izdat je i Đetvanov Bilten u kojem su obu Trudićemo se da iznađemo mogućnost da se jače utiče
200 aktivnih učesnika. Učestvujemo na tradicionalnim hvaćeni rezultati rada za period od 2005. do 2008. na izmenu ove odluke u našu korist.
festivalima Slovaka, svim gradskim kao i na međuna godine. Ovo je dobra prilika za pitanje: „Da li posle višedece
rodnim festivalima predstavljajući kulturnu baštinu Autori Biltena su članovi Upravnog odbora, rukovo nijskog rada ispunjenog brojnim priznanjima Slovaci u
Slovaka iz Banata i Pančeva stalno dopunjujući našu dioci sekcija, kao i drugi članovi „Đetvana“. Bilten obu Vojlovici, koji prezentuju ne samo našu manjinsku zajed
riznicu diplomama, pohvalama i drugim priznanjima. hvata događanja na svim mafifestacijama u protekle nicu već i opštinu Pančevo i Srbuiju ne zaslužujemo da
Aktivni smo učesnici na gradskim, pančevačkim četri godine. On svedoči o aktivnom prisustvu naših se odobri upotreba slovačkog kao službenog jezika.
manifestacijama i negovatelji multikulturalne sarad članova na manifestacijama i osvojenim nagradama
nje sa svim nacionalnim manjinama. Redovno učestvu kao i finansijsko poslovanje. Predsednik SKPD „Đetvan“ Miroslav Oravec
jemo na:
Starija folklorna grupa na festivalu u Očovoj u Slovačkoj - Vojlovačkim žetelačkim danima;
- Pastirskom knezu;
Osnovni ciljevi i zadaci Društva proističu iz obave - Danima Terezije Nedeljove Hraškove;
za utvrđenih zakonom i Ustavom, odlukama organa - Etno glasu;
Društva, a ostvaruju se kroz različite vidove kulurno- - Folklornim i pevačkim smotrama od opštinskog
umetničkog i prosvetnog rada. Zadaci Društva su: do pokrajinskog značaja;
- Podsticanje i negovanje čistote slovačkog jezika i - Emisijama Televizije Pančevo.
Svedok prošlog vremena
pisma, upoznavanje i širenje vrednih tradicija slovačke Aktivni smo učesnici i na međunarodnim festivali
Pančevačka
književnosti i književnosti većinskog naroda i drugih ma u Srbiji, Slovačkoj, Rumuniji i Australiji.
nacionalnih manjina; - Učestvujemo i na Međunarodnom festivalu „ V
- Podsticanje i negovanje kulturno-istorijskih vred Pivnickom poli“ u Pivnicama.
nosti i tradicije Slovaka na ovim prostorima kao i njiho - Na najprestižnijem folklornom festivalu „Tancuj,
vo prezentovanje sadašnjim i budućim generacijama;
- Podsticanje i ostvarivanje saradnje sa matičnim naro
dom i drugim nacionalnim manjinama u Repoblici Srbiji;
tancuj“
- Na Dečijem folklornom festivalu „Zlata brana“
u Kisaču,
ohridska česma
- Očuvanje i negovanje kulturnog nasleđa, etno - Na Dečijem pozorišnom festivalu 3xĐ u Staroj - Podignuta pored glavnog puta u naselju
grafskih i narodnopisnih vrednosti slovačke manjine. Pazovi, „Mladost“ Ohridska česma svedoči o ne tako
Sekcije: - Na Festivalu dečjeg pozorišnog stvaralaštva u davnom vremenu i prijateljstvu dva naroda
U sekcijama utvrđenim Statutom organizovan je Jabuci,
sveukupni rad Društva. Oformljene su folklorna i pozo - Na Festivalu „V Padinskej doline“
rišna sekcija. Osnovana je pevačka grupa i grupa za - Na Festivalu pozorišnog amaterizma, - Voda je izvor života i sve počinje od nje. I naša
solo pevanje. Tu je i muzička sekcija i sekcija vezilja. - Na Manifestaciji „Kovačički oktobar“ priča o Ohridskoj česmi, sazidanoj pre dvadeset
Organizovana je i tehnička grupa koja prati aktivnost - Na Slovačkim narodnim svečanostima u B. Petrovcu, godina počinje tu pored same česme. Zaboravljena i
sekcija i celovitost funkcionisanja. - Na Festivalu hrane i muzike u Novom Sadu i Slan napuštena od svih, ostali su samo goli zidovi. Neka
- Sekcija folklora obuhvata dečju grupu, omladin kamenskim vinogradima. da je izgledala veoma atraktivno i gotovo nestvarno.
sku grupu i grupu za odrasle. - Na gostovanjima u Mihlalovcima, Očovi u Slovač Bila je ukras naselja „Misa“. Ovaj svojevrsni spome
- Pozorišna sekcija obuhvata dramsku dečju, omla koj Republici. nik je uz mali trud postao most između dva prostora
dinsku grupu i grupu za odrasle. Sve dok bude zainteresovanih Slovaka koji se oku i vremena na radost graditelja i ljudi iz Makedonije
- U okviru muzičke sekcije deluje orkestar i tehnič pljaju u „Đetvanu“ čuće se i slovačka reč. Šuštaće uštir koji žive ovde, kaže njen idejni tvorac Rade Arseni
ka ekipa. kana slovačka nošnja i pesma i igra Slovaka. jević. Ohridska česma
38 39
XXI vek broj 4
Česma je kopija 500 godina stare česme koja se je grad pod zaštitom UNESKO-a i bilo kakve izmene
nalazi u crkvi Sveti Naum u Ohridu, potvrđuje Rade nisu dozvoljene. Zahvaljujući makedonskim entuzija
Arsenijević. Izgrađena je pre dvadeset godina kao traj stima i aktivistima Mesne zajednice „Mladost“ iz ove
na uspomena na dugogodišnje prijateljstvo i saradnju česme ponovo je potekla voda. Kao hladna voda pote
vodovoda u Pančevu i Ohridu. HIP-ova zadruga u Pan kli su i stihovi na makedonskom i srpskom jeziku. Bilo
čevu se svojevremeno zbratimila sa sličnom u Ohrida. je to u večernjim časovima kada je sa česme ponovo
Svoju saradnju krunisale su idejom da naprave Ohrid potekla voda. Svoje stihove čitali su poznati pesnici
sku česmu u Pančevu i Vojvođansku u strogom centru koji stvaraju u Srbiji. Građani ovog naselja nisu krili
Ohrida, seća se Rade Arsenijević, tadašnji direktor svoje zadovoljstvo. Bili su prijatno iznenađeni.
HIP-ove zadruge. Nadamo se da će se stanovnici „Mise“ potruditi da
Ohridska česma je izgrađena na livadi, na periferiji ovaj most prijateljstva između dve države i dva naroda
Pančeva, na veliko razočarenje svih. Netaknuta je bila ostane i da ispuni svoju prvobitnu namenu, a to je da
samo nekoliko dana. Graditelji su imali želju da nasli slučajni prolaznik može da ugasi žeđ. Podignuta pored
kaju freske na njenom svodu kako bi i one svojom lepo glavnog puta koji vodi u naselje „Mladost“, Ohridska
tom i originalnošću, svakom namerniku na trenutak česma svedoči o jednom vremenu koje nije tako dale
dočarale lepote Ohrida. Na žalost, ostao je neostvareni ko, o običajima i prijateljstvu među ljudima.
plan da se izgradi Vojvođanska česma u Ohridu. Ohrid
Ljiljana Lazareska
Nove inicijative
Kursevi rumunskog i
cincarskog jezika
Sredinom decembra 2008.godine Evroregionalni cen umirućih jezika Evrope i sveta tako da je ovo i prvi
tar za razvoj društva u multietničkim sredinama „In medi pokušaj u Srbiji da se on zaštiti i spase od potpunog
as res“ iz Pančeva, inicirao je otvaranje jezičkih radionica zamiranja u našoj sredini.
u kojima će se predavati rumunski i cincarski jezik. Uz učenje jezika, polaznici radionica imaće prili
Povećano interesovanje pančevaca za učenje jezi ku da vide i dokumentarne filmove o Rumuniji kao i
ka suseda, diktirano sve većim otvaranjem i saradnjom zemljama gde danas živi cincarska populacija, da pri
u sferi privrede, kulture i sporta sa zemljama iz našeg sustvuju književnim večerima, izložbama ali i da odu
neposrednog okruženja, posebno sa rumunskim delom na po neki izlet do Rešice, Temišvara ili Konstance i na
Banata, bio je osnovni motiv za osnivanje jezičkih kur licu mesta provere stečeno jezičko znanje.
seva koji su otvoreni svima koji žele da se upoznaju Početak rada radionica pomogla je i Ambasada
sa ovim lepim latinskim jezicima i da uz njih saznaju Rumunije u Beogradu donacijom u vidu najsavreme
i o istoriji, tradiciji, kulturi kako Rumunije tako i onih nijh udžbenika i knjiga za učenje rumunskog i cincar
delova Balkana koje naseljavaju Cincari čiji jezik u sebi skog, CDova, časopisa i literature.
nosi puno elemenata ostalih balkanskih jezika i pred Svi kursevi su besplatni i održavaju se u prostorija
stavlja pravo lingvističko bogatstvo. ma Kluba prosvetnih radnika.
Aromunski, cincarski jezik, odnosno dijalekt, spa
da u nestajuće jezike u našoj zemlji i nalazi se na listi Svetlana Nikolin
40