You are on page 1of 24

ISSN 1820-6042

XXI vek
Forum za proevropsku komunikaciju
broj 4
Sadržaj
Dvosmernost osnovna poluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1
Promišljanje o strategiji malih etničkih zajednica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3
Mul­ti­kul­tu­ral­nost je oso­be­nost raz­vi­je­nog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
Vojvodina poštuje i razvija jezike manjina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
Три пал­ме на ото­ку сре­ће . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Instrument za smanjenje bede i siromaštva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Prezentacija Južnog Banata i Karaš Severina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12
Novinarsko obrazovanje i problem informisanja manjina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13
Manjine kao spona među državama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Ima li političke volje?! . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Afir­ma­ci­ja mul­ti­kul­tu­ra­li­zma i to­le­ran­ci­je u Voj­vo­di­ni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Без проблема у судским поступцима . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Васпитање кључна одредница . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Pokrajinski javni servis i informisanje na jezicima manjina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Žetelački dani u Vojlovici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Nikada se nisam osećao strancem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Zajedničko svedočenje Hristove vere . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Kursevi makedonskog jezika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34
Kultura nasušna potreba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Verni čuvar slovačke tradicije u Banatu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37
Pančevačka ohridska česma . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Kur­se­vi ru­mun­skog i cin­car­skog je­zi­ka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40

XXI vek
Forum za proevropsku komunikaciju
Broj 4, decembar 2008. - januar 2009.

ISSN: 1820-6042

Besplatan primerak

Izdavač: Evroregionalni centar za razvoj društva u multietničkim sredinama „In medias res” – Pančevo
www.inmediasres.rs.sr
Predsednik: Mik Valentin
Glavna i odgovorna urednica: Svetlana Nikolin

Urednik broja: Mik Valentin


Saradnice na projektu: Marija Vuksanović i Svetlana Nikolin
Lektura: prof. Dragan Dimitrijević
Dizajn i priprema za štampu: Dunja Šašić

Tiraž: 500 primeraka


Štampa: SZR „Štampa”, Cara Lazara 80, Kovin

IZDAVANJE PUBLIKACIJE SUFINANSIRAO GRAD PANČEVO


PROJEKAT „NE ZNAM AL ŽELIM DA NAUČIM“ POMOGAO SEKRETARIJAT ZA PROPISE,
UPRAVU I NACIONALNE MANJINE A.P. VOJVODINE
Zahvaljujemo se SZR „Štampa“ iz Kovina i gospodinu Momčilu Antonijeviću na doniranju dela tiraža

XXI VEK OBJAVLJUJE I TEKSTOVE KOJE NISU U SKLADU SA UREĐIVAČKOM POLITIKOM A KOJE
IZRAŽAVAJU STAV AUTORA ILI GRUPE, kako bi odslikao stanje društvene svesti i doprineo
njegovoj demokratizaciji

„XXI vek” poštuje latinično i ćirilično pismo


broj 4 XXI vek

Od mul­ti­kul­tu­ra­li­zma do in­ter­kul­tu­ra­li­zma

Dvosmernost osnovna poluga

piše: Valentin Mik

Pred va­ma je naj­no­vi­ji broj ča­so­pi­sa „XXI vek“ ko­ji Sa dru­ge stra­ne zna­mo da se sa usva­ja­njem svih tih
se sa­svim otvo­re­no ba­vi pi­ta­njem od­no­sa unu­tar mul­ „pra­va” ka­sni­lo oko pet go­di­na, da su ista od­u­ze­ta
ti­et­nič­kog dru­štva ka­kvo je na­še, pan­če­vač­ko, od­u­vek po­čet­kom 90-tih, ali da, bez ob­zi­ra ko je šta ti­me
bi­lo. Kao što zna­te, slo­bod­no, naj­o­tvo­re­ni­je i naj­i­skre­ do­bio ili iz­gu­bio, Pan­če­vo je sa­ču­va­lo u naj­ve­ćoj me­ri
ni­je ob­ja­vlju­je­mo sta­vo­ve sa ko­ji­ma se po­ne­kad i ne sli­ku otvo­re­nog gra­da, gde se pi­ta­nja o to­me ko je šta
sla­že­mo, ka­ko bi svi od­no­si mo­gli da se sa­gle­da­ju iz i oda­kle do­la­zi, pre kon­sta­ta­ci­je ka­kav je ko kao oso­
raz­li­či­tih uglo­va. ba, po­sta­vlja­ju još sa­mo u kon­zer­va­tiv­nim kru­go­vi­ma
Od sa­mog po­čet­ka pred na­ma je je­di­ni za­da­tak da po­ti­snu­tim na dru­štve­ne mar­gi­ne. Na­rav­no, njih ne
na te­škom tran­zi­ci­o­nom pu­tu na ko­me smo kao gra­ tre­ba pot­ce­nji­va­ti i pu­sti­ti ih da ro­va­re po ono­me što
đa­ni, u ve­likom bro­ju do­šli do ivi­ce eg­zi­sten­ci­je da­mo su mno­ge ge­ne­ra­ci­je pre nas sma­tra­le osno­vom na­pret­
svoj do­pri­nos da i u ta­kvim okol­no­sti­ma Pan­če­vo i na ka. Na­ša je du­žnost da una­pre­di­mo mul­ti­et­nič­nost i
da­lje osta­ne us­prav­no. Mo­žda je taj do­pri­nos ma­li i pre­ne­se­mo na bu­du­će ge­ne­ra­ci­je.
be­zna­ča­jan, ali za po­zna­va­o­ce pri­li­ka on je, sva­ka­ko, Eto, mo­ram da pri­znam, pa ma­kar zvu­ča­lo i pa­te­
vi­še ne­go kon­struk­ti­van. O to­me će se mo­žda naj­bo­lje tič­no, da sa sta­no­vi­šta me­đu­ljud­skih, pa ako ho­će­te
go­vo­ri­ti sa vre­men­ske dis­tan­ce, ka­da jed­no­ga da­na, i me­đu­na­ci­o­nal­nih od­no­sa, da se do­bro ose­ćam kao
na­da­mo se što je pre mo­gu­će, Pan­če­vo bu­de na­zna­če­ Pan­če­vac. Mo­žda je to in­di­vi­du­al­na ka­rak­te­ri­sti­ka
no na kar­ti gra­do­va Evrop­ske uni­je kao grad sa naj­ve­ sva­ko­ga ko uspe se­be i svo­ju po­ro­di­cu da uklju­či (pa i
ćim ste­pe­nom to­le­ran­ci­je. Do ta­da, ne sa­mo Pan­če­vo i da in­te­gri­še), u dru­štve­ne to­ko­ve, a da nig­de ne štr­či,
ne sa­mo vlast, već svi za­jed­no kao po­je­din­ci i kao gru­ čak i ka­da u za­bu­ni ne­ko­me po­že­li “bu­nă zi­ua” ume­
pe, mo­ra­mo uči­ni­ti mno­go vi­še ne­go što smo do sa­da sto “do­bar dan”. Ka­da smo kod in­te­gra­ci­ja si­gur­no da
či­ni­li, da pre­u­zme­mo ve­li­ku od­go­vor­nost ka­ko bi grad tre­ba po­hva­li­ti i na­ve­li­ko po­dr­ža­ti ne­dav­no usvo­je­nu
u ko­me ži­vi­mo bio dom sva­ko­me ko je spre­man da pri­ Stra­te­gi­ju za dru­štve­nu in­te­gra­ci­ju Ro­ma, sa ko­jom
hva­ti dru­gog i dru­ga­či­jeg, bi­lo da je reč o na­ci­o­nal­noj, je Pan­če­vo po­ka­za­lo da ima vo­lju i že­lju da se su­o­či
ra­snoj i ver­skoj pri­pad­no­sti, po­li­tič­kom opre­de­lje­nju ili sa ve­o­ma te­škom si­tu­a­ci­jom u ko­joj se na­la­zi rom­ska
o bi­lo ko­joj dru­goj vr­sti ube­đe­nja. po­pu­la­ci­ja. Tu se ubra­ja­ju i broj­ne ak­tiv­no­sti i ak­ci­je u
Ako uzme­mo u ob­zir či­nje­ni­cu da se no­vim Sta­tu­ pru­ža­nju po­mo­ći rom­skim udru­že­nji­ma, de­ci i uop­šte
tom Gra­da de­fi­ni­še deo ko­lek­tiv­nih pra­va na­ci­o­nal­nih toj po­pu­la­ci­ji. No, i tu se po­sta­vlja­ju dva osnov­na pi­ta­
za­jed­ni­ca ko­je ži­ve na ovim pro­sto­ri­ma, pred­vi­đe­na i nja: Da li će Stra­te­gi­ja bi­ti spro­ve­de­na u de­lo po svim
za­ko­ni­ma, a tu mi­slim i na slu­žbe­nu upo­tre­bu je­zi­ka nje­nim tač­ka­ma i sa dru­ge stra­ne mo­žda naj­va­žni­je
i pi­sma i for­mi­ra­nje Sa­ve­ta za me­đu­na­ci­o­nal­ne od­no­ pi­ta­nje: Da li je rom­ska po­pu­la­ci­ja volj­na da za­poč­ne
se, mo­ra­mo da kon­sta­tu­je­mo da su uči­nje­ni zna­čaj­ni sa re­ša­va­njem pi­ta­nja ko­ja za­vi­se od njih sa­mih ka­ko
ko­ra­ci na­pred u od­no­su na sta­nje od pre par go­di­na. bi in­te­gra­ci­ja bi­la ostva­ri­va u re­al­nom vre­men­skom

1
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

pe­ri­o­du. Ako ne po­sto­ji dvo­smer­na sa­rad­nja, ni sa­ma u Pan­če­vu. Sam ka­rak­ter tih ma­ni­fe­sta­ci­ja go­vo­ri o No­vi iza­zo­vi
Stra­te­gi­ja ma ko­li­ko do­bra i sve­ob ­ u­hvat­na bi­la, ne po­tre­bi, a ne o ne­či­jem hi­ru. Sa dru­ge stra­ne, u ne
mo­že pro­me­ni­ti stva­ri. ma­njem bro­ju stva­ra­o­ci iz Pan­če­va go­stu­ju u dru­gim
Ako sam pret­ho­nim sta­vo­vi­ma po­ku­šao da raz­ne­ dr­ža­va­ma. Sa kom­ši­ja­ma ostva­ru­je­mo broj­ne pro­jek­te
žim „po­li­tič­ku vlast“ ko­joj se jed­nim de­lom obra­ćam, kul­tur­ne sa­rad­nje.
Promišljanje o strategiji malih
etničkih zajednica
do­no­še­njem po­me­nu­tih aka­ta nji­hov po­sao ni­je za­vr­ To­me ve­li­ki do­pri­nos da­ju i KUD-ovi ili or­ga­ni­za­ci­
šen. Ako oče­ku­ju me­da­lju za ura­đe­no te­ško da će je na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. Da li će no­va i je­di­na do sa­da
je do­bi­ti. Ozbilj­na vlast, Stra­te­gi­ja kul­tur­nog raz­vo­ja na­šeg gra­
ka­kva se na­da­mo da je da us­pe­ti da iz­de­fi­ni­še sve po­tre­be za­vi­
i pan­če­vač­ka, zna da je si opet od dvo­sme­re ko­mu­ni­ka­ci­je. - Ma­li et­nič­ki en­ti­te­ti mo­gli bi i tre­ba­li, kao i oni ve­li­ki da ostva­re svo­ja pra­va u oču­va­nju tra­di­
to nji­hov po­sao a ne po­li­ Ov­de nam se na­me­će i ne­iz­be­žno ci­je, kul­tu­re, je­zi­ka i uspo­me­ne na svo­je ko­re­ne - Da­nas još uvek ne­de­fi­ni­san sta­tus
tič­ka vo­lja. Za­do­vo­ljan pi­ta­nje obra­zo­va­nja na je­zi­ci­ma na­ci­o­ Aro­mu­na (Cin­ca­ra), ba­nat­skih Bu­ga­ra, Hr­va­ta (kaj­kav­ci), Vla­ha, Aška­li­ja, Egip­ća­na, Go­ra­na­ca...
sta­nov­nik Pan­če­va i u nal­nih za­jed­ni­ca. Svi zna­mo za pro­blem
smi­slu ostva­ri­va­nja pra­ Osnov­ne ško­le u Iva­no­vu, a ko­li­ko smo sta­van ni jed­no­sme­ran pro­ces ko­ji bi se mo­gao pre­sli­ka­
va iz di­sku­to­va­ne obla­sti do­pri­ne­li da do to­ga ne do­đe. Ili, ko­li­ko ti na sva­ku dr­ža­vu i pri­hva­ti­ti kao je­di­ni, od­go­va­ra­ju­ći
sli­ka je njih sa­mih. U smo se po­tru­di­li da taj pro­blem re­ši­mo, za sve. Či­nje­ni­ca da se po­sled­njih tri­de­se­tak go­di­na
de­mo­krat­ski raz­vi­je­nim osta­ju kao pi­ta­nja bez od­go­vo­ra. ula­žu ve­li­ki na­po­ri u svim in­sti­tu­ci­ja­ma po­čev od UN,
dr­ža­va­ma vred­no­sti ko­je Ka­da je u pi­ta­nju in­for­mi­sa­nje na EU pa do vla­da ze­ma­lja ko­je još ni­su čla­no­vi EU, da
se od­no­se na za­šti­tu je­zi­ci­ma ma­nji­na za­si­gur­no smo na se iz­na­dje naj­a­de­kvat­ni­ji i naj­pri­hva­tlji­vi­ji ob­lik ka­ko
de­mo­krat­skih slo­bo­da i par ko­ra­ka is­pred dru­gih gra­do­va. TV za­šti­te ta­ko i ostva­ri­va­nja i kva­li­tet­nog funk­ci­o­no­sa­nja
ljud­skih pra­va gra­đa­na Pan­če­vo je do­bar pri­mer ka­ko se sti­če mul­ti­et­nič­kih dru­šta­va, sva­ka­ko ohra­bru­je. Zna­čaj­ni
ni­su sa­mo ele­ment jav­ po­ve­re­nje gra­đa­na. No, iako smo is­pred piše: Svetlana Nikolin po­zi­tiv­ni re­zul­ta­ti da­nas su evi­dent­ni u dr­ža­va­ma is­toč­
nog mnje­nja i dru­štve­ne dru­gih to ne zna­či da ne tre­ba po­sta­vlja­ ne i ju­go­i­stoč­ne Evro­pe gde su se po­sled­njih de­ce­ni­ja
sve­sti, ne­go i kom­po­nen­ ti pi­ta­nja, ba­rem ka­da je reč o emi­si­ja­ Kraj 20.ve­ka i po­če­tak no­vog sto­let­nog raz­do­blja ova pi­ta­nja po­seb­no na­me­ta­la.
ta i dok­tri­na po­li­tič­kih ma na je­zi­ci­ma ma­nji­na. Jed­no od njih su­o­čio je evrop­ske ze­mlje, po­seb­no one iz ju­go­i­stoč­ne
par­ti­ja i va­žan in­stru­ je sva­ka­ko da li pro­gra­mi na je­zi­ci­ma i is­toč­ne Evro­pe, sa ni­zom ozbilj­nih dru­štve­nih i po­li­ Voj­vo­di­na pred­nja­či
ment u funk­ci­o­ni­sa­nju ma­nji­na za­do­vo­lja­va­ju pro­fe­si­o­nal­ne tič­kih pre­i­spi­ti­va­nja do­ta­da­šnjih po­stu­la­ta po­li­tič­kih
prav­ne dr­ža­ve i nje­nih Po prvi put proslavljen u Pančevu kri­te­ri­ju­me? Da li je mo­gu­će uop­šte si­ste­ma me­dju ko­ji­ma je po­seb­no me­sto za­u­ze­lo pi­ta­ Voj­vo­di­na, kao se­ver­na po­kra­ji­na Sr­bi­je, pra­vi je
in­sti­tu­ci­ja. Do­no­še­njem Međunarodni dan maternjeg jezika do­sti­ći pro­fe­si­o­na­lan ni­vo sa sim­bo­lič­ nje da­ljeg funk­ci­o­ni­sa­nja dru­štve­ne za­jed­ni­ce obo­je­ne pri­mer ve­li­kog et­nič­kog di­ver­si­te­ta i je­din­stve­na mul­
grad­skog Sta­tu­ta po­sao nim pri­ma­nji­ma i bez rad­nog sta­tu­sa? ve­li­kom et­nič­kom, kon­fe­si­o­nal­nom, kul­tu­ro­lo­škom ti­et­nič­ka i mul­ti­kon­fe­si­o­nal­na ce­li­na ko­ja je us­pe­la
lo­kal­nih po­li­ti­ča­ra je tek za­po­čeo. Ono što su de­fi­ni­sa­ No, to ni­su pi­ta­nja ko­ja po­sta­vlja­mo Te­le­vi­zi­ji, već ša­ro­lo­ko­šću sta­nov­ni­štva kao re­zul­ta­tu spe­ci­fič­nih isto­ da oču­va, i po­red tra­gič­nih po­sle­di­ca kra­jem pro­šlog
li na pa­pi­ru, ili su obe­ća­li na­ci­o­nal­nim za­jed­ni­ca­ma na nje­nom osni­va­ču, na­ci­o­nal­nim sa­ve­ti­ma i dru­gim or­ga­ rij­skih de­ša­va­nja i du­go­go­di­šnjom kru­tom ko­mu­ni­stič­ ve­ka, duh to­le­ran­ci­je i me­dju­et­nič­ke ko­mu­ni­ka­ci­je.
jav­nim sku­po­vi­ma, pred me­di­ji­ma mo­ra­ju i da ostva­re ni­za­ci­ja­ma i in­sti­tu­ci­ja­ma ko­je su uče­stvo­va­le u kre­i­ra­ kom prak­som. Te­žak pro­ces tran­zi­ci­je ko­ji je usle­dio, Iako je mno­go uči­nje­no i u obla­sti za­kon­skih pro­pi­sa
u prak­si! nju tih pro­gra­ma i ko­je mo­gu da pro­me­ne stva­ri. Ka­ko raz­ot­krio je ne­sprem­nost po­li­tič­kih eli­ta za kon­struk­ i nji­ho­vog im­ple­men­ti­ra­nja ipak osta­je još niz pi­ta­nja
Ipak, vra­ti­mo se na sve­tli­ju stra­nu pri­če. Uve­li­ko će­mo za­šti­ti­ti ove pro­gra­me u pro­ce­su pri­va­ti­za­ci­je od tiv­nim re­ša­va­njem na­go­mi­la­nih pro­ble­ma na­sta­lih na ko­ja tra­že od­go­vo­re. Me­dju nji­ma je sva­ka­ko i „ot­kri­
te­ku pri­pre­me na iz­ra­di Stra­te­gi­je kul­tur­nog raz­vo­ja ne­mi­lo­srd­nog tr­ži­šnog op­stan­ka, itd. Sve su to pi­ta­ če­sto ri­gid­no po­ti­ski­va­nim et­nič­kim, ver­skim i dru­gim va­nje“ do sko­ra „skri­ve­nih“ ma­lih et­nič­kih za­jed­ni­ca,
gra­da Pan­če­va. Ma­nje i ni­je mo­glo da se oče­ku­je od nja ko­ja mo­ra­mo raz­re­ši­ti u bu­du­ćoj Stra­te­gi­ji jav­nog pro­ble­mi­ma, ko­ji su do­ve­li i do te­ških rat­nih su­ko­ba ko­je su ini­ci­ra­ne de­mo­krat­skim pro­ce­si­ma, otva­ra­njem
no­vog čla­na Grad­skog ve­ća Pan­če­va, za­du­že­nog za in­for­mi­sa­nja. de­ve­de­se­tih go­di­na. dru­štva, te­žnja­ma ka usva­ja­nju evrop­skih stan­dar­da,
kul­tu­ru i in­for­mi­sa­nje. Jer on je čo­vek kul­tu­re, što bi Ta­ko, ne­iz­be­žno do­la­zi­mo do pi­ta­nja ku­da da­lje? iz­ne­na­di­le mno­ge ka­ko uop­šte svo­jom po­ja­vom ta­ko i
se re­klo. Dva po­gla­vlja iste pri­če ko­ja de­fi­ni­šu pan­če­ Ima­ju­ći u vi­du sve­u­kup­ne pri­li­ke ko­je su vi­še ne­go Ipak, zna­čaj­ni po­ma­ci svo­jim zah­te­vi­ma za pri­zna­va­njem na­ci­on ­ al­nih i kul­tur­
vač­ku kul­tur­nu sce­nu su mul­ti­kul­tu­ral­nost i in­ter­kul­ po­volj­ne za re­ša­va­nje sve­ga što je bi­lo gur­nu­to pod nih pra­va. Nji­hov do da­nas ne­de­fi­ni­san sta­tus, ne­do­sta­
tu­ral­nost ko­je se pro­ži­ma­ju i uza­jam­no po­dr­ža­va­ju i stol­njak sko­ro 20 go­di­na, od­go­vor ne mo­že da bu­de Po­li­tič­ke, so­ci­o­lo­ške i fi­lo­zof­ske te­o­ri­je sa du­go tak sve­o­bu­hvat­nih mul­ti­di­sci­pli­nar­nih na­uč­nih is­tra­ži­
obo­ga­ću­ju. Si­gur­no, da bez ta dva ele­men­ta Stra­te­gi­ju jed­no­stav­ni­ji. Za sto­lom i opet za sto­lom, pa opet za go­di­na pri­sut­nim so­cio – li­be­ral­nim shva­ta­nji­ma okre­ va­nja ali i re­le­vant­nih prav­nih okvi­ra, na­me­će u bli­skoj
ni­je mo­gu­će de­fi­ni­sa­ti. Go­to­vo da ne po­sto­ji kul­tur­na sto­lom, i sve iz po­čet­ka sve dok ono što nam se na­me­ ću se sve vi­še mul­ti­kul­tu­ra­li­zmu ko­ji tra­di­ci­o­nal­na bu­duć­no­sti ozbilj­no pro­mi­šlja­nje i stva­ra­nje du­go­roč­
ma­ni­fe­sta­ci­ja u Pan­če­vu, a da ova dva bit­na ele­men­ će kao pi­ta­nje i sve ono što nam iz­mi­če i stva­ra pro­ble­ ljud­ska pra­va sma­tra ne­do­volj­nim za za­šti­tu ma­nji­na ne stra­te­gi­je u ve­zi sa ma­lim et­nič­kim gru­pa­ma od
ta ni­su pri­met­na. To uka­zu­je na sta­nje du­ha i sve­sti me, ne re­ši­mo za­rad nas sa­mih, za­rad onih ko­ji će do­ći u jed­noj vi­še­na­ci­o­nal­noj za­jed­ni­ci već in­si­sti­ra­ju na ko­jih su mno­ge isto­rij­ski et­nič­ke za­jed­ni­ce Voj­vo­di­ne
gra­đa­na. Evrop­sko Pan­če­vo ni­je mo­gu­će za­mi­sli­ti bez da pre­u­zmu za­po­če­te tra­se pu­ta na­še bu­duć­no­sti i no­vim, po­seb­nim, ma­njin­skim pra­vi­ma, ko­ja će do­pri­ či­je se bi­ti­sa­nje na pa­non­skoj rav­ni­ci pro­te­že ve­ko­vi­ma
pri­su­stva ino­stra­nih stva­ra­la­ca, a po­seb­no stva­ra­la­ca na­šeg raz­vo­ja. U tom pro­ce­su mo­že­mo da se ugle­da­mo ne­ti za­šti­ti ne sa­mo po­je­din­ca već i ko­lek­ti­vi­te­ta. una­zad. Da po­me­ne­mo tu sa­mo Aro­mu­ne (Cin­ca­re),
iz re­do­va na­ci­on ­ al­nih za­jed­ni­ca. Sto­ti­ne stra­nih umet­ i na dru­ge, ali, sva­ka­ko je bo­lje da mi bu­de­mo pri­mer Ostva­ri­va­nje ma­njin­skih pra­va i raz­re­še­nje mo­gu­ćih ba­nat­ske Bu­ga­re, Hr­va­te Kaj­kav­ce, Ro­me...ali isto ta­ko
ni­ka iz raz­li­či­tih sve­ra stva­ra­la­štva go­di­šnje go­stu­je dru­gi­ma. pro­ble­ma u mul­ti­na­ci­o­nal­nim dr­ža­va­ma ni­je ni jed­no­ i Vla­he, za­tim Aška­li­je, Egip­ća­ne, Go­ran­ce...

2 3
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

U struč­nim kru­go­vi­ma, po­seb­no prav­ni­ka, če­sto vred­no­sti i kroz ta­kvu in­ter­ak­ci­ju, stva­ra­nje no­vih DRU­ŠTVO MO­ŽE DA BU­DE ZDRA­VO SA­MO AKO POSEDUJE MOć TO­LE­RAN­CI­Je
se kao do­nja gra­ni­ca za raz­ma­tra­nje od­re­dje­nih prav­ sa­dr­ža­ja uz pre­u­zi­ma­nje i usva­ja­nje naj­bo­ljih ele­me­
nih re­gu­la­ti­va u ovoj obla­sti uzi­ma broj od naj­ma­nje
3000 evi­den­ti­ra­nih pri­pad­ni­ka jed­ne et­nič­ke gru­pe,
ali se i po­sta­vlja pi­ta­nje da li je ta­kav stav pri­hva­tljiv
na­ta sva­ke od njih. Ti­me se raz­bi­ja do­sa­da­šnje sa­mo
ko­eg­zi­sti­ra­nje jed­nih et­nič­kih za­jed­ni­ca uz dru­ge bez
ili sa vr­lo ma­lo kon­ta­ka­ta i uti­ca­ja, za­tva­ra­nje u svo­je
Mul­ti­kul­tu­ral­nost je oso­be­nost
raz­vi­je­nog
ka­da su u pi­ta­nju upra­vo „skri­ve­ne“ et­nič­ke za­jed­ni­ sop­stve­ne okvi­re i kru­go­ve uz ogra­ni­če­nu mo­guć­nost
ce. Sa­gle­da­va­ju­ći nji­ho­vu du­go­go­di­šnju „mi­mi­kri­ju“, me­dju­sob­nog upo­zna­va­nja i sa tim raz­u­me­va­nja, uče­
če­sto ve­li­ku ras­pr­še­nost, ne­ko­he­rent­nost, ne­do­sta­ nja jed­nih od dru­gih i raz­bi­ja­nja ste­re­o­ti­pa. U ta­kvoj,
tak unu­tar grup­ne efi­ka­sne or­ga­ni­za­ci­je i u jed­nom mno­gi­ma ide­a­li­zi­ra­noj, sre­di­ni, sla­be ne­ga­tiv­ne ten­zi­
bro­ju slu­ča­je­va - in­te­lek­tu­al­ne eli­te, do­ju­če­ra­šnje je, sma­nju­je se mo­guć­nost na­sil­ne asi­mi­la­ci­je, gu­blje­ - Bal­kan­ski tip mul­ti­kul­tu­ral­no­sti još uvek se
pot­pu­no ig­no­ri­sa­nje me­di­ja, ne­do­volj­nu na­uč­no nje iden­ti­te­ta i ne­sta­je ose­ćaj ugro­že­no­sti, mar­gi­na­li­ ostva­ru­je kroz zu­be – Vre­me je da se ho­mo bal­ka­ni­kus otvo­ri za no­va stre­mlje­nja
– is­tra­ži­vač­ku ak­tiv­nost, ali i ne­po­sto­ja­nje po­seb­nih za­ci­je i mi­mi­kri­je. Kon­cept ova­ko shva­će­nog dru­štva
in­sti­tu­ci­ja, kao svo­je­vr­snih struč­nih ser­vi­sa, sli­ka ni­je mo­gu­će ostva­ri­ti ni la­ko ni br­zo, ali ono što je nu­de ne­po­zna­te kul­tu­re. Ostva­ri­va­nje mul­ti­kul­tu­ra­li­zma
po­sta­je ja­sni­ja i da­je ne­ke osnov­ne prav­ce ak­tiv­no­sti si­gur­no do­bar je sva­ki ko­rak na­pred ko­ji uči­ni­mo da u Sr­bi­ji je tek u za­čet­ku. Iako otvo­re­ni pre­ma za­pad­nim
da bi i ma­li et­nič­ki en­ti­te­ti mo­gli i tre­ba­li, kao i oni ga do­stig­ne­mo po­čev od ade­kvat­nih za­kon­skih re­gu­ „li­be­ral­no plu­ra­li­stič­kim prin­ci­pi­ma“, de­mo­krat­ski pro­ce­
ve­li­ki, da ostva­re svo­ja pra­va u oču­va­nju tra­di­ci­je, la­ti­va, nji­ho­ve pri­me­ne i ostvar­lji­vo­sti u prak­si pa do si u post – ko­mu­ni­stič­kim ze­mlja­ma ne re­ša­va­ju auto­mat­
onog, če­sto za­ne­ma­re­nog, ski slo­že­na pi­ta­nja et­nič­kih i kul­tur­nih raz­li­či­to­sti. Ne­ma­
sva­ko­dnev­nog lič­nog sta­va i ran od­nos srp­skog na­ro­da pre­ma sop­stve­noj kul­tur­noj
ak­tiv­no­sti. ba­šti­ni ne uli­va na­du pri­pad­ni­ci­ma dru­gih et­nič­kih za­jed­
„In me­di­as res“
Po­red „isto­rij­skih“ skri­ ni­ca da će se sa nji­ma po­stu­pa­ti na ni­vou ko­ji zah­te­va
Promocija malih etničkih zajednica ve­n ih, et­n ič­k ih za­j ed­n i­c a, piše: Nemanja Rotar Evrop­ska uni­ja. Ne­ma stra­te­gi­je o et­nič­kim za­jed­ni­ca­ma,
na­še dru­štvo će se u bli­skoj ni­ti se o to­me jav­no de­ba­tu­je. Mi smo, i da­lje, uko­če­no
Evro­re­gi­on
­ al­ni cen­tar za raz­voj dru­štva u mul­ti­et­nič­kim sre­di­na­ma „In
bu­duć­no­sti su­o­či­ti sa si­tu­ Mul­ti­kul­tu­ral­nost je oso­be­nost raz­vi­je­nog, pro­sve­ dru­štvo ne svi­klo na pro­me­ne i mo­der­nost.
me­di­as res“ iz Pan­če­va, kao je­dan od svo­jih ci­lje­va, is­ta­kao je i pro­mo­ci­ju i
a­ci­jom pri­sti­za­nja sve no­vi­ će­nog, hu­ma­nog i de­mo­krat­skog dru­štva. Sa­mo ta­ko
afir­ma­ci­ju do sa­da ma­lo po­zna­tih et­nič­kih za­jed­ni­ca ko­je ži­ve u pan­če­vač­
jih i no­vi­jih imi­gra­na­ta kao or­ga­ni­zo­va­ne za­jed­ni­ce ima­ju kao svoj osnov­ni cilj „Nar­ci­zam ma­lih raz­li­ka“
koj op­šti­ni, osni­va­ju­ći, kao pr­vi u Voj­vo­di­ni (po­če­tak 2007.), po­seb­no ode­lje­
po­s le­d i­c e ži­v ljih eko­n om­ uz­di­za­nje čo­ve­ka i ne­go­va­nje nje­go­vih naj­kva­li­tet­ni­
nje za pro­u­ča­va­nje i oču­va­nje aro­mun­ske(cin­car­ske) kul­tu­re i tra­di­ci­je. Za
skih ve­za, otva­ra­nja ka dru­ jih oso­bi­na. Jed­no dru­štvo mo­že bi­ti zdra­vo sa­mo ako Bal­kan­ski tip mul­ti­kul­tu­ral­no­sti ostva­ru­je se kroz
ne­što vi­še od go­di­nu da­na „In me­di­as res“ ob­i­šao je niz gra­do­va iz­lo­žbom
gim ze­mlja­ma iz okru­že­nja i po­se­du­je moć to­le­ran­ci­je, a po­tom i že­lju da se pri­bli­ži zu­be. To je vi­še ne­volj­no pri­sta­ja­nje na de­o­bu pro­sto­ra
fo­to­gra­fi­ja sta­rih cin­car­skih po­ro­di­ca Pan­če­va, odr­žao vi­še pre­da­va­nja i pro­
Evro­pe ali i raz­li­či­tih mi­gra­ dru­goj kul­tu­ri, da pro­nik­ne u nje­nu su­šti­nu. Tek ka­da sa dru­gi­ma ne­go kom­ple­men­tar­ni i kon­struk­tiv­ni za­jed­
jek­ci­ja do­ku­men­tar­nog fil­ma o Aro­mu­ni­ma, po­sve­tiv­ši im i ceo dru­gi broj
ci­o­nih kre­ta­nja usled ne­do­ se ne­što do­bro spo­zna, pre­sta­je da iza­zi­va strah i nič­ki ži­vot vi­še ra­zno­rod­nih en­ti­te­ta. Iako su­štin­ski ve­o­
ča­so­pi­sa „21vek“. Ode­lje­nje ra­di i na pre­vo­dje­nju struč­ne li­te­ra­tu­re kao i
sta­ta­ka od­re­dje­nih pro­fi­la ne­do­u­mi­ce. Ig­no­ri­sa­nje, le­njost du­ha, pri­mi­ti­vi­zam i ma bli­ski po mno­gim svo­jim oso­bi­na­ma, bal­kan­ski na­ro­
da­ljem pro­u­ča­va­nju i pri­ku­plja­nju gra­dje o ovoj et­nič­koj gru­pi u ju­žnom
rad­ni­ka, sta­ro­sti do­mi­cil­nog pa­la­nač­ka svest one­mo­gu­ća­va­ju čo­ve­ka da se uz­dig­ne di ni­su ni­ka­da us­pe­li da ostva­re ho­mo­ge­nu na­ci­o­nal­nu
Ba­na­tu.
sta­nov­ni­štva i dru­gih uzro­ iz­nad sva­ko­dne­vi­ce i spo­zna ši­ri kul­tur­ni kon­tekst u kul­tu­ru. Svi na­po­ri su se na kra­ju kr­va­vo za­vr­ša­va­li, baš
To­kom 2009. go­di­ne „In me­di­as res“ usme­rio je pa­žnju ka ba­nat­skim
ka sa či­me su se već su­sre­ ko­me bi­ti­še. Po­treb­no je ne­go­va­ti zna­ti­že­lju. Po­treb­ kao i pri­ča o biv­šoj Ju­go­sla­vi­ji. Ume­sto da ma­le raz­li­ke
Bu­ga­ri­ma – ma­lo po­zna­toj et­nič­koj za­jed­ni­ci či­ji pri­pad­ni­ci ži­ve i u na­šoj
le mno­ge ze­mlje raz­vi­je­nog no je bu­di­ti že­lju za uče­njem i spo­zna­jom i in­si­sti­ra­ti bu­du la­ko pre­vla­da­ne, na Bal­ka­nu i da­lje vla­da fe­no­
op­šti­ni; or­ga­ni­zo­vao raz­go­vo­re i tri­bi­ne po­sve­će­ne ni­zu ak­tu­el­nih pi­ta­nja u
sve­ta. Ne­do­sta­tak struč­ne, da in­sti­tu­ci­je stva­ra­ju duh de­mo­kra­tič­no­sti ka­ko bi men ko­ji je Frojd na­zvao „nar­ci­zmom ma­lih raz­li­ka“. Taj
ve­zi sa ži­vo­tom u mul­ti­et­nič­koj i mul­ti­kul­tur­noj sre­di­ni Voj­vo­di­ne, uče­stvo­
du­go­roč­ne stra­te­gi­je ko­ja bi dru­štvo mo­glo ne­sme­ta­no da se raz­vi­ja u prav­cu mul­ti­ fe­no­men de­lu­je u su­prot­nom prav­cu, na­gla­ša­va­ju­ći kul­
vao na struč­nim sim­po­zi­ju­mi­ma u ze­mlji i ino­stran­stvu...
nam omo­gu­ći­la da sprem­no kul­tu­ral­no­sti. Ri­gi­dan, ne­pro­sve­ćen um, po­di­že zi­do­ve tur­nu raz­li­či­tost na ra­čun slič­no­sti su­sed­nih kul­tu­ra.
Kao po­se­ban uspeh be­le­ži i otva­ra­nje Cen­tra u okvi­ru ko­ga je pro­ra­di­
do­če­ka­mo i ove ne­mi­nov­ne i po­sta­vlja ba­ri­ka­de is­pred sve­ga što ne raz­u­me. Ci­vi­li­ Bu­duć­nost mo­ra da do­ne­se po­ma­ke na kli­zav i opa­
la bes­plat­na je­zič­ka ra­di­on ­ i­ca za uče­nje je­zi­ka na­ših su­se­da – ovo­ga pu­ta
pro­me­ne mo­že da iz­ne­dri za­cij­ski su­ko­bi na­sta­ju iz pred­ra­su­da i ne­zna­nja. Oni san bal­kan­ski te­ren. Re­še­nje se mo­ra tra­ži­ti u obra­zo­
– ru­mun­skog – ali i po pr­vi put u na­šoj ze­mlji - aro­mun­skog (cin­car­skog),
broj­ne pro­ble­me. Ra­zu­mlji­ na­sta­ju zbog op­štih me­sta i fru­stra­ci­ja po­je­din­ca ko­ji va­nju po­je­din­ca i pro­ši­re­nju mo­ral­nih i etič­kih po­gle­da.
či­me se za­po­či­nje sa je­din­stve­nim pro­jek­tom u Sr­bi­ji na za­šti­ti tog umi­ru­ćeg
vo je da dru­štvo kao na­še, ni­ka­ko ne mo­gu da se ostva­re kao lju­di u okvi­ru po­sto­ Ta­ko­đe, mo­ra se ra­di­ti na ru­še­nju ste­re­o­ti­pa i pred­ra­su­da
je­zi­ka od­no­sno, di­ja­lek­ta.
ko­j e pro­l a­z i bol­n e fa­z e je­ćih po­li­tič­kih si­ste­ma, pa svo­je uzro­ke pro­na­la­ze u ko­ji za­ma­glju­ju ja­snu sli­ku i pred­sta­vu o onom dru­gom.
tran­zi­ci­o­nih pro­me­na, pred mr­žnji sve­ga što je od njih dru­ga­či­je. Le­njost stva­ra Sar­tro­va mak­si­ma: „Pa­kao to su dru­gi“, vi­še ne­go ja­sno
so­bom ima či­tav niz dru­gih, ostr­va i izo­lo­va­nost čo­ve­ka u od­no­su na svet. pro­ži­ma Bal­kan. Ipak, sve­mu po­sto­ji pro­tiv te­ža, pa i
kul­tu­re, je­zi­ka (uko­li­ko još po­sto­ji), uspo­me­na na pri­o­ri­tet­ni­jih za­da­ta­ka, ta­ko da se ovim seg­men­tom, tom opa­kom po­jed­no­sta­vlje­nju po­gle­da na svet. Vre­me
svo­je ko­re­ne... po na­ma ta­ko­dje vr­lo va­žnim, za sa­da naj­vi­še ba­vi Bez stra­te­gi­je o et­nič­kim za­jed­ni­ca­ma je da se ho­mo-bal­ka­ni­kus upri­sto­ji i otvo­ri za no­ve sa­dža­
Funk­ci­o­ni­sa­nje sa­vre­me­ne mul­ti­et­nič­ke za­jed­ni­ce ne­pro­fit­ni gra­djan­ski sek­tor - na sre­ću, u Voj­vo­di­ni, je i mo­der­na stre­mlje­nja. Sa­mo ta­ko se mo­že pre­vla­da­ti
sa­gle­da­va se da­nas kao slo­bod­no, de­mo­krat­ski shva­ uz po­dr­šku (da li uvek i do­volj­nu?) po­kra­jin­skih i Te­žnja ka mul­ti­kul­tu­ral­no­sti od­li­ka je vi­ših du­ho­va zao udes ne­tr­pe­lji­vih i ne­va­spi­ta­nih. Upra­vo za­to nam
će­no pro­ži­ma­nje; kao pre­pli­ta­nje raz­li­či­tih kul­tur­nih lo­kal­nih in­sti­tu­ci­ja. ko­ji s pa­žnjom usva­ja­ju naj­kva­li­tet­ni­je sa­dr­ža­je ko­je im mul­ti­kul­tu­ra­li­zam upu­ću­je istin­ski ci­vi­li­za­cij­ski iza­zov.

4 5
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Tri­bi­na „Je­zik i pi­smo u slu­žbe­noj upo­tre­bi“ ko­ja se raz­li­ku­je po svom iden­ti­te­tu, je­zi­ku, kul­tu­ri, Že­lim is­ta­ći da svi mo­ra­mo bi­ti mak­si­mal­no opre­zni
tra­di­ci­ji i ve­ri, da­kle, pre­ma sve­mu što či­ni njen iden­ti­ u ve­zi s pi­ta­nji­ma ko­ja su, za­i­sta, vr­lo ose­tlji­va, a

Vojvodina poštuje i razvija tet. Dru­gi, ne ma­nje va­žan, je cilj za­šti­te raz­li­či­to­sti, tj. isto­vre­me­no i po­go­dan te­ren za raz­ne ma­ni­pu­la­ci­je
za­šti­te pra­va ma­nji­na i u tom smi­slu tre­ba da se obez­ bez hu­ma­ne cr­te.
be­di pu­na i efi­ka­sna rav­no­prav­nost svih gra­đa­na, bez

jezike manjina
ob­zi­ra na na­ci­o­nal­nu i dru­gu pri­pad­nost, pod­vu­kao je Pro­ble­ma­tič­ni pro­cen­ti
Ma­ri­us Ro­šu.
Na tri­bi­ni „Je­zik i pi­smo u slu­žbe­noj upo­tre­bi“ Gra­đa­ne i pred­stav­ni­ke me­di­ja in­te­re­so­va­lo je
Ma­ri­us je is­ta­kao da je je­dan od va­žnih aspe­ka­ta za­šti­ da li će se iza­ći u su­sret po­je­di­nim ma­njin­skim
- U raz­go­vo­ru uče­stvo­va­li pred­stav­ni­ci po­kra­jin­ske i grad­ske vla­sti - Pro­cen­ti pre­sud­ni te iden­ti­te­ta jed­ne na­ci­o­nal­ne za­jed­ni­ce oču­va­nje je­zi­ na­ci­o­nal­nim za­jed­ni­ca­ma, pre sve­ga slo­vač­koj, ko­je
za slu­žbe­nu upo­tre­bu je­zi­ka ma­nji­na - Slo­vač­ki na raz­ma­tra­nju ka i pi­sma te na­ci­o­nal­ne za­jed­ni­ce. Na­ci­o­nal­na za­jed­ Sta­tu­tom ni­su do­bi­le pra­vo na slu­žbe­nu upo­tre­bu
ni­ca ko­ja iz­gu­bi kon­takt sa svo­jim je­zi­kom i svo­jim je­zi­ka na te­ri­to­ri­ji gra­da Pan­če­va. Gra­do­na­čel­ni­ca
U ma­loj sa­li Skup­šti­ne gra­da Pan­če­va, 6. no­vem­ ma­đar­ski, ru­mun­ski, ma­ke­don­ski i bu­gar­ski. To ni­je pi­smom, pod­lo­žni­ja je kul­tur­noj asi­mi­la­ci­ji, a ne ret­ko im je od­go­vo­ri­la: – U sa­rad­nji s po­kra­jin­skim Se­kre­
bra 2008. go­di­ne, Evro­re­gi­o­nal­ni cen­tar za raz­voj bi­lo re­gu­li­sa­no ra­ni­jim Sta­tu­tom, iako je u po­sled­nje se de­ša­va da i pot­pu­no ne­sta­ne sa isto­rij­ske sce­ne, što ta­ri­ja­tom pri­pre­mam od­lu­ku ko­jom će se re­gu­li­sa­ti
dru­štva u mul­ti­et­ je isto­rij­ski do­ka­zi­vo. pi­ta­nje upo­tre­be slo­vač­kog je­zi­ka i u onim me­sti­ma
nič­kim sre­di­na­ma Gra­do­na­čel­ni­ca Pan­če­va, Ve­sna Mar­ti­no­vić, u na te­ri­to­ri­ji gra­da u ko­ji­ma po­sto­ji za­kon­ska pre­
„In me­di­as res”, svom obra­ća­nju je iz­ja­vi­la da je čla­nom tri no­vog Sta­ pre­ka u vi­du pro­cen­ta. Su­ro­vo zvu­či, sve se svo­di
u okvi­ru pro­jek­ tu­ta gra­da na osno­vu va­že­ćih za­ko­na i po­kra­jin­skih na pro­ce­nat, ali to je ne­što što ni­je vo­lja lo­kal­ne
ta „Ne znam, al’ pro­pi­sa pred­vi­đe­na slu­žbe­na upo­tre­ba je­zi­ka i pi­sa­ma sa­mo­u­pra­ve.
že­lim da na­u­čim”, na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. Po­red pred­stav­ni­ka po­li­tič­kih par­ti­ja i ne­vla­di­nih
su­fi­nan­si­ran od Pre­ma va­že­ćim pro­pi­si­ma za slu­žbe­nu upo­tre­bu or­ga­ni­za­ci­ja, Tri­bi­ni je pri­su­stvo­vao i je­dan pred­stav­
gra­da Pan­če­va na je­zi­ka i pi­sa­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, po­treb­no je nik di­plo­mat­skog ko­ra. Po­zi­vu se oda­zvao Jon Ga­bri­
kon­kur­su iz obla­ da, pre­ma re­zul­ta­ti­ma po­sled­njeg po­pi­sa sta­nov­ni­ jel An­drei, ata­še za kul­tu­ru Am­ba­sa­de Ru­mu­ni­je u
sti jav­nog in­for­ štva, od­re­đe­na na­ci­o­nal­na ma­nji­na o či­jem je­zi­ku Sr­bi­ji, kao i pred­stav­ni­ci na­ci­o­nal­nih sa­ve­ta: Da­ni­
mi­sa­nja, odr­žao i pi­smu je reč ima naj­ma­nje 15 pro­ce­na­ta sta­nov­ni­ jel Pe­tr­o­vić, pred­sed­nik Na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta ru­mun­
je tri­bi­nu „Je­zik ka na te­ri­to­ri­ji gra­da uklju­ču­ju­ći i na­se­lje­na me­sta ske na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne, Bor­če Ve­lič­kov­ski, pot­pred­
i pi­smo u slu­žbe­ ili 25 pro­ce­na­ta na de­lu
noj upo­t re­b i”. te­ri­to­ri­je gra­da, od­no­sno
Na tri­bi­ni, ko­ju je me­sne za­jed­ni­ce. Vo­de­ći Važna odrednica
otvo­rio Va­len­tin se tim kri­te­ri­ju­mi­ma Sta­ - Je­zik je, da­kle, ve­o­ma va­žna ka­rak­te­ri­sti­ka jed­ne na­ci­o­nal­ne za­jed­ni­ce,
Mik, pred­sed­nik tut je pred­vi­deo slu­žbe­ i mo­žda, naj­vi­dli­vi­ja i naj­i­stak­nu­ti­ja. Kroz je­zik se naj­vi­še iz­ra­ža­va upra­vo,
„In me­di­as res-a”, nu upo­tre­bu je­zi­ka i pi­sa­ ta po­seb­nost sva­ke za­jed­ni­ce, ko­ju te­ži­mo da za­šti­ti­mo. Zbog to­ga je ve­o­ma
go­vo­ri­li su Ve­sna Politika otvaranja prema manjinskim zajednicama ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na va­žno da or­ga­ni jav­ne vla­sti obez­be­de ne­sme­ta­no funk­ci­o­ni­sa­nje si­ste­ma
Mar­ti­no­vić, gra­ u Iva­n o­v u, Ba­n at­s kom obra­zo­va­nja, in­for­mi­sa­nja, iz­da­va­štva i upo­tre­be ma­njin­skih je­zi­ka u slu­žbe­
do­na­čel­ni­ca Pan­če­va kao i zva­nič­ni­ci po­kra­jin­skog dve go­di­ne po­sto­ja­la ini­ci­ja­ti­va po­kra­jin­skih or­ga­na No­vom Se­lu, Ja­bu­ci i u noj ko­mu­ni­ka­ci­ji sa gra­đa­ni­ma, kao i omo­gu­ća­va­nje dru­gih vi­do­va iz­ra­ža­va­nja
Se­kre­ta­ri­ja­ta za pro­pi­se, upra­vu i na­ci­o­nal­ne ma­nji­ da se ta oblast do­ve­de u red. ka­ta­star­skoj op­šti­ni Voj­ na ma­njin­skim je­zi­ci­ma, re­kao je Ma­ri­us Ro­šu i do­dao: - Sma­tra­mo da upo­
ne, uz či­ju je podršku tri­bi­na or­ga­ni­zo­va­na. Ma­ri­us Ro­šu, po­moć­nik po­kra­jin­skog se­kre­ta­ra za lo­vi­ca, ob­ja­sni­la je Ve­sna tre­ba ma­njin­skih je­zi­ka u ko­mu­ni­ka­ci­ji sa or­ga­ni­ma jav­ne vla­sti i dru­gi ob­li­ci
na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne je u na­stav­ku tri­bi­ne go­vo­rio i o Mar­ti­no­vić. Gra­do­na­čel­ni­ slu­žben­me upo­tre­be je­zi­ka i pi­sma ma­njin­skih na­ci­o­nal­nih za­jed­ni­ca, da­nas
Otva­ra­nje pre­ma na­ci­o­nal­nim za­jed­ni­ca­ma ak­tiv­no­sti­ma, me­ra­ma i po­li­ti­ci ko­je Po­kra­jin­ski se­kre­ ca Pan­če­va je sa za­do­volj­ u Voj­vo­di­ni, vi­še ni­je pi­ta­nje ko­je se ti­če za­šti­te pra­va po­je­di­nih na­ci­o­nal­nih
ta­ri­jat spro­vo­di u obla­sti za­šti­te pra­va na iden­ti­tet, stvom po­no­vi­la ono što za­jed­ni­ca, već vred­nost od na­ro­či­te va­žno­sti za raz­voj kva­li­tet­nog su­ži­vo­ta
Po­moć­nik po­kra­jin­skog se­kre­ta­ra za pro­pi­se, od­no­sno u obla­sti una­pre­đi­va­nja me­đu­na­ci­o­nal­nih je ne­dav­no re­kla na tri­bi­ na­ro­da sa pro­sto­ra Voj­vo­di­ne, u ci­lju po­sti­za­nja do­brih me­đu­et­nič­kih od­no­sa,
upra­vu i na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne i di­rek­tor Slu­žbe za od­no­sa u Auto­nom­noj Po­kra­ji­ni Voj­vo­di­ni. On je pre­ ni odr­ža­noj u Voj­lo­vi­ci: a sa­mim tim i eko­nom­ske i po­li­tič­ke sta­bil­no­sti.
na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne u ovom se­kre­ta­ri­ja­tu, Ma­ri­us ci­zi­rao da su ak­tiv­no­sti u tom smi­slu usme­re­ne u dva – Pr­vo, ja­ko sam po­no­sna
Ro­šu, do­ta­kao se Sta­tu­ta gra­da Pan­če­va, ko­jim će prav­ca, od­no­sno da se te­ži ostva­ri­va­nju dva osnov­na zbog to­ga što pi­ta­nja i
bi­ti re­gu­li­sa­no pi­ta­nje upo­tre­be slu­žbe­nog je­zi­ka ci­lja. Pr­vi cilj je za­šti­te pra­va da se obez­be­di da svi oni pro­ble­mi na­ci­o­nal­nog ka­rak­te­ra uop­šte ni­su bi­li sed­nik Na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta ma­ke­don­ske na­ci­o­nal­ne
na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. Tom pri­li­kom on je re­kao: – ko­ji su raz­li­či­ti mo­gu i da osta­nu raz­li­zli­či­ti – to je cilj te­ma u Pan­če­vu, čak ni u onim naj­lu­đim, de­ve­de­se­ ma­nji­ne i Zlat­ko Ši­mak, član Na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta
Lo­kal­na vlast je po­ka­za­la na­me­ru, od­no­sno že­lju da za­šti­te iden­ti­te­ta. tim go­di­na­ma. Zbog to­ga mi je iz­u­zet­no dra­go što se slo­vač­ke na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne za­du­žen za slu­žbe­nu
spro­vo­di po­li­ti­ku otva­ra­nja pre­ma ma­njin­skim na­ci­ Ra­znim me­ra­ma, pra­vi­ma i ak­tiv­no­sti­ma te­ži­mo da ov­de ne­gu­je i raz­vi­ja duh me­đu­sob­nog raz­u­me­va­nja upo­tre­bu je­zi­ka i pi­sma, ko­ji su uze­li reč na tri­bi­ni i
o­nal­nim za­jed­ni­ca­ma ko­je ži­ve u Pan­če­vu. No­vim omo­gu­ći­mo da od­re­đe­na za­jed­ni­ca op­sta­ne, ne sa­mo i to­le­ran­ci­je. S dru­ge stra­ne, žao mi je ka­da se ova iz­ne­li svo­je sta­vo­ve u ve­zi no­vog Sta­tu­ta gra­da Pan­če­
Sta­tu­tom za je­zi­ke u slu­žbe­noj upo­tre­bi utvr­đe­ni su u fi­zič­kom smi­slu, ne­go i da op­sta­ne kao za­jed­ni­ca vr­lo ose­tlji­va te­ma ko­ri­sti u dnev­no-po­li­tič­ke svr­he. va ve­za­no za Član - 3.

6 7
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Kao tre­ći uče­snik tri­ Сти­ла,4 с дру­ге стра­не, не­ми­нов­но во­ди у по­сти­сто­ ру­чи­је мо­гућ­но­сти.6 По­треб­но је, по­ру­чу­је Ва­ти­мо, да
bi­ne je go­vo­rio Mi­ro­slav ри­ју про­па­сти по­ме­ну­тог струк­ту­рал­ног објек­та. Тач­ се исти­на до­жи­ви не као обје­кат ко­ји се усва­ја и пре­
Ku­haj­da, in­spek­tor za nad­ ни­је у по­сти­сто­ри­ју или исто­ри­ју по­бед­ни­ка. но­си, не­го као хо­ри­зонт и под­ло­га у чи­јим окви­ри­ма се
Они ко­ји је ни­су до­че­ка­ли ћу­те или се сла­жу са опре­зно кре­ће­мо.7
zor slu­žbe­ne upo­tre­be je­zi­
свим. У од­сут­но­сти, по­сма­тра­ју нас са мер­мер­них обе­ Ди­со­лу­ци­ја исто­ри­је, умно­го­стру­ча­ва­ње све­та
ka na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. On
ли­ска. Се­ћа­ња и бит­ке по­бе­ђе­них из­бри­са­не су из ко­ ме­ди­ја, тех­но­ло­шке ре­во­лу­ци­је и лом струк­ту­ре чи­
je sa za­do­volj­stvom is­ta­kao лек­тив­не све­сти. На ду­же вре­ме. та­вих ре­ги­о­на ис­точ­но од Бер­лин­ског зи­да... Све је
ve­li­ki po­mak u ovoj obla­sti Ов­де ста­вља­мо ма­лу огра­ду. Јер иако нас исто­ри­ то ути­ца­ло на на­ше жи­во­те и кул­тур­не мо­де­ле. Отво­
na­či­njen usva­ja­njem no­vog ја ни­је бог зна че­му на­у­чи­ла, уочи­ли смо да про­шлост ре­ност пре­ма гло­бал­ној мре­жи до­ве­ла је до пре­ва­
Sta­tu­ta gra­da Pan­če­va, u не уми­ре за сваг­да и да се ду­хов­на ба­шти­на и за­там­ зи­ла­же­ња и уки­да­ња раз­ли­чи­тих идеј­них, ду­хов­них,
od­no­su na pret­hod­no sta­ ње­не иде­је спи­рал­ним пу­та­ња­ма вра­ћа­ју из ам­пу­ти­ су­бјек­тив­них и ма­те­ри­јал­них об­ли­ка цен­зу­ре и дик­
nje. Isto­v re­m e­n o, on je ра­них ре­жње­ва све­сти на по­вр­ши­ну и све­тло да­на у та­та.
na­po­me­nuo ko­ra­ke i ak­tiv­ по­ли­тич­ку сва­ко­дне­ви­цу. До­бар парт­нер у оп­штем про­јек­ту де­по­ли­ти­за­
no­sti ko­je su pred­stav­ni­ci По­ка­за­ло се да вла­да­ју­ћа иде­о­ло­ги­ја ни­је кон­ ци­је кул­ту­ре и афи­р­ма­ци­је мул­ти­кул­ту­рал­но­сти
ovog po­kra­jin­skog se­kre­ta­ стан­та, за­у­век да­та ка­те­го­ри­ја от­пор­на на ко­ро­зи­ју, је сва­ка­ко би­бли­о­те­ка. Би­бли­о­теч­ки си­стем има
ri­ja­ta pred­u­ze­li po­sled­njih уру­ша­ва­ње, мет­ке и кон­ку­рен­ци­ју. За­том­ње­не иде­је пред­ност ре­ла­тив­не ста­бил­но­сти ин­фра­струк­ту­ре,
Veliki interes za tribine In medias res су се, опи­сав­ши по­лу­ве­ков­ни лук, вра­ти­ле по­пут бу­ме­ ине­р­ци­је ко­ри­сни­ка и нео­ту­ђи­во­сти брен­да. То му
go­di­na ka­ko bi ovo pi­ta­nje
ран­га раз­бив­ши и зид и ла­ђу. С бро­дом су по­то­пље­не да­је пред­ност у уто­пиј­ским про­јек­ци­ја­ма „пра­вље­
bi­lo uze­to u raz­ma­tra­nje od stra­ne ne­ka­da­šnjih te­ri­to­ri­ji AP Voj­vo­di­ne, ali i o ka­zne­nim me­ra­ma
и три пал­ме на ото­ку сре­ће. ња сми­сла“8 и ге­не­ри­са­ње но­вог све­та. По­ста­је
op­štin­skih vla­sti. Isto ta­ko, on je go­vo­rio o is­ku­stvi­ ko­je se pred­u­zi­ma­ju u slu­ča­ju ne­po­što­va­nja va­že­ćih
Не са­мо иде­је, већ су и чи­та­ве ет­нич­ке ску­пи­не са све ја­сни­је да се би­бли­о­те­кар­ство не сво­ди са­мо
ma ve­za­nim za slu­žbe­nu upo­tre­bu je­zi­ka i pi­sma na pro­pi­sa. сво­јим си­сте­ми­ма вред­но­сти, кул­тур­ним иден­ти­те­том на бо­га­те фон­до­ве и бан­ке по­да­та­ка, већ да оно
и суб­кул­тур­ним ма­три­ца­ма фи­зич­ки дис­ло­ци­ра­не. пру­жа лек, љу­бав, раз­у­ме­ва­ње, аван­ту­ру, сми­сао...
Прог­на­ни­ци из оног ра­та вра­ћа­ју се на пу­сту зе­мљу, Све оно што пи­сци да­ру­ју и по­ве­ра­ва­ју на чу­ва­ње
да би не­ки дру­ги би­ли прог­на­ни у но­ве про­сто­ре. и че­га све ма­ње има у елек­трон­ском ра­ју са­вре­ме­
Исто­ри­ја нам, да­кле, го­во­ри да се­о­бе има­ју увек ног све­та.
и свој дру­ги део - по­све­ћен да­љим ми­гра­ци­ја­ма, оп­ Би­бли­о­те­ка је „ме­сто су­сре­та“, ме­сто тај­не и
стан­ку и де­ли­мич­ном по­врат­ку от­пи­са­них. Упр­кос исти­не, ини­ци­ја­ци­је, јав­но и са­свим при­ват­но, ин­тим­
Де­по­ли­ти­за­ци­ја кул­ту­ре и афи­р­ма­ци­ја мул­ти­кул­ту­рал­но­сти пе­гла­њу ет­нич­ког чар­ша­ва и на­ме­та­ња по­жељ­них но ме­сто, цен­тар „за­ве­ре чи­та­ла­ца“. Она пру­жа ти­ши­
на­ци­о­нал­них вр­ли­на на­ша бу­дућ­ност је, ве­ру­је­мо, у ну кон­тем­пла­ци­је и ене­рг­и­ју, страст, при­ја­тељ­ство,

Три пал­ме на ото­ку сре­ће


су­жи­во­ту и про­жи­ма­њу раз­ли­чи­тих кул­тур­них мо­де­ не­жност, сен­ти­мен­тал­ност и за­до­вољ­ство пи­са­ња, еон
ла. Ве­ру­је­мо да ће ути­цај по­ли­ти­ке у обла­сти кул­ту­ и па­ти­ну, естет­ско и етич­ко, про­ла­зност и бес­крај...9
ре сла­би­ти са ре­ги­о­на­ли­за­ци­јом и де­цен­тра­лиз­ци­јом Би­бли­о­те­ка је мит­ско ме­сто, а ње­на Ку­ла по­чи­ва на
упра­ве. сми­слу.
на и бес­плод­на па­мет. Али, ка­ко би­ло, ре­као бих да Ђа­ни Ва­ти­мо, у Кра­ју мо­дер­не, пи­ше о рас­па­ду и
је Бар­тов про­је­кат ма­ло бо­ље про­шао. Бли­ста­ви и бе­ рас­ки­ду је­дин­ства иде­ја:
ли „Ар­го“ (по­пут ар­хе­тип­ске сли­ке на­шег „Га­ле­ба“), Не­ма ви­ше је­дин­стве­не исто­ри­је ко­ја об­у­хва­та Ли­те­ра­ту­ра
на­су­као се на оба­ле Ис­те­ра и не­слав­но не­стао у ду­бо­ све, не­го по­сто­је са­мо раз­ли­чи­те исто­ри­је, раз­ли­
ким бал­кан­ским ви­ро­ви­ма, уз аго­ни­ју и за­по­ма­га­ње чи­ти ни­вои и на­чи­ни ре­кон­струк­ци­је про­шло­сти и - Ro­lan Bart po Ro­la­nu Bar­tu / s fran­cu­skog Mi­od ­ rag
оса­ка­ће­них и окр­ва­вље­них хе­ро­ја. Ни њи­хо­во мит­ све­сти... Кон­сти­ту­и­са­ње „уни­вер­зал­не исто­ри­је“ и Ra­do­vić. – No­vi Sad : Sve­to­vi ; Pod­go­ri­ca : Ok­to­ih,
ско и по­лу­не­бе­ско по­ре­кло ни сав Пан­те­он ни­је им вла­да­ју­ћег обра­сца та­ко по­ста­је не­мо­гу­ће, и по­ред 1992.
мно­го по­мо­гао. уса­вр­ше­них ин­стру­ме­на­та при­ку­пља­ња и пре­но­ше­ - Kraj mo­der­ne / Đa­ni Va­ti­mo ; pre­vod sa ita­li­jan­skog
Прет­ход­но су Ар­го­на­у­ти ма­ло по ма­ло из­ме­ња­ли ња ин­фор­ма­ци­ја.5 Lji­lja­na Ba­nja­nin. – No­vi Sad : Brat­stvo-Je­din­stvo,
пише: Горан Траиловић
сва­ки део, та­ко да су на кра­ју до­би­ли је­дан брод са­свим Не знам да ли нам из­ло­же­ни фи­ло­соф­ски кон­ 1991.
нов, а да ни­су мо­ра­ли да му ме­ња­ју ни име ни об­лик.2 На текст мо­дер­ног до­ба и кра­ја исто­ри­је мо­же пру­жи­ти - На­у­ка о ин­фор­ма­ци­ја­ма / Ив-Фран­соа Ле Ко­ад ­ ик ;
Да су тво­р­ци Ју­го­сла­ви­је при­ли­ком ње­ног ства­ра­ кра­ју је би­ло по­треб­но са­мо ма­ло до­ви­тљи­во­сти и сна­ ика­кву уте­ху. Ипак, пој­мо­ви по­зи­тив­на шан­са, пре­ва­ пре­ве­ла са фран­цу­ског Ве­сна Ињац-Мал­ба­ша. - Бе­о­
ња не­ким слу­ча­јем кон­сул­то­ва­ли Књи­гу про­ро­штва ге (и по­мо­ћи са стра­не) да се ње­гов ого­љен и на­го­рео зи­ла­же­ње, емо­ци­је, осе­ћа­ња, сми­сао и здрав ра­зум, шта град : Clio : На­род­на би­бли­о­те­ка Ср­би­је, 2005.
из­ву­кли би, ве­ро­ват­но, онај хек­са­грам ко­ји је и Ро­ ко­стур (без ика­квог дру­гог иден­ти­те­та осим фор­ме)3 год зна­чи­ли у си­сте­ми­ма фи­ло­со­фа XX ве­ка, зву­че
лан Барт јед­ном при­ли­ком до­био има­ју­ћи на уму свој пре­пу­сти ма­ти­ци. до­бро и у сва­ко­днев­ном дис­кур­су.
про­је­кат: (29 : K’an, The Pe­ri­lo­us Chasm) Опа­сност! Овај ак­тив­но/ре­ак­тив­ни ла­мент у бар­тов­ском Ја­сно је да ста­бил­них струк­ту­ра ви­ше не­ма, али
По­нор! Ам­бис!1 кљу­чу под­сти­цан уну­тар­њом те­ско­бом, сце­на­ма Ври­ по­сто­ји на­пре­дак у оно­ме што је људ­ско и по­сто­ји под­ 7 Va­ti­mo, стр. 18.
8 Син­таг­ма пре­у­зе­та о Ро­ла­на Бар­та, Bart, стр. 90.
Го­во­ри­мо, на­рав­но, са по­зи­ци­је по­бе­ђе­ног или ска, Гер­ни­ке и Го­ји­них гра­фи­ка, с јед­не, и фик­ци­јом 9 О би­бли­о­те­ци као „ме­сту су­сре­та“, пи­са­ла је нпр. Ма­и­ја Берндстон, ди­рек­
по­бед­нич­ког ге­не­ра­ла по­сле бој­не, и то је она на­кнад­ то­ри­ца Град­ске би­бли­о­те­ке у Хел­син­ки­ју (ви­де­ти Dri­ming the Fu­tu­re. So­me
Fuky ide­as on Ma­na­ging To­mor­row’s Li­brary, Güter­sloh, 2001). О би­бли­о­те­ци
4 Bart, стр. 49. као цен­тру „за­ве­ре чи­та­ла­ца“, на­дах­ну­то је го­во­ри­ла Ви­да Ог­ње­но­вић при­
2 Bart, стр. 53. 5 Va­ti­mo, стр. 14. ли­ком при­ма­ња на­гра­де за нај­чи­та­ни­ју књи­гу у би­бли­о­те­ка­ма Ср­би­је 2007.
1 Bart, стр. 67. 3 Bart, стр. 53. 6 Va­ti­mo, стр. 17. го­ди­не, у На­род­ној би­бли­о­те­ци Ср­би­је.

8 9
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Stra­te­gi­ja za dru­štve­nu in­te­gra­ci­ju Ro­ma gra­da Pan­če­va za sred­stva bi­će na­me­nje­na za pod­sti­caj rom­ske po­pu­la­ci­ šest me­se­ci. Za­vr­še­no je još pet pro­je­ka­ta, ali zbog
pe­riod od 2009. do 2012. go­di­ne je. No­vac će bi­ti upla­ćen za ku­po­vi­nu po­ljo­pri­vred­nih ne­do­stat­ka nov­ca, bi­će re­a­li­ov­ a­ni sle­de­će go­di­ne.
ma­ši­na, po­sta­vlja­nje pla­ste­ni­ka, tov pi­li­ća … Bi­lo je još Mi­ro­ljub Jo­va­no­vić je po­seb­no za­do­vo­ljan pot­pi­si­

Instrument za smanjenje za­in­te­re­so­va­nih za ove pro­jek­te, ali lju­di ni­su ve­ro­va­li


u sve to, jer su mno­go pu­ta do sa­da bi­li iz­ne­ve­re­ni. U
ime Udru­že­nja, on za­hva­lju­je pot­pred­sed­ni­ci Na­ci­o­nal­
va­njem De­kla­ra­ci­je De­ka­de in­klu­zi­je Ro­ma od 2005.
do 2015. go­di­ne. Tom De­kla­ra­ci­jom Sr­bi­ja je pri­stu­pi­
la re­gi­o­nal­nom pro­gra­mu za una­pre­dje­nje po­lo­ža­ja

bede i siromaštva
nog sa­ve­ta Ro­ma, So­fi­ji Va­silj­ko­vić iz Šap­ca, ko­ja je Ro­ma u cen­tral­noj i ju­go­i­stoč­noj Evro­pi. On je re­kao
sva­ko­dnev­no odr­ža­va­la sa­stan­ke i ob­ja­šnja­va­la da će da je vr­lo do­bar pri­mer op­šti­na Pan­če­vo ko­ja je ura­di­
sve obe­ća­no bi­ti i re­a­li­zo­va­no. la Stra­te­gi­ju za dru­štve­nu in­te­gra­ciu Ro­ma. Za to su
Na kon­kurs su se pri­ja­vi­li Ro­mi iz Ulj­me, Ali­bu­na­ po­seb­no za­hval­ni Je­le­ni No­va­kov.
- Kva­li­tet ži­vo­ta Ro­ma da­le­ko is­pod stan­dar­da u ko­me ži­vi ve­ćin­sko sta­nov­ni­štvo - ra, Opo­va, Glog­nja, No­vog Se­la, Ilan­dže. Mi­ro­ljub Jo­va­ U raz­go­vo­ru on in­si­sti­ra na je­din­stvu Ro­ma. Sve do
Po­spe­ši­va­će se obra­zo­va­nje, zdrav­stve­na za­šti­ta, uklju­či­va­nje u dru­štve­no ko­ri­sni rad kroz no­vić se na­da da će vi­še za­in­te­re­so­va­nih bi­ti u fe­bru­a­ ne­dav­no ima­li smo si­tu­ac­ i­ju da tkz. rom­ski li­de­ri sa­zo­
pro­gra­me ko­ji će do­pri­ne­ti eko­nom­skoj si­gur­no­sti po­je­din­ca - Obez­be­đe­no 18 mi­li­o­na di­na­ra ru, ka­da kon­kurs po­no­vo tre­ba da se ras­pi­še. vu 20-tak lju­di, osnu­ju stran­ku i iza­dju na iz­bo­re. On
Sa­go­vor­nik do­da­je da je ide­ja Udru­že­nja „Ju­ban“ tvr­di da zbog to­ga Ro­mi ni­su ni ima­li re­zul­ta­te ko­je su
Stra­te­gi­jom raz­vo­ja op­šti­ne Pan­če­vo od 2007. do za­ci­ja (de­vet re­gi­stro­va­nih), Sluš­ba za za­po­šlja­va­nje… da se osnu­ju po­ljo­pri­vred­ne za­dru­ge, za­dru­ge za sa­ku­ oče­ki­va­li ima­ju­ći u vi­du da su Ro­mi naj­ve­ća na­ci­o­nal­na
2025. go­di­ne, u okvi­ru Di­men­zi­je VII „Sma­nje­nje si­ro­ma­ Raz­ma­tra­na su pi­ta­nja pred­škol­skog vas­pi­ta­nja, kul­tu­re, plja­nje se­kun­dar­nih si­ro­vi­na, sa­ku­plja­nje le­ko­vi­tog ma­nji­na u Sr­bi­ji. Uzi­ma za pri­mer ma­djar­sku na­ci­o­nal­
štva“, iz­me­dju osta­log, pred­vi­dje­no je do­no­še­nje Stra­te­ in­for­mi­sa­nja, kao i raz­vo­ja ci­vil­nog sek­to­ra. Uva­že­ni su bi­lja, pu­že­va, pe­ču­ra­ka, da se za­tim ob­no­vi ga­je­nje nu ma­nji­nu ko­ja je broj­ča­no da­le­ko ma­nja od rom­ske,
svi pred­lo­zi i su­ge­sti­je ko­ji su bi­li iz­re­če­ni ta­ko da su oni gu­sa­ka, sku­plja­nje per­ja i pro­da­ja… Ta­ko­dje, na­gla­ša­ ali su ra­di­li i bi­li slo­žni. Oni ima­ju de­vet po­sla­nič­kih
sa­stav­ni deo Stra­te­gi­je. Iz­vr­še­na su dva is­tra­ži­va­nja. Jed­ va da je pod po­kro­vi­telj­stvom Mi­ni­star­stva zdra­vlja i me­sta u Par­la­men­tu. Ma­đar­ska ma­nji­na tre­ba da nam
no je bi­lo u osnov­nim i sred­njim ško­la­ma, a od­no­si­lo se udru­že­nja „Ju­ban“, u op­šti­ni Ali­bu­nar, odo­bren pro­ bu­de uzor, is­ti­če Jo­va­no­vić.
na obra­zo­va­nje rom­ske de­ce, a dru­go je bi­lo na te­re­nu, je­kat za po­bolj­ša­nje zdra­vlja Ro­ma. Taj pro­je­kat tra­je Ma­ri­ja Vuk­sa­no­vić
u rom­skim na­se­lji­ma, gde je utvr­djen so­ci­jal­ni sta­tus
rom­skih po­ro­di­ca. Is­pi­ta­no je 200 po­ro­di­ca, ka­že Je­le­na
No­va­kov, psi­ho­log i šef Od­se­ka za upra­vlja­nje pro­jek­ti­ma Is­tra­ži­va­nja uklju­če­no pre­o­sta­lih 38 % de­ce i mla­dih. me­dju ko­ji­
ma je ma­li broj od­ra­slih. Sve­ga 0,5% de­ce i mla­dih
pri grad­skoj upra­vi Pan­če­va. Pre­ma do­stup­nim po­da­ci­ma u Sr­bi­ji, sva­ki pe­ti ko­ji su uklju­če­ni u pro­ces obra­zo­va­nja po­ha­dja­ju
Na pod­ruč­ju op­šti­ne Pan­če­vo, evi­den­ti­ra­no je pre­ rad­no spo­so­ban Rom je ne­pi­smen. Sva­ki tre­ći ne­ma na­sta­vu u Ško­li za osnov­no i sred­nje obra­zo­va­nje
ko 1400 Ro­ma. Sva­ka­ko da taj broj ni­je re­al­ an. Si­gur­ za­vr­še­nu osnov­nu ško­lu, a struč­na zna­nja ima sva­ki „Ma­ra Man­dić“ u Pan­če­vu. Sve­ga 7 % od­ra­slih Ro­ma
no ih ima vi­še s ob­zi­rom da mno­gi ni­su pri­ja­vlje­ni. 10-ti. Sa­mo de­vet od­sto Ro­ma ima sred­nju ško­lu. Jed­ je za­po­sle­no, 5% su ko­ri­sni­ci pen­zi­ja, 1 % su vla­sni­ci
Po re­či­ma Je­le­ne No­va­kov, u pro­ce­su iz­ra­de Stra­te­ na pe­ti­na rom­skih po­ro­di­ca je bez pri­ho­da, a naj­ve­ći pri­vat­nih pred­u­ze­ća, a 89% su ne­za­po­sle­ni.
gi­je, iden­ti­fi­ko­va­no je 14 lo­ka­ci­ja u gra­du i 9 na­se­lje­nih broj ži­vi od za­ra­de u „si­voj eko­no­mi­ji“. Ve­ći­na pre­tu­
me­sta, na ko­ji­ma pre­te­žno ži­vi rom­sko sta­nov­ni­štvo. ra po kon­tej­ne­ri­ma i na taj na­čin op­sta­ju.

Da više niko ne živi u ovakvim uslovima Jed­na tre­ći­na tih na­se­lja ima ka­rak­te­ri­sti­ke ma­ha­la, u Kul­tu­ra
gi­je za dru­štve­nu in­te­gra­ci­ju Ro­ma sa ak­tiv­nim me­ra­ma
ko­ji­ma su uslo­vi za ži­vot is­pod sva­kog ljud­skog do­sto­
jan­stva. Ta­mo vla­da op­šte si­ro­ma­štvo i ne­do­pu­sti­vo
Ana­li­za Rom­ski je­zik se ne iz­u­ča­va ni­ti ne­gu­je u ško­la­ma,
zbog to­ga ni­je u upo­tre­bi u obla­sti kul­tu­re i me­di­
u obla­sti zdra­vlja, obra­zo­va­nja, za­po­šlja­va­nja i sta­no­va­ ne­hi­gi­jen­ski uslo­vi ži­vo­ta. Na osno­vu to­ga utvr­djen Na te­ri­to­ri­ji op­šti­ne Pan­če­vo ži­vi pre­ko 1400 ji­ma. Po­dr­škom lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve, go­di­na­ma se
nja. Grad Pan­če­vo, 2007. go­di­ne do­neo je re­še­nje o for­ je pro­gram me­ra za na­red­ne če­ti­ri go­di­ne. Oba­ve­za Ro­ma. Pro­ce­ne su da je broj Ro­ma u Sr­bi­ji, pa i u Pan­ po­ma­žu kul­tur­no-umet­nič­ke, uglav­nom fol­klor­ne
mi­ra­nju Ti­ma za iz­ra­du Stra­te­gi­je. Tim je u pr­voj po­lo­vi­ni lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve je da do­ne­se od­lu­ku o to­me ko­ja če­vu če­tvo­ro­stru­ko ve­ći u od­no­su na po­dat­ke iz po­pi­ ak­tiv­no­sti rom­skih or­ga­ni­za­ci­ja.
ove go­di­ne do­neo plan za iz­ra­du Stra­te­gi­je i osi­gu­rao na­se­lja će se le­ga­li­zo­va­ti, a sa ko­jih će se lju­di ra­se­li­ sa. Ro­mi se iz raz­li­či­tih raz­lo­ga de­kla­ri­šu kao pri­pad­ni­ In­for­mi­sa­nje na je­zi­ci­ma et­nič­kih za­jed­ni­ca u
uče­šće Ro­ma to­kom či­ta­vog po­stup­ka nje­ne iz­ra­de. To je ti. Pla­ni­ra se iz­grad­nja jav­nih ku­pa­ti­la, kao i pra­o­ni­ca ci dru­gih na­ci­ja, a je­dan broj ni­je pri­ja­vljen u ma­tič­ne lo­kal­nim me­di­ji­ma, pre sve­ga na TV-Pan­če­vo je raz­vi­
bio su­štin­ski pred­u­slov za objek­tiv­no tre­ti­ra­nje rom­ske ru­blja na tri lo­ka­ci­je u bli­zi­ni rom­skih na­slja. knji­ge gra­dja­na. Reč je o Ro­mi­ma ko­ji ži­ve u na­se­lji­ma je­no za ma­djar­sku, slo­vač­ku, ru­mun­sku i ma­ke­don­sku
za­jed­ni­ce i nje­no uklju­či­va­nje u spro­vo­đe­nje Stra­te­gi­je, u ko­ji­ma ne po­sto­je uli­ce i bro­je­vi stam­be­nih obje­ka­ za­jed­ni­cu, za ko­je po­sto­je for­mi­ra­ne ak­tiv­ne re­dak­ci­
pi­še iz­me­dju osta­log u uvod­nom de­lu tog do­ku­men­ta. ta. Ima i onih ko­ji su iz­be­ga­va­li da se iz­ja­sne kao je, fi­nan­si­ra­ne iz bu­dže­ta. Pre ne­ko­li­ko go­di­na po­kre­
Šan­sa za bo­lje su­tra Ro­mi, jer su se na­da­li da će kroz ži­vot pro­ći bo­lje. nu­ta je ini­ci­ja­ti­va za for­mi­ra­nju re­dak­ci­je na rom­skom
Pre­sed­nik Udru­že­nja Ro­ma „Ju­ban“, Mi­ro­ljub Jo­va­ je­zi­ku, ali ni­je re­a­li­zo­va­na. Ipak, TV-Pan­če­vo u svo­joj
Utvr­di­će­mo či­nje­nič­no sta­nje pro­gram­skoj še­mi ob­ra­dju­je i pra­vi po­seb­ne pri­lo­ge u
- Stra­te­gi­ja je in­stru­ment za re­ša­va­nje pro­ble­ma­ti­ke
no­vić, ka­že da su 14 čla­no­va ovog udru­že­nja re­gi­
stro­va­ni kao po­ljo­pri­vred­ni­ci. Po­sle kon­kur­sa ko­ji je
Obra­zo­va­nje ko­ji­ma se uka­zu­je na pro­ble­me iz ži­vo­ta Ro­ma.
Ro­ma na te­ri­to­ri­ji gra­da Pan­če­va. Tim ko­ji je vo­dio pro­ ras­pi­sa­lo Mi­ni­star­stvo po­ljo­pri­vre­de 13 je do­bi­lo pra­vo i so­ci­jal­ni sta­tus (Na­po­me­na-Na­ve­de­ni po­da­ci su de­li­mič­no uze­ti iz
ces za iz­ra­du Stra­te­gi­je, uklju­čio je go­to­vo sve in­sti­tu­ci­je: na re­a­li­za­ci­ju pro­je­ka­ta. Pot­pi­si­va­nje ugo­vo­ra bi­će
Naj­ve­ći broj od­ra­slih Ro­ma su bez za­vr­še­ne ma­te­ri­ja­la Stra­te­gi­je za dru­štve­nu in­te­gra­ci­ju Ro­ma,
Cen­tra za so­ci­jal­ni rad, do­mo­ve zdra­vlja, ak­ti­ve osnov­nih do kra­ja go­di­ne. Sva­ki po­je­di­nac će do­bi­ti fi­nan­sij­ska
osnov­ne ško­le (72%), dok je u pro­ces obra­zo­va­nja grad Pan­če­vo 2009.-2012. g.)
i sred­njih ško­la, pred­stav­ni­ke rom­skih ne­vla­di­nih or­ga­ni­ sred­stva u iz­no­su od 300 do 450 hi­lja­da di­na­ra. Ova

10 11
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Ini­ci­ja­ti­ve za sma­nje­nje raz­li­ka u ni­vou raz­vi­je­no­sti iz­me­đu no uti­ca­ti na kre­i­ra­nje iden­ti­te­ta, raz­vo­ja i una­pre­đe­ u po­zi­ci­ji je da u za­vi­sno­sti od sop­stve­ne de­lat­no­sti,
re­gi­o­na na spolj­nim gra­ni­ca­ma Evrop­ske uni­je nja kul­tu­re u po­me­nu­tom re­gi­o­nu. ljud­skih re­sur­sa i volj­nog mo­men­ta uče­stvu­je u ovim
pro­gra­mi­ma i di­rekt­no uti­če na raz­voj lo­kal­ne za­jed­ni­

Prezentacija Južnog Banata i Mo­del za de­po­li­ti­za­ci­ju kul­tu­re

Sr­bi­ja u tran­zi­ci­ji, kroz in­sti­tu­ci­je kul­tu­re ima


ce i re­gi­o­na što pred­sta­vlja pri­li­ku i otva­ra pro­stor in­sti­
tu­ci­ja­ma kul­tu­re i po­li­tič­kim struk­tu­ra­ma, bi­lo lo­kal­ne
ili re­gi­o­nal­ne, da ostva­re di­ja­log i sa­rad­nju.

Karaš Severina mo­guć­nost da po­mo­ću pro­gra­ma Evrop­ske uni­je, uklju­


ču­ju­ći pred­pri­stup­ne fon­do­ve i Pro­gram kul­tu­ra ko­ji
se ras­pi­su­je svakih se­dam go­di­na, do­bi­je pro­stor za
Po­li­ti­za­ci­ja kul­tu­re je­ste pro­blem sa ko­jim se sva­ko­
dnev­no sre­će­mo, jer či­nje­ni­ca je da je kul­tu­ra kroz isto­
ri­ju, pa i da­nas ko­ri­šće­na kao in­stru­ment ma­ni­pu­la­ci­je
- Una­pre­đe­nje sa­rad­nje iz­me­đu lo­kal­nih za­jed­ni­ca i po­pu­la­ri­za­ci­ja i pre­zen­ta­ci­ja kul­tur­nog iz­ra­du stra­te­gi­je kul­tur­nog raz­vo­ja. Za­vod za za­sti­tu i do­mi­na­ci­je po­je­di­na­ca i gru­pa ko­je su u po­zi­ci­ji mo­ći.
na­sle­đa na­ro­da ko­ji su kroz isto­ri­ju ula­zi­li u sa­stav te­ri­to­ri­jal­ne i po­li­tič­ke ce­li­ne Ba­na­ta glav­ spo­me­ni­ka, kul­tu­re kao i dru­ge in­sti­tu­ci­je kul­tu­re, Na struč­nja­ci­ma iz obla­sti kul­tu­re je da pro­na­dju mo­del
ni cilj pro­jek­ta „Su­sed­ski pro­gram Sr­bi­ja-Ru­mu­ni­ja“ pro­gra­mi­ma pre­ko­gra­nič­ne sa­rad­nje do­bi­ja­ju mo­guć­ spre­ča­va­nja po­li­ti­za­ci­je i na­met­nu struč­nost pre sve­ga.
nost ak­tiv­nog uče­šća i kre­i­ra­nja lo­kal­nog i re­gi­o­nal­nog Pro­gra­mi pre­ko­gra­nič­ne sa­rad­nje, kao i dru­gi na­ve­de­ni
i pre­de­o­nom na­sle­đu pro­sto­ra Ju­žnog Ba­na­ta i Ka­raš iden­ti­te­ta, kroz stra­te­ško pla­ni­ra­nje eko­nom­skog i dru­ pro­gra­mi pred­sta­vlja­ju od­lič­nu pri­li­ku za iz­na­la­že­nje
Se­ve­ri­na sa ru­mun­ske stra­ne, ko­ji su kroz isto­ri­ju ula­zi­li štve­nog odr­ži­vog raz­vo­ja, kao i mo­guć­nost pre­zen­ta­ci­ mo­de­la de­po­li­ti­za­ci­je i ak­tiv­no uče­šće u iz­ra­di Stra­te­gi­
u sa­stav te­ri­to­ri­jal­ne i po­li­tič­ke ce­li­ne Ba­na­ta, kao deo je obla­sti ko­jom se ba­vi. Sva­ka in­sti­tu­ci­ja po­na­o­sob je odr­ži­vog raz­vo­ja kul­tu­re i kul­tur­nih re­gi­o­na.
za­jed­nič­ke dr­ža­ve. Pred­vi­đe­no je da u to­ku re­a­li­za­ci­je
pro­jek­ta obe stra­ne uče­stvu­ju u kre­i­ra­nju mo­guć­no­sti
ko­je kul­tur­no, in­du­strij­sko i pri­rod­no na­sle­đe otva­ra u
pro­ce­su nji­ho­ve re­ak­ti­va­cjie, re­vi­ta­li­za­ci­je, kao i nji­ho­
vom pred­sta­vlja­nju u kon­tek­stu kon­ti­nu­i­ra­ne pre­ko­gra­ Obra­zo­va­nje kao za­log za bu­duć­nost i me­dij­ska per­spek­ti­va

Novinarsko obrazovanje i
piše: Gro­zda­na For­go, et­no­log nič­ne sa­rad­nje. Uče­šćem u pro­jek­tu, in­sti­tu­ci­je kul­tu­re i
pred­stav­ni­ci lo­kal­nih vla­sti raz­vi­ja­ju po­sto­je­ću sa­rad­nju,
Za­vod za za­sti­tu spo­me­ni­ka kul­tu­re u Pan­če­vu i a isto­vre­me­no pod­sti­ču raz­li­či­te ob­li­ke sa­rad­nje dru­gih

problem informisanja manjina


Op­šti­na Pan­če­vo, kao no­si­lac pro­jek­ta, su po­čet­kom or­ga­ni­za­ci­ja i udru­že­nja ko­ji se ba­ve kul­tu­rom, ne­vla­
2008. go­di­ne uče­stvo­va­li na kon­kur­su Su­sed­skog pro­ di­nih or­ga­ni­za­ci­ja i po­je­di­na­ca. Ak­ce­nat je sta­vljen na
gra­ma Sr­bi­ja – Ru­mu­ni­ja1. Reč je o pro­gra­mu ko­ji vi­še­stru­ku vred­nost kul­tur­nog na­sle­đa za odr­ži­vi raz­voj
pred­sta­vlja je­dan od in­stru­me­na­ta Evrop­ske uni­je ko­ji dru­štva, na nje­go­vu ne­na­dok­na­di­vost i po­tre­bu ču­va­nja
- Od ni­voa obra­zo­va­no­sti no­vi­na­ra u ve­li­koj me­ri za­vi­si op­sta­nak ma­njin­skih me­di­ja – Vi­so­ko
ima za cilj pro­mo­ci­ju, ini­ci­ra­nje i pru­ža­nje po­dr­ške za bu­du­će ge­ne­ra­ci­je. Uče­šćem u pro­jek­tu struč­nja­ci
obra­zo­va­nje i stal­no usa­vr­ša­va­nje u mno­go­me će do­pri­ne­ti oču­va­nju iden­ti­te­ta ma­nji­na.
pre­ko­gra­nič­noj sa­rad­nji ze­mlja­ma ko­je se na­la­ze na iz obla­sti za­šti­te kul­tur­nog na­sle­đa ostva­ri­će me­đu­re­gi­
no­vim spolj­nim gra­ni­ca­ma Evrop­ske uni­je. nal­nu sa­rad­nju i us­po­sta­vi­ti ko­mu­ni­ka­ci­ju, a pro­duk­ti gra­di, jed­nom reč­ju bo­ga­ta ze­mlja, već lju­di ko­ji se u
Odr­ži­vi eko­nom­ski i dru­štve­ni raz­voj, sma­nji­va­nje pro­jek­ta po­sta­će iz­vor zna­nja i uka­za­će na pro­ble­me na­šoj Po­kra­ji­ni oku­plja­ju u vi­še od 25 raz­li­či­tih na­ci­o­
po­sto­je­ćih raz­li­ka u ni­vou raz­vi­je­no­sti iz­me­đu re­gi­o­na kao i po­ten­ci­ja­le po­sto­je­ćeg spo­me­nič­kog fon­da, te bi­ti nal­nih za­jed­ni­ca. U ci­lju in­for­mi­sa­nja ma­nji­na po­sto­je
na spolj­nim gra­ni­ca­ma EU i una­pre­đe­nje kon­ta­ka­ta pod­sti­caj­na za da­lje za­jed­nič­ke ak­tiv­no­sti u obla­sti za­šti­ spa­ci­ja­li­zo­va­ni me­di­ji na nji­ho­vim je­zi­ci­ma, a ne­ki od
iz­me­đu lo­kal­nih za­jed­ni­ca i ja­ča­nje kul­tur­ne, so­ci­jal­ne te kul­tur­nog na­sle­đa. Ma­pi­ra­njem zna­čaj­nih kul­tur­nih njih su sa ve­o­ma du­gom i bo­ga­tom isto­ri­jom. Ve­ći­na od
i eko­nom­ske sa­rad­nje pred­sta­vlja­ju osnov­ne ci­lje­ve pro­ tač­ka sa sta­no­vi­šta struč­nja­ka ko­ji se ba­ve kul­tur­nim njih ve­o­ma uspe­šno ra­di i de­lu­je na ne­go­va­nju kul­tu­re i
gra­ma. Za­jed­nič­ki pro­je­kat Za­vo­da za za­šti­tu spo­me­ni­ na­sle­đem mo­gu­će je iz­ra­di­ti stra­te­gi­ju raz­vo­ja kul­tur­ tra­di­ci­je, ali i is­ka­zu­je po­li­tič­ki iden­ti­tet i ve­li­ku že­lju za
ka kul­tu­re u Pan­če­vu i Op­šti­ne Pan­če­vo, sa jed­ne stra­ne nog tu­ri­zma. Raz­ma­tra­njem pro­ble­ma­ti­ke fi­nan­si­ra­nja oču­va­nje in­te­re­sa ma­njin­skih za­jed­ni­ca. Kao i me­di­ji na
pred­sta­vlja pri­mer do­bre me­đu­in­sti­tu­ci­o­nal­ne sa­rad­nje, oču­va­nja, odr­ža­va­nja, pre­zen­ta­ci­je i po­pu­la­ri­za­ci­je kul­ piše: Vla­di­mir Ba­ro­vić je­zi­ku ve­ćin­skog na­ro­da i ko­le­ge iz re­dak­ci­ja na je­zi­ci­ma
a sa dru­ge pri­mer pre­ko­gra­nič­ne sa­rad­nje, bu­du­ći da je tur­nog na­sle­đa mo­gu­će je iz­na­ći dru­ge iz­vo­re fi­nan­si­ ma­nji­na ima­ju ve­li­ke pro­ble­me sa pri­va­ti­za­ci­jom, od­no­
osnov­ni uslov za uče­šće na kon­kur­su po­sto­ja­nje part­ne­ ra­nja (fan­drej­zing), uklju­či­ti pri­vred­ne su­bjek­te kroz „Voj­vo­di­na je lo­ko­mo­ti­va evrop­skog raz­vo­ja Sr­bi­ sno sa oču­va­njem nji­ho­vih li­sto­va, ra­dio i TV sta­ni­ca na
ra iz Ru­mu­ni­je, u ovom slu­ča­ju Mu­zej u Re­ši­ci. sa­rad­nju sa lo­kal­nim ni­vo­i­ma vla­sti u okvi­ru iz­ra­de in­ve­ je“- ka­žu pred­stav­ni­ci ve­li­kog bro­ja ov­da­šnjih stra­na­ka, ko­ji­ma slu­ša­ju, gle­da­ju i či­ta­ju na ma­ter­njem je­zi­ku.
sti­ci­o­nih star­te­ških pla­no­va, pla­no­va za re­vi­ta­li­za­ci­ji i na­ro­či­to pred iz­bo­re. Obič­no je to vre­me ka­da kre­ću u
Vi­še­stru­ka vred­nost kul­tur­nog na­sle­đa ula­ga­nje u de­va­sti­ra­ne objek­te kul­tur­nog na­sle­dja, ko­ji ber­bu gla­so­va po voj­vo­đan­skim se­li­ma i gra­do­vi­ma za Me­di­ji či­ne no­vi­na­ri
mo­gu bi­ti sta­vlje­ni u kon­tekst sa­vre­me­no­sti. ko­je pre iz­bo­ra, uglav­nom ni­su ču­li, a još ma­nje vi­de­li.
Cilj pro­jek­ta je pr­ven­stve­no pre­zen­ta­ci­ja i po­pu­la­ri­ Bu­du­ći da po­kri­va te­ri­to­ri­ju Ju­žnog Ba­na­ta, Za­vod Ako za tre­nu­tak osta­vi­mo po stra­ni de­ma­go­ški na­stro­ „Bez pa­met­ne re­dak­ci­je ne­ma či­ta­nih no­vi­na“ - gla­si
za­ci­ja kul­tur­nog na­sle­đa, sa ak­cen­tom na spo­me­nič­kom za za­sti­tu spo­me­ni­ka kul­tu­re mo­že se po­ja­vi­ti kao je­ne po­li­ti­ča­re, uvek spret­ne da iz­ba­ce slat­ko­re­či­ve en­gle­ska žur­na­li­stič­ka iz­re­ka sa po­čet­ka de­vet­na­e­stog
ini­ci­ja­tor i in­te­gra­tiv­ni fak­tor kul­tur­nog raz­vo­ja Ju­žno­ slo­ga­ne, či­nje­ni­ce go­vo­re da je Voj­vo­di­na naj­ra­zvi­je­ni­ji, ve­ka, ko­ja je i da­nas ve­o­ma ak­tu­el­na. Jer na ne­mi­lo­
1Pro­je­kat o ko­me je reč još uvek se na­la­zi u fa­zi eva­lu­a­ci­je. Ovim pro­jek­tom ba­nat­skog re­gi­o­na. Sa­rad­njom sa lo­kal­nim vla­sti­ma, naj­bo­ga­ti­ji, ali i naj­per­spek­tiv­ni­ji deo Sr­bi­je. Me­đu­tim, srd­nom me­dij­skom tr­ži­štu sva­ka re­dak­ci­ja bez vi­so­kog
pro­mo­vi­še se di­rekt­na sa­rad­nja, a sam pro­gram no­si na­ziv „Lju­di lju­di­ma” i mu­ze­ji­ma i kul­tur­nim cen­tri­ma mo­gu­će je pr­ven­stve­ ono što či­ni Voj­vo­di­nu ni­su sa­mo plod­ne ora­ni­ce, vi­no­ ti­ra­ža ili do­brog rej­tin­ga br­zo će ne­sta­ti. U tu svo­je­vr­snu
pod­ra­zu­me­va ma­le pro­jek­te sa ma­lim fon­dom

12 13
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

no­vi­nar­sku utak­mi­cu uklju­če­ni su, ne svo­jom vo­ljom, i go­di­na, po­sve­te po­ha­đa­nju fa­kul­te­ta ko­ji je po pi­ta­nju Raz­go­vor sa dr Sla­vo­mi­rom Gvo­zde­no­vi­ćem, pred­sed­ni­kom
me­di­ji na je­zi­ci­ma ma­nji­na. Me­đu­tim, da li će u njoj osta­ ma­nji­na sku­čen na jed­nu ka­te­dru u či­ta­voj ze­mlji. Ali, i Sa­ve­za Sr­ba u Ru­mu­ni­ji
ti i op­sta­ti za­vi­si u naj­ve­ćoj me­ri od do­bre vo­lje dr­ža­ve za njih po­sto­je mno­ge mo­guć­no­sti za do­dat­no obra­zo­va­
da ih za­šti­ti i po­mog­ne. Ima ne­što što ne za­vi­si od vo­lje
po­li­ti­ča­ra, već od slu­ha re­dak­ci­je, a to je an­ga­žo­va­nje kva­
li­tet­nih i obra­zo­va­nih me­dij­skih rad­ni­ka. Dar za pi­sa­nje
nje. Ne­ka re­še­nja su jed­no­stav­na, mno­go kor­iste, a ma­lo
ko­šta­ju. Jed­no od njih su spe­ci­ja­li­zo­va­ni no­vi­nar­ski kur­se­
vi na je­zi­ci­ma ma­nji­na ko­je mo­gu da ini­ci­ra­ju, fi­na­si­ra­ju
Manjine kao spona među
ne mo­že se na­u­či­ti. Nje­ga ima­te ili ne­ma­te. Ne­ki skep­ti­ci
ka­žu da na­ši naj­ve­ći no­vi­na­ri ni­su ima­li ne­ko ve­li­ko for­
mal­no obra­zo­va­nje, a ni za­vr­še­ne stu­di­je žur­na­list­ke.
i po­dr­ža­va­ju na­ci­o­nal­ni sa­ve­ti. Na ta­kvi­ma te­ča­je­vi­ma
mo­gu se oku­plja­ti no­vi­na­ri iz ma­tič­ne ze­mlje i svih gla­
si­la (ko­jih ne­ma mno­go), na je­zi­ci­ma od­re­đe­nog na­ro­da
državama
To je tač­no. Ali, ipak, po­je­di­nač­ni slu­ča­je­vi ni­su pra­vi­lo. iz okol­nih dr­ža­va, sve u ci­lju raz­me­ne is­ku­sta­va na te­mu - Te­mi­švar i Pan­če­vo, dva ja­ka cen­tra u Ba­na­tu, sna­žna spo­na me­đu ze­mlja­ma su­se­di­ma
Sa­vre­me­ni in­for­ma­ci­o­no – ko­mu­ni­ka­ci­o­ni si­ste­mi tra­že žur­na­li­sti­ke, me­di­ja i me­đu­sob­ne sa­rad­nje. Ne­ko­li­ko kroz ve­ko­ve - Kao član In­ter­par­la­men­tar­ne uni­je če­sto sam go­vo­rio o vi­so­kim do­stig­nu­ći­ma
obra­zo­va­ne no­vi­na­re ko­ji ima­ju prak­tič­no, ali i te­o­rij­sko ta­kvih, ve­o­ma za­pa­že­nih sku­po­va, or­ga­i­zo­va­la je No­vo­ Ru­mu­ni­je na re­ša­va­nju ma­njin­skih pi­ta­nja
zna­nje. Zbog raz­li­či­tih objek­tiv­nih, ali i su­bjek­tiv­nih raz­ sad­ska no­vi­nar­ska ško­la ko­ja je oku­pi­la pred­stav­ni­ke svih
lo­ga, na­še no­vi­nar­stvo do sa­da ni­je obra­ća­lo pa­žnju na ma­njin­skih me­di­ja u Voj­vo­di­ni sa že­ljom da ču­je nji­ho­vo U okvi­ru pro­jek­ta „Ne znam, al’ že­lim da na­u­čim“ - Srp­ska na­ci­o­nal­na ma­nji­na u Ru­mu­ni­ji bro­ji
to da li no­vi­na­ri po­zna­ju stra­ne je­zi­ke, ume­ju da ra­de na mi­šlje­nje o ni­zu pi­ta­nja kao što su pri­va­ti­za­ci­ja me­di­ja, ko­ji re­a­li­zu­je „In me­di­as res“ uz po­dr­šku gra­da Pan­ 22.568 lju­di, pre­ma po­da­ci­ma zva­nič­nog po­pi­sa iz
ra­ču­na­ru, po­zna­ju sve žur­na­li­stič­ke for­me.... Vre­me­na Za­kon o ra­di­o­di­fu­zi­ji, Za­kon o jav­nom in­for­mi­sa­nju, pi­ta­ če­va, po­red pi­ta­nja ko­je se ti­ču na­ci­o­nal­nih ma­nji­na 2002. go­di­ne. Ako to upo­re­di­mo sa po­pi­som iz 1992.
se me­nja­ju i to mno­go br­že ne­go što to kao či­nje­ni­cu nje Po­kra­jin­skog jav­nog ser­vi­sa... Ve­li­ku od­go­vor­nost za glav­no te­ži­šte sta­vlje­no je na me­đu­na­ci­o­nal­ne od­no­se, čak 27% Sr­ba je ma­nje. Od 20 zva­nič­no pri­zna­tih na­ci­
mo­že­mo da shva­ti­mo i pri­hva­ti­mo. To se po­seb­no vi­di u oču­va­nje i ne­go­va­nje no­vi­nar­ske pro­fe­si­je na ma­njin­skim pa i me­đu­na­rod­ne, ili pre­ko­gra­nič­ne. Za ovu pri­li­ku o­nal­nih ma­nji­na u Ru­mu­ni­ji sa­mo smo mi i Nem­ci do­ži­
di­na­mič­noj de­lat­no­sti kao što je in­for­mi­sa­nje. je­zi­ci­ma sno­se i stru­kov­na udru­že­nja no­vi­na­ra ko­ja, ta­ko­ oda­bra­li smo srp­sku na­ci­o­nal­nu ve­li ta­kvu tra­ge­di­ju.
đe mo­gu u okvi­ri­ma me­đu­na­rod­ne i me­đu­dr­žav­ne sa­rad­ ma­nji­nu u Ru­mu­ni­ji, ko­ju će­mo Me­đu­tim, i kod svih
Ne­ma zna­nja bez obra­zo­va­nja nje or­ga­ni­zo­va­ti niz sku­po­va i struč­nih sa­ve­to­va­nja. Na pred­sta­vi­ti kroz in­ter­vju sa Sla­ osta­lih na­ci­o­nal­nih
Iako je Sr­bi­ja, a po­seb­no Voj­vo­di­na, vi­šeje­zič­na i tim su­sre­ti­ma, upra­vo, će do­ma­ći no­vi­na­ri iz ma­njin­skih vo­mirom Gvo­zde­no­vi­ćem, pred­ ma­nji­na do­šlo do
vi­še­na­ci­o­nal­na sre­di­na, ma­nji­ne ne­ma­ju ve­li­ki iz­bor po me­di­ja bi­ti most sa­rad­nje sa no­vi­a­nr­skim udru­že­nji­ma sed­ni­kom Sa­ve­za Sr­ba u ovoj sma­nje­nja bro­ja, ali
pi­ta­nju obra­zo­va­nja na ma­ter­njem je­zi­ku. Edu­ka­tiv­ni sa ma­tič­nim ze­mlja­ma i ko­le­ga­ma iz ve­li­kih me­dij­skih su­sed­noj ze­mlji. Po­vod za raz­go­ ne­u­po­re­di­vo ma­nje.
si­stem uglav­nom se ogra­ni­ča­va na osnov­ne i po­ne­gde ku­ća su­sed­nih dr­ža­va. vor bi­la je ma­ni­fe­sta­ci­ja „Su­sret Raz­lo­ga za to ima
na sred­nje ško­le. Po­sto­ji mo­guć­nost stu­di­ra­nja u ma­tič­ pi­sa­ca na­ci­o­nal­nih ma­nji­na“ či­ji vi­še. Je­dan od bit­nih
nim dr­ža­va­ma ko­je sti­pen­di­ra­ju svo­je pre­ko­gra­nič­ne Oču­va­nje me­di­ja – sli­ka iden­ti­te­ta je do­ma­ćin bio Sa­vez Sr­ba u Ru­ raz­lo­ga je što naj­ve­ći
su­na­rod­ni­ke, ali je ta po­moć ne­do­volj­na. Zbog lo­šeg mu­ni­ji ko­ji se odr­žao u Te­mi­šva­ru broj sr­ba ži­vi oko Te­
eko­nom­skog sta­nja vi­so­ko obra­zo­va­nje ni­je pri­stu­pač­no Sva­ki na­rod ko­ji po­sto­ji i že­li da u jed­noj ši­roj dru­ 11. ok­to­bra 2008. go­di­ne. U isto mi­šva­ra. Grad je ve­li­
svim mla­dim lju­di­ma ko­ji že­le da se obra­zu­ju. Do­ma­ štve­noj sre­di­ni sa­ču­va i una­pre­di svoj kul­tur­ni obra­zac vre­me odr­ža­ni su i Da­ni srp­ske ka po­sla­sti­ca i u toj
ći aka­dem­ski si­stem, osim ka­te­dri za knji­žev­nost i i iden­ti­tet mo­že to da ura­di na ne­ko­li­ko na­či­na. Oni kul­tu­re u Ru­mu­ni­ji na ko­joj je bio po­sla­sti­ci se lak­še gu­
je­zik, pru­ža sla­be mo­guć­no­sti za po­ha­đa­nje na­sta­ve su ma­nje vi­še po­zna­ti. Me­đu­tim, ako že­li da svo­ju pri­su­tan i pred­stav­nik grad­ske vla­ bi­mo. Jer u jed­nom
na ma­njin­skim je­zi­ci­ma, a po­je­di­ne ma­nje za­jed­ni­ce kul­tu­ru pro­mo­vi­še van uže na­ci­o­nal­ne za­jed­ni­ce i da sti Pan­če­va, Ne­ma­nja Ro­tar, član gra­du, od sko­ro po­la
uop­šte ne­ma­ju tu mo­guć­nost. Slič­no je sat­nje i u obla­ nje­ne te­ko­vi­ne i kva­li­te­te pred­sta­vi dru­gim na­ro­di­ma Grad­skog ve­ća za­du­žen za kul­tu­ mi­li­o­na sta­nov­ni­ka
sti ko­ja nas za­ni­ma a to je aka­dem­ska i per­ma­nent­na to mo­že da uči­ni sa­mo pu­tem me­di­ja ko­ji su, da upo­ ru i in­for­mi­sa­nje. Otvo­ren je i Srp­ ka­kav je Te­mi­švar,
edu­ka­ci­ja no­vi­na­ra na ma­njin­skim je­zi­ci­ma. Iako u tre­bim tu oko­šta­lu fra­zu, je­di­ni pro­zor u svet. Na ko­ji ski po­zo­ri­šni stu­dio u Te­mi­šva­ru 7000 srp­skih du­ša
Sr­bi­ji po­sto­ji de­vet ka­te­dri na dr­žav­nim i pri­vat­nim na­čin će bi­ti pred­sta­vlje­ne na­ci­o­nal­ne kul­tur­ne vred­no­ po­stav­kom de­la „Ko­va­či“, pan­če­ su kap u mo­ru. Dru­
fa­kul­te­ti­ma ko­ji or­ga­ni­zu­ju na­sta­vu žur­na­li­sti­ke, sa­mo sti i dru­štr­ve­ni sta­vo­vi u mno­go­me za­vi­si od kva­li­te­ta vač­kog dra­ma­tur­ga Mi­lo­ša Ni­ko­ gi raz­log su me­šo­vi­
na Fi­lo­zof­skom fa­kul­te­tu u No­vom Sa­du sva­ke go­di­ne me­di­ja. To nas vra­ća na po­če­tak pri­če o po­tre­bi per­ li­ća. Na­bro­ja­ni do­ga­đa­ji i po­se­te ti bra­ko­vi u ko­ji­ma
po­sto­ji od­re­đen broj me­sta re­zer­vi­san za stu­den­te ko­ji ma­nent­nog obra­zo­va­nja no­vi­na­ra. Da­kle, ako ima­mo na­ja­vlju­ju in­ten­ziv­ni­ju sa­rad­nju smo u ve­li­koj me­ri,
po­ha­đa­ju na­sta­vu na ma­njin­skim je­zi­ci­ma. Pred­no­sti edu­ko­va­ne no­vi­na­re, ko­ji zna­ju svoj po­sao ne­će bi­ti iz­me­đu kul­tur­nih in­sti­tu­ci­ja Sr­bi­ gu­bit­ni­ci. Tre­ći raz­
dr Slavomir Gvozdenović
aka­dem­ske na­sta­ve ko­ja se od­vi­ja na ma­ter­njem je­zi­ku ve­li­ki pro­blem da se je­dan me­dij uspe­šno bo­ri i iz­bo­ri je i Ru­mu­ni­je, a po­seb­no Pan­če­va log je što se tek sa­da
vi­še­stru­ko su ko­ri­sne za bu­du­ćeg no­vi­na­ra ma­njin­skog sa pro­ble­mi­ma ko­ji pra­te tran­zi­ci­ji i pro­ces evrop­skih i Te­mi­šva­ra, kao dva ja­ka cen­tra srp­skog i ru­mun­skog ubi­ra­ju re­zul­ta­ti po­gubne po­li­ti­ke Ni­ko­la­ja Ča­u­še­skua
me­di­ja. Osnov­na pred­nost je ne­go­va­nje či­stog je­zi­ka, in­te­gra­ci­ja. Ni­je, na­rav­no, sa­mo obra­zo­va­nje pre­sud­no Ba­na­ta. To se na­ro­či­to od­no­si na in­sti­tu­ci­je i or­ga­ni­za­ pre­ma na­ci­o­nal­nim ma­nji­na­ma u Ru­mu­ni­ji. Da­kle, ovo
po­di­za­nje kva­li­te­ta me­di­ja, upo­zna­va­nje svih te­o­rij­skih na rad me­di­ja. Na nji­hov rad uti­ču i dru­gi fak­to­ri na ci­je na­ci­o­nal­nih ma­nji­na či­ji pred­stav­ni­ci ži­ve i sa jed­ su tri osnov­na raz­lo­ga dra­stič­nog opa­da­nja bro­ja pri­
pret­po­stav­ki za bo­lji rad i ši­re­nje mre­že sa­rad­ni­ka. ko­je se te­že mo­že uti­ca­ti. Ali na obra­zo­va­nje mla­dih ne i sa dru­ge stra­ne gra­ni­ce i ko­ji isto­vre­me­no pred­sta­ pad­ni­ka srp­ske za­jed­ni­ce u Ru­mu­ni­ji.
no­vi­na­ra mo­že­mo uti­ca­ti. Obra­zo­va­nje tre­ba po­spe­ši­ vlja­ju naj­čvr­šću spo­nu me­đu ze­ma­lja­ma su­se­di­ma kroz Ne­za­vi­sno od to­ga, uzi­ma­ju­ći u ob­zir sve re­al­no­sti,
Ko­ri­sni su i kur­se­vi va­ti i po­ma­ga­ti jer to je za­log za bu­duć­nost. Ipak, ne ve­ko­ve. a či­nje­ni­ca je­ste da pri­rod­ni pro­ces asi­mi­la­ci­je te­če i u
Ve­ći­na no­vi­na­ra ko­ji ra­de u re­dak­ci­ja­ma ne­ma­ju za­bo­ra­vi­mo da je „Voj­vo­di­na lo­ko­mo­ti­va evrop­skog - Po­što­va­ni go­spo­di­ne Gvo­zdeno­vić, pred­sta­vi­te ovoj ze­mlji kao što se do­ga­đa i u Sr­bi­ji gde se u slič­noj
vre­me­na, nov­ca, a ni pri­li­ku da naj­ma­nje če­ti­ri, pa i vi­še raz­vo­ja Sr­bi­je“. nam u ukrat­ko srp­sku na­ci­o­nal­nu ma­nji­nu u Ru­mu­ni­ji? me­ri sma­nju­je broj pri­pad­ni­ka ru­mun­ske na­ci­on ­ al­sti­

14 15
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

ti. Taj pro­ces mi mo­že­mo da od­lo­ži­mo, da ga uči­ni­mo da ima­mo pro­ble­ma ka­da su u pi­ta­nju na­še cr­kve. One go­di­ne za re­dom pro­gla­ša­va­ni smo na Me­đu­na­rod­nom - U Te­mi­šva­ru ima­mo i srp­sku Gim­na­zi­ju „Do­si­tej
bez­bol­ni­jim i mi se u Sa­ve­zu Sr­ba u Ru­mu­ni­ji zdu­šno su oro­nu­le i te­ško ih odr­ža­va­mo. Nas je sve ma­nje, a iz­ saj­mu knji­ga za naj­u­spe­šni­jeg iz­da­va­ča srp­sko­ga ra­se­ Ob­ra­do­va­ić“ ko­ja ima oko 260 uče­ni­ka od pr­vog do
tru­di­mo da to i ura­di­mo. U tom smi­slu ove je­se­ni or­ga­ da­ci za re­sta­u­ra­ci­ju su ogrom­ni. Na­ša ma­ti­ca je u ovoj ja­nja. Aka­dem­sko kul­tur­no-umet­nič­ko dru­štvo „Mla­ dva­na­je­stog raz­re­da. Ima­mo, na­ža­lost, još sa­mo dve
ni­zo­va­na je i iz­u­zet­no va­žna ma­ni­fe­sta­ci­ja „Su­sret ma­ si­tu­a­ci­ji u po­sled­njih 20 go­di­na u 2-3 na­vra­ta sim­bo­lič­ dost“, jed­no je od dva­de­se­tak ko­je ima­mo. Tam­bu­ra­ški osmo­go­di­šnje ško­le. Jed­na ima ma­nje od dva­de­set đa­
njin­skih pi­sa­ca“. Ve­o­ma je va­žno što je or­ga­ni­zo­va­na u no po­mo­gla i to je sve. U ovom po­gle­du Ru­mu­ni­ja nam or­ke­star „La­le sa Mo­ri­ša“ iz Ča­na­da pro­gla­šen je pr­ ka a dru­ga ne­što vi­še od tri­de­set. U ce­loj Ru­mu­ni­ji
ni­je pu­no po­mo­gla iako mi va­kom Evro­pe u fol­klo­ru na evrop­skim smo­tra­ma srp­ ima­mo još de­se­tak če­tvo­ro­go­di­šnjih ško­la sa po jed­
kao Sa­vez Sr­ba do­bi­ja­mo sub­ skog fol­klo­ra. To se ve­li­kim ra­dom i lju­ba­vlju za­slu­ži­lo. nim uči­te­ljem. Po­red to­ga još u 7-8 ško­la uči se srp­ski
ven­ci­je od ru­mun­ske dr­ža­ve Ne mo­gu ni pred­sed­ni­ci Ru­mu­ni­je i Sr­bi­je, ma ko­li­ko kao ma­ter­nji je­zik. U sva­kom slu­ča­ju, u svim srp­skim
za na­še kul­tur­ne, iz­da­vač­ke im to bio na sr­cu, da te po­hva­le, ako se to ne­čim ni­je ško­la­ma, uklju­ču­ju­ći i srp­sku gim­na­zi­ju „Do­si­tej Ob­ra­
i osta­le spe­ci­fič­ne ma­njin­ske za­slu­ži­lo. Za­slu­ži­li su to svi Sr­bi za­jed­no, a po­seb­no do­vić“ u Te­mi­šva­ru, na svom srp­skom ma­ter­njem je­zi­
ak­tiv­no­sti. Me­đu­tim sub­ven­ na­ša de­ca. To je iz­u­zet­no va­žno, jer na kra­ju kra­je­va, ku, sem ru­mun­skog je­zi­ka, isto­ri­je i ge­o­gra­fi­je Ru­mu­
ci­je iz­o­sta­ju ka­da je u pi­ta­nju tre­ba da nam bu­de ja­sno, i to sam vi­še pu­ta sa ko­le­ga­ ni­je, po­ha­đa 420-430 đa­ka. Ako upo­re­di­mo tu broj­ku
obra­zo­va­nje i na­ša cr­kva jer ma Ru­mu­ni­ma iz Sr­bi­je, čak i zva­nič­no is­pred pred­sed­ sa broj­kom iz pe­ri­o­da pred Dru­gi svet­ski rat ka­da je
to ide dru­gim ka­na­li­ma ili bo­ ni­ka dve dr­ža­ve, re­kao da su nam pro­ble­mi za­jed­nič­ki, bi­lo pre­ko 9000 srp­skih đa­ka on­da se vi­di sva tra­ge­di­
lje re­ći iz dru­gih in­sti­tu­ci­ja i od­no­sno isti, da nas bo­le iste stva­ri, da su nam strep­nje ja i to je ono što nas bo­li naj­vi­še. Slič­na si­tu­a­ci­ja je i
mi to po­štu­je­mo. i na­de iste i da za­to mo­ra­mo za­jed­nič­ki da na­stu­pa­mo sa bro­jem ru­mun­skih uče­ni­ka u ško­la­ma u Sr­bi­ji. Ka­
Ka­da su u pi­ta­nju sub­ven­ pred dve­ma dr­ža­va­ma, bez ob­zi­ra da li kroz po­li­tič­ke da se uga­si jed­na ru­mun­ska ško­la u Ru­mu­ni­ji uče­ni­ci
ci­je do­bi­je­ne od ru­mun­ske ili kul­tur­ne in­sti­tu­ci­je. Mo­žda bi pr­vi ko­rak mo­gao da ko­ji pre­o­sta­nu mo­gu da bi­ra­ju dru­gu ško­lu, ali ka­da
dr­ža­ve mi mo­že­mo da po­kri­je­ bu­de na­či­njen iz­me­đu dve
mo sa­mo mi­ni­mal­ne iz­dat­ke, iz­da­vač­ke usta­no­ve Sr­ba u
Sla­vo­mir Gvo­zde­no­vić ro­đen je1953. go­di­ne u Be­lo­bre­ški, Ru­mu­ni­ja. Srp­
po­treb­ne za nor­mal­nu ak­tiv­ Ru­mu­ni­ji i Ru­mu­na u Sr­bi­
ski je­zik i knji­žev­nost di­po­mi­rao je na Uni­ver­zi­te­tu u Bu­ku­re­štu. Član je Sa­ve­
nost Sa­ve­za Sr­ba u Ru­mu­ni­ji ji, iz­me­đu po­sle­ni­ka u kul­
Jedna od brojnih manifestacija u organizacija Saveza Srba u Rumuniji za pi­sa­ca Ru­mu­ni­je, od 1988. go­di­ne. Po­ča­sni je član Udru­že­nja knji­žev­ni­ka
kao krov­ne or­ga­ni­za­ci­je Sr­ba tu­ri i knji­žev­ni­ka dve na­ci­
Sr­bi­je, kao i član Udru­že­nja knji­žev­ni­ka Re­pu­bli­ke Srp­ske. Su­os­ ni­vač je Vu­ko­
Te­mi­šva­ru, jer je to grad ko­ji je i u ono vre­me ka­da ni­je u Ru­mu­ni­ji. Ov­de bih da se i po­hva­li­mo bu­du­ći da smo o­nal­ne za­jed­ni­ce. Mo­žda
ve za­du­žbi­ne, dok je za čla­na sa­rad­ni­ka Ma­ti­ce srp­ske iza­bran 1995. go­di­ne.
sme­lo ni­šta da se ka­že bio dru­ga­či­ji u od­no­su na osta­ je­di­na srp­ska za­jed­ni­ca u sve­tu sa sa­mo jed­nom or­ga­ bi­smo mo­gli jed­ni dru­gi­ma
Pre­vo­di srp­sku i ru­mun­sku po­e­zi­ju, a nje­go­ve pe­sme pre­ve­de­ne su na vi­še
le de­lo­ve Ru­mu­ni­je, ti­me po­ka­za­ju­ći svo­je pra­vo evrop­ ni­za­ci­jim i to slu­ži na čast svim Sr­bi­ma u Ru­mu­ni­ji. To da bu­de­mo do­ma­ći­ni, vi na­
je­zi­ka. Autor je vi­še zna­čaj­nih an­to­lo­gi­ja i zbor­ni­ka srp­ske po­e­zi­je u Ru­mu­ni­ji
sko li­ce. Mi u Te­mi­šva­ru se uva­ža­va­mo me­đu­sob­no. U nam je od ve­li­ke ko­ri­sti u tre­nu­ci­ma ka­da tre­ba re­ša­va­ ma u Te­mi­šva­ru, mi va­ma
ob­ja­vlje­nih u Te­mi­šva­ru, Bu­ku­re­štu, Be­o­gra­du, No­vom Sa­du, Zre­nja­ni­nu, Sa­ra­
to ste mo­gli i sa­mi da se uve­ri­te. Od­no­si sa ve­ći­nom ti krup­ne pro­ble­me, ali i on­da ka­da tre­ba da pre­va­zi­ u Pan­če­vu, pa da i ov­de i
je­vu i Pri­šti­ni. Dok­to­ri­rao je 2000. go­di­ne na Uni­ver­zi­te­tu u Bu­ku­re­štu. Dru­
su vi­še ne­go ko­rekt­ni i do­bri. Ti­nja ide­ja da or­ga­ni­zu­ đe­mo ne­ke ne­spo­ra­zu­me i raz­mi­mo­il­ a­že­nja ko­jih po­ne­ ta­mo pro­go­vo­ri­mo za­jed­
štve­ni je i jav­ni rad­nik srp­ske na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne u Ru­mu­ni­ji. Bio je po­sla­nik
je­mo i za­jed­nič­ki su­sret dva­de­se­tak pi­sa­ca iz dva­de­se­ kad ima. I nor­mal­no je da ta­ko bu­de, ali smo uvek ima­li nič­ki. Ja mi­slim da bi­smo
Sa­ve­za Sr­ba Ru­mu­ni­je u ru­mun­skom Par­la­men­tu od 1992. go­di­ne do je­se­ni
tak ze­ma­lja i na taj na­čin svi za­jed­no po­ka­že­mo da je sna­ge i mu­dro­sti da ih pre­va­zi­đe­mo i da pre­vag­ne ono na lep na­čin mo­gli da skre­
2008., a bio je član Sa­ve­ta srp­ske di­ja­spo­re, pri Vla­di SR Ju­go­sla­vi­je. U Vla­di
Te­mi­švar pra­vi evrop­ski grad. Ra­du­jem se što ova ide­ja što nam je za­jed­nič­ko i pri­mar­no. I ako ima par­tij­skih ne­mo pa­žnju na one pro­ble­
Sr­bi­je i Cr­ne Go­re, bio je na če­lu Od­bo­ra za Sr­be iz okru­že­nja. Go­di­ne 1998.,
po­la­zi od me­ne i nas ma­njin­skih pi­sa­ca. Već smo raz­ opre­de­le­nja i uti­ca­ja mi se tru­di­mo, da bar srp­ska za­ me ko­je su nam za­jed­nič­ki.
po­vo­dom or­ga­ni­zo­va­nja pr­vog Sku­pa srp­skih na­ci­o­nal­nih ma­nji­na iz Evro­pe u
go­va­ra­li sa mno­gim fak­to­ri­ma ko­ji mo­gu na svoj na­čin jed­ni­ca ne bu­de par­tij­ska, a da po­štu­je sve. Po­la­ze­ći od Ima ne­kih pro­ble­ma ko­je
Te­mi­šva­ru, do­bio je od Svet­ske srp­ske za­jed­ni­ce “Me­da­lju ča­sti i ro­do­lju­blja
da se opre­de­le, a raz­go­va­ra­li smo i sa pred­stav­ni­ci­ma te či­nje­ni­ce or­ga­ni­zo­va­li smo se na ovaj na­čin. Ima­mo će si­gur­no dve dr­ža­ve mo­
za na­ci­o­nal­ne i kul­tur­ne za­slu­ge”. Za kul­tur­ni i knji­žev­ni rad od­li­ko­van je vi­so­
pro­fe­si­o­nal­nih in­sti­tu­ci­ja i dr­žav­nih in­sti­tu­ci­ja. Ve­ru­ 50 fi­li­ja­la ili po­dru­žni­ca Sa­ve­za Sr­ba u Ru­mu­ni­ji, od ra­ti da re­ša­va­ju na vi­šem
kim or­de­ni­ma pred­sed­ni­ka Ru­mu­ni­je i pred­sed­ni­ka SR Ju­go­sla­vi­je. Ži­vi i ra­di
jam da Te­mi­šva­ru ta­ko ne­što tre­ba, da Te­mi­švar to za­ Te­mi­šva­ra, Ara­da i Du­na­va do Kra­jo­ve i Bu­ku­re­šta. Naj­ ni­vou, di­plo­mat­skom i po­li­
u Te­mi­šva­ru. Glav­ni je ured­nik ča­so­pi­sa “Knji­žev­ni ži­vot”.
slu­žu­je i da bi to još je­da­nom po­ka­za­lo evrop­sko li­ce ve­ći deo je ve­o­ma ak­ti­van. Si­gur­no ima­mo i ne­ko­li­ko tič­kom. Ni­je na­še da pre­u­zi­
Te­mi­šva­ra. or­ga­ni­za­ci­ja gde bi­smo že­le­li da bo­lje funk­ci­o­ni­šu. Ima ma­mo nji­ho­ve nad­le­žno­sti.
i ta­kvih fi­li­ja­la gde tre­ba po­ne­što i da pro­me­ni­mo. Na­ Ali ta­mo gde mo­že­mo da pred­u­zi­ma­mo ne­ke ko­ra­ke, se jed­na srp­ska ško­la uga­si tu je kraj. Slič­na si­tu­a­ci­ja
Neo­p­hod­na ve­ća po­moć ma­ti­ce me­ ra­va­mo do kra­ja ove go­di­ne da or­ga­nizu­je­mo Se­nat gde mo­že­mo da pro­go­vo­ri­mo iz­no­se­ći i pi­sa­ne do­ku­ je i kod Ru­mu­na u Sr­bi­ji. Za­to ov­de tre­ba da bu­de vi­
mla­dih u okvi­ru Sa­ve­za, ko­ji bi imao pot­pu­nu auto­no­ men­te. Za­što to ne bi smo ra­di­li, ako će to bi­ti od ko­ri­ še raz­u­me­va­nja i raz­go­vo­ra iz­me­đu dve ze­mlje. Ove
- To evrop­sko li­ce o ko­me go­vo­ri­te je li­ce na ko­ mi­ju. U okvi­ru sto­ti­nak ak­tiv­no­sti ko­je or­ga­ni­zu­je­mo u sti i jed­ni­ma i dru­gi­ma. go­di­ne su nam se dve ško­le uga­si­le zbog ma­log bro­ja
me se na­la­zi i kul­tur­no na­sle­đe na­ci­o­nal­nih ma­nji­ to­ku go­di­ne, re­dov­no štam­pa­mo ne­delj­nik „Na­ša reč“ đa­ka. Mi smo sve­sni to­ga i za­to mi­slim da bi ru­mun­ski
na. Či­me se još Sr­bi u Ru­mu­ni­ji mo­gu po­hva­li­ti, a sa i tro­me­seč­nik „Knji­žev­ni ži­vot“. Ob­ja­vlju­je­mo i do 20 Sve ma­nje uče­ni­ka za­kon tre­bao da ima još jed­nu stav­ku ko­ja se di­rekt­no
dru­ge stra­ne, si­gur­no je da ima stva­ri na ko­je bi se knji­ga go­di­šnje i po to­me smo naj­vred­nja srp­ska za­jed­ ti­če na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. Pre­ma po­sto­je­ćem za­ko­nu
po­ža­li­li? ni­ca u sve­tu i jed­na od naj­vred­njih na­ci­o­nal­nih ma­nji­ - Ško­la je naj­bit­ni­ji fak­tor za oču­va­nje na­ci­o­nal­ ode­le­nja ili ško­le mo­gu da se otvo­re i sa 15 uče­ni­ka,
- Srp­ska za­jed­ni­ca u Ru­mu­ni­ji ima 56 hra­mo­va Srp­ na u Ru­mu­ni­ji. Po­red to­ga ima­mo i sto­ti­nak ak­ci­ja od nog iden­ti­te­ta jed­nog na­ro­da a po­seb­no na­ci­o­nal­nih mo­gu i sa 10, ali uz odo­bre­nje žu­pa­nij­skih škol­skih
ske pra­vo­slav­ne cr­kve. Ima i 5 ma­na­sti­ra od ko­jih su 2 ko­jih su ne­ke, za­i­sta, od iz­uz­ et­nog zna­ča­ja. Po­me­nuo ma­nji­na? Šta nam mo­že­te re­ći o ško­lo­va­nju na srp­ vla­sti. Ako je ma­nje od 10 uče­ni­ka, sa 7 i ma­nje otva­
za­du­žbi­ne Sve­tog Sa­ve - Ba­zi­jaš i Zla­ti­ca. Si­gur­no je bih Sve­to­sav­sku pro­sla­vu i naj­plod­ni­je iz­da­va­štvo. Tri skom je­zi­ku u Ru­mu­ni­ji? ra se uz spe­ci­jal­no odo­bre­nje. Mo­je pi­ta­nje je: - Ko

16 17
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

od­lu­ču­je da je 5 ili 7 ma­nje od de­set, ili da je sa­mo 4 kao pred­stav­ni­ci­ma tih ma­nji­na, a ne ru­mun­skih po­ „Đe­tvan“ Mi­ro­slav Ora­vec, pred­
ma­nje od 7? Ja sam zbog to­ga is­tu­pio u Par­la­men­tu li­tič­kih par­ti­ja. Na taj na­čin ma­nji­ne mo­gu da go­vo­ set­ni­ca Me­snog od­bo­ra Ma­ti­ce
Ru­mu­ni­je da se do­da sa­mo to­li­ko a ne ma­nje od 3 da re jav­no o svom po­lo­ža­ju, po­tre­ba­ma i pro­ble­mi­ma. Slo­vač­ke u Voj­lo­vi­ci Ana Mar­ko
bi ima­li ga­ran­ci­ju da se sa tri uče­ni­ka mo­že odr­ža­ti Po­šte ste Vi srp­sku za­jed­ni­cu pred­sta­vlja­li u ru­mun­ i pret­stav­nik Slo­vač­ke evan­ge­lič­
ode­lje­nje. Ka­da ne­ma­mo 3 đa­ka sve­sni smo da tu ne­ skom Par­la­men­tu vi­še go­di­na za re­dom, ka­ži­te nam ke cr­kve u Voj­lo­vi­ci Jan Ma­rek
ma šta da se ra­di. ne­što o to­me? ukrat­ko su pred­sta­vi­li isto­ri­ju voj­
- Šta zna­či bi­ti lo­ja­lan gra­đa­nin ze­mlje u ko­joj - To pra­vo ostva­ru­je­mo uče­šćem na iz­bo­ri­ma gde lo­vač­kih Slo­va­ka, nji­ho­vu kul­tu­
ži­viš? smo u oba­ve­zi da osvoj­mo 10% od gla­so­va ko­ji su po­ ru, ma­tič­nu i du­hov­nu ak­tiv­nost
- Mi kao srp­ska za­jed­ni­ca osta­je­mo lo­jal­ni ovoj dr­ža­ treb­ni jed­nom po­sla­ni­ku iz ru­mun­skih par­ti­ja u nor­mal­ i nji­hov zna­čaj u mul­ti­et­nič­koj
vi, ali i da­lje osta­je­mo i do­bri Sr­bi ne­za­vi­sno ko­li­ko nas nom po­stup­ku. To zna­či da ako je jed­nom ru­mun­skom sre­di­ni ka­kvo je Pan­če­vo. Po­red
ima i si­gur­no je da mo­že­mo bi­ti zna­ča­jan fak­tor u po­ve­ po­sla­ni­ku po­treb­no ako 30.000 gla­so­va na­ma je po­treb­ to­ga, na­po­me­nu­li su da su sve do
zi­va­nju i do­brim od­no­si­ma iz­me­đu dve ze­mlje. Ti od­no­si no oko 3000 što smo do sa­da bez pro­ble­ma osva­ja­li. ove si­tu­a­ci­je ima­li do­bre od­no­se
su da­nas iz­u­ze­tr­no do­bri, a na­ma je u in­te­re­su, i Sr­bi­ma To je jed­no od naj­po­zi­tiv­ni­jih is­ku­sta­va Ru­mu­ni­je ko­je sa lo­kal­nom sa­mo­u­pra­vom.
u Ru­mu­ni­ji i Ru­mu­ni­ma u Sr­bi­ji da osno­si bu­du što bo­lji. mi is­ti­če­mo i na me­đu­na­rod­nom pla­nu. Ja sam član ru­ Ana To­ma­no­va Ma­ka­no­va
Sa­mo na taj na­čin bi­će vi­še pro­sto­ra i za na­še ak­tiv­no­sti mun­ske zva­nič­ne stal­ne de­le­ga­ci­je u In­ter­par­la­men­tar­ Licem u lice sa istinom
u svo­joj di­sku­si­ji po­ku­ša­la je
i pro­du­blji­va­nje tra­di­ci­o­nal­no do­bre sa­rad­nje. noj uni­ji. To je jed­na vr­sta par­la­men­ta sve­ta, čak sam da ohra­bri gra­dja­ne da ova od­lu­ka ne pred­sta­vlja Gra­do­na­čel­ni­ca Pan­če­va Ve­sna Mar­ti­no­vić na­po­
- Ka­ko ko­men­ta­ri­ša­te ne­pri­zna­va­nje Ko­so­va kao i se­kre­tar te de­le­ga­ci­je bio 8 go­di­na. U Mek­si­ku sam, ski­da­nje nat­pi­sa sa usta­no­va i sve na­zi­ve uli­ca i da me­nu­la je da ne po­sto­ji ni­je­dan raz­log za dis­kri­mi­
ne­za­vi­sne dr­ža­ve od stra­ne Ru­mu­ni­je? pri­me­ra ra­di, go­vo­rio o do­brim is­ku­stvi­ma ru­mun­skog ni­je ugro­že­na kul­tu­ra i iden­ti­tet Slo­va­ka u Voj­lo­vi­ci. na­ci­ju Slo­va­ka, po­go­to­vu za uki­da­nje vi­še­je­zič­nih
- Ru­mu­ni­ja je po­šla, pre sve­ga, od svo­jih in­te­re­sa Par­la­men­ta ka­da su ma­nji­ne u pi­ta­nju. Go­vo­rio sam Ona je is­ta­kla da je to sa­mo pre­pi­sa­nje za­ko­na iz nat­pi­sa i slič­no.Kod usva­ja­nja no­vog Sta­tu­ta lo­kal­na
u jed­nom sta­vu ko­ji smo po­zdra­vi­li i za ko­ji sma­tram ve­o­ma po­zi­tiv­no. Ali, vo­le­li bi­smo da se iz­na­đe re­še­nje 90-tih go­di­na ko­ji je i da­lje u upo­tre­bi. Isto­vre­me­no sa­mo­u­pra­va se sa­mo pri­dr­ža­va­la za­kon­skih pro­pi­sa
da je ko­rek­tan, ne­za­vi­sno iz ko­jih raz­lo­ga Ru­mu­ni­ja ko­je će nam ga­ran­to­va­ti i ve­će pri­su­stvo u lo­kal­nim ad­ je po­hva­li­la pan­če­vač­ku lo­kal­nu sa­mo­u­pra­vu što je po ko­jim je pre­ci­zno od­re­dje­no ka­da je­zik na­ci­o­nal­
osta­je kon­se­kvent­na to­me. Ru­mu­ni­ja je jed­na od ma­lo­ mi­ni­stra­ci­ja­ma kroz ma­njin­ske or­ga­ni­za­ci­je. Iz­u­zet­no uči­ni­la pr­vi ko­rak, i da­la obe­ća­nje da će ovaj za­kon ne ma­nji­ne na ni­vou lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve mo­že bi­ti
broj­nih dr­ža­va ko­ja je osta­la kon­se­kvent­na. je va­žno što mi u Bu­ku­re­štu mo­že­mo da iz­no­si­mo svo­je pri­la­go­di­ti svo­jim po­tre­ba­ma, i da će po­sle pet­na­est u upo­tre­bi kao slu­žbe­ni je­zik. Po­red to­ga ona je
- Ru­mu­ni­ja je jed­na od ret­kih dr­ža­va u sve­tu ko­ pro­ble­me. go­di­na gra­dja­ni ima­ti pra­vo na svoj slu­žbe­ni je­zik, obe­ća­la da će Grad po­seb­nim od­lu­ka­ma u Skup­šti­ni
ja ma­nji­na­ma da­je po­sla­nič­ka me­sta u Par­la­men­tu, Mik Va­len­tin na­po­me­nu­la je gra­dja­ni­ma i po­zva­la na tre­zve­nost. re­gu­li­sa­ti pi­ta­nje slu­žbe­nog je­zi­ka. Bra­ni­slav Sliv­ka
Oni će i da­lje ima­ti nat­pi­se na svo­jim je­zi­ci­ma, do­bi­ja­ je uočio da od do­bre vo­lje lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve za­vi­
će lič­ne kar­te na svom je­zi­ku, jer je ta­kva mo­guć­nost si da li će slo­vač­ki je­zik bi­ti slu­žbe­ni. Kao pri­mer je
u si­ste­mu ce­le Sr­bi­je. U sva­kom slu­ča­ju, ovaj sta­tut na­veo Bač­ku Pa­lan­ku. U toj Op­šti­ni Slo­va­ka je is­pod
za­kon­skog mi­ni­mu­ma, ali da se i
po­red to­ga slo­vač­ki slu­žbe­ni je­zik,
rav­no­pra­van sa srp­skim.
Slo­vač­ka na­ci­o­nal­na za­jed­ni­ca u Voj­lo­vi­ci zah­te­va Po­sle broj­nih di­sku­si­ja za­klju­če­
od grad­skih vla­sti Pan­če­va da i slo­vač­ki je­zik bu­de slu­žbe­ni no je da će Slo­va­ci­ma bi­ti vra­će­no
pra­vo na slu­žbe­nu upo­tre­bu svog

Ima li političke volje?! ma­ter­njeg je­zi­ka. Ipak, po mi­šlje­nju


mno­gih pri­sut­nih voj­lov­ča­na, me­dju
ko­ji­ma je bio i pri­pad­ni­ka ma­djar­
Na ma­sov­nom sku­pu gra­dja­na Voj­lo­vi­ce odr­ža­nom če­va u ko­jem slo­vač­ki je­zik ni­je u upo­tre­bi kao slu­žbe­ni ske, ru­mun­ske, bu­gar­ske i ma­ke­don­
28.ok­to­bra Voj­lov­ča­ni i nji­ho­vi go­sti pot­pred­sed­ni­ca Iz­vr­ je­zik . Na sa­mom po­čet­ku sa­slu­šan je zah­tev i ini­ci­ja­ ske ma­nji­ne u ovom slu­ča­ju pan­če­
šnog ve­ća Autom­ne Po­kra­ji­ne Voj­vo­di­ne i pred­sed­ni­ca ti­va da i slo­vač­ki kao ma­djar­ski, ru­mun­ski, bu­gar­ski i vač­koj lo­kal­noj sa­mo­u­pra­vii do­bra
Na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta slo­vač­ke na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne Ana ma­ke­don­ski je­zik bu­du za­jed­no sa srp­skim uve­de­ni kao po­li­tič­ka vo­lja ni­je po­sto­ja­la. Ne­ki
To­ma­no­va Ma­ka­no­va, gra­do­na­čel­ni­ca Pan­če­va Ve­sna slu­žbe­ni je­zi­ci na te­ri­to­ri­ji gra­da Pan­če­va, a ne sa­mo u od di­sku­ta­na­ta oti­šli su ko­rak da­lje,
Mar­ti­no­vić sa sa­rad­ni­ci­ma, pot­pred­sed­nik Na­ci­o­nal­nog po­je­di­nim me­snim za­jed­ni­ca­ma. za­pi­tav­ši se šta je sle­de­će što će im
sa­ve­ta slo­vač­ke na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne dr.Vla­di­mir Va­lent, „To je u in­te­re­su oču­va­nja mul­ti­e­tič­no­sti, mul­ti­ bi­ti od­u­ze­to.
Pronalaženje zajedničkog jezika
pred­sed­nik Me­snog Od­bo­ra Ma­ti­ce Slo­vač­ke u Sr­bi­ji kul­tu­ral­no­sti, vi­še­je­zič­no­sti i to­le­ran­ci­je. I Nov­ča­na Oni su ta­ko­dje tra­ži­li i ga­ran­ci­je
Bra­ni­slav Sliv­ka, in­spek­tor Se­kre­ta­ri­ja­ta za­du­že­nog za sred­stva ko­ja bi bi­la iz­dvo­je­na za pri­pad­ni­ke na­ci­o­ ne tre­ba shvati­ti da ne­ko ima na­me­ru da uki­ne slo­ za is­pra­vlja­nje gre­ške. Vre­me će po­ka­za­ti da li će da­ta
na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne AP Voj­vo­di­ne Mi­ro­slav Ku­haj­da i nal­nih ma­nji­na ne bi ošte­ti­li bu­dže­tu gra­da.“ re­kla je vač­ku na­ci­o­nal­nu ma­nji­nu. Na to ne­ma ni­ko pra­vo. obe­ća­nja bi­ti is­pu­nje­na.
pred­sed­nik Od­bo­ra za slu­žbe­ne je­zi­ke i pi­sma Zlat­ko od­bor­ni­ca u Skup­šti­ne gra­da Pan­čeva, Mir­ja­na Ba­log Na­pro­tiv, pra­va ma­nji­na se ne­će sma­nji­va­ti,već po­ve­
Ši­mak po­tru­di­li su se da nad­ju re­še­nje i iz­laz iz si­tu­a­ci­je Kor­ma­njoš u ime pri­sut­nih Voj­lov­ča­na, pri­pad­ni­ka ća­va­ti, re­kla je po­red osta­log pot­pred­sed­ni­ca po­kra­ text na slo­vač­kom je­zi­ku na­pi­sao Vla­di­mir Hu­djec,
ko­ja je na­sta­la ob­ja­vlji­va­njem no­vog Sta­tu­ta gra­da Pan­ go­to­vo svih na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. Pred­sed­nik SKPD jin­skog Iz­vr­šnog Ve­ća. pre­vod Ale­na Ga­jan

18 19
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

MA­RI­US RO­ŠU, PO­MOĆ­NIK PO­KRA­JIN­SKOG SE­KRE­TA­RA I DI­REK­TOR ve­o­ma je va­žno utvr­di­ti in­stru­men­te i me­ha­ni­zme za Po­me­nu­li ste sa­rad­nju sa na­ci­o­nal­nim sa­ve­ti­ma
SLU­ŽBE ZA PRA­VA NA­CI­O­NAL­NIH MA­NJI­NA U PO­KRA­JIN­SKOM spro­vo­đe­nje za­kon­skih re­še­nja, što je uslov za nji­ho­vu na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, šta ona kon­kret­no pod­ra­zu­me­
ade­kvat­nu i efi­ka­snu pri­me­nu. va i na ko­ji na­čin po­ma­že­te nji­hov rad?
SE­KRE­TA­RI­JA­TU ZA PRO­PI­SE, UPRA­VU I NA­CI­O­NAL­NE MA­NJI­NE Po­sled­njih ne­ko­li­ko me­se­ci se in­ten­ziv­no ra­di na Osim re­dov­ne ko­mu­ni­ka­ci­je i raz­me­ne in­for­ma­

Afir­ma­ci­ja mul­ti­kul­tu­ra­li­zma i
iz­ra­di na­cr­ta re­pu­blič­kog za­ko­na o na­ci­o­nal­nim sa­ve­ti­ ci­ja, neo­p­hod­nih ka­ko za rad Slu­žbe, ta­ko i sa­mih
ma. Ra­di se o jed­nom kva­li­tet­nom tek­stu ko­jim se pre­ na­ci­o­nal­nih sa­ve­ta, ova sa­rad­nja se ostva­ru­je i kroz
ci­zi­ra­ju broj­na pi­ta­nja u ve­zi sa nad­le­žno­sti­ma, ovla­ re­a­li­za­ci­ju po­je­di­nih za­jed­nič­kih ak­tiv­no­sti i pro­je­ka­
šće­nji­ma, pro­ce­du­ra­ma i dru­ga pi­ta­nja či­je re­ša­va­nje ta. Sa­rad­nja se od­vi­ja i kroz sa­ve­to­dav­nu ulo­gu na­ci­o­

to­le­ran­ci­je u Voj­vo­di­ni je neo­p­hod­no za sta­bi­lan i efi­ka­san rad na­ci­o­nal­nih


sa­ve­ta na­ci­o­na­lih ma­nji­na.
Ko­ja je ulo­ga Va­še slu­žbe u za­šti­ti pra­va na­ci­o­nal­
nal­nih sa­ve­ta po pi­ta­nji­ma ko­ja su od zna­ča­ja za rad
Slu­žbe, pre sve­ga u ve­zi sa ras­po­de­lom bu­džet­skih
sred­sta­va or­ga­ni­za­ci­ja­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, ali i
- U et­nič­ki kom­plek­snim dru­štvi­ma ve­o­ma je va­žno po­sti­ći sta­bil­nost u me­đu­et­nič­kim nih ma­nji­na u Voj­vo­di­ni, ko­ji su Va­ši osnov­ni prav­ci po dru­gim pi­ta­nji­ma ko­ja su od zna­ča­ja za ostva­ri­va­
od­no­si­ma, jer bez ova­kve sta­bil­no­sti ne­ma ni po­li­tič­ke sta­bil­no­sti ni­ti de­lo­va­nja? nje pra­va na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. Oče­ku­je­mo da će se
eko­nom­skog pro­spe­ri­te­ta – Stva­ra­njem jed­ne at­mos­fe­re ko­jom pro­mo­vi­še­mo Slu­žba za pra­va na­ci­o­nal­nih ma­nji­na u okvi­ru ova sa­rad­nja sva­ka­ko vi­še kon­kre­ti­zo­va­ti i u od­re­đe­
mul­ti­kul­tu­ra­li­zam kao vred­nost ovih pro­sto­ra stva­ra­mo uslo­ve za in­ter­kul­tu­ral­ni di­ja­log. Po­kra­jin­skog se­kre­ta­ri­ja­ta za pro­pi­se, upra­vu i na­ci­o­ nom smi­slu i pro­ši­ri­ti sa do­no­še­njem Za­ko­na o na­ci­o­
nal­ne ma­nji­ne ima dve osnov­ne obla­sti de­lo­va­nja: pre nal­nim sa­ve­ti­ma.
sve­ga je to za­šti­ta i ostva­ri­va­nje ko­lek­tiv­nih i in­di­vi­du­ Što se ti­če kon­kret­ne po­dr­ške i po­mo­ći za rad na­ci­
Ka­ži­te nam, go­spo­di­ne Ro­šu, na po­čet­ku na­šeg isto­vre­me­no sa za­šti­tom iden­ti­te­ta mo­ra se omo­gu­ći­ti al­nih pra­va na­ci­o­nal­nih ma­nji­na ko­je ži­ve na te­ri­to­ri­ji o­nal­nih sa­ve­ta, Po­kra­jin­ski se­kre­ta­ri­jat za pro­pi­se,
raz­go­vo­ra, ko­ji je, po Va­šem mi­šlje­nju, zna­čaj za­šti­ da pri­pad­ni­ci ma­nji­na bu­du u efi­ka­snom rav­no­prav­ Auto­nom­ne Po­kra­ji­ne Voj­vo­di­ne i u tom smi­slu je upra­vu i na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne na osno­vu Od­lu­ke o ras­
te pra­va ma­nji­na u jed­nom dru­štvu? nom od­no­su s ve­ćin­skim sta­nov­ni­štvom. Uvek ka­da ulo­ga ove Slu­žbe da u okvi­ru svo­jih nad­le­žno­sti stvo­ri po­re­đi­va­nju bu­džet­skih sred­sta­va Po­kra­jin­skog se­kre­
go­vo­ri­mo o za­šti­ti raz­li­či­to­sti i o me­ra­ma ko­ji­ma se uslo­ve da pri­pad­ni­ci ma­njin­skih za­jed­ni­ca ne­sme­ta­no ta­ri­ja­ta za pro­pi­se, upra­vu i na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne za
to po­sti­že, ovi prin­ci­pi mo­ra­ju da bu­du pri­sut­ni si­mul­ uži­va­ju svo­ja usta­vom i za­ko­nom za­ga­ran­to­va­na pra­va, na­ci­o­nal­ne sa­ve­te na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, na go­di­šnjem
ta­no, pa­ra­lel­no i da se upot­pu­nju­ju, jer ne mo­gu da od­no­sno pra­va ko­ja su utvr­đe­na dru­gim re­pu­blič­kim i ni­vou iz­dva­ja bu­džet­ska sred­stva ko­ja su na­me­nje­na
funk­ci­o­ni­šu je­dan bez dru­gog. po­kra­jin­skim pro­pi­si­ma. za su­fi­nan­si­ra­nje re­dov­nih ak­tiv­no­sti na­ci­on­ al­nih sa­ve­
U et­nič­ki kom­plek­snim dru­štvi­ma ve­o­ma je va­žno Dru­ga oblast de­lo­va­nja su ak­tiv­no­sti usme­re­ne na ta ko­ja ima­ju se­di­šte na te­ri­to­ri­ji AP Voj­vo­di­ne.
po­sti­ći sta­bil­nost u me­đu­et­nič­kim od­no­si­ma, jer bez una­pre­đe­nje sta­nja na po­lju me­đu­et­nič­ke to­le­ran­ci­je Tre­nut­no je u to­ku re­a­li­za­ci­ja Kon­kur­sa za ras­po­
ova­kve sta­bil­no­sti ne­ma ni po­li­tič­ke sta­bil­no­sti ni­ti u ci­lju stva­ra­nja kva­li­tet­ni­jeg su­ži­vo­ta et­nič­kih za­jed­ de­lu sred­sta­va or­ga­ni­za­ci­ja­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na
eko­nom­skog pro­spe­ri­te­ta, a sta­bil­nost me­đu­et­nič­kih ni­ca sa ovih pro­sto­ra i to pre sve­ga re­a­li­za­ci­jom kom­ u Voj­vo­di­ni?
od­no­sa mo­že se po­sti­ći sa­mo ako omo­gu­ći­te pu­nu rav­ plek­snog i am­bi­ci­o­znog pro­gra­ma Iz­vr­šnog ve­ća AP Da, kao što ste i re­kli, Kon­kurs za ras­po­de­lu sred­
no­prav­nost i iste šan­se za sve. Voj­vo­di­ne pod na­zi­vom «Afir­ma­ci­ja mul­ti­kul­tu­ra­li­zma sta­va or­ga­ni­za­ci­ja­ma et­nič­kih za­jed­ni­ca u Voj­vo­di­ni,
Ka­kvo je sta­nje u in­sti­tu­ci­o­nal­noj za­šti­ti pra­va i to­le­ran­ci­je u Voj­vo­di­ni», či­ji je no­si­lac i ko­or­di­na­tor ko­ji ras­pi­su­je­mo na osno­vu Od­lu­ke o do­de­li bu­džet­
na­ci­o­nal­nih ma­nji­na u Voj­vo­di­ni? ovaj se­kre­ta­ri­jat. Ova oblast de­lo­va­nja na­ro­či­to je skih sred­sta­va Po­kra­jin­skog se­kre­ta­ri­ja­ta za pro­pi­se,
U Voj­vo­di­ni ima­mo je­dan raz­vi­je­ni prav­ni okvir, ko­ji ak­tu­el­na u po­sled­nje če­ti­ri go­di­ne od ka­da je se­kre­ upra­vu i na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne za do­ta­ci­je et­nič­kim
je, do­du­še, ne­gde ne­sin­hro­ni­zo­i­van, ali je ipak raz­vi­jen. ta­ri­jat ini­ci­rao ovaj pro­je­kat i pre­u­zeo ulo­gu nje­go­ve za­jed­ni­ca­ma, ras­pi­san je u de­cem­bru me­se­cu pro­
Marius Rošu
Ima­mo in­sti­tu­ci­o­nal­ni okvir ko­ji se u pro­te­klih go­di­na ko­or­di­na­ci­je. šle go­di­ne za fi­nan­si­ra­nje ak­tiv­no­sti or­ga­ni­za­ci­ja
Od­go­vor na Va­še pi­ta­nje ni­je la­ko da­ti. Za­šti­ta pra­ iz­u­zet­no raz­vi­jao: in­sti­tu­ci­ja om­bud­sma­na na svim Ka­kva je va­ša sa­rad­nja sa dru­gim re­le­vant­nim na­ci­o­nal­nih ma­nji­na u pr­vom kvar­ta­lu 2009. go­di­
va na­ci­o­nal­nih ma­nji­na je kom­plek­sno pi­ta­nje ko­me ni­vo­i­ma vla­sti, sa­ve­ti za me­đu­na­ci­o­nal­ne od­no­se, na­ci­ in­sti­tu­ci­ja­ma? ne. Na­kon usva­ja­nja Bu­dže­ta APV za 2009. go­di­nu,
se ne mo­že pri­stu­pi­ti na isti na­čin, po istom mo­de­lu, u o­nal­ni sa­ve­ti na­ci­o­nal­nih ma­nji­na i kao naj­ak­tu­el­ni­je U okvi­ru svo­jih nad­le­žno­sti i u ci­lju re­a­li­za­ci­je a oče­ku­je­mo naj­ka­sni­je do kra­ja mar­ta, ras­pi­sa­će
svim dru­štvi­ma i u svim sre­di­na­ma. Ipak, za­šti­tu pra­va za­vo­di za kul­tu­ru na­ci­o­nal­nih ma­nji­na. Sa dru­ge stra­ne, svo­jih ak­tiv­no­sti Slu­žba ostva­ru­je sa­rad­nju sa broj­nim se još je­dan kon­kurs za fi­nan­si­ra­nje po­tre­ba ovih
na­ci­o­nal­nih ma­nji­na mo­že­mo po­sma­tra­ti sa dva aspek­ pri­pad­ni­ci na­ci­o­nal­nih ma­nji­na se slo­bod­no udru­žu­ju i re­le­vant­nim su­bjek­ti­ma, pre sve­ga sa na­ci­o­nal­nim or­ga­ni­za­ci­ja u pe­ri­o­du od apri­la do de­cem­bra 2009.
ta, od­no­sno sve ci­lje­ve ove za­šti­te mo­že­mo sa­že­ti u dva or­ga­ni­zu­ju i na taj na­čin ostva­ru­ju svo­je ak­tiv­no­sti na sa­ve­ti­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na iz Voj­vo­di­ne, za­tim go­di­ne. Da pod­se­ti­mo, sred­stva ko­ja se do­de­lju­ju po
osnov­na prin­ci­pa: pr­vi prin­cip za­šti­te pra­va je­ste da se po­lju oču­va­nja kul­tur­nog i je­zič­kog iden­ti­te­ta. or­ga­ni­za­ci­ja­ma i udru­že­nji­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na osno­vu kon­kur­sa su na­me­nje­na za su­fi­nan­si­ra­nje
obez­be­di da svi oni ko­ji su raz­li­či­ti mo­gu i da osta­nu raz­ Me­đu­tim, nad­le­žno­sti iz obla­sti prav­ne za­šti­te i dru­gim or­ga­ni­za­ci­ja­ma ci­vil­nog sek­to­ra či­je se ak­ti­ re­dov­ne de­lat­no­sti i na­bav­ku opre­me, kao i za su­fi­
li­či­ti - to je prin­cip za­šti­te iden­ti­te­ta. Ra­znim me­ra­ma, na­ci­o­nal­nih ma­nji­na u po­kra­ji­ni su is­cr­plje­ne u si­tu­ vo­sti od­no­se na za­šti­tu pra­va na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, nan­si­ra­nje pro­je­ka­ta i ma­ni­fe­sta­ci­ja or­ga­ni­za­ci­ja i
pra­vi­ma i ak­tiv­no­sti­ma tre­ba­lo bi da se omo­gu­ći da od­re­ a­ci­ji u ko­joj se oče­ku­je prav­no re­gu­li­sa­nje broj­nih po­tom broj­nim obra­zov­nim, na­uč­nim, kul­tur­nim i dru­ udru­že­nja či­ja je osnov­na de­lat­nost oču­va­nje na­ci­
đe­na za­jed­ni­ca op­sta­ne kao za­jed­ni­ca ko­ja se raz­li­ku­je pi­ta­nja na ovom po­lju od stra­ne re­pu­blič­kog za­ko­no­ gim in­sti­tu­ci­ja­ma i na­rav­no sa po­kra­jin­skim or­ga­ni­ma o­nal­nog iden­ti­te­ta po­je­di­ne na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne,
po svom iden­ti­te­tu - je­zi­ku, kul­tu­ri, tra­di­ci­ji i ve­ri. dav­ca, a pre sve­ga su to pi­ta­nja u ve­zi sa na­ci­o­nal­nim i or­ga­ni­ma dru­gih ni­voa vla­sti, me­đu­na­rod­nim or­ga­ni­ od­no­sno or­ga­ni­za­ci­ja či­ji su pro­jek­ti usme­re­ni na
Dru­gi, ne ma­nje va­žan, prin­cip za­šti­te raz­li­či­to­sti, sa­ve­ti­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, slu­žbe­nom upo­tre­bom za­ci­ja­ma i dru­go. Mo­že­mo oce­ni­ti da je ova ko­mu­ni­ka­ una­pre­đe­nje ostva­ri­va­nja i za­šti­te pra­va na­ci­o­nal­nih
tj. za­šti­te pra­va ma­nji­na je­ste da se obez­be­di pu­na i je­zi­ka i pi­sa­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na i dru­gim broj­nim ci­ja do sa­da bi­la na vi­so­kom ni­vou i u jed­noj at­mos­fe­ri ma­nji­na i afir­ma­ci­ju mul­ti­kul­tu­ra­li­zma u Voj­vo­di­ni i
efi­ka­sna rav­no­prav­nost svih onih ko­ji su raz­li­či­ti, da­kle pi­ta­nji­ma ko­ja re­gu­li­šu ovu oblast. Sa dru­ge stra­ne, me­đu­sob­nog uva­ža­va­nja. raz­voj me­đu­et­nič­ke to­le­ran­ci­je.

20 21
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Slu­žba po­sve­ću­je zna­čaj­nu pa­žnju raz­vo­ju me­đu­ ma­njin­skim je­zi­ci­ma. Da­kle, ova­kve ak­ci­je i me­re ni­su ne­po­sred­na re­a­li­za­ci­ja po­je­di­nih pro­gra­ma po­ve­re­na part­ne­ri­ma iz Pan­če­va je bi­la vr­lo uspe­šna. U na­red­
et­nič­ke to­le­ran­ci­je u Voj­vo­di­ni, ka­kve ak­tiv­no­sti re­a­ sa­mo na­ša po­tre­ba već i na­ša oba­ve­za po me­đu­na­rod­ je na­šim part­ne­ri­ma, ko­ji su, kao što je već i re­če­no, nom pe­ri­o­du, da­kle već u mar­tu me­se­cu, pla­ni­ra se
li­zu­je u tom smi­slu? nim do­ku­men­ti­ma. Ali smo sva­ka­ko u se­kre­ta­ri­ja­tu iz re­do­va po­kra­jin­ske upra­ve i po­kra­jin­skih usta­no­va, or­ga­ni­za­ci­ja kva­li­fi­ka­ci­o­nih tak­mi­če­nja u okvi­ru re­a­li­
Voj­vo­di­na je mul­ti­kul­tu­ral­na sre­di­na u ko­joj ži­vi po­sta­li sve­sni či­nje­ni­ce da mo­ra­mo ima­ti ak­tiv­ni­ji ne­vla­di­nog sek­to­ra, sport­skih or­ga­ni­za­ci­ja i dru­go. za­ci­je pot­pro­jek­ta “Kviz Ko­li­ko se po­zna­je­mo”, ko­ji je
26 raz­li­či­tih et­nič­kih za­jed­ni­ca. Ova­kvo bo­gat­stvo pri­stup, ne sa­mo za­to što to pred­vi­đa­ju me­đu­na­rod­ne Me­đu nji­ma bih pre sve­ga iz­dvo­jio: Pe­da­go­ški za­vod ta­ko­đe deo pro­gra­ma “Afir­ma­ci­ja mul­ti­kul­tu­ra­li­zma
kul­tu­ra je ret­ko i u evrop­skim okvi­ri­ma. Na ža­lost, kon­ven­ci­je, ne­go za­to što ne­ma uspe­šne za­ši­te pra­va Voj­vo­di­ne, Voj­vo­đan­ski cen­tar za ljud­ska pra­va, Be­o­ i to­le­ran­ci­je u Voj­vo­di­ni”, kao i na­rav­no, na­sta­vak
gra­đa­ni ni­su uvek sve­sni tog bo­gat­stva i pred­no­sti u at­mos­fe­ri ka­da se to ne sma­tra po­treb­nim, ka­da grad­ski cen­tar za ljud­ska pra­va, Mu­zej Voj­vo­di­ne, sa­rad­nje na or­ga­ni­za­ci­ji “Ku­pa to­le­ran­ci­je” ko­ji se tra­
ko­je jed­na mul­ti­kul­tu­ral­na sre­di­na mo­že da ima. se ta raz­li­či­tost ne sma­tra vred­no­šću i ne­čim što bi Grad­ski mu­zej iz Su­bo­ti­ce, Jav­ni ser­vis Ra­dio-te­le­vi­zi­ di­ci­o­nal­no odr­ža­va u ok­to­bru i no­vem­bru me­se­cu.
Pred­ra­su­de i stra­ho­vi od sve­ga što je dru­ga­či­je još tre­ba­lo oču­va­ti. ja Voj­vo­di­ne, Fond za mul­ti­me­di­jal­nu kul­tu­ru, op­štin­ Ak­tiv­no­sti Va­šeg se­kre­ta­ri­ja­ta u Pan­če­vu ne
uvek su pri­sut­ni u na­šem dru­štvu i pred­sta­vlja­ju osno­ Ko­je su kon­kret­ne ak­tiv­no­sti na re­al­ i­za­ci­ji pro­ ski sport­ski sa­ve­zi i sa­ve­zi za škol­ski sport i olim­pij­ svo­de se sa­mo na re­a­li­za­ci­ju Pro­jek­ta. Na ne­dav­no
ve ko­je mo­ti­vi­šu mr­žnju i et­nič­ku dis­tan­cu. Lju­di ko­ji jek­ta „Afir­ma­ci­ja mul­ti­kul­tu­ra­li­zma i to­le­ran­ci­je u sko vas­pi­ta­nje iz vi­še op­šti­na u Voj­vo­di­ni i dru­gi. odr­ža­noj tri­bi­ni u Pan­če­vu, pod na­zi­vom “Je­zik
o se­bi i o dru­gi­ma zna­ju do­volj­no, ni­su sklo­ni mr­žnji, Voj­vo­di­ni“ i šta se pla­ni­ra u na­red­nom pe­ri­o­du? Na ko­ji na­čin se fi­nan­si­ra­ju tro­ško­vi pro­jek­ta? i pi­smo u slu­žbe­noj upo­tre­bi” u or­ga­ni­za­ci­ji „In
jer mr­žnja, ot­por i dis­tan­ca su jed­no­stav­no, re­zul­ Ak­tiv­no­sti na re­a­li­za­ci­ji pro­jek­ta na­sta­vlja­ju se i u Tro­ško­vi ovog pro­jek­ta se fi­nan­si­ra­ju ve­ćim de­lom me­di­as res“ na ko­joj ste go­vo­ri­li o ak­tiv­no­sti­ma
tat ne­zna­nja. Na ovoj tvrd­nji se za­sni­va i pro­je­kat 2009. go­di­ni, a tre­nut­no se re­a­li­zu­je IV fa­za ko­ja sa­dr­ iz Bu­dže­ta Auto­nom­ne Po­kra­ji­ne Voj­vo­di­ne i za nje­go­ Se­kre­ta­ri­ja­ta, kao i o me­đu­na­ci­o­nal­­nim od­no­si­ma
Iz­vr­šnog ve­ća Auto­nom­ne Po­kra­ji­ne Voj­vo­di­ne pod ži niz po­je­di­nač­nih pro­gra­ma, ko­ji na raz­li­či­te na­či­ne vo fi­nan­si­ra­nje u 2008. go­di­ni u bu­dže­tu po­kra­ji­ne je na te­ri­to­ri­ji Voj­vo­di­ne, iz­me­đu osta­log ste se osvr­
na­zi­vom „Afir­ma­ci­ja mul­ti­kul­tu­ra­li­zma i to­le­ran­ci­je i raz­li­či­tim pri­stu­pom ostva­ru­ju osnov­ne ci­lje­ve pro­jek­ iz­dvo­je­no ukup­no 32.9 mi­li­o­na di­na­ra. Jed­nim de­lom nu­li na ne­dav­no usvo­jen Sta­tut Gra­da Pan­če­va. Da
u Voj­vo­di­ni“, ko­ji od 2005. go­di­ne ak­tiv­no re­a­li­zu­je ta i svo­je po­seb­ne ci­lje­ve. Za­da­tak ovog pro­jek­ta je da se tro­ško­vi pro­jek­ta fi­nan­si­ra­ju i iz sred­sta­va iz do­na­ li bi­ste za „XXI vek”, po­no­vi­li to što ste go­vo­ri­li o
Po­kra­jin­ski se­kre­ta­ri­jat za pro­pi­se, ci­ja i do sa­da smo u tom smi­slu ostva­ri­li uspe­šnu Sta­tu­tu Pan­če­va, a ve­za­no za tač­ku 3 ko­ja pred­vi­đa
upra­vu i na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne. Za­pra­ sa­rad­nju sa Vla­dom Re­pu­bli­ke Ma­đar­ske, Jav­nim fon­ uvo­đe­nje slu­žbe­ne upo­tre­be je­zi­ka i pi­sma po­je­di­
Ma­ri­us Ro­šu je ro­đen u Pan­če­vu, 1973. go­di­ne. Stu­di­rao na
vo, ini­ci­ja­tor ce­le ove ak­ci­je i je­ste dom „Šan­sa za sta­bil­nost“ iz Se­ge­di­na, Kon­rad-Ade­na­ nih na­ci­o­nal­nih za­jed­ni­ca?
Prav­nom fa­kul­te­tu u No­vom Sa­du, po stru­ci di­plo­mi­ra­ni prav­nik.
po­kra­jin­ski se­kre­ta­ri­jat, ko­ji je i zva­ u­er Fon­da­ci­jom, Bri­tan­skom am­ba­sa­dom u Be­o­gra­du Ovo je pre sve­ga ve­o­ma va­žna po­li­tič­ka od­lu­
U po­kra­jin­skom se­kre­ta­ri­ja­tu za­po­slen od de­cem­bra 2002. go­di­ne.
nič­no njen no­si­lac. Po pri­ro­di stva­ri, i dru­gi­ma. Sred­stva ko­ja će se obez­be­di­ti u Bu­dže­tu ka. Uvo­đe­nje je­zi­ka i pi­sa­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na
Od mar­ta 2006. go­di­ne ime­no­van za ko­or­di­na­to­ra pro­jek­ta Iz­vr­
nje­go­va re­a­li­za­ci­ja je po­ve­re­na Slu­ APV, za fi­nan­si­ra­nje tro­ško­va pro­jek­ta u ovoj go­di­ni, u slu­žbe­nu upo­tre­bu u or­ga­ne jav­ne vla­sti u Gra­du
šnog ve­ća AP Voj­vo­di­ne «Afir­ma­ci­ja mul­ti­kul­tu­ra­li­zma i to­le­ran­ci­je
žbi za pra­va na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, ali uve­ren sam, ne­će ići is­pod ni­voa pro­šlo­go­di­šnjih, upr­ Pan­če­vu je sva­ka­ko po­ka­za­telj da se no­va po­li­tič­ka
u Voj­vo­di­ni». Na­kon to­ga, od ma­ja 2006. go­di­ne bi­va una­pre­đen u
se on spro­vo­di u sa­rad­nji ne sa­mo sa kos eko­nom­skoj kri­zi ko­ja se na­ja­vlju­je. struk­tu­ra otva­ra pre­ma gra­đa­ni­ma, pre sve­ga pre­ma
še­fa Od­se­ka za re­a­li­za­ci­ju pro­je­ka­ta mul­ti­kul­tu­ra­li­zma i to­le­ran­ci­
dru­gim re­sor­nim se­kre­ta­ri­ja­ti­ma i Ko­ji su efek­ti pro­jek­ta i da li su oni mer­lji­vi? gra­đa­ni­ma ko­ji su pri­pad­ni­ci ma­njin­skih na­ci­o­nal­nih
je u po­kra­jin­skom se­kre­ta­ri­ja­tu. Od de­cem­bra 2006. go­di­ne oba­vlja
dru­gim po­kra­jin­skim or­ga­ni­ma već i Ono što mo­gu da za­klju­čim na osno­vu do­sa­da­ za­jed­ni­ca. Na ovaj na­čin po­ka­zu­je da je sprem­na
funk­ci­ju po­moć­ni­ka po­kra­jin­skog se­kre­ta­ra i di­rek­to­ra Slu­žbe za
sa ve­li­kim bro­jem dru­gih su­bje­ka­ta. šnjeg is­ku­stva na re­a­li­za­ci­ji ak­tiv­no­sti pro­jek­ta je­ste da či­ni ko­ra­ke u prav­cu za­šti­te nji­ho­vih pra­va i da­je
pra­va na­ci­o­nal­nih manjina.
Ogro­man broj mla­dih lju­di je di­rekt­ da u Voj­vo­di­ni po­sto­ji jed­na at­mos­fe­ra u ko­joj ve­li­ ja­san sig­nal ma­njin­skim za­jed­ni­ca­ma da ih sma­tra
Ože­njen, dva si­na, ži­vi u No­vom Sa­du.
no ili in­di­rekt­no uklju­če­no u re­a­li­za­ci­ ka ve­ći­na gra­đa­na pre­po­zna­je po­tre­bu za ova­kvom rav­no­prav­nim čla­no­vi­ma dru­štva.
ju ovog pro­jek­ta. Upra­vo mla­di lju­di i vr­stom ak­ci­je i pri­hva­ta nje­go­ve ci­lje­ve kao neo­p­hod­ Još od 2003. go­di­ne ka­da je usvo­je­na po­kra­jin­ska
je­su cilj­na gru­pa ovog pro­jek­ta, jer će mla­di lju­di bi­ti stvo­ri uslo­ve za mla­de lju­de, pri­pad­ni­ke raz­li­či­tih na­ci­ ne, ali da do sa­da, ili ba­rem u po­sled­nje dve de­ce­ni­je Od­lu­ka o bli­žem ure­đi­va­nju po­je­di­nih pi­ta­nja slu­žbe­
no­si­o­ci od­no­sa u dru­štvu i kre­a­to­ri dru­štve­nih pri­li­ka o­nal­nih za­jed­ni­ca iz Voj­vo­di­ne za do­dat­nu edu­ka­ci­ju i u Voj­vo­di­ni ni­je po­sto­ja­la or­ga­ni­zo­va­na i ko­or­di­ni­ra­ ne upo­tre­be je­zi­ka i pi­sa­ma na­ci­o­nal­nih ma­nji­na na
u bu­duć­no­sti. Na taj na­čin omo­gu­ća­va­mo stva­ra­nje ma­sov­ne me­đu­sob­ne kon­tak­te i na taj na­čin pre­va­zi­la­ na ak­tiv­nost u ovoj obla­sti. te­ri­to­ri­ji Auto­nom­ne Po­kra­ji­ne Voj­vo­di­ne, po­kra­jin­ski
jed­ne ma­se dru­štve­nih ak­te­ra ko­ji ne­ma­ju pred­ra­su­ že­nja pred­ra­su­da i raz­vi­ja­nja me­đu­sob­nog po­ve­re­nja Ci­lje­vi pro­jek­ta su du­go­roč­nog ka­rak­te­ra i nje­ se­kre­ta­ri­jat či­ni na­po­re da se od­red­be ove od­lu­ke pri­
de i et­nič­ku dis­tan­cu, a mul­ti­kul­tu­ral­nost pri­hva­ta­ju i uva­ža­va­nja. S ob­zi­rom na to da je pro­je­kat usme­ren go­vi kon­kret­ni efek­ti će bi­ti vi­dlji­vi i mer­lji­vi to­kom me­ne u prak­si. Sve­sni smo da je to pro­ces ko­ji tra­je,
kao vred­nost i pred­nost Voj­vo­di­ne i omo­gu­ća­va­mo pre­ma mla­di­ma, ta­ko je i kon­ci­pi­ran od sa­mog po­čet­ka na­red­nih go­di­na. U sva­kom slu­ča­ju, već stva­ra­njem pre sve­ga iz tog raz­lo­ga što se za­šti­ta pra­va ma­nji­na
stva­ra­nje sta­bil­nih me­đu­et­nič­kih od­no­sa ko­ja su ključ i uklju­ču­je go­to­vo sve sred­nje ško­le sa te­ri­to­ri­je Voj­vo­ jed­ne at­mos­fe­re ko­jom pro­mo­vi­še­mo mul­ti­kul­tu­ra­li­ ge­ne­ral­no, pa i po pi­ta­nju slu­žbe­ne upo­tre­be je­zi­ka,
raz­vit­ka ovih pro­sto­ra. Kao što smo već re­kli, u vi­še­ di­ne i ve­li­ku ve­ći­nu osnov­nih ško­la. Iz ovo­ga se vi­di zam kao vred­nost ovih pro­sto­ra stva­ra­mo uslo­ve za u raz­li­či­tim voj­vo­đan­skim sre­di­na­ma raz­li­či­to tre­ti­ra
na­ci­o­nal­nim sre­di­na­ma u ko­ji­ma ne­ma sta­bil­no­sti, da se ve­ći deo ovih po­je­di­nač­nih pro­gra­ma re­a­li­zu­je u in­ter­kul­tu­ral­ni di­ja­log, a pri­su­tan je uti­sak da gra­đa­ i da je za efi­ka­snu pri­me­nu Od­lu­ke neo­p­hod­no pri­su­
ne­ma ni eko­nom­skog na­pret­ka, to je bar ja­sno. sa­rad­nji sa voj­vo­đan­skim ško­la­ma. ni sve vi­še po­zi­tiv­no re­a­gu­ju na kul­tur­nu raz­li­či­tost stvo po­li­tič­ke sve­sti i po­li­tič­ke vo­lje onih ak­te­ra ko­ji
Na kra­ju kra­je­va, ovi aspek­ti za­šti­te pra­va na­ci­o­ U ovoj fa­zi re­a­li­za­ci­je, osim po­ve­ća­nja bro­ja Voj­vo­di­ne, do­du­še ne­ki je pri­hva­ta­ju­ kao vred­nost, a je spro­vo­de u prak­si.
nal­nih ma­nji­na ko­ji pod­ra­zu­me­va­ju me­re i ak­tiv­no­sti po­je­di­nač­nih pro­gra­ma u od­no­su na pro­šlu fa­zu, pla­ dru­gi sa­mo kao nu­žnost. Mo­ram is­ta­ći da su zna­čaj­nu ulo­gu u ce­lo­kup­nom
sa ci­ljem raz­vo­ja do­brih me­đu­na­ci­o­nal­nih od­no­sa, ni­ra­mo i una­pre­đe­nje ak­tiv­no­sti i re­zul­ta­ta u kva­li­ta­ U okvi­ru pro­jek­ta je pre ne­ko­li­ko me­se­ci u Pan­ ovom pro­ce­su od­i­gra­le i or­ga­ni­za­ci­je ci­vil­nog sek­to­
me­đu­na­ci­o­nal­nog po­ve­re­nja, kao i me­re i ak­tiv­no­sti tiv­nom i kvan­ti­ta­tiv­nom smi­slu. če­vu odr­ža­no re­gi­o­nal­no tak­mi­če­nje “Ku­pa to­le­ ra, što je ve­o­ma va­žno, jer to po­ka­zu­je da u dru­štvu,
ko­je na­gla­ša­va­ju da je et­nič­ka, kul­tur­na i je­zič­ka raz­ Osim ško­la, ko­ji su­bjek­ti su još uklju­če­ni u nje­ ran­ci­je 2008”. Da li se pla­ni­ra re­a­li­za­ci­ja još ne­kih ili u nje­go­vom zna­čaj­nom de­lu, po­sto­ji at­mos­fe­ra pri­
li­či­tost deo bo­gat­stva jed­nog dru­štva i deo je­din­stve­ go­vu re­a­li­za­ci­ju? ak­tiv­no­sti u na­šoj sre­di­ni u na­red­nom pe­ri­o­du u hva­ta­nja vi­še­je­zič­no­sti kao vred­no­sti sre­di­ne.
nog evrop­skog na­sle­đa iz­ra­že­ne su i u čla­nu 6. Okvir­ U re­a­li­za­ci­ji ovog pro­jek­ta na­ša ulo­ga je da utvr­ okvi­ru pro­jek­ta? Hva­la Vam go­spo­di­ne Ro­šu što ste odvo­ji­li dra­
ne kon­ven­ci­je za za­šti­tu pra­va na­ci­o­nal­nih ma­nji­na, di­mo osnov­ne prav­ce i po­li­ti­ku de­lo­va­nja i da obez­ Na­rav­no, mi se u va­šem gra­du uvek ose­ća­mo go­ce­no vre­me za či­ta­o­ce na­šeg ča­so­pi­sa.
kao i u čla­nu 7. Evrop­ske po­ve­lje o re­gi­o­nal­nim i be­di­mo nji­ho­vo de­li­mič­no ili po­tup­no fi­nan­si­ra­nje, a do­bro­do­šli i sa­rad­nja ko­ju smo do sa­da ostva­ri­va­li sa Va­len­tin Mik

22 23
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Упо­тре­ба је­зи­ка и пи­сма О иден­ти­те­ту у ме­шо­ви­тим бра­ко­ви­ма

Без проблема у судским Васпитање кључна одредница


поступцима - Од су­пру­жни­ка за­ви­си у ко­јој ме­ри ће чу­ва­ти свој иден­ти­тет - Ве­ли­ку уло­гу има
вас­пи­та­ње ко­је парт­не­ри но­се из сво­јих по­ро­ди­ца

- Је­зик је нај­и­зра­зи­ти­је сред­ство соп­стве­не на­ци­о­нал­но­сти - Сло­бо­да упо­тре­бе свог је­зи­ка и вер­ској раз­ли­чи­то­сти. То мо­же да бу­де и пред­ност
спа­да у Уста­вом за­јам­че­на пра­ва у одр­жа­њу јед­не ве­зе, јер зах­те­ва дод­тан на­пор у обо­
стра­ном упо­зна­ва­њу парт­не­ра. Ти­ме се оства­ру­је чвр­
зи­ка и пи­сма. Та­ко, За­ко­ни­ком о кри­вич­ном по­ступ­ку шћа по­ве­за­ност.
ре­гу­ли­са­но је да у су­до­ви­ма на чи­јим под­руч­ји­ма жи­ Је­дан од бит­них мо­ме­на­та у ме­шо­ви­тим бра­ко­ви­
ве при­пад­ни­ци на­ци­о­нал­них ма­њи­на да је у слу­жбе­ ма је ко­ли­ко парт­не­ри ра­де на очу­ва­њу свог на­ци­о­
ној упо­тре­би у кри­вич­ном по­ступ­ку по­ред срп­ског нал­ног и вер­ског иден­ти­те­та. Сма­тра се да за му­шкар­
је­зи­ка и је­зи­ци ма­њи­на као и њи­хо­ва пи­сма у скла­ду це и же­не не ва­жи исти од­нос пре­ма ме­шо­ви­том бра­
са за­ко­ном. На исто­ве­тан на­чин ту про­бле­ма­ти­ку ре­ пише: Ми­ле­на Јо­ви­шић ку. По­сто­је ми­шље­ња да су же­не у овим слу­ча­је­ви­ма
гу­ли­ше и За­кон о пар­нич­ном по­ступ­ку. Ка­ко у кри­вич­ гу­би­так за гру­пу из ко­је по­ти­чу, а за гру­пу у ко­ју су
пише: Стан­ка Си­мо­но­вић, ном по­ступ­ку, та­ко и у пар­нич­ном по­ступ­ку, стран­ке Ви­ше­на­ци­о­нал­не сре­ди­не, за раз­ли­ку од дру­гих, уда­те су до­би­так.
су­ди­ја Окру­жног су­да у Пан­че­ву мо­ра­ју би­ти по­у­че­не о свом пра­ву на упо­тре­бу свог по­се­ду­ју по­себ­ну вр­сту бо­гат­ства ко­је се огле­да у ис­
је­зи­ка и та се по­у­ка уно­си у за­пи­сник. пре­пле­та­но­сти кул­тур­них, ду­хов­них, вер­ских и дру­ Уса­гла­ше­но­сти и раз­у­ме­ва­ња
Ва­же­ћим За­ко­ном о слу­жбе­ној упо­тре­би је­зи­ка Уко­ли­ко се по­у­ка о пра­ву на упо­тре­бу свог је­зи­ка гих вред­но­сти на­ци­о­нал­них за­јед­ни­ца ко­је их чи­не.
и пи­сма про­пи­са­но је да на под­руч­ји­ма Ре­пу­бли­ке не уне­се у за­пи­сник чи­ни се бит­на по­вре­да по­ступ­ка, За љу­де у та­квим сре­ди­на­ма ни­је ни­шта нео­бич­но Ба­нат­ско Но­во Се­ло у пан­че­вач­кој оп­шти­ни, је
Ср­би­је на ко­ји­ма жи­ве при­пад­ни­ци на­род­но­сти у слу­ а што да­ље до­во­ди у по­ступ­ку по жал­би до уки­да­ња ка­да у ло­кал­ном пре­во­зу или на ули­ци чу­ју раз­го­вор при­мер где се ско­ро 250 година га­је до­бри од­но­си
жбе­ној упо­тре­би су исто­вре­ме­но са срп­ским је­зи­ком од­лу­ке су­да. На зах­тев стран­ке цео по­сту­пак се мо­ на ру­мун­ском, ма­ђар­ском, сло­вач­ком или
и је­зи­ци и пи­сма на­род­но­сти. Под слу­жбе­ном упо­ же во­ди­ти на је­зи­ку на­род­но­сти или, пак, стран­ка мо­ не­ком дру­гом је­зи­ку ма­њи­на. Ка­да се у
тре­бом је­зи­ка и пи­сма сма­тра се упо­тре­ба је­зи­ка и же да зах­те­ва да се са­мо ње­но са­слу­ша­ње оба­ви на ло­кал­ним уста­но­ва­ма кул­ту­ре при­ка­зу­је
пи­сма у ра­ду др­жав­них ор­га­на, ор­га­на ауто­ном­них ње­ном ма­тер­њем је­зи­ку. Ако се по­сту­пак не во­ди на пред­ста­ва на је­зи­ку не­ке од ма­њи­на, мно­
по­кра­ји­на, гра­до­ва и оп­шти­на, уста­но­ва, пред­у­зе­ћа и је­зи­ку стран­ке, стран­ка мо­же зах­те­ва­ти да јој се из­ ги је пра­те, па та­ко ни­је ни за чу­ђе­ње да
дру­гих ор­га­ни­за­ци­ја ка­да вр­ше јав­на овла­шће­ња. вр­ши усме­но пре­во­ђе­ње све­га што се из­но­си у то­ку ка­да у брак сту­па­ју љу­ди раз­ли­чи­тих на­ци­
Слу­жбе­ном упо­тре­бом је­зи­ка и пи­сма сма­тра се и по­ступ­ка. о­нал­но­сти.
упо­тре­ба је­зи­ка и пи­сма при ис­пи­си­ва­њу на­зи­ва ме­ста Ка­ко у кри­вич­ном, та­ко и у пар­нич­ном по­ступ­ку
и дру­гих ге­о­граф­ских на­зи­ва, на­зи­ва тр­го­ва и ули­ца, ја­ко ма­ли про­це­нат стра­на­ка, иако по­у­чен на пра­во на
Љу­бав над­вла­да­ва раз­ли­ке
на­зи­ва ор­га­на, ор­га­ни­за­ци­ја и фир­ми, об­ја­вљи­ва­ње упо­тре­бу свог ма­тер­њег је­зи­ка, ко­ри­сти ту мо­гућ­ност.
јав­них по­зи­ва, оба­ве­шта­ва­ња. По­је­ди­ни при­пад­ни­ци Пре­ма ис­тра­жи­ва­њи­ма у 2007. години,
У слу­жбе­ној упо­тре­би текст на­ци­о­нал­них ма­њи­на на­кон у Ср­би­ји је скло­пље­но око 40 000 бра­ко­ва,
на је­зи­ци­ма и пи­сми­ма на­род­но­ што се из­ја­сне ко­ји им је ма­ што је за осам хи­ља­да ма­ње у од­но­су на
сти ис­пи­су­је се по­сле тек­ста на тер­њи је­зик из­ја­вљу­ју да зна­ пре 10 го­ди­на. По­да­ци За­во­да за ста­ти­сти­
срп­ском је­зи­ку, ис­под или де­сно ју свој ма­тер­њи је­зик, али да ку из 2002. го­ди­не го­во­ре да је у на­шој зе­
од ње­га, истим об­ли­ком и ве­ли­ ће из­ја­ву да­ти на срп­ском је­ мљи би­ло око 18% ме­шо­ви­тих бра­ко­ва од
чи­ном сло­ва. зи­ку ко­ји је у слу­жбе­ној упо­ укуп­ног бро­ја вен­ча­них, а де­це­ни­ју ра­ни­је
Породица Јовић
Ако је ви­ше је­зи­ка на­род­но­ тре­би, а та­ко­ђе, де­ша­ва се да око 16%.
До правде и на матерњем језику
сти у слу­жбе­ној упо­тре­би текст по­је­ди­ни при­пад­ни­ци на­ци­о­ За­хва­љу­ју­ћи при­ли­ка­ма ко­је су нас све за­јед­но за­ из­ме­ђу Ср­ба и Ру­му­на. Пре­ма по­след­њем по­пи­су из
на тим је­зи­ци­ма ис­пи­су­је се по­сле срп­ског је­зи­ка по нал­них ма­њи­на из­ја­ве да ма­ње зна­ју свој ма­тер­њи је­ де­си­ле у по­след­њих 15-так го­ди­на, и по­ред број­них 2002. го­ди­не ово ме­сто има 7.345 ста­нов­ни­ка, од ко­
азбуч­ном ре­ду. зик, но слу­жбе­ни срп­ски је­зик. сва­ко­днев­них тр­за­ви­ца, љу­ди су ус­пе­ли да очу­ва­ју јих је 4837 Ср­ба, 2306 Ру­му­на, а 110 се из­ја­сни­ло да
Је­зик, је­зи­ци на­род­но­сти ко­ји су у слу­жбе­ној упо­ На осно­ву ду­го­го­ди­шњег ис­ку­ства мо­гу са­мо кон­ зна­ча­јан сте­пен то­ле­ран­ци­је. То, умно­го­ме, до­при­но­ су Ро­ми. Ова­ква струк­ту­ра ста­нов­ни­штва не­ми­нов­но
тре­би у оп­шти­ни, ауто­ном­ној по­кра­ји­ни утвр­ђу­ју се ста­то­ва­ти да у суд­ским по­ступ­ци­ма ко­ји су во­ђе­ни си лак­шем при­хва­та­њу раз­ли­чи­то­сти ме­ђу љу­ди­ма на је до­во­ди­ла и до ме­ша­ња. Ка­ко са­зна­је­мо од Зо­ра­на
Ста­ту­том оп­шти­не, од­но­сно, ауто­ном­не по­кра­ји­не. пред Оп­штин­ским, од­но­сно, Окру­жним су­дом у Пан­ на­ци­о­нал­ном, вер­ском и дру­гим аспек­ти­ма. За ме­шо­ Стој­чи­ћа, ма­ти­ча­ра, у Ба­нат­ском Но­вом Се­лу је по­
У свим суд­ским по­ступ­ци­ма и управ­ном по­ступ­ку че­ву ни­је би­ло про­бле­ма ве­за­них за пра­во на упо­тре­ ви­те бра­ко­ве је то од из­у­зет­ног зна­ча­ја, би­ло да се след­њих го­ди­на та­кав тренд да се го­ди­шње скло­пи
раз­ра­ђе­не су устав­не од­ред­бе о пра­ву на упо­тре­бу је­ бу ма­тер­њих је­зи­ка на­ци­о­нал­них ма­њи­на. за­сни­ва­ју са­мо на на­ци­о­нал­ној или и на на­ци­о­нал­ној око 40 бра­ко­ва, од ко­јих два до три ме­шо­ви­та.

24 25
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Pokrajinski javni servis i


На осно­ву не­ко­ли­ко при­ме­ра из овог ме­ста по­ку­ Ев­ге­ни­ја Ве­се­ли­нов (27), гра­фич­ка ди­зај­нер­ка, је
ша­ли смо да са­зна­мо ка­ко се чу­ва и не­гу­је на­ци­о­нал­ де­те из ме­шо­ви­тог бра­ка. Мај­ка је Ру­мун­ка, а отац
ни и вер­ски иден­ти­тет брач­них парт­не­ра. Из из­ја­ва Ла­ла-Цр­но­го­рац. Ев­ге­ни­ја је кроз це­ло­куп­но шко­ло­

informisanje na jezicima manjina


су­пру­жни­ка и де­це из ме­шо­ви­тих бра­ко­ва из­ме­ђу ва­ње на­ста­ву слу­ша­ла на срп­ском је­зи­ку, али го­во­ри
Ср­ба и Ру­му­на. Нај­че­шће раз­ли­ке ис­по­ља­ва­ју се при и ру­мун­ски ко­ји је од ма­ле­на на­у­чи­ла у по­ро­ди­ци.
обе­ле­жа­ва­њу вер­ских пра­зни­ка и не­го­ва­ња је­зи­ка. Ни­је кр­ште­на. Из­ја­шња­ва се као по­ла Срп­ки­ња - по­
ла Ру­мун­ка. У ње­ној по­ро­ди­ци се обе­ле­
жа­ва­ју оба Бо­жи­ћа. На ру­мун­ски Бо­жић, - Jav­ni ser­vis tre­ba da in­for­mi­še, edu­ku­je i za­ba­vi kon­zu­men­te in­for­ma­ci­ja, a re­dak­ci­je na
Љу­бав је нај­си­гур­ни­ји 25. де­цем­бра по­ро­дич­но од­ла­зе код ро­ди­ je­zi­ci­ma ma­nji­na kori­s­te­ći ka­pa­ci­te­te RTV-a mo­gu da una­pre­de kva­li­tet pro­gra­ma ko­ji je tre­
те­ља ње­не мај­ке (Ру­мун­ке), док за срп­ски nut­no na ne­za­vid­nom ni­vou
улог за брак Бо­жић, 7. ја­ну­а­ра, мај­чи­на род­би­на до­ла­
По­зна­то је да љубав не по­зна­је гра­ни­це. Ме­шо­ви­ти бра­ зи у њи­хов дом. Jav­ni ser­vis je po de­fi­ni­ci­ji usta­no­va ko­ju osni­va­ju, pro­gra­ma. Iako se od ovih broj­ki vr­ti u gla­vi, iz­gle­da
ко­ви у ви­ше­на­ци­о­нал­ним сре­ди­на­ма су до­каз за то. Ви­сок Сли­чан оби­чај се не­гу­је и код Ви­о­ре­ kon­tro­li­šu i fi­nan­si­ra­ju gra­đa­ni na jed­noj te­ri­to­ri­ji. da se me­nadž­ment vo­dio lo­gi­kom da sva­ka ma­njin­ska
сте­пен то­ле­ран­ци­је и раз­ви­је­на свест о при­хва­та­њу раз­ли­чи­ ла Ар­де­ља­на (25), ин­жи­ње­ра елек­тро­тех­ U na­šem slu­ča­ju to je RTV Voj­vo­di­ne u Auto­nom­noj re­dak­ci­ja bu­de sra­zmer­no za­stu­plje­na i da po­nu­di
то­сти ме­ђу љу­ди­ма су ве­ли­ки ко­рак у раз­во­ју јед­не сре­ди­не ни­ке. Он по­ти­че из по­ро­ди­це у ко­јој је Po­kra­ji­ni Voj­vo­di­na u sa­sta­vu Re­pu­bli­ke Sr­bi­je. To pro­gram na osno­vu pro­cen­tu­al­ne za­stu­plje­no­sti. U
и дру­штва уоп­ште. То се учи кроз од­ра­ста­ње у по­ро­ди­ци, мај­ка Срп­ки­ња, а отац Ру­мун. Ви­о­рел се je za­ni­mljiv spe­ci­fi­kum, jer osim kod nas, u dru­gim ras­po­de­li vre­me­na na­pra­vljen je so­li­dan ba­lans, ali se
шко­ло­ва­ње, ме­ди­је, са­мо ако по­сто­ји во­ља да се упо­зна­ју шко­ло­вао на срп­ском је­зи­ку, али го­во­ри и ze­mlja­ma u okru­že­nju ne­ma­mo pri­mer po­kra­jin­skog na­kon for­me po­sta­vlja pi­ta­nje su­šti­ne pro­gra­ma. Ako
кул­тур­не, вер­ске и дру­ге вред­но­сти љу­ди ко­ји жи­ве у на­шој ру­мун­ски. У ње­го­вом до­му обе­ле­жа­ва­ње i re­pu­blič­kog ser­vi­sa. To je do­bra prak­sa ko­ja de­mon­ iz­vr­ši­mo le­ti­mi­čan mo­ni­to­ring uz po­da­tak da je te­le­vi­
око­ли­ни. Та­да су ма­ње пре­пре­ке и у за­сни­ва­њу брач­них ру­мун­ске кр­сне сла­ве - Аран­ђе­лов­да­на и stri­ra i uva­ža­va ni­za kul­tur­no–isto­rij­skih
за­јед­ни­ца љу­ди чи­ји су ма­тер­њи је­зик, вер­ска опре­де­ље­ност ру­мун­ског Бо­жи­ћа има по­се­бан зна­чај. okol­no­sti svih na­ro­da ko­je tu ži­ve. Jav­ni
или бо­ја ко­же раз­ли­чи­ти. Уза­јам­но по­што­ва­ње, ува­жа­ва­ње За срп­ски Бо­жић он по­ро­дич­но од­ла­зи ser­vis po mi­šlje­nju pro­fe­so­ra Ra­de­ta Ve­lja­
и не­го­ва­ње ових раз­ли­чи­то­сти су бо­гат­ство ко­је ће по­не­ти код ро­ди­те­ља ње­го­ве мај­ке (Срп­ки­ње) где nosvkog, struč­nja­ka za me­dij­sku oblast
но­ве ге­не­ра­ци­је као део свог иден­ти­те­та. про­сла­вља овај пра­зник. Ви­о­рел се из­ја­ ima ulo­gu da in­for­mi­še, edu­ku­je i za­ba­vi
шња­ва као Ру­мун и кр­штен је у Ру­мун­ској kon­zu­men­te in­for­ma­ci­ja. To je nje­go­va
пра­во­слав­ној цр­кви. На Ве­ли­ки пе­так од­ osnov­na ulo­ga uz pri­mat pr­va dva na­ve­de­
Ра­ди бо­љег са­гле­да­ва­ња ове при­че, тре­ба на­по­ ла­зи и у срп­ску и у ру­мун­ску цр­кву да упа­ли све­ће. У na ele­men­ta. Ako sve iz­ne­to uzme­mo kao
ме­ну­ти да су Ру­му­ни пра­во­слав­ци и да њи­хо­ва цр­ква све­ча­ним по­вор­ка­ма ко­је та­да иду око цр­ка­ва, увек či­nje­ni­cu, po­sta­vlja se pi­ta­nje šta to gra­đa­
по­шту­је грегоријански ка­лен­дар. Ру­мун­ска за­јед­ни­ бу­де до­ста мла­дих. И Ев­ге­ни­ја и Ви­о­рел ка­жу да им ni Voj­vo­di­ne, po­seb­no pred­stav­ni­ci ma­njin­
ца у Ба­нат­ском Но­вом Се­лу има сво­ју бо­го­мо­љу. У је све­јед­но у ко­јој ће се по­вор­ци на­ћи. То за­ви­си од skih za­jed­ni­ca, ima­ju kao me­dij­sku po­nu­du
ло­кал­ној основ­ној шко­ли и вр­ти­ћу на­ста­ва се одр­ дру­штва у ком су тог тре­нут­ка. na Ra­dio-te­le­vi­zi­ji Voj­vo­di­ne?
жа­ва и на ру­мун­ском је­зи­ку у јед­ном оде­ље­њу сва­ Мај­ка Ја­сми­не Мо­цо­ње (41), до­ма­ћи­ца, ро­ђе­на
ког раз­ре­да. У ме­сту по­сто­ји и не­ко­ли­ко ру­мун­ских Кем­пи­јан, је Срп­ки­ња, а отац Ру­мун. Она је то­ком це­
Za sva­kog po ma­lo,
удру­же­ња ко­ја не­гу­ју кул­ту­ру и оби­ча­је. Осим то­га, ло­куп­ног шко­ло­ва­ња ишла у срп­ско оде­ље­ње. Уз ба­ку
a u stva­ri ni­kom ni­šta
Ру­му­ни рав­но­прав­но уче­ству­ју у ра­ду ло­кал­них уста­ и оца на­у­чи­ла је ру­мун­ски. Ме­ђу­тим, ка­ко ње­на мај­
но­ва. Мно­ги су на чел­ним или ви­со­ким функ­ци­ја­ма. ка не го­во­ри ру­мун­ски код ку­ће се пре­те­жно го­во­ри­ Voj­vo­đan­ski jav­ni ser­vis, na pr­vi po­gled,
Ру­му­ни су тре­нут­но на че­лу Са­ве­та Ме­сне за­јед­ни­це ло срп­ски. Ја­сми­на је кр­ште­на у срп­ској цр­кви. У ње­ ima za­da­tak da po­nu­di „za sva­kog po
и До­ма кул­ту­ре. ној ма­тич­ној по­ро­ди­ци обе­ле­жа­ва­ли су се и срп­ски и ma­lo“, ba­rem što se ti­če ma­njin­skih re­dak­
A kada se reflektori ugase!
Зо­ран Јо­вић (41), стрип цр­тач и буб­њар, оже­њен ру­мун­ски Бо­жић. Да­нас она са су­пру­гом Не­дељ­ком и ci­ja ko­je svoj pro­gram emi­tu­ju na dru­gom
је Ру­мун­ком и има дво­је де­це. На ин­си­сти­ра­ње су­ два си­на од­ла­зи у ро­ди­тељ­ску ку­ћу ка­да се обе­ле­жа­ pro­gra­mu Te­le­vi­zi­je No­vi Sad. Ako se za tre­nu­tak okre­ zi­ja audio–vi­zu­le­ni me­dij, mo­že­mo za­klju­či­ti da RTV
пру­ге До­ри­не они су венча­ни у срп­ској и ру­мун­ској ва ру­мун­ски Бо­жић. Срп­ски Бо­жић и сла­ву обе­ле­жа­ ne­mo su­ro­voj sta­ti­sti­ci i u fo­kus sta­vi­mo in­for­ma­tiv­ni za sva­kog nu­di po ma­lo a u stva­ri ni­ko ne do­bi­ja ni­šta.
цр­кви, а и де­ца су им кр­ште­на у обе цр­кве. Ста­ри­је ва у свом до­му са по­ро­ди­цом и при­ја­те­љи­ма. pro­gram kao re­per­nu tač­ku, vi­de­će­mo da je u apri­lu Za­što je to ta­ko?
де­те им је ове го­ди­не по­шло у вр­тић. Упи­са­ли су га у prošle go­di­ne naj­vi­še pro­gram­skog sa­dr­ža­ja pro­iz­ve­la
ру­мун­ско оде­ље­ње. Јо­вић то ова­ко об­ја­шња­ва: *** srp­ska re­dak­ci­ja 6747 sa­ti što pred­sta­vlja 7,79% ukup­ Mla­dost bu­di na­du
- Си­на смо упи­са­ли у ру­мун­ско оде­ље­ње да би бо­ ne pro­iz­vod­nje RTV-a. Na dru­gom me­stu je ma­đar­ska
ље на­уч­ ио ру­мун­ски је­зик, ко­ји до­бро раз­у­ме, али не Из ових при­ме­ра мо­же се за­кљу­чи­ти да ис­кљу­чи­ re­dak­ci­ja sa 3,54%. Po­tom sle­di pro­gram na rom­skom Ve­ći­na pro­gra­ma ma­njin­skih re­dak­ci­ja (što u zna­
го­во­ри. Бо­гат­ство је да де­те зна је­зик сво­је мај­ке. То во од су­пру­жни­ка у ме­шо­ви­тим бра­ко­ви­ма за­ви­си у je­zi­ku sa 1,85%. Ru­mun­skom in­for­ma­tiv­nom pro­gra­ čaj­noj me­ri va­ži i za srp­sku re­dak­ci­ju), te­ško je gle­dlji­
ће му омо­гу­ћи­ти да се шко­лу­је и у Ру­му­ни­ји. Ми га ко­јој ме­ри ће се са­чу­ва­ти иден­ти­тет. У све­му то­ме mu pri­pa­lo je 1,54%. Če­tvr­ta je slo­vač­ka re­dak­ci­ja va. Sa ar­ha­ič­nim en­te­ri­je­rom u stu­di­ju, što bez ob­zi­ra
не­ће­мо оп­те­ре­ћи­ва­ти ка­сни­је. На­ста­ви­ће шко­ло­ва­ње ве­ли­ку уло­гу има вас­пи­та­ње ко­је парт­не­ри но­се из sa 1,45%. Ru­sin­ski i ukra­jin­ski je­zik za­stu­plje­ni su na zna­nje, is­ku­stvo i trud no­vi­na­ra, u star­tu od­bi­ja
на је­зи­ку на ком бу­де же­лео. На­ма је бит­но да се је­ сво­јих ма­тич­них по­ро­ди­ца и ко­је пре­но­се на сво­ју sa 1,40%, dok su osta­le za­jed­ni­ce za­stu­plje­ne sa 342 gle­da­o­ce od pra­će­nja emi­si­ja. Lo­ša sce­no­gra­fi­ja i skro­
зик не за­бо­ра­ви, - ис­ти­че Јо­вић. де­цу. ča­sa što je 0,39% ukup­no emi­to­va­nog te­le­vi­zij­skog man vi­zu­el­ni iz­gled na­dok­na­đu­je se do­brim staj­lin­gom

26 27
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Oču­va­nje tra­di­ci­je i obi­ča­ja


i mo­der­nom gar­de­ro­bom, ali to­ga na RTV-u, ba­rem što ka­na­lu“. To je ka­ri­ki­ra­nje pro­iz­vod­nje pro­gra­ma, ali

Žetelački dani u Vojlovici


se ti­če ma­njin­skih re­dak­ci­ja ne­ma ni u na­zna­ka­ma. ma­e­stral­no oda­je su­šti­nu ce­le pri­če. U oču­va­nju iden­
No­vi­na­ri ne svo­jom kri­vi­com, ula­ze u stu­dio skrom­no ti­te­ta i po­seb­no­sti ne­ke za­jed­ni­ce, fol­klor i obi­ča­ji
ob­u­če­ni is­klju­či­vo iz svog dže­pa. Uz sve to po­ne­kad igra­ju va­žnu ulo­gu. Ali, ima li me­đu Ma­đa­ri­ma, Ru­mu­
za­ta­ji i sa­rad­nja sa ka­me­rom, ko­ju pre­zen­te­ri tra­že ni­ma, Slo­va­ci­ma, Ru­si­ni­ma, Ro­mi­ma i osta­lim ma­nji­
po­gle­dom upi­nju­ju­ći se da ot­kri­ju ko­ji objek­tiv ih u na­ma da sve ne na­vo­di­mo, još ne­što osim okret­nog i - Že­tva sr­pom i tra­di­ci­o­nal­ni do­ru­čak na nji­vi - Že­te­lač­ki kar­ne­val - Iz­lo­žbe i že­te­lač­ki bal
tom mo­men­tu zu­mi­ra. Zna­ča­jan pro­blem ogle­da se ži­vah­nog tan­co­va­nja? Či­ni se da ima. To su naj­če­šće
i u pre­du­gom tra­ja­nju pri­lo­ga. Ne­ke od ma­njin­skih po­li­ti­ča­ri i ra­zni dru­gi auto­ri­te­ti ko­ji su sprem­ni da Slo­vak, Ma­djar i osta­li pri­pad­ni­ci na­ci­o­nal­nih i žen­ska gru­pa SKPD „Đe­tvan“. I gu­dač­ki or­ke­star
re­dak­ci­ja idu i do re­kord­nih 10 mi­nu­ta po pri­lo­gu. se­de u ra­znim zva­nič­nim i ne­zva­nič­nim te­li­ma, da ma­nji­na ko­ji ži­ve u Voj­lo­vi­ci i po­red ra­znih po­te­ško­ća, pred­sta­vio se voj­lo­vač­koj pu­bli­ci. Ko­re­o­gra­fi­ju „Že­tva“
Ima li on­da le­ka za ma­njin­ske re­dak­ci­je? Na to pi­ta­ se­bi uzmu za pra­vo da se po­na­ša­ju kao su­per­vi­zo­ri ali i ži­vot­nih ne­pri­li­ka za­jed­nič­kim sna­ga­ma uspe­va­ od­i­gra­la je sta­ri­ja fol­klor­na gru­pa SKPD „Đe­tvan“. Po
nje mo­gu­će je od­go­vo­ri­ti na jed­no­sta­van na­čin - Ima ko­ji bri­žno i bud­no pra­te de­lo­va­nje ma­njin­skih me­di­ ju da oču­va­ju svo­je obi­ča­je, tra­di­ci­ju, kul­tu­ru, je­zik i za­vr­šet­ku pro­gra­ma za sve uče­sni­ke or­ga­ni­zo­van je
na­rav­no. Me­đu­tim ve­li­ko je pi­ta­nje da li RTV že­li da ja bi­lo da su to no­vi­ne ili ra­dio i te­le­vi­zij­ske emi­si­je. pi­smo. Iako su vre­me­na ne­ka­da bi­la mo­žda i te­ža nji­ho­ bo­gat kok­tel.
Oni de­le sa­ve­te i pra­te ko­ji vi pre­ci su pro­ble­me re­ša­va­li kroz za­ba­vu, igru i pe­smu Naj­ve­će i naj­zna­čaj­ni­je de­ša­va­nje je že­te­lač­ki kar­
je no­vi­nar šta re­kao i u na ra­znim za­ba­va­ma. Ta­ko su ra­di­li i za vre­me ve­li­kih ne­val. On oku­plja sve uče­sni­ke, mla­de i sta­re. Svi su u
ko­joj emi­si­ji ni­je do­volj­no po­slo­va na po­lji­ma. Upra­vo zbog to­ga, da se oču­va ra­zno­boj­nim rad­nim no­šnja­ma u ko­ji­ma su ba­ke i de­ke
hva­ljen ili ku­đen taj i taj. E tra­di­ci­ja, već 14 go­di­na se u Voj­lo­vi­ci or­ga­ni­zu­ju tra­di­ ne­ka­da od­la­zi­li na nji­vu. Tu je i ve­li­ka ko­lo­na trak­to­ra,
sad, da li se u to­me ogle­da ci­o­nal­na ma­ni­fe­sta­ci­ja „Že­te­lač­ki da­ni“. Or­ga­ni­zu­je se
ne­za­vi­snost ra­da Po­kra­jin­ po­sled­njeg vi­ken­da u ju­lu.
skog jav­nog ser­vi­sa. To je Že­te­lač­ka sve­ča­nost na ko­ju su Voj­lov­ča­ni ve­o­
već dru­ga pri­ča. Ipak, sve ma po­no­sni, ove go­di­ne po­če­la je, ne­što ra­ni­je, 20.
se svo­di baš na to pri­ča­nje ju­la tra­di­ci­o­nal­nim ko­še­njem ži­ta. Do­bro zna­mo da
pri­če. Ma­nji uti­caj ra­znih su po­ljo­pri­vred­ni­ci u pro­šlim vre­me­ni­ma mu­ko­trp­
po­li­ti­ča­ra i po­li­ti­ka­na­ta, a no te­ške po­ljo­pri­vred­ne ra­do­ve oba­vlja­li ruč­no ili
ve­ći pri­mat ra­da mla­dih uz po­moć oskud­ne me­ha­ni­za­ci­je. Tih da­na čla­no­vi
ured­ni­ka i no­vi­na­ra do­pri­ slo­vač­kotg Kul­tur­nog-pro­svet­nog dru­štva „Đe­tvan“,
neo bi po­ve­ća­nju kva­li­te­ta, Ma­djar­skog kul­tur­nog dru­štva „Ta­ma­ši Aron“ i Me­sne
a mo­žda i kvan­ti­te­ta pro­ za­jed­ni­ce „Gor­nji grad“ po­ka­zu­ju svo­ju ume­šnost i
gra­ma. On bi za­si­gur­no bio spret­nost u ko­še­nju pše­ni­ce sr­pom. Na ovaj na­čin
gle­dlji­vi­ji, a i ba­vio bi se po­ka­zu­je se i ču­va sta­ri obi­čaj ko­ji se pre­no­si sa ge­ne­
ozbilj­ni­jim te­ma­ma. Ne tre­ ra­ci­je na ge­ne­ra­ci­ju sve do da­nas. Upra­vo zbog to­ga
Kad malo košta, televizija malo i daje ba pre­te­ri­va­ti, pa od­mah ova ma­ni­fe­sta­ci­ja ima ve­li­ki zna­čaj. Po­red na­por­nog
zah­te­va­ti slo­že­ni­je no­vi­ po­sla na nji­vi se obič­no uz mu­zi­ku, pe­smu i ve­se­lje
ga uzme. Re­še­nje je u an­ga­žo­va­nju mla­dih, obra­zo­ nar­ske for­me i te­ške te­me ko­je ob­ra­đu­je is­tra­ži­vač­ko slu­ži bo­gat do­ru­čak. Oba­ve­zna je sla­ni­na, pa­ra­dajz, Đetvanovci na žetelačkim danima pre defilea
va­nih i ener­gič­nih no­vi­nar­ki i no­vi­na­ra. Njih, ru­ku na no­vi­nar­stvo. To­ga ne­ma ni u ve­ćin­skim me­di­ji­ma, sir, luk, ku­va­na ja­ja, ra­ki­ja i dru­ge đa­ko­ni­je ko­je
sr­ce, u Po­kra­jin­skom jav­nom ser­vi­su ima, ali se pi­ta­nje ali tre­ba raz­mi­šlja­ti i u tom prav­cu. Ako Po­kra­jin­ski pri­pre­ma­ju vred­ne do­ma­ći­ce. U to­ku ma­ni­fe­sta­ci­je fi­ja­ke­ra, kom­baj­na i sta­ro va­tro­ga­sno vo­zi­lo. De­fi­le je
nji­ho­vih mo­guć­no­sti do­vo­di u di­rekt­nu ve­zu sa onim jav­ni ser­vis ne ostva­ri svo­ju ulo­gu i ne po­kre­ne svo­je „Že­te­lač­ki da­ni“ or­ga­ni­zu­ju se ra­zna pre­da­va­nja za ove go­di­ne otvo­ri­la pot­pred­sed­ni­ca Po­kra­jin­skog iz­vr­
šta mo­gu da ura­de. Po sve­mu su­de­ći, za sa­da su nji­ho­ ka­pa­ci­te­te ko­ji su zna­čaj­ni, na po­ve­ća­nju kva­li­te­ta po­ljo­pri­vred­ni­ke. O naj­no­vi­jim do­stig­nu­ći­ma go­vo­re šnog ve­ća Ana To­manova Ma­kanova. Ras­pe­va­ni de­fi­le
va ovla­šće­nja i po­zi­ci­je ta­kve da se ne pi­ta­ju mno­go. pro­gram­skog sa­dr­ža­ja i to ka­ko na ve­ćin­skom, ta­ko i im na­ši naj­i­stak­nu­ti­ji po­ljo­pri­vred­ni struč­nja­ci. Ove kre­tao se uli­ca­ma Voj­lo­vi­ce. Za­staj­ki­va­lo se na sva­koj
Nji­hov po­sao se svo­di na te­ren­ski rad i even­tu­al­no na ma­njin­skim je­zi­ci­ma, mo­že se do­ći u si­tu­a­ci­ju da go­di­ne go­vo­ri­lo se i o omla­di­ni i spor­tu. Na fud­bal­ ras­kr­sni­ci. Že­te­lač­ka ras­pe­va­na po­vor­ka oba­ve­zno se
či­ta­nje ve­sti u stu­di­ju. To je ne­do­volj­no, jer im se ne se po­sta­vi pi­ta­nje nje­go­va svr­sis­hod­nost. Ima ra­znih skom te­re­nu u Voj­lo­vi­ci or­ga­ni­zo­va­ne su utak­mi­ce i osve­ži u Ma­đar­skom kul­tur­no-umet­nič­kom dru­štvu
do­zvo­lja­va ozbilj­ni­ja rad­na kre­a­tiv­nost. Ako ne­ma ini­ ide­ja, od one da nam dva ser­vi­sa ni­su po­treb­na pa dru­ga nad­me­ta­nja. „Ta­ma­ši Aron“. Po­sled­nje osve­že­nje je pred ku­ćom
ci­ja­ti­ve, ne­ma ni gle­da­nog jav­nog ser­vi­sa ko­ji pri­vla­či do pri­če o stva­ra­nju lo­kal­nih ser­vi­sa ko­ji bi za­me­ni­li Ma­ni­fe­sta­ci­ju „Že­te­lač­ki da­ni“ oba­ve­zno pra­te pri­ po­ljo­pri­vred­ni­ka Pa­vla Be­rac­ke.
pu­bli­ku želj­nu za­ni­mlji­vog i mo­der­nog pro­gram­skog po­kra­jin­ski ko­ji iona­ko ima mi­ni­mal­nu gle­da­nost i god­ne iz­lo­žbe ko­je se or­ga­ni­zu­ju u Spo­men do­mu u Voj­ Sve­ča­nost se na­sta­vlja i u ve­čer­njim sa­ti­ma na
sa­dr­ža­ja. U kraj­njoj li­ni­ji, sva­kog me­se­ca se za to iz­da­ slu­ša­nost. Bo­jim se da ne iz­gu­bi­mo i ovo ma­lo što lo­vi­ci. Po­se­ti­o­ci­ma se slu­že pro­iz­vo­di od bra­šna, kao i že­te­lač­kom za­vr­šnom ba­lu u pro­sto­ri­ja­ma Dru­štvu
va­ja no­vac. ima­­mo. Ma­njin­ske re­dak­ci­je bi tre­ba­lo da se uzmu u do­ma­ći ko­la­či. Svoj deo na iz­lo­žbi ima­li su i uče­ni­ci „Đe­tvan“ i „Ta­ma­ši Aron“. U SKPD „Đe­tvan“ do­brom
pa­met i da poč­nu sa ozbilj­nim po­slom jer od sta­rih voj­lo­vač­ke Osnov­ne ško­le „Brat­stvo-je­din­stvo“. Čla­no­ ras­po­lo­že­nju do­pri­ne­la je gru­pa „Du­ga“. Or­ga­ni­zo­va­
Pri­čam ti pri­ču mo­de­la ra­da ne­ma mno­go ko­ri­sti. Te­le­vi­zi­ja kod nas, vi Li­kov­ne sek­ci­je „Ša­pi­ce“ pred­sta­vi­li su svo­je ra­do­ve. na je i bo­ga­ta tom­bo­la, igra pa­ro­va i na­rav­no uku­sna
ka­ko to ka­žu po­je­din­ci ma­lo ko­šta, al’ ma­lo i da­je. Za­vr­šni­cu kul­tur­no-umet­nič­kog pro­gra­ma ulep­ša­li su ve­če­ra. Dru­že­nje, igra i pe­sma tra­ja­li su do ra­nih ju­tar­
Ma­njin­ske pro­gra­me RTV-a je­dan ko­le­ga je de­fi­ Sad, da li je ma­lo, pro­ce­ni­te sa­mi. po­red Fol­klor­nog an­sam­bla „Stan­ko Pa­u­no­vić“ iz Pan­ njih ča­so­va.
ni­sao kao „ras­pe­va­ne i raz­i­gra­ne ma­nji­ne na dru­gom Vla­di­mir Ba­ro­vić če­va i go­sti iz Ma­đar­ske. Za­pe­va­la je i do­ma­ća mu­ška Ale­na Ga­jan

28 29
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

ER­NEST KRU­MES, član Udru­že­nja srp­sko-ne­mač­kog pri­ja­telj­stva, - U kra­ju gde sam ro­đen, bi­lo je Ne­ma­ca i Sr­ba.
pro­fe­sor vi­o­li­ne i ka­mer­ne mu­zi­ke o se­bi, svom po­re­klu i mu­zi­ci Ži­ve­li su kao do­bri su­se­di. Ni­je bi­lo sva­đa na na­ci­o­
nal­noj osno­vi. Me­đu­sob­no smo se po­što­va­li. Ka­da je

Nikada se nisam osećao strancem po­čeo rat, de­da je spa­sa­vao za­ro­blje­ne Sr­be od stra­
ne Ne­ma­ca. Ka­da bi u ko­lo­ni pre­ma lo­go­ru pro­la­zi­li
po­red na­še ku­će, de­da je bio na ka­pi­ji i kri­šom ne­ko­li­
ko ugu­rao u ku­ću i ta­ko ih spa­sao mu­ka. Ve­ći­na na­ših
- Sve­do­čan­stvo pro­šlo­sti i sa­da­šnjo­sti - Sud­bi­na od Ko­vi­na do Pan­če­va - Mu­zi­ka spa­ja lju­de
ro­đa­ka iz Ka­ča­re­va, ko­ji su bi­li u Kni­ća­ni­nu, pre­ži­ve­la
je za­hva­lju­ju­ći mo­ji­ma ko­ji su ih po­ma­ga­li. No­si­li su im
jed­no pre­zi­me - Ple­nih. Is­pi­ti­va­njem, do­šao sam do hra­nu i le­ko­ve. Po­tom su do­la­zi­li na opo­ra­vak kod nas
sa­zna­nja da pre­zi­me Kru­mes, ne da ni­je bi­lo u Ba­na­tu, u Ko­vin, da bi ka­sni­je oti­šli u Ne­mač­ku. Do­ži­vot­no su
već i u či­ta­voj Sr­bi­ji. To pre­zi­me se, me­đu­tim, po­ja­vlju­ nam za­hval­ni, is­ti­če Kru­mes.
je u Za­gre­bu, Lju­blja­ni, Ne­mač­koj, Ame­ri­ci…, se­ća se
pro­fe­sor . Sve pri­la­go­đe­no bu­duć­no­sti
Nje­go­va po­ro­di­ca u Pan­če­vo se do­se­li­la 1953. go­di­
ne, zbog ško­lo­va­nja se­stre Bri­gi­te, ko­ja je već po­ha­đa­ Po­ro­di­ca Ru­pen­tal i Kru­mes po do­la­sku u Pan­če­vo
piše: Marija Vuksanović la sred­nju mu­zič­ku ško­lu. Svi­ra­la je kla­vir. sta­no­va­la je go­di­nu da­na pri­vat­no, da bi po­tom pro­da­li
Još uvek mu je sve­že se­ća­nje na dru­že­nje sa svu imo­vi­nu u Ko­vi­nu i ku­pi­li ku­ću u Pan­če­vu.
de­com iz kom­ši­lu­ka. Igrao se i sa srp­skom i ru­mun­ - Sve je bi­lo pri­la­go­đe­no ško­lo­va­nju mo­je se­stre
Po po­sled­njem po­pi­su iz 2002. go­di­ne u Pan­če­vu skom de­com. Sla­gao se iz­u­zet­no do­bro sa svi­ma. Igrao i me­ne. Na­kon za­vr­še­ne gim­na­zi­je i sred­nje mu­zič­ke
ži­vi 172 Nem­ca, a u pan­če­vač­koj op­šti­ni ih je pre­ko dve se i sa se­stri­nim igrač­ka­ma. Pra­vio je sa dru­ga­ri­ma ško­le, upi­sao sam Fa­kul­tet mu­zič­kih umet­no­sti. Se­stra
sto­ti­ne. Reč je o po­tom­ci­ma broj­nih po­ro­di­ca ne­mač­ raz­ne igrač­ke od ti­kvi i od ka­le­mo­va. Naj­če­šće bi to je već uve­li­ko bi­la pro­fe­sor kla­vi­ra, a ja sam po­sle za­vr­
kih do­se­lje­ni­ka. bio trak­tor. U ku­ći se go­vo­ri­lo ne­mač­ki, dok u igri to še­nih stu­di­ja, ra­dio kao pro­fe­sor vi­o­li­ne u ško­li „Pe­tar Johana i Dezider Krumes
- Rođen sam u Ko­vi­nu 1944. go­di­ne. Ba­ba i de­da sa vi­še ni­je bi­lo bit­no. Sa pet i po go­di­na iz­uz­ et­no dra­ga Sla­ven­ski“ u Be­o­gra­du do pen­zi­je, kao i u pan­če­vač­koj
oče­ve stra­ne su iz Be­le Cr­kve, dok sa maj­či­ne stra­ne, igrač­ka mu je bi­la vi­o­li­na. Mo­žda , gle­da­ju­ći da­nas sa Mu­zič­koj ško­li, gde je dav­ne 1962. go­di­ne za­po­čeo De­kla­ri­še se kao Ne­mac. Sa­mo jed­nom na po­pi­su
obo­je su či­sti Nem­ci - Jo­han i Jo­ha­na Ru­pen­tal. Otac dis­tan­ce i naj­dra­ža. rad struč­nog uči­te­lja, ka­že Kru­mes sa ža­lje­njem, jer je se iz­ja­snio kao Ju­go­slo­ven.
De­zi­der Kru­mes iz Ku­cu­re (Bač­ka) i od­u­vek sa­njao da po­sta­ne ar­hi­tek­ta. Ali, za to ni­je bi­lo
maj­ka Jo­ha­na ven­ča­li su se 1934. go­di­ do­volj­no nov­ca. Kad dr­vo „pro­pe­va“
ne. Se­stra Bri­gi­ta, bi­la je de­set go­di­na U ku­ći Kru­me­so­vih pra­zno­va­lo se po evan­ge­li­stič­
sta­ri­ja od me­ne. Otac je bio mo­bi­li­san, kim obi­ča­ji­ma. Ba­ka ga je uči­la mo­li­tva­ma na ne­mač­ Vi­o­li­na je Kru­me­so­va ve­li­ka lju­bav. Omađi­ja­la
ne­po­sred­no pre mog ro­đe­nja. Od­ve­den kom je­zi­ku. mu je i sr­ce i du­šu. To po­tvr­đu­je ti­me što je us­peo
je pr­vo u Zre­nja­nin, da bi ka­sni­je oti­ - Da­nas ne sla­vim ni­šta, čak ni svoj ro­đen­dan. da tu lju­bav pre­ne­se na svo­ju de­cu Fi­li­pa i Ma­ri­ju.
šao u Sal­zburg i za­u­vek osta­vio po­ro­di­ Ne ose­ćam po­tre­bu da bi­lo šta sla­vim, po­ma­lo set­no Obo­je su vi­o­li­ni­sti, pa čak i unuk ko­ji ima sa­mo če­ti­ri
cu. Ni­ka­da se ni­smo upo­zna­li, sa do­sta iz­go­va­ra sa­go­vor­nik, pri­zna­ju­ći da se vi­še ne pri­dr­ža­va go­di­ne. Iako ma­li već po­ka­zu­je sklo­nost pre­ma ovom
gor­či­ne pri­ča Kru­mes. obi­ča­ja i tra­di­ci­je. in­stru­men­tu.
Po ka­zi­va­nju Er­ne­sta Kru­me­sa, Sva­ki slo­bo­dan tre­nu­tak naš sa­go­
otac je bio po­zna­ti tr­go­vac. U Ko­vi­nu je vor­nik pro­vo­di u ra­di­o­ni­ci sa in­stru­
imao gvo­žđa­ru „Kra­mer“, gde je de­da Ne­mač­ki do­se­lje­ni­ci men­ti­ma. Za­hva­lju­ju­ći Fra­nji To­fe­
na­sta­vio da ra­di krat­ko po­sle ra­ta. Ina­ Ne­mač­ki uti­caj na srp­sku kul­tu­ru, raz­voj knji­žev­no­sti, eko­no­mi­ lu, ko­ji je bio struč­njak za po­prav­ku
če, de­da je bio do­bar me­ha­ni­čar - struč­ ju i tr­go­vi­nu, bio je ne­sum­nji­vo zna­ča­jan i po­zi­ti­van. Isto­vre­me­no se in­stru­me­na­ta i ko­ji ni­je krio taj­ne
njak za po­prav­ku ši­va­ćih ma­ši­na, ali i Ernest u svetu muzike - svoj na svome mo­ra is­ta­ći i in­te­re­so­va­nje ne­mač­ke stra­ne za Sr­bi­ju i mno­gi bli­ski za­na­ta, vre­me­nom se sve vi­še „pa­lio“
vr­lo vešt u po­prav­ci bi­ci­ka­la. U to vre­ kon­tak­ti ne­mač­kih in­te­lek­tu­a­la­ca to­kom XVI­II ve­ka sa po­zna­tim da i sam kre­ne u taj­ne ovog za­na­ta.
me pro­da­vao je se­lja­ci­ma na kre­dit pre­ko 500 bi­ci­ka­la. Evo­ci­ra­ju­ći uspo­me­ne na de­du, rat­ne do­ga­đa­je, na Sr­bi­ma, ima­li su doc­ni­je uti­caj na kul­tu­ru i knji­žev­nost kao in­spi­ra­ - Imam rod­bi­nu u Ne­mač­koj ko­ja
To ni­ka­da ni­je pla­će­no, jer je se­lja­ci­ma kre­dit ot­pi­san, kom­ši­je Sr­be, Kru­mes ih pam­ti po do­brom. Ka­že, ži­veo ci­ja iz za­jed­nič­kog ži­vo­ta na ovim pro­sto­ri­ma. mi je na­ba­vi­la struč­nu li­te­ra­tu­ru. Ona
a de­da ban­kro­ti­rao. je sa svo­jom po­ro­di­com kao mi­ran i lo­ja­lan gra­đa­nin. Ti ne­mač­ki do­se­lje­ni­ci „Šva­be“, ka­ko i da­nas naj­če­šće u Sr­bi­ji mi je „bu­kvar“ za po­prav­ku vi­o­li­na.
De­da je ve­ro­vao u ko­mu­ni­zam, ali se ni­ka­da ni­je ta­ko zo­vu pri­pad­ni­ke ne­mač­kog na­ro­da uop­šte, bi­li su zna­ča­jan most Čak su mi i alat do­no­si­li.
Do­bro­su­sed­stvo i po­moć u ne­vo­lji de­kla­ri­sao. Ti­to je za nje­ga bio po­jam. Ve­ro­vao je u nje­ ko­ji je po­ve­zao dva na­ro­da. Po­zna­va­o­ci ka­žu da ne­ma lep­šeg
ga, dok ga maj­ka i ba­ba ni­su u to­me po­dr­ža­va­li. Bi­lo (Na­vo­di iz knji­ge za­n a­
ta od pra­vlje­nja in­stru­me­na­ta.
- Iako je pro­šlo mno­go go­di­na, se­ćam se ne­ko­li­ko je ide­o­lo­ških raz­li­ka. De­da je po­ma­gao par­ti­za­ni­ma, „Folk­sdoj­če­ri u Ju­go­sla­vi­ji“, autor Slo­bo­dan Ma­ri­čić) Kru­mes je gra­di­telj­stvo vi­o­li­na za­po­
ne­mač­kih po­ro­di­ca, ali u pam­će­nju mi je osta­lo sa­mo stal­no je slu­šao ra­dio i bio u to­ku zbi­va­nja. čeo ta­ko, što je du­že vre­me po­sma­

30 31
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

trao svog ko­le­gu Mi­la­na Ni­ko­li­ća, ko­ji se bio je usto­li­če­nje Mar­ti­na Baj­ze, evan­ge­li­stič­kog pa­sto­
uve­li­ko ti­me ba­vio. Na­se­lja­va­nje Ne­ma­ca ra u Voj­lo­vi­ci. Prošlog le­ta bi­li su nam go­sti iz Slo­vač­ Iz ma­tič­nih knji­ga
- Re­šio sam da i ja poč­nem da pra­vim ke. Po­zva­ni smo da uz­vra­ti­mo po­se­tu. Još u sta­ra
Već po­čet­kom dva­de­se­tih go­di­na XVI­II ve­ka, u skla­du sa Pre­ma isto­ri­ja­tu pan­če­vač­ke Kato­lič­ke cr­kve,
vi­o­li­ne. Pr­va vi­ol­ i­na je „pro­pe­va­la“ u mo­jim vre­me­na po­sto­jao je obi­čaj me­đu­sob­nog po­se­ći­va­nja,
od­lu­ka­ma vla­sti u Be­ču i gu­ve­me­ra Ta­mi­škog Ba­na­ta, ge­ne­ra­ ver­ski ži­vot je za­po­čet na­kon oslo­bo­dje­nja od Tu­ra­
ru­ka­ma 1978. go­di­ne, a do da­nas sam na­pra­ is­ti­če je žup­nik Ereš.
la Mer­si­ja, po­či­nje ma­sov­no na­se­lja­va­nje Ne­ma­ca u Ba­nat. ka. Pr­va ma­tič­na knji­ga je iz 1718.go­di­ne, ka­da je
vio 68. U pro­se­ku na­pra­vim dve vi­o­li­ne Ka­da je reč o ver­skoj to­le­ran­ci­ji, žup­nik ka­že da
(Na­vo­di –Na­rod­ni mu­zej-Pan­če­vo-is­tra­ži­va­nja- po­sta­vljen i pr­vi žup­nik, ko­ji je po pi­sa­nim do­ku­
go­di­šnje. uvek po­sto­ji ko­rak vi­še. To pod­ra­zu­me­va da uvek tre­ba
Austro­u­gar­ski pe­riod) men­ti­ma bio tu sve do 1720. go­di­ne.
Pen­zi­ju je Kru­mes do­če­kao sa ra­do­šću. da bu­de­mo otvo­re­ni jed­ni pre­ma dru­gi­ma, da vo­di­mo
Sa­mo ta­ko je u pot­pu­no­sti mo­gao da se di­ja­log. Naj­ve­ći ne­pri­ja­telj lju­di je, upra­vo ne­zna­nje.
po­sve­ti ovom po­slu. To­kom svog rad­nog 400 kon­ce­ra­ta. Sti­gli smo i do Bu­lonj Bjan­ku­ra i Pa­ri­za. U Ba­na­tu za sa­da ne po­sto­je za­jed­nič­ke mo­li­tve, Na ob­no­vi cr­kve se i da­lje ra­di. Ona du­hov­no ra­ste,
ve­ka, on je i osni­vač Gu­dač­kog kvar­te­ta. Opro­štaj­ni kon­cert bio je po­sve­ćen „Se­ća­nju na Lu­dvig kao ni li­tur­gi­je, dok ih u Be­o­gra­du, No­vom Sa­du, Su­bo­ upra­vo, na raz­li­či­to­sti­ma, jer smo svi Bož­ja de­ca.
- Go­di­na­ma smo na­stu­pa­li vr­lo uspe­šno. Ve­ru­jem van Be­to­ve­na“. ti­ci, Be­če­ju ima. U nji­ma uče­stvu­ju sve­šte­ni­ci ka­to­lič­ - Pro­gram hu­ma­ni­tar­ne or­ga­ni­za­ci­je „Ka­ri­tas“ je za­vr­
da je do­šlo vre­me da tre­ba „ko­plje ba­ci­ti u tr­nje“. Svo­ Ovaj umet­nik je pot­pu­no uve­ren da mu­zi­ka spa­ja ke, pra­vo­slav­ne i evan­ge­li­stič­ke cr­kve. Sva­ke go­di­ne, šen. Tra­jao je pet go­di­na. Za sve to vre­me je ne­se­bič­no na
ja me­sta pre­ru­sti­li smo mla­đi­ma. Odr­ža­li smo pre­ko lju­de bez ob­zi­ra ko su i oda­kle su. 25.ja­nu­a­ra sla­vi se obra­će­nje Sve­to­ga apo­sto­la Pa­vla. de­lu po­ka­za­no ka­ko se od­vi­ja hu­ma­ni­tar­ni rad sa usta­no­
Za­jed­nič­ko sve­do­če­nje ve­re u Hri­stu, za na­šeg sa­go­vor­ va­ma za na­pu­šte­nu de­cu i de­cu sa po­seb­nim po­tre­ba­ma.
ni­ka je su­šti­na stva­ri. Ta­ko­đe, spro­vo­di­mo sa­rad­nju i sa dru­gim aso­ci­ja­ci­ja­ma
ko­je se ti­me ba­ve. Sve­jed­no da li se ba­ve de­com ili od­ra­
sli­ma. Po­moć je svi­ma pru­ža­na. Ta­ko­đe, po­se­ti­li smo i
„Ma­li Lon­don“, rom­sko na­se­lje, gde su po­de­lje­ni pa­ke­ti i
pru­že­na im je ru­ka sa­rad­nje, re­kao je Ereš.
Cr­kve su nam za­seb­ne, ali nam je ve­ro­i­spo­vest za­jed­nič­ka po­ru­ču­je
Mi­halj Ereš, žup­nik cr­kve sve­tog Kar­la Bo­ro­mej­skog u Pan­če­vu Po­let i pod­sti­caj

Zajedničko svedočenje U Ri­mo­ka­to­lič­koj cr­kvi u Pan­če­vu, već vi­še od


de­set go­di­na or­ga­ni­zu­ju se bo­žić­ni kon­cer­ti. Je­di­na
na­gra­da za sve uče­sni­ke je­ste apla­uz ko­ji je iz go­di­ne

Hristove vere u go­di­nu sve ve­ći, jer sve vi­še lju­di do­la­zi u cr­kvu, bez
ob­zi­ra na ve­ro­i­spo­vest.
- Za­jed­ni­ca iz da­na u dan ra­ste du­hov­no. Cr­kva že­li
Jubilej, 25 godina od rukopoloženja župnika Mihalja Ereša
- Iz­van­red­na sa­rad­nja sa Srp­skom pra­vo­slav­nom cr­kvom i svim osta­lim cr­kva­ma - Ko­rak vi­še da bu­de otvo­re­na ne sa­mo za ver­ni­ke ka­to­li­ke, već i za
u ver­skoj to­le­ran­ci­ji - Lič­ni ju­bi­lej 25 go­di­na sve­šte­nič­kog ra­da - Iako su na­še cr­kve za­seb­ne, za­jed­nič­ka nam je sve kul­tur­ne do­ga­đa­je. In­te­re­sant­no je da mno­gi sta­ri
ve­ro­i­spo­vest. Za­jed­nič­ke mo­li­tve su za do­bro­bit za­jed­ Pan­čev­ci još uvek ni­su bi­li u ovoj cr­kvi, i da na kon­cer­te
kroz vre­me ulep­ša­va­li. Ta­ko je sve do da­nas. Dva i po ni­ce i lju­di. Ka­da bi se me­di­ji vi­še ti­me ba­vi­li bi­lo bi još
ve­ka u cr­kvi sve­tog Kar­la Bo­ro­mej­skog vr­še se ob­re­di,
što pred­sta­vlja zna­ča­jan ju­bi­lej ne sa­mo za Pan­če­vo
bo­lje za sve, na­gla­ša­va Ereš.
U čast ju­bi­le­ja
već i ši­re. To je naj­bo­lji do­kaz da je sa­ču­va­na isto­ri­ja Isto­rij­ski ar­hiv u Pan­če­vu je iz­da­vač knji­ge
Dom svih re­li­gi­ja
ali i ver­ska to­le­ran­ci­ja. „250 go­di­na Ka­to­lič­ke cr­kve u Pan­če­vu“ .
- Za­hva­lan sam Bo­gu što sam sve­šte­no li­ce. Prošla Pre tri go­di­ne Cr­kva sve­tog Kar­la Bo­ro­mej­skog „….Ova knji­ga je štam­pa­na, da ima­ju­ći uvid u
go­di­na je bila go­di­na mo­jih lič­nih ju­bi­le­ja - 25 go­di­na do­bi­la je no­vo­sa­gra­đe­ni Dom sve­tog Am­bro­zi­ja. To pri­bli­žno 300 go­di­na ri­mo­ka­to­lič­ke cr­kve na­kon
od ru­ko­po­lo­že­nja i 14 go­di­na slu­žbe u pan­če­vač­koj je po­moć­ni obje­kat u okvi­ru cr­kve u ko­ji se oku­plja­ju vla­da­vi­ne Tu­ra­ka i u 250 go­di­na sa­da­šnje cr­kve,
Ka­to­lič­koj cr­kvi. Pan­če­vu du­gu­jem mno­go, kao i lju­di­ lju­di do­bre vo­lje raz­li­či­tih na­ci­ja i re­li­gi­ja. vi­dev­ši ona na­sto­ja­nja, od­ri­ca­nja i is­traj­nost sa
ma sa ko­ji­ma ži­vim i ko­ji mi po­ma­žu da oba­vljam sve­ - Iz­grad­nju ovog Do­ma fi­nan­si­ra­la je Ita­li­jan­ska ko­jom su je gra­di­li, ulep­ša­va­li na­ši pre­ci i di­ve­
šte­nič­ku slu­žbu, ka­že Mi­halj Ereš, žup­nik Cr­kve sve­tog hu­ma­ni­tar­na or­ga­ni­za­ci­ja Ka­to­lič­ke cr­kve „Ka­ri­tas ći se nji­ho­voj ostav­šti­ni da su­sret­ne­mo ži­vo­ga
Crkva Svetog Karla Boromejskog Kar­la Boromejskog. Am­bro­zi­ja­na“. „Ka­ri­tas“ je iz­u­zet­no za­do­vo­ljan od­no­si­ Bo­ga…..“, deo je ci­ta­ta uvod­nog de­la).
Žup­nik Ereš ima pu­no le­pih re­či za sa­rad­nju sa ma me­đu lju­di­ma u vi­še­na­ci­o­nal­noj sre­di­ni. Po­zna­to je
Bli­zu je 300 go­di­na od po­sto­ja­nja Ri­mo­ka­to­lič­ke grad­skim vla­sti­ma Pan­če­va. On uka­zu­je na iz­van­red­ne da na pod­ruč­ju pan­če­vač­ke op­šti­ne ži­vi 27 na­ci­o­nal­nih do­la­ze i ate­i­sti. Ipak, bit­no je da ovaj grad, na­ša za­jed­ni­
cr­kve u Pan­če­vu i 250 go­di­na od po­di­za­nja cr­kve sve­ kon­tak­te sa sve­šten­stvom Srp­ske pra­vo­slav­ne cr­kve i za­jed­ni­ca. Ta raz­li­či­tost pot­po­ma­že da ima­mo do­bru ca, ra­ste ne sa­mo ma­te­ri­jal­no već i du­hov­no. Su­šti­na ve­re
tog Kar­la Bo­ro­mej­skog. Ovaj hram ri­mo­ka­to­li­ka naj­sta­ osta­lih cr­ka­va. sa­rad­nju sa pra­vo­slav­nom i pro­te­stant­skom cr­kvom. je da pri­bli­ži ve­ro­va­nje ži­vo­tu, na­gla­sio je Mi­halj Ereš,
ri­je je zda­nje u Pan­če­vu. Za nje­no tra­ja­nje i op­sta­nak - Pan­če­vo mo­že da po­slu­ži za pri­mer. Cr­kve od­lič­ Ta­kvim po­na­ša­njem da­je­mo sve­tu pra­vu sli­ku i jed­no žup­nik Cr­kve sve­tog Kar­la Bo­ro­mej­skog u Pan­če­vu.
tre­ba bi­ti za­hva­lan na­šim pre­ci­ma, ko­ji su je gra­di­li i no sa­ra­đu­ju. Do­la­zi­mo jed­ni dru­gi­ma. Naj­bo­lji pri­mer dru­go sve­do­čan­stvo o na­ma, ka­že Ereš. Ma­ri­ja Vuk­sa­no­vić

32 33
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Ko­li­ko je­zi­ka čo­vek zna to­li­ko vre­di KUL­TUR­NI ŽI­VOT RU­MU­NA U BA­NAT­SKOM NO­VOM SE­LU

Kursevi makedonskog jezika Kultura nasušna potreba


- U od­no­su na dru­ge na­ci­o­nal­ne­ma­nji­ne ma­ke­don­ski je­zik za­po­sta­vljen - Do ras­pa­da SFRJ - Ba­nat­sko No­vo Se­lo iz­ne­dri­lo ple­ja­du is­tak­nu­tih po­sle­ni­ka u kul­tu­ri od ko­jih su ne­ki svet­
ma­ke­don­ski je­zik u pan­če­vač­koj op­šti­ni bio u slu­žbe­noj upo­tre­bi skog re­no­mea - Ru­mun­ska na­ci­o­nal­na ma­nji­na, na sta­zi du­žoj od dva ve­ka, za­jed­no sa ve­ćin­
skim Sr­bi­ma do­pri­no­si raz­vo­ju mul­ti­kul­tu­ral­no­sti u ovom de­lu Ba­na­ta
Ma­ke­don­ski na­rod u Sr­bi­ji je od kon­sti­tut­iv­nog u Sa­gle­da­va­ju­ći sta­nje ostva­ri­va­nja pra­va na obra­
SFRJ, nje­nim ras­pa­dom pre­ko no­ći po­stao na­ci­o­nal­na zo­va­nje na ma­ke­don­skom je­zi­ku Na­ci­o­nal­ni sa­vet Naj­ve­ći broj gra­đa­na ru­mun­ske na­ci­o­nal­no­sti u pe­vač­ko dru­štvo, osno­va­no 1866, a za­tim i Ru­mun­ski
ma­nji­na i kao ta­kav se na­šao u ne­za­vid­nom po­lo­ža­ju u ma­ke­don­ske za­jed­ni­ce je od­lu­čio da or­ga­ni­zu­je kurs gra­du Pan­če­vu skon­cen­tri­san je u Bant­skom No­vom cr­kve­ni mu­ški hor, osno­van 1870. go­di­ne. Van cr­kve,
od­no­su na osta­le na­ci­o­nal­ne ma­nji­ne. Dru­ge ma­nji­ne ma­ke­don­skog je­zi­ka pod na­zi­vom „Do­bro do­šli na Se­lu. Njih ima i u na­se­lje­nim me­sti­ma Ja­bu­ka, Glo­gonj, ova pe­vač­ka dru­štva su na­stu­pa­la na broj­nim pri­red­
su go­di­na­ma ima­le raz­ne ob­li­ke or­ga­ni­zo­va­nja u obla­sti ma­ke­don­ski je­zik“. Sma­tra se da će ovaj vid iz­uč­ a­va­nja Do­lo­vo, Omo­lji­ca, a u ma­njem bro­ju i o sta­lim na­se­lje­ ba­ma odr­ža­va­nim u pri­vat­nim krč­ma­ma. Kul­tur­ne
slu­žbe­ne upo­tre­be je­zi­ka i pi­sma, na­ci­o­nal­ne kul­tu­re, ma­ke­don­skog je­zi­ka po­slu­ži­ti kao osno­va za ve­će in­te­ nim me­sti­ma na­stu­pe osim ova dva dru­štva pri­pre­ma­li su i čla­no­vi
obra­zo­va­nja, in­for­mi­sa­nja, za­po­šlja­va­nja u jav­nim in­sti­ re­so­va­nje za da­lje uče­nje je­zi­ka u obra­zov­nim in­sti­tu­ Po­red ču­va­nja voj­ne gra­ni­ce ba­ve­ći se po­ljo­pri­vre­ Va­tro­ga­snog dru­štva.
ci­ja­ma. Kur­se­vi ma­ke­don­skog je­zi­ka dom i sto­čar­stvom, gra­đa­ni Ba­nat­skog No­vog Se­la su U jed­nom do­ku­men­tu iz 1890. go­di­ne na­vo­di se
su bes­plat­ni i po­se­ću­ju ih po­la­zni­ci raz­vi­ja­li raz­ne ob­li­ke so­ci­jal­nog i kul­tur­nog ži­vo­ta. Raz­vi­ da je Ru­mun­sko pe­vač­ko dru­štvo odr­ža­lo kon­cert u
uz­ra­sta od 7 do 77 go­di­na, bez ob­zi­ ja­nje kul­tur­nih ak­tiv­no­sti u ovom se­lu je bi­lo, pre sve­ga, ugo­sti­telj­skom objek­tu Mi­ha­e­la Cla­i­ne­ra. Iz jed­nog
ra ko­joj na­ci­ji pri­pa­da­ju. Po­seb­no je zbog na­sto­ja­nja da se oču­va pra­vo­slav­na ve­ra kod oba sa­ču­va­nog pla­ka­ta iz 1903. go­di­ne sa­zna­je­mo da je
ve­li­ki in­te­res ta­mo gde su lju­di bo­lje na­ro­da - Sr­ba i Ru­mu­na. Oku­plja­li su se u za­jed­nič­koj ovo pe­vač­ko dru­štvo odr­ža­lo i kon­cert u ka­fa­ni Đor­
oba­ve­šte­ni i upo­zna­ti sa tim. Naj­bo­ cr­kvi sa­gra­đe­noj 1765. od na­bo­ja, ko­ja je iz­go­re­la 1788. đa Jo­va­no­vi­ća. Pre Dru­gog svet­skog ra­ta pri­red­be i
lji pri­mer je Ja­bu­ka gde ima pre­ko go­di­ne za vre­me Tur­sko-austrij­skog ra­ta. Tom pri­li­kom kon­cer­ti odr­ža­ni su i u krč­ma­ma Đo­ke Ste­ji­ća, Kle­
60 po­la­zni­ka, a u Ka­ča­re­vu, ta­ko­đe su iz­go­re­li i pr­vi do­ku­men­ti, cr­kve­ni spi­si, iko­ne i kult­ni me­na i Fran­za (la Sfâra), a na­kon ra­ta u Ka­fa­ni kod
ima­mo ve­li­ki broj po­la­zni­ka. Pre­da­ pred­me­ti. Za­jed­nič­kim na­po­ri­ma me­šta­na, 1805. go­di­ „Šan­te”.
vač je pro­fe­sor ma­ke­don­skog je­zi­ka, ne je za­po­če­lo po­di­za­nje sa­da­šnjeg hra­ma Ru­mun­ske Pri­god­ni kon­cer­ti su naj­če­šće odr­ža­va­ni pri­li­kom
a ra­di se po pro­gra­mu za stran­ce, pra­vo­slav­ne cr­kve, ko­ji je bio za­jed­nič­ka cr­kva za pri­pad­ obe­le­ža­va­nja ve­li­kih cr­kve­nih pra­zni­ka - Bo­ži­ća, Vas­
bu­du­ći da Ma­ke­don­ci u Voj­vo­di­ni ili ni­ke oba na­ro­da, do odva­ja­nja 1872. go­di­ne. kr­sa, Du­ho­va, itd. Ka­rak­te­ri­stič­ni ob­lik ne­go­va­nja
go­vo­re je­zi­kom iz svog kra­ja ili ga kul­tur­nih tra­di­ci­ja Ru­mu­na u ovom se­lu po­sle Dru­gog
uop­šte ne zna­ju. Cr­kve­ni ho­ro­vi oko­sni­ca oku­plja­nja svet­skog ra­ta je bio „Žo­ku” (igran­ke), ko­je su se or­ga­
- Ve­li­ki broj Ma­ke­do­na­ca je ni­zo­va­le sva­ke ne­de­lje, ali i pri­li­kom sla­va, svad­bi,
za­bo­ra­vio ma­ter­nji je­zik. Prav­da­ju Or­ga­ni­za­va­ni ob­li­ci kul­tur­nog ži­vo­ta, ka­ko kod kr­šte­nja, itd.
se ne­do­stat­kom sa­go­vor­ni­ka u me­šo­ Sr­ba ta­ko i kod Ru­mu­na, u Ba­nat­skom No­vom Se­lu Broj­ni mu­zič­ki an­sam­bli ko­je su naj­če­šće sa­či­nja­
Na prvom času na kursu makedonskog jezika vi­tim bra­ko­vi­ma, uti­ca­jem sre­di­ne va­li sa­mo­u­ki mu­zi­ča­ri, ta­ko­đe, su bit­na ka­ri­ka u oču­va­
u ko­joj ži­ve, ret­kim kon­tak­ti­ma sa nju kul­tur­nih tra­di­ci­ja Ru­mu­na, po­seb­no, auten­tič­nog
tu­ci­ja­ma, upra­vi i vla­sti. Kao no­vo­na­sta­la, ma­ke­don­ska ma­ti­com. Naj­ve­ći broj Ma­ke­do­na­ca je po­ti­snuo je­zik fol­klo­ra i na­rod­nog stva­ra­la­štva. Isto ta­ko, Du­vač­ko
ma­nji­na po­sta­la je ne­si­gur­na. Mu­či­lo ju je pi­ta­nje šta će mi­sle­ći da im sme­ta jer su hte­li da se što vi­še pri­la­go­de dru­štvo, po­zna­ti­je pod na­zi­vom „Fan­fa­ra”, pa sve do
bi­ti s njom i u ko­joj me­ri će joj se pro­me­ni­ti ži­vot. Sve ovo sre­di­ni u ko­joj ži­ve. Za­što je za­po­sta­vljen ma­ke­don­ski vi­ših ob­li­ka kul­tur­nog or­ga­ni­zo­va­nja kao što su kul­tur­
se u ve­li­koj me­ri iz­ra­zi­lo pri­li­kom po­pi­sa 2002. go­di­ne. je­zik? Je­di­ni od­go­vor na to pi­ta­nje je neo­r­ga­ni­zo­va­ na umet­nič­ka dru­štva, aso­ci­ja­ci­je (npr. „ASTRA”, KUD
Po­da­ci go­vo­re da se pro­ce­nat Ma­ke­do­na­ca na­glo sma­ nost Ma­ke­do­na­ca u Sr­bi­ji po­sle ras­pa­da biv­še za­jed­ „Va­le­ri­je Dok­na”), ak­tiv­no­sti u okvi­ru Do­ma kul­tu­re
njio. Do­dat­nu ne­si­gur­nost uve­ća­li su i te­ku­ći do­ga­đa­ji. nič­ke dr­ža­ve. Da­nas se či­ne ve­li­ki na­po­ri da se is­pra­ve (knji­žev­na udru­že­nja i pu­bli­ci­stič­ke ak­tiv­no­sti), do­pri­
- Do ras­pa­da biv­še Ju­go­sla­vi­je ma­ke­don­ski je­zik i ne­ki stva­ri, ob­ja­šnja­va Li­lja­na La­za­re­ska, pro­fe­sor ne­le su oču­va­nju na­ci­o­nal­ne sve­sti i po­sle vi­še od dva
pi­smo su bi­li u slu­žbe­noj upo­tre­bi u op­šti­ni Pan­če­vo. ma­ke­don­skog je­zi­ka. ve­ka od na­se­lja­va­nja u ovo se­lo ju­žnog Ba­na­ta.
Bi­rač­ki ma­te­ri­ja­li, gla­sač­ki li­sti­ći, na­zi­vi je­di­ni­ca lo­kal­ Do sa­da su za­vr­še­ni kur­se­vi u Vra­nju, Ni­šu, No­vom Sa uvo­đe­njem vi­še­stra­nač­kog si­ste­ma u Sr­bi­ji
ne sa­mo­u­pra­ve i na­se­lja bi­li su dvo­je­zič­no is­pi­sa­ni, Sa­du, Zre­nja­ni­nu, Plan­di­štu, Vr­šcu i Gu­du­ri­ci. U to­ku na­sta­ju no­vi ob­li­ci or­ga­ni­za­va­nja ru­mun­ske na­ci­on­ al­
na srp­skom i ma­ke­don­skom je­zi­ku. Sve to je ra­di­la su u Ka­ča­re­vu, Ja­bu­ci i Le­skov­cu, a usko­ro će po­će­ti i u Muški hor RPC ne za­jed­ni­ce u Voj­vo­di­ni, pa i u sa­mom Ba­nat­skom
ta­da po­sto­je­ća pre­vo­di­lač­ka slu­žba. Sve ovo uki­nu­to Glo­go­nju, Su­bo­ti­ci i dru­gim me­sti­ma gde po­sto­ji in­te­re­ No­vom Se­lu, kao što su Za­jed­ni­ca Ru­mu­na u Ju­go­sla­vi­
je 1991. go­di­ne Sta­tu­tom pan­če­vač­ke op­šti­ne, ka­že so­va­njae za iz­u­ča­va­nje ma­ke­don­skog je­zi­ka. po­sto­ja­li su još po­lo­vi­nom XIX ve­ka. Oni su se ma­ni­fe­ ji (CRI), da­nas Za­jed­ni­ca Ru­mu­na u Sr­bi­ji (CRS) či­ji čla­
Jo­van Ra­de­ski pred­sed­nik Na­ci­o­nal­nog sa­ve­ta ma­ke­ sto­va­li pr­ven­stve­no u okvi­ru vo­kal­nih ama­ter­skih gru­ no­vi osni­va­ju KUD „Dr Ra­du Flo­ra” i Od­sek za kul­tu­ru
don­ske za­jed­ni­ce u Re­pu­bli­ci Sr­bi­ji. Bi­lja­na La­za­re­ska pa ili kroz pe­vač­ka dru­šta­va kao što su Srp­sko cr­kve­no i umet­nost Do­ma kul­tu­re (DAC).

34 35
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Naj­bit­ni­ja ka­ri­ka u lan­cu kul­tur­nih ak­tiv­no­sti kod Sva­ka­ko, ne tre­ba za­bo­ra­vi­ti broj­ne in­te­lek­tu­al­ vla­snik i glav­ni ured­nik bio Pe­tru Stoj­ka. Ča­so­pis je nog ži­vo­ta ru­mun­ske za­jed­ni­ce u Ba­nat­skom No­vom
ru­mun­skog ži­vlja u se­lu bi­la su ama­ter­ska po­zo­ri­šta. ce i kni­žev­ni­ke ko­ji su osta­vi­li du­bok trag ne sa­mo u po­red pre­te­žno pe­da­go­ških ru­bri­ka, na­me­nje­nih pr­ven­ Se­lu ogra­ni­ča­van i spu­ta­van. Pre­pre­ke su naj­če­šće bi­le
Pr­vi po­zo­ri­šni ko­ma­di su iz­ve­de­ni još u dru­goj po­lo­ kul­tur­nom raz­vo­ju se­la, već i ce­log re­gi­o­na. Ne­ki od stve­no se­o­skim uči­te­lji­ma, do­no­sio ve­sti iz ze­mlje i ino­ po­li­tič­ke i ide­o­lo­ške pri­ro­de. U po­je­di­nim isto­rij­skim
vi­ni XIX ve­ka. U no­vi­je do­ba, po­zo­ri­šna ak­tiv­nost je njih su ste­kli svet­sku sla­vu, i ta­ko da­li svoj do­pri­nos stran­stva, ali i in­for­ma­ci­je iz sa­mog se­la. No­vo­se­lja­nin raz­do­blji­ma do­la­zi­lo je do uni­šta­na­va­nja do­ku­me­na­ta
do­sti­gla do pro­fe­si­na­li­zma. Broj­na glu­mač­ka ime­na obo­ga­ći­va­nju su­ži­vo­ta i afir­ma­ci­ji pan­če­vač­ke op­šti­ne Pe­tru Bal­no­žan-Me­ri­še­sku je 1927. u Pan­če­vu iz­dao i spi­sa kao do­ka­za po­sto­ja­nja i bo­ga­tog an­ga­žo­va­nja
en­tu­zi­ja­sta i ama­te­ra, za­si­gur­no će ima­ti ve­li­ki uti­caj i sa­me dr­ža­ve. Tu se pre svih svr­sta­va po­zna­ti lin­gvi­sta ča­so­pis „Lu­mi­na” („Sve­tlost”). Ba­nat­sko No­vo Se­lo je na kul­tur­nom pla­nu. Ipak, za­hva­lju­ju­ći en­tu­zi­ja­sti­ma
prof. dr Ra­du Flo­ra, či­je se ime na­la­zi u pre­sti­žnoj da­lo i tri di­rek­to­ra NIU „Li­ber­ta­tea” iz Pan­če­va: Aurel kao što su Tra­jan Flo­ra, Ilie Ba­ba, Ste­van Đa­ko­no­vić
en­ci­klo­pe­di­ji „Bri­ta­ni­ca”. ko­ji je iza se­be osta­vio ve­li­ki Ga­vri­lo­va, Va­si­lea Be­ku i Ma­ri­o­a­ru Sto­ja­no­vić, kao i i po­seb­no nje­go­va „Za­vi­čaj­na zbir­ka” kao i dru­gim lju­
broj knji­ga na ru­mun­skom, srp­skom, kao i na broj­nim ne­ko­li­ko no­vi­na­ra i sa­rad­ni­ka ove no­vin­ske i iz­da­vač­ bi­te­lji­ma i po­zna­va­o­ci­ma isto­ri­je se­la, po­što­va­o­ci­ma
svet­skim je­zi­ci­ma. ke usta­no­ve. Ne­iz­o­stav­no tre­ba po­me­nu­ti ime Ioana bo­ga­stva su­ži­vo­ta i mul­ti­kul­tu­ra­li­zma, sa­ču­va­no je
Vred­ni No­vo­se­lja­ni su i u pro­šlo­sti štam­pa­li i pre­ Flo­re, ve­li­kog ru­mun­skog pe­sni­ka svet­skog re­no­mea, do­volj­no ar­hiv­ske gra­đe da se do­ča­ra sli­ka jed­nog na­ro­
vo­di­li knji­ge. Se­o­ski ka­pe­lan Ru­mun­ske pra­vo­slav­ne se­kre­ta­ra Udru­že­nja kni­žev­ni­ka Ru­mu­ni­je i ne­ka­da­ da ko­ji je put svo­je isto­ri­je u Ba­nat­skom No­vom Sa­lu
cr­kve, Tri­fon Mi­li­ta­riu, je 1884. go­di­ne u Štam­pa­ri­ji šnjeg no­vi­na­ra ko­ji je pre­ra­no pre­mi­nuo po­čet­kom ove tra­si­rao na sta­zi du­žoj od dva ve­ka, ra­me uz ra­me sa
Kar­la Vi­ti­šla­ge­ra u Pan­če­vu štam­pao knji­gu Ioane Bol­ go­di­ne. srp­skim na­ro­dom, nje­go­vom kul­tu­rom i tra­di­ci­jom.
le, pod na­slo­vom „Pri­ruč­nik za ra­ci­o­nal­no ga­ja­nje svi­ Na­rav­no, ne tre­ba be­ža­ti ni od či­nje­ni­ce da je
le­nih bu­ba”. Ova knji­ga je pre­ve­de­na sa ne­mač­kog na to­kom isto­ri­je, če­sto, tok raz­vo­ja kul­tur­nog i du­hov­ Pri­pre­mi­li Va­len­tin Mik i Ilie Ba­ba
ru­mun­ski je­zik, a jed­no vre­me je slu­ži­la i kao po­moć­ni
škol­ski udž­be­nik. Pred Dru­gi svet­ski rat, Tra­jan Mar­
gi­ti­ćan iz Ba­nat­skog No­vog Se­la i Ro­man Kri­stea iz
Scena iz pozorišne predstave na rumunskom jeziku Glo­go­nja, štam­pa­ju knji­gu na­rod­nih pe­sa­ma, pre­te­žno
lju­bav­nih i po­sko­či­ca. Pe­sme su sa­ku­plja­li u se­lu, ali i
na tok da­ljeg raz­vo­ja kul­tur­nog ži­vo­ta se­la. Uz sve to po dru­gim me­sti­ma pan­če­vač­ke op­šti­ne na­sta­nje­nim
se, na­rav­no, ubra­ja­ju i de­či­je po­zo­ri­šne gru­pe. Iz njih Ru­mu­ni­ma. Pe­sme su ob­ja­vlje­ne pod na­slo­vom „Na­rod­
su ka­sni­je sta­sa­li broj­ni glum­ci ama­te­ri, na­de po­zo­ri­ ne pe­sme iz ju­go­slo­ven­skog Ba­na­ta”. SKPD „Đe­tvan“ Voj­lo­vi­ca
šnog ama­te­ri­zma, po­seb­no za­pa­že­nih i na­gra­đe­nih na Osim ho­ro­va, du­vač­kih or­ke­sta­ra i dru­gih aso­ci­ja­ci­

Verni čuvar slovačke tradicije


„Po­zo­ri­šnim da­ni­ma Ru­mu­na”, ko­ji se odr­že­va­ju tre­a­di­ ja, go­di­ne 1895. osno­va­na je u se­lu i Ban­ka „Sen­ti­ne­la”
ci­o­nal­no već tri i po de­ce­ni­je. (Stra­ža). Bi­la je to kre­dit­na usta­no­va i šte­di­o­ni­ca sa
Po­red glu­ma­ca „Po­zo­ri­šni da­ni Ru­mu­na” su is­ta­ po­čet­nim ka­pi­ta­lom od 80.000 kru­na, što je bi­la pri­lič­
kli i dva na da­le­ko ču­ve­na umet­ni­ka, (sce­no­gra­fa), no ve­li­ka su­ma za ono vre­me. Me­đu­tim, po­red svo­je
aka­dem­skog va­ja­ra Li­vi­u­sa Bal­no­ža­na i aka­dem­skog
sli­ka­ra Jo­ne­la Po­po­vi­ća.
Ne­iz­be­žno tre­ba na­gla­si­ti či­nje­ni­cu, da su se kao
osnov­ne na­me­ne da pod­sti­če se­lja­ne na šted­nju, pre­
ko ove ban­ke se vr­ši­la pret­pla­ta na li­sto­ve, ča­so­pi­se,
ka­len­da­re i knji­ge štam­pa­ne na ru­mun­skom je­zi­ku u
u Banatu
naj­ve­ći en­tu­zi­ja­sti i ujed­no naj­stra­sni­ji kul­tur­ni ak­ti­ Si­biu, Bra­šo­vu i dru­gde. Ka­da se uka­že isto ili slič­no in­te­re­so­va­nje, ali i
vi­sti u re­do­vi­ma cr­kve­nog ho­ra, fan­fa­ra i fol­klor­nih po­tre­ba lju­di da oču­va­ju svoj na­ci­o­nal­ni iden­ti­tet,
sek­ci­ja is­ti­ca­li pr­ven­stve­no ze­mljo­rad­ni­ci, lju­di ko­ji­ma Kon­fe­ren­ci­je ru­mun­ske in­te­li­gen­ci­je kao što se to po­ka­za­lo kod Slo­va­ka, ko­ji su se na ove
je ba­vlje­nje ne­kim vi­dom kul­tur­nih ak­tiv­no­sti bi­la pro­sto­re na­se­li­li pre vi­še od dva ve­ka, on­da se for­mi­ra
du­šev­na hra­na, ali i sta­tu­sni sim­bol pa i inat vre­me­nu U Ba­nat­skom No­vom Se­lu 1894. go­di­ne, 16. ju­na Dru­štvo sa svo­jim pro­gra­mom ra­da i Sta­tu­tom ko­ji
u ko­jem su ži­ve­li. i 3. av­gu­sta odr­ža­ne su u se­lu ta­ko­zva­ne Kon­fe­ren­ de­fi­ni­še taj rad.
ci­je ru­mun­ske in­te­li­gen­ci­je na ko­ji­ma su uče­stvo­va­li Ta­ko je na­sta­lo Dru­štvo „Đe­tvan“ ko­je je ute­me­lje­
Uči­te­lji je­zi­ka i tra­di­ci­je vr­sni in­te­lek­tu­al­ci. Pe­tru Stoj­ka (po­zna­ti pu­bli­ci­sta), no na oču­va­nju iden­ti­te­ta slo­vač­ke kul­tu­re, tra­di­ci­je
sa­ra­đi­vao je u mno­gim li­sto­vi­ma na ru­mun­skom je­zi­ i obi­ča­ja. To pod­ra­zu­me­va sve ono što su sa so­bom
Ve­o­ma bi­tan fak­tor u oču­va­nju tra­di­ci­je, je­zi­ka i ku u on­da­šnjoj Austro-Ugar­skoj. Kao se­o­ski uči­telj do­ne­li na­ši pre­ci u voj­lo­vač­ke ata­re.
na­ci­o­nal­ne kul­tu­re bi­lo je ško­lo­va­nje na ma­ter­njem ure­đu­je ča­so­pis „Pe­da­go­ški raz­go­vo­ri”. Ko­sta Ca­ri­na „Đe­tvan“ u svom ime­nu no­si pred­znak kul­tur­nog
je­zi­ku. Go­to­vo da ni­je bi­lo uči­te­lja u se­lu a da ni­je (kni­žev­nik i pu­bli­ci­sta), pi­sao je na ma­đar­skom je­zi­ku ka­rak­te­ra, što zna­či da se ba­vi svim vi­do­vi­ma kul­tur­nog
dao svoj do­pri­nos oču­va­nju ovih vred­no­sti. Da­nas ali i pre­vo­dio kni­žev­na de­la sa srp­skog i ru­mun­skog stva­ra­la­štva i oču­va­njem tra­di­ci­je, obi­ča­ja i isto­ri­je.
je Osnov­na ško­la „Žar­ko Zre­nja­nin” iz Ba­nat­skog na ma­đar­ski je­zik. Iz to­ga vre­me­na po­znat je i Joan Slo­vač­ko kul­tur­no-umet­nič­ko dru­štvo „Đe­tvan“ Najmlađi članovi Đetvana mali folklor
No­vog Se­la je­di­na ško­la u op­šti­ni Pan­če­vo gde se Ga­špar, uči­telj i ho­ro­vo­đa. u svom ime­nu no­si i pro­svet­ni ka­rak­ter. To zna­či da
na­sta­va u svim raz­re­di­ma od pr­vog do osmog raz­re­ Što se ti­če pu­bli­ci­stič­kih ak­tiv­no­sti me­šta­na ru­mun­ ne­gu­je i ople­me­nju­je slo­vač­ki iden­ti­tet či­sto­tom slo­ Te­me­lji „Đe­tva­na“ po­sta­vlje­ni su 1975. go­di­ne. Od
da, upr­kos ma­lom bro­ju uče­ni­ka, od­vi­ja i na ru­mun­ ske na­ci­o­nal­no­sti zna­čaj­no je na­gla­si­ti iz­la­zak ča­so­pi­ vač­ke re­či i pi­sma, ču­va­mo ih od za­bo­ra­va za no­ve ta­da, pa sve do da­nas, kon­ti­nu­i­ra­ni rad osta­vlja tra­go­
skom je­zi­ku. sa „Con­vor­bi­ri pe­da­go­gi­ce” iz­me­đu 1886-1888, či­ji je ge­ne­ra­ci­je. ve uspe­ha za sve ge­ne­ra­ci­je voj­lo­vač­kih Slo­va­ka.

36 37
XXI vek broj 4 broj 4 XXI vek

Slo­vač­ko Kul­tur­no-pro­svet­no Dru­štvo „ĐE­TVAN“ - Sek­ci­ja za do­ma­ću ra­di­nost ob­u­hva­ta gru­pu za Ce­lo­ku­pan rad, pro­gra­me, pro­jek­te i pred­sta­ve Po­no­sni smo na tri­de­se­tro­go­di­šnji „Đe­tva­nov“ rad.
iz Pan­če­va je do­bro­volj­no Udru­že­nje gra­đa­na ko­ji su tra­di­ci­o­nal­no do­ma­ćin­stvo i sek­ci­ju ve­zi­lja. po­se­ću­ju i pra­te pred­stav­ni­ci op­štin­skih vla­sti, ugled­ni Po­no­sni smo što op­sta­je­mo iako ra­di­mo vo­lon­ter­ski.
za­in­te­re­so­va­ni da se kroz de­lat­no­sti Dru­štva ak­tiv­ni­je - Li­te­rar­na sek­ci­ja oku­plja sve za­in­te­re­so­va­ne za lju­di i pred­stav­ni­ci kul­tur­no-umet­nič­kog ži­vo­ta Pan­če­ Di­či­mo se kva­li­te­tom svo­jih pro­gra­ma bez ob­zi­ra na to
i or­ga­ni­zo­va­ni­je ba­ve kul­tur­no-pro­svet­nim ra­dom na ne­go­va­nje slo­vač­kog je­zi­ka i knji­žev­no­sti. Tu su i li­kov­ va, Be­o­gra­da i ce­le Voj­lo­vo­di­ne. Na­ši go­sti sve če­šće su ko­li­ko nas broj­ča­no ima.
pod­ruč­ju op­šti­ne Pan­če­vo. na sek­ci­ja i et­no­graf­ska sek­ci­ja. i am­ba­sa­do­ri i dru­ge uva­že­ne lič­no­sti jav­nog ži­vo­ta. Svi or­ga­ni upra­ve „Đe­tva­na“ ose­ća­ju se od­go­vor­
Sta­tut pred­vi­đa i for­mi­ra­nje no­vih sek­ci­ja uko­li­ko Iz­da­ta je i Mo­no­gra­fi­ja „30 go­di­na Đe­tva­na“ u nim da član­stvu i gra­đa­ni­ma - na­šim su­nard­ni­ci­ma,
se uka­že po­tre­ba i za­i­ne­re­so­va­nost i ako to do­pri­no­si ko­joj su sa­bra­ni svi re­zul­ta­ti u pe­ri­o­du od 1975. do Slo­va­ci­ma, ob­ja­sni­mo do­ne­te od­lu­ke o uki­da­nju slo­
obo­ga­ći­va­nju ra­da Dru­štva. 2005. go­di­ne. Mo­no­gra­fi­ja ob­u­hva­ta sve ge­ne­ra­ci­je vač­kog je­zi­ka kao slu­žbe­nog u na­šoj MZ Voj­lo­vi­ca.
Oku­plje­ni oko „Đe­tva­na“ od naj­mla­đih do naj­sta­ri­ ak­tiv­nih uče­sni­ka u sek­ci­ja­ma. Pred­sta­vlje­ni su i do­bit­ Po­ku­ša­će­mo da ob­ja­sni­mo sve po­sle­di­ce ove od­lu­ke
jih, ali sa mla­dim slo­vač­kim sr­ci­ma ču­va­mo na­šu tra­di­ ni­ci po­seb­nih na­gra­da. na rad na­šeg Dru­štva i ukup­no slo­vač­ko gra­đan­stvo.
ci­ju i obi­ča­je. Sva­ke go­di­ne kroz Dru­štvo pro­đe vi­še od Ta­ko­đe, iz­dat je i Đe­tva­nov Bil­ten u ko­jem su ob­u­ Tru­di­će­mo se da iz­na­đe­mo mo­guć­nost da se ja­če uti­če
200 ak­tiv­nih uče­sni­ka. Uče­stvu­je­mo na tra­di­ci­o­nal­nim hva­će­ni re­zul­ta­ti ra­da za pe­riod od 2005. do 2008. na iz­me­nu ove od­lu­ke u na­šu ko­rist.
fe­sti­va­li­ma Slo­va­ka, svim grad­skim kao i na me­đu­na­ go­di­ne. Ovo je do­bra pri­li­ka za pi­ta­nje: „Da li po­sle vi­še­de­ce­
rod­nim fe­sti­va­li­ma pred­sta­vlja­ju­ći kul­tur­nu ba­šti­nu Auto­ri Bil­te­na su čla­no­vi Uprav­nog od­bo­ra, ru­ko­vo­ nij­skog ra­da is­pu­nje­nog broj­nim pri­zna­nji­ma Slo­va­ci u
Slo­va­ka iz Ba­na­ta i Pan­če­va stal­no do­pu­nju­ju­ći na­šu di­o­ci sek­ci­ja, kao i dru­gi čla­no­vi „Đe­tva­na“. Bil­ten ob­u­ Voj­lo­vi­ci, ko­ji pre­zen­tu­ju ne sa­mo na­šu ma­njin­sku za­jed­
ri­zni­cu di­plo­ma­ma, po­hva­la­ma i dru­gim pri­zna­nji­ma. hva­ta do­ga­đa­nja na svim ma­fi­fe­sta­ci­ja­ma u pro­te­kle ni­cu već i op­šti­nu Pan­če­vo i Sr­bu­i­ju ne za­slu­žu­je­mo da
Ak­tiv­ni smo uče­sni­ci na grad­skim, pan­če­vač­kim če­tri go­di­ne. On sve­do­či o ak­tiv­nom pri­su­stvu na­ših se odo­bri upo­tre­ba slo­vač­kog kao slu­žbe­nog je­zi­ka.
ma­ni­fe­sta­ci­ja­ma i ne­go­va­te­lji mul­ti­kul­tu­ral­ne sa­rad­ čla­no­va na ma­ni­fe­sta­ci­ja­ma i osvo­je­nim na­gra­da­ma
nje sa svim na­ci­o­nal­nim ma­nji­na­ma. Re­dov­no uče­stvu­ kao i fi­nan­sij­sko po­slo­va­nje. Pred­sed­nik SKPD „Đe­tvan“ Mi­ro­slav Ora­vec
je­mo na:
Starija folklorna grupa na festivalu u Očovoj u Slovačkoj - Voj­lo­vač­kim že­te­lač­kim da­ni­ma;
- Pa­stir­skom kne­zu;
Osnov­ni ci­lje­vi i za­da­ci Dru­štva pro­is­ti­ču iz oba­ve­ - Da­ni­ma Te­re­zi­je Ne­de­ljo­ve Hra­ško­ve;
za utvr­đe­nih za­ko­nom i Usta­vom, od­lu­ka­ma or­ga­na - Et­no gla­su;
Dru­štva, a ostva­ru­ju se kroz raz­li­či­te vi­do­ve ku­lur­no- - Fol­klor­nim i pe­vač­kim smo­tra­ma od op­štin­skog
umet­nič­kog i pro­svet­nog ra­da. Za­da­ci Dru­štva su: do po­kra­jin­skog zna­ča­ja;
- Pod­sti­ca­nje i ne­go­va­nje či­sto­te slo­vač­kog je­zi­ka i - Emi­si­ja­ma Te­le­vi­zi­je Pan­če­vo.
Sve­dok pro­šlog vre­me­na
pi­sma, upo­zna­va­nje i ši­re­nje vred­nih tra­di­ci­ja slo­vač­ke Ak­tiv­ni smo uče­sni­ci i na me­đu­na­rod­nim fe­sti­va­li­

Pančevačka
knji­žev­no­sti i knji­žev­no­sti ve­ćin­skog na­ro­da i dru­gih ma u Sr­bi­ji, Slo­vač­koj, Ru­mu­ni­ji i Austra­li­ji.
na­ci­o­nal­nih ma­nji­na; - Uče­stvu­je­mo i na Me­đu­na­rod­nom fe­sti­va­lu „ V
- Pod­sti­ca­nje i ne­go­va­nje kul­tur­no-isto­rij­skih vred­ Piv­nic­kom po­li“ u Piv­ni­ca­ma.
no­sti i tra­di­ci­je Slo­va­ka na ovim pro­sto­ri­ma kao i nji­ho­ - Na naj­pre­sti­žni­jem fol­klor­nom fe­sti­va­lu „Tan­cuj,
vo pre­zen­to­va­nje sa­da­šnjim i bu­du­ćim ge­ne­ra­ci­ja­ma;
- Pod­sti­ca­nje i ostva­ri­va­nje sa­rad­nje sa ma­tič­nim na­ro­
dom i dru­gim na­ci­o­nal­nim ma­nji­na­ma u Re­po­bli­ci Sr­bi­ji;
tan­cuj“
- Na De­či­jem fol­klor­nom fe­sti­va­lu „Zla­ta bra­na“
u Ki­sa­ču,
ohridska česma
- Oču­va­nje i ne­go­va­nje kul­tur­nog na­sle­đa, et­no­ - Na De­či­jem po­zo­ri­šnom fe­sti­va­lu 3xĐ u Sta­roj - Po­dig­nu­ta po­red glav­nog pu­ta u na­se­lju
graf­skih i na­rod­no­pi­snih vred­no­sti slo­vač­ke ma­nji­ne. Pa­zo­vi, „Mla­dost“ Ohrid­ska če­sma sve­do­či o ne ta­ko
Sek­ci­je: - Na Fe­sti­va­lu deč­jeg po­zo­ri­šnog stva­ra­la­štva u dav­nom vre­me­nu i pri­ja­telj­stvu dva na­ro­da
U sek­ci­ja­ma utvr­đe­nim Sta­tu­tom or­ga­ni­zo­van je Ja­bu­ci,
sve­u­kup­ni rad Dru­štva. Oform­lje­ne su fol­klor­na i po­zo­ - Na Fe­sti­va­lu „V Pa­din­skej do­li­ne“
ri­šna sek­ci­ja. Osno­va­na je pe­vač­ka gru­pa i gru­pa za - Na Fe­sti­va­lu po­zo­ri­šnog ama­te­ri­zma, - Vo­da je iz­vor ži­vo­ta i sve po­či­nje od nje. I na­ša
so­lo pe­va­nje. Tu je i mu­zič­ka sek­ci­ja i sek­ci­ja ve­zi­lja. - Na Ma­ni­fe­sta­ci­ji „Ko­va­čič­ki ok­to­bar“ pri­ča o Ohrid­skoj če­smi, sa­zi­da­noj pre dva­de­set
Or­ga­ni­zo­va­na je i teh­nič­ka gru­pa ko­ja pra­ti ak­tiv­nost - Na Slo­vač­kim na­rod­nim sve­ča­no­sti­ma u B. Pe­trov­cu, go­di­na po­či­nje tu po­red sa­me če­sme. Za­bo­ra­vlje­na i
sek­ci­ja i ce­lo­vi­tost funk­ci­o­ni­sa­nja. - Na Fe­sti­va­lu hra­ne i mu­zi­ke u No­vom Sa­du i Slan­ na­pu­šte­na od svih, osta­li su sa­mo go­li zi­do­vi. Ne­ka­
- Sek­ci­ja fol­klo­ra ob­u­hva­ta deč­ju gru­pu, omla­din­ ka­men­skim vi­no­gra­di­ma. da je iz­gle­da­la ve­o­ma atrak­tiv­no i go­to­vo ne­stvar­no.
sku gru­pu i gru­pu za od­ra­sle. - Na go­sto­va­nji­ma u Mi­hla­lov­ci­ma, Očo­vi u Slo­vač­ Bi­la je ukras na­se­lja „Mi­sa“. Ovaj svo­je­vr­sni spo­me­
- Po­zo­ri­šna sek­ci­ja ob­u­hva­ta dram­sku deč­ju, omla­ koj Re­pu­bli­ci. nik je uz ma­li trud po­stao most iz­me­đu dva pro­sto­ra
din­sku gru­pu i gru­pu za od­ra­sle. Sve dok bu­de za­in­te­re­so­va­nih Slo­va­ka ko­ji se oku­ i vre­me­na na ra­dost gra­di­te­lja i lju­di iz Ma­ke­do­ni­je
- U okvi­ru mu­zič­ke sek­ci­je de­lu­je or­ke­star i teh­nič­ plja­ju u „Đe­tva­nu“ ču­će se i slo­vač­ka reč. Šu­šta­će uštir­ ko­ji ži­ve ov­de, ka­že njen idej­ni tvo­rac Ra­de Ar­se­ni­
ka eki­pa. ka­na slo­vač­ka no­šnja i pe­sma i igra Slo­va­ka. je­vić. Ohridska česma

38 39
XXI vek broj 4

Če­sma je ko­pi­ja 500 go­di­na sta­re če­sme ko­ja se je grad pod za­šti­tom UNE­SKO-a i bi­lo ka­kve iz­me­ne
na­la­zi u cr­kvi Sve­ti Na­um u Ohri­du, po­tvr­đu­je Ra­de ni­su do­zvo­lje­ne. Za­hva­lju­ju­ći ma­ke­don­skim en­tu­zi­ja­
Ar­se­ni­je­vić. Iz­gra­đe­na je pre dva­de­set go­di­na kao traj­ sti­ma i ak­ti­vi­sti­ma Me­sne za­jed­ni­ce „Mla­dost“ iz ove
na uspo­me­na na du­go­go­di­šnje pri­ja­telj­stvo i sa­rad­nju če­sme po­no­vo je po­te­kla vo­da. Kao hlad­na vo­da po­te­
vo­do­vo­da u Pan­če­vu i Ohri­du. HIP-ova za­dru­ga u Pan­ kli su i sti­ho­vi na ma­ke­don­skom i srp­skom je­zi­ku. Bi­lo
če­vu se svo­je­vre­me­no zbra­ti­mi­la sa slič­nom u Ohri­da. je to u ve­čer­njim ča­so­vi­ma ka­da je sa če­sme po­no­vo
Svo­ju sa­rad­nju kru­ni­sa­le su ide­jom da na­pra­ve Ohrid­ po­te­kla vo­da. Svo­je sti­ho­ve či­ta­li su po­zna­ti pe­sni­ci
sku če­smu u Pan­če­vu i Voj­vo­đan­sku u stro­gom cen­tru ko­ji stva­ra­ju u Sr­bi­ji. Gra­đa­ni ovog na­se­lja ni­su kri­li
Ohri­da, se­ća se Ra­de Ar­se­ni­je­vić, ta­da­šnji di­rek­tor svo­je za­do­volj­stvo. Bi­li su pri­jat­no iz­ne­na­đe­ni.
HIP-ove za­dru­ge. Na­da­mo se da će se sta­nov­ni­ci „Mi­se“ po­tru­di­ti da
Ohrid­ska če­sma je iz­gra­đe­na na li­va­di, na pe­ri­fe­ri­ji ovaj most pri­ja­telj­stva iz­me­đu dve dr­ža­ve i dva na­ro­da
Pan­če­va, na ve­li­ko raz­o­ča­re­nje svih. Ne­tak­nu­ta je bi­la osta­ne i da is­pu­ni svo­ju pr­vo­bit­nu na­me­nu, a to je da
sa­mo ne­ko­li­ko da­na. Gra­di­te­lji su ima­li že­lju da na­sli­ slu­čaj­ni pro­la­znik mo­že da uga­si žeđ. Po­dig­nu­ta po­red
ka­ju fre­ske na nje­nom svo­du ka­ko bi i one svo­jom le­po­ glav­nog pu­ta ko­ji vo­di u na­se­lje „Mla­dost“, Ohrid­ska
tom i ori­gi­nal­no­šću, sva­kom na­mer­ni­ku na tre­nu­tak če­sma sve­do­či o jed­nom vre­me­nu ko­je ni­je ta­ko da­le­
do­ča­ra­le le­po­te Ohri­da. Na ža­lost, ostao je neo­stva­re­ni ko, o obi­ča­ji­ma i pri­ja­telj­stvu me­đu lju­di­ma.
plan da se iz­gra­di Voj­vo­đan­ska če­sma u Ohri­du. Ohrid
Lji­lja­na La­za­re­ska

No­ve ini­ci­ja­ti­ve

Kur­se­vi ru­mun­skog i
cin­car­skog je­zi­ka
Sre­di­nom de­cem­bra 2008.go­di­ne Evro­re­gi­o­nal­ni cen­ umi­ru­ćih je­zi­ka Evro­pe i sve­ta ta­ko da je ovo i pr­vi
tar za raz­voj dru­štva u mul­ti­et­nič­kim sre­di­na­ma „In me­di­ po­ku­šaj u Sr­bi­ji da se on za­šti­ti i spa­se od pot­pu­nog
as res“ iz Pan­če­va, ini­ci­rao je otva­ra­nje je­zič­kih ra­di­o­ni­ca za­mi­ra­nja u na­šoj sre­di­ni.
u ko­ji­ma će se pre­da­va­ti ru­mun­ski i cin­car­ski je­zik. Uz uče­nje je­zi­ka, po­la­zni­ci ra­di­o­ni­ca ima­će pri­li­
Po­ve­ća­no in­te­re­so­va­nje pan­če­va­ca za uče­nje je­zi­ ku da vi­de i do­ku­men­tar­ne fil­mo­ve o Ru­mu­ni­ji kao i
ka su­se­da, dik­ti­ra­no sve ve­ćim otva­ra­njem i sa­rad­njom ze­mlja­ma gde da­nas ži­vi cin­car­ska po­pu­la­ci­ja, da pri­
u sfe­ri pri­vre­de, kul­tu­re i spor­ta sa ze­mlja­ma iz na­šeg su­stvu­ju knji­žev­nim ve­če­ri­ma, iz­lo­žba­ma ali i da odu
ne­po­sred­nog okru­že­nja, po­seb­no sa ru­mun­skim de­lom na po ne­ki iz­let do Re­ši­ce, Te­mi­šva­ra ili Kon­stan­ce i na
Ba­na­ta, bio je osnov­ni mo­tiv za osni­va­nje je­zič­kih kur­ li­cu me­sta pro­ve­re ste­če­no je­zič­ko zna­nje.
se­va ko­ji su otvo­re­ni svi­ma ko­ji že­le da se upo­zna­ju Po­če­tak ra­da ra­di­o­ni­ca po­mo­gla je i Am­ba­sa­da
sa ovim le­pim la­tin­skim je­zi­ci­ma i da uz njih sa­zna­ju Ru­mu­ni­je u Be­o­gra­du do­na­ci­jom u vi­du naj­sa­vre­me­
i o isto­ri­ji, tra­di­ci­ji, kul­tu­ri ka­ko Ru­mu­ni­je ta­ko i onih nijh udž­be­ni­ka i knji­ga za uče­nje ru­mun­skog i cin­car­
de­lo­va Bal­ka­na ko­je na­se­lja­va­ju Cin­ca­ri či­ji je­zik u se­bi skog, CDo­va, ča­so­pi­sa i li­te­ra­tu­re.
no­si pu­no ele­me­na­ta osta­lih bal­kan­skih je­zi­ka i pred­ Svi kur­se­vi su bes­plat­ni i odr­ža­va­ju se u pro­sto­ri­ja­
sta­vlja pra­vo lin­gvi­stič­ko bo­gat­stvo. ma Klu­ba pro­svet­nih rad­ni­ka.
Aro­mun­ski, cin­car­ski je­zik, od­no­sno di­ja­lekt, spa­
da u ne­sta­ju­će je­zi­ke u na­šoj ze­mlji i na­la­zi se na li­sti Sve­tla­na Ni­ko­lin

40

You might also like