Professional Documents
Culture Documents
Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od infinitiva gl.glagola za sva lica jednine I
množine izuzev trećeg lica jednine za sva tri roda,gde na infinitive gl dodajemo
nastavak s ili es.
JEDNINA
I walk – ja hodam
He walks – on hoda
MNOŽINA
We walk – mi hodamo
UPITNI OBLIK
JEDNINA
Do I walk ? – da li ja hodam ?
Do you walk ? – da li ti hodaš ?
MNOŽINA
Do we walk ? – da li mi hodamo ?
UPITNE REČICE
U koje vreme ona uči engl ? What time does she learn english ?
Koliko dugo oni ostaju u americi ? How long do you stay in america ?
ODRICNI OBLIK
JEDNINA
MNOŽINA
PRILOZI
Often – često
Allways – uvijek
Usually – obično
Sometimes – ponekad
On Sunday – nedeljom
Upotreba
Koristi se za radnju koja se desila u sadašnjosti u sledećim slučajevima.
2. Za navike.
4. Za rasporede.
5. Za izražavanje osjećanja.
Potrvdni oblik ovog vremena kod pravilnih glagola gradi se od prošlog participa tako što
na infinitiv glagola dodamo nastavak ed (ako se infinitiv završava na e, onda ćemo
dodati samo d). Potvrdni oblik kod nepravilnih glagola gradimo tako što koristimo II
kolonu iz tabele nepravilnih glagola.
JEDNINA
MNOŽINA
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi i kod pravilnih i nepravilnih glagola od upitnog oblika prošlog
vremena pomoćnog glagola to do i infinitiva glavnog glagola koji stavljamo u ovo vreme.
JEDNINA
Did I ask ? – da sam ja pitao ?
MNOŽINA
UPITNE REČICE
U koje vreme je ona došla na zabavu ? What time did she come on the party?
Koliko dugo su oni ostali u Americi ? How long did they stay in America?
Šta ste vi radili sinoć ? What did you work last night?
Zašto ste vi išli na sastank juče ? Why did you go on the meeting yesterday?
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi i kod pravilnih i kod nepravilnih glagola od odričnog oblika prošlog
vremena pomoćnog glagola to do i infinitiva glagola kojeg stavljamo u ovo vreme.
JEDNINA
I did not ask – ja nisam pitao
MNOŽINA
We did not – mi nismo pitali
Upotreba
1. Koristi se za radnju koja je počela i završila u prošlosti.
Last night
Yesterday
Primer
Gradjenje
POTVRDNI OBLIK
Sadašnji particip gradimo tako da na infinitive glagola dodamo nastavak ing, a ako
glagol u infinitivu završava na samoglasnik e onda sadašnji particip gradimo tako da
prvo odbijemo e od infinitiva i onda dodamo nastavak ing
JEDNINA
I am reading – ja čitam
He is reading – on čita
MNOŽINA
UPITNI OBLIK
Am I reading ? – da li ja čitam ?
Is he reading ? – da li on čita ?
MNOŽINA
UPITNE REČICE
Kad vi radite u toj fabric ? When are you working in that factory ?
U koje vreme ona uči engleski ? What time is she learning english ?
Koliko dugo vi ostajete u americi ? How long are you staying in America ?
ODRICNI OBLIK
JEDNINA
MNOŽINA
Upotreba
Sadašnje trajno vreme upotrebljavamo da izrazi sadašnju radnju i to u sledećim
slučajevima
- Tonight
- Tomorrow
- Next Week,Month,Year
1. See
2. Hear
Glagol SEE
POTVRDNI OBLIK
JEDNINA
MNOŽINA
UPITNI OBLIK
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can
Glagol HEAR
POTVRDNI OBLIK
JEDNINA
MNOŽINA
UPITNI OBLIK
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can
Potvrdni oblik Past Continous Tense-a (prošlo trajno vreme) gradi se od potvrdnog
oblika prošlog pomoćnog glagola to be i sadašnjeg participa glavnog glagola kojeg
stavljamo u ovo vreme.
JEDNINA
I was reading – ja sam čitao
MNOŽINA
We were reading – mi smo čitali
UPITNI OBLIK
JEDNINA
MNOŽINA
UPITNE REČICE
Kada ste vi posetili prijetelje u Americi? When were you visiting friends in America?
U koje vrijeme je ona išla na Koncert? What time was she going on the koncert?
Koliko dugo su oni ostali u Americi? How long were they staying in America
Šta ste vi radili na autobuskoj stanici? What were you working on the bus station?
ODRICNI OBLIK
JEDNINA
MNOŽINA
Upotreba
Ovo vreme se upotrebljava da izrazi prošlu radnju u to u sledećim slučajevima:
1. Za radnju koja je počela u prošlosti, trajala duži vremenski period i završila u
prošlosti.
U ovom slučaju koristimo priloge koji govore da je radnja dugo trajala, oni stoje na kraju
rečenice a najčešći su:
2. Za dve prošle radnje povezane veznikom when, od kojih jedna traje duže od
druge, kraće, koja prekida ovu prvu i dužu radnju. Kraća radnja je uvek u Prošlom
prostom vremenu (past simple tense), a duža u trajnom prošlom vremenu (Past
Continous Tense)
Ona je sedela u parku kada sam ja došao. She was sitting in the park when I came.
3. Za dve istovremene prošle radnje povezane veznikom while (dok) koji može
stojati u sredini ili na početku rečenice. u tom slučaju oe prošle radnje izražavamo
sa Past Continous Tense.
Ja sam učio engleski, dok je ona slušala muziku. I was learning English while she was
listening a music.
Gradjenje
POTVRDNI OBLIK
Kod pravilnih glagola prošli particip gradimo tako što na infinitiv glagola dodajemo
nastavak ed ili d (ukoliko se infinitiv završava na samoglasnik e)
JEDNINA
MNOŽINA
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to have i
prošlog participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA
MNOŽINA
UPITNE RIJEČICE
Koliko dugo su oni ostali u Americi ? How long have they stayed in America
Šta ste vi radili u toj fabrici ? What have you worked in that factory
ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to have i
prošlog participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme
JEDNINA
MNOŽINA
Upotreba
Sadašnji perfekat se upotrebljava za izražavanje sadašnje ili prošle radnje.
For – već
Since – od
Ovo vreme možete prepoznati po rečicama for i since.. Čim se u rečenici nalazi jedna od
ovih rečica koristite (ili je korišten) present perfect.
They have moved into a new appartment. Oni su preselili u novi apartman.
b) Prošla radnja koja se upravo dogodila gde koristimo prilog just koji stoji na početku
rečenice između glagola to have i prošlog praticipa glavnog glagola
Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od prošlog (potvrdnog oblika) pomoćnog glagola to
have, oblika been koji je isti za sva lica i sadašnjeg participa glavnog glagola koji
stavljamo u ovo vreme i kojim ga prevodimo.
JEDNINA
MNOŽINA
UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi od upitnog oblika prošlog vremena pomocnog glagola to have,
oblika been za sva lica i sadašnjeg participa glavnog glagola koji stavljamo u ovo
vrijeme.
JEDNINA
MNOŽINA
ODRICNI OBLIK
JEDNINA
MNOŽINA
Tex have not been reading - oni, one, ona nisu čitala
Upotreba
Koristi se za radnju koja je trajala duži vremenski period, a pre neke glavne radnje.
Čekala sam autobus tri sata pre nego je došao. I had been waiting three hours for bus
before it came.
Prosto buduće vreme se gradi od dva dela: will / shall + infinitiv glagola bez „to“.
(to leave, to do)
Primer:
I will go
I shall go
Odrični oblik
They will not see
Skraćivanje u pisanju:
FUNKCIJA
I'll pay for the tickets by credit card. – Platit ću karte kreditnom karticom
3. za izražavanje želja:
I won't leave until I've seen the manager! – Ja neću otići dok ne vidim
menadžera !
5. (u prvom licu jednine upitnog oblika) za izražavanje ponude / pitanja:
What shall I tell the boss about this money? – Šta ću reći šefu za ove pare ?
You will do exactly as I say. – Ti ćeš uraditi tačno kako sam ja rekao.
Važno: U modernom engleskom jeziku umjesto will sve se više koristi shall (will
i shall u suštini imaju isto značenje)
"With rings on her fingers and bells on her toes, She shall have music wherever
she goes."
Pa ga koristimo:
We're going to move to London next year. (= the plan is in our minds now.)
Više primera:
Planovi i namere:
a. Is Freddy going to buy a new car soon?
b. Are John and Pam going to visit Milan when they are in Italy?
c. I think Nigel and Mary are going to have a party next week.
Primjeri:
Future perfect
Future perfect se gradi od dva dela: Simple future od glagola to have (will
have) + Past particip og glavnog glagola:
Potvrdan oblik
I will have left
Odričan
They won't have gone
Upitni
Will we have seen?
Upitno-odrični
Won't he have arrived?
You'll have arrived You won't have arrived Will you have arrived?
He'll have arrived She won't have arrived Will it have arrived?
They'll have arrived They won't have arrived Will they have arrived?
Budući perfekt se odnosi na neku buduću radnju koja će jednom biti obavljena.
Kad ga koristimo mi se ustvari zamišljamo u budućnosti i osvrćemo se na radnju
koja će tada biti obavljena. Koristi se često s vremenskim frazama uz by i neku
tačku u budućnosti.
Primeri:
c. You will have finished your work by this time next week.
Ti ćeš završiti svoj posao u ovo vreme sledeće nedelje.
Potvrdan oblik
I won't working
have
been
Upitni
Upitno-odrični oblik
I'll have been living I won't have been living Will I have been living?
You'll have been living You won't have been living Will you have been
living?
He'll have been living He won't have been living Will she have been
living?
We'll have been living We won't have been living Will we have been
living?
You'll have been living You won't have been living Will you have been
living?
They'll have been living They won't have been living Will they have been
living?
Kao i budući perfect simple tense, ovo vreme koristi se kako bismo se zamislili
napred u vremenu i osvrnuli se. Odnosi se na događaje ili radnje koje zauzimaju
mesto između sadašnjeg i nekog budućeg trenutka, a koji bi mogli bit nezavršeni.
Primeri:
a. I will have been waiting here for three hours by six o'clock.
Čekat ću ovde tri sata počevši od 6:00 sati.
d. Next year I will have been working here for four years. Sljedeće
godine će biti 4 godine da radim ovdje.
POMOĆNI GLAGOLI
Glagol "TO BE"
Glagol BE može biti i pomoćni glagol i glagol punog značenja.
BE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Present (am, are, is)
Afirmacija Negacija
I:
I am from England. I am not from England.
he, she, it:
He is from England. He is not from England.
we, you, they:
We are not from
We are from England.
England.
DO kao glagol punog značenja u vremenu Simple Present (do, does, don't,
doesn't)
Afirmacija Negacija
I, we, you, they:
I don't do my homework in the
I do my homework in the evenings.
evenings.*
he, she, it:
He does his homework in the He doesn't do his homework in the
evenings. evenings.*
*Pažnja: U negaciji je kao primer korišten DO kao pomoćni glagol i kao glagol punog
znaćenja.
**Pažnja: U negaciji smo kao primer koristili did kao pomoćni glagol i do kao glagol
punog značenja.
S pomoćnim glagolom do tvori upitni i odrični oblik Simple present tense-a i Simple
past tense-a
- DO sa negativnim imperativom:
HAVE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Past (had, didn't have)
Afirmacija Negacija
I had a new guitar. I didn't have a new guitar.
I had got a new guitar.* I hadn't got a new guitar.*
HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Present Perfect (had)
Afirmacija Negacija
I, we, you, they:
They have had a nice time. They haven't had a nice time.
he, she, it:
He has had a nice time. He hasn't had a nice time.
HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Past Perfect (had)
Afirmacija Negacija
They had had a nice time. They hadn't had a nice time.
HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Present Perfect (past
participle):
Afirmacija Negacija
I, we, you, they:
I have seen Peter. I haven't seen Peter.
he, she, it:
She has seen Peter. She hasn't seen Peter.
Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smeti), ought (trebati) i must
(morati).
Zajedničko za nepotpune glagole je da:
Nepotpuni glagol "can" (moći, umeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost.
Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji
(Present Conditional):
Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (sažeto, contracted) "can't" i "could not"
ili "couldn't".
Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava moranje,
dužnost,
nužnost.
U određenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti":
Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se
dogodi izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have
said", "to have left" itd.):
Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt
(subject + verb + object):
Neprelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati direktni objekt (subject + verb
[+indirect object]).
He has arrived. (on je stigao)
She speaks fast. (ona govori brzo)
John goes to school. (John ide u školu)
Frazalni glagoli spadaju u grupu višerečnih glagola, tj. glagola koji se prave od
glagola i još neke reči ili više njih. Frazalni glagoli se stvaraju od:
glagol + prilog
Primjeri
Frazalni
Značenje Direktni
glagol
objekat
neprelazniget up ustati iz kreveta I don't like to get up.
frazalni break prestati sa He was late because his
glagol down radom car broke down.
the
put off Odložiti We will have to put off
prelazni meeting.
frazalni
glagol turn down Odbiti They turned down my offer.
Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih
možemo rastaviti na dva dela. Npr:
Predložni glagoli
glagol + predlog
Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat, svi predložni glagoli imaju
direktne objekte. Primeri:
Predložni Primeri
Značenje
glagoli Direktni objekat
believe in verovati u postojanje I believe in God.
He is looking
look after brinuti se o the dog
after
Did you talk
talk about razgovarati o me?
about
John is waiting
wait for čekati Mary.
for
Frazalni Primeri
predložni Značenje Direktni
glagoli
objekat
imati prijateljski odnos
get on with He doesn't get on with his wife.
sa
your
put up with tolerisati I won't put up with
attitude.
očekivati sa seeing
look forward to I look forward to
zadovoljstvom you.
run out of iscrpiti We have run out of eggs.
Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se:
Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako
čitaš njegova pisma)
If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još
jednom kako kradeš moje jabuke, biće problema)
We found some money lying on the ground. (našli smo novca na zemlji)
They found their mother sitting in the garden. (našli su majku kako sedi u
bašti);
da zameni rečenicu ili deo rečenice. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme,
od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo:
They went out into the snow. They laughed as they went.
They went laughing into the snow.
Kada jedna radnja sledi odmah iza druge, od strane iste osobe, možemo prvu
radnju izraziti participom prezenta:
She dropped the gun and put her hands in the air.
Dropping the gun, she put her hands in the air.
Particip prezenta se može koristiti umesto početnih as, since, because, i izražava
razlog radnje:
Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge.
(= because he felt hungry...)
Being poor, he didn't spend much on clothes.
Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.