P. 1
glagoli1

glagoli1

5.0

|Views: 5,070|Likes:
Published by gledanost

More info:

Published by: gledanost on Apr 26, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/27/2013

pdf

text

original

GLAGOLSKA VREMENA Present Simple Tense

Gradjenje
Present Simple Tense (Prosto sadašnje vrijeme) gradi se od infinitiva glavnog glagola u svim licima osim trećeg lica jednine, gde za sva tri roda (he, she, it) na infinitiv glavnog glagola dodajemo nastavak s ili es. Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od infinitiva gl.glagola za sva lica jednine I množine izuzev trećeg lica jednine za sva tri roda,gde na infinitive gl dodajemo nastavak s ili es.
JEDNINA I walk – ja hodam You walk – ti hodaš He walks – on hoda She walks – ona hoda It walks – ono hoda MNOŽINA We walk – mi hodamo You walk – vi hodate They walk – oni,one,ona hodaju UPITNI OBLIK Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadašnjeg vremena pomocnog glagola ” to do „i infinitiva glavnog glagola koji stavljamo u ovo vreme. JEDNINA Do I walk ? – da li ja hodam ?

Do you walk ? – da li ti hodaš ? Does he walk ? – da li on hoda ? Does she walk ? – da li ona hoda ? Does it walk ? – da li ono hoda ? MNOŽINA Do we walk ? – da li mi hodamo ? Do you walk ? – da li vi hodate ? Do they walk ? – da li oni, one, ona hodaju ? UPITNE REČICE

When, Where, What time, How long, What,Why
Kada vi putujete u ameriku ? When do you travel in america ? Gde on ide svaki dan ? Where does he go everyday ? U koje vreme ona uči engl ? What time does she learn english ? Koliko dugo oni ostaju u americi ? How long do you stay in america ? Šta vi radite svako jutro ? What do you work every moning ? Zašto oni rade u nedelju ? Why do you work in Sunday ? ODRICNI OBLIK Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadašnjeg vremena pom.gl to do I infinitiva gl.glagola koji stavljamo u ovo vreme i koji je isti za sva lica. JEDNINA I do not walk – ja ne hodam You do not walk – ti ne hodaš He does not walk – on ne hoda She does not walk – ona ne hoda

It does not walk – ono ne hoda MNOŽINA We do not walk – mi ne hodamo You do not walk – vi ne hodate They do not walk – oni,one,ona ne hodaju PRILOZI Uz ovo vreme koristimo dve vrste priloga I to: 1. Prilozi neodređenog vremena: Often – često Allways – uvijek Usually – obično Sometimes – ponekad Ovi priloz stoje na početku rečenice između subjekta I glagola. 2. Prilozi određenog vremena su: In the morning – ujutro In the afternoon – popodne In the evening – uveče On Sunday – nedeljom Ovi prilozi stoje na kraju rečenice

Upotreba
Koristi se za radnju koja se desila u sadašnjosti u sledećim slučajevima.
1. Za radnju koja je trajno istinita. I live in Belgrade. Živim u Beogradu I go to school. Idem u školu.

She lives in Belgrade. Ona živi u Beogradu. 2. Za navike. I usually watch TV in the evening. Obično gledam TV uvečer. 3. Za radnju koja se ponavlja. I go to cinema every night. Idem u bioskop svako veče. 4. Za rasporede. The bus leaves at 10 o'clock. Autobus odlazi u 10 sati. 5. Za izražavanje osjećanja. I love you. Volim te

Past Simple Tense
Gradjenje
POTVRDNI OBLIK
Potrvdni oblik ovog vremena kod pravilnih glagola gradi se od prošlog participa tako što na infinitiv glagola dodamo nastavak ed (ako se infinitiv završava na e, onda ćemo dodati samo d). Potvrdni oblik kod nepravilnih glagola gradimo tako što koristimo II kolonu iz tabele nepravilnih glagola.

JEDNINA I asked (go>went) – ja sam pitao
You asked (go>went) – ti si pitao He asked (go>went) – on je pitao She asked (go>went) – ona je pitala It asked (go>went) – ono je pitalo MNOŽINA We asked (go>went) – mi smo pitali You asked(go>went) – vi ste pitali

They asked(go>went) – oni,one,ona pitaju UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi i kod pravilnih i nepravilnih glagola od upitnog oblika prošlog vremena pomoćnog glagola to do i infinitiva glavnog glagola koji stavljamo u ovo vreme. JEDNINA Did I ask ? – da sam ja pitao ? Did you ask ?– da li si ti pitao ? Did he ask ?– da li je on pitao ? Did she ask ?– da li je ona pitala ? Did it ask ?– da li je ono pitalo ? MNOŽINA Did we ask ?– da li smo mi pitali ? Did you ask ?– da li ste vi pitali ? Did they ask ?– da li su oni,one,ona pitali ? UPITNE REČICE When, Where, What time, How long, What, Why Kada ste vi putovali u Ameriku ? When did you travel in America? Gde je on išao sinoć ? Where did he go last night? U koje vreme je ona došla na zabavu ? What time did she come on the party? Koliko dugo su oni ostali u Americi ? How long did they stay in America? Šta ste vi radili sinoć ? What did you work last night? Zašto ste vi išli na sastank juče ? Why did you go on the meeting yesterday?

ODRICNI OBLIK Odricni oblik se gradi i kod pravilnih i kod nepravilnih glagola od odričnog oblika prošlog vremena pomoćnog glagola to do i infinitiva glagola kojeg stavljamo u ovo vreme. JEDNINA I did not ask – ja nisam pitao You did not – ti nisi pitao He did not – on nije pitao She did not – ona nije pitala It did not – ono nije pitalo MNOŽINA We did not – mi nismo pitali You did not – vi niste pitali They did not – one,one,ona nisu pitala

Upotreba
1. Koristi se za radnju koja je počela i završila u prošlosti. The war broke uot. Izbio je rat.
2. Za radnju koja se desila u prošlosti, a vreme dešavanja je poznato. U ovom slučaju koristimo i priloge prošlog vremena koji označavaju vreme radnje, npr: Last night Yesterday Last week, month, year Primer I went to cinema last night. Sinoć sam otišao u bioskop.

Present Continous Tense
Gradjenje
POTVRDNI OBLIK Potvrdni oblik Present Continous Tense-a (Sadašnje trajno vrijeme) se gradi od potvrdnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to be, i sadašnjeg participa (present participle) glavnog glagola koji stavljamo u ovo vreme i kojim ga prevodimo.
Sadašnji particip gradimo tako da na infinitive glagola dodamo nastavak ing, a ako glagol u infinitivu završava na samoglasnik e onda sadašnji particip gradimo tako da prvo odbijemo e od infinitiva i onda dodamo nastavak ing Read – čitati / read + ing = reading Take – uzeti / take – e = tak + ing = taking

JEDNINA
I am reading – ja čitam You are reading – ti čitaš He is reading – on čita She is reading – ona čita It is reading – ono čita MNOŽINA We are reading – mi čitamo You are reading –vi čitate They are reading – oni, one, ona čitaju UPITNI OBLIK Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to be i sadašneg participa glavnog glagola koji stavljamo u ovo vrijeme.

JEDNINA Am I reading ? – da li ja čitam ? Are you reading ? – da li ti čitaš ? Is he reading ? – da li on čita ? Is she reading ? – da li ona čita ? Is it reading ? – da li ono čita ? MNOŽINA Are we reading ? –da li mi čitamo ? Are you reading ? – da li vi čitate ? Are they reading ? – da li oni, one, ona čitaju ?

UPITNE REČICE
When, Where, What time, How long, What, Why Kad vi radite u toj fabric ? When are you working in that factory ? Gdje on putuje naredne nedelje ? Where is he traveling next week ? U koje vreme ona uči engleski ? What time is she learning english ? Koliko dugo vi ostajete u americi ? How long are you staying in America ? Šta vi radite večeras ? What are you working tonight ? Zašto oni rade u nedelju ? Why are they working in Sunday ?

ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi od odričnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to be i sadašnjeg participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA
I am not reading - ja ne čitam You are not reading – ti ne čitaš

He is reading – on ne čita She is reading – ona ne čita It is not reading – ono ne čita

MNOŽINA
We are not reading – mi ne čitamo You are not reading – vi ne čitate They are not reading – oni,one,ona ne čitaju

Upotreba
Sadašnje trajno vreme upotrebljavamo da izrazi sadašnju radnju i to u sledećim slučajevima

1. Za radnju koja se dešava u trenutku govora. I'm writing. Ja pišem.
2. Koristi se i za lične dogovore i planove za budućnost. I'm visting my aunt tomorrow. Sutra posećujem svoju tetku.

Tada se koriste i vremenski prilozi za budućnost kao: - Tonight
- Tomorrow - Next Week,Month,Year

3. Takođe se koristi za događaje koji su već zakazani ili dogovoreni. My bus is leaving at 1 o'clock. Moj autobus kreće u 1.

Imamo dva glagola koji grade sadašnje trajno vreme pomoću glagola Can, a to su:

1. See
2. Hear

Glagol SEE
POTVRDNI OBLIK JEDNINA
I can see – ja vidim You can see – ti vidiš He can see – on vidi She can see – ona vidi It can see – ono vidi

MNOŽINA
We can see – mi vidimo You can see – vi vidite They can see – oni,one,ona vide

UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi inverzijom ( I can see - Can I see? ) ODRICNI OBLIK Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can

Glagol HEAR
POTVRDNI OBLIK JEDNINA
I can hear – ja čujem You can hear – ti čuješ He can hear – on čuje She can hear – ona čuje It can hear – ono čuje MNOŽINA We can hear – mi čujemo You can hear – vi čujete They can hear – oni,one,ona čuju

UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi inverzijom ( I can hear - Can I hear? )

ODRICNI OBLIK
Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can

Past Continous Tense
Gradjenje

POTVRDNI OBLIK Potvrdni oblik Past Continous Tense-a (prošlo trajno vreme) gradi se od potvrdnog oblika prošlog pomoćnog glagola to be i sadašnjeg participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA I was reading – ja sam čitao
You were reading – ti si čitao He was reading – on je čitao She was reading – ona je čitala It was reading – on je čitalo MNOŽINA We were reading – mi smo čitali You were reading – vi ste čitali They were reading – oni,one,ona su čitala UPITNI OBLIK Upitni oblik se gradi od upitnog oblika prošlog vremena pomoćnog glagola to be i sadašnjeg participa glavnog glagola. JEDNINA Was I reading ? – da li sam ja čitao ? Were you reading ?– da li si ti čitao ? Was he reading ?– da li je on čitao ? Was she reading ?– da li je ona čitala ? Was it reading ?– da li je ono čitalo ? MNOŽINA Were we reading ? – da li smo mi čitali ? Were you reading ? – da li ste vi čitali ?

Were they reading ? – da li su oni,one,ona čitali ? UPITNE REČICE When, Where, What time, How long, What, Why Kada ste vi posetili prijetelje u Americi? When were you visiting friends in America? Gdje je on putovao? Where was he traveling? U koje vrijeme je ona išla na Koncert? What time was she going on the koncert? Koliko dugo su oni ostali u Americi? How long were they staying in America Šta ste vi radili na autobuskoj stanici? What were you working on the bus station? Zašto je on pozvan na intervju iz engleskog? Why was he inviting on an interview ? ODRICNI OBLIK Odricni oblik se gradi od odricnog oblika prošlog vremena pomoćnog glagola to be i sadašnjeg participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA I was not reading – ja nisam čitao
You were not reading – ti nisi čitao He was not reading – on nije čitao She was not reading – ona nije čitala It was reading – ono nije čitalo MNOŽINA We were not reading – mi nismo čitali You were reading – vi niste čitali They were not reading – oni,one,ona nisu čitala

Upotreba
Ovo vreme se upotrebljava da izrazi prošlu radnju u to u sledećim slučajevima:

1. Za radnju koja je počela u prošlosti, trajala duži vremenski period i završila u prošlosti.

Gledao sam TV celu noc. I was watching TV all night long.
U ovom slučaju koristimo priloge koji govore da je radnja dugo trajala, oni stoje na kraju rečenice a najčešći su: -all (morning, evening, afternoon, day, week, month, year) 2. Za dve prošle radnje povezane veznikom when, od kojih jedna traje duže od druge, kraće, koja prekida ovu prvu i dužu radnju. Kraća radnja je uvek u Prošlom prostom vremenu (past simple tense), a duža u trajnom prošlom vremenu (Past Continous Tense)

Ona je sedela u parku kada sam ja došao. She was sitting in the park when I came.
3. Za dve istovremene prošle radnje povezane veznikom while (dok) koji može stojati u sredini ili na početku rečenice. u tom slučaju oe prošle radnje izražavamo sa Past Continous Tense. Ja sam učio engleski, dok je ona slušala muziku. I was learning English while she was listening a music.

Present Perfect Tense
Gradjenje
POTVRDNI OBLIK
Potvrdni oblik ovog vremena gradi se od potvrdnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to have i prošlog participa (past participle) gllavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme. Kod pravilnih glagola prošli particip gradimo tako što na infinitiv glagola dodajemo nastavak ed ili d (ukoliko se infinitiv završava na samoglasnik e) Za nepravilne glagole koristimo treću kolonu iz tabele nepravilniih glagola. Invite - invite + ed = invited Go – go (III kolona) = gone JEDNINA I have invited - ja pozivam , ja sam pozivao

You have invited – ti pozivaš, ti si pozivao He has invited – on poziva, on je pozivao She has invited – ona poziva, ona je pozivala It has invited – ono poziva, ono je pozivalo MNOŽINA We have invited – mi pozivamo, mi smo pozivali You have invited – vi pozivate, vi ste pozivali They have invited – oni, one, ona pozivaju

UPITNI OBLIK
Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to have i prošlog participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme. JEDNINA Have I invited ? – da li ja pozivam, da li sam ja pozivao ? Have you invited ? – da li ti pozivaš, da li si ti pozvao ? Has he invited ?– da li on poziva, da li je on pozvao ? Has she invited ?– da li ona poziva, da li je ona pozvala ? Has it invited ?– da li ono poziva, da li je on pozvalo ? MNOŽINA Have we invited ?– da li mi pozivamo, da li smo mi pozvali ? Have you invited ?– da li vi pozivate, da li ste vi pozvali ? Have they invited ?– da li oni,one,ona pozivaju ?

UPITNE RIJEČICE When, Where, What time, How long, What, Why Kada ste vi putovali u ameriku ? When have you traveled in america

Gdje je ona išla sinoć ? Where has she gone tonight U koje vrijeme je on učio engl ? What time has he learned English Koliko dugo su oni ostali u Americi ? How long have they stayed in America Šta ste vi radili u toj fabrici ? What have you worked in that factory Zašto je on dolazio na intervju ? Why has he come on an interview ODRICNI OBLIK Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to have i prošlog participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme JEDNINA I have not invited – ja ne pozivam, ja nisam pozvao You have not invited – ti ne pozivaš, ti nisi pozvao He has not invited – on ne poziva, on nije pozvao She has not invited – ona ne poziva, ona nije pozvala It has not invited – ono ne poziva, ono nije povalo MNOŽINA We have not invited – mi ne pozivamo, mi nismo pozvali You have not invited – vi ne pozivate, vi nite pozvali They have not invited – oni,one,ona ne pozivaju , oni,one,ona nisu pozvala

Upotreba
Sadašnji perfekat se upotrebljava za izražavanje sadašnje ili prošle radnje. 1. Kada se upotrebljava za izražavanje sadašnje radnje onda koristimo sledeće rečice:
For – već

Since – od Rečica for nam govori koliko dugo ta sadašnja radnja traje. Rečica since nam govori od kojeg momenta iz prošlosti ta radnja traje. Dakle, to je radnja koja je počela u prošlosti i traje sve do trenutka govora.

I have lived in Belgrade for 20 years. Živim u Beogradu već 20 godina.
I have watched TV since yesterday. Gledam TV od juce. Ovo vreme možete prepoznati po rečicama for i since.. Čim se u rečenici nalazi jedna od ovih rečica koristite (ili je korišten) present perfect. 2. Ovo vreme može izražavati i prošlu radnju i to u sledećim slučajevima: a) Radnju koja se dogodila u prošlosti, a tačno vreme radnje je nepoznato.

They have moved into a new appartment. Oni su preselili u novi apartman.
b) Prošla radnja koja se upravo dogodila gde koristimo prilog just koji stoji na početku rečenice između glagola to have i prošlog praticipa glavnog glagola

She has just come. Ona je upravo došla.
c) Radnju koja je počela u prošlosti, ali su njene posljedice vidljive i sad.

I have broken the window. Razbio sam prozor.

Past Perfect Continous Tense
Gradjenje
POTVRDNI OBLIK
Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od prošlog (potvrdnog oblika) pomoćnog glagola to have, oblika been koji je isti za sva lica i sadašnjeg participa glavnog glagola koji stavljamo u ovo vreme i kojim ga prevodimo.

JEDNINA I had been reading (read + ing) – ja sam čitao You had been reading – ti si čitao He had been reading - on je čitao She had been reading – ona je čitala It had been reading – ono je čitalo MNOŽINA We had been reading – mi smo čitali You had been reading – vi ste čitali They had been reading-oni,one,ona su čitala UPITNI OBLIK Upitni oblik se gradi od upitnog oblika prošlog vremena pomocnog glagola to have, oblika been za sva lica i sadašnjeg participa glavnog glagola koji stavljamo u ovo vrijeme. JEDNINA Had I been reading (read + ing) ? – da li sam ja čitao ? Had you been reading ? – da li si ti čitao ?

Had he been reading ? - da li je on čitao ?
Had she been reading ? – da li je ona čitala ? Had it been reading ? – da li je ono čitalo ? MNOŽINA Had we been reading ? – da li smo mi čitali ? Had you been reading ? – da li ste vi čitali ? Had they been reading ? - da li su oni, one, ona čitala ? ODRICNI OBLIK

JEDNINA I had not been reading (read + ing) – ja nisam čitao You had not been reading – ti nisi čitao He had not been reading - on ni je čitao She had not been reading – ona nije čitala It had not been reading– ono nije

MNOŽINA We had not been reading – mi ismo čitali
You had not been reading – vi niste čitali Tex have not been reading - oni, one, ona nisu čitala

Upotreba
Koristi se za radnju koja je trajala duži vremenski period, a pre neke glavne radnje. Čekala sam autobus tri sata pre nego je došao. I had been waiting three hours for bus before it came.

Future simple - buduće vreme
Gradjenje Prosto buduće vreme se gradi od dva dela: will / shall + infinitiv glagola bez „to“. (to leave, to do) Primer: Subjekt He will will Infinitiv bez „to“ leave...

će On
Potvrdni oblik I I Odrični oblik will shall go go

napustiti ...

They
They Upitni oblik Will Upitni negativni oblik Won't

will not
won't she

see
see ask?

she

take?

Skraćivanje u pisanju: I will You will He,she, will I'll you'll he'll, she'll We will You will They will we'll you'll they'll

Primer;: glagol to see u simple future tense
Potvrdni oblik I'll see *I will/shall see You'll see He, she, it will see We'll see *We will/shall see You will see They'll see Odrični oblik I won't see/ I shan't see You won't see He won't see We won't see/ We shan't see You won't see They won't see Upitni oblik Will I see?/ Shall I see? Will you see? Will she see? Will we see?/ Shall we see? Will you see? Will they see?

FUNKCIJA

Prosto buduće vreme se koristi za izražavanje tačnih činjenica čija se radnja odvija u budućnosti Simple future tense se koristi: 1. Za izražavanje događaja / radnje u budućnosti: It will rain tomorrow – Sutra će kiša 2. (sa I/we) za donošenje odluka u budućnosti: I'll pay for the tickets by credit card. – Platit ću karte kreditnom karticom 3. za izražavanje želja: He'll carry your bag for you – On će poneti torbu za vas. 4. (u odričnom obliku) za izražavanje anti volje ili negiranja radnje u budućnosti: I won't leave until I've seen the manager! – Ja neću otići dok ne vidim menadžera ! 5. (u prvom licu jednine upitnog oblika) za izražavanje ponude / pitanja: Shall I open the window? – Hoću li otvoriti prozor ? 6. (u prvom licu množine u upitnom obliku) za pravljenje sugestije: Shall we go to the cinema tonight? – Da li ćemo ići u bioskop večeras ? 7. (u prvom licu jednine upitnog oblika) za pravljenje konsultacije koja se odnosi na budućnost: What shall I tell the boss about this money? – Šta ću reći šefu za ove pare ? 8. (u drugom licu) za izražavanje ponude / naredbe: You will do exactly as I say. – Ti ćeš uraditi tačno kako sam ja rekao. 9. (u drugom licu) za izražavanje poziva: Will you marry me? – Da li ćeš me oženiti ?

Važno: U modernom engleskom jeziku umjesto will sve se više koristi shall (will i shall u suštini imaju isto značenje) Shall se više koristi uz prvo lice jednine i množine za izražavanje ponude, sugestije ili konstultacije (kao i primjerima 4, 5, 6). U durgim licima (you, he, she, they) shall se koristi jedino u pesmama ili poeziji radi boljeg efekta. Primer: "With rings on her fingers and bells on her toes, She shall have music wherever she goes."

Future sa "Going to"
Gradi se od tri diela. To su odgovarajući oblik glagola 'to be'; going to i infinitiv glavnog glagola.
Subjekat She 'to be' is going to going to infiniti ve leave

Upotreba oblika 'going to' s nekom budućom radnjom implicira jaku vezu sa sadašnjošću. Samo vreme radnje nije važno; osim činjenice da se dešava u budućnosti i da taj određeni događaj zavisi od trenutne situacije koja nam je poznata. Pa ga koristimo: a) Pri iznošenju naših planova i namera. We're going to move to London next year. (= the plan is in our minds now.) Selimo se u London sljedeće godine b) Pri predviđanjima temeljenima na dostupnim, trenutnim dokazima: Look at those clouds - it's going to pour with rain! Gledaj ti te oblake, otvorit će se nebesa! Bilješka: U engleskom razgovornom jeziku umesto 'going to' se često pojavljajuje skraćenica 'gonna', pogotovo u američkom engleskom. Više primera:

Planovi i namere: a. Is Freddy going to buy a new car soon? b. Are John and Pam going to visit Milan when they are in Italy? c. I think Nigel and Mary are going to have a party next week. Predviđanja na osnovu trenutnih dokaza: a. There's going to be a terrible accident! Desit će se užasna nesreća! b. He's going to be a brilliant politician. On će biti sjajan političar. c. I'm going to have terrible indigestion. Zezat će me stomak(probava)! Beleška: Kako je neprirodno reći 'I'm going to go to...' onda kažemo: 'going to' + događaj ili mjesto: Primjeri: We are going to the beach tomorrow. Sutra odošmo na plažu. She is going to the ballet tonight. Ode ona na balet večeras. Are you going to the party tomorrow? Ideš li na žurku sutra ?

Future perfect
Future perfect se gradi od dva dela: Simple future od glagola to have (will have) + Past particip og glavnog glagola:
Subjekat He will have will have past particip finished

Potvrdan oblik I will have left Odričan They won't have gone

Upitni Will we have seen? Upitno-odrični Won't he have arrived? Primer: to arrive(stići), future perfect
Potvrdan oblik I'll have arrived You'll have arrived He'll have arrived We'll have arrived You'll have arrived They'll have arrived Odričan I won't have arrived You won't have arrived She won't have arrived We won't have arrived You won't have arrived They won't have arrived Upitan Will I have arrived? Will you have arrived? Will it have arrived? Will we have arrived? Will you have arrived? Will they have arrived?

Budući perfekt se odnosi na neku buduću radnju koja će jednom biti obavljena. Kad ga koristimo mi se ustvari zamišljamo u budućnosti i osvrćemo se na radnju koja će tada biti obavljena. Koristi se često s vremenskim frazama uz by i neku tačku u budućnosti. Primeri: a. I'll have been here for six months on June 23rd. Ja ću biti ovde šest meseci od 23. juna. b. By the time you read this I'll have left. Kada ti čitao ovo ja cu (već) otići. c. You will have finished your work by this time next week. Ti ćeš završiti svoj posao u ovo vreme sledeće nedelje.

Future perfect continous
Future perfect continuous gradi se od dva dela; futura perfekta glagola biti – to be (will have been) i prezenta participa glavnog glagola. (osnova + nastavak ing) Subjekat We will have been will have been osnova+ing living

Potvrdan oblik I Odričan I won't have been I have been I have been working will have been working

Upitni Will Upitno-odrični oblik Won't working?

working?

Primer:: to live (živeti), Future Perfect continuous
Potvrdan oblik I'll have been living You'll have been living He'll have been living We'll have been living You'll have been living Odričan oblik I won't have been living You won't have been living He won't have been living We won't have been living You won't have been living Upitni oblik Will I have been living? Will you have been living? Will she have been living? Will we have been living? Will you have been living? Will they have been living?

They'll have been living They won't have been living

Kao i budući perfect simple tense, ovo vreme koristi se kako bismo se zamislili napred u vremenu i osvrnuli se. Odnosi se na događaje ili radnje koje zauzimaju mesto između sadašnjeg i nekog budućeg trenutka, a koji bi mogli bit nezavršeni. Primeri: a. I will have been waiting here for three hours by six o'clock. Čekat ću ovde tri sata počevši od 6:00 sati. b. By 2001 I will have been living here for sixteen years. 2001. godine će biti 60 godina da živim ovde c. By the time I finish this course, I will have been learning English for twenty years. Kada završim ovaj kurs, to će biti 20 godina da učim engleski jezik.

d. Next year I will have been working here for four years. Sljedeće godine će biti 4 godine da radim ovdje.

POMOĆNI GLAGOLI
Glagol "TO BE"
Glagol BE može biti i pomoćni glagol i glagol punog značenja. BE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Present (am, are, is) Afirmacija I: I am from England. he, she, it: He is from England. we, you, they: We are from England. We are not from England. He is not from England. I am not from England. Negacija

BE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Past (was, were) Afirmacija I, he, she, it: I was here. we, you, they: We were here. We were not here. I was not here. Negacija

BE kao pomoćni glagol se upotrebljava za tvorbu Present Countinious tense-a i Pasivnih oblika glagola.

BE kao pomoćni glagolu vremenu Present Continiuos (am, are, is) Afirmacija I: I am reading a book. he, she, it: He is reading a book. He is not reading a book. I am not reading a book. Negacija

we, you, they: We are reading a book. We are not reading a book.

BE kao pomoćni glagol u pasivnom obliku: Simple Present: A house is built. Simple Past: A house was built. will future: A house will be built. going-to future: A house is going to be built.

Glagol "TO DO"
Glagol DO može biti i pomoćni glagol i glagol punog značenja. DO kao glagol punog značenja u vremenu Simple Present (do, does, don't, doesn't) Afirmacija I, we, you, they: I do my homework in the evenings. he, she, it: He does his homework in the evenings. He doesn't do his homework in the evenings.* I don't do my homework in the evenings.* Negacija

*Pažnja: U negaciji je kao primer korišten DO kao pomoćni glagol i kao glagol punog znaćenja. DO kao glagol punog značenja u vremenu Simple Past (did, didn't) Afirmacija I did my homework in the evenings. Negacija I didn't do my homework in the evenings.**

**Pažnja: U negaciji smo kao primer koristili did kao pomoćni glagol i do kao glagol punog značenja. DO kao glagol punog značenja u vremenu past participle (done) Afirmacija I have done my homework. Negacija I haven't done my homework.

DO kao glagol punog značenja u vremenu (Present Progressive, Gerund, present participle) - (doing) Afirmacija I am doing my homework. Doing my homework is not always fun. I saw Jane doing her homework. Negacija I am not doing my homework. Not doing my homework is not clever. I didn't see Jane doing her homework.

S pomoćnim glagolom do tvori upitni i odrični oblik Simple present tense-a i Simple past tense-a - DO kao pomoćni glagol u negativnom obliku Simple Present-a: I don't do my homework in the evenings. - DO kao pomoćni glagol u negativnom obliku Simple Past-a: I didn't do my homework yesterday evening. - DO kao pomoćni glagol u obitnom obliku Simple Present-a: Do you like rugby? - Does he like rugby? - DO kao pomoćni glagol u upitnom obliku Simple Past-a: Did you see Peggy yesterday? When did you get up this morning? - DO sa negativnim imperativom: Don't sing under the shower.

Glagol "TO HAVE"
Glagol HAVE može biti i pomoćni glagol i glagol punog značenja. HAVE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Present (have, has, don't have, doesn't have) Afirmacija Negacija

I, we, you, they: I have a new guitar. I have got a new guitar.* he, she, it: He has a new guitar. He has got a new guitar.* He doesn't have a new guitar. He hasn't got a new guitar.* I don't have a new guitar. I haven't got a new guitar.*

HAVE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Past (had, didn't have) Afirmacija I had a new guitar. I had got a new guitar.* Negacija I didn't have a new guitar. I hadn't got a new guitar.*

HAVE kao pomoćni glagol koristimo u tvorbi vremena: Present Perfect - (I have spoken) Past Perfect - (I had spoken) Future Perfect – (They will have spoken) HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Present Perfect (had) Afirmacija I, we, you, they: They have had a nice time. he, she, it: He has had a nice time. He hasn't had a nice time. They haven't had a nice time. Negacija

HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Past Perfect (had) Afirmacija They had had a nice time. Negacija They hadn't had a nice time.

HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Present Perfect (past participle): Afirmacija I, we, you, they: I have seen Peter. he, she, it: She has seen Peter. She hasn't seen Peter. I haven't seen Peter. Negacija

HAVE kao pomoćni glagol u vremenu Past Perfect (past participle): Afirmacija I had seen Peter. Negacija I hadn't seen Peter.

HAVE kao pomoćni glagol u vremenu Future Perfect (past participle): Afirmacija They will have spoken to Peter. Negacija They won't have spoken to Peter.

Bezlični glagoli - Impersonal Verbs
Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it. Oni obično označavaju vremenske uslove. Npr.: Infinitiv to rain (pada kiša) to hail (pada grad) to freeze (mrznuti se) to snow (pada snijeg) to thunder (grmjeti) Present Simple it rains it hails it freezes it snows it thunders

Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje. To su sledeći glagoli: to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina) to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather (izgleda kao da će se vreme promeniti) to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da će kiša) to feel (osećati): it feels cold (oseća se hladnoća) to make (činiti): it makes me afraid (to me plaši).

Nepotpuni glagoli - Defective Verbs
Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smeti), ought (trebati) i must (morati).

Zajedničko za nepotpune glagole je da:

- da nemaju sve oblike i vremena, - u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s"; - upitni im se oblik pravi inverzijom, odrični oblik obrazuju sa rečicom "not"; - traže infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought"). Nepotpuni glagol "can" (moći, umeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost. Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji (Present Conditional): I can swim (umem, znam da plivam), I could swim (umeo sam da plivam), Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi pokažete put, molim?) Glagol "can" se ne može upotrijebiti s četvrtim padežom bez nekog drugog glagola, tako ne možemo reći: I can that - već I can do that (ja to umem). Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (sažeto, contracted) "can't" i "could not" ili "couldn't". Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be able" (moći, biti u stanju): I shall be able to this for you. (moći ću to da učinim za vas). Nepotpuni glagol "may" (moći, smjeti) označava odobravanje, dopuštanje, verovatnost, mogućnost i želju: he may come tomorrow (možda će on sutra doći) may I go in? (smem li ući?) may he join us? (sme li da nam se pridruži?) may he rest in peace! (neka počiva u miru!). U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might": He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne) He might be present. (mogao bi biti prisutan). Might izražava takođe i pogodbu. Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".

Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava moranje, dužnost, nužnost. I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otići), The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umreti) U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom bilo kog glagola sa obaveznim "to": I had to go at once. (morao sam smesta otići) We shall have to work hard. (moraćemo mnogo raditi) U određenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti": You must not to do this. (ne smete to učiniti) "Ne morati" kažemo pomoću glagola "need not". Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't". Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to": You ought to learn more seriously. (treba da učiš ozbiljnije), You ought to know this. (treba to da znaš) Glagol "ought" izražava obavezu, dužnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.). Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't". Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se dogodi izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have said", "to have left" itd.): You ought to have gone. (trebalo je da odeš)

Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs
Pravilni glagoli stvaraju preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda nastavak "-ed". Npr: play - played, open - opened itd. Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr:

smile - smiled, hope - hoped itd. Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine. Preterit i particip perfekta imaju isti oblik: stand - stood - stood think - thought - thought Sva tri oblika su različita: sing - sang - sung drive - drove - driven. Sva tri oblika jednaka put - put - put hit - hit - hit.

Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs
Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt (subject + verb + object): He speaks English. (on govori engleski) We are watching TV. (mi gledamo TV) I saw an elephant. (video sam slona) Neprelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati direktni objekt (subject + verb [+indirect object]). He has arrived. (on je stigao) She speaks fast. (ona govori brzo) John goes to school. (John ide u školu)

Povratni glagoli - Reflexive Verbs
Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. Uz takve glagole stoje povratne zamenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo. Najčešći su: to dress oneself to help oneself to hurt oneself (obući se) (pomoći se) (povrediti se)

to improve oneself to tire oneself to excuse oneself to flatter oneself to amuse oneself to warm oneself to take care of oneself

(popraviti se) (umoriti se) (izviniti se) (hvaliti se) (zabaviti se) (utopliti se) (obući se)

Povratni glagoli se menjaju ovako:
• •

infinitiv glasi: "to dress oneself" Present Simple Tense glasi: I dress myself (ja oblačim sebe) you dress yourself (ti oblačiš sebe) he, she, it dresses himself, herself, itself we dress ourselves you dress yourselves thes dress themselves Upitni oblik: Do I dress myself? Odrični oblik: I do not dress myself Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself?

• • •

Višerečni glagoli - Multi-Word Verbs
Frazalni glagoli
Frazalni glagoli spadaju u grupu višerečnih glagola, tj. glagola koji se prave od glagola i još neke reči ili više njih. Frazalni glagoli se stvaraju od: glagol + prilog Oni mogu biti:

• •

neprelazni (bez direktnog objekta) prelazni (sa direktnim objektom)

Primeri nekih frazalnih glagola: Frazalni glagol neprelazniget up frazalni break glagol down prelazni frazalni glagol put off Primjeri Značenje ustati iz kreveta I don't like to get up. prestati sa He was late because his radom car broke down. Odložiti We will have to put off They turned down the meeting. my offer. Direktni objekat

turn down Odbiti

Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih možemo rastaviti na dva dela. Npr:
• •

They turned down my offer. They turned my offer down. (obe rečenice su tačne)

Međutim, ako je direktni objekat zamenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni glagol i ubaciti zamenicu. U tabeli je dat primer sa frazalnim glagolom "switch on": Tačno: Tačno: Tačno: Netačno: John John John John Switched Switched switched switched the radio it on on on on the radio. it.

Predložni glagoli
se stvaraju na sledeći način: glagol + predlog

Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat, svi predložni glagoli imaju direktne objekte. Primeri:

Predložni Značenje glagoli believe in verovati u postojanje look after talk about wait for brinuti se o razgovarati o čekati

I believe in He is looking after Did you talk about John is waiting for

Primeri Direktni objekat God. the dog me? Mary.

Predložni glagoli se ne mogu razdvajati, što znači da ne možemo umetnuti direktni objekat između. Na primer, moramo reći: "look after the baby" a ne smiemo reći: "look the baby after".

Frazalni predložni glagoli
se stvaraju na sledeći način: glagol + prilog + predlog Primeri frazalnih predložnih glagola: Frazalni predložni glagoli get on with Primeri Značenje Direktni objekat

imati prijateljski odnos He doesn't get on with his wife. sa your put up with tolerisati I won't put up with attitude. očekivati sa seeing look forward to I look forward to zadovoljstvom you. run out of iscrpiti We have run out of eggs. Pošto se frazalni predložni glagoli stavraju sa predlozima, uvek imamo direktni objekat, i poput predložnih glagola ne smeu se razdvajati.
• •

We run out of fuel. We run out of it.

"-ing" oblici - The "-ing" forms
"-ing" oblici se stvaraju od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti:

• • •

gerund: Hunting lions is dangerous. (lov na lavove je opasan) particip prezenta: I am surfing. (ja surfujem) imenica: This building is our school. (ova zgrada je naša škola)

Gerund - The Gerund
Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice. Glagolske osobine gerunda su:

iza njega može stajati prilog: He is fond of walking quickly. (on voli brzo hodati); iza njega može stajati objekt: I don't like reading books. (ne volim čitati knjige); može stajati u raznim vremenima, imamo: gerund sadašnji (surfing), gerund prošli (having read), a kod prelaznih glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli (having been taught).

Imeničke osobine gerunda su:

pred njim može stajati predlog: She's good at painting. (ona dobro slika); pred njim može stajati atribut: His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posledica njegove bolesti); pred njim može stajati genitiv: John's being lazy makes me nervous. (Johnova lenjost me čini nervoznim).

Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se:

kao subjekat rečenice: Eating people is wrong. (jedenje ljudi je pogrešno); Flying is dangerous. (letenje je opasno); kao atribut glagola "to be": One of his duties is attending meetings. (jedna od njegovih dužnosti je prisustvovanje sastancima); One of life's pleasures is having breakfast in bed. (jedno od životnih zadovoljstava je doručkovanje u krevetu);

posle predloga. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti gerund: She is good at painting. (ona dobro slika); Can you sneeze without opening your mouth? (možeš li kinuti a da ne otvoriš usta); iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog": (to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep on): She always puts off going to dentist. (ona uvek odlaže odlazak zubaru); When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti); u složenim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching, train-spotting; posle izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would you mind i prideva "worth" i "busy". It's no use trying to escape. (nema koristi pokušavati pobeći) I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podneti kad se zaglavim u saobraćaju) This site is worth visiting. (ovu stranicu vredi posetiti)

Particip prezenta - The Present Participle Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing, i koristi se u sledećim slučajevima:

kao dio trajnog oblika glagola: I am working (ja radim) he was singing (on je pevao) they have been walking (oni su šetali); nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta: She was shopping. (ona je bila u kupovini) He came running towards me. (došao je trčeći prema meni) She lay looking up at the clouds. (ležala je gledajući u oblake) Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go", kao u sledećim primjerima: to go shopping to go walking to go ski-ing to go swimming to go fishing to go running to go surfing to go dancing

nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip prezenta: I heard someone singing. (čuo sam nekoga kako peva) I can smell something burning! (osetim da nešto gori); kao pridev: It was an amazing film. (bio je to neverovatan film) He was trapped inside the burning house. (bio je zatočen unutar kuće u plamenu); sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu: glagol+izraz za vreme+prezent particip. Glagol "catch" sa participom prezenta izražava neku ljutnju ili pretnju: Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako čitaš njegova pisma) If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još jednom kako kradeš moje jabuke, biće problema) Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izražava emocije: We found some money lying on the ground. (našli smo novca na zemlji) They found their mother sitting in the garden. (našli su majku kako sedi u bašti);

da zameni rečenicu ili deo rečenice. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme, od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo: They went out into the snow. They laughed as they went. They went laughing into the snow. He whistled to himself. He walked down on the road. Whistling to himself, he walked down on the road.

Kada jedna radnja sledi odmah iza druge, od strane iste osobe, možemo prvu radnju izraziti participom prezenta: He put on his coat and left the house. Putting on his coat, he left the house. She dropped the gun and put her hands in the air.

Dropping the gun, she put her hands in the air. Particip prezenta se može koristiti umesto početnih as, since, because, i izražava razlog radnje: Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge. (= because he felt hungry...) Being poor, he didn't spend much on clothes. Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->