You are on page 1of 41

GLAGOLSKA VREMENA

Present Simple Tense


Gradjenje
Present Simple Tense (Prosto sadašnje vrijeme) gradi se od infinitiva glavnog glagola
u svim licima osim trećeg lica jednine, gde za sva tri roda (he, she, it) na infinitiv glavnog
glagola dodajemo nastavak s ili es.

Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od infinitiva gl.glagola za sva lica jednine I
množine izuzev trećeg lica jednine za sva tri roda,gde na infinitive gl dodajemo
nastavak s ili es.

JEDNINA

I walk – ja hodam

You walk – ti hodaš

He walks – on hoda

She walks – ona hoda

It walks – ono hoda

MNOŽINA

We walk – mi hodamo

You walk – vi hodate

They walk – oni,one,ona hodaju

UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadašnjeg vremena pomocnog glagola ” to do „i


infinitiva glavnog glagola koji stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA

Do I walk ? – da li ja hodam ?
Do you walk ? – da li ti hodaš ?

Does he walk ? – da li on hoda ?

Does she walk ? – da li ona hoda ?

Does it walk ? – da li ono hoda ?

MNOŽINA

Do we walk ? – da li mi hodamo ?

Do you walk ? – da li vi hodate ?

Do they walk ? – da li oni, one, ona hodaju ?

UPITNE REČICE

When, Where, What time, How long, What,Why

Kada vi putujete u ameriku ? When do you travel in america ?

Gde on ide svaki dan ? Where does he go everyday ?

U koje vreme ona uči engl ? What time does she learn english ?

Koliko dugo oni ostaju u americi ? How long do you stay in america ?

Šta vi radite svako jutro ? What do you work every moning ?

Zašto oni rade u nedelju ? Why do you work in Sunday ?

ODRICNI OBLIK

Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadašnjeg vremena pom.gl to do I infinitiva


gl.glagola koji stavljamo u ovo vreme i koji je isti za sva lica.

JEDNINA

I do not walk – ja ne hodam

You do not walk – ti ne hodaš

He does not walk – on ne hoda

She does not walk – ona ne hoda


It does not walk – ono ne hoda

MNOŽINA

We do not walk – mi ne hodamo

You do not walk – vi ne hodate

They do not walk – oni,one,ona ne hodaju

PRILOZI

Uz ovo vreme koristimo dve vrste priloga I to:

1. Prilozi neodređenog vremena:

Often – često

Allways – uvijek

Usually – obično

Sometimes – ponekad

Ovi priloz stoje na početku rečenice između subjekta I glagola.

2. Prilozi određenog vremena su:

In the morning – ujutro

In the afternoon – popodne

In the evening – uveče

On Sunday – nedeljom

Ovi prilozi stoje na kraju rečenice

Upotreba
Koristi se za radnju koja se desila u sadašnjosti u sledećim slučajevima.

1. Za radnju koja je trajno istinita.

I live in Belgrade. Živim u Beogradu

I go to school. Idem u školu.


She lives in Belgrade. Ona živi u Beogradu.

2. Za navike.

I usually watch TV in the evening. Obično gledam TV uvečer.

3. Za radnju koja se ponavlja.

I go to cinema every night. Idem u bioskop svako veče.

4. Za rasporede.

The bus leaves at 10 o'clock. Autobus odlazi u 10 sati.

5. Za izražavanje osjećanja.

I love you. Volim te

Past Simple Tense


Gradjenje
POTVRDNI OBLIK

Potrvdni oblik ovog vremena kod pravilnih glagola gradi se od prošlog participa tako što
na infinitiv glagola dodamo nastavak ed (ako se infinitiv završava na e, onda ćemo
dodati samo d). Potvrdni oblik kod nepravilnih glagola gradimo tako što koristimo II
kolonu iz tabele nepravilnih glagola.

JEDNINA

I asked (go>went) – ja sam pitao

You asked (go>went) – ti si pitao

He asked (go>went) – on je pitao

She asked (go>went) – ona je pitala

It asked (go>went) – ono je pitalo

MNOŽINA

We asked (go>went) – mi smo pitali

You asked(go>went) – vi ste pitali


They asked(go>went) – oni,one,ona pitaju

UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi i kod pravilnih i nepravilnih glagola od upitnog oblika prošlog
vremena pomoćnog glagola to do i infinitiva glavnog glagola koji stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA
Did I ask ? – da sam ja pitao ?

Did you ask ?– da li si ti pitao ?

Did he ask ?– da li je on pitao ?

Did she ask ?– da li je ona pitala ?

Did it ask ?– da li je ono pitalo ?

MNOŽINA

Did we ask ?– da li smo mi pitali ?

Did you ask ?– da li ste vi pitali ?

Did they ask ?– da li su oni,one,ona pitali ?

UPITNE REČICE

When, Where, What time, How long, What, Why

Kada ste vi putovali u Ameriku ? When did you travel in America?

Gde je on išao sinoć ? Where did he go last night?

U koje vreme je ona došla na zabavu ? What time did she come on the party?

Koliko dugo su oni ostali u Americi ? How long did they stay in America?

Šta ste vi radili sinoć ? What did you work last night?

Zašto ste vi išli na sastank juče ? Why did you go on the meeting yesterday?
ODRICNI OBLIK

Odricni oblik se gradi i kod pravilnih i kod nepravilnih glagola od odričnog oblika prošlog
vremena pomoćnog glagola to do i infinitiva glagola kojeg stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA
I did not ask – ja nisam pitao

You did not – ti nisi pitao

He did not – on nije pitao

She did not – ona nije pitala

It did not – ono nije pitalo

MNOŽINA
We did not – mi nismo pitali

You did not – vi niste pitali

They did not – one,one,ona nisu pitala

Upotreba
1. Koristi se za radnju koja je počela i završila u prošlosti.

The war broke uot. Izbio je rat.

2. Za radnju koja se desila u prošlosti, a vreme dešavanja je poznato.


U ovom slučaju koristimo i priloge prošlog vremena koji označavaju vreme radnje, npr:

Last night

Yesterday

Last week, month, year

Primer

I went to cinema last night. Sinoć sam otišao u bioskop.


Present Continous Tense

Gradjenje

POTVRDNI OBLIK

Potvrdni oblik Present Continous Tense-a (Sadašnje trajno vrijeme) se gradi od


potvrdnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to be, i sadašnjeg participa
(present participle) glavnog glagola koji stavljamo u ovo vreme i kojim ga prevodimo.

Sadašnji particip gradimo tako da na infinitive glagola dodamo nastavak ing, a ako
glagol u infinitivu završava na samoglasnik e onda sadašnji particip gradimo tako da
prvo odbijemo e od infinitiva i onda dodamo nastavak ing

Read – čitati / read + ing = reading

Take – uzeti / take – e = tak + ing = taking

JEDNINA

I am reading – ja čitam

You are reading – ti čitaš

He is reading – on čita

She is reading – ona čita

It is reading – ono čita

MNOŽINA

We are reading – mi čitamo

You are reading –vi čitate

They are reading – oni, one, ona čitaju

UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to be i


sadašneg participa glavnog glagola koji stavljamo u ovo vrijeme.
JEDNINA

Am I reading ? – da li ja čitam ?

Are you reading ? – da li ti čitaš ?

Is he reading ? – da li on čita ?

Is she reading ? – da li ona čita ?

Is it reading ? – da li ono čita ?

MNOŽINA

Are we reading ? –da li mi čitamo ?

Are you reading ? – da li vi čitate ?

Are they reading ? – da li oni, one, ona čitaju ?

UPITNE REČICE

When, Where, What time, How long, What, Why

Kad vi radite u toj fabric ? When are you working in that factory ?

Gdje on putuje naredne nedelje ? Where is he traveling next week ?

U koje vreme ona uči engleski ? What time is she learning english ?

Koliko dugo vi ostajete u americi ? How long are you staying in America ?

Šta vi radite večeras ? What are you working tonight ?

Zašto oni rade u nedelju ? Why are they working in Sunday ?

ODRICNI OBLIK

Odricni oblik se gradi od odričnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to be i


sadašnjeg participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA

I am not reading - ja ne čitam

You are not reading – ti ne čitaš


He is reading – on ne čita

She is reading – ona ne čita

It is not reading – ono ne čita

MNOŽINA

We are not reading – mi ne čitamo

You are not reading – vi ne čitate

They are not reading – oni,one,ona ne čitaju

Upotreba
Sadašnje trajno vreme upotrebljavamo da izrazi sadašnju radnju i to u sledećim
slučajevima

1. Za radnju koja se dešava u trenutku govora.

I'm writing. Ja pišem.

2. Koristi se i za lične dogovore i planove za budućnost.

I'm visting my aunt tomorrow. Sutra posećujem svoju tetku.

Tada se koriste i vremenski prilozi za budućnost kao:

- Tonight

- Tomorrow

- Next Week,Month,Year

3. Takođe se koristi za događaje koji su već zakazani ili dogovoreni.

My bus is leaving at 1 o'clock. Moj autobus kreće u 1.


Imamo dva glagola koji grade sadašnje trajno vreme pomoću glagola Can, a to su:

1. See

2. Hear

Glagol SEE
POTVRDNI OBLIK

JEDNINA

I can see – ja vidim

You can see – ti vidiš

He can see – on vidi

She can see – ona vidi

It can see – ono vidi

MNOŽINA

We can see – mi vidimo

You can see – vi vidite

They can see – oni,one,ona vide

UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi inverzijom ( I can see - Can I see? )

ODRICNI OBLIK

Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can
Glagol HEAR

POTVRDNI OBLIK

JEDNINA

I can hear – ja čujem

You can hear – ti čuješ

He can hear – on čuje

She can hear – ona čuje

It can hear – ono čuje

MNOŽINA

We can hear – mi čujemo

You can hear – vi čujete

They can hear – oni,one,ona čuju

UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi inverzijom ( I can hear - Can I hear? )

ODRICNI OBLIK

Odricni oblik se gradi dodavanjem negacije not na potvrdni oblik iza glagola Can

Past Continous Tense


Gradjenje
POTVRDNI OBLIK

Potvrdni oblik Past Continous Tense-a (prošlo trajno vreme) gradi se od potvrdnog
oblika prošlog pomoćnog glagola to be i sadašnjeg participa glavnog glagola kojeg
stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA
I was reading – ja sam čitao

You were reading – ti si čitao

He was reading – on je čitao

She was reading – ona je čitala

It was reading – on je čitalo

MNOŽINA
We were reading – mi smo čitali

You were reading – vi ste čitali

They were reading – oni,one,ona su čitala

UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi od upitnog oblika prošlog vremena pomoćnog glagola to be i


sadašnjeg participa glavnog glagola.

JEDNINA

Was I reading ? – da li sam ja čitao ?

Were you reading ?– da li si ti čitao ?

Was he reading ?– da li je on čitao ?

Was she reading ?– da li je ona čitala ?

Was it reading ?– da li je ono čitalo ?

MNOŽINA

Were we reading ? – da li smo mi čitali ?

Were you reading ? – da li ste vi čitali ?


Were they reading ? – da li su oni,one,ona čitali ?

UPITNE REČICE

When, Where, What time, How long, What, Why

Kada ste vi posetili prijetelje u Americi? When were you visiting friends in America?

Gdje je on putovao? Where was he traveling?

U koje vrijeme je ona išla na Koncert? What time was she going on the koncert?

Koliko dugo su oni ostali u Americi? How long were they staying in America

Šta ste vi radili na autobuskoj stanici? What were you working on the bus station?

Zašto je on pozvan na intervju iz engleskog? Why was he inviting on an interview ?

ODRICNI OBLIK

Odricni oblik se gradi od odricnog oblika prošlog vremena pomoćnog glagola to be i


sadašnjeg participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme.

JEDNINA

I was not reading – ja nisam čitao

You were not reading – ti nisi čitao

He was not reading – on nije čitao

She was not reading – ona nije čitala

It was reading – ono nije čitalo

MNOŽINA

We were not reading – mi nismo čitali

You were reading – vi niste čitali

They were not reading – oni,one,ona nisu čitala

Upotreba
Ovo vreme se upotrebljava da izrazi prošlu radnju u to u sledećim slučajevima:
1. Za radnju koja je počela u prošlosti, trajala duži vremenski period i završila u
prošlosti.

Gledao sam TV celu noc. I was watching TV all night long.

U ovom slučaju koristimo priloge koji govore da je radnja dugo trajala, oni stoje na kraju
rečenice a najčešći su:

-all (morning, evening, afternoon, day, week, month, year)

2. Za dve prošle radnje povezane veznikom when, od kojih jedna traje duže od
druge, kraće, koja prekida ovu prvu i dužu radnju. Kraća radnja je uvek u Prošlom
prostom vremenu (past simple tense), a duža u trajnom prošlom vremenu (Past
Continous Tense)

Ona je sedela u parku kada sam ja došao. She was sitting in the park when I came.

3. Za dve istovremene prošle radnje povezane veznikom while (dok) koji može
stojati u sredini ili na početku rečenice. u tom slučaju oe prošle radnje izražavamo
sa Past Continous Tense.

Ja sam učio engleski, dok je ona slušala muziku. I was learning English while she was
listening a music.

Present Perfect Tense

Gradjenje
POTVRDNI OBLIK

Potvrdni oblik ovog vremena gradi se od potvrdnog oblika sadašnjeg vremena


pomoćnog glagola to have i prošlog participa (past participle) gllavnog glagola kojeg
stavljamo u ovo vreme.

Kod pravilnih glagola prošli particip gradimo tako što na infinitiv glagola dodajemo
nastavak ed ili d (ukoliko se infinitiv završava na samoglasnik e)

Za nepravilne glagole koristimo treću kolonu iz tabele nepravilniih glagola.

Invite - invite + ed = invited

Go – go (III kolona) = gone

JEDNINA

I have invited - ja pozivam , ja sam pozivao


You have invited – ti pozivaš, ti si pozivao

He has invited – on poziva, on je pozivao

She has invited – ona poziva, ona je pozivala

It has invited – ono poziva, ono je pozivalo

MNOŽINA

We have invited – mi pozivamo, mi smo pozivali

You have invited – vi pozivate, vi ste pozivali

They have invited – oni, one, ona pozivaju

UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi od upitnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to have i
prošlog participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vrijeme.

JEDNINA

Have I invited ? – da li ja pozivam, da li sam ja pozivao ?

Have you invited ? – da li ti pozivaš, da li si ti pozvao ?

Has he invited ?– da li on poziva, da li je on pozvao ?

Has she invited ?– da li ona poziva, da li je ona pozvala ?

Has it invited ?– da li ono poziva, da li je on pozvalo ?

MNOŽINA

Have we invited ?– da li mi pozivamo, da li smo mi pozvali ?

Have you invited ?– da li vi pozivate, da li ste vi pozvali ?

Have they invited ?– da li oni,one,ona pozivaju ?

UPITNE RIJEČICE

When, Where, What time, How long, What, Why

Kada ste vi putovali u ameriku ? When have you traveled in america


Gdje je ona išla sinoć ? Where has she gone tonight

U koje vrijeme je on učio engl ? What time has he learned English

Koliko dugo su oni ostali u Americi ? How long have they stayed in America

Šta ste vi radili u toj fabrici ? What have you worked in that factory

Zašto je on dolazio na intervju ? Why has he come on an interview

ODRICNI OBLIK

Odricni oblik se gradi od odricnog oblika sadašnjeg vremena pomoćnog glagola to have i
prošlog participa glavnog glagola kojeg stavljamo u ovo vreme

JEDNINA

I have not invited – ja ne pozivam, ja nisam pozvao

You have not invited – ti ne pozivaš, ti nisi pozvao

He has not invited – on ne poziva, on nije pozvao

She has not invited – ona ne poziva, ona nije pozvala

It has not invited – ono ne poziva, ono nije povalo

MNOŽINA

We have not invited – mi ne pozivamo, mi nismo pozvali

You have not invited – vi ne pozivate, vi nite pozvali

They have not invited – oni,one,ona ne pozivaju , oni,one,ona nisu pozvala

Upotreba
Sadašnji perfekat se upotrebljava za izražavanje sadašnje ili prošle radnje.

1. Kada se upotrebljava za izražavanje sadašnje radnje onda koristimo sledeće


rečice:

For – već
Since – od

Rečica for nam govori koliko dugo ta sadašnja radnja traje.

Rečica since nam govori od kojeg momenta iz prošlosti ta radnja traje.

Dakle, to je radnja koja je počela u prošlosti i traje sve do trenutka govora.

I have lived in Belgrade for 20 years. Živim u Beogradu već 20 godina.

I have watched TV since yesterday. Gledam TV od juce.

Ovo vreme možete prepoznati po rečicama for i since.. Čim se u rečenici nalazi jedna od
ovih rečica koristite (ili je korišten) present perfect.

2. Ovo vreme može izražavati i prošlu radnju i to u sledećim slučajevima:

a) Radnju koja se dogodila u prošlosti, a tačno vreme radnje je nepoznato.

They have moved into a new appartment. Oni su preselili u novi apartman.

b) Prošla radnja koja se upravo dogodila gde koristimo prilog just koji stoji na početku
rečenice između glagola to have i prošlog praticipa glavnog glagola

She has just come. Ona je upravo došla.

c) Radnju koja je počela u prošlosti, ali su njene posljedice vidljive i sad.

I have broken the window. Razbio sam prozor.

Past Perfect Continous Tense


Gradjenje
POTVRDNI OBLIK

Potvrdni oblik ovog vremena se gradi od prošlog (potvrdnog oblika) pomoćnog glagola to
have, oblika been koji je isti za sva lica i sadašnjeg participa glavnog glagola koji
stavljamo u ovo vreme i kojim ga prevodimo.
JEDNINA

I had been reading (read + ing) – ja sam čitao

You had been reading – ti si čitao

He had been reading - on je čitao

She had been reading – ona je čitala

It had been reading – ono je čitalo

MNOŽINA

We had been reading – mi smo čitali

You had been reading – vi ste čitali

They had been reading-oni,one,ona su čitala

UPITNI OBLIK

Upitni oblik se gradi od upitnog oblika prošlog vremena pomocnog glagola to have,
oblika been za sva lica i sadašnjeg participa glavnog glagola koji stavljamo u ovo
vrijeme.

JEDNINA

Had I been reading (read + ing) ? – da li sam ja čitao ?

Had you been reading ? – da li si ti čitao ?

Had he been reading ? - da li je on čitao ?

Had she been reading ? – da li je ona čitala ?

Had it been reading ? – da li je ono čitalo ?

MNOŽINA

Had we been reading ? – da li smo mi čitali ?

Had you been reading ? – da li ste vi čitali ?

Had they been reading ? - da li su oni, one, ona čitala ?

ODRICNI OBLIK
JEDNINA

I had not been reading (read + ing) – ja nisam čitao

You had not been reading – ti nisi čitao

He had not been reading - on ni je čitao

She had not been reading – ona nije čitala

It had not been reading– ono nije

MNOŽINA

We had not been reading – mi ismo čitali

You had not been reading – vi niste čitali

Tex have not been reading - oni, one, ona nisu čitala

Upotreba
Koristi se za radnju koja je trajala duži vremenski period, a pre neke glavne radnje.

Čekala sam autobus tri sata pre nego je došao. I had been waiting three hours for bus
before it came.

Future simple - buduće vreme


Gradjenje

Prosto buduće vreme se gradi od dva dela: will / shall + infinitiv glagola bez „to“.
(to leave, to do)

Primer:

Subjekt will Infinitiv


bez „to“
He will leave...
On će napustiti ...
 
   
Potvrdni oblik

I will go

I shall go
   
Odrični oblik
They will not see

They won't see


   
Upitni oblik

Will she ask?


   
Upitni negativni
oblik

Won't she take?

 
Skraćivanje u pisanju:

I will I'll We will we'll

You will you'll You will you'll

He,she, will he'll, she'll They will they'll

Primer;: glagol to see u simple future tense


Potvrdni oblik Odrični oblik Upitni oblik

I'll see I won't see/ Will I see?/

*I will/shall see I shan't see Shall I see?

You'll see You won't see Will you see?

He, she, it will see He won't see Will she see?

We'll see We won't see/ Will we see?/

*We will/shall see We shan't see Shall we see?

You will see You won't see Will you see?

They'll see They won't see Will they see?

FUNKCIJA

Prosto buduće vreme se koristi za izražavanje tačnih činjenica čija se radnja


odvija u budućnosti

Simple future tense se koristi:

1. Za izražavanje događaja / radnje u budućnosti:

It will rain tomorrow – Sutra će kiša

2. (sa I/we) za donošenje odluka u budućnosti:

I'll pay for the tickets by credit card. – Platit ću karte kreditnom karticom

3. za izražavanje želja:

 He'll carry your bag for you – On će poneti torbu za vas.

4. (u odričnom obliku) za izražavanje anti volje ili negiranja radnje u


budućnosti:

I won't leave until I've seen the manager! – Ja neću otići dok ne vidim
menadžera !
5. (u prvom licu jednine upitnog oblika) za izražavanje ponude / pitanja:

Shall I open the window? – Hoću li otvoriti prozor ?

6. (u prvom licu množine u upitnom obliku) za pravljenje sugestije:

Shall we go to the cinema tonight? – Da li ćemo ići u bioskop večeras ?

7. (u prvom licu jednine upitnog oblika) za pravljenje konsultacije koja se


odnosi na budućnost:

What shall I tell the boss about this money? – Šta ću reći šefu za ove pare ?

8. (u drugom licu) za izražavanje ponude / naredbe:

You will do exactly as I say. – Ti ćeš uraditi tačno kako sam ja rekao.

9. (u drugom licu) za izražavanje poziva:

Will you marry me? – Da li ćeš me oženiti ?

Važno: U modernom engleskom jeziku umjesto will sve se više koristi shall (will
i shall u suštini imaju isto značenje)

Shall se više koristi uz prvo lice jednine i množine za izražavanje ponude,


sugestije ili konstultacije (kao i primjerima 4, 5, 6).
U durgim licima  (you, he, she, they) shall se koristi jedino u pesmama ili poeziji
radi boljeg efekta. Primer:

"With rings on her fingers and bells on her toes, She shall have music wherever
she goes."

Future sa "Going to"


Gradi se od tri diela. To su odgovarajući oblik glagola 'to be'; going to i infinitiv
glavnog glagola.

Subjekat 'to be' going to infiniti


ve

She is going to leave


 
Upotreba oblika 'going to' s nekom budućom radnjom implicira jaku vezu sa
sadašnjošću. Samo vreme radnje nije važno; osim činjenice da se dešava u
budućnosti i da taj određeni događaj zavisi od trenutne situacije koja nam je
poznata.

Pa ga koristimo:

a) Pri iznošenju naših planova i namera.

We're going to move to London next year. (= the plan is in our minds now.)

Selimo se u London sljedeće godine

b) Pri predviđanjima temeljenima na dostupnim, trenutnim dokazima:

Look at those clouds - it's going to pour with rain!

Gledaj ti te oblake, otvorit će se nebesa!

Bilješka: U engleskom razgovornom jeziku umesto  'going to' se često


pojavljajuje skraćenica 'gonna', pogotovo u američkom engleskom.

Više primera:

Planovi i namere:
a. Is Freddy going to buy a new car soon?
b. Are John and Pam going to visit Milan when they are in Italy?
c. I think Nigel and Mary are going to have a party next week.

Predviđanja na osnovu trenutnih dokaza:


a. There's going to be a terrible accident! Desit će se užasna nesreća!
b. He's going to be a brilliant politician. On će biti sjajan političar.

c. I'm going to have terrible indigestion. Zezat će me stomak(probava)!

Beleška: Kako je neprirodno reći 'I'm going to go to...'


onda kažemo: 'going to' + događaj ili mjesto:

Primjeri:

We are going to the beach tomorrow. Sutra odošmo na plažu.

She is going to the ballet tonight. Ode ona na balet večeras.


Are you going to the party tomorrow? Ideš li na žurku sutra ?

Future perfect
Future perfect se gradi od dva dela: Simple future od glagola to have (will
have) + Past particip og glavnog glagola:

Subjekat will have past particip

He will have finished


 

Potvrdan oblik
I will have left

Odričan
They won't have gone

Upitni
Will we have seen?

Upitno-odrični
Won't he have arrived?

Primer: to arrive(stići), future perfect

Potvrdan oblik Odričan Upitan

I'll have arrived I won't have arrived Will I have arrived?

You'll have arrived You won't have arrived Will you have arrived?

He'll have arrived She won't have arrived Will it have arrived?

We'll have arrived We won't have arrived Will we have arrived?


You'll have arrived You won't have arrived Will you have arrived?

They'll have arrived They won't have arrived Will they have arrived?
 

Budući perfekt se odnosi na neku buduću radnju koja će jednom biti obavljena.
Kad ga  koristimo mi se ustvari zamišljamo u budućnosti i osvrćemo se na radnju
koja će tada biti obavljena. Koristi se često s vremenskim frazama uz by i neku
tačku u budućnosti.

Primeri:

a. I'll have been here for six months on June 23rd.


Ja ću biti ovde šest meseci od 23. juna.

b. By the time you read this I'll have left.


Kada ti čitao ovo  ja cu (već) otići.

c. You will have finished your work by this time next week.
Ti ćeš završiti svoj posao u ovo vreme sledeće nedelje.

Future perfect continous


Future perfect continuous  gradi se od dva dela; futura perfekta glagola biti –
to be (will have been) i prezenta participa glavnog glagola. (osnova +
nastavak ing)

Subjekat will have osnova+ing


been
We will have living
been

 
   
Potvrdan oblik

I will have working


been
   
Odričan

I won't working
have
been
   
Upitni

Will I have working?


been

Upitno-odrični oblik

Won't I have working?


been

Primer:: to live (živeti), Future Perfect continuous

Potvrdan oblik Odričan oblik Upitni oblik

I'll have been living I won't have been living Will I have been living?

You'll have been living You won't have been living Will you have been
living?

He'll have been living He won't have been living Will she have been
living?

We'll have been living We won't have been living Will we have been
living?

You'll have been living You won't have been living Will you have been
living?

They'll have been living They won't have been living Will they have been
living?

Kao i budući perfect simple tense, ovo vreme koristi se kako bismo se zamislili
napred u vremenu i osvrnuli se. Odnosi se na događaje ili radnje koje zauzimaju
mesto između sadašnjeg i nekog budućeg trenutka, a koji bi mogli bit nezavršeni.

Primeri:

a. I will have been waiting here for three hours by six o'clock.
Čekat ću ovde tri sata počevši od 6:00 sati.

b. By 2001 I will have been living here for sixteen years.


2001. godine će biti 60 godina da živim ovde
c. By the time I finish this course, I will have been learning English for
twenty years.
Kada završim ovaj kurs, to će biti 20 godina da učim engleski jezik.

d. Next year I will have been working here for four years. Sljedeće
godine će biti 4 godine da radim ovdje.

POMOĆNI GLAGOLI
Glagol "TO BE"
Glagol BE može biti i pomoćni glagol i glagol punog značenja.

BE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Present (am, are, is)
Afirmacija Negacija
I:
I am from England. I am not from England.
he, she, it:
He is from England. He is not from England.
we, you, they:
We are not from
We are from England.
England.

BE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Past (was, were)


Afirmacija Negacija
I, he, she, it:
I was here. I was not here.
we, you, they:
We were here. We were not here.

BE kao pomoćni glagol se upotrebljava za tvorbu Present Countinious tense-a i


Pasivnih oblika glagola.

BE kao pomoćni glagolu vremenu Present Continiuos (am, are, is)


Afirmacija Negacija
I:
I am reading a book. I am not reading a book.
he, she, it:
He is reading a book. He is not reading a book.
we, you, they:
We are not reading a
We are reading a book.
book.

BE kao pomoćni glagol u pasivnom obliku:

Simple Present: A house is built.


Simple Past: A house was built.
will future: A house will be built.
going-to future: A house is going to be built.

Glagol "TO DO"


Glagol DO može biti i pomoćni glagol i glagol punog značenja.

DO kao glagol punog značenja u vremenu Simple Present (do, does, don't,
doesn't)
Afirmacija Negacija
I, we, you, they:
I don't do my homework in the
I do my homework in the evenings.
evenings.*
he, she, it:
He does his homework in the He doesn't do his homework in the
evenings. evenings.*

*Pažnja: U negaciji je kao primer korišten DO kao pomoćni glagol i kao glagol punog
znaćenja.

DO kao glagol punog značenja u vremenu Simple Past (did, didn't)


Afirmacija Negacija
I didn't do my homework in the
I did my homework in the evenings.
evenings.**

**Pažnja: U negaciji smo kao primer koristili did kao pomoćni glagol i do kao glagol
punog značenja.

DO kao glagol punog značenja u vremenu past participle (done)


Afirmacija Negacija
I have done my homework. I haven't done my homework.

DO kao glagol punog značenja u vremenu (Present Progressive, Gerund, present


participle) - (doing)
Afirmacija Negacija
I am doing my homework. I am not doing my homework.
Doing my homework is not always Not doing my homework is not
fun. clever.
I didn't see Jane doing her
I saw Jane doing her homework.
homework.

S pomoćnim glagolom do tvori upitni i odrični oblik Simple present tense-a i Simple
past tense-a

- DO kao pomoćni glagol u negativnom obliku Simple Present-a:

I don't do my homework in the evenings.

- DO kao pomoćni glagol u negativnom obliku Simple Past-a:

I didn't do my homework yesterday evening.

- DO kao pomoćni glagol u obitnom obliku Simple Present-a:

Do you like rugby? - Does he like rugby?

- DO kao pomoćni glagol u upitnom obliku Simple Past-a:

Did you see Peggy yesterday?


When did you get up this morning?

- DO sa negativnim imperativom:

Don't sing under the shower.

Glagol "TO HAVE"


Glagol HAVE može biti i pomoćni glagol i glagol punog značenja.
HAVE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Present (have, has, don't
have, doesn't have)
Afirmacija Negacija
I, we, you, they:
I have a new guitar. I don't have a new guitar.
I have got a new guitar.* I haven't got a new guitar.*
he, she, it:
He has a new guitar. He doesn't have a new guitar.
He has got a new guitar.* He hasn't got a new guitar.*

HAVE kao glagol punog značenja u vremenu Simple Past (had, didn't have)

Afirmacija Negacija
I had a new guitar. I didn't have a new guitar.
I had got a new guitar.* I hadn't got a new guitar.*

HAVE kao pomoćni glagol koristimo u tvorbi vremena:

Present Perfect - (I have spoken)


Past Perfect - (I had spoken)
Future Perfect – (They will have spoken)

HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Present Perfect (had)
Afirmacija Negacija
I, we, you, they:
They have had a nice time. They haven't had a nice time.
he, she, it:
He has had a nice time. He hasn't had a nice time.

HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Past Perfect (had)
Afirmacija Negacija
They had had a nice time. They hadn't had a nice time.

HAVE kao pomoćni glagol i glagol punog znaćenja - Present Perfect (past
participle):
Afirmacija Negacija
I, we, you, they:
I have seen Peter. I haven't seen Peter.
he, she, it:
She has seen Peter. She hasn't seen Peter.

HAVE kao pomoćni glagol u vremenu Past Perfect (past participle):


Afirmacija Negacija
I had seen Peter. I hadn't seen Peter.

HAVE kao pomoćni glagol u vremenu Future Perfect (past participle):


Afirmacija Negacija
They won't have spoken to
They will have spoken to Peter.
Peter.

Bezlični glagoli - Impersonal Verbs

Bezlični glagoli su glagoli koji se upotrebljavaju samo u 3. licu jednine sa it.


Oni obično označavaju vremenske uslove. Npr.:

Infinitiv Present Simple


to rain (pada kiša) it rains
to hail (pada grad) it hails
to freeze (mrznuti se) it freezes
to snow (pada snijeg) it snows
to thunder (grmjeti) it thunders

Neki glagoli u trećem licu jednine mogu imati bezlično značenje.


To su sledeći glagoli:

to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina)


to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather
(izgleda kao da će se vreme promeniti)
to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da će kiša)
to feel (osećati): it feels cold (oseća se hladnoća)
to make (činiti): it makes me afraid (to me plaši).

Nepotpuni glagoli - Defective Verbs

Nepotpuni glagoli su: can (moći), may (moći, smeti), ought (trebati) i must
(morati).
Zajedničko za nepotpune glagole je da:

- da nemaju sve oblike i vremena,

- u sadašnjem vremenu u trećem licu nemaju nastavak "s";

- upitni im se oblik pravi inverzijom, odrični oblik obrazuju sa rečicom "not";

- traže infinitiv bez "to" (izuzev glagola "ought").

Nepotpuni glagol "can" (moći, umeti, znati) označava fizičku ili umnu sposobnost.
Ima oblik "could" za prošlo vreme (Past Tense) i za pogodbeni način sadašnji
(Present Conditional):

I can swim (umem, znam da plivam),


I could swim (umeo sam da plivam),
Could you show me the way, please? (da li biste mogli da mi pokažete put,
molim?)

Glagol "can" se ne može upotrijebiti s četvrtim padežom bez nekog drugog


glagola, tako ne možemo reći:

I can that - već I can do that (ja to umem).

Odrični oblik glasi "can not" ili skraćeno (sažeto, contracted) "can't" i "could not"
ili "couldn't".

Umesto glagola "can" u vremenima koje on nema upotrebljava se izraz "to be


able" (moći,
biti u stanju):

I shall be able to this for you. (moći ću to da učinim za vas).

Nepotpuni glagol "may" (moći, smjeti) označava odobravanje, dopuštanje,


verovatnost, mogućnost i želju:

he may come tomorrow (možda će on sutra doći)


may I go in? (smem li ući?)
may he join us? (sme li da nam se pridruži?)
may he rest in peace! (neka počiva u miru!).

U prošlom vremenu "may" ima svoj drugi oblik "might":


He might have arrived earlier. (mogao je ranije da stigne)
He might be present. (mogao bi biti prisutan).

Might izražava takođe i pogodbu.


Odrični oblik glasi "may not" ili "mayn't" i "might not" ili "mightn't".

Nepotpuni glagol must (morati) ima samo taj jedan oblik. Izražava moranje,
dužnost,
nužnost.

I must take leave now. (sada se moram pozdraviti, moram otići),


The soldiers knew that they must die. (vojnici su znali da moraju umreti)

U vremenima koje glagol must nema upotrebljava se glagol to have sa infinitivom


bilo kog glagola sa obaveznim "to":

I had to go at once. (morao sam smesta otići)


We shall have to work hard. (moraćemo mnogo raditi)

U određenom obliku "must not" ne prevodimo sa "ne morati" već "ne smeti":

You must not to do this. (ne smete to učiniti)

"Ne morati" kažemo pomoću glagola "need not".

Skraćeni oblik od "must not" je "mustn't".

Nepotpuni glagol "ought" (trebati) je jedini koji se upotrebljava u infinitivu sa "to":

You ought to learn more seriously. (treba da učiš ozbiljnije),


You ought to know this. (treba to da znaš)

Glagol "ought" izražava obavezu, dužnost (prevodi se sa "treba", "mora" i sl.).

Odrični oblik glasi "ought not", skraćeno "oughtn't".

Kako ovaj glagol nema prošlog vremena, misao o onome što je trebalo da se
dogodi izražavamo sa "ought" i infinitivom prošlim (infinitiv prošli glasi: "to have
said", "to have left" itd.):

You ought to have gone. (trebalo je da odeš)

Pravilni i nepravilni glagoli - Regular and Irregular Verbs


Pravilni glagoli stvaraju preterit i particip perfekta tako da se infinitivu doda
nastavak "-ed". Npr:

play - played, open - opened itd.

Ako se glagol u infinitivu završava na "-e" dodaje se samo "-d". Npr:

smile - smiled, hope - hoped itd.

Nepravilni glagoli tvore preterit i particip perfekta na razne načine.

Preterit i particip perfekta imaju isti oblik:

stand - stood - stood


think - thought - thought

Sva tri oblika su različita:

sing - sang - sung


drive - drove - driven.

Sva tri oblika jednaka

put - put - put


hit - hit - hit.

Prelazni i neprelazni glagoli - Transitive and Intransitive Verbs

Prelazni glagoli su oni uz koje može stajati objekt u akuzativu tj. direktni objekt
(subject + verb + object):

He speaks English. (on govori engleski)


We are watching TV. (mi gledamo TV)
I saw an elephant. (video sam slona)

Neprelazni glagoli su oni uz koje ne može stajati direktni objekt (subject + verb
[+indirect object]).
He has arrived. (on je stigao)
She speaks fast. (ona govori brzo)
John goes to school. (John ide u školu)

Povratni glagoli - Reflexive Verbs


Povratni glagoli su oni kod kojih se radnja vraća na subjekt. Uz takve glagole
stoje povratne zamenice. Povratnih glagola u engleskom jeziku nema mnogo.
Najčešći su:

to dress oneself (obući se)


to help oneself (pomoći se)
to hurt oneself (povrediti se)
to improve oneself (popraviti se)
to tire oneself (umoriti se)
to excuse oneself (izviniti se)
to flatter oneself (hvaliti se)
to amuse oneself (zabaviti se)
to warm oneself (utopliti se)
to take care of oneself (obući se)

Povratni glagoli se menjaju ovako:

 infinitiv glasi: "to dress oneself"

 Present Simple Tense glasi:


I dress myself (ja oblačim sebe)
you dress yourself (ti oblačiš sebe)
he, she, it dresses himself, herself, itself
we dress ourselves
you dress yourselves
thes dress themselves
 Upitni oblik: Do I dress myself?
 Odrični oblik: I do not dress myself
 Upitno-odrični oblik: Do I not dress myself?

Višerečni glagoli - Multi-Word Verbs


Frazalni glagoli

Frazalni glagoli spadaju u grupu višerečnih glagola, tj. glagola koji se prave od
glagola i još neke reči ili više njih. Frazalni glagoli se stvaraju od:
glagol + prilog

Oni mogu biti:

 neprelazni (bez direktnog objekta)


 prelazni (sa direktnim objektom)

Primeri nekih frazalnih glagola:

Primjeri
Frazalni
  Značenje Direktni
glagol  
objekat
neprelazniget up ustati iz kreveta I don't like to get up.  
frazalni break prestati sa He was late because his
 
glagol down radom car broke down.
the
put off Odložiti We will have to put off
prelazni meeting. 
frazalni
glagol turn down Odbiti They turned down my offer.

Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obično ih
možemo rastaviti na dva dela. Npr:

 They turned down my offer.


 They turned my offer down. (obe rečenice su tačne)

Međutim, ako je direktni objekat zamenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti


frazalni glagol i ubaciti zamenicu. U tabeli je dat primer sa frazalnim glagolom
"switch on":

Tačno: John Switched   on the radio.


Tačno: John Switched the radio on  
Tačno: John switched it on  
Netačno: John switched   on it.

Predložni glagoli

se stvaraju na sledeći način:

glagol + predlog
 

Iz razloga što predlozi uvek imaju direktni objekat, svi predložni glagoli imaju
direktne objekte. Primeri:

Predložni Primeri
Značenje
glagoli   Direktni objekat
believe in verovati u postojanje I believe in God.
He is looking
look after brinuti se o the dog
after
Did you talk
talk about razgovarati o me?
about
John is waiting
wait for čekati Mary.
for

Predložni glagoli se ne mogu razdvajati, što znači da ne možemo umetnuti


direktni objekat između. Na primer, moramo reći: "look after the baby" a ne
smiemo reći: "look the baby after".

Frazalni predložni glagoli

se stvaraju na sledeći način:

glagol + prilog + predlog

Primeri frazalnih predložnih glagola:

 Frazalni  Primeri
predložni  Značenje Direktni
glagoli  
objekat
imati prijateljski odnos
get on with He doesn't get on with his wife.
sa
your
put up with tolerisati I won't put up with
attitude.
očekivati sa seeing
look forward to I look forward to
zadovoljstvom you.
run out of iscrpiti We have run out of eggs.

Pošto se frazalni predložni glagoli stavraju sa predlozima, uvek imamo direktni


objekat, i poput predložnih glagola ne smeu se razdvajati.

 We run out of fuel.


 We run out of it.
"-ing" oblici - The "-ing" forms

"-ing" oblici se stvaraju od infinitiva i nastavka -ing, i mogu biti:

 gerund: Hunting lions is dangerous. (lov na lavove je opasan)


 particip prezenta: I am surfing. (ja surfujem)
 imenica: This building is our school. (ova zgrada je naša škola)

Gerund - The Gerund

Gerund je glagolski oblik koji ima osobine glagola i imenice.

Glagolske osobine gerunda su:

 iza njega može stajati prilog:


He is fond of walking quickly. (on voli brzo hodati);

 iza njega može stajati objekt:


I don't like reading books. (ne volim čitati knjige);
 može stajati u raznim vremenima, imamo:
gerund sadašnji (surfing), gerund prošli (having read), a kod prelaznih
glagola postoje i pasivni oblici gerunda: sadašnji (being taught) i prošli
(having been taught).

Imeničke osobine gerunda su:

 pred njim može stajati predlog:


She's good at painting. (ona dobro slika);

 pred njim može stajati atribut:


His being nervous is due to his illness. (njegova nervoza je posledica
njegove bolesti);
 pred njim može stajati genitiv:
John's being lazy makes me nervous. (Johnova lenjost me čini
nervoznim).

Iako izgleda kao glagol, gerund ima istu funkciju kao imenica, i koristi se:

 kao subjekat rečenice:


Eating people is wrong. (jedenje ljudi je pogrešno);
Flying is dangerous. (letenje je opasno);

 kao atribut glagola "to be":


One of his duties is attending meetings. (jedna od njegovih dužnosti je
prisustvovanje sastancima);
One of life's pleasures is having breakfast in bed. (jedno od životnih
zadovoljstava je doručkovanje u krevetu);
 posle predloga. Ako posle predloga treba doći glagol moramo koristiti
gerund:
She is good at painting. (ona dobro slika);
Can you sneeze without opening your mouth? (možeš li kinuti a da ne
otvoriš usta);
 iza frazalnih glagola koji su stvoreni po principu "glagol + predlog/prilog":
(to look forward, to give up, to be for/against, to take to, to put off, to keep
on):
She always puts off going to dentist. (ona uvek odlaže odlazak zubaru);
When you are going to give up smoking? (kada ćeš prestati pušiti);
 u složenim imenicama: a driving lesson, a swimming pool, bird-watching,
train-spotting;
 posle izraza: can't help, can't stand, it's no use/good, do you mind, would
you mind i prideva "worth" i "busy".
It's no use trying to escape. (nema koristi pokušavati pobeći)
I can't stand being stuck in traffic jams. (ne mogu podneti kad se zaglavim
u saobraćaju)
This site is worth visiting. (ovu stranicu vredi posetiti)

Particip prezenta - The Present Participle

Prezent particip većine glagola ima oblik osnova+ing, i koristi se u sledećim


slučajevima:

 kao dio trajnog oblika glagola:


I am working (ja radim)
he was singing (on je pevao)
they have been walking (oni su šetali);

 nakon glagola pokreta/pozicije po principu: glagol+particip prezenta:


She was shopping. (ona je bila u kupovini)
He came running towards me. (došao je trčeći prema meni)
She lay looking up at the clouds. (ležala je gledajući u oblake)

Ova tvorba je naročito korisna sa glagolom "to go", kao u sledećim


primjerima:
to go shopping to go walking
to go ski-ing to go swimming
to go fishing to go running
to go surfing to go dancing

 nakon glagola percepcije (čula) po principu glagol + objekat + particip


prezenta:
I heard someone singing. (čuo sam nekoga kako peva)
I can smell something burning! (osetim da nešto gori);
 kao pridev:
It was an amazing film. (bio je to neverovatan film)
He was trapped inside the burning house. (bio je zatočen unutar kuće u
plamenu);
 sa glagolima catch (uhvatiti) i find (naći) po principu:
glagol+izraz za vreme+prezent particip.

Glagol "catch" sa participom prezenta izražava neku ljutnju ili pretnju:

Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako
čitaš njegova pisma)
If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te još
jednom kako kradeš moje jabuke, biće problema)

Ovo nije slučaj sa glagolom find koji ne izražava emocije:

We found some money lying on the ground. (našli smo novca na zemlji)
They found their mother sitting in the garden. (našli su majku kako sedi u
bašti);

da zameni rečenicu ili deo rečenice. Kada se dve radnje dešavaju u isto vreme,
od strane iste osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opišemo:

They went out into the snow. They laughed as they went.
They went laughing into the snow.

He whistled to himself. He walked down on the road.


Whistling to himself, he walked down on the road.

Kada jedna radnja sledi odmah iza druge, od strane iste osobe, možemo prvu
radnju izraziti participom prezenta:

He put on his coat and left the house.


Putting on his coat, he left the house.

She dropped the gun and put her hands in the air.
Dropping the gun, she put her hands in the air.
Particip prezenta se može koristiti umesto početnih as, since, because, i izražava
razlog radnje:

Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge.
(= because he felt hungry...)
Being poor, he didn't spend much on clothes.
Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.

You might also like