P. 1
10. i 11.04.2010.

10. i 11.04.2010.

|Views: 251|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on May 19, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/23/2012

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
10. i 11. april 2010.

Broj 12.180 Godina LXVII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWA LUKA

VIJESTI

Za produ`ewe slu`be u OS BiH uzimali do 10.000 maraka
странa 2

DRU[TVO

Kne`evi}: Ne odustajemo od tu`be protiv Hrvatske zbog holokausta
странa 7
FOTO: ROJTERS

KROZ RS

Student dva fakulteta u Wema~koj vra}a se sa znawem u RS
странa 11

Ukupan spoqni dug RS na kraju 2009. iznosio 1,8 milijardi KM
Spoqni dug Srbije u pro{loj godini dostigao 22,8 milijardi evra, Hrvatske 44,6 milijardi evra. Slovenci su do kraja pro{le godine nakupili 39 milijardi evra spoqnog duga
Sloveniji prijeti "gr~ki scenario"

Poslije teksta u “Glasu Srpske“ o Marku Markovi}u iz sela Izgori na Volujaku

Prva~i}u ruku pomo}i pru`aju dobri qudi iz RS
Marko treba da po|e u prvi razred. @ivi u porodici u kojoj je djed Petar te{ki invalid, majka Novka, kojoj je vid o{te}en vi{e od 90 odsto i otac Milo{, koji nadni~ewem poku{ava da obezbijedi hranu za ~eqad
странa 9

DANAS

Barawa i isto~na Slavonija

NAJMAWE ZADU@ENA U REGIONU
Za dvije godine Institut nije prona{ao nijedno tijelo. Samo dva ~lana UO Instituta legalna i legitimna. Republika Srpska na po~etku rada Instituta tragala za 1.800 lica, a danas za 1.796
странa 5
Institut na iskopavawa lani potro{io 4,2 miliona KM

странa 3

Srbi tra`e table pisane }irilicom
странa 20

Razmjena studenata iz Republike Srpske na veoma niskom nivou

Porodice nestalih RS nezadovoqne radom Instituta za tra`ewe nestalih

Tra`e suspenziju Kolegijuma i nelegalnog Engleski jezik UO Instituta prepreka i
FOTO: ROJTERS

studentima i profesorima
Iako bolowski proces predvi|a da 20 odsto studenata provede bar jedan semestar na nekom od svjetskih ili evropskih univerziteta, kod nas to nije slu~aj i razmjena studenata iz RS je na dosta ni`em nivou странa 6

2 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Me|unarodni sajam privrede u Mostaru

Sa palestinskim {efom diplomatije Rijadom Malkijem razgovarao sam o saradwi i pomo}i za ulazak Palestine u neke me|unarodne organizacije. Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH

FOTO: GLAS SRPSKE

O~ekuje se susret Tadi}a i Josipovi}a
MOSTAR - Predsjednici Srbije i Hrvatske, Boris Tadi} i Ivo Josipovi}, susre{}e se 13. aprila na dan otvarawa Me |u na ro dnog saj ma pri vre de u Mos ta ru sa pred sje da va ju }im Pred sje dni{ tva BiH Ha ri som Si lajyi}em, javile su u petak agencije. Ovogodi{wa zemqa partner mostarskog sajma je Srbija, ~iji je predsjednik Boris Tadi} ve} najavio svoj dolazak na otvarawe. “Glas Srpske“ saznaje da }e Tadi} dan pred otvarawe sajma posjetiti Trebiwe. R. Mi.

Kolegijum Skup{tine Srbije

O prijedlogu deklaracije sqede}e sedmice
BEOGRAD - Predsjednica Skup {ti ne Srbi je Sla vi ca \u ki}-De ja no vi} izja vi la je u pe tak da }e sqede }e se dmi ce za ka za ti kon sul ta ci je o Pri je dlo gu deklaracije o osudi zlo~ina po~iwenih nad Srbima, javqa RTS. \uki}-Dejanovi} je novinarima u parlamentu kazala da je na sjednici Kolegijuma dogovoreno da do sredine sqede}e sedmice u pismenoj for mi sti gnu kon kre tne primjedbe svih poslani~kih grupa o prijedlogu deklaracije. - To }e biti vreme kada }u ponovo zakazati konsultacije - kazala je \uki}-Dejanovi}. [ef po sla ni ~ke gru pe Srpske ra di kal ne stran ke Dragan Todorovi} napustio je sje dni cu Ko le gi ju ma Skup{tine Srbije zbog toga {to se, kako je rekao, na woj nije govorilo o Deklaraciji o osu di zlo ~i na nad Srbi ma ka ko je bi lo na javqeno.

Produ`ena slu`ba za 1.451 pripadnika OS BiH

Nezakonitosti u Oru`anim snagama BiH

Za produ`ewe slu`be uzimali do 10.000 KM
biti slu`bu u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH. Produ`ewe ugovora o proBAWA LUKA - Pojedini visokorangirani pripadni- fesionalnoj vojnoj slu`bi u ci Oru`anih snaga BiH uzi- FBiH, za vojnike iz RS, komali su od vojnika mito u {talo je 5.000, a za slu`bu u iznosu od 5.000 do 10.000 ma- RS pojedinci su morali da izraka za produ`ewe profesi- dvoje ~ak 10.000 maraka. Na{ sagovornik blizak onalne vojne slu`be, saznaje odbrambenom sistemu BiH ka“Glas Srpske“. Neki od pripadnika OS `e da je vojnik koji je podigao BiH bili su primorani da po- kredit od 10.000 maraka da bi dignu kredite u iznosima od platio mito za ostanak u OS 5.000 do 10.000 maraka da bi BiH bio spreman da da izjavu sa~uvali radno mjesto. Visina za “Glas Srpske, ali da je u pomita zavisila je od toga da li sqedwem trenutku odustao, jer je procijenio da bi to moglo }e voj nik da bude kontraproduktivno po do wega. U Ministarstvu odbrane BiH u petak nismo dobili odgovor na pitawe imaju li sa znawa o uzi “Glas Srpske“ saznaje da su dvojici mawu mi ta za pilota iz FBiH produ`eni profesiprodu`ewe sluonalni vojni ugovori u vazduhoplo`be. vnoj slu`bi OS BiH iako su imali Odlu ka MO ozbiqnih sr~anih problema, a poBiH o produ`ewu slije toga nisu upu}eni na qekarske pro fe si onal ne preglede i ocjenu sposobnosti.
PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

Neki od pripadnika Oru`anih snaga BiH bili su primorani da podignu kredite u iznosima od 5.000 do 10.000 maraka da bi sa~uvali radno mjesto. Visina mita zavisila je od toga da li }e vojnik dobiti slu`bu u RS ili FBiH
vojne slu`be za 1.451 pripadnika OS BiH, me|u kojima je ~ak 913 Bo{waka, za period od 1. marta do 17. juna ove godine ko{ta}e Srpsku i FBiH vi{e od pet miliona maraka, a done se na je bez sa gla snos ti Predsjedni{tva BiH. tva BiH, Parlamenta BiH i Savjeta ministara BiH. Me|utim, u MO BiH nisu odgovorili kako }e obezbijediti dodatnih pet miliona maraka za produ`ewe slu`be za 1.451 vojnika za tri i po mjeseca. - U skladu sa Zakonom o pla ta ma u BiH, ne op ho dna finansijska sredstva su planirana u buyetu za ovu godinu kao re do vna sred stva, jer u ovom slu~aju nije rije~ o smawewu broja pripadnika OS BiH, nego o podmla|ivawu. Naime, u toku ove godine bi}e obavqen pri jem mla dih vojnika proporcionalno broju vojnika koji }e po sili zako na oti }i iz OS BiH u skla du sa odlu kom Predsje dni{ tva BiH o ve li ~i ni, strukturi i lokacijama OS BiH - navela je Sinanovi}eva. Na ~el nik Za je dni ~kog {taba OS BiH Miladin Miloj~i} u petak se nije javqao na mobilni telefon.

U MO BiH TVRDE da je produ`ewe vojne slu`be bilo u skladu sa zakonom
- U skladu sa ~lanom 104. Zakona o slu`bi u OS BiH, a na prijedlog na~elnika Zajedni~kog {taba OS BiH, ministar odbrane je produ`io ugovore jednom broju vojnika, radi odr`avawa operativne sposobnosti i propisane nacionalne strukture OS BiH kazala je {ef Kancelarije za odnose sa javno{}u MO BiH Uma Sinanovi}. Naglasila je da tranzicija vojnog personala u MO BiH i OS BiH proces koji je odobren od strane Predsjedni{-

Kolegijum Skup{tine Srbije

FOTO: TANJUG

Ne}e pomrsiti odnose Srbije i RS

Predsjednik RS o Deklaraciji o Srebrenici

Piloti

BAWA LUKA - Predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanovi} izjavio je u petak Srni da deklaracija o Srebrenici koju je usvojila Skup{tina Srbije ne}e pomrsiti odnose izme|u bratske Srbije i RS. Kuzmanovi} je ocijenio da ne stoji izjava lidera Srpske demokratske stranke Mladena Bosi}a i Demokratske stranke Srbije Vojislava Ko{tunice da institucionalna saradwa Republike Srpske i Srbije nije zadovoqavaju}a. - Brojne su aktivnosti koje se odvijaju. Odnosi izme|u RS i Srbije ne mogu se cijeniti po broju sastanaka - rekao je Kuzmanovi}.

Niko ne zna kada }e ta~no biti ukinute vize za BiH

^eka se pozitivna odluka Brisela
BAWA LUKA - Sve uslove za liberalizaciju viznog re`ima BiH je ispunila, a kada }e vize biti ukinute, odlu~i}e Evropska komisija, naglasili su predstavnici Re pu bli ke Srpske u zajedni~kim institucijama BiH. Do li be ra li za ci je vi znog re`ima sigurno }e da do|e i to nije sporno, ka`u oni, ali o ta ~nom da tu mu, dodaju, samo mo`e da se naga|a. - Ispunili smo sve uslove i sada ~ekamo pozitivnu odlu ku Bri se la, ko ji ima svoje procedure, koje su sasvim razumqive i treba dozvoliti da se one sprovedu. Ni ko ne spo ri da }e bi ti li be ra li za ci ja vi znog re `ima, nego se govori ko ji }e to biti datum - rekao je predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri}. Dodao je da je za BiH dobro {to ne }e bi ti no vih uslovqavawa, niti vezawa sa drugim zemqama. - Evropska komisija ovo pitawe treba da razmatra i da donese kona~an stav, koji }e bi ti sa op {ten, ko li ko sam ja obavije{tena, u toku ma ja - re kla je po sla nik SNSD-a u Parlamentu BiH Milica Markovi}. toje “jake struje koje zagovaraju da se vizna liberalizacija odlo`i poslije izbora, {to ide direktno na {tetu gra|ana BiH“. - Ako smo zaista svi na is tom fo nu da gra |a ni ma treba {to skorije dozvoliti da slobodno putuju, onda bi in te res svih po li ti ~kih struktura trebalo da bude da se omo gu }i pu to vawe svim gra |a ni ma, bez ob zi ra na wihovu politi~ku ili bilo kakvu drugu opredijeqenost - zakqu~io je Kuzmanovi}. V. [.

www.glassrpske.com
Informacija da se jednoj grupi produ`ava vojna slu`ba u BiH, osim prevelikih tro{kova za BiH, sigurno ne doprinosi ni~emu dobrom. S obzirom na to da u OS BiH najvi{e ima Bo{waka, oni vjerovatno na ovaj na~in `ele da preuzmu vojnu vlast u svoje ruke, da budu gospodari vojske... Email: gogyab@gmail.com Prijava protiv Predsjednika RS od strane Saveza logora{a BiH nije ni{ta drugo nego lakrdija i `eqa da se oblati rukovodstvo RS i cijeli srpski narod koji oni `ele da proglase genocidnim. Email: Patriot78@yahoo.com

O TA^NOM datumu ukidawa viza mo`e samo da se naga|a
Pre ma ri je ~i ma po sla nika SNSD-a u Parlamentu BiH @eqka Ku zma no vi }a, unutar BiH jo{ uvijek pos-

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 3

Pitawe ustavnih promjena ostavqeno za poslije izbora
STRAZBUR - Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Novi} izjavio je Srni u petak da je tokom boravka u Savjetu Evrope stekao utisak da je pitawe ustavnih promjena u BiH ostavqeno za poslije izbora, koji }e biti odr`ani u oktobru. - Nisam stekao utisak da su bile ozbiqne najave o izbacivawu BiH iz Savjeta Evrope zbog nesprovo|ewa odluke Suda za qudska prava, kao ni o nu`nosti da se odluka sprovede odmah, a ustavne promjene poslije izbora - rekao je Novi}.

Ukupan spoqni dug RS na kraju pro{le godine iznosio 1,8 milijardi maraka

Vijesti Dowa Gradina trajna opomena
BAWA LUKA - Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} izja vio je u pe tak to kom su sre ta sa de le ga ci jom izraelskog grada Modina da je ve oma va `no obiqe`avawe stradawa `rtava us ta {kog ge no ci da u jasenova~kom logoru Dowa Gradina kao znak sje}awa i pijeteta za `rtve genocida i holokausta, ali i kao trajnu opomenu da se tako ne{to nikada i nigdje ne ponovi, saop{teno je iz Kabineta predsjednika RS. N. V.

Republika Srpska najmawe zadu`ena u cijelom regionu
Spoqni dug Srbije lani dostigao 22,8 milijardi evra, Hrvatske 44,6 milijardi evra, Slovenci su krajem pro{le godine nakupili 39 milijardi evra
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpsek.com

Rajko Kuzmanovi}

BAWA LUKA - Republika Srpska najmawe je zadu`ena u regionu sa ukupnim spoqnim dugom od 1,8 milijar di ma ra ka ko li ko je iznosio na kraju pro{le godine, dok je najvi{e zadu`e na Hrvat ska sa 44,6 milijardi evra. Prema podacima Ministarstva finansija RS ukupan dug Re pu bli ke Srpske, odnosno unutra{wi i spoqni dug na kraju 2009. godine izno sio je oko 3,2 milijarde maraka. - Unutra{wi dug na kraju pro{le godine iznosio 1,4 milijardi maraka. Ovaj dug se odnosi na dug po osnovu stare devizne {tedwe, ratne materijalne i nematerijalne {tete i op{tih obaveza - istakli su u Ministarstvu. Dodali da je ukupan javni dug RS u odnosu na bruto dru{tveni proizvod (BDP) iznosi 38,59 odsto. Uku pan unu tra{wi i spoqni dug FBiH u prvoj polovini pro{le godine iznosio je 4,7 milijardi maraka. Spoqni dug Hrvat ske, Slo ve ni je, Srbi je i BiH pro{le godine prema{io je 112 milijardi evra. Na kra ju 2009. go di ne uku pan spoqni dug Srbi je dostigao je 22,8 milijarde evra, {to je 74,1 odsto BDP-a. Pre ma po da ci ma Na ro dne banke Srbije tokom prva tri tromjese~ja 2009. spoqni dug je ostao gotovo nepromijewen, dok je u ~etvrtom tro-

Branislav Duki}

Bo{waci ne odustaju od optu`bi
BAWA LUKA - Predsjednik Saveza logora{a RS Branislav Duki} smatra da najnoviji napadi “nepostoje }eg Sa ve za lo go ra {a BiH” na predsjednika RS Rajka Kuzmanovi}a pokazuju da bo{wa ~ka stra na ne odustaje od optu`bi protiv visokih funkcionera RS i da nema su`ivota naroda u BiH, prenijela je Srna.

Javni dug Republike Srpske u odnosu na BDP 38,59 odsto

FOTO: ROJTERS

mjese~ju pove}an za 4,6 odsto. Zbog lawskog pada ekonomske aktivnosti, wegovo u~e{}e u BDP-u je, u 2009. godini pove}ano za 9,6 odsto i dos ti glo 74,1 od sto BDP-a. Bru to inos tra ni dug Hrvatske je na kraju 2009. godine iznosio 44,6 milijardi evra, dok se udio duga u bruto do ma }em proi zvo du (BDP) popeo na 98,5 odsto. Analiti~ari ka`u da je ove go di ne mo gu }e da taj odnos dostigne i sto procenata. Oni, pozivaju}i se na po dat ke Hrvat ske na ro dne banke (HNB), preciziraju da je dug Hrvatske na kraju go-

dine bio za milijardu evra ve}i nego na kraju novembra, odnosno 4,6 milijardi evra ili 11,6 odsto ve}i nego na kraju 2008. godine.

UKUPAN DUG FBiH u prvoj polovini 2009. iznosio 4,7 milijardi KM
Slovenci su krajem pro{le godine nakupili 39 mili jar di evra inos tra nog zadu`ewa, a wihovi ekonomisti upozoravaju da se lani dr`a vni inos tra ni dug udvostru~io, te da bi, nastavi li tako rasti, za tri godi ne Slo ve ni ji mo gao da zaprijeti “gr~ki scenario“. Udio kom ple tnog slo ve na ~kog spoqnog duga u wenom BDP krajem pro{le godine iznosio 111,4 odsto. Kao kri te ri jum vi so ke zadu`enosti, ali ne i prezadu`enosti, uzima se veli~i-

Zemqa

Dug

U odnosu na BDP
38,59 % 74,1 % 98,5 % 111,4 %

Republika Srpska 1,8 milijardi KM Srbija 22,8 milijardi evra Hrvatska 44,6 milijardi evra Slovenija 39 milijardi evra

na duga u BDP-u od preko 80 odsto, i vi{e od 220 odsto izvoza. Analiti~ari ukazuju da je Hrvatska i po tom kriterijumu od pro{le godine u kategoriji visokozadu`enih jer joj inostrani dug ~ini 273 odsto izvoza koji je va`an kao gla vni izvor pri kupqawa sredstava za otplatu duga. Pro fe sor Eko nom skog fakulteta u Bawoj Luci Vujo Vukmirica rekao je da Srpska ni je mno go za du `e na zemqa. - Republika Srpska je najmawe zadu`ena u regionu. Taj dug je sigurno mnogo mawi od Hrvatske, ali i od drugih zemaqa u regionu - kazao je Vukmirica. Do dao je da su kre di ti koji se uzimaju od me|unarodnih finansijskih institucija potrebni, ali da wihova isplativost zavisi od uslova

pod kojima se uzimaju i u {ta se ula`u. - Najgori su krediti koji idu u buyet. Ta zadu`ewa nemaju osnova i samo uti~u na pove}awe ukupnog duga i opte re }u ju dr`a vu. S dru ge strane, po`eqna su zadu`ewa koja }e biti usmjerena u izgradwu infrastrukture i pove}awe proizvodwe - kazao je Vukmirica.

Nikola [piri}

Borba za vlast razjeda konsenzus
BI JEQINA - Stal na borba za vlast unutar BiH la ga no ra zje da kon sen zus koji je dr`avi neophodan u fazi liberalizacije viznog re`ima, ocijenio je pred sje da va ju }i Sa vje ta mi nis ta ra BiH Ni ko la [piri}. [piri} je za BN televiziju rekao da vlast ima od go vor nost, ali ni opo zi ci ja ne `i vi u be zvazdu{nom prostoru i ona mora biti podr{ka general nom us pje hu zemqe u kojoj djeluje.

Pad BDP-a
Pad BDP-a u BiH lani je iznosio ~etiri odsto, a za ovu godinu se prognozira rast od jedan odsto. Hrvatski BDP je lani pao 5,8 odsto, a analiti~ari mu za ovu godinu prognoziraju 0,9 odsto pada. Najvi{e realne stope pada od 7,8 i sedam odsto zabiqe`ile su lani u Slovenija i Crna Gora.

Podignuta optu`nica protiv Xaferovi}a
SARAJEVO - Kantonalno tu`ila{tvo Sarajevo podiglo je optu`nicu protiv Ramiza Yaferovi}a zbog krivi~nog djela zloupotrebe slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa, a odnosi se na period dok se nalazio na mjestu direktora Poreske uprave FBiH, javile su agencije. Yaferovi} je optu`en da je nezakonito preusmjeravao novac namijewen federalnom buyetu u druge svrhe, te izme|u ostalog zaustavio naplatu poreza od tada{weg Zavoda za platni promet i time o{tetio buyet.

Porodica se otrovala gasom u Sarajevu
SARAJEVO - ^etvoro~lana po ro di ca Bej to vi}, nas tawena u sarajevskoj ulici Andreja Andrejevi}a, u petak je oko 17 ~asova kolima Hitne pomo}i prevezena u Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu, prenose agencije. U pitawu je trovawe gasom, a prema prvim informacijama iz bolnice, ~lanovi porodice Bejto vi} su u te {kom stawu. In for ma ci ja o uzrocima ovog doga|aja jo{ nema.

Vito Miki} saslu{an u Specijalnom tu`ila{tvu
BAWA LUKA - Specijalno tu`ila{tvo RS saslu{alo je u petak Vitu Miki}a iz Gruntovnice bawolu~kog Osnovnog suda zbog slu~aja “Grand trejd“. Tu`ila{tvo je navelo ranije da istra`uje kako je “Grand trejd“, firma uhap{enog vlasnika “Medicinske elektronike“ Mile Radi{i}a, postalo vlasnik parcele od 30.000 kvadrata u centru Bawe Luke. - To zemqi{te je bilo u vlasni{tvu grada Bawa Luka, a nije jasno kako je Radi{i} postao vlasnik. Zato smo izuzeli odre|enu dokumentaciju iz Gradske uprave - rekli su u tu`ila{tvu, prenijela je Srna.

Jedinstven ekonomski prostor
JAHORINA - Stvarawe jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH ne zna~i uki dawe en ti te ta, re kao je u petak na Jahorini viso ki pred sta vnik u BiH Valentin Incko, javila je Srna. Do dao je da, ako Evro pa ima je din stven ekonomski prostor, za{to ga on da ne bi ima la i BiH.

Valentin Incko

4 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana
Pi{e: Sandra MILETI]

GANI] mora da bude procesuiran

Politi~ke prijave
Savez logora{a BiH podnio je Posebnom odjeqewu za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH prijave protiv nekada{wih predsjednika i ~lanova kriznih {tabova u Srpskoj, me|u koje su stavili i predsjednika Republike Srpske Rajka Kuzmanovi}a. Optu`uju oni da je u Bitno je bilo, sastavu Ratnog {taba izgleda, u cijeloj Autonomne regije Krapri~i u vezi sa ji na, ko ji je ka sni je prijavama Saveza preimenovan u Krizni logora{a BiH ne {tab Bawa Lu ka, od do}i do pravde, maja do kraja jula 1992. nego samo bio i Ku zma no vi}, te optu`iti Srbe iz da su u tom pe ri odu po ru {e ni islam ski i RS. To {to nema ka to li ~ki vjer ski ni vaqanih objekti u Bawoj Luci. dokaza ni Naveli su i da su na argumenata, {to sje dni ci 5. ma ja 1992. se iznose godine, na kojoj je navoneistine, nije dno donesena odluka o ni bitno ru{ewu yamija i katoli ~kih crka va, “bi li Ra do van Ka rayi}, Mo m~ilo Kraji{nik i drugi, te da postoje ozbiqne indicije da je na tom skupu bio i Kuzmanovi}“. Da je rije~ o notornoj la`i i nebulozi, ili preciznije lakrdiji, pokazuje i to da Kuzmanovi} niti je u~estvovao u radu Kriznog {taba, niti u dono{ewu odluka {taba, niti je bio na pomenutom sastanku. Uos ta lom, to pri zna je i sam Sa vez lo go ra {a BiH, navode}i u prijavi da “postoje ozbiqne indicije“. Predstavnici boraca, logora{a i porodica nestalih iz RS istakli su da se ovakvim prijavama insistira na tome da su svi u Republici Srpskoj krivi za sve dokazane i nedokazane zlo~ine, te da zaista ne postoji Srbin u RS koga Sarajevo ne}e optu`iti za ne{to. Oni koji su odgovorni za zlo~ine u proteklom ratu (bez obzira na to koje su nacionalnosti), za ru{ewe imovine, svakako da treba da odgovaraju, to niko ne spori, ali optu`ivati bez smisla, reda, argumenata i neistinitim navodima je u najmawu ruku bezobrazno i bezobzirno. Bitno je bilo, izgleda, u cijeloj ovoj pri~i ne do}i do pravde, nego samo optu`iti Srbe iz RS, a to {to za to nema ni vaqanih dokaza ni argumenata, {to se iznose neistine, nije ni bitno. Jer, postojawe ozbiqne indicije i neistiniti navodi nikada nisu bili ni dokaz ni argument. Nego ~ista politika. I to zlonamjerna, neuspje{na i providna.

Branislav Duki} predaje dokumentaciju Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine

Savez logora{a Srpske o istragama zlo~ina nad Srbima u BiH

U Beograd {aqu novu dokumentaciju
Sqede}e sedmice u Beogradu odr`a}emo sastanak sa predstavnicima Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije u vezi sa 860 predmeta ratnih zlo~ina po~iwenih nad Srbima koje smo im dostavili u januaru, rekao Duki}
PI[E: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

Slavko Jovi~i}, poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH i biv{i logora{
Ne postoji Srbin u Srpskoj koga ne}e Sarajevo optu`iti za ne{to. To je obi~na glupost i lakrdija.

BAWA LUKA - Savez logo ra {a Re pu bli ke Srpske dostavi}e sqede}e sedmice Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Srbije dodatnu dokumentaciju u vezi sa istragama ratnih zlo~ina po~iwenih nad Srbi ma u pro te klom ratu u BiH. To je “Gla su Srpske“ izjavio predsjednik Saveza logora{a RS Branislav Duki}. - Idu}e sedmice u Beogradu odr`a}emo sastanak sa predstavnicima Tu`ila{tva za ratne zlo~ine Srbije u vezi sa 860 pre dme ta ra tnih zlo ~i na po ~iwenih nad Srbima, a koje smo im dostavili u januaru ove godine rekao je Duki}. Naglasio je da }e na ovom sastanku Savez logora{a RS tu`iocima Srbije dostaviti dodatnu dokumentaciju za pojedine predmete i nove izjave

svjedoka. - Tu `i la{ tvo za ra tne zlo~ine Srbije aktivno radi na istra`ivawu zlo~ina po~iwenih nad Srbima, a o~ekujemo da aktivnosti u vezi sa is tra `i vawem zlo ~i na nad Srbi ma pre du zme i hrvatsko tu`ila{tvo - rekao je Duki}. Na veo je da o~e ku je da biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH Ejup Gani}, koji je osumwi~en za zlo~ine u Dobrovoqa ~koj uli ci u Sa ra je vu

nad pripadnicima JNA, iz Londona bude izru~en pravosu|u Srbije.

DOKAZI protiv 7.160 Bo{waka i Hrvata
- Gani} mora biti procesuiran za zlodjela koja mu se stavqaju na teret, kao i ostalih 18 osoba osumwi~enih za zlo~in nad vojnicima JNA kazao je Duki}. Savez logora{a RS u ja-

nuaru ove godine dostavio je Tu`ila{tvu za ratne zlo~ine Srbije dokumentaciju o ratnim zlo~inima nad Srbima u proteklom ratu u BiH pro tiv 7.160 Bo{waka i Hrvata. Ovom do ku men ta ci jom obuhva}eni su zlo~ini u predme ti ma “Do bro voqa ~ka ulica“, “Tuzlanska kolona“, kasarna “Viktor Bubaw“ i ostalim logorima i strati{tima srpskog naroda u Federaciji BiH.

VUK^EVI]
Glavni tu`ilac Srbije za ratne zlo~ine Vladimir Vuk~evi} ranije je “Glasu Srpske“ kazao da je vi{e od 50 odsto prijava Saveza logora{a RS ve} predmet obrade ove pravosudne institucije. - S obzirom na to da ih ima 300 i da je u wima vi{e od 22.000 potencijalnih izvr{ilaca ratnih zlo~ina, treba}e nam vremena da obradimo ovaj materijal rekao je Vuk~evi}. Govore}i o predmetu “Tuzlanska kolona“, Vuk~evi} je rekao da }e u~initi sve da se zadovoqi pravda za ubistvo najmawe 51 vojnika JNA.

Pododbor za obiqe`avawe stradawa pripadnika JNA u Dobrovoqa~koj ulici

Obiqe`avawe stradawa u Sarajevu
ISTO^NO SARAJEVO Pododbor za obiqe`avawe stradawa pripadnika JNA u Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine, odlu~io je da se 18. godi{wica stradawa prvi put obiqe`i na mjestu stradawa u ovoj ulici. Ve} su upu}eni zahtjevi za obezbje|ewe i dozvolu odr`avawa ovog skupa federalnom i kantonalnom MUP-u i Poli cij skoj upra vi op {ti ne Centar Sarajevo. - Obiqe`i}e se stradawe vojnika JNA 3. maja u Sarajevu, a 15. maja u Tuzli kao znak sje}awa na stradawe vojnika u “tuzlanskoj koloni“. U Sarajevu }e se na taj dan okupiti svi pre `i vje li iz Do bro voqa ~ke uli ce i po ro di ce stradalih. Na ovaj na~in `elimo da mirno i dostojanstvo skrenemo pa`wu na ~iwenicu da su se zlo~ini desili i nad srpskim narodom - rekao je u petak u Isto~nom Sarajevu predsjednik Odbora Republike Srpske za wegovawe tradicije i obiqe`avawa zna~ajnih datuma iz oslobodila~kih ratova Rade Ristovi}.

Savez logora{a BiH
Podnijeli prijave protiv nekada{wih predsjednika i ~lanova kriznih {tabova u Srpskoj, me|u kojima i protiv predsjednika RS Rajka Kuzmanovi}a.

18. GODI[WICA zlo~ina u Dobrovoqa~koj 3. maja
Dodao je da }e se godi{wica zlo~ina u Dobrovoqa~koj obiqe`iti uz jake snage bezbjednosti, mirnom {etwom

uz polagawe cvije}a i paqewe svije}a. - Smatram da }e federalni MUP imati razumijevawa i da ne}e biti nikakvih incidenata, kao {to ih nema kada se obiqe`avaju stradawa Bo{waka u Sre bre ni ci i drugim dijelovima RS - kazao je Ristovi}. U Dobrovoqa~koj ulici u Sarajevu ubijena su 42 vojnika JNA, raweno ih je 73, a 215 zarobqeno. @. D.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 5

Porodice nestalih RS nezadovoqne radom Instituta za tra`ewe BiH
FOTO: ROJTERS

SNSD, SP i DNS

Za dvi je go dine In sti tut ni je pro na {ao ni je dno ti je lo. Sa mo dva ~la na UO In sti tu ta le gal na i le gi ti mna. Na po ~et ku ra da In sti tu ta RS tra ga la za 1.800 li ca, a da nas za 1.796
PI[U: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com MIQAN KEWI] krozrs@glassrpske.com

Tra`e suspenziju Kolegijuma i nelegalnog UO Instituta

Utvr|en nacrt koalicionog sporazuma
BR^KO - Predsjednici SNSD-a Milorad Dodik, SP-a Petar \oki} i DNS-a Marko Pavi} utvrdili su u petak u Br~kom Nacrt budu}eg koalicionog sporazuma koji bi uskoro trebalo da bude potpisan, javila je Srna. \oki} je rekao novinarima da je “koaliciona trojka“ u Br~kom dogovorila zajedni~ke kandidate za ~lana Predsjedni{tva BiH i predsjednika Republike Srpske. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik naglasio je da }e raditi na tome da se RS i BiH vrate {to je mogu}e vi{e na “izvorni Dejton“. Pavi} je izrazio posebno zadovoqstvo zbog dogovora da ne}e biti privatizacije elektroenergetskog sektora RS i “Srpskih {uma“, kao i zbog toga da nema vi{e preno{ewa ovla{}ewa sa RS na BiH, nego da se treba boriti da se prenesena ovla{}ewa vrate na Srpsku.

Miroslav Laj~ak

Ne postoji mogu}nost novih sukoba u BiH
Institut u 2009. otkopao svega 218 kompletnih tijela

BAWA LUKA - Organizacija porodica zarobqenih boraca i nestalih civila RS iz Is to ~nog Sa ra je va najavila je u petak da }e podnijeti prijavu Savjetu minis ta ra BiH ko jom }e tra`iti suspenziju Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH i nelegal nih ~la no va Upra vnog odbora Instituta kojima je istekao mandat. U kabinetu predsjedavaju}eg Savjeta ministara BiH Nikole [piri}a u petak su re kli da upra vo zbog upi tnos ti kre di bi li te ta UO Instituta na sjednici Savje-

ta u ~etvrtak nije usvojen izvje{taj o radu Instituta. - Samo dva ~lana UO su legalna i legitimna. Mandat je istekao 7. juna 2009. godine za tri ~lana, dok je jedan ~lan imenovan na drugu funkciju - dodali su u Kabinetu. Izvor blizak Institutu rekao je “Glasu Srpske“ da je Institut lani potro{io 4,2 miliona KM, a otkopao svega 218 kompletnih tijela. - UO je dozvolio da 50 zaposlenih u Institutu ima 26 vozila. To nema ni ameri~ki Pen ta gon - is ta kao je taj izvor.

50 ZAPOSLENIH u Institutu imaju 26 vozila
Rukovodilac Operativnog ti ma za tra `ewe nes ta lih RS Goran Kr~mar rekao je da su u protekle dvije godine sva ti je la pro na |e na za hvaquju }i in for ma ci ja ma Tima, osim ~etiri za koja je informacije dala Agencija za istrage i za{titu (SIPA). - Institut nije prona{ao niti jedno tijelo za dvije godine, a sve ono {to je dovezeno u Bawu Lu ku bi li su ske le tni os ta ci `i vo tiwskog porijekla - naveo je Kr~mar. Istakao je da je na po~etku rada Instituta RS tragala za 1.800 lica, a da danas taj broj iznosi 1.796, {to govori da je do{lo do zastoja rada In sti tu ta u pro ce su tra`ewa Srba. Kr~mar je na-

Odoba{i}
Slu`beniku Instituta Jasminu Odoba{i}u uru~ena je odluka o prestanku radnog odnosa u Institutu sa 30. martom, a sa posla je suspendovan 31. marta. U obrazlo`ewu odluke navedeno je da je Odoba{i}u otkaz uru~en zbog toga {to je dao intervju za ~etiri medija, me|u kojima je i “Glas Srpske“, kao i zbog izjave da su “ICMP i Institut za nestale krivi {to tijelo ratnog komandanta @epe Avde Pali}a nije prepoznato za osam godina“.

glasio da je lani identifikovano 1.206 lica, od kojih su samo 24 srpska tijela. - To {to Savjet ministara nije usvojio izvje{taj o radu Instituta za 2009. godinu dovoqno govori u prilog na{im kri ti ~kim sta vo vi ma prema Institutu - kazao je pred sje dnik Or ga ni za ci je porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila RS Nedeqko Mitrovi}. Predsjednik Organizacije u Isto~nom Sarajevu Mirko Vrani} naglasio je da porodi ce nes ta lih sma tra ju da ~la no vi Ko le gi ju ma Amor Ma{ovi}, Milan Bogdani} i Marko Juri{i}, kao i drugi u Institutu, svoja mjesta treba da ustupe ~estitim gra|anima. Biv{i ~lan Federalne komisije za tra`ewe nestalih Seid Koso za BHRT je rekao da smatra da je proces tra`ewa nestalih u BiH zamro, jer su se odgovorni za to “dali u bor bu za no vac“. On tvrdi da su jezgro “osiweg gni jez da“ ko ji pred stavqa “magi~ni krug qudi“ Insti-

tut, Me|unarodna komisija za nestale (ICMP) i pojedini predstavnici udru`ewa porodica nestalih. - U opticaju su ogromne sume novca i qudi na lak na~in zara|uju ogromne plate, krenuv{i od ICMP-a, do Kolegijuma, Upravnog, Nadzornog i Savjetodavnog odbora Instituta - pojasnio je Koso. Dodao je da je jo{ 2000. godine Ha{ki tribunal Federalnoj komisiji za nestale dao po dat ke o odre |e nom bro ju grobnica. - Od tih grobnica i dan-danas ima onih koje nisu otvore ne, a na po dru ~ju Srebrenice grobnice se otkrivaju 9, 10. i 11. jula. Cijelu go di nu se mi ru je i ne radi, onda se otvore grobnice da bi pojedini politi~ari koji do|u jednom godi{we u Sre bre ni cu bi li ta mo odvedeni - istakao je Koso. Prema wegovim rije~ima, razlozi za to su klasi~na politizacija `rtava i enormne zarade u procesu tra`ewa. Milan Bogdani} u petak se nije javqao na telefon.

PRI[TINA - Ne postoji mo gu }nost no vih su ko ba u BiH, niti ukidawa Republike Srpske, koja je sastavni dio te zemqe, izjavio je u petak ministar spoqnih poslova Slo va ~ke Mi ro slav Laj~ak. - Srbima u RS `elim da poru~im da ne trebaju da brinu

zbog izjava u vezi sa mogu}no{}u ukidawa Srpske. To nije mogu}e. RS je sastavni dio BiH, ali druga strana te pri~e je da se weni gra|ani moraju osje}ati i pona{ati i kao gra|ani BiH, koja je zajedni~ki dom gra|ana oba entiteta - rekao je Laj~ak Srni tokom posjete Pri{tini.

ARKANZAS SITI - Nekada{wi vrhovni komandant NATO snaga u Evropi, penzionisani ameri~ki general Vesli Klark, ocijenio je da ukqu~ivawe BiH u NATO ne}e promijeniti wenu unutra{wu dinamiku i da qudi treba da shvate da je pro{lost pro{lost, a da moraju da se suo~e sa budu}no{}u. - BiH je veoma malo mjesto na mapi Evrope i da bi qudi imali bilo kakvu ekonomsku nadu i {ansu, BiH mora da se pokrene unaprijed. [to se ti~e eventualnog u~lawewa Srbije u evropske institucije, mnogi vjeruju da se to ne}e dogoditi dok Ratko Mladi} ne bude li{en slobode i izveden pred sud u Hagu - naveo je Klark za RFE.

Ne}e se promijeniti unutra{wa dinamika

Vesli Klark o ukqu~ewu BiH u NATO

Prag

Kosorova od Obame zatra`ila podr{ku za BiH
PRAG - Hrvatska premijerka Jadranka Kosor je na sastanku sa predsjednikom SAD Barakom Obamom u Pragu zatra`ila podr{ku za put BiH ka NATOu, javqa Slobodna Evropa. Kosorova je prenijela Obami `equ Hrvatske da BiH bude stabilna zemqa tri ravnopravna naroda i da {to prije dobije NATO perspektivu, odnosno da ispuni uslove za dobijawe Akcionog plana za ~lanstvo (MAP). To je, prema wenim rije~ima, va`no strate{ko pitawe u regionu.

KONKURS
Savjet ministara je, nakon {to po isteku mandata ~lanova UO nije raspisan konkurs za izbor novih ~lanova, donio zakqu~ak da treba da bude raspisana konkursna procedura. Zakqu~ak je dostavqen Ministarstvu za qudska prava i izbjeglice BiH, me|utim, wihov odgovor Savjetu ministara BiH jo{ uvijek nije stigao. Niko od nadle`nih u ovom ministarstvu u petak nije bio dostupan za na{e pozive.

Marko Arsovi}, biv{i predsjednik Komisije za istra`ivawe doga|aja u Srebrenici

Broj `rtava predmet zloupotreba
BAWA LU KA - Biv {i pred sje dnik Ko mi si je za is tra `i vawe do ga |a ja u i oko Srebrenice Marko Arso vi} izja vio je u pe tak Srni da se sla`e s namjerom pre mi je ra Re pu bli ke Srpske Mi lo ra da Do di ka da treba povu}i saglasnost na spi sak nas tra da lih Srebreni~ana jer su, u najmawu ruku, sumwivi kad je rije~ o broju `rtava. - Spiskovi su sumwivi {to se broja ti~e i postoji prijeka potreba da se doga|aji u Srebrenici istra`e na na ~in ko jim se slu `i sudsko istra`ivawe istine - ocijenio je Arsovi}. On je naglasio da je veoma va`no da se pa`wa ne usmjerava samo na `rtve jednog na ro da, ne go na sve one ko ji su stra da li u i oko Srebrenice.

Jadranka Kosor i Barak Obama

FOTO: ROJTERS

SUMWIVI spiskovi `rtava
Ar so vi} sma tra da je broj mu sli man skih `rta va u Sre bre ni ci pre dmet te {kih zloupotreba, jer su le {e vi qudi za ko je se ne zna ni ka ko su, ni gdje su

po gi nu li ma so vno pre mje {ta ni i sa hrawiva ni u Me mo ri jal nom cen tru Po to~ari. On je pod sje tio da je dao ostavku na mjesto predsjednika te komisije jer mu je na mje ra bi la da ra di pro fe si onal no, a ne po `eqi ta da{weg vi so kog predstavnika za BiH Pedija E{dauna.

Zaposleni u Karlsbergu u petak su napustili svoja radna mjesta u protestu {to je danski proizvo|a~ piva zao{trio disciplinu i uklonio hladwake sa pivom iz radnih prostorija, saop{tio je predstavnik kompanije, prenose agencije. Radnici iz skladi{ta i proizvodwe u Karlsbergovim pivarama u Danskoj pobunili su se protiv nove politike kompanije koja im dozvoqava da piju pivo samo tokom pauze za ru~ak i to u kantini. Ranije su mogli da se poslu`e pivom tokom dana iz hladwaka postavqenih oko radnih mjesta. Jedino ograni~ewe je bilo da se ne smiju napiti na poslu.

6 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Drugo okupqawe raseqenih Jaj~ana 23. aprila

Dru{tvo
Fond Penzijsko-invalidskog osigurawa RS

BAWA LUKA - Drugo okupqawe Jaj~ana iz Republike Srpske i okru`ewa bi}e odr`ano 23. aprila ove godine u restoranu Ugostiteqske {kole u Bawoj Luci, saop{teno je iz Organizacionog odbora ovog udru`ewa. - Pozivamo sve Jaj~ane da do|u u {to ve}em broju.

Ulaznice se mogu rezervisati u Bawoj Luci, Br~kom i Brodu. Prema nekim procjenama oko 10.000 nekada{wih gra|ana Jajca danas `ivi u RS - istakli su u ovom Udru`ewu. M.^.
FOTO: ARHIVA

Isplata martovske penzije u subotu

BIJEQINA - Direktor Fonda Penzijsko-invalidskog osigurawa RS Zoran Mastilo rekao je da }e u subotu po~eti redovna isplata martovske penzije. - Penzija se ispla}uje u punom iznosu, a isplata se vr{i za ukupno 221.311 korisnika, od kojih u RS za 186.142 i 35.169 korisnika sa prebivali{tem u drugim dr`avama rekao je Mastilo i dodao da je broj korisnika u martu, u odnosu na februar, pove}an za 918, javila je Srna. Mastilo je rekao da prosje~an iznos martovske penzije iznosi 318,73 KM, te da je na istom nivou kao i prethodna. U Fondu PIO, na osnovu analize za prva tri mjeseca, zapa`en je blagi trend porasta prihoda po osnovu doprinosa u odnosu na isti period pro{le i pretpro{le godine. Pomo}nik direktora Fonda PIO RS za ostvarivawe prava Brano Simani} naveo je da je Fond do petka primio 20.652 `albe korisnika, kojima su primjenom Zakona o izmjenama i dopunama zakona o PIO RS umawene februarske penzije.

Mobilnost studenata iz RS skoro da i ne postoji

Razmjena studenata iz Republike Srpske na veoma niskom nivou

Stru~na komisija “@eqeznica RS“

Prijedlog za ukidawe 27 putnih prelaza
DOBOJ - Stru~na komisija “@eqeznica Republike Srpske“ predlo`ila je ukidawe 27 putnih prelaza od ukupno 166, koliko ih ima na `eqezni~kom pravcu Bawa Luka – Prijedor - Novi Grad, objavqeno je u slu`benom glasilu @RS “Glas `eqezni~ara”, prenose agencije. Na tom `eqezni~kom pravcu
FOTO: ARHIVA

du`ine 196 kilometara ukupno ima 166 putnih prelaza, od kojih je samo 13 osigurano `icovodnim branicima, a svi ostali znakovima, navodi se u obrazlo`ewu prijedloga za ukidawe tih putnih prelaza. Oni predstavqaju potencijalna mjesta za nastajawe vanrednih doga|aja sa mogu}im posqedicama, isti~e se u obrazlo`ewu.

Iako bolowski proces predvi|a da 20 odsto studenata provede bar jedan semestar na nekom od svjetskih ili evropskih univerziteta, kod nas to nije slu~aj
PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Engleski jezik najve}a prepreka
znavawe jezika zemqe u koju odlaze, a to je naj~e{}e engleski jezik. Petkovi} ka`e da na univerzitetima u Srpskoj ne postoje podaci o tome kakva je mobilnost studenata, ali da se neformalno zna da ona apsolutno ne postoji. dnu razmjenu studenata IAESTE rekli su da imaju dobre rezultate, te da su do sada poslali 289 studenata na stru~no usa vr{a vawe u 48 stra nih zemqa, a ugostili 231 stranog studenta. - Studenti prilikom razmjene naj~e{}e biraju razvijene evrop ske zemqe, ali i daleke zemqe kao {to su Tajland ili Brazil - rekao je Zoran [u}ur iz Udru`ewa za me|unarodnu razmjenu IAESTE BiH. Regionalni koordinator za RS programa EDUCATION Sil va na Va si} re kla je da postoji niz programa preko kojih RS i FBiH sara|uju sa fakultetima iz cijelog svijeta, preko kojih na{i studenti odlaze da studiraju u inostranstvu. - Studenti mogu ovim putem oti}i da rade, u~e jezik ili da upi{u master. Preko ovog programa u maju i junu odlazi oko 100 studenata na

Samo 13 prelaza osigurano `icovodnim branicima

Narodna skup{tina RS

Seminar za studente sta`iste
BAWA LUKA - U Narodnoj skup{tini RS u petak je odr`an uvodni seminar za studente koji su nakon provedenog konkursa odabrani za {estomjese~no sta`irawe u parlamentu Srpske. Generalni sekretar NSRS Ranko Karapetrovi} rekao je da je u parlamentu po~eo novi {estomjese~ni ciklus sta`irawa, za koji je bilo najve}e interesovawe studenata, odnosno vi{e od 100 prijavqenih sta`ista, javila je Srna. - Zbog velikog interesovawa odlu~ili smo da damo mogu}nost za 42 sta`ista koji su pokazali najboqe rezultate na ulaznom testu i intervjuu koji je sa wima vo|en - istakao je Karapetrovi}.

BAWA LUKA - Za razmjenu studenata iz RS dvije najve}e prepreke su postojawe viza i engleski jezik, koji slabo poznaju i studenti i profesori, tako da skoro i ne postoji me|unarodna razmjena sa univerziteta u Srpskoj. Re kao je ovo “Gla su Srpske“ predsjednik Unije studenata RS Milan Petkovi}. Od 327 redovnih i vanrednih profesora univerziteta u RS tek rijetki govore neki strani jezik, dok prema nekim podacima engleski jezik u RS govori izme|u osam i deset odsto studenata. Bolowski sistem predvi|a da najmawe 20 odsto studenata jedan semestar provede na jednom od evropskih univerziteta, a da bi dobili priliku za odlazak u neku evropsku zemqu studenti moraju da ispune odgovaraju}e kriterijume. To su prije svega prosjek ocjena, po-

U MAJU I JUNU 100 studenata odlazi u Ameriku
Ministarstvo prosvjete i kulture RS planiralo je ove godine izdvojiti 100.000 maraka iz buyeta za me|unarodnu razmjenu studenata. - U okviru programa CEPUS, 18 profesora i studenata iz ^e{ke, Bugarske, Srbije i Poqske u prvih {est mjeseci do}i }e u Srpsku, dok }e deset profesora i studenata iz RS oti}i u ^e{ku, Sloveniju i Srbiju - rekli su u Ministarstvu. U Udru`ewu za me|unaro-

~etiri mjeseca u Ameriku ka`e Vasi}eva i dodaje da je velika prepreka nepoznavawe jezika. Di ja na Ma ti}, stu den tkiwa istorije sa bawolu~kog Univerziteta, pro{le godine je bila u Americi ~etiri mjeseca. - Oti{li smo preko ovog programa, koji se pokazao kao zaista dobar, jer su studenti pored zarade, stekli i veliko znawe, usavr{ili jezik i upoznali zemqu - ka`e ona.

Praksa
U Udru`ewu za me|unarodnu razmjenu studenata IAESTE BiH ka`u da su uslovi koje mladi qudi treba da ispune da bi oti{li na stru~nu praksu da se prijave na konkurs svake jeseni, te da izaberu zemqu u kojoj ho}e praksu, kao i du`inu trajawa prakse.

RTV Pink BH trese velika ekonomska kriza

Otpu{teno 100 radnika na Pinku
BAWA LUKA - Radio-tele vi zi ja Pink BH, ~i je je sjedi{te u Sarajevu, otpusti la je 100 ra dni ka zbog ekonomske krize, ali i zbog vi{ka radnika ove medijske ku}e u odnosu na proizvodwu programa. Ka zao je ovo “Gla su Srpske“ u petak izvr{ni direktor poslovne jedinice ove medijske ku}e u Bawoj Luci Mi{o Dobri} i dodao da su radnici otpu{teni po nare|ewu vlasnika RTV Pink BH @eqka Mitrovi}a. - Otpu{tena su 24 radnika u Bawoj Luci, a 76 u Sarajevu. Otpu{teni radnici nisu dobili tri zara|ene plate koje }e im biti ispla}ene idu}e sedmice - rekao je Dobri}. da se ~etiri radnika nalaze na spisku za otpu{tawe sa posla, ali da }e oni svoje radno mjesto napustiti tek kada pro|e rok Vlade RS. U Vladi RS kazali su da je Pink radio od Vlade RS dobio pomo} u iznosu od 17.000 maraka, kao i ve}ina radio stanica u Srpskoj za 2009. godinu. - Ako se ispostavi da je Pink-ra dio BH pre kr{io odredbe ugovora, Vlada }e preduzeti zakonom propisane mjere, a ova radio stanica }e u tom slu~aju morati da vrati dobijeni novac - rekli su u Vladi RS. M. Mi.

Gender centar

Prekr{ena dje~ija prava u svrhu reklamirawa
BAWA LUKA - Prikazivawe djevoj~ice na diskriminatorski i poni`avaju}i na~in na bawolu~kim bilbordima, u reklami za dowi ve{ robne marke “extreme intimo“, predstavqa kr{ewe dje~ijih i `enskih qudskih prava u svrhu reklamirawa i ozbiqnu zloupotrebu `enskog djeteta, saop{teno je u petak iz Gender centra - Centra za jednakost i ravnopravnost polova RS. Pozivaju}i se na Zakon o ravnopravnosti polova u BiH koji zabrawuje javno prikazivawe osoba na omalova`avaju}i ili poni`avaju}i na~in, u Gender centru isti~u da se zbog reklamirawa `ene i djevoj~ice ~esto seksisti~ki prikazuju. V. K.

CIQ
Portparol RTV Pink BH Alena Kulenovi}-Deli} kazala je da je ciq otpu{tawa radnika bio da se za{tite radnici koji su u stalnom radnom odnosu. - Do sada smo izvr{ili smawewe broja zaposlenih otkazom saradni~kih ugovora i istekom ugovora na odre|eno vrijeme. Ukoliko se ekonomska kriza nastavi, ne}emo mo}i izbje}i ni smawewe broja zaposlenih radnika na neodre|eno vrijeme - rekla je Kulenovi}-Deli}.

U BAWOJ LUCI 24, u Sarajevu 76 otkaza
Udru`ewe mladih novinara RS reagovalo je na otpu{tawe radnika ove medijske ku}e i tra`ilo od RTV Pink BH da preispita odluku masovnog otpu{tawu radnika. Na Pink radiju BH ka`u

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 7

Slu`bi predsjednika predati aran`mani himne RS “Moja Republika“
BAWA LUKA - Ministarstvo uprave i lokalne samouprave RS predalo je ju~e Slu`bi predsjednika RS snimqene aran`mane himne RS “Moja Republika“ i zbornik aran`mana himne. Sve~anu primopredaju obavili su ministar uprave i lokalne samouprave RS Zoran Lipovac i generalni sekretar Slu`be predsjednika RS Sini{a Karan, javile su agencije. Lipovac je rekao da je radna grupa Ministarstva uradila 13 aran`mana za sastave i ansamble koji egzistiraju u RS, koji su sada predati Kabinetu predsjednika, gdje }e se jedan primjerak tu i ~uvati kao etalon, kao {to se ~uva i etalon amblema.

Gojko Kne`evi}, predsjednik Udru`ewa logora{a Drugog svjetskog rata

Vijesti Objavqeni kona~ni rezultati
Stipendije Vlade

Ne odustajemo od tu`be protiv Hrvatske
Iako je tu`ba protiv Hrvatske zbog zlo~ina u holokaustu, koju su logora{i iz Srpske podnijeli sudu u Strazburu prije tri godine, jo{ na ~ekawu, pre`ivjeli ne}e odustati dok se cijela istina ne sazna, a krivci za zlo~ine ne budu ka`weni, izjavio Kne`evi}
RAZGOVARALA: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Logora{i Drugog svjetskog rata ne}e odustati od tu`be protiv Hrvatske zbog zlo~ina sqedbenika NDH nad Srbima i `rtvama drugih naroda, sve dok pre`ivjelima i wihovim potomcima ne bude ispla}ena od{teta u iznosu od oko milion evra. Ovo je u intervjuu “Glasu Srpske” rekao Gojko Kne`evi}, predsjednik Udru`ewa logora{a iz Drugog svjetskog rata. - Iako je tu`ba protiv Hrvatske zbog zlo~ina u holokaustu u Drugom svjetskom ratu, koju su logora{i iz Srpske podnijeli Evropskom sudu za qudska prava u Strazburu prije tri godine, jo{ na ~ekawu, pre`ivjeli ne}e odustati dok se cijela istina ne sazna, a krivci za zlo~ine ne budu ka`weni izjavio je Kne`evi}. GLAS: Kakve su povratne

Srebrenica
GLAS: Kakav je stav Udru`ewa logora{a iz Drugog svjetskog rata o Deklaraciji o Srebrenici? KNE@EVI]: Svi koji su po~inili zlo~ine treba da odgovaraju za svoja nedjela. Velikim stranim silama nije u interesu da se rije{i ovaj problem, wima samo treba mjesto `ari{ta. To je wihova politika. Deklaracijom o Srebrenici razbijen je “srpski korpus” u Srbiji, a Skup{tina podijeqena na dva dijela.

informacije iz Strazbura u vezi s tu`bom? KNE@EVI]: Ono {to smo mi pre`ivjeli u holokaustu, i{~ekuju}i smrt svaki dan, veliki je zlo~in koji treba svaka institucija da osudi i kazni po~inioce. Poku{ali smo svim na instancama da do|emo do pravde, ali na{e zahtjeve su svuda odbili. Potom smo se obratili sudu u Strazburu, ali smo prije dva i po mjeseca dobili od Administrativne slu`be ovog suda dopis u kojem se nalaze neke zamjerke na tu`bu. Navodno, mi ne mo`emo tu`iti dr`avne organe Hrvatske, pa se postavqa pitawe koga da tu`imo ako ne dr`avu i wene organe. GLAS: Koji su sqede}i koraci kada je u pitawu tu`ba protiv Hrvatske? KNE@EVI]: Logora{i Drugog svjetskog rata ne}e odustati od tu`be protiv Hrvatske zbog zlo~ina sqedbenika NDH nad Srbima i `rtvama drugih naroda sve dok pre`ivjelima i wihovim potomcima ne bude ispla}ena od{teta u iznosu od oko milion evra. Iako je tu`ba protiv Hrvatske zbog zlo~ina u holokaustu u Drugom svjetskom ratu, koju su logora{i iz Srpske podnijeli Evropskom sudu za qudska prava u Strazburu prije tri godine, jo{ na ~ekawu, pre`ivjeli ne}e odustati dok se cijela istina ne sazna, a krivci za zlo~ine ne budu ka`weni. Velika je sramota da je pro{lo 68 godina od stradawa, a da niko ove logora{e nije ni pogledao, a kamoli im pomogao.

BAWA LUKA - Kona~na rang-lis ta sti pen dis ta Ministarstva prosvjete i kulture RS objavqena je u petak na sajtu Vlade RS, pot vrdi li su u ovom mi nistarstvu i dodali da je ukupno 938 studenata dobi lo sti pen di je, ko je }e bi ti is pla }i va ne de set mjeseci po 200 maraka. M. Mi.

FZO RS

Svjetski dan hemofili~ara
BAWA LUKA - Povodom obiqe`a vawa Svjet skog dana oboqelih od hemofilije 13. aprila, a s ciqem upoznavawa javnosti o novostima u zbriwavawu oboqelih od ove bo les ti, nacionalni koordinator za hemofiliju RS razgovara }e 13. apri la sa oboqeli ma i qeka ri ma bawolu~kog KC-a o ovoj temi, saop{teno je u petak iz Fonda zdravstvenog osigurawa RS. V. K.

Gojko Kne`evi}

FOTO: G. [URLAN

GLAS: Da li imate jo{ nekih zahtjeva od Evropskog suda u Strazburu? KNE@EVI]: @elimo pravdu i javno izviwewe svim nastradalim narodima, vi{e nego bilo koji novac, koji treba da bude jedna vrsta od{tete za oko 9.000 pre`ivjelih. Prije tu`be molio sam Hrvatsku da se na miran na~in dogovorimo, a wihovi tada{wi zvani~nici su mi odgovorili da oni ne negiraju po~iwene zlo~ine, ali da oni nisu sqedbenici NDH. GLAS: Stradawa Srba u Drugom svjetskom ratu bila su velika, ali i ratu koji se desio na ovim prostorima devedesetih godina. Koliko se radi na pitawu ovih stradawa, da se osude ratni zlo~inci? KNE@EVI]: Stradawe Srba u ratu prije desetak godina samo je nastavak onih stra-

dawa u Drugom svjetskom ratu. Na ovim prostorima treba napraviti ne{to sasvim suprotno od ove “crne rupe” koja je sada. Moraju se stvarati boqi uslovi i u ime pomirewa priznati {ta smo u~inili jedni drugima. Moramo prestati sa govorom mr`we, a svako ko se bude tako pona{ao trebalo bi da bude strogo sankcionisan, jer se samo tako na ovim prostorima mo`e do}i do trajnog mira.

STRADAWE SRBA u proteklom ratu nastavak stradawa iz Drugog svjetskog rata
GLAS: Da li ratni zlo~ini na ovim prostorima ostaju neka`weni? KNE@EVI]: Treba znati istinu o svim zlo~inima, pa i o Srebrenici. Bio sam dobrovoqac i u proteklom ratu, u ko-

jem sam spasao 52 muslimana koji su trebali biti ubijeni, jer sam ih zamijenio za slobodu 52 zarobqena srpska stanovnika. I{ao sam da pregovaram, jer se ina~e ne bih razlikovao od onih koji su mene mu~ili u Jasenovcu. Da bi se ratni zlo~ini rije{ili potrebno je otkriti istinu, do koje je te`ak put. Na ovim prostorima sa obje strane poginulo je mnogo qudi, protekli rat je bio mnogo surov. GLAS: [ta je najve}a prepreka dokazivawu istine o stradawima u Drugom svjetskom ratu? KNE@EVI]: Za trajni mir na ovim prostorima potrebna je istina i objektivno suo~avawe sa pro{lo{}u. Da bi se otkrili svi zlo~ini, pravila moraju biti ista za sve, jer se zlo~ini ne mogu ni umawivati ni uve}avati, ako `elimo stabilnu zemqu.

ANU RS

Saradwa sa svim akademijama
BAWA LU KA - Pred sje dnik Aka de mi je na uka i umje tnos ti RS Raj ko Ku zma no vi} re kao je Srni da }e Aka de mi ja Srpske i daqe nas ta vi ti sva ki vid sa radwe sa aka de mi ja ma Evro pe i svi je ta ra di uza ja mne po mo }i u svim oblas ti ma `i vo ta.

Demobilisani borci

Obiqe`avawe 65 godina od proboja iz jasenova~kog logora Dowa Gradina u nedjequ

Sje}awe na `rtve usta{kog genocida
KOZARSKA DUBICA Pa ras tos i po men ne vi no stra da lim `rtva ma us ta {kog ge no ci da u ja se no va ~kom logoru Dowa Gradina bi}e slu`en u nedjequ, 11. aprila. Pot pred sje dnik Vla de RS Anton Kasipovi} pozvao je u petak gra|ane RS da u {to ve}em broju do|u u Dowu Gradinu i daju dodatnu dimenziju tom doga|aju. Kasipovi}, koji je u petak posjetio Spomen-podru~je Dowa Gradina, rekao je da su organizacione pripreme za odr`avawe parastosa i pomena obavqene adekvatno i na vrijeme. - Uvjerio sam se da smo sve za vr{i li ona ko ka ko treba i da spremno do~ekujemo taj do ga |aj, na naj boqi na ~in i u skla du sa atmo sferom i duhom tog doga|aja. Zna~aj Dowe Gradine za RS izvan re dan je i ne mjerqiv - izjavio je Kasipovi}. Na~elnik op{tine Kozar ska Du bi ca Ni no Ja uz podsjetio je da se ove godine obiqe`ava 65 godina od kako su pre`ivjeli logora{i u Jasenovcu i Dowoj Gradini izvr{ili proboj iz logo ra, te da je, na `a lost, ve oma ma li broj lo go ra {a pre`ivio te strahote.

Od PTSP-a boluje i do 15.000 qudi

STRADALO vi{e od 800.000 nevinih `rtava
- Me|unarodna komisija je potvrdila da je vi{e od 800.000 ne vi nih `rta va stra da lo u Ja se nov cu i Dowoj Gra di ni iskqu~i vo zbog toga {to su bili Srbi, Jevreji, Romi ili antifa{isti - izjavio je Jauz. Pa ras to su i po me nu `rtvama usta{kog genocida u Dowoj Gradini prisustvova}e premijer RS Milorad Do dik, ~lan Pred sje dni{ -

tva BiH iz RS Neboj{a Radma no vi}, pred sje dnik Srbije Boris Tadi}, ministar prosvjete Srbije @arko Obra do vi}, de le ga ci ja iz

Izraela, brojni ambasadori u BiH, mnogi zvani~nici iz RS i BiH i inostrane delegacije. T. D.

PROGRAM
Obiqe`avawe stradawa `rtava usta{kog genocida u jasenova~kom logoru Dowa Gradina zapo~e}e u nedjequ slu`ewem svete arhijerejske liturgije u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Kozarskoj Dubici od devet ~asova. U 11.30 ~asova u Spomenpodru~ju Dowa Gradina bi}e polo`eno cvije}e i upaqene svije}e nevino stradalim `rtvama na grobnom poqu “Topole“, nakon ~ega }e u 12 ~asova vladika bawolu~ki Jefrem slu`iti parastos na grobnom mjestu “Hrastovi“. Za 12.30 ~asova predvi|eno je obra}awe visokih zvani~nika iz RS i BiH.

BAWA LUKA - U Srpskoj, prema nekim procjena ma, ima od 12.000 do 15.000 lica koja boluju od pos ttra umat skog sin dro ma. Pred sje dnik BORS-a Pan te li ja ]ur guz is ta kao je da su poslijeratni doga|aji mnogo vi{e utica li na ta kvo men tal no stawe demobilisanih boraca nego ratni, te istakao da je alar man tno da se u RS svakog drugog dana de si je dno sa mo ubis tvo, a niko ne analizira za {to se to do ga |a, pre nijela je Srna.

8 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Mje{tani Jo{avke uskoro dobijaju put

Kroz RS
Akcija u Prijedoru

^ELINAC - Asfaltirawe puta dugog gotovo dva kilometra u zaseoku Jelova~a, u ~elina~kom selu Jo{avka, ovih dana se privodi kraju, a vrijednost radova je 188.000 KM, izjavila je portparol op{tinske uprave Jelena Koprivica. Ona je precizirala da je 70 odsto novca obezbije|eno iz

IFAD-ovog kredita za BiH, kroz Jedinicu za koordinaciju poqoprivrednih projekata Ministarstva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS, a 30 odsto obezbijedili su op{tina ^elinac i mje{tani ovog zaseoka. B. M.
FOTO: GLAS SRPSKE

Stanovnicima mjerili krvni pritisak
PRIJEDOR - Dom zdravqa i Op{ta bolnica iz Prijedora u petak su u centru grada organizovali akciju mjerewa pritiska i {e}era u krvi za sve zainteresovane stanovnike. Direktor Op{te bolnice Mirko Soviq rekao je da je interesovawe stanovnika za ovu akciju veliko, {to samo potvr|uje opravdanost jedne ovakve aktivnosti koja je sprovedena povodom 7. aprila, Svjetskog dana zdravqa, a na preporuku Svjetske zdravstvene organizacije. Soviq je napomenuo da se Me|unarodni dan zdravqa ove godine obiqe`ava u periodu od sedmog do 11. aprila, i da je u znaku uticaja urbanizacije na zdravqe pojedinaca. Tokom vi{e~asovne akcije na prijedorskom {etali{tu bili su postavqeni panoi s u~eni~kim crte`ima, kojima je promovisana zdrava ishrana i briga o zdravqu, a prolaznicima su dijeqene jabuke. S. T.

PROBIJENI rokovi za izgradwu mini HE

Jawski otoci u op{tini [ipovo

U zastoju izgradwa mini hidroelektrana u [ipovu

Mnoge Prijedor~ane zainteresovala akcija

FOTO: S. TASI]

Dan Policije u Kotor Varo{u

Bezbjednosna situacija povoqna
KOTOR VARO[ - Bezbjednosna situacija na podru~ju op{tine Kotor Varo{ je povoqna, {to potvr|uje podatak da je otkrivenost krivi~nih djela 88 odsto, a po nepoznatim po~iniocima 75 odsto, rekao je u petak, na sve~anosti povodom Dana Policije Republike Srpske komandir ko tor va ro {ke Po li cij ske stanice Samir Skopqak. Skopqak je dodao da je prilikom nedavne posjete Kotor Va ro {u mi nis tar unu tra{wih poslova RS Stanislav ^a|o izjavio da se kotorvaro{ka Policijska stanica na osnovu ostvarenih rezultata u radu ubraja me|u najboqe u RS. On je na sve~anosti odao priznawe Vasi Radivojevi}u, koji je nakon 40-godi{weg rada ispra}en u penziju. - Vaso je cijelog radnog vijeka predano radio, posjedovao je stru ~ne i qud ske vrline, od wega su mladi imali {ta da nau~e - naglasio je Skopqak. D. K.

Vlada i resorno ministarstvo predlo`i}e raskidawe koncesionih ugovora sa koncesionarima koji nisu napravili zna~ajan pomak u izgradwi mini hidroelektrana u op{tini [ipovo
[IPOVO - Pomo}nik ministra industrije, energe ti ke i ru dar stva Re pu bli ke Srpske Qubo Glamo~i} rekao je u petak u [ipovu da }e Vlada i resor no mi nis tar stvo pre dlo `i ti ras ki dawe kon ce si onih ugo vo ra sa koncesionarima koji nisu napravili zna~ajan pomak u iz gradwi mi ni hi dro elektrana u ovoj op{tini. Glamo~i} je istakao da }e Vlada u narednom periodu detaqno razmatrati informacije i zauzeti stav o svim projektima koji imaju per spe kti vu ka ko bi {to prije po~ela izgradwa, ~ime bi se odre|en broj radnika zaposlio na izgradwi, a kasnije i u proizvodwi elektri~ne energije. On je rekao da u ugovori ma sa kon ce si ona ri ma postoje rokovi za izgradwu mi ni hi dro elek tra na, ali da su ti rokovi probijeni. Gla mo ~i} je is ta kao da su dolaskom novog op{tinskog rukovodstva pojedini koncesi ona ri in ten zi vi ra li aktivnosti.

Mogu}e raskidawe koncesionih ugovora
rawa rokova - rekao je Glamo~i} poslije razgovora sa na~elnikom op{tine [ipovo Du{anom Malinovi}em i privrednicima. Glamo~i} je istakao da je ciq po sje te da se re sor no ministarstvo upozna sa problemima i mogu}nostima op{ti ne [i po vo ra di intenzivirawa privrednih akti vnos ti s ciqem po boq{awa `i vo tnog stan dar da i za po{qavawa, koriste}i resurse u ovoj op{tini. Prema wegovim rije~ima, osnovni privredni resursi op{tine [ipovo su {umsko bogatstvo, zatim mineralne sirovine, te hidropotencijali za stvarawe i kori{}ewe elektri~ne energije u malim hidroelektranama.

[UME najzna~ajniji privredni resurs op{tine
- Za one koncesionare za ko je oci je ni mo da pos to ji mo gu }nost nas tav ka iz gradwe tih obje ka ta bi }e ane ksi ra ni ugo vo ri, a za one za koje utvrdimo da nisu sposobni da nastave sa projektom do }i }e do ras ki da ugovora. O~ekujemo da ne}e do}i do ponovnog prolongi-

Fabrika betonita
Pomo}nik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Borislav Adamovi} rekao je da je izgradwa fabrike za proizvodwu betonita dobar primjer da je na~elnik op{tine prepoznao potencijale i mogu}nosti kori{tewa tog resursa. - Ciq jeste da se na{i mineralni resursi prera|uju u doma}im kapacitetima i da se zapo{qava doma}a radna snaga rekao je Adamovi} i dodao da je drugi zna~ajan kapacitet za eksploataciju mineralnih resursa gipsara.

Civilna za{tita u Sokocu

Vatrogasci gasili 19 po`ara
SOKOLAC - U Sokocu je u petak odr`an sastanak ~lanova Op{tinskog {taba Civilne za{tite, na kojem je istaknuto da se tokom ove godine dogodilo 19 po`ara, javila je Srna. Rukovodilac {taba Milorad Kosori} je podsjetio da se u pro{loj godini dogodio 41 po`ar, od ~ega je 12 {umskih po`ara, 11 po`ara na stambenim objektima, dva na poqoprivrednim kompleksima, jedan na elektropostrojewima, osam na odlagali{tima sme}a i sedam tehni~kih intervencija. Kosori} je napomenuo da na podru~ju op{tine djeluje profesionalna vatrogasna jedinica sa 14 vatrogasaca, tri cisterne vatrogasna vozila i ostalom opremom. On je napomenuo da je tokom pro{le godine prikupqeno 39 neeksplodiranih ubojnih sredstava i minsko eksplozivnih sredstava, 550 komada municije raznog kalibra, a u oktobru 2009. godine zbog swe`nih padavina {teta na {umama kojima gazduje [umsko gazdinstvo Romanija iz Sokoca bila je 943.200 KM.

Nepotpun sistem za{tite od nevremena u dobojskoj op{tini

Nedostaje osam protivgradnih stanica
DO BOJ - Stra te gi jom razvoja op{tine Doboj predvi|eno je da do 2009. godine bude zavr{ena kompletna mre`a od 16 protivgradnih stanica, a postavqeno ih je samo osam. Zbog toga ni grad Doboj nije obezbije|en, pa je prije nepune dvije godine zahva}en velikim nevremenom u kojem je krupan grad pri~inio veliku {tetu na krovovi ma zgra da i na auto mo bi li ma. Po {to je sistem nezavr{en, ulaz prema gradu je neza{ti}en od ju`nih i jugozapadnih strujawa.

OP[TINA nije izdvojila novac za protivgradnu za{titu
- Pri pre me za ovo go di{wu sezonu su u punom jeku, a u op {ti ni Do boj na tom pla nu ne ~i ne go to vo ni {ta. Sa ve }i nom lo kal nih upra va po tpi sa li smo ugovore o protivgradnoj za{titi, ali sa op{tinom Doboj jo{ uvi jek ima mo

[amac
VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano osam pacijenata. POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela, ni naru{avawa javnog reda i mira.

ne de fi ni sa ne odno se. Ni la ni Do boj ni je iz dvo jio ni{ta iz buyeta na ime finansirawa protivgradne za{tite, a ona ko{ta - ka`e sa ra dnik za odno se sa ja vno{ }u pre du ze }a Pro tiv gra dna za {ti ta RS, Milenko Petrovi}. U op{tini Doboj nismo mogli da dobijemo odgovor za{to je stawe ovakvo. - Do boj je u pro te klih ne ko li ko go di na za vr{io pro tiv gra dne sta ni ce u Qeskovim Vodama, Stanovi ma, Lip cu, Kos taj ni ci,

Osje ~a ni ma, Ma lom Prwavoru, Podnovqu , koje uglavnom {tite teritoriju pre ma Mo dri ~i, do li nom rijeke Bosne. Za{ti}en je i dio op {ti ne sa za pa dne strane, jer Derventa, Prwavor i po dubini kompletan region Bawe Luke imaju izgra|en sistem tako da se na vri je me mo `e dej stvo va ti, ali s juga i jugozapada ne obja{wava Petrovi}. Zbog toga i ovoga qeta gra du Do bo ju i {i rem po dru~ju prijeti opasnost od grada.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 9

Humanitarni koncert za nabavku kwiga
BIJEQINA - U Narodnoj biblioteci “Filip Vi{wi}“ u Bijeqini }e u ponedjeqak, 12. aprila, biti odr`an humanitarni koncert, a prihod od ulaznica namijewen je za nabavku kwiga i opremawe {kolske biblioteke u Osnovnoj {koli u Patkova~i. - Na koncertu }e u~estvovati crkveni hor “Srbadija“, u~enici Muzi~ke {kole “Kornelije Stankovi}“ i amatersko pozori{te “Scena“ - saop{teno je Srni iz Odbora mladih DNS-a Bijeqina, koji organizuje taj koncert.

Poslije teksta u “Glasu Srpske“ o Marku Markovi}u iz sela Izgori
FOTO: R. TASI]

Malom prva~i}u dobri qudi pomo}
Mali Marko treba da po|e u prvi razred. @ivi u porodici u kojoj su djed Petar, te{ki invalid, majka Novka, kojoj je vid o{te}en vi{e od 90 odsto, i otac Milo{ koji brine o ~eqadima i poku{ava da nadni~ewem obezbijedi hranu
PI[E: RADOJE TASI] krozrs@glassrpske.com

Sastanak buxetsko-finansijskih komisija

FOTO: D. JOVI^I]

Sastanak u Srpcu

Dobrim planom do investicija
SRBAC - Buyetsko-finansijske komisije iz 14 op{tina RS razmatrale su u petak u Srpcu metodologiju izrade Plana kapitalnih investicija u grupi op{tina koju pokriva Kancelarija OSCE-a iz Doboja. Op{tina Srbac je proteklih godina ostvarila najboqi rezultat u izradi i primjeni ovog plana, zbog ~ega je prenijela pozitivna iskustva iz svoje lokalne sredine. - Najbitnija od svega je izrada kriterijuma za bodovawe projekata, priprema obrasca za podno{ewe prijedloga i formirawe liste podnesenih zahtjeva za teku}u godinu. Koordinacioni tim ocjewuje i boduje projekte i predla`e na~elniku op{tine i op{tinskom parlamentu plan kapitalnih investicija, koji se obi~no radi za pet godina - re kao je se kre tar Ko or di na ci onog ti ma op {ti ne Srbac Dario Kresojevi}. On je dodao da korektna primjena kriterijuma iskqu~uje sukobe pozicije i opozicije i vladinog i nevladinog sektora, jer se na pravi~an na~in ravnomjerno ula`e u kompletno op{tinsko podru~je. D. J.

Op{tina Prijedor
Djed Petar i unuk Marko

GACKO - Poslije teksta u “Glasu Srpske“ o siroma{noj ~etvoro~lanoj porodici Markovi} iz sela Izgori na planini Volujku i {estogodi{wem dje~aku Marku, ko ji zbog daqine i ne ma {ti ne ne }e po }i u prvi razred osnovne {kole, u redakciju na{eg lista javilo se mnogo dobrih qudi koji su ponudili svoju pomo}. Pomo} porodici i dje~aku sa Vo luj ka da i on ~u je

zvuk {kolskog zvona ponudili su humani qudi iz Bawe Lu ke, Mo dri ~e, Zvor ni ka, Gacka, Vi{egrada i drugih gradova tra`e}i na~in kako da to i ostvare. Kum porodice Markovi}, Obrad Vukovi}, koji je pomogao na {oj eki pi da na kowima sti gne do ku }e Markovi}a, ka`e da je u Gacku otvorio devizni i teku}i ra~un za pomo}. Ma li Mar ko Mar ko vi} treba ove godine da po|e u prvi razred osnovne {kole. Dje ~ak `i vi u po ro di ci u

kojoj su djed Petar, te{ki invalid, majka Novka, kojoj je vid o{te}en vi{e od 90 odsto, i otac Milo{ koji brine o ~eqadima i poku{ava da nadni~ewem obezbijedi hranu da porodica ne gladuje.

DJED PETAR spreman da jede i travu da od{koluje unuka
- Izdr`avamo se od ukupno 140 KM pomo}i za tu|u wegu i pomo} i imamo kravu da dijete bar ima {oqu mlijeka - ka`e Petar. Da bi do{ao do {kole u Gacku Marko mora, zajedno s ocem, uz strah od divqih zvijeri, pje{a~iti dva sata do ma gis tral nog pu ta Fo ~a Gac ko, a oda tle pro la znim autobusima putovati 40 kilometara do ovog hercegova~kog grada.

Ra~uni za uplatu pomo}i
Pomo} se mo`e slati na “Obrad Vukovi}“ kod HIPO ALPE ADRIA BANK GACKO, SWIFT COD BANKE HAABBA2B, partija 1233810406, IBAN: BA 395520123381040690 /devizni ra~un/ ili na teku}i ra~un 555-009-81272286-76 Nova banka, Gacko. Obavezno nazna~iti “Pomo} za porodicu Markovi}”.

- To je ne mo gu }e. Ni ti imamo novca za autobus niti bi smo smje li di je te sa mo wime slati na ovako dalek put. Moj sin je pla{qiv, te{ko }e se uklopiti u drugu sredinu, jer ovdje na planini ne ma dje ce, a naj bli `a kom{ijska ku}a je od na{e udaqena petnaestak kilometa ra - ka `e Mar kov otac Milo{. Sva ko dne vni pro blem ~lanova porodice Markovi} je kako pre`ivjeti do sqede}eg dana i ne biti gladan. Djed Petar ka`e da je u Petoj ofan zi vi jeo tra vu i li{}e da bi utolio glad, a i sad }e ako treba, samo da unuk ima {ta jesti i da mo`e i}i u {kolu. Mar ko vi }i ka `u da su im u op{tini Gacko obe}ali stambeni smje{taj, ali je za sad os ta lo sa mo na obe }awima.

Za proqe}no ure|ewe grada 20.000 KM
PRI JE DOR - Op {ti na Prije dor je za akci ju proqe }nog ure |ewa gra da iz dvo ji la oko 20.000 KM, osim re do vnih akti vnos ti predvi|enih programom zaje dni ~ke ko mu nal ne po tro{we. Obezbije|eno je 10.000 sadnica cvije}a, 100 sadnica ukrasnog grmqa, 40 klupa i 40 korpi, za ure|ewe {kola i mjesnih zajednica. U ovu akciju, ~iji je moto “Qep{i i ~istiji grad treba biti briga svih nas”, pozva ni su da se ukqu~e stanovnici, mjesne zajednice, vla sni ci po slo vnih prostora, {kole, omladinske organizacije, nevladine or ga ni za ci je i za je dni ce eta`nih vlasnika i da daju svoj doprinos o~uvawu, za{titi i unapre|ewu `ivotne sre di ne, ko mu nal ne i zdravstvene higijene. Op{tina }e organizovati bes pla tan odvoz pri kupqenog otpa da, kao i odvoz ka bas tog otpa da, a prema utvr|enom rasporedu gradskog komunalnog preduze}a. Akcija ure|ewa grada traja}e do kraja aprila.

Udru`ewe slijepih i slabovidih lica u Prijedoru

Najve}i problem nezaposlenost
PRI JE DOR - Iako Udru`ewe slijepih i slabovidih lica u Prijedoru posto ji jo{ od 1997. go di ne wihovi ~lanovi, kojih prema najnovijim podacima ima 187 na podru~ju op{tine, veoma te {ko os tva ru ju svo ja osnovna qudska prava. Pred sje dnik udru `ewa Ne boj {a \u ka no vi} pot vrdio je da je osnovni problem ove ka te go ri je zapo{qavawe. - Ne znamo da li su u pitawu predrasude ili ne, ali na{i ~lanovi veoma te{ko dolaze do stalnog zaposlewa, tako da nas je zaposleno samo troje i to dva fizioterapeuta koja rade u bolnici i ja kao telefonista - rekao je \ukanovi}. i studiraju. - Trenutno imamo sedam stu de na ta, i to stu di ra ju kwi`evnost i socijalni rad, a {ta }e s wima daqe biti, to je za sada neizvjesno - dodaje \ukanovi}. On isti~e da je tehnika veoma napredovala te da u~enici i studenti uz skener i govorni softver veoma lako mogu da savladaju gradivo i spreme ispite. - Ci je na je dnog ta kvog softvera je 360 maraka {to za neke i nisu neka sredstva, ali za ve}inu na{ih ~lanova su ~esto nedosti`na pa i tu poku{avamo da pomognemo - isti~e \ukanovi}. Dodaje da nema redovne pomo}i op{tine, jer se Udru`ewe snalazi sa 4.000 maraka go di{we, na op {tin skom buyetu mogli bi da stave kqu~ u bravu. - Op{tina nam je dodijelila i prostor, a novac koji dobijamo uglavnom koristimo da pomognemo starijim slijepim ili slabovidim osobama ka`e \ukanovi}. S. T.
Obezbije|eno 10.000 sadnica cvije}a

IZ UDRU@EWA zaposlena samo tri ~lana
On je dodao da porodice slijepih i slabovidih osoba ne gu be na du da }e do }i i boqa vremena, te se wihovi ~lanovi redovno {koluju, pa

Isto~no Sarajevo

FOTO: S. TASI]

POLICIJA Zabiqe`eno je jedno krivi~no djelo i dva naru{avawa javnog reda i mira. Dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e. VODA

Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba.

10 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Sve mawe nezaposlenih u Kostajnici
Proko Dragosavqevi} u Prwavoru
KOSTAJNICA - Na evidenciji Biroa za zapo{qavawe u Kostajnici na kraju marta nalazilo se 1.020 nezaposlenih, {to je za {est lica mawe u odnosu na kraj prethodnog mjeseca, javila je Srna. Prema podacima Biroa, zaposlewe je u martu prona{lo sedam lica, a iz evidencije je zbog drugih osnova brisano jo{ 20 lica. Istovremeno je na Biro prijavqen 21 novi radnik. Od ukupnog broja nezaposlenih 709 lica aktivno tra`i posao, dok je 311 osoba prijavqeno radi ostvarivawa drugih prava.
FOTO: D. JOVI^I]

Za sportske terene 20.000 maraka
PRWAVOR - Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS iz dvo ji }e ove go di ne 20 hiqada ma ra ka za asfaltirawe sportskog igrali{ta u jednom od prwavorskih sela, koje op{tina odredi kao prioritet. Najavio je to u petak ministar Proko Dragosavqevi} u razgovoru sa na~elnikom op{tine Darkom Toma{em. Pro{le godine ministarstvo je finansiralo izgradwu ku}a za ~etiri porodice sa petoro i vi{e djece, a uskoro }e biti useqiv jo{ jedan stambeni objekat. - Dogovorili smo i na~ine pomo}i prwavorskom Fudbalskom klubu “Qubi}“, kao i nedavno obnovqenom Odredu izvi|a~a “Kestengrad“ na rje{avawu problema prostorija za ovu organizaciju - rekao je Dragosavqevi}. Sa predstavnicima op{tinske uprave Dragosavqevi} je posjetio terene Sportskog centra “Borik“ i Lipicanersku ergelu “Vu~ijak“, ~iji je vlasnik od prije dva mjeseca Vlada Republike Srpske. B. R.

Poqoprivreda u Kotor Varo{u

Ratarima isporu~eno regresirano gorivo

Zgrada u kojoj }e biti smje{ten omladinski centar

Saradwa NVO “Zdravo da ste“ Bawa Luka i op{tina Srbac i ^elinac

Centar za maloqetne delikvente do qeta
PI[E: DEJAN JOVI^I] krozrs@glassrpske.com

Na~elnik op{tine Srbac Mirko Koji} podr`ao na{u ideju. Sada treba da obezbijedimo novac za renovirawe biv{eg preduze}a “11. novembar“, gdje bi trebalo da bude otvoren centar, rekla Sla|ana Potkowak
jom borbe protiv maloqetni~kog prestupni{tva u BiH od 2006. do 2010. godine. na{a obaveza da im uka`emo na posqedice prestupni~kog pona{awa - rekla je direktorka NVO “Zdravo da ste“ Nada Uletilovi}. Ona je dodala da }e jedna od va `ni jih akti vnos ti u okviru projekta biti otvarawe omladinskih centara u Srpcu i ^e lin cu, ko ji }e slu `i ti kao ba za za di re ktan rad sa djecom koja su u sukobu sa zakonom, kao i preven ti vni rad sa dje com i wiho vim ro di teqima. U okviru centra }e se organi-

Qubomir Markovi}

FOTO: D. KEREZOVI]

KO TOR VA RO[ - U op {ti ni Ko tor Va ro{, na punktovima u Zabr|u, [ibovima, Vrbawcima i Maslova ra ma, za vr{e na je isporuka 13 tona regresiranog dizel-goriva za proqe}nu sjetvu, saop{teno je iz op{tinske Poqoprivredne slu`be. Po sli je ispo ru ~e nog di zel-go ri va, u mje snoj za je dni ci Za br|e po ~e la je isporuka mineralnih |ubriva za 65 re gis tro va nih zemqora dni ka. S ob zi rom na to da od Direkcije za robne rezerve kasni isporuka, ratarima }e sa zaka{wewem

biti isporu~eno 35 tona mineralnih |ubriva. Zemqora dnik Qubo mir Markovi} iz Plana kod Kotor Varo{a, koji posjeduje 6,5 he kta ra obra di vog zemqi{ta, i ovog proqe}a planira da zasije deset dunuma kukuruza. - Zadovoqan sam podsticaji ma, od poqo pri vre de se mo `e `i vje ti, mo gu se os tvariti prihodi za vlastito doma}instvo i ne{to prodati. Kada bi se organizovao otkup, qudi bi ostajali na svojim imawima - rekao je Markovi}. D. K.

Prijedor
PORODILI[TE Ro|ene tri djevoj~ice. STRUJA Zbog planiranih radova dolazi}e do kra}ih prekida u snabdijevawu strujom na podru~ju cijele op{tine sve do 15. aprila. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledan 31 pacijent. POLICIJA Zabiqe`ena dva krivi~na djela i jedno naru{avawe javnog reda i mira. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

SRBAC - U biv{oj zgradi gra|evinskog preduze}a “11. novembar“ do 1. jula bi trebalo da bude otvoren centar za maloqetne delikvente. Ovo je istakla direktorka Cen tra za so ci jal ni rad Srbac Sla|ana Potkowak. - Razgovarali smo sa na~el ni kom op {ti ne Srbac Mirkom Koji}em, koji je podr`ao na{u ideju. Sada treba da obezbijedimo novac za renovirawe biv{eg preduze}a. Nadamo se da }emo to uspje{no realizovati do 1. jula, kada bi centar trebalo da bude otvoren - rekla je Potkowak. Nevladina organizacija “Zdravo da ste“ iz Bawe Luke, u saradwi sa centrima za socijalni rad Srbac i ^elinac, realizova}e u idu}ih godinu i po projekat “Prevencija maloqetni~kog prestupni{tva na lokalnom nivou“. Wegov osno vni ciq je prevencija delikventnog pona{awa, u skladu sa Strategi-

PLANIRANA gradwa centra i u ^elincu
- Na{ projekat finansira Evropska komisija i u okviru wega je predvi|en rad sa djecom iz osnovnih i sredwih {kola. Naro~ito }emo se bazirati na uzrast do 14 godina, jer ova dje ca ne od go va ra ju krivi~no pred zakonom, pa je

zo va ti stru ~ni rad sa ma loqe tnim pres tu pni ci ma, kao i kreativne, sportske i re kre ati vne ra di oni ce sa ma loqe tni ci ma ko ji ni su prestupnici. Projekat prevencije maloqetni~kog prestupni{tva na lokalnom nivou, pored op{ti na Srbac i ^e li nac, u sqede}ih 18 mjeseci podr`a}e i republi~ko Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite i Mi nis tar stvo po ro di ce, omladine i sporta RS.

Prevencija
Prema podacima Centra za socijalni rad, u posqedwih nekoliko godina na podru~ju srba~ke op{tine je smawen broj maloqetnika koji ~ine krivi~na djela, ali zato ima maloqetnih lica do 14 godina koji ispoqavaju dru{tveno neprihvatqive oblike pona{awa. - Jedan od osnovnih faktora u prevenciji prestupni~kog pona{awa jeste organizovawe slobodnog vremena. Ako maloqetnici imaju vi{ak slobodnog vremena koje nije kreativno i stvarala~ki organizovano, a uz to su duhovno i fizi~ki pasivni, dolazi do osje}aja dosade koju oni lije~e prestupni~kim pona{awem - rekla je Potkowak. Sla|ana Potkowak

Obnova ulice Cara Du{ana u Mrkowi} Gradu

Trotoarom bezbjednije do {kole
MRKOWI] GRAD Ulica Cara Du{ana u Mrkowi} Gradu, od Zbori~kog mos ta do uli ce Da vi da [trpca, dobi}e do kraja maja ure |e ne i osvi jetqene trotoare. U ovoj ulici pro{le godine zavr{ena je gradwa oko 800 me ta ra tro to ara, od tran zi tnog pu ta do Zbo ri ~kog mosta. Radnici i mehanizacija “Mrkowi} puteva“ izgradwu trotoara u ulici Cara Du{a na, kroz na seqe Ri je ka, po ~e li su kra jem mar ta, a trebalo bi da bude zavr{ena po~etkom maja. U toku je ure|ewe tra se i pos tavqawe ivi~waka za trotoare. od po 350 matara, od Zbori~kog do mosta na Crnoj rijeci u nasequ Rijeka - rekao je {ef gradili{ta “Mrkowi} puteva“ Darko Mihajlovi}. Na ~el nik Odjeqewa za izgradwu grada i upravqawe imovinom Ratko \uza najavquje da }e se po okon ~awu gradwe tro to ara u na sequ Ri je ka nas ta vi ti gradwa trotoara od mosta na Crnoj ri je ci do uli ce Da vi da [trpca. On je dodao da je gradwa trotoara u ulici Cara Du{ana od velikog zna~aja, naro~ito za |ake. - Osnovnu {kolu “Ivan Goran Kova~i}“ poha|a oko 700 u~enika, koji svakodnevno prolaze ovom ulicom, a iz gradwom tro to ara bi }e po ve }a na wiho va bez bje dnost u saobra}aju - rekao je mje {ta nin na seqa Ri je ka Vojin Boroja. S. D.

Mrkowi} Grad
PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo. Naru{avawa javnog reda i mira nije bilo. STRUJA Bilo je mawih kvarova na niskonaponskoj mre`i. VODA Zbog obnove vodovoda u Kara|or|evoj ulici, bez vode ostala doma}instva u toj i susjednim ulicama.

SVAKODNEVNO ulicom prolazi oko 700 u~enika
- Tro to ari se gra de uz obje strane ulice u du`ini

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 11

Po~elo prijavqivawe gazdinstava za dodjelu kredita
ROGATICA - U op{tini Rogatica na javni poziv za dodjelu stimulativnih kreditnih sredstava prijavilo se 16 porodi~nih poqoprivrednih gazdinstava, dva preduzetnika i sedam pravnih lica, a iznos je 641.000 KM, javila je Srna. Na~elnik op{tinskog Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti Radovan Rosi} rekao je u petak da je za porodi~na poqoprivredna gazdinstva minimalni iznos kredita 5.000 KM, a maksimalan 15.000 KM, plus 2.500 KM za svako novo zaposleno lice.

Borko Obradovi} iz Rogatice svestrani student u wema~kom Bohumu

@elim da magistriram i doktoriram kroz interdisciplinarni projekat koji podrazumijeva pravo, ekonomiju, politi~ke nauke, slovenske jezike. Ciq mi je da se poslije toga vratim u Srpsku ili Srbiju, rekao Obradovi}
PI[E: SRETEN MITROVI] krozrs@glassrpske.com

"Znawe }u ponuditi Srpskoj i Srbiji"

Mali{ani degustirali doma}e proizvode

FOTO: S. SAVI]

Zvornik

Kampawa za kupovinu doma}ih proizvoda
ZVORNIK - U okviru kampawe “Na{e je boqe“, koju je pokrenula Privredna komora RS, u Zvorniku je u petak dvadesetak proizvo|a~a iz Srpske predstavilo svoju proizvodwu prehrambenih proizvoda. Predsjednik Podru~ne privredne komore Bijeqina Mihajlo Vidi} rekao je da je ciq kampawe da se kod doma}ih potro{a~a stvori navika kupovine doma}ih proizvoda, {to }e doprinijeti otvarawu novih radnih mjesta, poboq{awu plasmana doma}ih proizvoda, te za{titi doma}u proizvodwu od konkurencije nekvalitetnog uvoza. - Na{a je odgovornost prema samima sebi da stvaramo naviku da kupujemo doma}e proizvode, ~ime direktno podi`emo proizvodwu i obezbje|ujemo radna mjesta za sebe i na{u djecu - rekao je Vidi}. On je naglasio da doma}a proizvodwa po svim parametrima zadovoqava sve standarde kvaliteta i ni u ~emu ne zaostaje iza kvaliteta proizvoda megacentara, ~iji se proizvodi nalaze na policama trgovinski radwi u Srpskoj. S. S.

ROGATICA - Kad je do{ao u Wema~ku 1992. godine, kao iz bje gli ca iz Sarajeva, Borko Obradovi} nije znao ni rije~i wema~kog jezika. Sada ovaj dvad e s e t s e d m o g od { w a k , porijeklom iz Rogatice, zavr{ava dva fakulteta i jedan je od naj boqih stu de nata u Wema~koj. Obradovi} ka`e da mu je promjena sredine veoma te{ko pa la. Iz Ro ga ti ce se preselio u Sarajevo, a ve} sa devet godina je morao sa roditeqima ponovo da napusti dom i ode u Wema~ku. - Po {to ni sam znao wema~ki jezik, matematiku i ostale “tehni~ke“ predmete, dobro sam radio. Kad je trebalo da govorim, ~esto sam mogao da ~ujem druge |ake kako mi se podsmijavaju - pri~a Borko, koji ovih dana boravi u rodnoj Rogatici. Iako je sva ki po ~e tak te`ak, Borko je pokazao da se uporno{}u mo`e sve posti}i. Sada na wema~kom jezi ku upo re do stu di ra dva fakulteta - istoriju isto~noevropskih i balkanskih zemaqa i slavistiku (ruski jezik i kwi`evnost). Na univerzitetu u Bohumu apsolvirao je na oba fakul te ta i na da se da }e se naj daqe do kra ja qeta ove godine okititi diplomama i upisati magistraturu. - Uz istoriju i slavisti ku do da tno stu di ram i me |u na ro dne odno se za smjer diplomatije i jezike koji vode do diplome dvostrukog bakaleurata nauka po Bolowskom sistemu, koji je na snazi u Wema~koj - ka`e

Bora~ke organizacije u Zvorniku

Obiqe`en Dan oslobo|ewa op{tine
ZVORNIK - Parastosom i polagawem vijenaca na spomenik 1.080 boraca Vojske Republike Srpske, u Zvorniku je u petak obiqe`en 9. april - Dan oslobo|ewa grada ili sje}awa na `rtve. Parastos je slu`io sve{tenik Mileta Tovarovi}, a vijen ce su po lo `i li predstavnici op{tine, Op{tinske organizacije porodica zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila, Bora~ke organizacije, ratnih vojnih in va li da i Srpske demokratske stranke Zvornik. Predsjednik Bora~ke organizacije Zvornik Dragan Milo{evi} rekao je da borci ovaj dan obiqe`a va ju kao Dan oslobo|ewa Zvornika i dodao da ne zna iz kojih razloga zvorni~ki politi~ari uporno izbjegavaju da ovaj dan nazovu pravim imenom, nego pomiwu druge termine, kao {to je dan sje}awa na `rtve. On je pod sje tio da su Bo{waci na Kula Gradu kod Zvornika obiqe`ili 8. april kao, kako oni ka`u, dan otpora agresoru. S. S.

Borko Obradovi}

FOTO: S. MITROVI]

Borko i dodaje da je wegov ciq nastavak {kolovawa.

GOVORI sedam stranih jezika
- @elim da magistriram i do kto ri ram kroz in ter disciplinarni projekat koji po dra zu mi je va pra vo, ekonomiju, politi~ke nauke, slo ven ske je zi ke. To zna ~i jo{ dosta danono}nog rada, {to za mene ne}e biti ni{ta novo, jer i sada, naj~e{}e, spavam samo ~etiri i po ~asa - istakao je Obradovi}. On je dodao da }e kao diplomirani magistar ste~eno

znawe, koje je do sada utvr|ivao i u re da kci ji ~u ve nog “Algemajne cajtunga“ i Gete in sti tu tu u Sa ra je vu, kao dr`avqanin Republike Srpske i za godinu-dvije ponuditi diplomatiji Srpske i Srbije.

- Osje}am da bi im mogao bi ti od ko ris ti, po se bno {to uz srpski, kao materwi jezik, govorim wema~ki, engles ki, fran cus ki, rus ki, starogr~ki, latinski, a pomalo i hebrejski - kazuje senior Obradovi}.

SLOBODNO VRIJEME
Iako mnogo u~i, Obradovi} se trudi da na|e vremena da zaradi novac u okviru studentske slu`be fakulteta. Sa prijateqima, me|u kojima je najvi{e Grka, ode u kafi}, bioskop, a mnogo voli muziku. Ka`e da ga najvi{e opu{ta ~itawe, ali i igrawe {aha, dok se rekreativno bavi atletikom.

Predlo`ene nove mjere {tedwe u op{tini Bratunac

Smawiti plate op{tinara za 38 odsto
BRATUNAC - Na~elnik Bratunca Nedeqko Mla|enovi} o~ekuje da }e na sedmoj redovnoj sjednici Skup{tine op{tine, koja je zakazana za 15. april, biti donesena odluka o mjerama za ubla`avawe uticaja ne ga ti vnih efekata svjetske ekonomske krize na op{tinu Bratunac u 2010. godini. Pre ma toj odlu ci pla te op{tinskih funkcionera u ovoj godini bi}e mawe za 38 odsto. - Pla te fun kci one ra u ovoj go di ni obra ~u na }e se po Zakonu o statusu funkcione ra lo kal ne sa mou pra ve. Da bi svi zaposleni podnijeli teret svjetske ekonomske krize potrebno je plate funkcionera umawiti za 38 odsto, ~ime bi bile dovedene na nivo ispla}enih plata u pe ri odu 11. jun - 31. decembar 2009. godine - rekao je Mla|enovi}, koji je je predlaga~ te odluke. Dodao je da je odlukom predvi|eno da se plate sekretara Skup{tine i na~elnika op{tinskih odjeqewa umawe za deset odsto, a plate ostalih za po sle nih za pet od sto, u odnosu na plate iz 2008. godine. fa Go li} ka `e da }e po dr`ati tu odluku. - Iako }e moja plata biti mawa za oko hiqadu maraka u odnosu na plate kolega u susjednim op{tinama, glasa}u za takvu odluku. Moramo ima ti u vi du da stanovnici Bratunca osje}aju posqedi ce svjet ske eko nom ske kri ze i da se ne mo`emo pona{ati kao da je kri za za obi {la na {u op {tinu - rekao je Goli}. K. ].

Polagawe vijenaca na spomen-obiqe`je

FOTO: S. SAVI]

Srebrenica
HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano je osam pacijenata. VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

PREDSJEDNIK SO najavio da }e podr`ati Odluku o smawewu plata
Predsjednik SO Musta-

Zvornik
POLICIJA Zabiqe`ena su ~etiri krivi~na djela. Nije bilo naru{avawa javnog reda i mira. VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.

12 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Odr`ana javna rasprava o nacionalnim parkovima
Osnovna {kola “Wego{“
TREBIWE - U organizaciji Ministarstva za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Republike Srpske u Trebiwu je u petak odr`ana javna rasprava za predstavnike isto~nohercegova~kih op{tina o Nacrtu zakona o nacionalnim parkovima, koji je NSRS usvojila u januaru 2010. godine.
FOTO: GLAS SRPSKE

Po~iwe upis 35 prva~i}a
BERKOVI]I - U prvi razred Osnovne {kole “Wego{“ u Berkovi}ima ove godine trebalo bi da bude upisano oko 35 prva~i}a, a broj prva~i}a pove}ava se iz godine u godinu. Ovo je jedna od rijetkih {kola u kojoj se pove}ava broj |aka s obzirom na to da deveti razred zavr{ava svega 19 u~enika. Poslije qekarskog pregleda mali{ana upis novih polaznika obavi}e se 14. aprila u prostorijama {kole. Direktorom Osnovne {kole “Wego{“ Slavko Novakovi}e rekao je da }e oko 120 ~asova pred{kolske nastave biti obavqeno u saradwi sa dje~ijim vrti}em “Na{a radost“ iz Trebiwa. Dodao je da je didakti~ka sredstva namijewena olak{awu edukativnog rada sa djecom obezbijedio Fond za dje~iju za{titu RS. Z. [.

Kako isti~u u resornom Ministarstvu, ciq javnih rasprava jeste da se na terenu ~uju prijedlozi, primjedbe i sugestije, kako bi se na najboqi na~in do{lo do zakona kojim se ure|uje za{tita nacionalnih parkova, jednih od najvrednijih resursa Republike Srpske. R. Mi.

DONESENA odluka o kreditnom zadu`ewu

Op{tina Gacko

Odbornici SO Gacko donijeli odluku o privremenom finansirawu
Pro{logodi{wi prva~i}i sa roditeqima FOTO: Z. [UKI]

Promocija kwige Jovana Radulovi}a

Srpska kwi`evnost oboga}ena slikom Mostara
BILE]A - U organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog dru{ tva “Pros vje ta“ u Bi le }i je pro mo vi sa na kwiga “Slavno doba Mostara“ dr Jovana Radulovi}a. Glavna tema ovog djela bila je dru{ tve no po li ti ~ka sli ka Mos ta ra u pe ri odu druge polovine 19. vijeka i prve po lo vi ne 20. vi je ka. Pri ka zan je kul tur ni `i vot grada Mostara u tom periodu. Ru ko pis za ovo dje lo za vr{en je jo{ pred Dru gi svjetski rat i dugo je ~ekao da bude objavqen. Prof. dr Ranko Popovi} u svom izla gawu o dje lu “Slavno doba Mostara“ isti ~e da je Ra du lo vi} bio veliki pripovjeda~ i da je prava {teta {to nije imao sre}e da se taj wegov dar za wegovog `ivota prepozna. Ma gis tar Dra gan Mas ti lo vi} sma tra da je Jo van Ra du lo vi} os ta vio ve oma vri je dno is to rio graf sko dje lo i da je wego va re to rika prepuna nacionalnog romantizma. J. M.

Donesen zakqu~ak o umawewu plata funkcionera op{tine Gacko za 17,4 odsto, po{tuju}i preporuke Vlade RS
PI[E: OLEG [UKOVI] krozrs@glassrpske.com

Op{tina Gacko i daqe bez buxeta
djeli op{tinskih nagrada i priznawa. Na prijedlog nadle`ne skup{tinske komisije odlu~eno je da se kao op{tinska priznawa ustanove Poveqa op {ti ne Gac ko i Pla ke ta Svete trojice, a koje }e se dodjeqivati pojedincima, preduze}ima i udru`ewima gra|ana za rad i djela koja zaslu`uju op{te isticawe i priznawe. - Ovim planom je na terenu oko jezera Kliwe predviiz gradwa vi {e |e na tu ris ti ~ko-ugos ti teqskih objekata, luksuznih hotela, etno-sela, terena za rekreaciju, staza za jahawe i pla`a - naveli su odbornici. Donesena je odluka o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe direktora Centra za socijalni rad i Narodne biblioteke. Odlu~eno je da op{tina Gacko pristupi izradi prostornog plana “Gorwa Drina“. - Ovo je zna~ajno jer je pomenutim prostornim planom, koji obuhvata op{tine iz gorwedrinskog sliva, predvi|eno da rubni dijelovi op{tine Gacko pripadnu Nacionalnom parku Sutjeska. Ri je {e ni su svi dos pje li imovinsko-pravni odnosi naveli su odbornici.

Prijedor
POLICIJA Evidentirana dva krivi~na djela i jedna saobra}ajna nesre}a. VODA Snabdijevawe vodom uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. PORODILI[TE Ro|ene ~etiri djevoj~ice. HITNA POMO] U slu`bi Hitne pomo}i pregledano 29 pacijenata, a obavqeno je pet ku}nih posjeta.

po{tuju}i preporuke Vlade RS. GACKO - Skup{tina opKa ko je obja{weno, na {tine Gacko na desetoj redo- prethodnoj sjednici Skup{tivnoj sje dni ci do ni je la je ne op{tine, koja je odr`ana odluku o privremenom fi- krajem decembra 2009. godine, nansirawu iz buyeta op{ti- donijeta je odluka o kredine za period od 1. aprila do tnom za du `ewu op {ti ne u 30. juna ove godine. iznosu od tri miliona maraka, Do ne sen je zakqu~ak o a za {ta je potrebna saglaumawewu plata funkcionera snost Vlade RS. Dok se ~eka op{tine Gacko za 17,4 odsto, odgovor Vlade odbornici su odlu~ili da se do tada op{tinske obaveze finansiraju iz privremenih izvora. Odbornici su usvojili i izvje{taj o radu SO Gacko za 2009. godinu. Studenti Prihva}ena je i informacija koja SO je usvo jila i odluku o umawewu se odnosi na plan koeficijen ta koji odre|uju visinu ra da [um ske stipen dije za de set odsto. Ciq ove uprave Gacko za odluke je da svi stu den ti iz op{tine 2010. godinu. Donesena je i Gac ko ko ji ispuwavaju op{te uslo ve odlu ka o us ta dobiju stipen diju, a wihov broj prenovqavawu i do lazi 200.

BUXET ~eka odluku Vlade RS o kreditnom zadu`ewu
Odbornici su usvojili Regulacioni plan “Centar 2”, kao i Re gu la ci oni plan “Kliwe“. Usva jawe Re gu la ci onog pla na “Kliwe“ po se bno je zna~ajno jer su investitori pokazali veliku zainteresovanost za ulagawe na pomenutom podru~ju.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 13

Op{tinski Odsjek za parkinge po~eo da radi
DOBOJ - Odsjek za parkinge, koji je u okviru Odjeqewa za inspekcijske i poslove komunalne policije Administrativne slu`be op{tine Doboj formiran jo{ prvog decembra pro{le godine, ovih dana po~eo je sa radom. Odsjek radi punim kapacitetom, a u funkciji je i specijalizovano vozilo “pauk“, koje se koristi za odvo`ewe nepravilno parkiranih vozila. Iz Slu`be grada ka`u da je osnovni ciq Odsjeka za parkinge uvo|ewe saobra}ajne kulture i reda na dobojskim saobra}ajnicama.

Mje{tani [imi}a svakodnevno u strahu prelaze rijeku Mala Usora
FOTO: S. LAZAREVI]

Most preko kojeg svakodnevno prelazim na putu do {kole ve} godinama nema ogradu, a i daske na mostu su prorije|ene, ka`e trinaestogodi{wi Branko

Dojadila borba sa dotrajalim mostom
DJE^AK pao sa mosta u rijeku

Katalonci u posjeti Petrovu

Enrike Morist

Podr{ka radu Crvenog krsta iz Petrova
PETROVO - Koordinator Crvenog krsta Katalonije Enrike Morist rekao je da je impresioniran radom Op{tinskog odbora Crvenog krsta Petrovo (OOCK), posebno u pomagawu starim i iznemoglim licima, dobrovoqnom davala{tvu krvi, prvoj pomo}i i pomagawu socijalno ugro`enim. Morist je ju~e na sastanku humanitaraca iz Petrova i Katalonije rekao da je u ovoj op{tini stekao dragocjeno iskustvo, koje }e sigurno iskoristiti i u [paniji. Predsjednik OOCK Petrovo Vukadin Blagojevi} je kazao da je velika ~ast to {to je ba{ petrova~ki CK izabran od strane CK RS kao organizacija koja }e svoja iskustva prenijeti humanitarcima iz Katalonije. Crveni krst {panske autonomne zajednice Katalonija, posli je du go go di{we sa radwe sa or ga ni za ci jom Crve nog krsta BiH, u sqede}em periodu vi{e pa`we posveti}e saradwi sa organizacijama CK na op{tinskim nivoima. S. L.

Doboj

Most bez ograde na rijeci Mala Usora PI[E: VITO TOPI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: V. TOPI]

Promovisana “Bile}ka raskr{}a“
DOBOJ - Kwiga Bile}anina Vojislava Gwata “Bile}ka raskr{}a“, koji vi{e od pola vijeka `ivi u Doboju, objavqena u iz dawu Dru{ tva za wegovawe kulture i duhovnosti “Misionar, predstavqena je u ~etvrtak uve~e u Doboju. Recenzent “Bile}kih raskr{}a“ Milenko \ukanovi} kazao je da ovo djelo pored svog osnovnog zna~ewa krije u sebi i duboku metaforiku sa ra zu |e nim se man ti ~kim poqem ~ovjekovih voqnih i iznu|enih raskr{}a, uspona i padova, dobra i zla, jada i ~emera, ali i qubavi, vjere i nade. Autor Vojislav Gwato rekao je da je ovo djelo nastalo iz sje}awa i pri~a o do ga |a ji ma i qudima. Kwiga donosi i pri ~u o ~u ve noj po ro di ci Mer ~ep, koja je do{la i pre po ro di la Bile}u. - Mihajlo Mer~ep je u 19. vijeku napravio prvu fo to gra fi ju u svom ateqeu na ovim prostorima, a bio je ujedno i prvi konstruktor aviona koji je 1912. go di ne ispo ru ~en Srbi ji. To je je dna ne vje ro va tna ~iwenica i danas bi neko trebalo podebelo da se zabavi da bi je zasjenio - ka`e Gwato. Sl. P.

TESLI] - Iako su mje{tani naseqa [imi}i od Tesli}a udaqeni mawe od ~etiri kilometra, zbog dotra ja log mos ta na ri je ci Mala Usora, odsje~eni su od ostatka svijeta. Most, ko ji ovo na seqe po ve zu je sa grad skim jez grom, iz gra |en je pri je 20 godina, a wegove trule daske i nejaka konstrukcija predstavqaju opasnost za sve koji ga prelaze. Da je most na Maloj Usori pri jetwa za sve pro la zni ke, svje dok je i tri na es to go di{wi dje ~ak Branko Grabovac, koji je nedavno po povratku iz {kole pao sa mosta i polomio nogu. - Most preko kojeg svakodnevno prelazim na putu do {kole ve} godinama nema

ogradu, a i daske na mostu su prorije|ene. Kada sam pao, rijeka je bila nabujala, pa sam dobro i pro{ao. Ina~e, ne bih pre`ivio kamenito dno rijeke - pri~a Branko. Pad sa mos ta ~u dom je pre`ivio i prva~i} Zoran Nedi}, koga su iz nabujale rijeke izvukli stariji drugovi, koji su ga na vrijeme primijetili u vodi.

MOST mje{tanima “`ivot zna~i“
Zoranova majka ka`e da on od tada ima strah od mosta i vode. Najte`e je pro{ao ratni voj ni in va lid Mi len ko Cviji}, koji je tri puta padao sa uskog i neza{ti}enog mosta. - Pri li kom pa da za do bio sam te{ke tjelesne povrede, mjesecima se lije~io

u dobojskoj bolnici, ali na no ge vi {e ni kad ni sam stao. Uz pomo} {taka hoda}u vjerovatno do kraja `ivota ka`e Milenko. Sa mosta je nedavno pala i prikolica farmera Milenka Bubi}a. Mje{tani ka`u da im je bor ba sa mos tom do ja di la, jer djecu svakodnevno moraju da vode u {kolu. Problem je i igrali{te do ko jeg ve }i na dje ce i omla di ne iz spor tskog dru{ tva “[i mi}“ do la zi preko mosta. Ne mo gu se, tvrde mje {tani, baviti ni bilo kakvim preduzetni{tvom, jer brojna vozila nerado prelaze most. Most bi im “`ivot zna~io“, jer ovo na seqe ima 140 doma}instava, iz kojih 60 |aka svakodnevno prelazi ovu dotrajalu i rizi~nu

gra|evinu. Mje {ta ni po zi va ju lo kalnu vlast u Tesli}u, Vladu RS i sve koji mogu i `ele da pomognu da naseqe [imi}i dobije novi most. Jedino }e tako, dodaju, ponovo mo}i da se osje}aju bezbjedno.

Penzioneri iz Petrova
Branko Grabovac

Tesli}ku mjesnu zajednicu napu{ta sve vi{e stanovnika

Tra`e da im se vrati dom u Doboju
PETROVO - Penzioneri iz op{tine Petrovo u petak su ponovo iznijeli zahtjev da se Fondu za penzijsko osigurawe vrati Dom penzionera u Doboju, u kojem su ve} 18 godina, kao alternativnom kolektivnom centru, smje{tene izbjeglice i raseqena lica, javila je Srna. Ovu inicijativu ozrenski penzioneri do sada su pokretali nekoliko puta, ali Dom penzionera u Doboju, uprkos brojnim obe}awima, do danas nije vra}en vlasniku.

Nezaposlenost pusto{i ^e~avu
^E^AVA - Mjesna zajednica ^e~ava u tesli}koj op{ti ni ve} go di na ma ima problema sa odlivom stanovni{tva, a glavni razlog za to je velika nezaposlenost. Predsjednik Savjeta mjesne zajednice ^e~ava Dejan Kova~evi} ka`e da je u ^e~avi nekada `ivjelo pet hiqada stanovnika, a sada tek polovina od toga. - Najve}i problem ovog kra ja su ne iz gra |e na in frastruktura, prvenstveno putevi, vodovod, te nezaposle nost. Ne {to se u posqedwe vri je me po ~e lo ra di ti na rje {a vawu ovih pro ble ma, ma da ni bli zu stvarnih potreba - rekao je Kova~evi}. lo{em stawu. - Programom modernizacije tesli}ke putne mre`e za ovu go di nu pre dvi |e no je asfaltirawe 3,5 kilometra puta ^e~ava - Gorwa ^e~ava, za {ta je namijeweno 400.000 ma ra ka, a za pu tni pra vac Gradina - Plane u ovoj godini bi }e iz dvo je no 375.000 maraka - rekao je Kova~evi}. U ~e~avskom kraju nije rije{en do kraja ni problem elek tri fi ka ci je, jer jo{ ima doma}instava bez struje. V. T.

Doboj
PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i jedan dje~ak. POLICIJA Nije registrovano nijedno krivi~no djelo, javni red i mir naru{en tri puta. Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

OMLADINA
Dejan Kova~evi} isti~e da }e u ^e~avi uskoro biti osnovana omladinska organizacija u okviru generalne omladinske politike RS. - Plan nam je da domove kulture u Gorwoj ^e~avi i neke u~ionice u staroj ~e~avskoj {koli u centru damo u zakup pod povoqnim uslovima za otvarawe novih radnih mjesta - ka`e Kova~evi}.

BROJ stanovnika prepolovqen
^e~ava ima i problema sa putevima, koji su u veoma

14 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Po~ela gradwa “Sjevernog toka”

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

MOSKVA - Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev prisustvovao je u petak, nedaleko od granice sa Finskom, obiqe`avawu po~etka radova na izgradwi gasovoda “Sjeverni tok”. Gasovod vrijedan 7,4 milijardi evra od 2011. godine

transportova}e ruski gas u Evropu. Nedaleko od {vedskog ostrva Gotland ve} su izgra|ena prva tri kilometra gasovoda, koji }e se prostirati na 1.220 kilometara ispod Balti~kog mora do Grifsvalda na sjeveru Wema~ke, javile su agencije.
FOTO: A. ^AVI]

16.02

-0.88 16,258.52

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo
Zvani~ni Promjena kurs kursa Vrijednost

ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA D.D. SARAJEVO ZIF BONUS D.D. SARAJEVO ZIF HERBOS FOND D.D. MOSTAR

4.10 2.52 6.60

0.92 0.55 0.00

6,812.36 3,129.60 699.60

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

BH TELEKOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL D.D. SARAJEVO FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO IK BANKA D.D. ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BiH D.D. SARAJEVO RMU KAMENGRAD D.D. SANSKI MOST SOLANA D.D. TUZLA [IPAD KOMERC D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKAW D.D. KAKAW GP @GP DD SARAJEVO

21.88 1.64 5.15 8.37 12.00 -4.00 98.24 2.34 81.79 -0.17 30.72 3.25 77.00 8.45 13.00 0.00 3.15 -9.44 26.00 -3.70 7.50 -16.67

41,671.70 2,398.92 1,992.00 29,447.23 3,926.05 9,460.52 154.00 1,300.00 2,840.51 18,700.00 1,935.00

Sa potpisivawa sporazuma u Bawoj Luci

Potpisan sporazum o saradwi Vlade Srpske i ~e{ke Uste~ke regije

^EZ odustaje od ulagawa na Balkanu
PRAG - ^e{ka elektroenergetska kompanija ^EZ odlu~ila da odustane od {irewa na balkanskim tr`i{tima i okrene se gradwi nuklearnih elektrana u ^e{koj i Slova~koj, pi{e u petak ~e{ki dnevnik “Lidove novini“, prenijele su agencije. - Mnogo mawe }emo investirati u kupovinu kompanija nego u proteklih godina. @elimo da se orijenti{emo na nukle ar ne elek tra ne i dru ge in ves ti ci je u ^e {koj i Slova~koj - kazao je generalni direktor ^EZ-a Martin Roman listu “Fajnen{el tajms“, prenose “Lidove novini“. U `i`i interesovawa ^EZ-a sada su investicije ukupne vrijednosti od oko 20 milijardi evra, jer po~iwe izbor partnera za dogradwu dva bloka ^EZ-ove nuklearne elektrane “Temelin“, koji bi trebalo da budu pu{teni u pogon 2019. i 2020. godine. ^EZ je nedavno, zbog izmjene uslova tendera, odlu~io da povu~e ponudu za gradwu elektrane na Kosovu.

^e{ki list “Lidove novini“

Potpisivawem ovog sporazuma nastoje se promovisati inicijative o saradwi i osnivawu zajedni~kih preduze}a, razmjeni kadrova i studenata, rekla Brki}eva
BAWA LUKA - Interes ~e{kih investitora za saradwu sa Republikom Srpskom pot vr|en je i namjerom ~e{ke Vlade da u modernizaciju “@eqeznica RS“ ulo`i vi{e od 220 miliona evra. Rekla je ovo u petak potpredsjednik Vlade RS i ministar za ekonomske odnose i re gi onal nu sa radwu Ja sna Brki}, poslije potpisivawa sporazuma o saradwi izme|u Vlade Srpske i Uste~ke regije ^e{ke sa guvernerom Uste~ke regije Janom Vanhovom, prenijela je Srna. Ciq sporazuma je unapre|ewe regionalne saradwe u oblas ti pri vre de, kul tu re, sporta i mnogih drugih podru~ja. Brki}eva je rekla da se potpisivawem ovog sporazuma nastoje promovisati inici ja ti ve o sa radwi i osnivawu zajedni~kih preduze}a, razmjeni kadrova i studenata. istakla je Brki}eva. Ona je dodala da investi to ri pre po zna ju pros tor RS kao jednostavniji i povoqni ji za in ves ti rawe u BiH, te o~ekuje da }e strana ulagawa u RS ove godine biti ve}a nego do sada. Jana Vanhova je istakla da je Uste~ki region veoma

^e{ki investitori `ele da ula`u u RS
zainteresovan za saradwu sa RS u razli~itim oblastima. - Oba regiona imaju veliki potencijal da ovaj sporazum iskoriste u interesu svojih gra|ana, a u ovom momentu samo od nas zavisi koli ko }e mo bi ti akti vni u zapo~etoj saradwi - rekla je Vanhova.

SARADWA ^e{ke i RS se razvija
- Saradwa ^e{ke, RS i BiH se razvija, a to potvr|uje i Ugovor koji je potpisan polovinom marta, koji se odnosi na izgradwu Mahovqanske petqe na autoputu Bawa Luka - Doboj, koji }e izvoditi ~e{ka kompanija i ~ija je vrijednost 11,5 miliona evra -

TOMA[ SUWOG
^e{ki ambasador u BiH Toma{ Suwog rekao je da Vlada ^e{ke u potpunosti podr`ava me|unarodnu i me|uregionalnu saradwu, isti~u}i da potpisani sporazum predstavqa dobar vid saradwe pred ulazak BiH u EU. - Smatram veoma bitnim iskustva Uste~kog regiona u me|unarodnoj saradwi, kao i kori{tewe evropskih fondova i mislim da }e upravo u toj oblasti saradwa biti veoma korisna ne samo za RS, ve} i za cijelu BiH - rekao je Suwog.

Hipo Alpe Adria grupa

Rasprodaju imovinu i odlaze iz ve}ine zemaqa
BE^ - Aus trij ska Hi po Alpe Adria grupa posta}e dvostruko mawa banka i osta }e pri su tna sa mo na tr`i{tima Austrije, Slovenije, Hrvatske, Srbije i BiH, navodi se u dijelovima tajnog dokumenta, u kojem je za pi sa na su dbi na Hi pa, a ko ji je u po sje du aus trij skog lis ta “For mat“. Na aus trij skom tr`i {tu Hi po ban ka }e za tvo ri ti svo je po slo vni ce u Be ~u, Sal cbur gu, Lin cu i In zbruku, a broj poslovnica u Koru{koj }e smawiti sa 22 na 13. Hipo }e prema tim dokumentima prodati sve hotele, a rije{i}e se i udjela u tu ris ti ~kim kom pa ni ja ma. Pla ni ra no je i da obim zajmova na prostoru Evropske unije smawi za 57 odsto na 14 milijardi evra, prenijele su agencije.

Odr`ana sesija “Parlament za Evropu“ na Jahorini

Problem podijeqeno tr`i{te
SARAJEVO - Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko ocijenio je u petak na Jahorini da je podijeqeno tr`i{te u BiH direktno odgovorno za nezaposlenost i skandalozno ra{ireno siroma{tvo. - Nedostatak napretka u stvarawu jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH veliki je “krivac“ za katastrofalan pad BiH na me|unarodnim ekonomskim qestvicama - rekao je Incko na sesiji “Parlament za Evropu“, na kojoj je razgovarano o stvarawu jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH u kontekstu evropskih integracija, prenijela je Srna. Incko je ukazao na nepovoqne uslove za poslovawe u BiH, posebno za strane investitore, navode}i da se BiH u ovoj oblasti nalazi pri dnu qestvice evropskih i svjetskih zemaqa, ali da je va`no da u tome ne zaostaje puno za zemqama u regionu, odnosno da dr`i korak sa susjedima. Ministar spoqne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojevi} rekao je da je ovaj skup prilika da se sagleda pozicija BiH u evroatlantskim integracijama, posebno kada je rije~ o ispuwavawu obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING ROYAL BK SCOTLAN VODAFONE GROUP BARCLAYS PLC HSBC HLDGS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
63.23 44.58 148.15 355.9 685.9

Promjena
1.07 1.32 -0.2 -0.34 1.36

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA MICROSOFT CORP GENERAL ELECTRIC PFIZER INC INTEL CORP

Cijena
18.65 29.92 18.56 17.14 22.31

Promjena
0.16 1.94 0.32 0.41 -0.62

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 15

Darius Zakarauskas: Vi{e od tri godine nisam direktor “Balkala”
BAWA LUKA - Posebnim dopisom od 19.3.2010. godine, kada je u “Slu`benom glasniku BiH“ objavqena informacija o dugu “Balkala“ AD po osnovu PDV-a, i gdje je navedeno moje ime kao odgovornog lica, obavijestio sam Upravu za indirektno oporezivawe BiH da u navedenom poreskom periodu, od 9.2.2009. do 9.11.2009. godine kada je nastao pomenuti dug, nisam radio u firmi “Balkal“ AD i da nemam nikakve veze sa tom kompanijom, saop{tio je u petak Darius Zakarauskas. - Direktor “Balkala“ nisam ve} vi{e od tri godine, navodi se u saop{tewu.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Prosje~na cijena 27,98 28,00 1,37 28,02 0,33 0,65 Promjena Promet 0,16 0,46 1,48 0,07 0,00 1,41 22.025,55 10.765,53 9.396,66 3.702,92 1.089,66 565,54 168,75 Република Српска - измирење ратне штете 3 Република Српска - измирење ратне штете 2 Телеком Српске а.д. Бања Лука Република Српска - измирење ратне штете 1 Хидроелектране на Дрини а.д. Вишеград Електродистрибуција а.д. Пале Рафинерија уља а.д. Модрича

Svjetska banka odobrila Program za razvojnu politiku (DPO) BiH

Od beskamatnog IDA kredita u iznosu od 66 miliona dolara i IBRD-ovog zajma od 45 miliona dolara, RS }e pripasti 40, a FBiH 60 odsto

Za podr{ku buxetima 111 miliona dolara

0,15 -4,46

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бања Лука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бања Лука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бања Лука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бања Лука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,15 5,30 3,54 3,87 7,20 0,04 3,23 4,14 5,50 1,50 1,10 4,05 2,25 4,21 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,14 0,00 0,31 -2,13 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,24 0,00 0,00 0,00 0,00 417,60 779,00 658,40 2.633,04 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4.146,85

“Zastava elektro“ iz Ra~e

dita u iznosu od 66 miliona SARAJEVO - Odbor iz- dolara i IBRD-ovog zajma od vr{nih direktora Svjetske 45 mi li ona do la ra, RS }e banke odobrio je BiH u petak pripasti 40, a FBiH 60 odu Va{ingtonu Program za ra- sto. Iz Svjetske banke je sazvojnu politiku (DPO) vrijedan 111 miliona dolara, koji op{teno da odobreni DPO }e osigurati buyetsku po- predstavqa priznawe vlasdr{ku za ubrzawe implemen- tima u BiH za napore da postacije prioritetnih ti gnu odr`i vost ja vnih rashoda, te poboq{ava spereformi javnih rashoda. ktar programa nov~anih nakna da po ro di ca ma i po je din ci ma, s ciqem obez bje |ewa na ju gro Reforme `enijih u BiH. Navode da ovaj pro gram pra ti pro je kat od 15 U saop{tewu Svjetske banke navodi miliona dolara se da je ova banka u potpunosti koji predstavqa opredijeqena za nastavak pru`awa Pro je kat po podr{ke vlastima u BiH na sprovodr{ke mre`ama |ewu potrebnih reformi. socijalne bezbjednos ti i za -

Novac namijewen sprovo|ewu reformi javnih rashoda PI[E: MARINA ^IGOJA Od beskamatnog IDA kremarinacigoja@glassrpske.com

FOTO: AGENCIJE

Preduze}e prodato za tri miliona evra
BEOGRAD - Imovina preduze}a “Zastava elektro“ iz Ra~e prodata je u petak na licitaciji po po~etnoj cijeni od 2,97 miliona evra korejskoj kompaniji “Jura“, saop{tila je Agencija za privatizaciju Srbije. Kupac firme “Zastava elektro“ obavezao se da }e za tri godine pove}ati broj zaposlenih na hiqadu, {to }e kontroli sa ti Agen ci ja za stra na ula gawa i pro mo ci ju izvo za Srbije. Ova korejska kompanija, kako se navodi u saop{tewu, globalni je lider u elektronskom distributivnom sistemu koji ima 50.000 zaposlenih u Koreji, Kini, Vijetnamu, ^e{koj i Slova~koj.

po{qavawu, koji je Svjetska banka odobrila u februaru ove godine. - Spro vo |ewe re for mi koje su vlasti odobrile osigu ra }e kon ti nu ira nu po dr{ku na ju gro `e ni jim kategorijama stanovni{tva u BiH, uz boqu odr`ivost javne potro{we - rekla je koordinator Svjetske banke za jugoisto~nu Evropu Yejn Armitra`.

CIQ programa pomo} najugro`enijima
Dodala je da bi alternati va bi la dras ti ~no smawewe na kna da, {to bi najvi{e pogodilo one katego ri je stanovni{tva ~i ja egzistencija zavisi od tih naknada. Vo de }i eko no mis ta za

BiH u Svjet skoj ban ci Ro nald Hud rekao je da su ove reforme bile neizbje`ne, a ekonomska kriza ih je samo u~i ni la ur gen tni jim, jer BiH tro{i najve}e iznose na programe nov~anih transfera u Evropi. - Ovi iznosi dopiru do naj maweg pro cen ta wenih gra|ana, kojima zaista treba pomo} - rekao je Hud. Eko nom ski ana li ti ~ar Stevo Pucar istakao je da je ja ko va `no {to se vlas ti BiH okre}u ekonomiji, pogotovo u vrijeme krize jer se je di no po di zawem spo so bnosti preduze}a da proizvedu ro bu i uslu ge mo `e pove}ati `ivotni standard stanovni{tva. - Zbog toga je ovaj kredit veoma va`an i upravo u te svrhe bi trebalo da bude iskori{}en - rekao je Pucar.

Republi~ka poreska uprava Srbije

Kontrolor leta zaradio 2,5 miliona evra u 2009.
BEOGRAD - Kontrolor leta s Vo`dovca prvi je na listi sto najve}ih srpskih poreskih obveznika za 2009. godinu, pi{u beogradski mediji. On je prijavio pro{logodi{wu zaradu od 246 miliona di na ra, a dr`a vi bi tre ba lo da pla ti po rez od 36,8 miliona dinara. - Drugi na listi poreskih obveznika je direktor jedne do ma }e fir me iz op {ti ne Savski venac, tre}i je iz Zemuna, ~etvrti iz Kru{evca i peti s Vra~ara - ka`u u Republi ~koj po res koj upra vi Srbije.

Oko 800 miliona evra za “Telekom“
BEOGRAD - “Doj~e telekom“ u ovom trenutku spreman je da za 40 odsto akcija “Telekoma Srbija“ ponudi oko 800 miliona evra, objavila je u petak analiti~ka ku}a Interne{nel komunikej{ns partners, prenio je Tanjug. Kako se navodi u analizi te ku}e, ostaje da se vidi da li }e Vlada Srbije u direktnim pregovorima uspjeti da dobije vi{e novca. Dr`ava je preko PTT Srbija vlasnik 80 odsto “Telekoma“, a 20 odsto je u vlasni{tvu gr~ke kompanije “OTE“ ~iji je suvlasnik, sa 30 odsto, “Doj~e telekom“. Vlada Srbije odlu~ila je da proda samo 40 odsto akcija “Telekoma Srbija“, a kako pi{e u analizi ove ku}e, jasno je da samo “Doj~e telekomu“ odgovara da u|e u takvu privatizaciju, jer sa 20 odsto akcija koje ve} posjeduje, na ovaj na~in postaje vlasnik 60 odsto akcija kompanije. Kako se navodi u analizi, zvani~nici Vlade Srbije smatraju da 80 odsto akcija “Telekoma Srbija“ vrijedi izme|u dvije i 2,5 milijardi evra, {to zna~i da za 40 odsto.

Analiza mogu}e ponude “Doj~e telekoma“

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 10.4.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.356893 1.448790 26.865797 0.077320 0.262117 0.728778 1.556519 0.565032 0.245819 0.201251 1.358215 0.976984 2.237317 1.457666 1.956774

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.360294 1.452421 26.933130 0.077514 0.262774 0.730605 1.560420 0.566448 0.246435 0.201755 1.361619 0.979433 2.242924 1.461319 1.961678

Prodajni za devize
1.955830 1.363695 1.456052 27.000463 0.077708 0.263431 0.732432 1.564321 0.567864 0.247051 0.202259 1.365023 0.981882 2.248531 1.464972 1.966582

Kozaraputevi a.d. Bawa Luka
Cijena (KM) Promjena

Jahorina osigurawe a.d. Pale
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

1,25

6,84%

80,00 -20,00%

16 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Uhap{en pqa~ka{ poslovnice Privredne banke Sarajevo

Hronika
Prona|eno tijelo Milo{a Aqeti}a
BAWA LUKA - Be`ivotno tijelo Milo{a Aqeti}a (56) u ~etvrtak oko osam ~asova prona{li su mje{tani sela Pavi}i kod Bawe Luke. Tijelo je prona|eno u potoku Vu~ijak i pretpostavqa se da Aqeti} utopio. On je u ovom mjestu `ivio sam u maloj ku}i, a hranio se kod ro|aka. - U srijedu ujutro nije bio kod ku}e, ali se niko nije brinuo, jer je imao obi~aj da ~esto ode da pro{eta - ispri~ao je jedan od mje{tana. Dodao je da su ro|aci, kada su vidjeli da ga nema ni uve~e, u ~etvrtak ujutro krenuli da ga tra`e. Poslije kratke potrage vidjeli su tijelo u potoku i izvukli ga. Na`alost, G. O. Milo{ nije davao znake `ivota.

ZENICA - Pripadnici MUP-a Zeni~ko-dobojskog kantona u petak ujutro su uhapsili pqa~ka{a poslovnice Privredne banke Sarajevo u Zenici. Prilikom hap{ewa kod pqa~ka{a je prona|eno oru`je, javile su agencije.

Portparol MUP-a ovog kantona Aldina Ahmi} kazala je da }e vi{e detaqa u vezi sa pqa~kom i podatkom koliko je novca odnijeto naknadno biti poznati. Iz poslovnice Privredne banke nisu htjeli govoriti o tom slu~aju.
FOTO: GLAS SRPSKE

Bawa Luka

Presuda Bojanu Balabanu iz Bawe Luke

Dvije godine robije zbog u~e{}a u razbojni{tvu
BAWA LUKA - Bawolu~anin Bojan Balaban (19) osu|en je u petak u bawolu~kom Okru`nom sudu na dvije godine zatvo ra zbog u~es tvo vawa u razbojni{tvu u kojem je 31. marta pro{le godine ubijen Mi lo rad Sa maryija (48) u bawolu~kom nasequ Tuwice. Balaban je poslije presude pu{ten iz pritvora u kome se nalazio od 12. maja pro{le godine, kada je uhap{en zajedno sa prvooptu`enim Savom ^oli}em (21), @eqkom Savkovi}em (19) i An to nom Josipovi}em Tonom (25), a koji su u me|uvremenu priznali krivicu za ubistvo Samaryije. N. T.
Odluku o pritvoru donio sudija dobojskog Okru`nog suda

Okru`ni sud Doboj odredio pritvor mu{karcu sa podru~ja Modri~e

P. L. osumwi~en da je u posqedwe ~etiri, odnosno dvije godine seksualno zlostavqao dvije maloqetne pastorke koriste}i svoj polo`aj o~uha, kome su djevoj~ice bile podre|ene i od koga su ekonomski zavisne
PI[E: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com

O~uh bludni~io nad pastorkama
je osumwi~en da je zloupotre bom po lo `a ja po ~i nio polno nasiqe nad djetetom, odre|en zbog postojawa naro ~i tih okol nos ti da }e ometati krivi~ni postupak uticajem na svjedoke i opasnosti da }e ponoviti krivi~no djelo. U CJB Doboj su rekli da zbog za{tite dvije maloqetni ce ne mo gu da ka `u iz ko jeg je mjes ta uha p{e ni, kao ni to ko je cijeli slu~aj prijavio nadle`nima. Saop{tili su jedino da je poslije zavr{ene kriminalisti~ke obrade, P. L. zaje dno sa iz vje {ta jem o izvr{enom krivi~nom djelu predat u nadle`nost Okru`nom tu`ila{tvu Doboj. - Ko ris te }i svoj po lo `aj o~uha, kome su djevoj~ice bile podre|ene i od koga su ekonomski zavisne, P. L. im je obe}avao razne “pogodnosti“ kao {to su davawe nov ca za sva ko dne vne tro {ko ve ili ek skur zi ju. On im je ukidao i zabrane koje je sam prethodno odre|ivao i stva rao im dru ge si tu aci je za vi snos ti o wemu. Sve je to ~i nio da bi mu dje voj ~i ce “do zvo li le“ da nad wima vr{i pol ne radwe, sa krajwim pri je dlogom da do|e do seksualnog odnosa - rekao je izvor blizak istrazi. Akcija Sektora krimina lis ti ~ke po li ci je CJB Do boj spro ve de na je u sa radwi sa Okru`nim tu`ila{ tvom Do boj i Cen trom za socijalni rad Modri~a.

Izricawe presude Bojanu Balabanu

FOTO: G. [URLAN

Dragan Jovani} i Dario Mitrovi}

Dostavili demanti
BAWA LUKA - U ~lanku “Policija uhapsila dvojicu Bawolu~ana“ u podnaslovu Mitrovi} stoji da je majka Darija Mitrovi}a, Qiqana Beli} zbog {verca zlatnog nakita, sjemenki marihuane, 20.000 evra uhap{ena u Hrvatskoj. Ovi navodi nisu ta~ni jer se radi o porodi~nom nakitu i ~ekamo vra}awe novca i nakita. Napisali su ovo u dopisu naslovqenom kao “demant“ koji su u petak donijeli u upravu “Glasa Srpske“ Jovani} i Mitrovi}. Oni su daqe naveli da navodi da je od Jovani}a oduzeta ve}a koli~ina novca nisu ta~ni jer je novac oduzet od Mitrovi}a. Dodaju i to da su u policiju privedeni u svojstvu svjedoka o istrazi o ubistvu Ru{ka Paji}a. “Glas Srpske“ je i napisao da su obojica privedeni zbog sumwe da imaju informacije o tom ubistvu. Redakciji “Glasa“ Jovani} je dostavio i izjavu koju je dao policiji. N. T

MODRI^A - Okru`ni sud u Doboju odredio je pritvor do je dnog mje se ca za P. L. (47) sa podru~ja op{ti ne Mo dri ~a, ko ga je kriminalisti~ka policija CJB Do boj u ~et vrtak uhapsila zbog sumwe da je obqubio svo je ma loqe tne pastorke. Pritvor je za P. L. koji

PRITVOR zbog opasnosti da }e ponoviti krivi~no djelo
Sudija za prethodni postupak dobojskog Okru`nog suda nakon toga mu je odredio pritvor. P. L. je osumwi~en da je u posqedwe ~etiri, odnosno dvi je go di ne se ksu al no zlostavqao dvije maloqetne djevoj~ice koje su k}erke iz prvog braka wegove supruge.

SU\EWE
U Okru`nom sudu u Doboju ju~e je po~elo su|ewe Derven}anima Slavenu Milovanovi}u (25), Du{ku Mari}u (24), Sini{i Katani}u (32), Darku Savkovi}u (24) i Mladenu Bojani}u (25) i Bawolu~aninu Nenadu Cvijanovi}u (28), koji su optu`eni za polno nasiqe nad djetetom. Prema optu`nici, oni su nasilno vi{e puta obqubili maloqetnu djevoj~icu na naro~ito poni`avaju}i na~in.

Optu`eni prije otmice ~esto zvao pomaga~a
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

BAWA LU KA - Osman Ve la gi} iz Jawe, ko jem se sudi za otmicu i ubistvo Rasi ma Hu si }a pri je otmi ce ~esto se ~uo telefonom sa Sr|anom Bundrom, koji je za to djelo optu`en u Srbiji. To su pokazali listinzi poziva telefona koje su ko-

ristili Velagi} i Bundra, a koje je ju~e na su|ewu Velagi }u u bawolu ~kom Okru `nom su du pred sta vi la spe ci jal ni tu `i lac Svje tlanka Bijeli}. Ona je pojasnila, predstavqaju}i listinge, da se iz wih moglo vidjeti da su tokom aprila pro{le godine, pri je otmi ce Hu si }a,

Osman i wegov sin \ulaga u~es ta lo ko mu ni ci ra li izme|u sebe, ali i sa Bundrom.

VELAGI] optu`en za otmicu i ubistvo Husi}a
Iz tih listinga tako|e su se vidjele i ~este komuni-

kacije izme|u Osmana i Hamdije Husi}a, brata ubijenog Rasima. Osman Velagi} tereti se da je li~no ubio Husi}a, a u optu`nici je navedeno da su on, wegov sin \ulaga i Faruk Bu kvi} uz do go vor sa Sr|anom Bundrom iz Subotice u aprilu ove godine oteli Hu si }a, pre ba ci li ga u

Srbiju i ubili. Sve su uradili sa namjerom da od Husi}eve porodice iznude 150.000 evra. Porodicu Husi} zvali su iz Srbije i prijetili da }e ubiti Rasima i tra`ili novac. Poslije priznawa krivice, \ulaga je osu|en na tri i po, a Bukvi} na dvije i po godine zatvora.

GLAS SRPSKE 10. i 11 april 2010. 17

Smrt Jawe Kova~evi} nastupila utapawem
PALE - Na tijelu Jawe Kova~evi} (62), koje je prona|eno u koritu Miqacke na Palama, obdukcijom je ustanovqeno da nema tragova nasiqa i da je smrt nastupila utapawem, saop{teno je u petak Srni iz CJB Isto~no Sarajevo. Tijelo je prona|eno u ~etvrtak oko devet ~asova, a ~lanovi porodice su prepoznali Kova~evi}evu. Milojko Kova~evi} prijavio je 1. aprila policiji da je 30. marta oko 18.30 ~asova u nepoznatom pravcu oti{la wegova supruga Jawa.

Policija

Vrhovni sud Srpske odlu~io po `albi u “slu~aju privatizacija RS”

Vijesti
Bawa Luka

Oslobo|eni optu`bi Goran [krbi}, Milan Kova~i}, Mirjana [inik, Zdenka Dmitrovi}, Vera Te{wak, Slobodanka Gvozden, Slobodanka Mila{inovi}, Jasna Marinkovi} i Dragan Ivanovi}

Optu`enima potvr|ena osloba|aju}a presuda

Ukraden motor sa drobilice
BAWA LU KA - U mjes tu Bor ko vi }i kod Bawe Lu ke nepoznata lica su u periodu od 5. do 7. aprila sa radne ma{ine - drobilice ukrala reduktor sa elektri~nim motorom, ~ime je vlasnik drobi li ce o{te }en za oko ~etiri hiqade maraka, saop{te no je u pe tak iz CJB Bawa Luka. G. O.

Rudo

Lopovi odnijeli testeru
RUDO - Vlasnik privatnog preduze}a “S Promet“ R. S. prijavio u srijedu policiji da je u mjestu Uvac kod Rudog nepoznato lice ukralo motornu testeru koja se nalazila is pred pro da vni ce, re~eno je u petak u CJB Isto~no Sarajevo. G. O.

Trnovo

Prijave zbog fizi~kih napada
Optu`eni u “slu~aju privatizacija RS” u Okru`nom sudu Bawa Luka PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com FOTO: ARHIVA

BAWA LUKA - Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio je osloba|aju}u presudu bawolu~kog Okru`nog suda kojom je svih devetoro optu`eni u “slu~aju privatiza-

cija RS oslobo|eno odgovornosti u junu pro{le godine. Time su oslobo|eni optu`bi za zloupotrebu slu`benog polo`aja ili ovla{}ewa biv{i direktor Direkcije za pri va ti za ci ju RS Go ran [krbi} i wegov za mje nik

NEJASNA OPTU@NICA
Miqkan Pucar, branilac biv{e {efice pravnog tima u Direkciji za privatizaciju RS Slobodanke Gvozden i biv{e pravnice u kancelariji Direkcije u Bijeqini Vere Te{wak rekao je da je od prvog dana bilo jasno da se ne zna za{to je podignuta optu`nica. - Pogotovo je nejasno za{to je pokrenuta takva i tolika medijska buka uz koju su `enama stavqane lisice i dr`ane u pritvoru. Odgovor na to pitawe treba tra`iti od Specijalnog tu`ila{tva RS - ka`e Pucar. Dodaje da bi neko trebao da odgovara za ovakve i sli~ne slu~ajeve od kojih na kraju ne bude ni{ta jer, ka`e, sve to stanovnici RS i BiH moraju da pla}aju.

Milan Kova~i}. Od optu`bi za nesavjestan rad u slu`bi oslobo|eni su Mirjana [inik, Zdenka Dmitrovi}, Vera Te{wak, Slobodanka Gvozden, Slobodanka Mila{inovi}, Jasna Marinkovi} i Dragan Ivanovi}. Specijalno tu`ila{tvo RS se `alilo na osloba|aju}u presudu i u `albi je istaklo da su tom presudom bitno povrije|ene odredbe krivi~nog postupka, jer je presuda nerazumqiva, protivrje~na i ne sa dr`i ra zlo ge o odlu ~nim ~iwenicama. Vrhovni sud je utvrdio da je ta `alba neosnovana i da se analizom `albenih prigovora uo~ava da `alba tu`ila{tva nije ukazala u kom di je lu je pre su da ne ra zumqiva.

- Tako|e, `alba tu`ila{tva nije konkretizovala u ~emu se sas to ji izos ta nak ra zlo ga po bi ja ne pre su de. Neo sno va ni su i `al be ni prigovori koji se odnose da je pobijana presuda rezultat pogre{no i nepotpunog utvr|enog ~iweni ~nog stawa. Prvostepeni sud savjesno i pravilno je ocijenio sve dokaze - navodi se u obrazlo`ewu presude Vrhovnog suda.

NEOSNOVANI `albeni prigovori Specijalnog tu`ila{tva RS
Advokat Vladimir Raosavqevi}, koji je branio optu`enu Zdenku Mitrovi} ka`e da je ovakva osloba|aju}u presuda Vrhovnog suda bila o~e-

kivana. - Vrhovni sud RS je savjesno ocijenio `albu tu`ioca i branioca i utvrdio da je prvostepeni sud donio pravil nu pre su du i ut vrdio ~iweni~no stawe u ovom slu~aju. Od samog po~etka se znalo da u radwama optu`enih ne ma ele me na ta kri vi ~nog djela. Pravilno je utvr|eno je da nisu u~iwene ni bitne povrede krivi~nog postupka i zakona - kazao je Raosavqevi}. Specijalno tu`ila{tvo je pomenute teretilo da su tokom 2002. i 2003. godine meto da ma li ci ta ci ja i specijalne licitacije odre|enim licima omogu}ili kupovinu dr`avnog kapitala u preduze}ima po cijenama ni`im od stvarne vrijednosti i nanijeli {tetu buyetu RS.

TRNO VO - Po li ci ja iz Trnova podnijela je zahtjev za po kre tawe pre kr{aj nog postupka protiv A. L. (31) jer je napao Z. L. (52) i protiv A. L. (27) zbog toga {to je drve nim pre dme tom uda rio tridesetjednogodi{weg napada~a, navodi se u petak u sa op {tewu CJB Is to ~no Sarajevo. G. O.

Prona|en ukradeni “vento“
BAWA LUKA - Kriminalis ti ~ka po li ci ja Cen tra javne bezbjednosti Bawa Luka u srijedu je u ulici Skende ra Ku le no vi }a u Bawoj Lu ci pro na {la auto mo bil “folksvagen vento“ koji je ukra den 18. mar ta u uli ci Reqe Kne`evi}a u tom gradu, saop{teno je u petak iz CJB policije. G. O.

Bawa Luka

Te`e povrije|ena ~etvoro~lana porodica
VITEZ - ^etvoro~lana porodica [trbac te`e je povri je |e na u sao bra }aj noj ne sre }i, ko ja se u ~et vrtak uve~e dogodila na magistralnom putu u mjestu Stara Bila kod Viteza, re~eno je u petak Srni u policiji. Te `e po vre de za do bi li su Dra go [trbac iz mjes ta Jardol kod Viteza, wegova supruga Klara i wihove dvije k}erke S. [. i M. [. Qekarska pomo} pru`ena im je u bol ni ci No va Bi la, gdje su i zadr`a ni na odjeqewu hirurgije. U nesre}i su u~estvovali vozilo “golf dva” koji je vozio Drago [trbac i traktor sa prikolicom kojim je upravqao Ivo Mato{evi} (19) iz Stare Bile kod Viteza.

Dvoje povrije|eno u lan~anom Optu`eni negirali krivicu za ratni zlo~in sudaru devet vozila
TAR ^IN - U lan ~a nom su da ru de vet auto mo bi la ko ji se do go dio u pe tak uju tro kod Tar ~i na po vri je |e na su dva li ca, sa op {te no je iz po li ci je. Do su da ra je do {lo u 7.40 ~a so va kod mjes ta Dowa Ra {te li ca, na pu tu izme |u Tar ~i na i Pa za ri }a. Por tpa rol KCUS-a Biqana Jan dri} is ta kla je da su na CUM do ve ze ni Ivi ca ^uqak (27) i Re na to Bu hi} (29) ko ji su za do bi li la k{e tje le sne po vre de. Pre ma prvim pro gno za ma ^uqak }e bi ti pu {ten na k u } no l i j e ~ e w e , dok j e mo g u } e d a Bu h i } bu d e z a dr`an na To ra kal noj kli ni ci zbog udar ca u gru dni ko{.

SARAJEVO - Mensur Memi}, Senad Hakalovi} i Yevad Sal~in BiH negirali su ju~e optu`be pred Sudom da su po~inili ratni zlo~in protiv civilnog stanovni{tva i protiv ratnih zarobqenika u selu Trusina u op{tini Kowic. U optu`nici se navodi da su Memi} i Sal~in kao pripadnici Specijalnog odreda pri [tabu Vrhovne komande Armije RBiH “Zulfikar“, a Hakalovi} kao pripadnik 45. brdske brigade ARBiH “Neretvica“ 16. aprila 1993. godine, na podru~ju sela Trusina, u~estvovali u zarobqavawu i strijeqawu civila iz sela Trusina i zarobqenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, saop{teno je iz Suda BiH. N. T.

18 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Srbija
Klub mawina

Gospodine Velimire Ili}u, dajete pre{iroke asocijacije na temu. Slavica \uki}-Dejanovi}, predsjednik Narodne skup{tine Srbije
FOTO: ARHIVA

Vladu mo`e da sru{i samo vladaju}a ve}ina
JAGODINA - [ef poslani~kog kluba mawina u Skup{tini Srbije Balint Pastor izjavio je u Jagodini da Vladu mo`e sru{iti samo vladaju}a ve}ina, ali da trenutno ne vidi razloge za to, javio je u petak Tanjug. - S vremena na vreme se jave tenzije u Vladi, ali ja mislim da je opozicija u tolikoj meri razjediwena da ne mo`e da sru{i Vladu - rekao je Pastor. On je istakao da je Srbiji potrebna stabilnost i da nema vremena za gubqewe. Pastor je ocijenio da “ako bi Vlada pala, to ne bi bila nikakva tragedija - de{ava se to i u drugim, razvijenim zemqama“, ali bi “to zna~ilo da bi `ivot stao {est do devet meseci, a to ne bi i{lo u prilog gra|anima i privredi“. On je dodao da i kada bi se izbori odr`ali sada, “malo bi se {ta promenilo u vrhu dr`ave“.

Zaposleni preduze}a “FAS”

Povratak radnika po otpremnine
BEOGRAD - Radnici preduze}a “FAS”, ko ji su se zbog zdravstvenih problema izjasnili da ne mogu da nastave rad, mo}i }e da se vrate u “Zastavu“ da bi uzeli otpremnine, javio je u petak B92. - To je dogovoreno na sastanku sindikalnih predstavnika s dr`avnim sekretarom Ministarstva ekonomije Neboj{om ]iri}em - izjavio je predsjednik Samostalnog sindikata fabrike “Zastava automobili“ Zoran Mihajlovi}. On je precizirao da je rije~ o 17 ili 18 radnika. Mihajlovi}, koji je i predsjednik sindikalne organizacije u preduze}u “Fijat automobili Srbija“, ponovio je da }e preostala 43 radnika, koji su se tako|e izjasnili da zbog ote`anih uslova rada `ele da napuste srpskoitalijansku firmu, ipak nastaviti rad u tom preduze}u.

Katarina Rebra~a

Op{tina Stari grad nije donirala novac Fondu “Katarina Rebra~a“

Negiraju donaciju Rebra~inom fondu
Katarina Rebra~a 5. marta ove godine zatra`ila da joj se odobre sredstva u iznosu od 200.000 dinara za organizaciju “`enskog bazara zdravqa“, ali je taj zahtjev odbijen zbog nepotpune dokumentacije
BEOGRAD - Beogradska op{tina Stari grad negirala je u petak da je bila donator Do bro tvor nog fon da “Katarina Rebra~a“, nego da je direktno Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije uplatila pet miliona dinara za renovirawe prvog sprata In sti tu ta, ja vi le su agencije. - Op {ti na ni kad ni je uplatila finansijska sredstva na ra~un Fonda “Katarina Rebra~a“ - ka`e se u saop{tewu Op{tinske uprave. Biv{a manekenka Katarina Rebra~a i wene saradnice zadr`ane su u pritvoru, zbog sumwe da su nezakonito prisvojile 37 miliona dinara, prikupqenih posredstvom Dobrotvornog fonda ~iji je Rebra~a predsjednik. Navodi se da je Institutu za onkologiju i radiologiju, po red pet mi li ona di na ra 2007. godine, op{tina Stari grad uputila i donaciju od milion dinara za kupovinu opreme za doziometriju. Osim to ga, op {ti na je u~estvovala i u kupovini prvog pokretnog digitalnog mamografa u Srbiji, u akciji koju je pokrenula Fondacija B92, u saradwi sa Institutom za onkologiju, Ministarstvom zdravqa i Republi~kim zavodom za zdravstvenu za{titu. za saradwu s raznim fondovima i humanitarnim organizaci ja ma ko je ima ju za ciq pru`awe humanitarne pomo}i, ali uz striktno po{tovawe jasno propisanih uslova op{tine za do de lu fi nan sij ske pomo}i - pi{e u saop{tewu. Iz Instituta za onkologiju i radiologiju tvrde da na wihov ra~un nisu upla}ena nikakva sredstva iz fonda uhap{ene Katarine Rebra~a. Rebra~a je osnovala Dobrotvorni fond prije ~etiri godi ne, ka ko bi sa ku pi la sredstva za osnivawe prvog centra za rano otkrivawe raka dojke u Srbiji pri Institutu za onkologiju i radiologiju. Povodom tog slu~aja, na Institu tu za on ko lo gi ju i radiologiju tvrde da na ra ~un Instituta nisu upla}ena nikakva sredstva iz fonda, zbog ~ega su i raskinuli saradwu.

Rodoqub [abi}

Rodoqub [abi}

Za{tititi podatke o li~nosti
BEOGRAD - Povjerenik za informacije od javnog zna~aja Rodoqub [abi} ocijenio je u petak da je potrebno posvetiti mnogo vi{e pa`we za{titi podataka o li~nosti na svim nivoima, javio je Tanjug. [abi} je ukazao da je veoma va`no da Vlada Srbije {to prije donese uredbu o mjerama za{tite naro~ito osjetqivih podataka o li~nosti i upozorio da je rok za dono{ewe te uredbe istekao jo{ prije vi{e od godinu. Povjerenik je naglasio da su dvije va`ne dr`avne aktivnosti, op{ti popis stanovni{tva i izbori za nacionalne savjete nacionalnih mawina, povod da se konstatuje da jo{ uvijek nema zaokru`enog sistema za{tite podataka o li~nosti.

NOVAC DIREKTNO na ra~un Instituta za onkologiju
- Sredstva u vrednosti milion dinara upla}ena su direktno na ra~un Fondacije B92 - pi{e u saop{tewu. Op{tina Stari grad istakla je da je Katarina Rebra~a 5. marta ove godine zatra`ila da joj se odo bre sred stva u iznosu od 200.000 dinara za organizaciju “`enskog bazara zdravqa“, ali je taj zah tjev odbijen zbog nepotpune dokumentacije. - Bez obzira na ovo, op{tina Stari grad ostaje otvorena

KATARININI TRO[KOVI
Beogradski mediji pi{u da je Rebra~a ve}inu novca potro{ila na privatne stvari. Od 67 miliona dinara donacija, ~ak 37 miliona potro{eno je nenamjenski, dok za preostali novac postoje “skandalozni“ ra~uni. Tako je za rentakar pla}ano 200.000 mjese~no, ra~uni iz raznih restorana iznose oko 100.000, a novac fonda tro{en je na prijeme, balove, aviokarte, qetovawa, namje{taj i tehni~ku robu. Oko 24 miliona dinara “oti{lo“ je na fiktivne konsalting usluge i navodno ispitivawe tr`i{ta, koje je obavila bebisiterka Rebra~e. Ostatak od 13 miliona potro{en je na kupovinu haqina, cipela, parfema, {minke...

DOBRA VIJEST

NOVI SAD
Rudolf Ro`a (60) iz Ba~kog Gradi{ta prona|en je mrtav na terasi svoje vikendice u nasequ “Biserno ostrvo“ u Ba~kom Gradi{tu, saop{teno je u petak iz novosadske Policijske uprave. Obdukcija izvr{ena na novosadskom Institutu za sudsku medicinu nedvosmisleno je ukazala da je Rudolf Ro`a ubijen.

Akcija pripadnika Ministarstva unutra{wih poslova

BEOGRAD
“@eleznice Srbije“ uvele su “promo“ ponude koje omogu}avaju jeftinije putovawe vozom od Beograda do Bara, javile su u petak agencije. Nova ponuda objediwuje kartu i rezervaciju sjedi{ta, posteqe ili le`aja i omogu}ava jeftinije putovawe ~ak i u odnosu na redovne cijene karata, koje su od 1. aprila sni`ene za 20 odsto.

LO[A VIJEST

BEOGRAD - Policija je u petak uhapsila dvije kriminal ne gru pe ko je su ha ra le Beo gra dom i Sme de rev skom Palankom, javile su agencije. Pre ma sa op {tewu Mi nistarstva unutra{wih poslova, u prvoj grupi uhap{eni su Nenad Uro{evi} (31), Milo{ Stevanovi} (24), Dragan Stevanovi} (31), Neboj{a Despotovi} (22), Marko Stevanovi} (22) i Nenad A}imovi} (23), svi iz Sopota, Slavko

Iza re{etaka 11 razbojnika
Milojkovi} (26) iz Grocke i Ni ko la A}i mo vi} (28) iz Beograda.

KRIMINALCI pqa~kali i prijetili
Kriminalna grupa je osumwi~ena da je 23. februara ove godine u selu Nemeniku}e u Sopotu, u porodi~noj ku}i, od o{te}enih, “uz prijetwu va tre nim oru `jem, odu ze la 5.000 dinara, 120 evra i mo-

bilni telefon“. Oni su sumwi~eni i da su 27. septembra 2008. godine, u selu Stojnik kod Sopota, u porodi~noj ku}i, “uz prijetwu vatrenim oru`jem, od o{te}enog odu ze li 3.630 evra i 60.000 dinara“. Terete se i da su 12. marta 2010. u selu Mala Plana, kraj Sme de rev ske Pa lan ke, “uz prijetwu vatrenim oru`jem, od o{te }e nih odu ze li 960 evra, 10.000 dinara, zlatni

dukat i tri mobilna telefona“. Osumwi~eni su, uz krivi~nu prijavu, privedeni istra`nom su di ji Vi {eg su da u Beogradu, navedeno je u saop{tewu. U petak su, nezavisno od ove grupe, uhap{eni i Milo{ Andrejevi} (18) i maloqetni R.P (17) i M.A. (17) iz Beograda, zbog sumwe da su izvr{ili 11 krivi~nih djela razbojni{tva.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 19

Rekordan broj kandidata za Vojnu akademiju
BEOGRAD - Broj prijavqenih kandidata na ovogodi{we konkurse za upis u Vojnu akademiju i Vojnu gimnaziju u Beogradu, koji su bili otvoreni od 15. februara do 1. aprila, rekordan je u posqedwih nekoliko godina, javile su agencije. - Na konkurs za upis u Vojnu akademiju, koja ove {kolske godine upisuje 240 kadeta i kadetkiwa, prijavilo se 1.259 kandidata (936 mladi}a i 323 djevojke). Na konkurs za upis u Vojnu gimnaziju, koja ove godine prima 120 mladi}a, prijavilo se 1.027 u~enika zavr{nih razreda osnovnih {kola - saop{teno je iz Ministarstva odbrane.

Mla|an Dinki}, ministar ekonomije i regionalnog razvoja

Vijesti
Beograd

Izlazak iz recesije ne zna~i odmah boqi `ivot
Realno je o~ekivati da }e se u Srbiji boqe `iveti od slede}e godine. Plate i penzije treba da budu odmrznute od septembra, rekao Dinki}
BEO GRAD, ARAN \E LO VAC - Srbi ja }e u prvom kvartalu ove godine iza }i iz re ce si je, ali to ne zna ~i da }e gra |a ni “auto mat ski `i ve ti boqe“, re kao je mi nis tar eko no mi je i re gi onal nog ra zvo ja Mla |an Din ki}, javile su u petak agencije. Din ki} je kazao da je realno o~ekivati da }e se u Srbi ji boqe `i vje ti od sqede}e godine. On je po no vio da bi plate i penzije trebalo da budu odmrznute od septembra i da }e na tome insistirati i to kom raz go vo ra s predstavnicima Me|unarodnog monetarnog fonda, koji }e po sje ti ti Srbi ju u maju. Po zi ti vno je oci je nio to {to }e bru to do ma }i proizvod biti ve}i za nekoli ko pro ce na ta u prvom tromjese~ju ove godine. - To }e biti prvi poziti vni po mak po sle ~e ti ri uzas to pna ne ga ti vna kvar tala - rekao je Dinki}. Istakao je da je dobro i to {to je u prva dva mjeseca ove godine izvoz porastao za 12 do 13 procenata u

Poginuo voza~ motora
BEO GRAD - U su da ru u beogradskom nasequ Bra}e Jerkovi} poginuo je motorciklista, rekla je u petak qekar Hitne pomo}i Nada Macura, prenijele su agencije. Macura je rekla da se ne sre }a do go di la u ~et vrtak kasno uve~e kod okretni ce auto bu sa broj 26. Motociklista je preba~en u Urgentni centar, gdje je podlegao povredama.

Miroslav Laj~ak

Slova~ka ne mijewa stav o Kosovu
PRI[TINA - Slova~ka ne}e promijeniti svoj stav o ne pri zna vawu ne za vi snosti Kosova, saop{tio je u pe tak Pri {ti ni ko sov skim zvani~nicima slova~ki mi nis tar spoqnih poslova Miroslav Laj~ak, javile su agencije. - Ne}emo ga priznati i to ostaje na{ stav - rekao je Laj~ak, poslije sastanka s ko sov skim mi nis trom spoqnih po slo va Sken de rom Hisenijem.
Mla|an Dinki} FOTO: ARHIVA

[trpce

odno su na is ti pe ri od la ni, a da se smawuje i spoqno trgo vnis ki de fi cit.

Me|utim, ocijenio je da je najve}i problem nezaposlenost, koja je, kako je kazao, nikad ve}a u Srbiji i

USLOVI RADA I ZARADE
Dinki} je rekao da vjeruje da }e aran|elova~ki “Elektroporcelan“ uspjeti da se izvu~e iz te{ke pozicije koja je prethodila privatizaciji, {to }e doprinijeti obezbje|ewu boqih uslova rada, ali i vi{ih zarada. Dodao je da su zarade sada niske i da je o tome bilo razgovora i sa poslovodstvom i sindikatom “Elektroprocelana“ i istakao da Elektroprivreda i Elektromonta`a u Srbiji na tenderima uglavnom kupuju izolatorne materijale iz uvoza, iako dva aran|elova~ka pre du ze }a mo gu kva li te tno da proi zve du i ter mo izo la ci oni i va tros tal ni ma te ri jal. - Vla di nim pro gra mom bi }e u~iweno ne {to sli ~no {to je ve} ura |e no za do ma }u va go no gradwu, gde je, ka ko je re ~e no, dat od go va ra ju }i po pust za ku po vi -

najavio da }e Vlada Srbije, u okvi ru pro gra ma za po dr{ku do ma }oj pri vre di u uslovima svjetske ekonomske kri ze, po nu di ti po se ban program koji }e omogu}iti popust za kupovinu doma}ih izolatora firmama koje taj proi zvod sa da na bavqaju u inostranstvu.

NAJVE]I problem nezaposlenost
Po sli je raz go vo ra i obi las ka u fa bri ci za proi zvodwu izo la to ra “Elektroporcelan“ u Aran|elovcu, Dinki} je rekao da je po sli je pri va ti za ci je pri je ne ko li ko mje se ci, u

nu va go na za po tre be srpske `e le zni ce - ka zao je Din ki}.

prvom tro mje se ~ju proi zvodwa u toj fabrici duplira na u odno su na is ti period lani. - Vlada }e generalno za in dus tri ju ter mo izo la ci onog i vatrostalnog materijala ponuditi program koji }e omogu}iti popust za kupo vi nu do ma }ih proi zvo da onima kojima je taj materijal potreban - rekao je ministar Dinki}. On je sa ministrom rada i socijalne politike Rasimom Qaji}em u petak posjetio hol ding kom pa ni ju “[a mot“, a, ka ko je na javqeno, sa mi nis trom za kulturu Neboj{om Bradi}em u Aran|elovcu posjeti}e hotel “Staro zdawe“.

OEBS tra`i rje{ewa za raseqene
[TRPCE - Mi si ja OEBS-a insistira da kosovske institucije pripreme du go ro ~nu stra te gi ju ko jom bi se po mo glo ra seqeni ma da se lo kal no in te gri {u, vra te u svo ja mjes ta po ri je kla ili se nastane negdje drugdje, javi le su u pe tak agen ci je. OEBS je upozorio na lo{e `i vo tne uslo ve i na eko nomske i socijalne izazove sa ko ji ma se su o~a va oko 700 raseqenih Srba sa Kosova i iz Hrvatske.

Funkcioneri

Bahat odnos prema vodnim resursima
BEOGRAD - Ministar poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Srbije Sa{a Dragin rekao je u petak da je u Srbiji bahat odnos prema vodnim resursima, te da je 31 odsto povr{ina pod {umama, ali one nisu ravnomjerno raspore|ene, pa je potrebno po{umqavawe, javile su agencije. Dragin je, obrazla`u}i u srpskom parlamentu prijedloge zakona iz oblasti poqoprivrede, vodoprivrede i {umarstva rekao da se u Srbiji mora promijeniti odnos prema vodnim resursima. - Iako smo zemqa koja ima jednu od najrazvijenijih mre`a za navodwavawe u Evropi, ona se ne koristi na adekvatan na~in - naveo je Dragin.

Nikoli} ka`wen oduzimawem rije~i
BEOGRAD - Zbog psovki izre~enih na sjednici Narodne skup{tine Srbije Tomislav Nikoli} u petak je ka`wen oduzimawem rije~i do kraja skup{tinskog zasjedawa, javile su u petak agencije. Predsjednik Skup{tine Slavica \uki}-Dejanovi} kaznila je poslanika napredwaka Tomislava Nikoli}a oduzimawem rije~i do kraja zasjedawa u petak zbog psovke izre~ene u raspravi u utorak. On je precizirala da je pregledom snimaka nesporno utvr|eno da je Nikoli} psovao toga dana i dodala da nije izabrala ni najbla`u kaznu opomenu ni najte`u, udaqewe sa sjednice, jer je reakcija do{la naknadno, a ne odmah. Kolegijum Skup{tine raspravqano je o nedavno odr`anoj debati, koja je obilovala uvredama izme|u pojedinih poslanika.

Uhap{en ubica iz Zrewanina
BEOGRAD, ZAGREB - Splitska policija je na gra ni ~nom pre la zu u split skoj lu ci uhva ti la \or|a Bla`i}a iz Srbije, za kojim je zbog ubistva u Zrewaninu raspisana Interpolova potjernica, javile su u petak agencije. Bla`i} je uhap{en u ~etvrtak uve~e u poku{aju da brodom stigne u italijansku luku Ankonu. Bla`i} je u februaru ove godine u Zrewaninu, zajedno sa 33-godi{wim Goranom Dragi}em, ubio Predraga [tiklicu i ranio Du{ka Marinovi}a. Dragi} je odmah po po~iwenom ubistvu uhap{en, dok je Bla`i} pobjegao iz Srbije i u Splitu poku{ao brodom da stigne u Ankonu, koriste}i la`ni slovena~ki paso{.

Sjede na dvije foteqe

BEOGRAD - Od oko 2.000 funkcionera koji rade na po dvi je fun kci je sa mo wih 20 se opredijelilo za jednu javnu slu`bu, javile su u petak agencije. Poslije isteka roka od tri mjeseca, samo 20 politi~ara je dostavilo Agenciji za borbu protiv korupcije odluku o tome koje funkcije `ele da se odreknu, a wih 1.960 tra `i lo je sa gla snost da zadr`e oba posla.

20 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Region
Roderik Mur

Nije dobro upirati prstom odakle je procurio Registar branilaca. Branko Vukeli}, ministar odbrane Hrvatske
FOTO: AGENCIJE

SAD }e ipak pratiti izbore u Crnoj Gori
PODGORICA - SAD ne}e uputiti posmatra~ki tim za lokalne izbore u Crnoj Gori 23. maja, ali }e ipak pratiti wihov tok, najavio je u petak ambasador te zemqe u Crnoj Gori Roderik Mur, prenijele su agencije. Ameri~ki ambasador je rekao da ameri~ka Vlada nema namjeru da po{aqe specijalni posmatra~ki tim za lokalne izbore u Crnoj Gori, ali }e pa`qivo pratiti glasawe u 14 crnogorskih op{tina. Mur je saop{tio da je obavijestio svoju Vladu o interesovawu lidera Pokreta za promjene Neboj{e Medojevi}a da Va{ington formira poseban posmatra~ki tim za pra}ewe majskih izbora u Crnoj Gori.

Osumwi~eni za ubistvo Pukani}a

Mafalaniju uslovno dvije godine zatvora
PO@EGA - Osumwi~eni za ubistvo Ive Pukani}a i Nike Frawi}a Amir Mafalani, zbog prevare, na Op{tinskom sudu u Po`egi dobio je dvije godine zatvora uslovno, javili su ju~e hrvatski mediji. U roku od pet mjeseci Mafala ni mo ra pla ti ti oko 25 hiqada kuna od{tete preduze}u koje je o{tetio. Uz wega je osu |en i dru goo krivqeni Marko Du~ki} za pomagawe u prevari. Mafalani je osu|en zato {to je na ime Marka Du~ki}a kupio preduze}e “Centar Konto“ koje je od po`e{kog preduze}a “Vilijams“ naru~ilo 252 boce vo}nih rakija u vrijednosti od oko 25 hiqada kuna. Te rakije nisu nikada pla}ene. Du~ki} je samo dva mjeseca bio direktor preduze}a koje je Mafalani prodao Ivanu Solaru. I Du~ki} i Solar bili su samo formalni vlasnici preduze}a koje je bilo u stvarnom vlasni{tvu Mafalanija.

U VE]INSKIM srpskim selima latini~ne table
Ulaz u naseqe Jagodwak, mjesto sa ve}inskim srpskim `ivqem

Zahtjev Udru`ewa op{tina u isto~noj Slavoniji i Barawi

Shodno pozitivnoj zakonskoj praksi koja je na snazi u Hrvatskoj, `eqa nam je da ponovo pokrenemo inicijativu da se zakonska rje{ewa primijene i u slu~aju srpske zajednice, isti~e ZVO
VUKOVAR - Zajedni~ko vije}e op{tina (ZVO), udru`ewe op{tina u isto~noj Slavoniji i Barawi sa srpskim stanovni{tvom, tra`i da se na ulazima u sedam sela u Vukovarsko-sremskoj i Osje~ko-barawskoj `upaniji posta ve plo ~e s na tpi si ma mjesta na latinici i }irilici, javile su ju~e agencije. - To je u skladu sa Ustavnim zakonom Hrvatske o pravima nacionalnih mawina, a to pravo koje ostale mawine ve} koriste - pi{e u zahtjevu ZVO. U zahtjevu, ZVO se poziva na odredbe Ustavnog zakona Hrvatske o pravima nacionalnih mawina i Zakona o upotre bi je zi ka i pi sma nacionalnih mawina. U tekstu inicijative, koji je objavqen na internet stranicama, isti~e se da pripadnici drugih nacionalnih zajednica, Italijani, Ma|ari i ^esi, ve} du`i niz godina koriste to pravo. - Shodno pozitivnoj zakonskoj praksi koja je na snazi u Hrvatskoj, `eqa nam je da ponovo pokrenemo inicijativu da se takva zakonska rje{ewa primijene i u slu~aju srpske zajednice - isti~e ZVO. znakove s dvojezi~nim natpisima mjesta na ulazima i izlazi ma u na seqena mjes ta u ko ji ma ~i ne naj mawe je dnu tre}inu stanovni{tva. U mjestima Borovo, Negoslavci, Trpiwa i Marku{ica blizu Vukovara i Erdut, Jagodwak i [odolovci blizu Osije ka Srbi ~i ne ve }i nu stanovni{tva i u wima je na vlasti Samostalna demokratska srpska stranka. Inicijativa je proslije|ena Ministarstvu mora, saobra}aja i infrastrukture, a zatra`eno je i mi{qewe Ministarstva uprave. ZVO je osno va no 1998. go di ne, po sli je pro ce sa mirne reintegracije isto~ne Hrvat ske, s ciqem za {tite qudskih, gra|anskih i etni~kih prava i kulturne i prosvjetne autonomije Srba na podru~ju dvije najis to ~ni je hrvat ske `u pa nije.

Srbi tra`e table pisane }irilicom
OSTALE mawine odavno koriste pomenuto pravo
Zakonska akta predvi|aju da pripadnici nacionalnih mawina imaju pravo da isti~u

Amir Mafalani

Nije stigla nijedna ponuda za Luku Bar
PODGORICA - Tenderska komisija za privatizaciju Luke Bar saop{tila je da nije stigla nijedna ponuda za glavnu lu~ku cjelinu, dok je za ostala preduze}a bilo nekoliko ponuda, javile su u petak agencije. Naime, za “Montekargo“ i “Obezbe|ewe i protivpo`arnu za{titu“ stigla je po jedna ponuda, a za cjelinu “Pomorski poslovi“ dvije ponude. Crnogorski ministar saobra}aja i pomorstva Andrija Lompar je na javnom otvarawu ponuda objasnio da su ranije tendersku dokumentaciju za “Kontejnerski terminal i generalne terete“ otkupile firme iz Libana, UAE i Srbije, ali da nisu dostavile ponude.

Podgorica

Zapo{qavawe
Komesar Savjeta Evrope za qudska prava Tomas Hamarberg izjavio je u petak da je u Vukovaru potrebno zapo{qavati pripadnike nacionalnih mawina i omogu}iti obrazovawe na wihovim jezicima. - Obnova Vukovara znak je politi~ke voqe da se krene u izgradwu boqe budu}nosti za taj grad i sve wegove stanovnike - rekao je Hamarberg prilikom posjete tom gradu. On je razgovarao s vukovarsko-sremskim `upanom Bo`om Gali}em i gradona~elnikom @eqkom Sabom.

U Hrvatskoj i daqe reagovawa na objavqivawe Registra branilaca

DOBRA VIJEST

NOVI SAD
Rudolf Ro`a (60) iz Ba~kog Gradi{ta prona|en je mrtav na terasi svoje vikendice u nasequ “Biserno ostrvo“ u Ba~kom Gradi{tu, saop{teno je u petak iz novosadske Policijske uprave. Obdukcija izvr{ena na novosadskom Institutu za sudsku medicinu nedvosmisleno je ukazala da je Rudolf Ro`a ubijen, zbog ~ega je policija slu~aj okvalifikovala kao krivi~no djelo ubistva.

HDZ se skriva iza zakona
ZAGREB - U Hrvatskoj je potrebno izmijeniti Zakon o pravima branilaca, a mi smo ve} sastavili prijedlog izmjena. To je neophodno jer se Jadranka Kosor i weni minis tri kao i cje lo ku pni HDZ skriva iza zakona koji je vrlo lako promijeniti, rekao je u pe tak {ef SDP-a Zoran Milanovi}, javile su agencije. - Ovo je re pre si ja i kr{ewe osno vnih qud skih prava - naglasio Milanovi} komentari{u}i posqedwe policijske postupke oko istrage za objavqivawe registra branilaca, kao i postupke Vlade.

FOTO: AGENCIJE

BEOGRAD
“@eleznice Srbije“ uvele su “promo“ ponude koje omogu}avaju jeftinije putovawe vozom od Beograda do Bara, javile su u petak agencije. Nova ponuda objediwuje kartu i rezervaciju sjedi{ta, posteqe ili le`aja i omogu}ava jeftinije putovawe ~ak i u odnosu na redovne cijene karata, koje su od 1. aprila sni`ene za 20 odsto.

POLICIJA kr{i qudska prava
- O~igledno je da se uskra}uju podaci koji to ne bi trebali biti. ^iwenica je da je registar objavqen protivno zako nu ali ne mo `e mo pozdraviti postupawa policije koja svojim hap{ewima i postupawima kr{i qudska prava - rekao je danas Milanovi} aludiraju}i na slu~aj Marka Rakara koji u petak

Marko Rakar sa policajcem

LO[A VIJEST

tre }i dan za re dom obja {wavao po li ci ji da ni je objavio Registar branilaca na internetu. Advo kat Mar ka Ra ka ra Maro Miho~evi} kazao je da

se nada da }e pretraga biti zavr{ena, a poslije toga policija }e morati da odlu~i da li }e odbaciti optu`be pro tiv Ra ka ra ili po di }i prijavu.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 21

Svijet

Ek stre mis ti ~ka gru pa po ve za na sa “AlKa idom“ pre uze la je u pe tak od go vor nost za tri na pa da bom ba {a-sa mo ubi ca na am ba sa de i di plo mat ska pred sta vni{ tva u Ba gda du, u ko ji ma je u ne djequ

TOP STORIES41CNN vrije|eno vi{e ubi je na oso ba, a po
od 200. Gru pa Isla mis ti ~ka dr`a va Irak sa op {ti la je da je od go vor na za na pa de na iran sku, egi pat sku i wema ~ku am ba sa du.

Barak Obama razgovarao sa liderima 11 zemaqa isto~ne i centralne Evrope
FOTO: AGENCIJE

Vijesti
Norve{ka

Novi slu~ajevi zlostavqawa
OSLO - Katoli~ka crkva u Norve{koj saop{tila je u petak da je primila nove optu`be o zlostavqawima u crkvi, dan po{to je objelodaweno da je biv{i biskup podnio ostavku nakon {to je priznao da je zlostavqao jednog dje~aka. Aktuelni biskup Bernt Ejdsvig rekao je da je putem elektronske po{te dobio pisma s navodima o novim slu~ajevima zlostavqawa. On je naveo da su priroda i ozbiqnost tih navoda nepoznati.

Bela ku}a isti~e pozitivnu stranu otopqavawa odnosa izme|u SAD i Rusije za ove evropske zemqe. Me|utim, u mnogim zemqama sredwe i isto~ne Evrope ima rezervi kada je o sporazumu o razoru`awu rije~
PRAG - Lideri 11 ~lanica NATO-a iz isto~ne i centralne Evrope smatraju da poboq{awe odnosa izme|u Va{ingtona i Moskve smawuje tenzije. U saop{tewu, izdatom poslije sastanka 11 lidera sa ameri~kim predsjednikom Barakom Obamom u Pragu, odr`anog poslije potpisivawa novog Sporazuma o ograni~ewu strate{kog ofanzivnog naoru`awa sa ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevim, Bela ku}a isti~e pozitivnu stranu otopqavawa odnosa izme|u SAD i Rusije za ove evropske zemqe, pi{e Rojters. Sastanak sa {efovima dr`ava, odnosno vlada Letonije, Litvanije, Estonije, Poqske, ^e{ke, Slova~ke, Slovenije, Ma|arske, Rumunije, Bugarske i Hrvatske odr`an je u rezidenciji ameri~kog ambasadora u ~e{koj prestonici. Zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost u Beloj ku}i Ben Rouds naglasio je da sam program Obamine posjete Pragu pokazuje da boqi odnosi sa Rusijom i ve}a bezbjednost u kakve sumwe. Ali, jasno je re~eno da unapre|ewe odnosa sa Rusijom mora biti transparentno i efikasno. Proces ima punu podr{ku, ali, razumqivo, mora biti i u interesu regiona - izjavio je, tim povodom, Jan Fi{er. Analiti~ari ukazuju i na psiholo{ki momenat - zemqe sredwe i isto~ne Evrope `ele

SAD

Oslobo|en katarski diplomata
Predsjednik SAD `eli dobre odnose i sa Evropom i sa Rusijom

ODNOSI sa Rusijom ne idu na {tetu drugih
isto~noj Evropi nisu me|usobno iskqu~ivi. - To {to predsjednik Obama mo`e da do|e u Prag, potpi{e zna~ajan sporazum o kontroli naoru`awa sa ruskim predsjednikom, a da se iste ve~eri sastane sa 11 saveznika NATO-a isti~e ~iwenicu da ti odnosi sa Rusijom nikako ne idu na {tetu ovih drugih - rekao je Rouds. Me|utim, u mnogim zemqama sredwe i isto~ne Evrope ima rezervi kada je o sporazumu o razoru`awu rije~. Ako se Va{ington i Moskva tako dobro razumiju, to bi moglo biti na {tetu interesa ovih dr`ava, ~uje se u kuloarima. Upravo u tom dijelu Evrope SAD imaju zna~ajnu politi~ku ulogu, objavio je Doj~e vele. O tim rezervama ~e{ki premijer Jan Fi{er govorio je nakon ve~ere: - Nisu jasno izra`ene ni-

da budu ozbiqno shva}ene. To zna i ameri~ki predsjednik i zato je ve} prilikom susreta sa Medvedevim nastojao da otkloni sve sumwe: - Ovaj divan grad Prag po mnogo ~emu je spomenik qudskom napretku. A ova sve~anost pokazuje da stari protivnici mogu da postanu novi partneri - rekao je Obama.

VA[INGTON - Katarski diplomata koji je uhap{en jer je pu{io u toaletu ameri~kog aviona oslobo|en je. Mohamed al-Madadi (27) je slu`beno putovao avionom ameri~ke kompanije “Junajted erlajnz“ u Denver, u posjetu jednom zatvorenom ~lanu “Al-Kaide“, kada je uhap{en. Oko 40 minuta prije nego {to je avion trebao sletjeti, Al-Madadi oti{ao je u toalet kako bi navodno zapalio cigaretu, {to je krivi~no djelo.

Ubijeno 18 ekstremista
PARA^INAR - Pakistanske snage ubile su najmawe 18 ekstremista u jakom upori{tu talibana na sjeverozapadu zemqe u blizini granice sa Avganistanom. Ekstremisti su pokrenuli napad u oblasti Bezoti u regionu Orakzai u namjeri da ponovo preuzmu kontrolu nad kontrolnim punktom koji su izgubili prije dva dana, ali su pakistanske bezbjednosne snage odbile o{tar napad i ubile najmawe 18 ekstremista i zarobile jo{ ~etvoricu. U sukobu sa talibanima jedan pakistanski vojnik je rawen, rekao je potpukovnik Grani~nog korpusa Tahir Akram, prenose agencije.

Pakistan

SUMWE
Baraku Obami uspjelo je u najmawu ruku da ubla`i sumwe u ameri~ko-rusko pribli`avawe. To je va`no i za Va{ington, jer su se isto~ni Evropqani pokazali kao pouzdani saveznici u Avganistanu. Nepomu}ena saradwa stoga je u interesu obje strane.

Ruska interkontinentalna balisti~ka raketa “topol“

^etvoro mrtvih u padu helikoptera
KANDAHAR - Trojica ameri~kih vojnika i zvani~nik avganistanskih vlasti poginuli su kada se sru{io helikopter ameri~kih vazduhoplovnih snaga na jugoistoku Avganistana, javile su agencije. Kako je navedeno, jo{ nekoliko osoba u helikopteru je povrije|eno i prevezeno je u vojnu bazu radi pru`awa pomo}i, a uzrok pada helikoptera se ispituje, prenio je AP. Hibridna letjelica “CV-22 osprej“ sru{ila se u provinciji Zabul dok je prevozila ameri~ke vojnike. Portparol talibana ranije je izjavio da su ekstremisti pucali i oborili helikopter, navodi ameri~ka agencija, napomiwu}i da su takve izjave talibana taktika koju oni koriste u poku{aju da istjeraju me|unarodne snage iz Avganistana.

Netanijahu otkazao put u Va{ington
TEL AVIV - Izraelski premijer Bewamin Netanijahu otkazao je planirani put u Va{ington sqede}e nedjeqe, gdje je trebalo da u~estvuje na samitu o spre~avawu {irewa nuklearnog oru`ja, ~iji je doma}in ameri~ki predsjednik Barak Obama, izjavili su zvani~nici izraelske vlade. Netanijahu je donio takvu odluku nakon {to je saznao da Egipat i Turska planiraju da postave pitawe nuklearnog arsenala za koji se vjeruje da ga Izrael posjeduje, mada izraelski lideri to nikada nisu ni potvrdili ni porekli. Vjeruje se da je Izrael jedina nuklearna sila na Bliskom istoku. Nezavisni stru~waci su jo{ osamdesetih godina procijenili da ova zemqa raspola`e sa 100 do 200 nuklearnih bojevih glava.

DOBRA VIJEST

KINA
Sve vi{e gra|ana na jugozapadu Kine ima problema sa nabavkom vode za pi}e, po{to je to podru~je zahvatila najve}a su{a u posqedwih 100 godina, bez obzira na kratak period ki{e. Vi{e od 20 miliona Kineza nema pristup pija}oj vodi, uprkos padavinama pro{le nedjeqe.

WEMA^KA
U Bonu su u petak po~eli trodnevni pregovori delegata 175 zemaqa o za{titi ~ovjekove okoline. Konferencija u Wema~koj prvi je me|unarodni susret nakon decembra 2009. godine, kada je odr`an samit u Kopenhagenu, na kojem 120 svjetskih vo|a nije uspjelo da se dogovori oko novih mjera za spas prirode.

LO[A VIJEST

22 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Egipat

Oslobo|eni ~lanovi “Muslimanske bra}e“
KAIRO - Egipatske vlasti oslobodile su 16 ~lanova organizacije “Muslimanska bra}a”, ukqu~uju}i vi{e funkcionere uhap{ene u februaru, saop{tili su wihovi advokati. Zamjenik lidera Mahmud Ezat i Esam al-Erijan, ~lanovi glavnog tijela “Muslimanske bra}e”, zajedno sa 14 preostalih ~lanova, me|u kojima su bili i vi{i pripadnici Abdel-Rahman al-Bar i Mohi Hamed, oslobo|eni su kasno u srijedu nave~e, javio je Rojters. Vlasti su optu`ile vi{e ~lanove da su organizovali grupu inspirisanu idejama nekada{weg religijskog lidera Sajeda Kotba koji je pogubqen 1960-ih zbog {irewa ideja fundamentalisti~kog islama.

U Kirgiziji i daqe napeto poslije

Gruzija

Zatvor za sina biv{eg predsjednika

Predsjednik Rusije Dmitrij Medvedev naredio da dva odreda ruskih komandosa sa oko 150 pripadnika budu upu}ena u vazduhoplovnu bazu Kant radi za{tite porodica ruskih vojnika. Premijer samoprogla{ene vlade Roza Otunbajeva zahvalila Rusiji na “zna~ajnoj podr{ci“

Cton Gamsahurdi

TBILISI - Sin biv{eg gruzijskog predsjednika Zvijada Gamsahurdija, Cton, osu|en je na devet i po godina zatvora za poku{aj ubistva i nelegalno posjedovawe oru`ja, javile su agencije. Wegov advokat Keti Bekauri saop{tila je da }e se `aliti na presudu gradskog suda u Tbilisiju.

Gamsahurdija je uhap{en u oktobru 2009. godine zbog navodnog pucawa i rawavawa kom{ije. On je odbacio optu`be kao politi~ki motivisane zbog suprotstavqawa predsjedniku Mihailu Saka{viliju. Gamsahurdija je prethodno 2008. godine oslobo|en kazne na osnovu optu`be za izdaju.

Demonstranti ispred zgrade vlade u Bi{keku

Ruski komandosi upu}eni u bazu Kant

Smrtne kazne u Kini

Japanci pogubqeni zbog {verca droge
PEKING - U Kini su u petak izvr{ene smrtne kazne nad trojicom Japanaca zbog krijum~arewa narkotika, dok je prije tri dana pogubqen jo{ jedan Japanac, tako|e zbog {verca droge, {to su prve egzekucije nad japanskim dr`avqanima od kada su Japan i Kina normalizovali diplomatske odnose 1972. godine, javila je kineska dr`avna agencija Sinhua. Japanske diplomate u Kini potvrdile su da je izvr{ena smrtna kazna nad Teruo Takedom (67) i Hirorori Ukaijem (48) u gradu Dalijan u provinciji Lianoning i nad Kacuom Morijem (67) u [evangu.

BI [KEK - Ru si ja je poslala vojnike u Kirgiziju u namjeri da za{titi ruske dr`avqane, ukqu~uju}i one u svojoj vazdu{noj bazi Kant, javile su agencije. Predsjednik Ruske Fede ra ci je Dmi trij Me dve dev re kao je no vim kirgiskim liderima da je Rusija poslala “grupu vojnih li ca“ u tu zemqu s ciqem obezbje|ivawa porodi ca rus kih dr`avqana, ambasade Rusije i ostalih diplomatskih predstavni{ta va, ka `e se u sa op {tewu Kremqa, a wihov broj, kao ni vrijeme dolaska, nije naveden.

Na~elnik General{taba rus ke voj ske ge ne ral Nikolaj Makarov kazao je ruskoj agenciji Itar-Tass da je predsjednik naredio da dva odre da rus kih ko mandosa sa oko 150 pripadni ka bu du upu }e na u vaz du ho plo vnu ba zu Kant ra di za {ti te po ro di ca ruskih vojnika. - Uko li ko po li ti ~ke ten zi je u Kir gi zi ji bu du rasle, djeca i supruge vojni ka bi }e eva ku isa ni iz baze - rekao je neimenovani zvani~nik General{taba Itar-Tasu. Vojni aerodrom Kant je 20 kilometara isto~no od gla vnog gra da Kir gi zi je

Bi{keka, na 777 metara nadmorske visine, a u bazi se nalazi pribli`no 500 vojnika, aviona i helikoptera.

DELEGACIJA privremene vlade u Moskvi
Predsjednik Kirgizije Kurmanbek Bakijev izjavio je da ne `eli da vjeruje da je Rusija umije{ana u pro-

tes te opo zi ci je, ~i jim je vo|ama ponudio mogu}nost za pre go vo re, do da ju }i da ne na mje ra va da si |e sa vlasti. - Ne mogu da ka`em da je Rusija iza toga - izjavio je Rojtersu Bakijev u telefonskom razgovoru. Svrgnu ti pred sje dnik je, me|utim, rekao da je siguran da su u nasilne protes te pret ho dnih da na

KOMEMORACIJA
Oko hiqadu qudi okupilo se u petak u centru Bi{keka da bi prisustvovalo komemorativnom skupu, posve}enom svima koji su izgubili `ivote prilikom obarawa s vlasti predsjednika Bakijeva. Me|u okupqenima su se ~uli zahtjevi da se Bakijevu sudi kao kriminalcu, a mnogi su zabrinuti za budu}nost, javqaju agencije. Otunbajeva je proglasila dvodnevnu `alost i najavila od{tetu za porodice `rtava.

@alost za `rtvama protesta

Tu`ila{tvo u Milanu

Zatra`ili su|ewe Berluskoniju
Sudski izvori su u petak MILANO - Tu`ila{tvo u Milanu zatra`ilo je prenijeli Rojtersu da je tu`i la{ tvo tra `i lo da su|ewe premijeru Silviju slu~aj protiv BerluskoBer lus ko ni ju zbog uta je nija, wegovog sina Pjer po re za i fi nan sij skih Silvija i predsjednika zloupotreba u vezi sa kuBer lus ko ni je ve po pro da jom te le me dij ske ku }e vi zij skih pra va, Medijaset Feali }e pre dmet de le Kon fa vje ro va tno bi lonijera ti su spen do bude “iznivan zbog jet“ pred novog zakona sud. ko ji mu da je Me | u t i m , privremeni predsjednik Itaimunitet, javile su Silvijo lije \or|o Napoagencije. Berluskoni li ta no je ove se dmi ce po tpisao novi zakon kojim se premijeru i ministrima daje imunitet od su|ewa na 18 mje se ci, bu du }i da su zbog slu`benih obaveza “legitimno sprije~eni“ da prisustvuju saslu{awima. tivne stranke, koji nije mogao da po ~i ni po me nu ta krivi~na djela, jer u to vrijeme nije bio direktno anga`ovan u kompaniji. Tu`ila{tvo tvrdi da je Berluskoni “de fakto bio na ~elu Medijaseta“. Medijaset je optu`en da je kupovao televizijska prava po naduvanim cijenama od dvije of {or kompanije koje kon tro li {e Ber lus ko ni, {to je rezultiralo pronevjerom od 35 mi li ona evra i utajom poreza od osam miliona evra.

SLU^AJ }e vjerovatno biti suspendovan
Ber lus ko ni jev advo kat Nikolo Gedini odbacio je optu`be, rekav{i da sudske vlas ti na mjer no pro go ne premijera, lidera konzerva-

In`eweri “Honde” testiraju robotizovani monocikl “U3-X“, pogodan za gradsku vo`wu.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 23

zbacivawa predsjednika Kurmanbeka Bakijeva

Vijesti
Ju`na Afrika

“Al-Kaida“ prijeti
RIM - “Al-Kaida“ je zaprijetila da }e tokom Svjetskog prvenstva u fudbalu u Ju `noj Afri ci na pas ti stadione na kojima igraju reprezentacije SAD, Engleske, Italije i Wema~ke. Na sajtu ekstremisti~ke organizacije “Yihad Mustakun Lel Yana“ navodi se da }e u napadu eksplozivnim napravama, tokom igrawa fudbalske utakmice, biti na stotine mrtvih.

Indija

Kurmanbek Bakijev ne vjeruje u umije{anost Rusije

Oboqeli zbog radijacije
tmenta Filip Krouli izjavio je da sukobi u Kirgiziji nisu omeli djelovawe ameri ~ke vaz du ho plo vne ba ze Manas, nedaleko od Bi{keka, zna~ajne za logisti~ku podr{ku SAD i NATO-u u Avganistanu. WU DELHI - Indijski nau ~ni ci blo ki ra li su prilaze industrijskoj zoni Majapuri u zapadnom dijelu in dij ske pres to ni ce Wu Delhija i zapo~eli su istragu nakon {to je prijavqeno da se pet lica te`e ra zboqelo zbog po ja ~a ne radijacije, saop{tila je u petak policija. Oboqeli su preba~eni u bolnicu nakon {to su se po `a li li na vrtoglavicu, osip i opekotine.

FOTO: AGENCIJE

bi li umi je {a ni stra ni elementi, ukazuju}i na “veoma profesionalno“ pona{awe ma se, ko ja je u ~et vrtak op ko li la zgra du vlade. - Ve oma spo so bno upravqawe i vo|stvo je bilo o~i gle dno. De fi ni ti vno su bi le umi je {a ne spoqne snage - rekao je Bakijev. Opo zi ci ja je pre uze la vlast krvoproli}em, rekao je Bakijev, ali je i dodao da je spre man da sa wima raspravqa o svemu. Ba ki jev je u ~et vrtak napustio sjedi{te vlade u pres to ni ci Bi {ke ku, po {to je u su ko bi ma izme |u demonstranata i snaga bezbje dnos ti po gi nu lo naj mawe 75 qudi, a vi {e od 1.000 je raweno. AP je javio da se Bakijev nalazi u ju`noj ruralnoj oblas ti Yala la ba du, gdje je wegova popularnost i daqe velika. - Naj ve }i pro blem je {to ne mogu da se obratim narodu preko televizije i

da im objasnim {ta se dogodilo - rekao je Bakijev.

SAD izrazile `aqewe zbog nasiqa
U Bi {ke ku je u no }i izme|u ~etvrtka i petka bilo spo ra di ~ne pucwave, a pojavili su se kradqivci, uprkos porukama novih vo|a da }e lopovi biti ubijeni.

U me|uvremenu, premijer nove samoproklamovane vla de, biv {i {ef di plo ma ti je Ro za Otun ba je va izja vi la je da je Mos kva ima la ulo gu u do ga |a ji ma prethodnih dana i zahvalila Rusiji na “zna~ajnoj podr{ci“ u svrga vawu, ka ko je navela, nepotisti~kog i kriminalnog re`ima predsjednika Bakijeva. Delegacija privremene vlade otputovala je za Moskvu, na ~elu sa potpredsjednikom koji je zadu`en za ekonomska pitawa. Vladimir Putin je nagovijestio ekonomsku pomo} Kirgiziji. Otunbajeva je rekla da no va kir gis ka vla da ima kontrolu nad ~etiri od se-

dam oblasti u Kirgiziji i pozvala Bakijeva da prizna poraz. - Wegov posao u Kirgiziji je zavr{en - rekla je Otunbajeva. Sje diwene Ame ri ~ke Dr`a ve su izra zi le `aqewe zbog nasiqa i desetina `rtava u sukobima u Kirgiziji i pozvale sukobqene strane na mirno rje{ewe. - Ne odobravamo da snage bez bje dnos ti upo trebqava ju si lu pro tiv de mon stra na ta, ni da de monstranti upotrebqavaju silu i zabrinuti smo zbog sada{we pqa~ke i nereda izjavio je portparol Bijele ku}e Robert Gibs. Portparol Stejt depar-

Wema~ka

Optu`ena za ubistvo tu`ioca
Roza Otunbajeva zahvalila Rusiji

BERLIN - Wema~ka je optu`ila biv{eg pripadnika organizacije radikal ne qevi ce “Fra kci je crvene armije“ (RAF) Ferenu Beker (57) za ubistvo saveznog tu`ioca Zigfrida Bu ba ka 1977. go di ne. Ferena Beker je uhap{ena u av gus tu pro {le go di ne zbog wene uloge u napadu iz zasjede na Bubaka. Dva lica, koja su bila u Bubako voj pratwi, ta ko |e su ubijena. Tri `rtve ubila su dva lica na motociklima kada se automobil zausta vio zbog crve nog si gna la na se ma fo ru na putu ka sudu u Karlsrueu.

Zajedni~ko fotografisawe u kabinetu predsjednika

I daqe protesti na ulicama Bangkoka

Istraga o suicidu
PA RIZ - Kan ce la ri ja dr`avnog tu`ioca u Parizu u petak je saop{tila da }e uskoro biti pokrenuta istraga o samoubistvima koja je u protekle dvije godine izvr{ilo 35 zaposlenih u “Frans telekomu“. Istraga }e biti zasnovana na tu`bi koju je u decembru pro{le go di ne po dnio sin di kat “Sud PTT“, optu`uju}i telekomunikacionog giganta da namjerno stvara stresno ra dno okru `ewe da bi vr{ili pritisak na zaposlene da daju otkaz kako bi smawili radnu snagu, javili su francuski mediji.

Francuska

Upali u prostorije "Telekoma"
BANGKOK - I pored suzavaca i vodenih topova, policija i vojska Tajlanda nisu uspjele da sprije~e antivladine demonstrante da u|u u prosto ri je je dne od fi li ja la kompanije “Telekom“ u Bangkoku, gdje su vlasti zatvorile wihovu televiziju i veb sajt. Najmawe deset demonstranata i tri policajca lak{e su povrije|eni u tom sukobu. Vlada Tajlanda navela je da }e ta televizija i daqe biti zatvorena. Portparol vlade je naveo da je za tvo re na te le vi zi ja “crvenoko{uqa{a“ PTV, kao i da vlasti tragaju za veb sajtovima koji {ire la`ne infor ma ci je o to me da je premijer Abhisit Veyayiva dopustio upotrebu sile protiv demonstranata.

POVRIJE\ENO deset demonstranata
Taj portparol se putem televizije na engleskom jeziku obratio stranim turistima zbog “neprijatnosti” koje su im izazvali posqedwi doga|aji na Tajlandu.

Lider demonstranata Natavut Saikua rekao je pristalicama da je medijska blokada “samo prvi korak vlade u poku{aju da stane na put demonstrantima sutra ujutro“, za kada su najavqeni masovni protesti u Bangkoku. - Ako je to tako, pove}a}emo na{e proteste na maksimalni nivo - poru~io je Saikua. Portparol vojske Sansern Kaevkamnerd rekao je da je broj demonstranata pao na 5.500 i sve ih je pozvao da se vrate ku}ama i proslave tajlandsku Novu godinu, koja se obiqe`ava

Sukob demonstranata i policije

izme|u 12. i 15. aprila. U jednom trenutku prethodnih dana, ~ak 100.000 demonstranata je {etalo ulicama Bangkoka, u

okviru protesta koji su zapo~eli 12. marta. Veyayiva je pro gla sio vanredno stawe.

24 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawa Luka
GRADSKI VODI^

4

dje~aka

1

djevoj~ica

Pomjerawe zemqi{ta u ulici Mla|e ]usi}a

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

Nije prijatna sama ~iwenica da se pored ku}e nalazi klizi{te koje svakog dana prijeti. Sa ki{nim danima ono se naj~e{}e aktivira pa strahujemo za svoju bezbjednost, ka`e jedan od mje{tana Drakuli}a
PI[E: SAWA JOKI] sanjaj@glassrpske.com

Klizi{te ugro`ava stanovnike Drakuli}a

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044

prevoz
Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawa Luka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

Stanovnici ulice Mla|e ]usi}a u bawolu~kom nasequ Dra ku li} ve} du `e vrijeme strahuju za svoje `ivote i imovinu zbog klizi{ta. - Uru{ena je saobra}ajnica i ugro`en saobra}aj na dijelu gdje je odron. I moja ku}a je oda vno ugro `e na po mje rawem tla. Nije prijatna sama ~iweni ca da se `i vi pored klizi{ta koje je svakodnevna prijetwa svima nama u ovom dijelu Drakuli}a. Sa ki{nim danima pomjerawe tla je aktivnije i tada obi~no bukvalno bje`imo iz ku}e - ka`e jedan od mje{tana Drakuli}a koji nije `elio da mu objavimo ime. On isti~e da je klizi{te nastalo vje{ta~kim putem i izazvao ga je ~ovjek. - Pred samu jesen nasuto je 1.000 kubika zemqe koja je do vo `ena sa ra zno ra znih gradili{ta u gradu. Nekoliko dana poslije toga, usqed vremenskih nepogoda nasuta zemqa je po~ela da se obru{a va niz pa di nu - sa zna je “Glas Srpske“. Jo{ je dodao da je ~itav kompleks zemqi{ta na kojem se nalazi i klizi{te u vla-

KLIZI[TE smeta odvijawu saobra}aja

Uru{ena zemqa prijetwa qudima i wihovoj imovini

FOTO: G. [URLAN

sni{ tvu Voj ske Re pu bli ke Srpske koja ni ranije nije mno go pa`we obra }a la na ovaj problem. - Trebalo je ranije da se ispita trusnost ovog podru~ja. Mi smo ulo`ili sredstva da sagradimo krovove nad glavom, a sada strepimo za wih -

dodao je ovaj mje{tanin Drakuli}a.

PRIPREMQEN projekat hitne sanacije zemqi{ta
Iz Administrativne slu`be grada ka`u da im je ovaj slu~aj poznat i da }e se u bu-

du}em periodu preduzeti neop ho dne mje re za sa na ci ju klizi{ta. - U toku je izrada projekta za sanaciju klizi{ta u ulici Mla|e ]usi}a na dijelu na kojem je ugro`ena saobra }aj ni ca. Za vr{e tak projekta planiran je za kraj

ODRONI
Na podru~ju grada ima nekoliko klizi{ta. Naj~e{}a su u Kqu~koj ulici u nasequ Pobr|e, na regionalnom putu u nasequ Lau{, u Prije~anima, Rebrovcu, kao i ovo u Drakuli}u. - Klizi{ta se naj~e{}e aktiviraju zimi i u proqe}e, kada jake ki{e i snijeg koji se topi “sapiraju“ komade zemqe i blata na saobra}ajnice. Na{e slu`be redovno obilaze ova mjesta erozije zemqe i ~iste nanose sa ulica, tako da se saobra}aj nesmetano odvija - rekao je rukovodilac radne jedinice sektora gra|ewa i odr`avawa “Kozaraputeva“ Aleksandar Radovanac.

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

aprila. Poslije toga slijedi javni tender za izbor izvo|a~a radova na sanaciji po hitnom postupku - pojasnio je portparol Administrativne slu`be grada Milenko [aji}. Po slo vo |a iz “Nis ko gradwe” La kta {i Ogwen Obradovi} smatra da bi najboqe rje{ewe u ovom slu~aju bilo odvo`ewe otpada sa tog podru~ja. - Nakon {to se rastereti zemqi {te, tre ba lo bi se pristupiti izradi drena`e, posebno fekalnih voda, pri tome vode}i ra~una o divqim prikqu~cima za vodu - kazao je Obradovi} i dodao da ne postoji univerzalno rje{ewe za sanaciju klizi{ta nego da je svako klizi{te pri~a za sebe.

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ SVE [TO @ELIM TO SI TI - romanti~na pri~a re`ija: Les Holstrum uloge: Amanda Saifrid, ^ening Tatum termini: 20.30, 22.30 ~asova IZ PARIZA S QUBAVQU - akcija re`ija: Pjer Morel uloge: Xon Travolta, Xonatan Ris Majers, Kasja Smutnjak termini: 18.40, 22.15 VOJSKA PALIH AN\ELA - triler/fantastika re`ija: Skot Stjuart uloge: Pol Beteni, Denis Kvejd, Dag Xons, Lukas Blek termini: 16.40, 20 ~asova NEKA OSTANE ME\U NAMA - doma}i re`ija: Rajko Grli} uloge: Predrag Miki Manojlovi}, Bojan Navojec, Ksenija Marinkovi}, Darija Lorenci termini: 21.15, petkom i subotom u 23 [PIJUN IZ SUSJEDSTVA - akciona komedija re`ija: Brajan Levan uloge: Xeki ^en, Amber Valeta, Xorx Lopez termini: 16, 18 ALISA U ZEMQI ^UDA - 3D avantura/fantazija re`ija: Tim Barton uloge: Xoni Dep, Mia Vasikovska, Helena Bonem Karter termini: 19, subotom i nedeqom u 14.45 PRI^A O IGRA^KAMA 2 - animirani/sinhronizovani re`ija: Xon Leseter, E{ Brenon, Li Unkri~ termini: 16.55, subotom i nedjeqom u 11 i 13 ~asova PORODICA ROBINSON - animirani/sinhronizovani re`ija: Stiv Anderson termini: subota i nedjeqa u 12.30 JUHU-HU - animirani re`ija: Bred Brd termini: subota i nedjeqa u 12 i 14 ~asova NARODNO POZORI[TE RS “Zvijezda je ro|ena“ {tink mjuzikl B. Pipovi}a - M. Paunovi}a, Velika scena, subota u 20 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Izlo`ba fotografija: “Sje}awe na budu}nost“ MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS Izlo`ba “Florijan Mi}kovi} i sinovi“

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 25

Tr`nica
crni luk bijeli luk krompir mrkva 1 4-6 0,80 1,50-1,80 kupus karfiol paprike tikvice 0,5-0,8 2,5-3 3,5-4 4-5 pasuq patlixan orasi gro`|e 3-7 2-3 13 2,5-5 mandarine kru{ke banane kivi 1,5-2 2,5-3 1,5-2 2-3 grejp limun jabuke naranxa 2,50 2,50 1-2 1,8-2,3

GRADSKE VIJESTI

Generacije “Masle{e“ u igri i pjesmi
Folklorni ansambli CKUDM “Veselin Masle{a“ izve{}e u nedjequ u Narodnom pozori{tu RS, u 19 ~asova, tradicionalni program narodnih igara i pjesama pod nazivom “Generacije u igri i pjesmi“. - U programu u~estvuju sve generacije “Masle{inih“ izvo|a~a, od najmla|ih dje~ijih ansambala do ansambla veterana, uz pratwu mla|eg i izvo|a~kog narodnog orkestra. Dje~iji folklorni ansambli “Masle{e“ izve{}e igre iz grme~kog kraja i igre Homoqa, omladinski ansambl kraji{ke igre i igre iz [umadije i Pomoravqa, a ansambl veterana saborske igre iz stare Bawe Luke i [aqivu buweva~ku igru. Pored toga, nastupa}e i izvo|a~ki ansambl sa igrama iz Banata, Poni{avqa, saborskim igrama iz Makedonije i {opskim igrama, te vokalni solista Vesna Trubi} - rekao je sekretar dru{tva Luka Medar. S. T.
Radojka Samarxija i Milijana Jovanovi} stvaraju djela

Zavr{ena likovna kolonija u DD “Rada Vrawe{evi}“

Slikari poma`u obnovu vrti}a u domu
Hvala svim likovnim umjetnicima koji su do{li iz Srbije, Hrvatske i Republike Srpske da bi ovdje stvarali djela i na taj na~in pomogli na{a nastojawa da rekonstrui{emo eksterni vrti}, rekla Svjetlana Blagojevi}
PI[E: SVJETLANA GAJI] svjetlanag@glassrpske.com ћ

Bawolu~anima popusti na Zlatiboru
Za sve organizovane posjete Zlatiboru sa teritorije Bawe Luke i Lakta{a bi}e obezbije|eni razni vidovi popusta u kori{}ewu usluga. Rekao je ovo direktor Turisti~ke organizacije “Zlatibor“ Arsen \uri} u petak poslije potpisivawa Sporazuma o saradwi sa direktorom Turisti~ke organizacije grada Bawa Luka Ostojom Bara{inom. - S obzirom na to da je do sada ostvaren veliki broj posjeta i no}ewa na Zlatiboru, svi oni koji nude turisti~ke usluge na Zlatiboru odobravaju odre|ene popuste posjetiocima - rekao je \uri}. Bara{in je istakao da }e biti obezbije|ena me|usobna saradwa, razmjena i organizacija zajedni~kih manifestacija, priredbi i takmi~ewa iz oblasti kulture i sporta izme|u TO “Zlatibor“ i TOBL-a. S. T.

Trideset umjetni~kih djela nastalih u Petoj likovnoj koloniji Dje~ijeg doma “Rada Vrawe{evi}“ bi}e od subote izlo`eno u Muzeju savremene umjetnosti RS, a od 27. aprila bi}e na aukciji. Sav prihod od prodaje namijewen je za rekonstrukciju eksternog vrti}a u sklopu Doma. Rekla je ovo za “Glas Srpske“ direktor Dje~ijeg doma “Rada Vrawe{evi}“ Svjetlana Blagojevi}. - Hvala svim likovnim umjetnicima koji su do{li iz Srbije, Hrvatske i Republike

Srpske da bi ovdje stvarali djela i na taj na~in pomogli na{a nastojawa da rekonstrui{emo eksterni vrti}. Svi oni koji do|u da pogledaju izlo`bu ima}e {ta da vide, a oni koji 27. aprila kupe slike ne samo da }e pomo}i obnovi vrti}a ve} }e i svoje kolekcije obogatiti vrijednim i lijepim djelima naglasila je Blagojevi}eva. Prema wenim rije~ima, eksterni vrti} u sklopu Dje~ijeg doma “Rada Vrawe{evi}“ je radio u prijeratnom periodu i ve} dugo ~eka rekonstrukciju. - Imamo prostor, radnike, kuhiwu i ve{eraj, samo su nam potrebna sredstva za obnovu tog

prostora. Za obnovu nam je potrebno oko 100.000 maraka i namje{taj. Eksterni vrti} bi poha|ala bawolu~ka djeca, a svi prihodi i{li bi u buyet Doma. Na taj na~in bismo donekle smawili potra`ivawa za na{u ustanovu od Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite i Administrativne slu`be grada Bawa Luka - istakla je Blagojevi}eva.

DJELA na aukciji 27. aprila
Ona je dodala da se nada da }e ova akcija i izlo`ba nai}i na dobar odziv i da }e do jeseni eksterni vrti} biti otvoren. Slikar Sre}ko Zdravkovi} je u~estvovao na svih pet kolonija. - Ve} tradicionalno se dogovorimo i okupimo u Dje~ijem domu da bismo stvarali

slike. Na ovaj svoj na~in poku{avamo da pomognemo Domu koliko mo`emo. Motiv koji nas pokre}e je velika qubav prema ovoj djeci, koja nemaju roditeqsko starawe - rekao je Zdravkovi}. On je dodao da se nada da }e se jo{ ~e{}e organizovati ove manifestacije, koje }e pomo}i djeci u Domu. - Planiramo da na qeto organizujemo i vajarsku radioni cu, ko ju bi vo di lo nekoliko na{ih kolega umjetnika iz Beograda - kazao je Zdravkovi}. Slikarka iz Beograda Radojka Samaryija ka`e da se uvijek rado odaziva na ovakve pozive. - Od prve kolonije, koja je odr`ana 2000. godine, odazivam se na pozive iz Dje~ijeg doma, jer znam da je plemenito da pomognemo ovoj djeci - istakla je Samaryija.

Izraelci odali po~ast `rtvama Jasenovca
Delegacije izraelskog grada Modina i Bawe Luke polo`ile su u petak vijence na spomen-obiqe`je stradalim u logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata. Prethodno je goste iz Izraela primio gradona~elnik Dragoqub Davidovi}, koji im je po`elio ugodan boravak u Bawoj Luci i uru~io simboli~ne poklone. - Nadam se da }e vam se svidjeti boravak u na{em gradu i `elim vam da se osje}ate kao kod ku}e, jer ovdje ste kod va{ih prijateqa - rekao je Davidovi} gostima iz Izraela. U petodnevnu posjetu Bawoj Luci do{lo je i 28 sredwo{kolaca koji su smje{teni kod svojih vr{waka iz bawolu~ke Gimnazije. Za goste iz Izraela organizovane su razne kulturno-umjetni~ke manifestacije, kao i turisti~ki obilasci grada. N. L.
FOTO: N. LUGI]

U^ESNICI
U ovoj koloniji su u~estvovali slikari Qiqana Vojvodi}, Milijana Juca Jovanovi}, Qiqana Ga{parovski, Radojka Samaryija, Dragan Ili}, Ivan [rajber, Zoran Suvajac, Sre}ko Zdravkovi}, @ivko [u{nica i \or|e Petrovi}.

U sklopu doma postoji objekat vrti}a

FOTO: S. GAJI]

Izraelski sredwo{kolci polo`ili vijenac na spomenik

MATI^NI URED
Ro |e ni:
Milo{ Malinovi}, sin Sini{e i Nade; Lamija i Vedad Hayikadinu}, k}i i sin Elvira i Nizame; Vedran Vukovi}, sin Dalibora i Marijane; Nika i Lara Mance, k}eri Maria i Sandre; Gala An|elija Popovi}, k}i Bojana i Nata{e; Ana Stani{i}, k}i Borislava i Du{anke; Isidora Gojkovi}, k}i Igora i Tatjane; Elena Ili}, k}i Jovana i Marine; Aleksandar Keki}, sin Milana i Vesne; Andreja Mudrini}, k}i Nedeqka i Danijele; Anastasija @uji}, k}i Darka i Milijane; Veqko Kukri}, sin Aleksandra i Vesne; Zoran Gali}, sin Stanka i Milijane; Natalija \aji}, k}i @eqka i Dragane; Ana Baji}, k}i Du{ka i Tihane; Sa{a Budimir, sin Dejana i Suzane; Kristijan Trivi}, sin Pere i Divne; Mihailo Stojni}, sin @eqka i Dijane; Marija Ili}, k}i Dragana i Dare; Jefimija Mili}evi}, k}i ^aslava i Biqane; Dimitrije \uri}, sin Mirjane.

PA@WA
Besplatan prevoz
Administrativna slu`ba grada Bawa Luka obezbijedila je besplatan prevoz za gra|ane Bawe Luke koji `ele da prisustvuju pomenu `rtvama usta{kog koncentracionog logora u Dowoj Gradini, u nedjequ , 11. aprila. - Obezbije|eno je pet autobusa, koji }e krenuti sa stare autobuske stanice u nedjequ u 8 ~asova - saop{teno je iz Administrativne slu`be grada. S. G.

Umrli:
Luka (Lazar) Radoja, ro|en 1942. godine; Nikola (@ivko) \uki}, ro|en 1942. godine; Drago (Vilim) Jurkovi}, ro|en 1957. godine; Bogdan (Toma) Ayi}, ro|en 1936. godine.

26 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Izlo`ba Milene Pavlovi}-Barili

Kornelije Kova~, FUSNOTA

Trejsi [evalije, IZUZETNA STVOREWA
FOTO: V. STOJAKOVI]

Kqu~evi snova

BEO GRAD - Izlo `ba “Mi le na Pa vlo vi} Ba ri li Kqu~evi snova“, posve}ena vijeku od ro|ewa istaknute srpske slikarke, gostova}e u Narodnom muzeju u Kraqevu od 13. aprila do 11. maja, prenose agencije. Izlo`ba sadr`i 15 slika Milene Pavlovi}-Barili (19091945) iz kolekcije Muzeja savremene umetnosti iz Beograda. Postavka u Kraqevu gostuje u okviru projekta “Muzej u pokretu“, koji je osmi{qen s ciqem pro mo vi sawa zbirki MSU tokom rekonstrukcije muzejske zgrade na beogradskom U{}u, saop{teno je iz te ustanove. Opus Milene Pavlovi}Barili pripada srpskom i evropskom slikarskom iskustvu tridesetih godina 20. vijeka, zahtjevu za povratak redu i velikim uzo ri ma iz pro {los ti, kao i za odbacivawe eksperimenta u umjetnosti.

Ve~e poezije u Ameri~kom kutku

Muzej Republike Srpske

Ve~e Lengstona Hjuza u Ameri~kom kutku

Kasipovi} u posjeti
BAWA LUKA - Ministar prosvjete i kulture RS Anton Ka si po vi} po sje tio je ju~e (petak) Muzej Republike Srpske po vo dom zna ~aj nog jubileja koji obiqe`ava ova in sti tu ci ja. Ri je~ je o 80 godini postojawa Muzeja, a jedna u nizu manifestacija koje }e biti odr`ane u okviru ju bi le ja je i izlo `ba “Ban i Bawa Luka“, koja }e biti otvorena 21. aprila u 19 ~asova. Ova izlo`ba, sa ve }i nom tro di men zi onal nih predmeta i scenografijom urbanog prostora, treba da do ~a ra i ilus tru je gra |an sku kul tu ru to ga do ba (1930-1941), ambijentalni i gra|anski identitet. Kasipovi} je obi{ao stalnu postavku, Prirodwa~ko odjeqewe, kao i depoe u Muzeju RS. Direktor Muzeja RS Nada Puva~i} upoznala je ministra Ka si po vi }a sa pro gra mom obiqe`avawa jubileja. A. R.

Poezija za ve~eru
Muzika izuzetno prisutna u `ivotu Lengstona Hjuza. Wegove pjesme su preto~ene u xez i bluz hitove tog vremena. ^ak je i velika Bili Holidej pjevala pjesme za koje je Hjuz napisao tekstove, rekla Sowa Pr`uq
PI[E: MARINA HRVA]ANIN marinah@glassrpske.com

BAWA LUKA - U okviru mjeseca nacionalne poezije koji se tradicionalno obiqe`ava u Americi, u ~et vrtak je pred broj nim po sje ti oci ma Ame ri ~kog kutka odr`ano ve~e posve}e no pje sni ku Len gsto nu Hjuzu.

Stihovi
Kao {to je lijepa no}, tako su lijepa lica moga naroda. Kao {to su lijepe zvijezde, tako su lijepe o~i moga naroda. Lijepo, tako|e, je sunce. Lijepe, tako|e, su du{e moga naroda. Iz pjesme “Moj narod“

Koncert Katarine Jovanovi}
BUKURE[T- Operska pjeva~ica Katarina Jovanovi} i pijanistkiwa Jasna Tucovi} odr`ale su u ~etvrtak koncert srpske solo pjesme u bukure{tanskoj Palati Kantakuzino, pred publikom koja ih je nagradila burnim aplauzom, javile su agencije. Katarina Jovanovi} je izvela kompozicije Josifa Marinkovi}a, Petra Kowovi}a, Miloja Milojevi}a, Qubice Mari}, De ja na De spi }a, Kon stan ti na Ba bi }a i Iva ne Stefanovi}, kao i Rumuna Dana Dediua. Koncert “Antologija srpske solo pesme“ organizovan je povodom potpisivawa protokola o saradwi izme|u Udru`ewa kompozitora Srbije i Unije kompozitora i muzikologa Ru mu ni je. Pro to kol su po tpi sa li pred sje dni ci dva udru `ewa Iva na Tri {i} i Oktavijan Lazar Kosma. Ivana Tri{i} je izjavila da je “do{ao pravi trenutak, da se ose}ala potreba da se potpi{e ovaj protokol, koji sadr`i mnogo lepih predloga saradwe, ali koje treba i konkretizovati“. Dodala je da je ovim koncertom saradwa srpskih i rumunskih umjetnika “zapravo po~ela“. Katarina Jovanovi}

Palata Kantakuzino u Bukure{tu

Di re ktor Ame ri ~kog kutka Sowa Pr`uq kazala je za “Glas Srpske“ da je izabrala ovog planetarno poznatog pjesnika, pisca, dramaturga, novinara, zbog toga {to je u na {im kra je vi ma poprili~no zanemaren. Dodala je da je wegovo stvarala{tvo veoma va`no za kulturnu ba{tinu Afro-amerikanaca, jer je stvarao u godinama wihove te{ke borbe za izjedna~ewe qudskih prava sa bijelcima. - Interesantan je na~in na koji se mjesec nacionalne poezije obiqe`ava u Americi. Na primjer, u restoranima u Wujorku, u toku mjeseca poezije, uz meni vam serviraju pjesmu nekog kwi`evnika. U grad skom pre vo zu, i na svim po go dnim mjes ti ma, marketin{ki prostor se koristi da se na wemu istakne

pje sma ili bar stih ne kog ameri~kog pjesnika, kako bi svako mogao da ga pro~ita kazala je Sowa Pr`uq. Na ve ~e ri Len gsto na Hjuza prikazan je dokumentarac koji se osvr}e na wegov `ivot i rad, na doga|aje, qude i stvari koje su uticale na wega kao umjetnika.

MJESEC nacionalne poezije
- Muzika je izuzetno prisutna u `ivotu ovog pjesnika. Wegove pjesme su preto~ene u yez i bluz hitove tog vremena. ^ak je i velika Bili Holidej pjevala pjesme za koje je Hjuz napisao tekstove - ka`e Pr`uqeva. Hjuz je svojom poezijom `elio da skrene pa`wu javnosti na diskriminaciju

crnaca. Wegove pjesme govore o qepoti, dostojanstvu i kul tur noj ba {ti ni Afro amerikanaca. - Ge ne ral no, po ezi ja i mu zi ka su ja ko po ve za ni u ameri~koj kulturi. April je u ameri~koj kulturi, tako|e, mjesec yeza, pa u posqedwoj sedmici aprila planiramo sesiju filmova posve}enih yezu i istaknutim yez muzi~arima - najavila je Sowa Pr`uq. Lengston Hjuz bio je jedan od prvih inovatora nove kwi`evne forme svog vremena - yez poezije. Hjuz je najpoznatiji po svom radu u doba renesanse u Harlemu, dvadesetih i tridesetih godina pro{log vijeka, koja je predstavqala procvat intelektualnog `ivota crnaca, koju je opisao rije~ima “Harlem je u modi“.

Koncert Beogradskog mu{kog hora u Trebiwu

Vizantijska muzi~ka tradicija
TRE BIWE - Kon cert Beo grad skog mu {kog ho ra odr`an je u ~etvrtak u Sabornom hramu Svetog Preobra`ewa Gospodweg u Trebiwu. - Ideja o ovakvoj vrsti hora rodila se pre ~etiri godine, i ovo je sada esenci ja do brih pro fe si onal nih peva~a u Beogradu, koji su pristali da svoj talenat po da re Go spo du. Ugla vnom ra di mo na bo go slu `be nom de lu pra vo sla vne mu zi ke, {to je na{ moto i ciq posto jawa - ka zao je po sli je kon cer ta |a kon Vla di mir Rumeni}, rukovodilac Beogradskog mu{kog hora. cije, te drugih pravoslavnih muzi~kih tradicija. Kon cert Beo grad skog mu{kog hora wihov je tre}i nastup u Trebiwu, a dio sada{we postave, pod imenom Srpski mu{ki hor, prvi put je nastupio u Trebiwu 2000. go di ne, ka da su pre ne se ni zemni ostaci pjesnika Jovana Du ~i }a u Her ce go va ~ku Gra~anicu. Nastupu Beogradskog mu{kog hora u Sabornom hramu u Trebiwu prethodilo je u~e{}e na liturgiji i Blagovje{tenski koncert u Dubrovniku. R. Mi.

BOGOSLU@BENO djelo muzike
On je do dao da je hor otvoren za svu pravoslavnu muzi~ku tradiciju, te da se na repertoaru nalaze djela vizantijske muzi~ke tradicije, srpske sredwovjekovne, kao i srpske i ruske polifone i jednoglasne tradi-

Beogradski hor

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 27

Prona|en rijedak primjerak “Kwige o xungli“
LONDON - Rijedak primjerak prvog izdawa “Kwige o xungli“ Radjarda Kiplinga prona|en je u Kembrix{iru, javio je Bi-Bi-Si. Kwiga je prona|ena u Vimpol Holu, gdje je `ivjela Kiplingova starija k}erka Elsi. Primjerak “Kwige o xungli“ nosi posvetu kwi`evnikovoj mla|oj k}erki Xozefini, koja je umrla 1899. godine, sa {est godina. Popularna dje~ija kwiga je izlo`ena u Vimpol Holu, gdje je Elsi `ivjela od 1938. do 1976. godine, a prona|ena je tokom rada na trogodi{wem projektu da se katalogizuje wena biblioteka, u kojoj ima skoro 7.000 naslova.

Boris Eremi}, akademski slikar iz Prijedora

Vijesti Dani Laze Kosti}a
BEOGRAD - Dva jubileja, 170 godina od ro|ewa i vijek od smrti Laze Kosti}a, bi}e obiqe`eni od novembra do fe bru ara ra znim manifestacijama u gradovima {irom Srbije. Za~etnik mo der nog srpskog pje sni{ tva, kwi`e vnik, novinar, politi~ar i doktor prava, Laza Kosti}, autor je pjesme “Santa Maria della Salute“, koja se smatra najqep{om pjesmom srpske qubavne lirike.

U savremenom svijetu strip sve mawe zabava za djecu, a sve vi{e {tivo za odrasle, ali sve vi{e gubi “bitku“ sa savremenim oblicima zabave virtuelnog doba, rekao Boris Eremi}
PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

Crtawe stripa vi{e od razonode

Jubilej

PRIJEDOR - Prijedor~anin Boris Eremi} pripa dnik je ~i ta ve je dne generacije mladih i talentovanih slikara koji su se poslije zavr{ene Akademije umje tnos ti vra ti li u svoj grad i koji svoje umjetni~ke, ta~nije slikarske vje{tine, pedago{kim radom pre no se na osnov ce i sredwo{kolce. Kao ~lan Udru`ewa liko vnih umje tni ka “Ta ~ka“, pokreta~ je i u~esnik nekoli ko za nimqivih akci ja i umjetni~kih kolonija koje su organizovane u prirodi, u srcu Kozare. Me|utim, ono {to je malo poznato je to da je Borisova qubav iz djetiwstva – crtawe strip junaka. - Prvo sam po~eo da crtam strip, a onda sve ostalo i to je bio moj prvi ve}i izazov u `i vo tu ko jem ni sam odolio i koji se nekako paralelno provla~i uz moje interesovawe za slikarstvo svih ovih kasnijih godina i {to je strip kod mene davno prerastao zabavu - ka`e Eremi}. Do da je da je strip jako te{ko raditi, naj vi{e jer zahtijeva veliku disciplinu i jer su pravila crtawa

Kairo

Egipat vra}a antikvitete
KAIRO - Egipatske vlasti udru`ile su se sa 25 zemaqa radi povratka antikviteta koji su ukradeni iz Egipta i odneseni u inostranstvo, javqaju agencije. Direktor egipatskog vrhovnog savjeta za antikvitete Zahi Havas kampawu je najavio na konferenciji za novi na re ko joj su pri sus tvo va li zva ni ~ni ci iz SAD, Gr~ke i Italije.
Boris Eremi} FOTO: S. TASI]

stripa daleko ozbiqnija nego u klasi~nom slikarstvu, koja se moraju ispo{tovati, pa tek on da u okvi ru to ga iskazati svoju kreativnost. - Strip je baziran na nepo kre tnim sli ka ma ko ji ma se, opet, mora izraziti pokret, gestikulacija, kojima }e se ~itaocima prenijeti

odre|ene emocije crtanih junaka. To je ne{to {to je, kada je dos ti gnu to, stri pu i dalo status emancipovane i samostalne umjetni~ke discipline, koja je neopravdano zapostavqena - ka`e Eremi}.

IZAZOV nepokretnih slika
Dodaje da je strip u savremenom svijetu sve mawe zabava za djecu, a sve vi{e {tivo za odrasle, ali da sve vi{e gubi “bitku“ sa savremenim oblicima zabave virtuelnog doba. Kao svo je vrstan oma` svo jim prvim ko ra ci ma u slikarstvu kroz strip, Eremi} je autor izlo`be koja je organizovana u prijedorskoj “Galeriji 96“ i koja je jedinstve na po to me {to se na

ovim prostorima prvi put jedan akademski slikar ogleda u potpuno drugoj oblasti. On je, naime, prihvatio zadatak da na~ini izbor radova deset od bar 150 poznatih crta~a stri po va, ko li ko ih je poznatih u svijetu. - Or ga ni za ci ja je dna ovakve izlo`be bila veoma zahtjevna i otuda wen naziv “Jedna subjektivna istorija stripa - deset velikana“, jer bi izbor svakog drugog ~ovjeka bio druga~iji, {to samo go vo ri o iza zo vu pred kojim sam se na{ao prilikom organizacije ove izlo`be - rekao je Eremi}. Dodao je da smatra da u vre me nu ko je do la zi strip ne }e nes ta ti, ve} da }e se osloboditi du`nosti da bude jeftina razonoda i pokaza ti vrhun ske umje tni ~ke

domete, koje su neki crta~i stri pa, kao {to su Hu go Prat, Alberto Bre{ija, [aun Tan, Enki Bilal, Tomas Ot i Tedi Kristijansen, ve} dosegli, a koje je on uvrstio u izbor svoje izlo`be o istoriji stripa.

Filharmonija u Kolarcu
BEOGRAD - Beogradska filharmonija nastavila je sezonu sino}wim koncertom u Kolar~evoj zadu`bini s rus kim pi ja nis tom Andrejem Gavrilovim, pod di ri gen tskom upra vom Uro{a Lajovi}a, prenosi B92. Po sli je osva jawa prvog mjes ta na pres ti `nom takmi~ewu “^ajkovski“ 1974. godine, Gavrilov (55) iste godine zapo~iwe uspje{nu me|unarodnu karijeru debijem na Salcbur{kom fes ti va lu, gdje je zamijenio slavnog ruskog pijanistu Svjatoslava Rihtera.

Nastup

Tehnika
Eremi} ka`e da strip u`iva status umjetnosti posebno u Evropi, Italiji, Francuskoj i Belgiji. - Amerika i Japan su ne{to posebno, oni imaju neke svoje pri~e, superherojske. Ali sam zato imao priliku da vidim, konkretno u Italiji, da se tehnika crtawa stripa izu~ava u sredwoj {koli i, recimo, crtani junak Korto Malteze ravnopravno sa Kafkom - tvrdi Eremi}.

Film

“Magija isto~ne Srbije“
PRI JE DOR - Dru go ve ~e Smo tre etnolo{kog filma odr`ano je u ~etvrtak u prijedorskom Muzeju Kozare. Pri ka za na su dva fil ma auto ra iz Srbije i Republike Srpske. Qubiteqi ovog filmskog `anra mogli su da vide film “Molitva pod Miyorom“ rediteqa Aleksandra Bo`ovi}a, u pro du kci ji Ra dio-te le vi zi je Srbije i ostvarewe “Kosiba{o, ~uvaj le|a“, u re`iji i produkciji Marinka U~ura. Direktor Muzeja Kozare Milenko Radivojac najavio je zavr{etak ove ~etvorodnevne smotre za ve~eras (subota) i projekcije filmova “Opa cupa cupana“ rediteqa Vlatka Vorkapi}a u produkciji Hrvatske radio-televizije i “Magija isto~ne Srbije“ rediteqa Rade Popovi}a, u produkciji RTS-a. On je dodao i da }e drugi dio filmova prikazanih na 18. me|unarodnom festivalu etnolo{kog filma u Beogradu Prijedor~ani mo}i da vide u lapidarujumu Muzeja Kozare na qeto, kada }e biti organizovane projekcije na otvorenom. S. T.

Smotra etnolo{kog filma u Prijedoru

"Ekerman" pred ~itaocima
BAWA LUKA - Kwiga eseja “@urka kod Ekermana“, bawolu~kog autora Ranka Pavlovi}a, promovisana je u ~etvrtak u vije}nici Banskog dvora Kul tur nog cen tra. O kwizi i piscu govorili su Valentina Mileki}, Radomir D. Mitri}, Tawa Stupar-Trifunovi}, kao i sam autor. - Ova zbirka eseja spoj je modernog i tradicije, i nudi mogu}nost vi{e razli~itih tuma~ewa, sa svakim novim ~itawem, jer je tematika eseja zaista raznovrsna - kazala je o zbirci asistent na bawolu~kom Filolo{kom fakultetu Valentina Mileki}. Ranko Pavlovi} pi{e poeziju, prozu i dramske tekstove, za odrasle i za djecu. Bavi se kwi`evnom kritikom i esejistikom. Do sada je objavio deset zbirki pjesama, trinaest zbirki pripovjedaka, tri romana, zbirku eseja i deset radio drama za odrasle, zatim dvanaest zbirki pri~a za djecu, jedan roman za mlade, desetak tekstova za dje~ija pozori{ta i petnaestak radio igara za djecu. M. H.

Promocija u Banskom dvoru

Patinson kao Kobejn
LOS AN\ELES - Legendarnog frontmena Nirvane glumi}e zvezda serijala “Sumrak“, pi{e “San”, a prenosi Mondo. Udovica Kortni Lav povezala se sa re di teqem “Bo ri la ~kog klu ba“ Dej vi dom Fin ~e rom, ko ji bi tre ba lo da snimi dugo o~ekivani biografski film o Kurtu Kobej nu. Kortni }e bi ti producent filma koji }e sni mi ti “Ju ni ver zal“, a voqela bi da wu igra Skarlet Johanson.

28 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 29

Razbibriga
Od tra~a do istine

Poslije specijalisti~kog pregleda, pacijent pita qekara: - Doktore! Jeste li sigurni da ste mi dali lijek protiv upale plu}a?! - Za{to pitate? Zar sumwate u moje qekarske sposobnosti? - Pa, ipak se zna dogoditi da qekar propi{e

lijek protiv upale plu}a, a ~ovjek umre od upale mjehura! - sumwi~avo govori pacijent. - Budite bez brige! Kad vam ja prepi{em lijek protiv upale plu}a, vi }ete i umrijeti od upale plu}a! – ka`e qekar.

Do{ao poznati tajkun u crkvu da se ispovjedi kod mjesnog sve{tenika: - Vele~asni, da budem sasvim is-

kren, sve {to sam u `ivotu stekao to sam ukrao. Jedino {to sam pla}ao to su bile diplome i prostitutke ....

[eta momak sa svojom novom djevojkom parkom, pa je upita : - Draga, jesi li do sada ve} hodala s nekim momkom ... ?

- Taman posla... ti si mi prvi s kojim hodam ! Svi prije tebe su imali auto...

Stoja tjera po svome
Folk pjeva~ica Stoja Novakovi} nastavila je da obla~i mini}e uprkos tome {to joj je prvi ~ovjek “Granda“ Sa{a Popovi} zabranio da se u takvom izdawu pojavquje na televiziji. Ona je prilikom gostovawa u emisiji “Petkom u dva“ na TV Pink sve vrijeme povla~ila plavu haqinicu prema koqenima, a kad su joj grudi poletjele napoqe, onda i prema ramenima. Mada joj je Sa{a Popovi}, po{to je prelomio da je vrati u “Grand“, strogo zabranio da se ubudu}e pojavquje u kratkim sukwama, Stoja i daqe tjera po svome. U Pinkovom studiju s wom su gostovale Marta Savi} i Mia Borisavqevi}, koje su se slatko ismijale gledaju}i je kako na podijumu muku mu~i da pokrije pozadinu i zaustavi svoje poprsje da ne sklizne preko dekoltea. Pjevala je “Do gole ko`e“, pa je ovakav wen imix odslikao pjesmu ba{ kako treba. Mnogim mu{karcima sve to bilo je veoma simpati~no, ali je sasvim izvjesno da jednom nikako nije. Kako }e Sa{a Popovi} presuditi, tek }e da se vidi, ali ako se uzme u obzir ~iwenica da se Stoja oglu{ila o wegovu naredbu, nema sumwe da }e dobro razmisliti o tome da li za wu i daqe ima mjesta u “Grandu“. Rolat od mesa sa gqivama, u ovom slu~aju sa {ampiwonima je izda{an, a uz to ako dodate krompira i ostalog povr}a po izboru, dobi}ete veoma kvalitetan obrok za ru~ak. Ina~e, raznolikost sastojaka i filova svrstava mesne rolade u sami vrh kreativne kuhiwe, a posebnu tehniku mije{awa namirnica i rolawa razvili su Francuzi i Italijani.

Sastojci
(za 4 osobe) 800 g 1 do 2 mqevenog mesa jaja mqevena crvena paprika so biber ~en bijelog luka

Priprema
1. Od mqevenog mesa, jedno do dvoje jaja, crvene paprike, soli, bibera, sitno nasjeckanog bijelog luka i ~etiri ka{ike prezle napravite kompaktnu smjesu koju stavite 30 minuta u fri`ider. 2. Na malo maslinovog uqa prodinstajte sitno sjeckani crni luk i na kolutove isjeckan praziluk. Kad to sve lagano splasne dodajte sitno nasjeckanu mrkvu i {ampiwone i nasjeckan bijeli luk. Posolite, pobiberite, zalijte vinom i neka se sve to dinsta otprilike petnaestak minuta dok sva teku}ina ne ispari. 3. Meso za rolat rukom utapkajte na alu foliju, s tim da pazite da ne bude pretanko jer }e se rolat raspasti. Rasporedite smjesu od gqiva i mrkve. Zamotajte rolat i stavite ga u vatrostalnu posudu. Sa strane stavite krompir izrezan na kri{ke, luk, papriku, posolite i pobiberite, za~inite sa uqem i malo vode (ne previ{e da voda ne bi do{la do rolata). 4. Pecite na 200 stepeni Celzijusovih oko 60 minuta. U toku pe~ewa krompire par puta promije{ajte, a rolat nakon 40 minuta pe~ewa oslobodite od folije da se cijeli lijepo zape~e.

Cijene u KM
meso jaja paprika so, biber luk {ampiwoni mrkva praziluk vino prezla 8,5 0,4 0,2 0,2 0,3 1,5 0,3 0,3 0,6 0,3

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4)
Izlaz iz problema le`i u radu i li~nim nastojawima. Kad boqe razmislite, do svega dolazite sopstvenim zalagawem. Puni optimizma gledate i na svoj emotivni `ivot. Ni on nije tako crn kao {to ste u prvi mah mislili. [ansa da ispravite gre{ke jo{ uvijek postoji.

Vaga
(24.9 - 23.10)
Ne poku{avajte da dobro raspolo`ewe podijelite sa Blizancem, po{to je on u haosu. Ima toliko qudi koji mogu da zadovoqe va{u potrebu za komunikacijom, pa se okrenite wima. U`ivajte u dru`ewu, u zagrqaju voqene osobe, u provodu, u trenucima koji su neponovqivi.

1

Fil za rolat: 250 g 2 1 1 2 1 {ampiwona mawe mrkve praziluk glavica crnog luka ~ena bijelog luka ~a{a bijelog vina prezla

Bik

[korpija
(24.10 - 22.11)
Nesigurnost i preosjetqivost kompenzujete radom. Rezultati }e uticati na ja~awe svijesti o sebi i sopstvenim vrijednostima. Imate osje}aj kao da niko osim vas ne uo~ava va{e radne i druge kvalitete. Utisak je subjektivan, a vi nestrpqivi. Napredak je neminovan.

Rolat od mesa sa gqivama

Poslu`ivawe
Rolat mo`ete poslu`iti uz kuvani ili pe~eni krompir, a uz jelo }e prijati i neko od vina.

12,6

CIJENA RU^KA

(21.4 - 20.5)
Razmi{qate o qubavi i umjetnosti. Ukoliko se bavite kreativnim stvarima, pa{}e vam na pamet idealno rje{ewe. Iako partner ~ini sve da vas destabilizuje, budite sigurni u wegovu qubav i `equ da vas dr`i u neizvjesnosti. Okrenite se poslu i pravilnoj ishrani.

Blizanci
(21.5 - 21.6)
Qubav je u drugom planu pred poslovnim obavezama koje ne mogu da ~ekaju. U fazi ste ure|ivawa poslovnih kontakata, spremni na saradwu. Po{to je tolerancija poja~ana, prijatno se osje}ate na svakom mjestu. Na|ite malo vremena i za ~itawe neke dobre kwige, kao i za rekreaciju.

Strijelac
(23.11 - 21.12)
[ansa da poboq{ate materijalni polo`aj postoji, pod uslovom da pametno unov~ite svoje vrijednosti. Ukoliko niste u stawu da to u~inite, na|ite dobrog menaxera. Potisnuto nezadovoqstvo mo`e dovesti do bolesti. Ukoliko ga usmjerite na posao, bi}ete zdraviji, ali i bogatiji.

Briga za dijete je jedan od zadataka svake mame, ali postoje metode pomo}u kojih mogu sebi pomo}i da se oslobode pretjerane zabrinutosti oko zdravqa i dobrobiti djece
temperaturu odmah povezujete sa ne izqe~i vom bo le{ }u. Prije stvarawa bilo kakvih zakqu~a ka, kon ta kti raj te stru~waka. 3. Budite realni - Po~nite razlikovati prestravqeno razmi{qawe od mjerqivih ~iwenica. Pitajte se - “Je li istina to {to govorim?” i na taj na~in }ete osvijestiti trenutak u kojem preuveli~avate. 4. Uzmite odmor - Prona|ite neki tihi i mirni kutak u ku}i te sjednite na pet minuta kako biste se smirili i odmorili. Fokusirajte se na svo je di sawe i po ku {aj te smiriti zbrkane misli. Shvati}ete da mo`ete preusmjeriti svoje misli i smiriti se bez i~ije pomo}i. 5. Napravite listu - Ukoliko primijetite da gubite `ivce, mo`da ste se koncentrisali samo na jedan negativni element, a ne obra}ate pa`wu na niz po zi ti vnih

Mamine brige i strahovi
znakova oporavka i zdravqa. Napi{ite na papir pet znakova koji govore o tome da je va{e dijete sve u svemu zdravo, kao {to je na primjer ima dobar apetit, temperatura mu pada u zadwih dva sata, ima energije ili dobro spava. 6. Budite spremni - Ukoliko va{e dijete treba pomo} qekara, raspitajte se ta~no kakvim }e testirawima biti podvrgnuto i kakvoj vrsti lije~ewa. Time }ete smiriti svoje misli i unaprijed se pripremiti na sve {to }e se doga|ati. Nepoznato je uvijek stra{nije od stvarnog stawa stvari. 7. Fokusirajte se na poznato - Jedan od na~ina da se smirite je da se koncentri{ete na to da djetetu obezbije di te udo bnost ko ja mu je po tre bna. Uko li ko }e te se igrati i okru`iti poznatim stvarima dok ~ekate pregled, oboje }ete biti mirniji i osje}ati ve}u sigurnost.

Rak
(22.6 - 21.7)
Znate {ta ho}ete i polako idete ka ciqu. Ne odustajete. @eqa za perfekcijom je izra`ena, pa okolinu gwavite detaqima. Kad bi se pojavio neko nov ko bi uspio da vas izbaci iz ravnote`e? Za sada se morate pomiriti sa postoje}im izborom. Dosadilo vam je pretvarawe.

Jarac
(22.12 - 20.1)
Razmi{qate da odustanete od posla iako ste na pola puta do uspjeha. Kao da niste Jarac. Ne{to vas blokira i spre~ava da slobodno radite. Ne znate kako da reagujete. Da li re}i i posva|ati se, ili }utati i trpjeti? Vi se odlu~ujete za }utawe. Razlikujte bitno od nebitnog.

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

Sudoku

Ka da di je te za ka{qe, pre vi {e za bri nu ta ma ma odmah }e posumwati da je posrijedi grip ili prehlada ili ~ak ne {to ozbiqni je. Lagana zabrinutost ubrzo mo`e prerasti u veliki strah. Kako su djeca vrlo osjetqiva na raspolo`ewe mame, ako je ona nervozna i nemirna, svoje }e osje}aje prenijeti i na dijete, pi{e portal “Klinfo“, koji donosi nekoliko metoda pomo}u kojih mo`ete kontrolisati strahove koji dolaze s ulogom primarne brige za dijete. 1. Razgovarajte sa svojim pedijatrom - Va`no je naoru`a ti se in for ma ci ja ma. Umjesto da energiju tro{ite na brigu oko toga {ta se doga|a sa djetetom, nazovite pedi ja tra i pre pri ~aj te mu simptome. Qekar }e znati najboqe procijeniti je li vrijeme za posjetu ordinaciji

ili se ra di o bezazlenim simptomima. U redu je da pitate i zatra`ite dodatne informacije, ali iz bje ga vaj te ih tra`iti na internetu. Ukoliko ste ve} upla{eni pa po~ne te da pro vje ra va te simptome na internetu, najvjerovatnije }ete prona}i ne{to {to }e samo potvrditi va{e strahove. Radije pri~ajte sa qekarom.

Lav
(22.7 - 22.8)
Pred sebe ste postavili velike zadatke, tako da }ete sve ~initi da ih i ispunite. Prija vam nezavisnost u stvarala~kom radu. U svom ste elementu, zadovoqni, sa `eqom da to stawe prenesete i na voqeno bi}e. Preporu~uje se ~e{}i boravak na svje`em vazduhu.

Vodolija
(21.1 - 19.2)
Bi}ete u situaciji da se pona{ate krajwe iracionalno. [ta da se radi? Treba istrajati i biti uporan u rje{ewu trenutnog problema. Samo ukoliko ga iskorijenite, mo`ete biti mirni. Preosjetqivi ste, ~esto mijewate raspolo`ewe. Poka`ite da niste slabi}.

VA@NO je naoru`ati se informacijama
2. Ostanite u sada{wem trenutku - Osim ako nemate kristalnu kuglu i znate se wome slu`iti, ne mo`ete vidjeti {ta }e se dogoditi, pa nemojte ni poku{avati. Kad po~nete da razmi{qate {ta bi se sve moglo dogoditi, doga |a se da ma lo po vi {e nu

Djevica
(23.8 - 23.9)
Puno se nervirate zbog poslova koji kasne i dokumenata koji se ili gube ili su pogre{no potpisani. Problem poku{ajte da odlo`ite za povoqniji momenat. U dru`ewima je spas, ali i u bavqewu omiqenim hobijem. Gledajte na `ivot sa vedrije strane.

Ribe
(20.2 - 20.3)
Po{to svemu za {ta postoji realan odgovor nalazite manu, okrenite se iracionalnim stvarima. Lutawe po hiperprostoru za Ribe je idealno rje{ewe, pod uslovom da u wemu ne ostanu. Trudite se da sa~uvate tlo pod nogama i budete realni. Uspjeh je u duhovnim vrijednostima.

RJE[EWE: RAZMJENA, GLAD, ALEA, VLAST, LU, TANKER, V, IP[, A, ISPOVJEDNIK, RITI, PRETRAGA, KN, MASTRIHT, J, ADRA, KANITI, O, KORELATIV, DOVIJATI, A, OPIC, RISAN, LIJANI, ETI, OLE, EON, L], VO]ARNICA, OTELO, KOST.

30 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

VARVARSTVO U IME HRISTOVO Vatikanska kanxa (Sveta du`nost – spasavawe Austrougarske )

(13)

DRAGOQUB @IVOJINOVI], DEJAN LU^I]

Jugoslavija za Vatikan izgledala kao utopija
rodnosti“ tvrdilo se da Vatikan ima razloga da raspravqa o nacionalnom na~elu, koje ima “poseban (specialissima) zna~aj, s obzirom na primetne sklonosti da se sve odlu~uje i re{ava na temequ takozvanog na~ela narodnosti“. Analizom istorijskih, etni~kih, geografskih, jezi~kih, verskih i drugih ~inilaca, u ~lanku se ukazivalo da se aspiracije mogu ostvariti samo onda kad zadovoqavaju sve zainteresovane. Ipak se prilikom dono{ewa kona~ne odluke mora voditi ra~una da one uvek budu “u granicama pravednog i mogu}eg“. List je upozorio da }e mnogi koji se pozivaju na na~elo narodnosti videti u wemu napad na svoje teorije. U ~lanku nisu izneti nikakvi novi pogledi ni argumenti, a wegov sadr`aj zasnivao se na stanovi{tu formulisanom pre nekoliko godina. Sadr`aj ~lanka bio je uperen protiv svih onih koji su se zalagali za doslovnu primenu na~ela narodnosti u Monarhiji. U prole}e 1918. godine borbu protiv radikalne primene na~ela preuzela je jezuitska “La Civilta Cattolica“. U vi{e napisa ~asopis je izneo zanimqiva zapa`awa o tom pitawu i ukazao na razli~itost pogleda, ali se odlu~no suprotstavio naci ona li zmu kao sna zi u me |u na ro dnim odnosima. gu}nost wenog stvarawa i postojawa“. Stav Gasparija bio je potpuno odre|en i nedvosmislen, a potvr|ivao je nameru Kurije da u~ini sve da se Monarhija o~uva.

Analizom istorijskih, etni~kih, geografskih, jezi~kih i vjerskih ~inilaca vladalo mi{qewe da se aspiracije mogu ostvariti samo onda kad zadovoqavaju sve zainteresovane. Upozorewe da }e mnogi koji se pozivaju na na~elo narodnosti vidjeti u wemu napad na svoje teorije Za Srbe su postojale tvrdwe da pripadaju isto~noj kulturi, iako nisu toliko skloni misticizmu kao Rusi. Po{to carska Rusija vi{e ne postoji, vladalo je mi{qewe, da ne}e biti u stawu da pomogne Srbiji

Kad je, u februaru 1918. godine, srpska vlada objavila tekst Konkordata, zakqu~enog 1914. godine, u~iwen je korak napred ka zao{travawu versko-politi~kog sukoba sa Vatikanom. Wegovo objavqivawe trebalo je da potvrdi prava koja su u`ivali katolici u Srbiji i pridobije one neodlu~ne da stanu na stranu ujediwewa. Poseban utisak na~inilo je pismo Merija del Vala kao deo Konkordata kojim se dozvoqavala upotreba glagoqice i staroslovenskog jezika u crkvama u Srbiji. Tekst je izazvao nevericu i me|u prijateqima ujediwewa. Seton-Vatson je izrazio ~u|ewe zbog toga i posumwao da je to delo zagri`enih protestanata. Smatrao je nedopustivim izazivawe katolika “ta kvim is krivqavawem“, uve ren da je dodatak bio izmi{qen od strane srpske vlade. U Kuriji su se uzdr`ali da iznesu mi{qewe o sadr`aju Konkordata, uvereni da }e wegovo objavqivawe u javnosti poja~ati nevericu i zbuniti dobronamerne qude {irom Evrope.

Isto~na kultura Srba
Uprkos neuspehu svojih napora, Gaspari nije promenio stav ni kasnije. Promenio je samo razloge koje je navodio protiv stvarawa jugoslovenske dr`ave. On je u julu 1918. godine tvrdio da su kulturni nivo, verske razlike i ekonomski razvitak takve prirode, da Hrvati i Slovenci ne}e biti u stawu da u toj dr`avi ostvare `eqeni napredak. Mnogo vi{e se moglo posti}i davawem autonomije u okviru Monarhije. Po re~ima Salisa, u Vatikanu se “veruje srpskoj dinastiji i tvorcima Krfskog pakta isto onoliko koliko i Kvirinalu. Ovakvo upore|ewe izme|u srpske i italijanske vlade nije bilo ni realno ni prihvatqivo; bilo je suvi{e improvizovano. Kurija je tokom rata ostvarila zavidan stepen saradwe sa italijanskom vladom i, pored ostalog, pru`ila podr{ku wenim teritorijalnim pretenzijama. Jo{ potpuniji izraz nezadovoqstva Kurije i protivqewa stvarawu jugoslovenske dr`ave sre}e se u Salisovom izve{taju o radu misije u Vatikanu. On je tvrdio da je Gaspari u vi{e navrata izrazio mi{qewe da je “Jugoslavija, kakvu su predlagali Englezi i Francuzi, Sv. stolici izgleda kao te{ko ostvarqiva utopija. Kao takva mogla je, bar za neko vreme, osigurati dominaciju polucivilizovane Srbije nad naprednijim katoli~kim zemqama“. Pored toga, Jugoslavije je mogla da “osigura uspeh revolucionarnog pokreta uz podr{ku francuskog i italijanskog antiklerikalizma“… …Zanimqivo mi{qewe o polo`aju i budu}nosti Slovena u Monarhiji izneo je, u predve~erje Rimskog kongresa, general jezuitskog reda Vladimir Ledokovski. Po{to se o{trim re~ima osvrnuo na politiku carske Rusije, koju je opisao kao “grobqe za crkvu“, Ledokovski je izrazio uverewe da }e polo`aj Slovena u Monarhiji u budu}nosti biti boqi nego do tada, a Saveznici ne}e biti u prilici da im pru`aju pomo}. Za Srbe je tvrdio da pripadaju isto~noj kulturi, iako nisu toliko skloni misticizmu kao Rusi. Po{to carska Rusija vi{e ne postoji, to ne}e biti u stawu da pru`a Srbiji pomo}… ( Nastavi}e se )

Na~elo narodnosti
Pored politi~kih i diplomatskih istupawa protiv rasturawa Monarhije i ujediwewa, u Kuriji su odlu~ili da razjasne stav prema na~elu narodnosti i wegovoj primeni u Evropi. Stanovi{ta o tome izneta su jo{ tokom prvih godina rata, ali ih je u svetlosti novih zbivawa trebalo razjasniti do kraja. U jesen 1917. godine pojavili su se napisi o tome, da bi, u prole}e naredne godine, sa zao{travawem unutra{we krize u Monarhiji, wihov broj naglo porastao. U ~lanku “Aspiracije naroda i na~elo na-

UKOLIKO BI AUSTRIJA nestala, niko ne bi zaustavio prodor Wema~ke na jug Evrope
Osnovni ciq koji je Kurija imala u vidu tvrdili su i daqe u Vatikanu - bila je dobrobit Evrope i wene civilizacije. To je zahtevalo o~u vawe sna `ne Aus tri je, ko ja bi predstavqala protivte`u Nema~koj. Ukoliko bi Austrija nestala, ne bi bilo sile koja bi mogla zaustaviti prodor Nema~ke na jug Evrope. Kardinal je tvrdio da }e se Austrija u bliskoj budu}nosti odvojiti od Nema~ke. Pokazao je primetno nepoverewe prema zahtevima pojedinih evropskih naroda da stvore svoje nezavisne dr`ave, navode}i kao razlog pretwu koju je za wih predstavqala Nema~ka. Kardinal nije verovao u wihovu snagu i korisnost u borbi sa Nema~kom. Izrazio je uverewe da “savez malih, slabih dr`ava nije u tome mogao ni{ta pomo}i“, po{to }e ubrzo pasti pod uticaj Nema~ke. [to se ti~e jugoslovenske dr`ave, pisao je Salis, “Gaspari nije imao uop{te bilo kakvu veru u mo-

Interesi
Tokom 20. vijeka o doga|ajima na jugoslovenskim prostorima postojala su i razli~ita mi{qewa i stavovi. Kroz te stavove do{lo se i do novih saznawa o dr`awu Vatikana i li~nosti koje su bile na wegovom vrhu, a koji se odnose na Jugoslaviju i wene narode. Vatikanska kanxa (prvi dio kwige) je opomena da papstvo ne treba potcjewivati. To je imperija koja ostvaruje svoje interese pod pla{tom qubavi i u ime Hristovo.

10. april 1919. godine

10. april 1941. godine

11. april 1713. godine

Ubijen vo|a Sapata
1919 - U vojnoj zasjedi ubijen meksi~ki seqa~ki vo|a Emilijano Sapata, koji je od 1910. stvarao burnu istoriju Meksi~ke revolucije. Borio se protiv diktatora Hosea Dijasa, kasnije protiv predsjednika Venustijana Karanse. Objavio je 1911. “Aqaski program“, kojim je zemqa data seqacima akt koji je sna`no odjeknuo u Meksiku i zemqama Latinske Amerike. Karansa je uz podr{ku SAD razbio revolucionarne snage i organizovao klopku, u kojoj je Sapata izre{etan mecima.

Progla{ena usta{ka NDH
1941 - Pod za{titom wema~kih okupatora u Zagrebu u Drugom svjetskom ratu progla{ena usta{ka marionetska tvorevina “Nezavisna Dr`ava Hrvatska“ fa{isti~kog teroriste Ante Paveli}a. Usta{e su odmah po~ele teror nad Srbima, Jevrejima i Romima. Do jeseni 1941. u Srbiju je protjerano oko 200.000 Srba. Pravoslavni Srbi su s blagoslovom Vatikana i rimokatoli~ke crkve u Hrvatskoj prisilno prekr{tavani, a najdrasti~niji oblik terora nad Srbima, Jevrejima i Romima bili su masovni pokoqi. Samo u Jasenovcu je usmr}eno 700.000 qudi.

Potpisan mir u Utrehtu
1713 - Potpisan je Utrehtski mir izme|u Britanije, Portugalije, Pruske, Sardinske kraqevine (Pijemont), Francuske, Holandije i [panije, kojim je okon~an rat za {pansko nasqe|e. [panija je primorana da Britaniji ustupi Gibraltar, Austriji dana{wu Belgiju, Milano i ju`nu Italiju (Napuqsko kraqevstvo), a Pijemontu sredozemno ostrvo Sardiniju. Na presto [panije dovedena je nova vladarska porodica Burbona (francuskog porijekla), koja {panskim kraqevstvom vlada i danas.

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 31

REPUBLIKA SRPSKA VLADA MINISTARSTVO INDUSTRIJE, ENERGETIKE I RUDARSTVA
Trg Republike Srpske 1, Bawa Luka, tel:051/339-581, faks:051/339-651; e-mail: mier@mier.vladars.net
Na osnovu ~lana 82. Zakona o republi~koj upravi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 118/08), ~lana 12. stav 3. Zakona o izvr{ewu buyeta Republike Srpske za 2010. godinu (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, broj 115/09) i Rje{ewa Ministarstva industrije, energetike i rudarstva o utvr|ivawu uslova i kriterija za dodjelu sredstava po osnovu sufinansirawa podsticaja izvoza broj: 05.05/312161/10 od 8.4.2010. godine, Ministar industrije, energetike i rudarstva, raspisuje

JAVNI POZIV
za dodjelu sredstava po osnovu sufinansirawa podsticaja izvoza
I Predmet Predmet javnog poziva je dodjela nov~anih sredstava privrednim subjektima, planiranih i raspolo`ivih u buyetu Ministarstva industrije, energetike i rudarstva za 2010. godinu na kontu teku}i grantovi, stavka 614400 - Sufinansirawe podsticaja izvoza. Ukupan iznos sredstava za dodjelu po javnom pozivu zavisi}e od iznosa raspolo`ivih sredstava. Dodjela sredstava izvr{i}e se na osnovu rang liste privrednih subjekata – podnosioca prijava, sa~iwene u skladu sa uslovima i kriterijima za dodjelu sredstava i rje{ewa ministra, a po dinamici stavqawa sredstava ministarstvu na raspolagawe. II Namjena Sredstva koja se dodjequju namijewena su za sufinansirawe podsticaja izvoza. III Uslovi Privredni subjekat se mo`e prijaviti pod sqede}im uslovima: - da ima sjedi{te na teritoriji Republike Srpske; - da se bavi proizvodwom ili proizvodnouslu`nom djelatno{}u za potrebe izvoza, a za privredne subjekte iz oblasti drvoprerade i proizvodwom proizvoda vi{e faze prerade; - da je opravdao utro{ak sredstava podsticaja izvoza dobijen po javnom pozivu prethodnih godina; - da nije korisnik nov~anih podsticaja za razvoj poqoprivrede i sela; - da nema dospjelih neizmirenih poreskih obaveza i obaveza po osnovu neispla}enih neto plata i drugih primawa; - da po{tuje propise iz oblasti radnih odnosa, zapo{qavawa i za{tite na radu; - da ima u~e{}e prihoda od prodaje proizvoda i usluga na ino tr`i{tu u ukupnom prihodu za 2009. godinu od najmawe 15%, a da ostvareni prihod od prodaje proizvoda i usluga na ino tr`i{tu u navedenom periodu bude najmawe 100.000 KM. Za privredne subjekte koji imaju u~e{}e prihoda od prodaje proizvoda i usluga na ino tr`i{tu u ukupnom prihodu mawe od 15%, potrebno je da ispuwavaju uslov da imaju prihod od prodaje proizvoda i usluga na ino tr`i{tu za 2009. godinu preko 500.000,00 KM. Komisija ne}e razmatrati prijave koje ne ispuwavaju naprijed navedene uslove. IV Kriteriji Kriteriji po kojima }e se rangirati privredni subjekti – podnosioci prijava za dodjelu sredstava su: 1. Ostvareni prihod od prodaje proizvoda i usluga na ino tr`i{tu u odnosu na prihod od prodaje proizvoda i usluga, za period 1.1.2009. do 31.12.2009. godine; 2. Ostvareni prihod od prodaje proizvoda i usluga na ino tr`i{tu u apsolutnom iznosu za period 1.1.2009. do 31.12.2009. godine; 3. Ostvarewe prihoda od prodaje proizvoda i usluga na ino tr`i{tu (u %) za period 1.1.2009. do 31.12.2009. godine u odnosu na isti period prethodne godine; 4. Broj zaposlenih radnika, a na osnovu evidencije prijavqenih radnika u Fondu PIO sa stawem na dan 31.12.2009. godine; 5. Zadr`avawe, pove}awe ili smawewe broja zaposlenih radnika sa stawem na dan 31.12.2009. godine u odnosu na stawe 31.12.2008. godine; 6. Posjedovawe jednog od me|unarodnih certifikata (ISO 9001:2000, HACCP, CE znak); 7. Privredni subjekti ~ije je sjedi{te na teritoriji nerazvijenih i izrazito nerazvijenih op{tina ; 8. O~ekivani efekti dostavqenog programa, za teku}u godinu i dugoro~no, sa stanovi{ta vrijednosti zakqu~enih ugovora o izvozu, o~ekivanog pove}awa izvoza, zadr`avawa i pove}awa broja zaposlenih i sl. V Potrebni dokumenti Privredni subjekat dostavqa sqede}u dokumentaciju: - prijava na javni poziv na propisanom obrascu koji se nalazi na veb stranici Vlade Republike Srpske – Ministarstva industrije, energetike i rudarstva www.vladars.net; - ovjerena fotokopija izvoda o upisu u sudski registar; - ovjerena fotokopija bilansa uspjeha i bilansa stawa po zavr{nom ra~unu za 2008. i 2009. godinu; - uvjerewe Poreske uprave o izmirenim poreskim obavezama sa stawem 31.12.2009. godine; - uvjerewe Uprave za indirektno oporezivawe da nema dospjelih neizmirenih obaveza po osnovu poreza na dodatnu vrijednost (PDV-e) ne starije od trideset dana od dana raspisivawa javnog poziva za dodjelu sredstava; - potvrda Uprave za indirektno oporezivawe, Sektor za informacione tehnologije Bawa Luka, ul. Bana Lazarevi}a bb, o vrijednosti ukupno ostvarenog izvoza privrednog subjekta po vrsti proizvoda, odnosno tarifnim oznakama, za period 1.1.2009. do 31.12.2009. godine ili drugi odgovaraju}i va`e}i dokument za isti period u slu~aju izvoznih usluga, a privredni subjekat koji ostvaruje izvoz preko posrednika du`an je dostaviti ovjerenu fotokopiju izvoznih carinskih deklaracija i ostalu prate}u dokumentaciju kao dokaz da je isti ostvario navedeni izvoz; - potvrda Fonda PIO o prijavqenim zaposlenim radnicima sa stawem na dan 31.12.2008. godine i 31.12.2009. godine; - izjava odgovornog lica privrednog subjekta, ovjerena od nadle`nog op{tinskog organa ili notara, da subjekt po{tuje propise iz oblasti radnih odnosa, zapo{qavawa i za{tite na radu; - program kori{tewa sredstava, koji izme|u ostalog treba da sadr`i: plan kori{tewa sredstava sa namjenom kori{}ewa u ciqu pove}awa izvoza, dinamika kori{}ewa sredstava, vrijednost zakqu~enih ugovora o izvozu (sa prilo`enim ugovorima), o~ekivano pove}awe izvoza i broja zaposlenih u teku}oj godini i dugoro~no i ostale efekte kori{tewa sredstava. Ukoliko privredni subjekt posjeduje jedan od me|unarodnih certifikata ( ISO 9001:2000, HACCP, CE znak ) potrebno dostaviti kao dokaz fotokopiju istog. VI Razmatrawe prijava Prijave privrednih subjekata za dodjelu sredstava iz ta~ke I razmatra}e i bodovati Komisija za provo|ewe postupka dodjele sredstava, u skladu sa uslovima i kriterijima utvr|enim od strane Ministarstva industrije, energetike i rudarstva. Komisija mo`e, ovisno o ukupnom iznosu sredstava za dodjelu i broja prijavqenih privrednih subjekata, ograni~iti broj korisnika sredstava. Na osnovu prijedloga Komisije, Ministar industrije, energetike i rudarstva }e donijeti rje{ewe o dodjeli sredstava. VII Obaveze Privredni subjekat koji bude korisnik sredstava }e sa ministarstvom zakqu~iti Ugovor o me|usobnim pravima i obavezama. Svaki korisnik sredstava je du`an dostaviti ministarstvu Izvje{taj o namjenskom tro{ewu sredstava i efektima istih u roku koji }e biti definisan Ugovorom. U slu~aju nenamjenskog tro{ewa sredstava, korisnik je du`an vratiti pomenuta sredstva davaocu. Kao instrument obezbje|ewa povrata sredstava u slu~aju neispuwewa ugovorenih obaveza, privredni subjekat je obavezan prije zakqu~ewa ugovora ministarstvu dostaviti po jednu blanko potpisanu i ovjerenu mjenicu na svakih do 30.000,00 KM dobijenih sredstava. VIII Rokovi Javni poziv }e biti objavqen u dnevnom listu “Glas Srpske“ i na veb stranici Vlade Republike Srpske-Ministarstva industrije, energetike i rudarstva www.vladars.net i ostaje otvoren 30 dana od dana objavqivawa u listu “Glas Srpske“. Dodatne informacije mogu se dobiti na tel: 051/338-383 ili e.mail: s.vrhovac@mier.vladars.net. Prijave na poziv sa potrebnom dokumentacijom slati putem po{te na adresu: Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, Trg Republike Srpske 1, Bawa Luka sa naznakom: “Komisija za provo|ewe javnog poziva i dodjelu sredstava po osnovu sufinansirawa podsticaja izvoza – NE OTVARATI“. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati.

REPUBLIKA SRPSKA Osnovna {kola “Jova Jovanovi} Zmaj“ TREBIWE
Na osnovu ~lana 20. Zakona o javnim nabavkama (“Sl. gl. BiH“, br.49/2004.), ~lana 18. stav jedan Pravilnika o izvo|ewu izleta, ekskurzija i {kole u prirodi (“Sl. gl. RS”, br.67/2009.), godi{weg programa rada {kole za {k. 2009/2010. g. [kolski odbor O[ “Jova Jovanovi} Zmaj“ Trebiwe o b j a v q u j e

REPUBLIKA SRPSKA Osnovna {kola “Jova Jovanovi} Zmaj” TREBIWE Ugovorni organ-Direktor {kole poni{tava

OBAVJE[TEWE O JAVNOJ NABAVCI USLUGA ZA IZVO\EWE EKSKURZIJE I IZLETA
1. UGOVORNI ORGAN PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA Osnovna {kola “Jova Jovanovi} Zmaj“ Trebiwe Kontakt osoba, Milorad Stevovi}, direktor {kole Adresa: Oktobarska br.1. 89101 Trebiwe Identifikacioni broj 4401362150000 Telefon: 059-260-996, telefon/faks 059-260-996 2. VRSTA UGOVORA Usluge 3. PREDMET UGOVORA LOT 1. Ekskurzija u~enika osmog razreda (oko 160) u~enika na bazi ~etiri puna pansiona i jedan polupansion, na relaciji: Trebiwe-Kragujevac-Oplenac-Beograd-Sremski Karlovci-Novi Sad-Trebiwe. LOT 2. Jednodnevni izlet za u~enike od prvog do sedmog razreda, deveti razred, kao i odjeqewe sa posebnim potrebama. Prvi razred Petrov-Pavlov manastir, drugi razred manastir Du`i, tre}i razred manastir Dobri}evo, ~etvrti razred manastir Ostrog, peti razred manastir Ostrog, {esti razred manastir Zavala i Po~iteq, sedmi razred Tjenti{te, deveti razred Brana Gran~arevo i Odjeqewe sa posebnim potrebama PetrovPavlov manastir. 4. USLOVI U^E[]A U skladu sa tenderskom dokumentacijom. 5. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE Mo`e se dobiti u roku od tri dana od prijema zahtjeva za dobijawe, uz obavezan zahtjev za preuzimawe tenderske dokumentacije i uplatnicama sa sa naznakom “za otkup tenderske dokumentacije“ u iznosu od 30,00 KM (slovima:tridesetkonvertibilnih maraka) na ra~un posebnih namjena broj: 551-00100016050-88, vrsta prihoda 722-511, kod {kole 08141676. ROK PRIJEMA PONUDA 4.5.2010. do 10 ~asova. 7. OTVARAWE PONUDA 4.5.2010. godine u 12 ~asova u kancelariji direktora {kole. 8. DODATNE INFORMACIJE Uz ponude treba dostaviti dokumenta u skladu sa tenderskom dokumentacijom. U protivnom ponude se ne}e razmatrati. [kola zadr`ava pravo poni{tewa obavje{tewa o javnoj nabavci usluga: zbog neprihvatqive cijene i otkazivawa aran`mana, zbog smawewa broja u~enika (iz opravdanih razloga) koji su se prijavili za ekskurziju. Ponude sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu: Osnovna {kola “Jova Jovanovi} Zmaj“ Oktobarska br.1. 89101 Trebiwe, sa naznakom “PONUDA ZA IZVO\EWE (navesti LOT za koji se dostavqa ponuda)-NE OTVARAJ“

OBAVJE[TEWE
o javnoj nabavci usluga za izvo|ewe ekskurzija i izleta koje je objavqeno u “Glasu Srpske” od 25.2.2010. godine.
Direktor {kole

32 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE
Na osnovu ~lana 21. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni glasnik BiH“, br. 19/02, 35/03, 4/04, 17/04, 26/04, 37/04, 48/05, 2/06, 32/07 i 8/10), Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine, u ime Ureda za zakonodavstvo, raspisuje

OGLASI

Na osnovu ~lana 14. Zakona o unutra{wim poslovima (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 48/03), Nezavisni odbor raspisuje

JAVNI OGLAS
za popuwavawe radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Uredu za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine 1/01 Direktor 1/01 Direktor Opis poslova i radnih zadataka: obavqa poslove rukovodnog karaktera i odgovoran je za obavqawe poslova i zadataka koji su zakonom i drugim propisom utvr|eni kao zadaci Ureda; odgovoran je za sveukupno rukovo|ewe Uredom, naro~ito u pogledu racionalnog i zakonitog kori{}ewa finansijskih i materijalnih resursa dodijeqenih Uredu; podnosi Savjetu ministara godi{wi izvje{taj o aktivnostima Ureda i plan aktivnosti koji se utvr|uju za svaku narednu godinu; daje pravna mi{qewa o najslo`enijim pitawima koja se postavqaju iz nadle`nosti Ureda; raspore|uje zadatke prema sektorima, kao i neposredno na dr`avne slu`benike i ostale zaposlene u Uredu; donosi rje{ewa o godi{wem odmoru za dr`avne slu`benike i zaposlenike Ureda; zakqu~uje ugovor o radu sa zaposlenicima, te potpisuje sve akte iz nadle`nosti Ureda i za svoj rad odgovara Savjetu ministara. Posebni uslovi: VSS - zavr{en pravni fakultet, najmawe 10 godina profesionalnog iskustva od ~ega pet (5) godina u upravi, polo`en pravosudni ispit, dobro poznavawe pravnog sistema Bosne i Hercegovine, javne uprave i normativno pravnih poslova. Pripadaju}a osnovna neto plata: 2.745 KM Status: rukovode}i dr`avni slu`benik na polo`aju sekretara sa posebnim zadatkom. Broj izvr{ilaca: Za ogla{eno radno mjesto tra`i se jedan (1) izvr{ilac. Napomena za sve kandidate: - Pored posebnih uslova navedenih u javnom oglasu, kandidati moraju zadovoqavati i op{te uslove propisane ~lanom 22. Zakona o dr`avnoj slu`bi u institucijama Bosne i Hercegovine. - Pod radnim iskustvom podrazumijeva se radno iskustvo nakon ste~ene visoke {kolske spreme. - Za sprovo|ewe procedure po ovom javnom oglasu bi}e formirana jedna (1) Komisija za izbor. Potrebni dokumenti: - ovjerene kopije: fakultetske diplome (nostrifikovane diplome, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj drugoj dr`avi nakon 6.4.1992. godine); va`e}e li~ne karte; uvjerewa o polo`enom pravosudnom ispitu; potvrde ili uvjerewa kao dokaza o tra`enom profesionalnom iskustvu, i tra`enom iskustvu u upravi; popuwen obrazac Agencije za dr`avnu slu`bu koji se mo`e dobiti u prostorijama Agencije za dr`avnu slu`bu BiH ili na web stranici Agencije www.ads.gov.ba. Mole se kandidati da ne dostavqaju dokumentaciju koja nije tra`ena tekstom javnog oglasa jer se ista ne}e uzimati u razmatrawe. - Kandidati koji budu uspje{ni na pismenom dijelu stru~nog ispita obavezni su na usmeni dio stru~nog ispita (intervju) donijeti uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka (ne starije od tri mjeseca), koje se ne dostavqa zajedno s drugim dokumentima, u protivnom ne}e mo}i pristupiti istom. Iznimno, u slu~aju ako kandidat iz objektivnih razloga ne dostavi tra`eno uvjerewe na intervju, isto treba dostaviti najkasnije do momenta preuzimawa du`nosti, u suprotnom skida se sa liste uspje{nih kandidata. Javni oglas se sprovodi u skladu sa Odlukom o na~inu polagawa javnog i stru~nog ispita (“Slu`beni glasnik BiH“, broj 96/07). Sve tra`ene dokumente, osim uvjerewa o nevo|ewu krivi~nog postupka koje se dostavqa na intervjuu, treba dostaviti najkasnije do 26.4.2010. godine, putem po{tanske slu`be preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Bosne i Hercegovine “Javni oglas za popuwavawe radnog mjesta rukovode}eg dr`avnog slu`benika u Uredu za zakonodavstvo Bosne i Hercegovine“ 71 000 Sarajevo, Trg Bosne i Hercegovine 1 Nepotpune, neblagovremene i neuredne prijave, kao i kopije tra`ene dokumentacije koje nisu ovjerene ne}e se uzimati u razmatrawe. april 2010. g. Sarajevo DIREKTOR Neven Ak{amija

JAVNI KONKURS
za izbor direktora policije Republike Srpske

I OPIS POSLOVA I ZADATAKA - usmjerava, planira, upravqa i nadgleda sve aktivnosti policije, - rukovodi policijskim aktivnostima, organizuje, objediwuje i usmjerava rad policije, - donosi rje{ewa o zasnivawu, raspore|ivawu i prestanku radnog odnosa ovla{}enih slu`benih lica kojima on rukovodi, - donosi rje{ewe o raspore|ivawu i smjewivawu rukovodilaca osnovnih i unutra{wih organizacionih jedinica po liniji rada, - predla`e finansijski plan za potrebe policije i odgovara za sve finansijskomaterijalne resurse raspore|ene za potrebe policije, - ocjewuje osnovanost pravdawa sredstava prinude koji vr{e rukovodioci osnovnih organizacionih jedinica, - organizuje pripremawe programa rada, informacija, analiza, izvje{taja i drugih materijala iz djelokruga policije, - redovno izvje{tava ministra o preduzetim mjerama i aktivnostima policije. II USLOVI Pored op{tih uslova, propisanih ~lanom 7. stav 1. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske”, broj 41/03) i Zakonom o unutra{wim poslovima, kandidati trebaju ispuwavati i sqede}e posebne uslove: - VSS pravnog ili bezbjednosnog smjera i polo`en stru~ni ispit, - da ima najmawe osam godina iskustva u policiji, od ~ega najmawe pet godina kao rukovodni radnik policije (iskqu~uju}i period od 1. marta 1992. godine do 14. decembra 1995. godine) i da ima dokazanu sposobnost da rukovodi slo`enim operacijama (kao rukovodni radnik podrazumijeva se rukovodilac osnovne ili unutra{we organizacione jedinice do nivoa stanica javne bezbjednosti), - da nije ~lan politi~ke stranke, da se ne nalazi na bilo kojem polo`aju u politi~koj stranci na bilo kojem nivou, niti da ga je politi~ka stranka imenovala na neki polo`aj, - da kandidat nije ~lan izvr{nog ili zakonodavnog tijela na bilo kom nivou, - da protiv kandidata nije izre~ena pravosna`na presuda za krivi~no djelo zloupotrebe slu`benog polo`aja ili drugo krivi~no djelo sa umi{qajem, - da mu nije izricana disciplinska mjera za te`u povredu radne du`nosti, - da ispuwava uslove za certifikaciju. III SUKOB INTERESA Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa u institucijama na svim nivoima vlasti Bosne i Hercegovine. IV POTREBNA DOKUMENTA Uz prijavu na konkurs, sa adresom prebivali{ta i brojem telefona, kandidati su du`ni dostaviti i: 1. Ovjerenu kopiju diplome 2. Ovjerenu kopiju uvjerewa o polo`enom stru~nom ispitu 3. Biografiju sa podacima o kretawu u slu`bi 4. Ovjeren dokaz o radnom iskustvu 5. Ovjerenu kopiju li~ne karte 6. Uvjerewe da se o kandidatu ne vodi krivi~ni postupak 7. Uvjerewe o dr`avqanstvu, koje nije starije od {est mjeseci 8. Uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti, koje nije starije od {est mjeseci 9. Ovjerene izjave: a) o imovinskom stawu, b) da kandidat nije ~lan politi~ke stranke, v) da nije izricana disciplinska mjera za te`u povredu radne du`nosti, g) da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnim listovima. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Svi kandidati koji ispuwavaju uslove iz ovog konkursa bi}e pozvani na razgovor. Prijave sa potrebnom dokumentacijom dostaviti na adresu: Narodna skup{tina Republike Srpske, Vuka Karayi}a 2, Bawa Luka, sa naznakom “Nezavisni odbor za javni konkurs, ne otvarati”. Javni konkurs }e biti objavqen u dnevnim listovima “Glas Srpske“ i “Nezavisne novine“. Broj: 02/2-478-1/10 Bawa Luka, 8. april 2010. godine Nezavisni odbor

OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI Broj: 11 71 Ps 005892 04 Ps Bawa Luka, 29.1.2010. godine OSNOVNI SUD U BAWOJ LUCI, sudija Igor Dabi}, u pravnoj stvari tu`ioca Grad Bawaluka iz Bawa Luka, kojeg zastupa PRS – Sjedi{te zamjenika Bawaluka, protiv tu`enog Vindi Doo Bawa Luka iz Bawa Luka, ul. Mirka Kova~evi}a broj 14. Bawaluka, kojeg zastupa direktor Vukovi} Rajko iz Bawaluke, radi duga, v.s.p. 10.531,00, dana 29.1.2010. godine, donio je:

PRESUDU
zbog propu{tawa
Obavezuje se tu`eni Vindi Doo Bawaluka da tu`itequ Gradu Bawaluka na ime duga isplati iznos od 10.531,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom po~ev od dospije}a svakog pojedina~nog iznosa, pa do isplate, kao i da naknadi tro{kove postupka u iznosu od 292,50 KM, a sve u roku od 30 dana pod prijetwom prinudnog izvr{ewa. Obrazlo`ewe Tu`iteq je dana 30.08.2004. godine podnio tu`bu protiv tu`enog, radi duga. U tu`bi tu`iteq navodi da je sa tu`enim dana 05.03.2001. godine zakqu~io ugovor o zakupu poslovnog prostora u ul. \ure \akovi}a, broj 20. u Bawaluci, da tu`eni ni nakon opomena tu`iteqa nije vr{io uplatu duga za kori{tewe poslovnog prostora. Kao dokaz svojih tvrdwi tu`iteq je uz tu`bu prilo`io ugovor o zakupu poslovnih prostorija od 05.03.2001. godine, opomenu broj 05-374-SL/02 od 13.05.2002. godine, finansijsku karticu na dan 31.12.2001. godine. Dakle, kako tu`eni nije izmirio obaveze po ispostavqenim ra~unima a na osnovu predmetnog ugovora, to tu`iteq predla`e da sud makar i zbog pripu{tawa donese presudu kao u izreci. Sud je poku{ao dostaviti tu`bu na odgovor na adresu iz tu`be, a kasnije i na adresu koju je tu`ilac dostavio sudu a koja adresa je registrovana u sudu a to je ul. Mirka Kova~evi}a broj 14. ali kako je tu`eni odselio sa date adrese a novu adresu nije prijavio sudu, to je sud primjenom odredbi ~lana 348. stav 3. ZPP-a izvr{io dostavu tu`be objavqivawem oglasa u dnevnim novinama “Glas Srpske“ dana 09.09.2009. godine, i putem Oglasne table suda (OTS-a), dana 04.12.2009. godine. Kako tu`eni u zakonskom roku nije dostavio odgovor na tu`bu, a ista mu je dostavqena u smislu odredbi ~lana 348. stav 3. ZPP-a, sud je na osnovu navoda iz tu`be te prilo`enih dokaza utvrdio da je tu`beni zahtjev tu`iteqa osnovan, pa je u smislu odredbe ~lana 182. stav 1. ZPP-a rije{io kao u izreci. Odluku o tro{kovima postupka sud je donio primjenom odredbi ~lana 386. i ~lana 387. ZPP-a a koji tro{kovi se odnose na tro{kove objavqivawa Oglasa u “Glasu Srpske“ u iznosu od 292,50 KM, dok tro{kove takse na tu`bu i presudu sud nije odredio, obzirom da tu`iteq nije obveznik iste odnosno oslobo|en je od pla}awa iste. Pouka o pravnom lijeku: Protiv ove presude nije dozvoqena `alba, ali tu`eni mo`e podnijeti prijedlog za povrat u pre|a{we stawe u roku od 8 dana od dana kada je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tawe odnosno od dana kada je stranka za to saznala, a najkasnije u roku od 60 dana od dana propu{tawa. NAPOMENA: Dostavqawe presude se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa u “Glasu Srpske“ i putem OTS-a.

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 33

AD “DOBOJKA” DOBOJ
Na osnovu ~lana 68. Statuta AD “Dobojka” Doboj, Upravni odbor Dru{tva

OBAVJE[TEWE
SAZIVA
Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju Vlade RS, Arhitektonsko-gra|evinski fakultet Bawa Luka Privredna komora RS i Zavod za izgradwu a.d. Bawa Luka

XI redovnu Skup{tinu akcionara AD “Dobojka” Doboj za dan 11.5.2010. god. sa po~etkom u 13 ~asova u prostorijama Dru{tva u Doboju u ul. Nikole Pa{i}a 4, a u slu~aju ponavqawa za 11.5.2010. god. u 14 ~asova, sa istim dnevnim redom i na istom mjestu
Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine a) Izbor Verifikacione komisije b) Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine c) Izbor zapisni~ara i broja~a glasova d) Izbor Kandidacione komisije 2. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine akcionara 3. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Upravnog odbora Dru{tva za 2009. god. 4. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Nadzornog odbora Dru{tva za 2009. god. 5. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2009. god. 6. Razmatrawe i usvajawe finansijskog izvje{taja Dru{tva za 2009. god. 7. Razmatrawe i usvajawe Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti Dru{tva za 2009. god. sa mi{qewem Nadzornog odbora 8. Razmatrawe i usvajawe Poslovne politike Dru{tva za 2010. god. 9. Razmatrawe i usvajawe revizorskog izvje{taja za 2009. god.

organizuju VI nau~no-stru~ni skup me|unarodnog karaktera pod nazivom
“SAVREMENA TEORIJA I PRAKSA U GRADITEQSTVU“ Skup }e se odr`ati u ~etvrtak i petak 15. i 16. aprila 2010. godine, u Bawoj Luci, u velikoj sali Banskog dvora. Za ovaj Skup su odabrane 33 aktuelne teme iz {irokog domena graditeqstva i interesantne za sve u~esnike u realizaciji investicionih projekata, kako za planere, projektantne, izvo|a~e i nadzor, tako i za organe uprave na lokalnom i dr`avnom nivou. Autori radova i predava~i su istaknuti stvaraoci u pojedinim oblastima graditeqstva iz BiH i inostranstva. Ciq odr`avawa Skupa je upoznavawe stru~ne javnosti sa savremenim tokovima razvoja teorijske misli i wene primjene u graditeqstvu. Pozivamo sve zainteresovane iz ove oblasti, da prijave za u~e{}e na VI Nau~no-stru~ni skup “Savremena teorija i praksa u graditeqstvu“ dostave organizatoru do 13. aprila 2010. godine. Za sve informacije vezane za odr`avawe Skupa obratite se na adresu: Zavod za izgradwu a.d. Bawa Luka Ul. Marije Bursa} br. 4 Tel: 051/2225-162; 225-171; 225-900 Faks: 051/216-667; 216-651 E-mail: zibl@inecco.net website: www.zibl.net

Uvid u materijale za Skup{tinu akcionara mo`e se izvr{iti u sjedi{tu Dru{tva u Doboju. UPRAVNI ODBOR

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA BROD Svetog Save 39 74450 Brod Na osnovu ~lana 33. Zakona o tr`i{tu hartija od vrijednosti (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj: 92/06) Na~elnik op{tine Brod objavquje:

Na osnovu ~lana 67. i 69. Statuta dru{tva Upravni odbor “Tehnogas” A.D. Doboj

SAZIVA
redovnu godi{wu skup{tinu dru{tva Skup{tina dru{tva }e se odr`ati dana 11.5.2010. godine sa po~etkom u 10 ~asova u prostorijama preduze}a. Za sjednicu se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine A.D. a) izbor predsjedavaju}eg skup{tine A.D. b) izbor zapisni~ara, c) izbor verifikacione komisije, d) izbor kandidacione komisije. 2. Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice skup{tine A.D. 3. Razmatrawe i usvajawe godi{weg obra~una. 4. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o poslovawu dru{tva za period 1.1.2009. godine do 31.12.2009. godine. Pravo glasa na sjednici Skup{tine imaju akcionari upisani u kwigu akcionara na dan 8.4.2010. godine. U slu~aju neodr`avawa Skup{tine dru{tva, zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica }e se odr`ati isti dan u 11 ~asova na istom mjestu. Do odr`avawa sjednice Skup{tine, zainteresovani akcionari mogu izvr{iti uvid u materijale za sjednicu u stru~noj slu`bi dru{tva. PREDSJEDNIK UO 5. Izvje{taj Nadzornog odbora o izvr{enom nadzoru za 2008. g. 6. Izvje{taj o radu Upravnog odbora za 2008. godinu

ZA UPIS I UPLATU PRVE EMISIJE OBVEZNICA OP[TINE BROD JAVNOM PONUDOM svim doma}im i stranim fizi~kim i pravnim licima
Skup{tina op{tine Brod je na sjednici odr`anoj dana 25.2.2010. godine donijela Odluku o prvoj emisiji obveznica javnom ponudom broj: 01-022-31/10. Rje{ewem Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske, broj: 01-UP-031-844/10 od 25.3.2010. godine, op{tini Brod odobren je Prospekt za prvu emisiju obveznica javnom ponudom po sqede}im uslovima: • Redni broj emisije, oznaka vrste i klasa HOV: Prva emisija, dugoro~nih municipalnih (op{tinskih) obveznica javnom ponudom; • Broj, nominalna vrijednost hartija od vrijednosti i ukupna vrijednost emisije: Prvom emisijom emituje se 40.000 obveznica nominalne vrijednosti 100,00 KM, ukupne vrijednosti emisije 4.000.000,00 KM; •Dospije}e, visina kamate, na~in i rokovi isplate glavnice i kamate: Dospije}e emisije je 10 (deset) godina od dana upisa emisije u Centralni registar hartija od vrijednosti a.d. Bawa Luka. Kamata iznosi 6,75% na godi{wem nivou. Isplata glavnice i pripadaju}eg dijela kamate ispla}iva}e se u polugodi{wim anuitetima (20 anuiteta), najkasnije u roku od (15) petnaest dana od dana dospije}a anuiteta; •Ciqevi investirawa: Nov~ana sredstva prikupqena emisijom obveznica }e se koristiti za: 1. izgradwu sportsko-rekreativnog centra cca 3.000.000,00 KM, 2. izgradwu gradske tr`nice cca 400.000,00 KM, 3. rekonstrukciju gradske rasvjete cca 600.000,00 KM; • Agent emisije: “Advantis Broker“ a.d. Bawa Luka; • Prava i ograni~ewa prava: Vlasnik obveznica ima pravo na naplatu nominalne vrijednosti glavnice i pripadaju}e kamate. Nijedan vlasnik nema pravo tra`iti prijevremeno dospije}e obveznica; • Niko nema pravo pre~e kupovine; • Prodajna cijena: Cijena po kojoj kupci upisuju i upla}uju obveznice formira}e se na berzi, po metodi kontinuirane javne ponude (vi{estruke cijene) u skladu sa Pravilima Bawalu~ke berze, s tim da }e prodajni nalog biti unesen po cijeni od 100,00 KM. Standard pove}awa cijene je 0,01 KM; • Rok trajawa upisa i uplate: Po~etak upisa i uplate obveznica je ponedjeqak 26.4.2010. godine, a posqedwi dan upisa i uplate je utorak 25. 5.2010. godine; • Mjesto upisa i uplate: Upis }e se vr{iti kod ovla{tenih berzanskih posrednika na tr`i{tu hartija od vrijednosti Republike Srpske u skladu sa radnim vremenom ovla{tenih berzanskih posrednika. Uplata }e se vr{iti na ra~un kod depozitne banke Hypo Alpe-Adria-Bank a.d. Bawa Luka, broj ra~una: 552000-9999999917, poziv na broj: 4010130-4400135550003. Sredstvo pla}awa je novac, konvertibilne marke (KM); Prospekt }e biti besplatno dostupan u prostorijama agenta emisije, te na Internet stranicama agenta emisije: www.advantisbroker.com, i Bawalu~ke berze: www.blberza.com; • Kriterijum uspje{nosti emisije: Emisija se smatra uspje{nom ako je u roku od 30 dana, predvi|enom za upis i uplatu, upisano i upla}eno najmawe 60% hartija od vrijednosti ponu|enih u Prospektu; • Prava emitenta: Emitent zadr`ava pravo na zavr{etak postupka javne ponude hartija od vrijednosti prije isteka utvr|enog roka za wihov upis i uplatu ukoliko emisija bude u cjelosti upisana i upla}ena prije zavr{etka roka za upis i uplatu; • Ovla{}eno lice emitenta za sprovo|ewe emisije: Na~elnik op{tine Milovan ^erek. Vi{e informacija o obveznicama op{tine Brod mogu}e je dobiti kod agenta emisije “Advantis Broker“ a.d. Bawa Luka, Kraji{kih brigada 113, 78000 Bawa Luka, ili na telefon 051/233-710. Op{tina Brod Zastupana po “Advantis Broker“ a.d. Bawa Luka

JAVNI POZIV

REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA MILI]I SKUP[TINA OP[TINE MILI]I
Broj: 01-022-145/09. Mili}i, 7.4.2010. godine Na osnovu ~lana 51. stav 4. Zakona o zadu`ivawu, dugu i garancijama Republike Srpske (“Slu`beni glasnik RS”, broj: 30/07), Skup{tina op{tine Mili}i

OBAVJE[TAVA
Javnost da }e se na Petnaestoj redovnoj sjednici Skup{tine op{tine Mili}i zakazanoj za 29. april 2010. godine raspravqati o Odluci o davawu garancije na kreditno zadu`ewe JP “Regionalna deponija” iz Zvornika. PREDSJEDNIK SKUP[TINE OP[TINE Branislav Spasojevi}

34 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE
REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA SRBAC NA^ELNIK Broj: 02-475-12/10 Datum: 8.4.2010. godine Na osnovu ~lana 15. i 16. Zakona o gra|evinskom zemqi{tu Republike Srpske (“Sl. glasnik RS”, br. 112/06), Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini (“Sl. glasnik RS”, broj 14/07), Pravilnika o postupku prodaje neposrednom pogodbom neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini (“Sl. glasnik RS”, broj 14/07), Odluke o gra|evinskom zemqi{tu (“Sl. glasnik Op{tine Srbac”, br. 5/05. i 2/07), i ~lana 28. Statuta Op{tine Srbac (“Sl. glasnik op{tine Srbac”, broj 4/05), Na~elnik op{tine raspisuje

OGLASI

Na osnovu ~lana 52. i 53. Statuta Upravni odbor Dru{tva u skladu sa svojom odlukom br. UO-O-121/37 od 8.4.2010. god.

SAZIVA
Desetu redovnu sjednicu Skup{tine akcionara JEL[INGRAD LIVAR LIVNICA ^ELIKA a.d. Bawa Luka, koja }e se odr`ati dana 26.5.2010. god. sa po~etkom rada u 13 ~asova, u Sali restorana Dru{tva, ulica Bra}e Podgornika br. 8, Bawa Luka. Za sjednicu se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor Verifikacione komisije, Komisije za brojawe glasova, Kandidacione komisije i zapisni~ara 2. Usvajawe izvje{taja o verifikaciji mandata akcionara skup{tine 3. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine dru{tva 4. Usvajawe zapisnika sa IX sjednice Skup{tine dru{tva 5. Usvajawe finansijskih izvje{taja o poslovawu dru{tva i godi{weg obra~una za 2009. godinu 6. Razmatrawe revizorskog izvje{taja za 2009. godinu 7. Usvajawe godi{weg izvje{taja o poslovawu dru{tva za 2009. godinu 8. Dono{ewe odluke o gubitku 9. Usvajawe godi{weg izvje{taja o radu Upravnog odbora 10. Usvajawe godi{weg izvje{taja o radu Nadzornog odbora 11. Dono{ewe odluke o imenovawu revizora za 2010. godinu Pozivaju se svi akcionari da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine. Punomo} fizi~kog lica mora biti ovjerena kod nadle`nog organa (pe~atom ovjere), a punomo} pravnog lica pe~atom i potpisom odgovornog lica. Punomo} se predaje Verifikacionoj komisiji na po~etku sjednice. Akcionari imaju pravo da izvr{e uvid u materijale za rad Skup{tine dru{tva i druga akta u prostorijama Dru{tva, svakim radnim danom od 8 do 14 ~asova, u vremenu od sazivawa do dana odr`avawa Skup{tine akcionara. Sjednica akcionarske skup{tine odr`a}e se u Sali restorana Dru{tva. Ukoliko se zbog nedostatka kvoruma ne odr`i prva sjednica, nova sjednica Skup{tine }e se odr`ati narednog dana na istom mjestu, u isto vrijeme i sa istim dnevnim redom. UPRAVNI ODBOR

OGLAS
o prodaji gra|evinskog zemqi{ta u dr`avnoj svojini
1. PUN NAZIV I ADRESA PRAVNOG LICAPRODAVCA ZEMQI[TA - Op{tina Srbac - Adresa: Ulica Mome Vidovi}a broj 7 - Po{tanski broj i mjesto: 78420 Srbac - Identifikacioni broj: 4401255660003 - Telefon: 051-740-001 - Faks: 051 740-886 - Kontakt osoba: Miodrag Mihoq~i} - Elektronska po{ta: opstinas@ inecco.net 2. NA^IN PRODAJE GRA\EVINSKOG ZE MQI[TA Putem usmenog javnog nadmetawa - licitacije i putem prodaje neposrednom pogodbom. 3. USLOVI PRODAJE GRA\EVINSKOG ZE MQI[TA Prodaje se neposrednom pogodbom gra|evinsko zemqi{te ozna~eno sa: - k.~.n.br. 663/4 “Kukuqe” dvori{te od 350 m2, upisana u PL-100 KO Kukuqe u korist Op{tine Srbac sa 1/1 dijela, a za koju ne postoji zemqi{nokwi`na evidencija, za izgradwu objekta Po{te u Kukuqama, maksimalne spratnosti P+1, s po~etnom prodajnom cijenom od 2,40 KM po 1 m2, {to predstavqa tr`i{nu vrijednost zemqi{ta. - k.~.n.br. 663/3 “Kukuqe” dvori{te od 615 m2, upisana u PL-100 KO Kukuqe u korist Op{tine Srbac sa 1/1 dijela, a za koju ne postoji zemqi{nokwi`na evidencija, za izgradwu objekta Ambulante porodi~ne medicine u Kukuqama, maksimalne spratnosti P+1, s po~etnom prodajnom cijenom od 2,40 KM po 1 m2, {to predstavqa tr`i{nu vrijednost zemqi{ta. Prodaje se putem usmenog javnog nadmetawa-licitacije: - k.~.n.br. 2547/18 “Poqe kod doma” wiva 6 klase od 2.925 m2, upisana u PL-87 KO Sitne{i, s pravom raspolagawa Op{tine Srbac sa 1/1, za izgradwu poslovno-proizvodnog objekta trgovinske djelatnosti, prerade, skladi{tewa i prometa vo}arskopovrtlarskih i drugih poqoprivrednih proizvoda, maksimalne spratnosti P+1 s po~etnom prodajnom cijenom od 2,4 KM po 1 m2, {to predstavqa tr`i{nu vrijednost zemqi{ta. 4. USLOVI PRODAJE Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja su se Op{tini Srbac prijavila za kupovinu gra|evinskog zemqi{ta za izgradwu navedenih objekata, te imaju izmirene sve obaveze prema Op{tini Srbac. Prijave se podnose pojedina~no za svaku parcelu, licitacija }e se odr`ati ako u woj u~estvuju najmawe tri u~esnika, a direktna pogodba }e se odr`ati ako u woj u~estvuje najmawe jedan u~esnik. 5. NA^IN POLAGAWA KAUCIJE Kaucija iznosi 10% od po~etne prodajne cijene gra|evinskog zemqi{ta, a uplata se vr{i na `irora~un broj: 5510180000997326, vrsta prihoda 729124, op{tina 095, ili na blagajni Op{tine, kancelarija 23 prvi sprat. 6. USLOVI I NA^IN PLA]AWA KUPOVNE CIJENE Kupovna cijena za navedeno zemqi{te (uz umawewe upla}ene kaucije) ima se uplatiti po zavr{etku licitacije odnosno direktne pogodbe u roku sedam dana. 7. OBAVEZE KUPCA GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA Ugovorom o kupoprodaji }e se detaqno precizirati prava i obaveze kupca. 8. VRIJEME I NA^IN PREDAJE GRA \E VINSKOG ZEMQI[TA U POSJED KUPCU Nacrt ugovora o kupoprodaji, kojim se preciziraju rokovi gradwe, kao i namjena, te odredbe u slu~aju neispuwewa ugovornih obaveza, se dostavqa putem Skup{tine op{tine, pravobraniocu Republike Srpske, koje daje svoje mi{qewe u roku od 15 dana. Ukoliko kupac odustane od potpisivawa ugovora, gubi pravo na povrat kaucije. Kupac se uvodi u posjed prodatog zemqi{ta u roku od 7 dana od dana potpisivawa kupoprodajnog ugovora. 9. DAN I MJESTO ODR@AVAWA PRODAJE Mjesto odr`avawa prodaje je zgrada Op{tine Srbac, Sala za sjednice. Licitacija odnosno direktna pogodba }e se obaviti 23.4.2010. godine u 10 ~asova i to za svaku gra|evinsku parcelu pojedina~no. 10. ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA ZA U^E[]E NA LICITACIJI 22.4.2010. godine do 14 ~asova. Uz prijavu za u~e{}e prilo`iti dokaz o upla}enoj kauciji, kao i dokaz o izmirenim obavezama prema Op{tini. NA^ELNIK OP[TINE MIRKO KOJI]

OSNOVNI SUD U BAWALUCI BROJ: 71 0 P 032102 05 P Dana, 15.3.2010. godine Kod ovog suda u toku je parni~ni postupak u pravnoj stvari tu`ioca Grad Bawaluka kojeg zastupa zastupnik po zakonu Pravobranila{tvo RS sjedi{te Bawaluka protiv tu`enog Antolovi} Ivice na posqedwoj poznatoj adresi stanovawa u ul. Kosovke djevojke broj 23 u Bawaluci, radi pla}awa duga. Tu`ilac u tu`bi navodi da su sa tu`enim dana 11.9.2002. godine zakqu~io ugovor o zakupu poslovnih prostorija koje se nalaze u ul. @ivojina Mi{i}a br 47 u Bawaluci, poslovni prostor br 104 te da po tom osnovu duguje iznos od 3.274,94 KM pa tu`bom tra`i isplatu duga. Saglasno odredbi ~lana 349 stav 3 a u vezi sa ~lanom 348 stav 3 do 7 Zakona o parni~nom postupku, dostavqa se tu`enom tu`ba na odgovor, podnesena ovom sudu dana 15.4.2005. godine sa prilozima - dokazima tu`ioca.

OBAVJE[TEWE
Fakultet fizi~kog vaspitawa i sporta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu obavje{tava da }e kandidat Davorin Okiqevi} javno braniti magistarsku tezu pod nazivom “Relacije direktnih udaraca u karateu sa mo to ri~kim sposobnostima i morfolo{kim karakteristikama” Odbrana }e se odr`ati u petak, 30.4.2010. godine sa po~etkom u 12 ~asova na Fakultetu fizi~kog vaspitawa i sporta. Zainteresovani mogu pogledati magistarsku tezu u biblioteci Fakulteta svakim radnim danom od 10 do 15 ~asova.

Tu`eni je du`an da u roku od 30 dana dostavi sudu pismeni odgovor na tu`bu saglasno odredbi ~lana 70 ZPP-a. Isti mora biti razumqiv i sadr`avati ozna~ewe suda, ime i prezime stranaka, prebivali{te ili boravi{te, oznaku wihovih punomo}nika ako ih imaju, predmet spora, sadr`inu izjave i potpis podnosioca. Prema odredbi ~lana 62 stav 2 ZPP-a odgovor na tu`bu je obavezan. U odgovoru na tu`bu tu`eni mo`e ista}i eventualne procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavqeni tu`beni zahtjev, ako osporava u odgovoru moraju biti razlozi zbog kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~iwenice na kojima tu`eni zasniva svoje navode, dokazi kojim se utvr|uju ~iwenice i pravni osnov za navode tu`enog. Tu`eni mo`e u odgovoru na tu`bu da podnese protivtu`bu ako je zahtjev protivtu`be u vezi sa tu`benim zahtjevom ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti ili ako se protivtu`bom tra`i utvr|ivawe nekog prava ili pravnog odnosa od ~ijeg postojawa ili nepostojawa zavisi u cjelini ili djelimi~no odluka o tu`benom zahtjevu. Dostavqawe tu`enom se smatra izvr{enim protekom roka od 15 dana, nakon dana objavqivawa.

KOSIG DUNAV OSIGURANJE
Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima “BORS INVEST“ a.d. Bawa Luka objavquje

U skladu sa ~lanom 6. stav 4. Zakona o posredovawu u osigurawu (“Slu`beni glasnik R. Srpske“, br. 17/05, 64/06 i 106/09) KOSIG DUNAV OSIGURAWE a.d. Bawa Luka, izdaje

OBAVJE[TEWE
akcionarima o neto vrijednosti imovine ZIF-a “BORS INVEST FOND” A.D. Bawa Luka Na dan Neto vrijednost imovine Fonda (u KM) Neto vrijednost imovine po akciji (u KM)

OBAVJE[TEWE ZA JAVNOST
da je dana 6.4. i 8.4.2010. godine raskinulo Ugovore sa sqede}im Zastupnicima u osigurawu: I Ugovor o obavqawu poslova osigurawa : 1. Ugovor br. 01-7336/07 od 2.11.2007. godine, zakqu~en sa Zastupnikom Jelenom Gaji} iz Bawe Luke, JMBG 1310979105021, upisanom u Registar zastupnika u osigurawu – podregistar zastupnika u osigurawu registarski broj RZ-1-262, II Ugovor o obavqawu poslova posredovawa u osigurawu imovine i lica: 2. Ugovor br. 01-7410/07 od 2.11.2007. godine, zakqu~en sa Zastupnikom Jelenom Gaji} iz Bawe Luke, JMBG 1310979105021, upisanom u Registar zastupnika u osigurawu – podregistar zastupnika u osigurawu registarski broj RZ-1-262. 3. Ugovor br. 01-474/010 od 14.1.2010. godine, zakqu~en sa Zastupnikom Dragom Kova~evi}em, iz Drini}a – Bosanski Petrovac, JMBG 1409967111944, upisanom u Registar zastupnika u osigurawu – podregistar zastupnika u osigurawu registarski broj RZ-1-217.

31.3.2010.

10.723.167,60

8,49

Obavje{tavamo sve akcionare ZIF-a “BORS INVEST FOND” A.D. Bawa Luka da su izvje{taji o utvr|ivawu neto vrijednosti imovine fonda dostupni akcionarima u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe investicionim fondovima “BORS INVEST” A.D. Bawa Luka u ulici Kolubarska br. 2. u Bawoj Luci, svakog radnog dana od 9 do 13 ~asova, kao i na veb stranicama www.borsinvest.com i www.blberza.com.

OGLASI

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 35

Institut za gra|evinarstvo “IG” Bawa Luka Nau~no istra`iva~ki institut
REPUBLIKA SRPSKA OP[TINA BRATUNAC - NA^ELNIK – Ul. Svetog Save 88 Bratunac, tel. +387(56)41-01-76; faks: +387(56)41-03-37: e mail: bratopst@teol.net www.bratunacopstina.com Broj: 02-020-112/09 Bratunac, 8.4.2010. god. Na osnovu ~lana 120 Zakona o lokalnoj samoupravi (“Sl. glasnik Republike Srpske” br. 101/04, 42/05 i 118/05), ~l. 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Sl. glasnik RS“ br. 11/03) i ~lana 50 Statuta op{tine Bratunac – pre~i{}en tekst (“Slu`beni Bilten op{tine Bratunac“, br. 04/2005) Na~elnik op{tine Bratunac raspisuje:
Institut za gra|evinarstvo “IG” d.o.o. Bawa Luka raspisuje oglas za prijem radnika na neodre|eno vrijeme: 1. - 1 dipl. in`. gra|evine - konstruktivna faza, 2. - 1 dipl. in`. geologije, 3. - 1 geodetskog tehni~ara, 4. - 1 figuranta. Kandidati treba da ispuwavaju sqede}e uslove: Pod rednim br. 1: Visoka stru~na sprema (VII stepen), - Rje{ewe za izradu tehni~ke dokumentacije i nadzor nad izvo|ewem ovih radova – konstruktivna faza (Licenca) Ministarstva za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju RS, - Da posjeduje stru~na i profesionalna znawa u izradi projektne dokumentacije kori{tewem programa Tower od beogradske firme Radimpex ili neki srodni program za statiku (SAP2000, Staad ili sl), AutoCAD ili neki drugi srodni CAD program, ArmCAD ili neki drugi srodni program za crtawe planova armature, Word, Excel Pod rednim br. 2: Visoka stru~na sprema (VII stepen), - Rje{ewe za izradu tehni~ke dokumentacije – geolo{ke podloge i nadzor nad izvo|ewem ovih radova (Licenca) Ministarstva za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju RS, - Da posjeduje stru~na i profesionalna znawa u izradi projektne dokumentacije kori{tewem programa AutoCad, Word, Excel, Pod rednim br. 3: Sredwa stru~na sprema – geodetski tehni~ar: - Da posjeduje radno iskustvo na poslovima geometra i profesionalna znawa u kori{tewu programa AutoCad, Pythagora, Survey. - Radno iskustvo u radu sa Totalnim stanicama Lelica, Topcon, Sookia. - Radno iskustvo u radu sa GPS. - Polo`en voza~ki ispit B kategorije. Pod rednim br. 4: Sredwa stru~na sprema (III ili IV stepen), - Kandidate treba da odlikuje komunikativnost, spremnost na timski rad i da budu spremni za obavqawe rada na terenu, - Polo`en voza~ki ispit B kategorije. Oglas je otvoren do 27.4.2010. godine, a intervju sa kandidatima }e se obaviti 28.4.2010. godine u 11 ~asova u prostorijama Instituta za gra|evinarstvo “IG” d.o.o. Bawa Luka, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 92-98. Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol firme ili slati na adresu: Institut za gra|evinarstvo “IG” d.o.o. K.P. I Kara|or|evi}a 92-98 78000 Bawa Luka Generalni direktor Dr \or|e Laj{i}, dipl. ecc.

PONOVNI JAVNI KONKURS ZA IZBOR I IMENOVAWE
Na~elnika Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti Administrativne slu`be op{tine Bratunac I – OPIS POSLOVA Na~elnik odjeqewa rukovodi odjeqewem i odgovoran je za wegov rad, te obavqa i druge poslove utvr|ene Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta Administrativne slu`be Op{tine Bratunac II MANDAT Na~elnik Odjeqewa imenuje se na period trajawa mandata Skup{tine op{tine Bratunac. III OP[TI USLOVI za kandidate 1. Da je stariji od 18 godina 2. Da ima op{tu zdravstvenu sposobnost 3. Da je dr`avqanin Republike Srpske, odnosno BiH 4. Da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe 6 mjeseci ili za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u administrativnoj slu`bi jedinice lokalne samouprave 5. Da nije otpu{ten iz dr`avne slu`be u dr`avnim organima ili organima lokalne samouprave po osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti Republike Srpske i BiH u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa 6. Da kandidat ne slu`i kaznu izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nije pod optu`nicom tog suda, a da se nije odazvao pozivu da se pojavi pred tim Sudom (~l. IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine) 7. Da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak IV – POSEBNI USLOVI - VSS (VII stepen stru~ne spreme), ekonomskog, pravnog ili tehni~kog smjera - pet godina radnog iskustva u struci - polo`en stru~ni ispit za rad u administrativnoj slu`bi V - SUKOB INTERESA Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na polo`aju koji dovodi do sukoba interesa kako je propisano odredbama Zakona o spre~avawu sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske (“Sl. glasnik RS“, br. 73/08), ne mogu biti lica na funkciji u politi~koj stranci u skladu sa ~l. 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske. VI – POTREBNA DOKUMENTA Uz prijavu za konkurs kandidati dostavqaju: 1. Biografiju o kretawu u slu`bi 2. uvjerewe o dr`avqanstvu, 3. izvod iz mati~ne kwige ro|enih, 4. ovjerenu kopiju diplome, 5. dokaz o radnom iskustvu – ovjerena fotokopija radne kwi`ice 6. uvjerewe o polo`enom stru~nom ispitu za rad u administrativnoj slu`bi, 7. uvjerewe o op{toj zdravstvenoj sposobnosti 8. uvjerewe da nije osu|ivan za krivi~no djelo, odnosno da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak 9. potpisana i ovjerena li~na izjava o ispuwavawu uslova iz ta~ke 5 i 6 op{tih uslova 10. potpisana i ovjerena li~na izjava da kandidat nije u sukobu interesa Sva dokumenta moraju biti original ili ovjerena kopija. Dokumenti pod ta~kom 7, 8, 9 i 10 ne mogu biti stariji od 6 mjeseci. Svi kandidati koji ispuwavaju uslove ovog konkursa bi}e pozvani na intervju. O vremenu i mjestu sprovo|ewa intervjua kandidati }e biti naknadno obavije{teni. Dokumenta predata na javni konkurs ne}e se vra}ati. VII ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA Rok za podno{ewe prijava je 30 dana od dana objavqivawa javnog konkursa. Javni konkurs }e biti objavqen u “Slu`benom glasniku Republike Srpske” i u dnevnom listu “Glas Srpske”. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno rok }e se ra~unati od dana posqedweg objavqivawa. Prijave se mogu dostaviti li~no u {alter salu Op{tine Bratunac ili po{tom na adresu: Op{tina Bratunac, ul. Svetog Save br. 88 sa naznakom “PRIJAVA NA PONOVNI JAVNI KONKURS ZA IZBOR I IMENOVAWE NA^ELNIKA ODJEQEWA ZA PRIVREDU I DRU[TVENE DJELATNOSTI” Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. NA^ELNIK OP[TINE

36 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem ku}u 120 m2 s centralnim grijawem, sa gara`om i drugim pomo}nim objektima na placu od 3 dunuma u Bawoj Luci na kraju Petri}evca 1/1, tel. 38765/687-451. Prodajem ku}u na autoputu izme|u “Ideal” pumpe i “Termo klime”. Mogu}nost gradwe poslovnog objekta. Urbanisti~ka saglasnost, tel. 38765/531-923. Prodajem novu ku}u u Velikom Bla{ku na dobroj lokaciji, plac 1.000 m2 ogra|en, asfalt, voda, struja, telefon, grijawe, ukwi`eno 1/1, tel. 38765/513-928. Prodajem mawu ku}u i 10 dunuma zemqe na magistralnom putu Bawa Luka - Prijedor, preko puta "Petog neplana", ili mijewam za mawi stan u Bawoj Luci, tel. 066/626-734. Prodjem polovinu nedovor{enog dupleksa P+I+II+P 220 m2 korisnog prostora, 212 2 m placa, uredni papiri, tel. 065/011-065. Prodajem ku}u, magistralni put 18, Pale, sa 2 dvosobna stana 160 2 m i 1.009 m2 zemqe, tel. 057/225819, 057/344-593; 5/32 E. Prodajemo seosko imawe, ku}u i 40 dunuma zemqe obradive, Glamo~ani, tel. 585-613. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10h9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem izgorjelu ku}u u Sarajevu Pofali}i na lijepom mjestu iznad “Fabrike duvana”, tel. 065/206-060. Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra (mo`e i zamjena za stan u B. Luci), tel. 065/935-191. Prodajem ku}u u Trnu 350 m2 stambenog i poslovni prostor, tel. 065/671-964. Prodajem ku}u visoku prizemnicu sa poslovnim prostorom kod gorwe kapije “Kosmosa”, ulica Trla, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem nedovr{enu ku}u na sprat 10 h 7 sa potkrovqem, 6 dunuma zemqe, 4 pod vo}em, 9 km od Bawe Luke, tel. 065/624-480; 065/329-765. Prodajem ku}u u Obili}evu iznad “Alibabe”, povoqno, tel. 065/314-562. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m2, iza “Incela”, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m2, ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m2, sa dvori{tem, gara`om, po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan uz dogovor, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem ku}u 9x8 na sprat sa oku}nicom na 4.650 m2 zemqe u Osje~anima kod {kole, op{tina Doboj, tel. 051/464-478; 065/582-340. Prodajem ku}u 9x10, lokacija Drago~aj u blizini {kole, papiri uredni 1/1, gra|evinska dozvola, cijena po dogovoru, tel. 066/832-343, 051/381-332. Prodajem dvije ku}e na placu od 750 m2, skretawe za Rakova~ke bare, tel. 065/635-030. Prodajem ku}u u Trnu - Jablan, spratnicu, centralno grijawe, dvori{na zgrada sa gara`om, oku}nica, dva dunuma, tel. 00381642959859; 065/544-952. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem u Prije~anima kod {kole useqivu ku}u 8,5h9,5 (P+1+M) na placu 500 m2, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem ku}u u Bawoj Luci, tel. 065/516927. Prodajem ku}u na podru~ju Bawe Luke, tel. 065/671-420. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, dvori{ni objekat na placu 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u 9h10, nedovr{ena novogradwa, prizemqe poslovni prostor, sprat i potkrovqe, stanovi, tel. 051/317-719. Prodajem kod Zavoda distrofi~ara sre|enu ku}u P+1+M sa tri odvojena stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom na placu od 330 m2, cijena 300.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem ku}e u Buyaku, 105.000 KM, 200.000 KM, 280.000 KM i 300.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana, sa dvori{tem 120 m2, ul. Gavrila Principa, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Bawoj Luci od 45.000 KM do 2.500.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2, blizina petqe, asfalt do ku}e, struja, voda, useqiva, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Mijewam ku}u u Slavonskom Brodu RH za Bawu Luku i u Novoj Gradi{ci mijewam za Bawu Luku ili prodajem, tel. 051/ 461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana sa gara`om, oku}nicom 330 m2, vlastito centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara, ul. Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na sprat + poslovni prostor - pekara sa dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m2 kod “Alibabe”, ul. Koste Vojinovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u sa oku}nicom 800 m2 u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585908. Prodajem stariju ku}u u Gradi{ci 7x4 m, dozvoqena gradwa dvije ku}e, lokacija veoma dobra za stanovawe, tel. 065/663787; 051/831-232. Prodajem u Lazarevu ku}u 65 m2 + dvori{ni objekat 25 m2, plac 440 m2 u ul. Hajduk Veqka cijena 165.000 KM, tel. 065/582-223. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno, pod vo}em, vlastito grijawe, preko puta “Glasa”, Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem ku}u, 120 m2, u ul. Gavrila Principa, sa oku}nicom od 500 m2, hitno, povoqo, uz put, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem ku}u u Glamo~anima i 40 dunuma zemqe, obradive, tel. 585-613. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m2, u Krfskoj ulici, papiri 1/1, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem dvije ku}e plus dvori{ni objekat, povoqno za dvije porodice, udaqenost 1.800 m, od “Boske”, Bawa Luka, tel. 065/800-040. Prodajem ku}u i placeve u Rami}ima i prodajem {umu i zemqu kod Srpca, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645745. Prodajem ku}u na sprat, po~etak Gorweg {ehera, kod Turbeta, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u u Kqu~u, poslovni prostor, gara`a, stambeni prostor ili zamjena za ku}u ili stan u Bawoj Luci, M. Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644785. Prodajem dvije starije ku}e na parceli 1.000 m2, Paprikovac, tel. 066/174-334. Prodajem ku}u sa dva lokala na dobroj lokaciji, ul. Zelengorska 3, tel. 051/217986. Prodajem useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom ogra|eno sa placem 1.300 m2, voda, struja, sa gra|evinskom dozvolom, u Ko~i}evu, op{tina Gradi{ka, tel. 065/417-581. Hitno prodajem u ^elincu (naseqe Marjanovi}i) kod pumpe "Nafta trans" mawu useqivu u ku}u sa gara`om na placu 300 m2 1/1; 39.000 KM, tel. 065/906-356; 066/307-643; 051/214-368. Prodajem ku}u 9,50h8, m podrum, sprat, potkrovqe, nedovr{ena 531 m2 oku}nice u Srpcu, tel. 065/005-464; 065/677-138. Prodajem ku}u u Trnu sa 4 stana i poslovni prostor, plac 900 m2, tel. 065/585-824. Prodajem ku}u u centru Doweg Vakufa, tel. 051/437-187. Prodajem ku}u povoqno sa placem, od “Tempa” pet minuta automobilom, tel. 066/953-807. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod “Pe{tana” na placu od 600 m2 ili mijewam za stan na Star~evici, tel. 065/560386; 065/596-526. Prodajem ku}u na sprat u Rosuqama sa dva posebna ulaza, tel. 065/988-590. Prodajem ku}u u centru kod “^ajaveca” po novom regulacionom planu dozvoqena gradwa zgrade, 15 h 12, P+2+M, tel. 066/446-903. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe, osam km od Lakta{a kanalom i jedan km u selo, tel. 065/306-116; 051/310-089. Prodajem ku}u i zemqu u Biha}u, mo`e zamjena za Bawu Luku, tel. 065/535-685; 051/305-597. Prodajem ku}u kod “Vo}ar prometa”, tel. 065/631-613. Prodajem ku}u u Slatini, sa gara`om, tel. 066/369-864. Bawa Luka, Rosuqe, Trive Amelice 17, prodajem ku}u na sprat na parceli od 400 2 m , tel. 051/318-239. Prodajem ku}u sa 1.700 m2 oku}nice, visoko prizemqe 7x7, voda, put, struja, 7 km od Bawe Luke uz magistralni put za Jajce, cijena 30.000 evra, mo`e i zamjena za Beograd ili Budvu, tel. 065/773-740. Prodajem dvije ku}e na placu od 1.600 m2 na Tuwicama, tel. 065/562-426. Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama u Bawoj Luci, u`i i {iri dio grada, tel. 065/698-012. Prodajem na Pobr|u ku}u sa placem od oko 230 m2, tel. 065/698-012. U Dervi{ima prodajem ku}u P+1 sa placem od 370 m2, uz stari gradi{ki put, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u na sprat u centru Slatine ili mijewam za mawi stan u Bawoj Luci, uz doplatu, tel. 065/575-798. Prodajem ku}u 8h9 na sprat, ul. Avalska 46, tel. 051/423-274. Prodajem ku}u sa poslovnim prostorom na atraktivnoj lokaciji, gara`a i podrum, tel. 065/068-663; 065/297-493. Prodajem ku}u u Bawoj Luci - Buyak blizu "Intereksa", prizemqe +sprat, dvije gara`e, tel. 065/370-779. Prodajem useqivu prizemnu ku}u na placu od 430 m2, ulica Pionirska 33, tel. 065/972-569. Prodajem ku}u, Star~evica 125 m2, "marles", tvrda gradwa, cijena 1.520 KM/m2, blizu fakulteta, {kole i vrti}a, tel. 065/825-393. Prodajem vikend ku}u na tri eta`e 7h7, dunum zemqe, ogra|eno, 1/1, papiri uredni, voda, struja, tel. 051/318-829. Prodajem nedovr{enu visoku prizemnicu 8h11, sa deset dunuma zemqe, Omarska, cijena 35.000 KM, tel. 065/334641; 066/491-551. Prodajem ku}u kod Bawe Kula{i 5+S, gara`a, kotlovnica, 300 m2 placa, namje{teno, odmah useqivo, bez ulagawa, tel. 065/518-947. Izdajem namje{tenu ku}u kod "Kosmosa", porodi~nim i zaposlenim osobama, tel. 065/528-247. Prodajem ku}u 9h8 sa gara`om 5h3m P+1 sa dubokim potkrovqem, plac 800m2 , ul. Jova Cvije}a bb ^elinac, tel. 066/895736,065/616.778. ZAMJENA Mijewam ku}u u Bawoj Luci za ku}u li stan u Igalu, Herceg Novom, sve 1/1, tel. 065/635-904. IZDAVAWE Izdajem dvori{ni objekat, ku}icu namje{tenu, povoqno, tel. 38765/224-551, 051/354-543. Izdajem u prizemqu ku}e stan, ul. Alekse [anti}a kod “Sirana”, tel. 066/748-681. Izdajem sprat ku}e u centru preko puta zgrade Vlade, studentkiwama i ozbiqnim zaposlenim djevojkama, tel. 065/900-365; 051/305-702. Izdajem namje{tenu dvori{nu ku}u u Obili}evu, tel. 066/328-896. Izdajem luksuzno opremqenu ku}u kod Rebrova~ke crkve, tel. 065/631-613. Izdajem garsoweru u ku}i namje{tenu ili nenamje{tenu, poseban ulaz, balkon, kablovska, ul. Rade Marjanca 4, tel. 051/313-785. POTRA@WA Ozbiqan bra~ni par tra`i ku}u sa mawom oku}nicom oko Bawe Luke na ~avuwe, tel. 065/894-894; 051/305-597. PONUDA Vlasenica, potreban mla|i bra~ni par mo`e i sa djecom. Mi smo stariji i nemamo djece, imamo ku}u i solidno imawe. Detaqi po dogovoru, tel. 065/714-562.

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

STANOVI
PRODAJA
Prodajem useqiv dvosoban stan 74 m2 u Bawoj Luci, Aleja centar, novogradwa, vlasnik 1/1, tel. 38765/732-208. Prodajem stan u centru Lakta{a, 84 m2, cijena 1.750 KM/m2, tel. 38766/710-296. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, osmi sprat, Bawa Luka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, novi liftovi, useqiv, tel. 387 65/885-111. Prodajem nov useqiv stan 38 m2 kod fakulteta, Vojvode Stepe, 2. sprat, lift. Cijena 2.300KM, tel. 38765/516-115. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat, Obili}evo, Krfska ul, tel. 387 65/208318. Prodajem stan, 69 m2, prvi sprat, u centru grada, 2 250 km/m2, ul. Vase Pelagi}a, tel. 38765/396-584. Prodajem dvosoban stan 40m2, drugi sprat, lift i garsoweru 28m2 na istom spratu, zgrada u izgradwi, Bawa Luka, Borik, Kne`opoqska ulica, tel. 38765/ 518-567. Prodajem stanove u ^elincu od 32 do 37 m2, nova gradwa, useqivi, tel. 051-551-332; 387 65/332-828. Prodajem stan u nasequ Garsije Lorke kod “^ajaveca”, prvi sprat, tel. 065/636545. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana ili mijewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem u ulici Svetog Save novogradwa dvosoban stan, 75 m2, tre}i sprat, lift, tel. 065/516-927. Prodajem stan 46 m2 u crvenim zgradama, Rosuqe, tel. 065/581-773; 065/966-808. Prodajem na Paprikovcu luksuzno namje{ten dvosoban stan 56 m2, VP, renoviran sa gara`om, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawoj Luci nove stanove svih veli~ina, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawoj Luci dvoiposoban stan, ul. \ure \akovi}a, peti sprat, potpuno renoviran sa ili bez gara`e, tel. 066/165-323. Prodajem jednosoban stan, 35 m2, visoko prizemqe, u Boriku, ul. Rade Vrawe{evi}, tel. 051/437-934; 065/763-941. Trosoban stan, 76 m2 u Boriku 8. sprat, 2 balkona, pogled na Vrbas, mijewam za ku}u do 10 km od centra, zvati od 17 do 20 ~asova, tel. 065/328-538. Prodajem stan u Novoj varo{i, 42 m2, tre}i sprat, cijena 2.150 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stan 37 m2 + ostava (novogradwa), tel. 065/894-510. Prodajem dvosoban stan, 59 m2, drugi sprat, u Boriku, sre|en, cijena 106.000 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem dvosoban stan 61m2, prizemqe Kozarska 12, cijena 116.000 KM, tel. 051/464-468,065/872-000. Prodajem stan 82 m2, ul. Cara Du{ana 4, centar, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 40 m2, tel. 065/986-453. Prodajem stan u Novoj varo{i, 29 m2,, tel. 066/235-816. Prodajem stan u Obili}evu 46 m2, novogradwa, tel. 066/235-816. Prodajem na Rebrovcu dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, dobro o~uvan, useqiv odmah, tel. 066/165-323. Prodajem jednosoban stan s poslovnim prostorom na Star~evici, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ul. Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan, 63 m2, na Star~evici, ul. Ogwena Price, ~etvrti sprat, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan, baraka u Buyaku, ulica Marka Lipovca, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stanove u nasequ Ada, 48, 50 i 51 m2, novogradwa, tel. 066/235-816. Bawa Luka, Obili}evo, Krfska 42, prodajem stan 74 m2, prizemqe, dvije spava}e sobe, dvije terase, klime, podrum, tel. 061/404-625. Prodajem ili mijewam za mawi u “Pentagonu” troiposoban stan 100 m2, {esti sprat, potpuno renoviran, tel. 065/516927.

Prodajem nov stan 42 m2, prvi sprat, kod MUP-a, ul. S. Stepanovi}a, tel. 065/371611. Prodajem renoviran ~etvorosoban stan, 83 m2, na po~etku Star~evice, kod “Aleksandrije”, tre}i sprat, tel. 065/371-611. Prodajem kompletno renoviran trosoban stan 69 m2, \ede Kecmanovi}a 1, tel. 065/621-017; 051/303-378. Prodajem stan 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ulica Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem stan 66 m2, prvi sprat, Borik, tel. 066/235-816. Prodajem stanove svih struktura u staroj i novoj gradwi na podru~ju grada Bawe Luke, tel. 065/511-121. Prodajem stan u Boriku 71 m2, tel. 066/235-816. Prodajem stan 61 m2, ul. Sime Matavuqa 2, tel. 065/656-571. Prodajem stan u Borik, 78 m2, tel. 066/235-816. Prodajem stan 36 m2, osmi sprat na atraktivnoj lokaciji, Carice Milice 4, cijena 2.000 KM/m2, ura~unat porez, tel. 066/488-396,051/314-148. Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem nov stan, 57 m2, ~etvrti sprat, ulica Stepe Stepanovi}a, cijena 2.350 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem useqiv stan 74 m2 na trgu u Prwavoru, prvi sprat, tel. 065/636-733. Prodajem u Aleji Sv. Save trosoban stan 82 m2 , peti sprat, lift, novogradwa, tel. 065/516-927. Prodajem stan, 89 i 94 m2, Pentagon, i baraku u Lazarevu, tel. 065/549-687. Prodajem stan na Star~evici 50 m2, ulica Save Quboje 36, tel. 065/892-540. Prodajem dvoiposoban stan u Lakta{ima-Laktingova zgrada, tel. 065/785-028. Prodajem stan u Boriku, 52 m2, peti sprat, tel. 065/698-012. Prodajem dvosoban stan, 41 m2, ul Cara Lazara 50, Obili}evo, tel. 066/977-724. Prodajem dvoiposoban stan 53 m2 i 64 m2 ul. Stepe Stepanovi}a, cijena 2.100 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 m2 i ve}i stan 90 m2, ulica Nikole Pa{i}a, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem dva stana u novogradwi od 61,00 m2, 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450-281. Prodajem stan, 54 m2, tre}i sprat, renoviran, vlasni{tvo 1/1, Obili}evo, tel. 065/640-056. Prodajem trosoban stan, 86 m2, naseqe Sunca, u ul. Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan, 86 m2, ~etvrti sprat, ima lift, totalno saniran, u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan, 71 m2, prizemqe, ulica Reqe Krilatice u Boriku, pogodno i za poslovni prostor, tel. 065/636-545. Prodajem stan, 65 m2, u Boriku, u Titaniku, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem stan 44 m2, ul Kolubarska 4 kod restorana "Orhideja", Hiseta, tel. 066/742-581. Prodajem stan, 45 m2, u Novoj varo{i, Ravnogorska 15, drugi sprat, cijena 90.000 KM, tel. 065/858-557. Prodajem stan, 64 m2, dobar raspored, ul. Kne`opoqska, Borik, Bawa Luka, tel. 066/952-302. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, prvi sprat, 48 m2, kod supermarketa, tel. 065/636-545. Prodajem nov useqiv dvosoban stan 37 i 49 m2 `ute zgrade, cijena 1.900KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Povoqno prodajem novoizgra|eni stan 44 m2 u ulici Stepe Stepanovi}a na Mejdanu, tel. 065/400-145. Prodajem hitno stan u Karingtonki, kod MUP-a, 48 m2 i stan u nasequ Sunca, totalno sre|en, tel. 065/636-545. Prodajem komforan stan, 105 m2, klimatizovan, halogeno osvjetqewe, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2, ul. Gunduli}eva, tel. 065/636-545. Prodajem u centru grada dva stana od po 55 m2, jedan na drugom, a drugi na ~etvtom spratu, tel. 065/636-545; 065/939-969.

OGLASI
Prodajem trosoban stan 77 m2, drugi sprat, sa centralnim grijawem i kablovskom, tel. 066/360-097; 066/641-487. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan, 79 m2, u Novoj varo{i, sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, tel. 065/636545. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem stanove u Bawoj Luci 32, 38, 41, 48, 49, 50, 55,89, 91 i 94 i 110 m2, tel. 065/549-687. Prodajem dva nova stana od 33 i 61 m2, drugi sprat u Novoj varo{i, preko puta zgrade Vlade, tel. 065/516-927. Prodajem stan 74 m2 u Obili}evu kod "Naprijedovog" igrali{ta, cijena po dogovoru, a mo`e i zamjena za mawi uz doplatu, tel. 066/986-462. Prodajem stan, 62 km, Slavka Rodi}a 2A, Bawa Luka, tel. 066260-062; 350-365. Prodajem stan 45 m2, Obili}evo, ul. Krfska, tel. 065/227-134. Prodajem stan, tel. 065/631-613. Prodajem nov, useqiv trosoban stan, 79 m2, tre}i sprat, ul. Romanijska (grijawe, lift), cijena 1.890 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Hitno, jeftino, povoqno, nevjerovatno, prodajem stan od 61 m2, ispod Star~evice, ul. Jug Bogdana 76 , ~etvrti sprat, lift i ostava, tel. 066/137-371; 051/315-362. Prodajem nov, useqiv, ~etvorosoban stan 100 m2, 2. sprat, ul. Vase Pelagi}a, centar, tel. 065/524-505. Prodajem trosoban stan u Boriku (92m2) ili mijewam za mawi (jednosoban ili dvosoban), tel. 065/262-917. Prodajem nov dvoiposoban stan, 53 i 64 m2 i trosoban, 68 m2, ul. Stepe Stepanovi}a, cijena 2.150 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524505. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, 66 m2, tel. 065/624-186. Prodajem nov useqiv trosoban stan 79 m2, III sprat, ul. Romanijska, cijena 1.890 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem jednosoban stan, 37 m2, ~etvrti sprat, Jug Bogdana 2, tel. 065/815-527; 051/460-938. Prodajem petosoban stan od 128 m2 u "marlesovim" zgradama komplet renoviran po cijeni od 1550 KM/m2, tel. 065/562-426. Prodajem 4-soban stan od 120 m2 novi, nadgradwa u Mejdanu po 1.200 KM/m2, tel. 065/526-426. Prodajem trosoban stan od 51 m2 novogradwa po 1.950 KM po m2, tel. 065/526-426. Prodajem trosoban stan od 60 m2, novogradwa po 1.600 KM/ m2 na Lau{u, tel. 065/526-426. Prodajem trosobne stanove od 60, 61, 63, 68 i 71 m2 na vi{e lokacija, tel. 065/526426. Prodajem dvosobne stanove od 46, 47, 50, 56 i 60 m2, tel. 065/526-426. Prodajem jednosobne stanove od 28, 37 i 40 m2, tel. 065/526-426. U strogom centru Bawe Luke prodajem stan 40 m2, tel. 065/698-012. Prodajem super komforan dvosoban stan 60 m2, ~etvrti sprat u B. Luci, tel. 065/698012. Prodajem vi{e stanova na razli~itim lokacijama u novogradwi od 30-84 m2, tel. 065/698-012. Prodajem stan 69 m2 u centru grada, prvi sprat, ul. Vase Pelagi}a, tel. 065/514-520; 065/396-584. Prodajem stanove, nova gradwa od 30, 42, 46, 48, 50, 80 i 84 m2, tel. 065/698-012. Prodajem jednosoban stan u Boriku 35 m2, cijena 69.000 KM, tel. 066/235-195. Prodajem trosoban stan u centru Bawe Luke, kod Okru`nog suda, prvi sprat + podrum + gara`a ili mijewam za ku}u u Biha}u, tel. 051/219-798; 065/979-805. Prodajem dvoiposoban stan, 56 m2, II sprat, Bulevar, tel. 066/208-807. Prodajem stan u Sarajevu na Grbavici, 53 m2, tel. 00381/63-816-1416. Prodajem dvosoban stan 44 m2 i trosoban 79 m2, ul. Kosovke djevojke, cijena 1.650 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem nov useqiv dvoiposoban stan, 61 m2, ul. Stepe Stepanovi}a, cijena 2.100 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem trosobni stan u Gradi{ci, ~etvrti sprat, centralno grijawe, ul. Kozarskih brigada, tel. 051/831-232; 065/663-787. Prodajem stan, 74 m2, Bawa Luka, Obili}evo, Krfska, prizemqe, dvije terase, podrum, klime, dva kupatila, tel. 066/697-771. Prodajem nov useqiv stan, jednosoban 34 m2, prvi sprat na Lau{u, tel. 065/277-647. Prodajem jednosoban stan 39 m2, peti sprat, Borik, tel. 065/277-647. Prodajem trosoban stan u centru Bawe Luke, 1.sprat, podrum i gara`a, tel. 051/219-790, 065/979.805. KUPOVINA Kupujem mawi stan u Bawoj Luci, bli`e centru, tel. 063/956-300. ZAMJENA Mijewam dvosoban stan 60 m2 u Sarajevu za Beograd, Novi Sad, U`ice, Kragujevac, Bawu Luku, Bijeqinu, tel. 056/482-414, 033/545-439, 545,435. Mijewam jednosoban stan 41 m2 u centru Bawe Luke za dvosoban u centru, tel. 065/969-287. Mijewam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat u Kuli kod {kole, Nova varo{, za stambeni objekat u izgradwi (pokriven), zvati od 15.30 do 21 ~as, tel. 051/307-514, 065/180-753. Mijewam stan od 75 m2 u Novoj varo{i za dva mawa jednosobna sve u B. Luci, tel. 065/791-692. Mijewam trosoban stan, 76 m2, Borik, tre}i sprat za dvosoban u Boriku, prvi ili drugi sprat, tel. 065/696-347. Mijewam dvosoban stan, 47 m2, u Br~kom za Bawu Luku, tel. 065/889-959. Bawa Luka, trosoban stan 83 m2, mijewam za ku}u do pet km od grada ili prodajem, tel. 011/64-331-9178; 066/435-416. IZDAVAWE Izdajem namje{tenu garsoweru, centralno grijawe, Paprikovac, tel. 065/685800. Izdajem stan, 50 m2, privatna ku}a, nova gradwa, sa grijawem, za 2 studenta, 130 KM po osobi, plus utro{ak struje, zvati, tel. 065/270-797. Poslovnim osobama iznajmqujem potpuno namje{ten stan 40 m2, lamele, M. Jugovi}a, B. Luka, tel. 38765/079-083. Izdajem jednosoban namje{ten stan, za dvije osobe, poseban ulaz, Lau{, tel. 051/281-218. Izdajem jednosoban stan, Borik, kod fakulteta, tel. 065/530-055. Izdajem polunamje{ten jednosoban stan u nasequ \. \akovi}a, tel. 051/200-074; 066/255-799. Izdajem mawi stan, garsowere i sobe, namje{teno, ima i grijawe, jedno dajem `enskoj osobi za pomo} u ku}i, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, poseban ulaz, centralno grijawe, tel. 065/952-646. Izdajem prazan jednosoban stan, Bawa Luka, Rosuqe, crvene zgrade, tel. 066/304275. Apartman u Igalu izdajem povoqno na du`i period, sa dvije odvojene sobe, tel. 00382/31-335-144. Izdajem stan od 48 m2, namje{ten, centralno i izdajem ku}u za stanovawe ili za kancelarije, tel. 051/461-064; 065/322-834; +385/98-9645-745. Izdajem stan 50 m2, privatna ku}a, nova gradwa sa grijawem za dva studenta, 130 KM po osobi plus utro{ak struje, tel. 065/270-797. Izdajem trosobni komforno namje{ten stan u centru Bawe Luke, poslovnim qudima i strancima na du`e vrijeme, tel. 065/618-241. Izdajem komplet namje{ten dvosoban stan blizu PMF-a, Nova varo{, tel. 065/629-100. Iznajmqujem namje{ten dvosoban stan, novogradwa, 64 m2 ul. Branka ]opi}a 3/I kod Akvane, tel. 065/531-062. Izdajem dvosoban komforan namje{ten stan u strogom centru Bawe Luke kod “Mester” restorana, poslovnim qudima i strancima na du`e vrijeme, tel. 065/618241. Izdajem polunamje{ten stan u prizemqu ku}e, cijena 220 KM, Alekse [anti}a, tel. 065-639-674; 066/748-681. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, sa grijawem, Vojvode Sin|eli}a 36, zvati uve~e, tel. 051/351-826. Izdajem namje{tenu garsoweru sa posebnim ulazom, blizu centra, tel. 051/216-786. Izdajem super komforno namje{ten dvosoban stan u Bawoj Luci, samo za poslovne qude ili strance, tel. 066/808770. Izdajem stambeno-poslovni prostor veli~ine 70 m2, namje{ten, u strogom centru grada. Pogodan za predstavni{tvo, biro i sli~no. Grijawe, klima, internet, tel. 065/817-000; 051/211-701. Izdajem dvosoban stan, ul. Carice Milice 39, tel. 413-538; 066/978-721. Izdajem jednosoban stan polunamje{ten, Kara|or|eva 445, Bawa Luka, tel. 282-106; 065/635-449. Izdaje se jednosoban stan, namje{ten u zgradi, prvi sprat, centar, tel. 051/302623. Izdajem namje{ten jednosoban stan, centralno grijawe, nova gradwa, kablovska TV, tel. 051/214-120; 065/337-218. Izdajem stan 30 m2 u dvori{noj zgradi, naseqe Srpske toplice, cijena 100 KM, zvati iza 17 ~asova, tel. 062/752-598. Izdajem prazan stan dvosoban, Srpskih rudara 48, Lau{, tel. 051/280-922. Izdajem ekstra namje{ten stan povr{ine 88 m2 u strogom centru Bawe Luke, cijena do dogovoru, tel. 065/580-880. Izdajem dvoiposoban prazan stan, prizemqe, ul. Mirka Kova~evi}a, Mejdan, tel. 066/405-965. Izdajem jednoiposoban stan, namje{ten, u centru grada, cijena 400 KM, tel. 065/936-588. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, privatna ku}a, poseban ulaz, ul. B. @eraji}a 32, tel. 051/282-872. Izdajem jednosoban namje{ten stan u Obili}evu, zgrada, prvi sprat, tel. 065/950-044. Izdajem u `utim zgradama nov do sada nekori{}en, namje{ten trosoban stan, drugi sprat, lift, centr. grijawe, kablovska, prednost stranci, tel. 065/516927. Izdajem prazan stan, 80 m2, visoko potkrovqe, Podgrme~ka 40, Lau{, tel. 280028; 280-632. Izdajem dvosoban stan u prizemqu ku}e i sobe u potkrovqu, Prwavor, tel. 065/491921. Izdajem u Beogradu jednoiposoban stan 44 m2, sa centralnim grijawem, na Vra~aru, tel. 00381 69/353-0822; 065/662200. Izdajem trosoban stan, 80 m2, u ku}i, idealan za predstavni{tvo sa ~etiri parking mjesta, tel. 065/206-555; 00381/ 63809-6624. Besplatno izdajem namje{tenu ku}u u Motikama uz malu pomo} u doma}inskom odr`avawu, tel. 065/644-500. Izdajem namje{ten dvosoban stan, Obili}evo, tel. 066/521-047. Izdaje se stan za mu{kog ozbiqnog cimera u zgradi - Obili}evo, tel. 065/801986. Izdajem garsoweru u Rosuqama. Obezbije|en parking, tel. 065/988-590. Izdajem namje{ten dvosoban stan u ku}i, poseban ulaz, za 2 djevojke ili mladi bra~ni par, tel. 051/211-165. Izdajem dvosoban stan, namje{ten, ul. Stepe Stepanovi}a 206, kod “Incela”, tel. 065/707-190. Izdajem stan u Bawoj Luci u zgradi, centralno grijawe, centar grada, tel. 065/848-865. Izdajem komforno namje{ten stan u B. Luci, samo za poslovne qude ili strance, tel. 066/286-178. Izdajem dvosoban stan kod “Tasa”, ul. Poqski partizanski bataqon 10, tel. 051/352-751. Izdajem dvosoban polunamje{ten stan u ulici Vojvode Stepe Stepanovi}a 206, kod “Incela”, tel. 065/516-802. POTRA@WA Ozbiqna pedantna osoba tra`i stan ili ku}u na ~uvawe, uz pla}awe re`ije, relacija Trapisti - Ko~i}ev vijenac, tel. 065/789-106. PONUDA Primam cimerku u dvosobnom stanu, ul. Du{ka Ko{~ice, tel. 065/547-711.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 37
Prodajem nekori{}en poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom, 55 m2, Kraqa Alfonsa 48A, cijena 4.700 KM/m2, tel. 065/511-087. Prodajem poslovno-stambeni objekat 155 m2/90 m2, iza apoteke "1. maj, ul. Bra}e Panti}a 6, tel. 065/214-745. Prodajem poslovne prostore: 30, 43, 44, 68, 82, 95, 160, 186, 216, 360 m2, 700, 1.260 i 1.460 m2, tel. 065/549-687. Prodajem pekaru, 160.000 evra, tel. 065/549-687. Prodajem kiosk u Tr`nom centru “Kastel” u Boriku, tel. 066/253-490. Prodajem - iznajmqujem opremqen kafebar 50 m2 + 26 - vlasnik, Bawa Luka, tel. 065/900-040. Pordajemo atomsko skloni{te 337 m2, renovirano, u “^ajavecu”, tel. 271-315; 214-929. Prodajem kancelarijske poslovne prostore od 100 do 800 m2 u Tehni~koj zgradi u “^ajavecu”, tel. 051/271-315. Prodajem poslovni prostor 80 m2, centar, tel. 065/631-613. Prodajem opremqenu pekaru, tel. 065/631-613. Prodajem halu, Trn, tel. 065/631-613. Prodajem poslovni prostor u Bawoj Luci, 175 m2 iza Poliklinike, tel. 061/133-157. IZDAVAWE Izdajem namje{ten kancelarijski prostor (70 m2) u Novoj varo{i, centralno grijawe, 3 kancelarije, 3 telefona, tel. 065698-508; 065/565-513. Izdajem nov vi{enamjenski poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom i centralnim grijawem, Majevi~ka 20 E, B.Luka, kod `utih zgrada, tel. 065/065/784849. Izdajem povoqno vi{enamjenski poslovni prostor 80 m2, ul. Mla|e ]usi}a bb, na glavnom putu, tel. 065/973-561; 065/063-311. Izdajem poslovni prostor, butik "Beneton" u centru Prijedora, na atraktivnom mjestu, ul Srpskih velikana, komplet opremqen, tel. 065/755-744. Izdaje se poslovni prostor 20 ili 45 m2 sa upotrebnom dozvolom za razne namjene, ul. Wego{eva 55 a, B. Luka, tel. 065/530030. Izdajem poslovni prostor vel. 21m2 u ul. St. Stepanovi}a 175, namjena kancelarije, trgovina i sl., tel. 065/947-854. Izdajem poslovni prostor u centru grada 50 i 75 m2, sa upotrebnom dozvolom, tel. 063/118-488. Izdaje se skladi{ni prostor 400 m2 visokopaletni regali, +200 m2 kancelarisjkog prostora u Kla{nicama, tel. 065/402-316. Izdajem poslovni prostor, 100 m2, za kancelarije, cijena 600 KM/mjesec, tel. 065/549-687. Izdajem 100 m2 prostora za skladi{te ili zanatski rad, Moslova~ka 12, B. Luka, tel. 051/308-084; 066/642-376. Izdajem poslovni prostor 22 m2, ima upotrebna dozvola, namjena prodavnica mje{ovite robe,cijena 150 KM, tel. 282106; 065/635-449. Izdajem poslovne prostore od 136 m2 i 51 m2 na Lau{u (po~etak) Kara|or|eva, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor, 60 m2 sa dvije kancelarije i skladi{tem za vi{e namjena, osim maloprodaje, cijena 500 KM, tel. 051/213-166. Izdajem poslovni prostor 40 m2 i dvije kancelarije 42 m2 Nova varo{, Tina Ujevi}a 9, tel. 066/819-345. Izdajem poslovni prostor u Jevrejskoj ulici 74 m2, povoqno, tel. 065/936-831. Izdajem poslovni prostor u centru grada, 50 m2, sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor 30 m2, ul. Branka Popovi}a 97, tel. 051/371-527; 065/566-527. Izdajem poslovni prostor u centru grada, 45 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor oko 60 m2 za mirnu djelatnost (kancelarije, salon, ordinacije i sli~no), ulica I. F. Juki}a, centar, tel. 063/904-603. Izdajem poslovni prostor 370m2, pogodan za sve namjene u Karanovcu, tel. 051/413-090. Lokal veli~ine 21 m2 izdajem u B. Luci, Stepe Stepanovi}a 175, tel. 065/489-288. Izdajem poslovni prostor, 40 m2, odmah useqiv, sa dokumentacijom, tel. 051/370298. Izdaju se kancelarijski prostori, 37 i 49 m2, povoqno, strogi centar grada, tel. 051/226-800; 065/514-170. Izdajem poslovni prostor, centar - 1, glavna ulica, novogradwa, 41 m2, parking, ekskluzivan, za sve namjene, tel. 065/418777. Izdajem poslovni prostor na dobroj lokaciji u Bawoj Luci, ul.Zelengorska 3, tel. 051/217-986. Izdajem poslovne prostore na Petri}evcu, ul. Wego{eva kod `utih zgrada za apoteku i specijalisti~ku ambulantu, mo`e i za druge namjene, tel. 065/565-919. Izdajem u centru grada poslovni prostor, 50 m2, prizemqe (tri kancelarije), kod apoteke “1. maj”, Milana Tepi}a 27, tel. 065/729-212. Izdajem poslovni prostor 90 m2 na Petri}evcu, ul. Wego{eva kod `utih zgrada, pogodan za sve namjene, tel. 065/565-919. Izdajem ili prodajem poslovni prostor 18 m2 u Tr`nom centru "TOM" Isto~no Sarajevo, tel. 065/952 - 967; 065/396 - 736. Izdajem dvije luksuzno opremqene kancelarije sa parking prostorom, Star~evica, tel. 065/512-035. Izdajem poslovni prostor 250 m2 u blizini "Tempo" marketa (Lazarevo) sa vi{e parking mjesta, povoqno, tel. 065/365-144. Izdajem poslovni prostor u ulici Branka Popovi}a kod "Intereksa", tel. 066/266-629. Izdajem poslovni prostor 27 m2 u nasequ Petra Preradovi}a iza Medicinske elektronike, tel. 065/051-306. Izdajem poslovni prostor, 18 m2, ulica Branka Mora~e br. 1 (blizu Zelenog

Izdajem kancelarijski prostor u centru grada, 600 metara kvadratnih, reprezentativnog prostora, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Izdajem povoqan prostor za prodaju vozila u povr{ini 1800 m2 sa kancelarijom na glavnoj cesti u Trnu, tel. 387 65/539-888. Izdajem lokal 100 m2 u Novoj varo{i, upotrebna, telefon, klima, alarm, parking, ba{ta, 3 mokra ~vora, tel. 065/673376; 387 65/990-830. Izdajem kancelarije, ul. Gr~ka 17, 64m2, tel. 387 65/186-503. Izdajem na du`i period poslovi prostor, 46 m2, centralno grijawe, klima, alarm, parking, pogodan za razne djelatnosti. Blizu zgrade Vlade, tel. 38765/621248. Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelarijskog prostora, Bawa Luka, centar, {est parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 38765/666-435. Izdajem namje{tenu trgovinu 20 m2, naseqe Sunca, tel. 38765/517-664, 065/701851. Izdajem razra|eno stovari{te gra|evinskog materijala sa svom prate}om opremom u Trnu na glavnoj ulici, tel. 38765/539-888. Izdajem tri kancelarije u baraci, ul. Jovana Du~i}a 40, Bawa Luka, tel. 051/214933. Izdajem poslovni prostor 42 m2 u strogom centru Bawe Luke ul. Prvog kraji{kog korpusa 19, novogradwa, tel. 051/454-864. Izdajem poslovni prostor u centru grada 75 m2 kod NLB sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor, kancelarija i skladi{te ili dvije kancelarije, 36 m2 kod restorana "^ajavec", cijena 360 KM, tel. 066/446-903. Izdajem poslovni prostor u Boriku, 20 m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor, 40-50 m2, po~etak ulice Novaka Piva{evi}a, uz ulicu, tel. 065/636-545. Izdajem poslovni prostor u Obili}evu Bulevar V. S. Stepanovi}a 26 m2, tel. 066/235-816.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA
Prodajem poslovne prostore, 44, 48, 60 i 160 m2, tel. 065/549-687. Prodajem poslovni prostor u Obili}evu, 45 m2, tel. 066/235-816. Prodajem ili izdajem namje{ten poslovni prostor (namjena kancelarije), 65 m2, kod “Boske”, ul. Jevrejska, tre}i sprat, tel. 065/516-927. Prodajem poslovni prostor, 30 m2, kafi} u radu u zgradi “^ajavec” kod stadiona u B. Luci, tel. 051/437-934; 065/763941. Prodajem poslovne prostore od 30 m2 u nasequ Lorka i 80 m2 u Rosuqama, tel. 065/371-611. Prodajem nov poslovni prostor, 80 m2, u centru i 68 m2 u Mejdanu, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem kafi} u Rosuqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165-323. Prodajem poslovni prostor u Obili}evu, 15 m2, Vilsonova ulica, tel. 066/235-816. Prodajem poslovne prostore od 60 do 150 m2 u gradu i poslovno proizvodne objekte na {iroj gradskoj lokaciji, tel. 065/511-121.

38 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE
mosta), mo`e i vi{e namjena, ima sve papire, tel. 051/461-613. Izdajem povoqno poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinaciju, kancelariju i sl., ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; 065/367-413. Dajem u zakup poslovni prostor 140 m2, dobra lokacija, za vi{e nemjena, trenutno ugostiteqstvo, tel. 065/068-663; 065/297-493. Izdajem poslovni prostor u Lakta{ima 150 m2 sa upotebnom dozvolom, tel. 051/532250; 065/294-606. Izdajem lokal 24 m2, Aleja Svetog Save 59, slobodan od 1.4.2010., tel. 065/567-011. Prodajem 10 dunuma zemqe 6 km od Prwavora uz asfaltni put prema ^elincu, tel. 065/636-733. Prodajem plac od 500 m2, ul. Tuzlanska 76 na Star~evici, papiri uredni, tel. 051/424-876. Prodajem vi{e placeva u Debeqacima, dozvoqena gradwa i plac 4.000 m2, iznad “Kosmosa”, ul. @arka Zgowanina, ravnica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem plac, 1.000 m2, u Krminama, pod borovima, i plac od 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem povoqno dva dunuma zemqe u [argovcu, voda, struja i asfalt, tel. 066/257-465; 066/923-769. Prodajem placeve kod Roguqi}a jezera u okolini B. Luke, dozvoqena gradwa i papiri ~isti+, tel. 00385915518619. Prodajem plac, 1.700 m2, za gradwu ku}e vikendice, naseqe Pavlovac, 4,5 km od centra grada, tel. 282-106; 065/635-449. Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci, Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, blizina vode i struje, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i u Karanovcu pored Vrbasa, tel. 065/516-927. Povoqno prodajem plac 600 m2, naseqe Pavlovac, za gradwu ku}e ili vikendice, ~etiri i po km od centra grada, cijena 7.000 KM, tel. 066/742-581. Prodajem zemqi{te za gradwu individualnih stambenih, poslovno-stambenih i poslovno-privrednih objekata, tel. 065/511-121. Prodajem uz autoput kod “]ambele” 30.000 m2 zemqe, tel. 065/371-611. Prodajem dunum zemqe, a mo`e i vi{e na Star~evici, ul. Starog Vujadina, 2,5 km od kafi}a "Voks", povoqno za vikendicu, tel. 065/666-197. Prodajem 20 dunuma zemqe pokraj magistralnog puta Prijedor - Bawa Luka, podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemqe (dva placa), pored puta, cijena 30.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem 10 dunuma zemqe i 10 dunuma {ume 2 km od Bawe Slatina. Voda, asfalt, struja, telefon, pogodno za vo}wak, tel. 065/183-237. Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1, dozvoqena gradwa, tel. 065/251-263. Prodajem plac u Barlovcima 1.300 m2 kraj asfalta, udaqeno od kasarne u Zalu`anima 1 km, tel. 066/294-008. Prodajem plac u Vrbawi kod Zelenog vira, 920 m2, tel. 464-458. Prodajem plac, 4.000 m2 zemqe, u Prijakovcima, voda, struja na placu, tel. 065/549-687. Prodajem {est dunuma zemqe u Glamo~anima, pored autoputa prema “Popovi}“ otpadu, dozvoqena gradwa, tel. 065/692-136. Prodajem zemqi{te za grobnicu na Novom grobqu, Bawa Luka, tel. 065/398605. Prodajem placeve u Bawoj Luci, tel. 066/165-323. Prodajem plac u [u{warima, 1.605 m2, udaqeno od magistralnog puta 100 m, tel. 051/539-006; 065/650-289. Prodajem sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, telefon, voda, struja i asfalt, pogodno za sve namjene, tel. 051/539006; 065/650-289. Prodajem plac 420 m2 za vikendicu uz rijeku Vrbawu, tel. 065/549-687. Prodajem plac 1.700 m2, u Desnoj Novoseliji, kraj glavnog puta, 800 m od “Vodovoda”, tel. 065/605-445; 051/413-257. Prodajem plac, 700 m2, u ul. Franca [uberta, dozvoqena gradwa, asfalt, voda, vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru, tel. 051/437-862. Prodajem plac na Paprikovcu ul. Jovana Ra{kovi}a, tel. 065/009-593. Prodajem plac za gradwu stambenoposlovnog objekta sa potrebnim papirima, tel. 065/635-904. Prodajem zemqu u Rami}ima uz magistralni put za Prijedor i zemqu uz autoput, tel. 065/698-012. Prodajem placeve za hale i stambenoposlovne objekte, tel. 065/549-687. Prodajem imawe u Aleksi}ima, povoqno, op{tina Lakta{i, tel. 065/607-043. Prodajem parcelu 1.070 m2 na Paprikovcu, tel. 066/174-334. Prodajem zemqi{te u Drugovi}ima, ~etiri dunuma sa svim papirima, 1/1, tel. 051/318-170. Prodajem dva placa u [argovcu kod prodavnice “Jabuka”, 1.300 m2, 1.200 m2, uredna dokumentacija 1/1, tel. +385/44-535 503. Prodajem 3.000 m2 zemqe u Drakuli}u, povoqno 1/1, tel. 065/926-261; 051/381-249. Prodajem dva dunuma zemqe u selu Milo{evci, lakta{ka op{tina, tel. 051/217-986. Prodajem dva odvojena placa od {est i sedam dunuma zemqe u Karanovcu, tel. 066/242-599. Povoqno prodajem dva dunuma zemqe u Prija~anima, tel. 065/462-880, 051/433-222. Prodajem dva dunuma zemqe, 1/1, Pavlovac, iznad tvornice ko`e, tel. 066/897-469. Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli 1/1, naseqe Kraji{nik, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 00385 52/543-601. Prodajem plac u Drago~aju, 1/1, cijena po dogovoru, tel. 051/462-587; 065/972-883. Prodajem placeve od 951 do 3.648 m2 u Kuqanima, tel. 051/464-360; 066/408-499. Prodajem gra|evinske placeve 1.250 m2 op{tina Lakta{i, Tri{i}a brdo, tel. 065/970-900. Prodajem dva dunuma zemqe u Kla{nicama, cijena povoqna, tel. 065/803-315. Prodajem plac, 2.100 m2, kod “Toplane”, tel. 065/631-613. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa, cijena povoqna, tel. 066/467-752. Prodajem plac 1/1 u Glamo~anima, dozvoqena gradwa, tel. 065/696-286. Prodajem plac sa vikendicom u Prijakovcima sa 105 ari, vrlo povoqno, mo`e SMS, tel. 00381 65/668-9719. Prodajem dva placa u Motikama 763 + 741 m2, cijena 17 KM/m2, tel. 066/264-138. Prodajem plac u Rije~anima - Lakta{i, voda, struja, ogra|eno, dozvola za gradwu, povoqno, tel. 066/266-629. Prodajem plac u Prija~anima, temeq, voda, struja, asfalt, povoqno, tel. 065/450302. Prodajem placeve u Vrbawi, Preswa~ama, povoqno, tel. 065/526-426. Prodajem placeve na vi{e lokacija za individualnu i stambenu izgradwu, tel. 065/526-426. Prodajem placeve na Rebrovcu i u Dervi{ima, sa razli~itim kvadraturama, tel. 065/698-012. Prodajem 3.000 m2 zemqe u [u{warima 100 m od firme “Elim”, tel. 065/034-932. Prodajem zemqu 13.500 m2 uz autoput Bawa Luka - Gradi{ka, tel. 065/698-012. Prodajem zemqu 16.000 m2 uz magistralni put za Prijedor, Bawa Luka Rami}i, tel. 065/698-012. Prodajem plac od 500 do 1.100 m2, Prije~ani, 6 km od centra Bawe Luke, 1/1, ku}i{te, uvedena stuja, voda i asfalt na placu, tel. 065/970-068; 066/847-606. Prodajem vi{e placeva u ^esmi kod auto-praonice “Dado”, vlasnik 1/1, dozvoqena gradwa, uz sami asfaltni put, tel. 065/679-481. Prodajem 4.000 m2 zemqe, ^okorska poqa, papiri 1/1, kraj puta, tel. 065/178-581. Prodajem 2.650 m2 zemqe u Velikom Bla{ku, uz put, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/817-374. Prodajem plac za vikendicu u Lakta{ima, cijena povoqna, tel. 065/719875. Prodajem 3.000 m2 zemqi{ta pored glavnog puta u Sara~ici, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/697-905. KUPOVINA Kupujem plac u Bawoj Luci ili okolini, tel. 00381 64/331-9178;387 66/435416. Kupujem plac ili vikendicu uz Vrbas, od Krupe na Vrbasu prema Bawoj Luci, tel. 063/956-300. ZAMJENA Mijewam plac za gradwu stambenoposlovnog objekta sa potrebnim papirima za gradwu za stan ili ku}u u Igalu ili Herceg Novom, tel. 065/635-904. Izdajem mu{karcu, studentu, nepu{a~u sobu u centru grada, tel. 065/797-368. Izdajem dvokrevetnu sobu kod Gradskog mosta uz Vrbas za studentkiwe, sve novo, tel. 065/544-189. Izdajem namje{tene sobe, centralno grijawe, nova gradwa, kablovska TV, tel. 051/214-120; 065/337-218. Izdajem ve}u namje{tenu sobu, sa kupatilom i hodnikom, poseban ulaz, nova gradwa, tel. 051/280-488.

OGLASI
Prodajem skuter Keeway Hurricane, malo kori{ten, pre{ao 400 KM, trajna registracija, 49 cm3, tel. 065/491-112. Prodajem "pe`o 306", 1.6 benzin, 2000 godi{te, klima, 4 vrata u ekstra stawu, fabri~ka boja, cijena 6.700 KM, tel. 065/040-404. Prodajem "peugeot boyer", 1998. g.p. 2,4 dizel, neregistrovan, bijele boje, u odli~nom stawu, cijena fiksno 7.000 KM, tel. 065/711-262. Povoqno prodajem automobil “reno 18” (1983) u voznom stawu, registracija iza{la pro{le godine, zvati u 20 ~asova, tel. 300-551. Prodajem "ladu nivu" g.p. 1996. na plin, motor 1,7, kuka, o~uvana, tel. 065/276-550. Prodajem “golf 1,6 D”, g.p. 85, registrovan godinu, o~uvan, cijena 2.900 KM, tel. 065/483-945. Prodajem "zastavu 128", 89. godi{te, B. Luka, tel. 065/646-013; 066/288-629. Prodajem povoqno "pe`o 605" dizel, 94. godi{te, registrovan do kraja godine, mo`e i zamjena za mawe, tel. 065/528-247. Prodajem yip “micubi{i pajero”, dizel 2.300, 62 KW, povoqno, registrovan do kraja godine, tel. 065/068-663; 065/297-493. Prodajem yip “ford eksplorer”, .g. p. 1993, u ispravnom stawu, registrovan do 5.12.2010, automatik, gas-benzin, tel. 065/829-601. Prodajem povoqno “golf 2”, registrovan do decembra, tel. 051/781-188. Prodajem “golf 4”, 2000. g. p., 1.9. TDI, metalik plava boja, aluminijumske felge, klima, elektro podiza~i u odli~nom stawu, cijena 12.500 KM, tel. 065/614-037. Skuter “Piaggio Free 50”, 2002. godina proizvodwe, pre{ao 15.000 km, u odli~nom stawu, trajno registrovan, cijena 950 KM, tel. 065/833-659. Prodajem "golf 2", benzin, 87. g. p, hitno, vrlo povoqno, tel. 065/907-969. Prodajem vu~no vozilo truk daf 95hF, 380 kc, visoka kabina, proizvodwa 1998. godine, u dobrom stawu, tel. 065/524-012. Prodajem “golf 2” 1,6 D, godina proizvodwe 1986., tel. 065/817-374. KUPOVINA Kupujem stare motore iz II svjetskog rata ili samo dijelove u bilo kakvom stawu, tel. 065/342-713. ZAMJENA Mijewam "lancia thema" 2.0 i.e, 88. g.p. registrovan, za mawi auto, tel. 065/938-401. DIJELOVI I OPREMA Prodajem razne felge za automobil, prodajem far za “audi 6” i “korsu”, tel. 065/931-383. Prodajem “pireli” gume 225-50-50 R 19m+s, ~etiri komada, tel. 065/931-383. Prodajem kanyu za vozilo “pe`o 206”, za{tita od kra|e, tel. 065/696-422. Prodajem farove, `migavce, {top svjetla, retrovizore, zadwi trap, lafete, za “mercedes 124”, tel. 065/218-600.

VIKENDICE
PRODAJA
Prodajem vikendicu P+S+PK, dimenzije 7h7, sa 1.400 m2 zemqi{ta, na rijeci Vrbawi, naseqe Vrbawa, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem vikendicu - ku}u, cijena po dogovoru, sedam kilometara od centra B. Luke, tel. 051/318-829. Prodajem brvnaru vikendicu bez zemqe veli~ine 3,5 h 2,5 m, zvati poslije 19 ~asova, tel. 066/248-231. Prodajem vikendicu sa 6.000 m2 zemqe u selu Vr{ani kod Prwavora, cijena po dogovoru, tel. 065/514-837; 051/437-698. Prodajem vi{e vikendica na podru~ju Bawe Luke i Lakta{a, tel. 065/671-420. Prodajem vikendicu sa 2 dunuma zemqe, vo}em, sve u ogradi, tel. 066/683-034. Prodajem povoqno magazu (od drveta) dimenzije 8h3,8m u dobrom stawu, okolina Lopara, tel. 065/449-161.

GARA@E
PRODAJA
Izdajem gara`u u Obli}evu, Carice Milice 44, 20 m2, struja, voda, grijawe, povoqno, tel. 065/936-831. Prodajem zidanu gara`u, 15 m2, ulica M. Obili}a 52 - blok, struja, tel. 051/303-968, 065/895-971.

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem plac u Rami}ima 1038 m2 ogra|en uz asfaltni put, cijena 5.000 evra fiksno, tel. 38765/687-451. Prodajem 5 dunuma zemqe u Bakincima, struja, voda, put. Pogodno za vikendicu i ribwak, tel. 387 66/264-113; 051/580-138. Prodajem dva placa 1000m2 i 850m2 iznad kasarne Zalu`ani, 1/1 i tri od 400m2, tel. 387 66/129-644. Prodajem placeve u blizini Lova~kog bara, put Bawa Luka-Prije~ani razli~itih povr{ina, gradska voda, struja, kanalizacija, put, ravan teren, odli~na lokacija, tel. 387 65/161-284. Prodajem plac u Lakta{ima u blizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 38765/493216, 051/351-478. Prodajem zemqi{te, 15.500 m2 (jedna cjelina) u Dowim Barlovcima sa pomo}nim objektom, asfalt, struja, voda, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem 1.800 m2 zemqe u poqu na po~etku [u{wara, 300 m od autobuske stanice, tel. 065/624-480; 065/329-765. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, tel. 065/516-927. Prodajem 2,5 dunuma zemqe na ^okorskim poqima, 150 m od glavnog puta, pola pod vo}em, tel. 051/281-218. Prodajem 6 dunuma zemqe sa 50 vo}aka, brdovit predjel, sun~ana strana, 300 m od autobuske stanice, cijena 3.000 KM po dunumu, tel. 065/624-480; 065/329-765. Prodajem {umu, 1.800 m2, u Debeqacima, uz asfalt, pogodno za vikendicu, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem zemqi{te, 3.800 m2, uz stalni potok i na glavnom putu, blizu autobuskog stajali{ta, Dowi Barlovci, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem devastiran objekat i plac kraj Vrbasa, cijena 35.000 KM, tel. 066/264-138. Prodajem dunum zemqe, a mo`e i vi{e na Stra~evici, ul. Starog Vujadina, 2,5 km od kafi}a "Voks", povoqno za vikendicu, tel. 065/666-197. Prodajem 2.650 m2 zemqe u Velikom Bla{ku, uz put, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/817'374. Prodajem zemqi{te, 32.000 m2, u Kuqanima (pogodno za hale), tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac 700 m2 i mawi nedovr{eni objekat 6h8, pokriven, 1/1, uz asfalt, u Drago~aju, cijena 35.000 KM, tel. 065/612983. Prodajem plac kod Beograda 600 m2 autoput ZG - BG, naseqe Grmovac 20.000 evra, tel. 065/687-913; 051/435-685. Prodajem zemqu u Peto{evcima uz glavni put kod firme “Oroz”, mo`e u placevima, svi papiri uredni, tel. 065/877-566. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem gra|evinski plac, 440 m2, na Petri}evcu kod nove crkve, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac na moru, 454 m2, Milna, Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249; 066/286-594. Prodajem u ^esmi deset dunuma zemqe sa starom ku}om, tel. 065/539-699. Prodajem plac sa temeqom u Drakuli}u, zvati poslije 17 ~asova, tel. 051/424-620; 065/639-295. Prodajem 9 dunuma zemqe u selu Tro{eqi, prema Srpcu, 100 m od gavnog puta, tel. 066/360-880; 755-436. Prodajem plac 450 m2 sa mawom tro{nom ku}om u Dowoj Novoseliji (Begbunar), cijena 25.000 KM, tel. 065/923-213.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA
“Golf 2” dizel, 87. godina, troje vrata, u dobrom stawu 3.200 KM, tel. 38766/879197. Prodajem "golf 2" 1,6 D, godina 1986, tel. 065/817-374. Prodajem “mercedes gen{er” ugra|en plin, ful oprema, motor i limarija dobri, tel. 051/461-397. Prodajem prikolicu za traktor sa 2 osovine ili mijewam za sviwe, tel. 065/5133-672. Prodajem “zastavu 128”, tel. 065/406-506. Prodajem yip "reno skenik", 4h4, 2002. godina, pre{ao 48.000 km. Tamnozeleni metalik, benzin, kao nov, cijena 14.000 KM, tel. 38765/ 513-510. Prodajem "pasat santana" 1,6 dizel, g.p. 1986. registrovan do 3. 2011. cijena 3.000 KM, tel. 065/226-850. Prodajem “audi jaje” 1,6 dizel, 87. godi{te, povoqno, registrovan do kraja juna, tel. 065/784-098. Prodajem “kavasaki” GPK-750+R, 89. crveno-bijeli, remus, istekla registracija, vlasnik, 3.100 KM, tel. 065/317474. Prodajem "fijat uno", 90. godi{te, metalik plavi, 55 KS, registrovan do 9/010, tel. 065/805-000. Prodajem “mercedes” C'220 CDI, o~uvan, registrovan, klima, silver, alu. felge, kuka, vlasnik, 16.500 KM, tel. 065/988-062. Prodajem skuter “jamaha” 125, 93. o~uvan, 100 km/h, istekla regisracija, ~etvorotaktni, hitno, 500 evra, tel. 065/696-380. Prodajem motocikl “kavasaki” ZX-1000RX Niwa, o~uvan, crveno-crni, 87. istekla registracija, 2.000 KM, zamjena za automobil, B. Luka, tel. 063/962-774. Prodajem “opel kadet 1.6 D”, 88. g. p. karavan, u ispravnom stawu, registrovan do 9/10. g, cijena 1.000 KM, tel. 065/690031. Prodajem “ford sijeru” 1.8 ghia, 1990, registrovan 10.10. bordo, o~uvan, {iber, naslowa~, podiza~i, spojler, 2.100 KM, tel. 065/843-252. Prodajem “mercedes” 190 dizel u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem “orion dizel” 1600, 1987, o~uvan, pet brzina, mi{ boja, ~etvoro vrata, 1.600 KM + registracija, na rate, tel. 065/485-955. Prodajem ili mijewam za jeftinije "mercedes A klasa", 1,7 dizel, 2001. godi{te u super stawu, tel. 065/528-247. Prodajem “fijat bravo 1,8”, g.p. 1996, klima, dobro o~uvan, cijena 4.500 KM, tel. 066/928-436. Prodajem "reno megan" 1.9 DCi, 2004. godina, ful oprema, kao nov, registrovan godinu dana, cijena 12.300 KM, tel. 065/040-404. "Opel astra" 1,7 D, godi{te 1993. boja bijela, registrovan do 2.2011, u dobrom stawu, potro{wa 5 l/100 km, tel. 051/200089.

MA[INE I ALATI
PRODAJA
Prodajem tokarski stroj (morando) sa mjernim i reznim alatom, tel. 065/646013. Prodajem i servisiram nove privredne i poqoprivredne ma{ine, kombinovane stolarske ma{ine, cirkulare, hoblarice, mrvilice, {rotilice, ma{ine za vo}e i druge alate za doma}instvo, tel. 051/532426. Prodajem komplet tokarsku radwu, strug, bu{ilica, presa 10 t, univerzalna brusilica i propratni alat, tel. 065/845715. Prodajem novu ma{inu za vo}e i povr}e, prodajem nov ugostetqski namje{taj, pla}awe po dogovoru, tel. 051/532-426. Prodajem punionicu “koka-kole”, “fante”, “sprajta”, “radenske”, 200 l/h, kompletna, savjeti, recepti, kompletna 3.000 KM ili zamjena za automobil, tel. 065/518-850. Prodajem stubnu ugaonu bu{ilicu za metal “metalac SB-26 profesional MK2”, ispavna, kao nova, tel. 061/473-481. Prodajem liniju za dejonizaciju vode i ma{ine za proizvodwu gaziranih, negaziranih sokova, sirupa, povoqno, tel. 065/068-663; 065/297-493.

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem le`aj u dvokrevetnoj sobi studentkiwi ili poslovnoj djevojci, Obili}evo, blizu Gradskog mosta, tel. 38765/544-189. Izdajem namje{tenu sobu u nasequ Obili}evo, blizu fakulteta, tel. 065/301515. Izdajem sobu djevojci studentkiwi, nepu{a~u, upotreba kuhiwe i kupatila, Borik 1, tel. 051/306-467. Izdajem sobe u nasequ Borik sa centralnim grijawem, namje{teno, za jednog studenta, tel. 065/878-614. Izdajem namje{tenu dvokrevetnu sobu sa centralnim grijawem i kupatilom u Novoj varo{i, poseban ulaz, tel. 065/306483.

TRGOVINA
PRODAJA
Prodajem tri rashladna ure|aja, vertikalnu kru`nu vagu 20 kg, fiskalnu kasu “alter”, tel. 065/817-374. Prodajem proizvodno trgovinsko, transportno preduze}e, nije radilo, cijena 1.200 evra, tel. 065/068-663; 065/297-493.

OGLASI
Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara, rad na podru~ju Bawe Luke, Kozarske Dubice, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 38765/952-183. Izvodimo hidro izolacije ravnih krovova, bazena, podruma, 25 god. iskustva, tel. 051/311-263; 387 65/773-852. Izvodimo hidro izolacije ravnih krovova, bazena, podruma 25 god. iskustva, tel. 051/311-263; 387 65/773-852. Usluge {temawa, rezawa i bu{ewa armiranog betona i asfalta, tel. 38766/228-620. ^i{}ewe i odr`avawe stanova. Slobodni termini ponedjeqak i srijeda. Dubinsko usisavawe madraca, ~i{}ewe mebla i tepiha, tel. 38765/582-485, 066/437-100. Nastavnica matematike i fizike daje instrukcije u~enicima osnovne {kole, tel. 051/302-196. Dimwa~ar vr{i sve dimwa~arske usluge, brzo, povoqno, kvalitetno, tel. 051/397-396. Izvodim sve vrste masa`e i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degenerativnih stawa, tel. 066/268-938. Tretman najnovijim ruskim aparatima "eliton" vakuum, masa`a, darsonvalizacija, tel. 051/305-742. Tepih servis - Obili}evo (Mejdan) prawe tepiha, odvoz - dovoz besplatan, tel. 066/899-187; 066/863-900. Organizaciji “Dobri medo” potrebne odgovorne `enske osobe, radi ~uvawa djece na du`i period u Bawoj Luci, tel. 065/412-112. Dajem instrukcije iz hemije za osnovnu {kolu, tel. 065/358-500. Elektri~ar vr{i zamjenu elektroopreme, te povoqno ugra|uje nove i popravqa stare elektroinstalacije, tel. 065/418-878. Nastavnik engleskog jezika daje ~asove djeci i odraslima, tel. 066/129-558. Popravqam okvire nao~ara, svih vrsta, brzo i kvalitetno Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Profesor ruskog jezika prevodi sve vrste tekstova sa ruskog na srpski i obrnuto, tel. 065/232-644. Ure|ewe dvori{ta, kre~ewe, rezidba vo}aka i `ivice, prskawe vo}a i stru~ni savjeti, tel. 065/364-424. Pravim metalne ograde, kapije, gara`na vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463329; 066/257-534. VKV moler, brzo, kvalitetno i povoqno radim kompletan moleraj, tel. 051/482-249; 066/286-594. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawa Luka, tel. 051/303-011. Majstor Minuta popravqa sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove. Kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za “golf” 1, 2, 3, 4 i “mercedes”, tel. 065/538048. Radila bih u ku}i kod odraslih qudi mo`e i starijih i bolesnih, tel. 065/448767. Usluge kre~ewa, gletovawa, postavqawa tapeta, unutra{we fasade, izolacije, dekoracije i stavqawe rigipsa, laminata, plo~ica i razne sanacije, tel. 065/343-745. Profesor matematike daje ~asove gimnazijalcima, tehni~arima i studentima ekonomije, priprema maturante za prijemni ispit., tel. 051/217-260; 065/837-295. Dubinsko usisavawe i prawe tepiha u va{em stanu. Brzo, povoqno i profesionalno, dolazimo po pozivu, tel. 065/892-540. Ku}ni majstor vr{i vodo i elektro radove, popravke, ot~epqewe odvoda, moleraj, tel. 065/882-511,438-116. VKV zidar radi kvalitetno i odgovorno malterisawe, cijena 4 KM/m2 i ostale poslove, tel. 066/850-695. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevodi tekstove i dokumenta, sudski tuma~ - prevodilac, tel. 065/938-401. Usluge cijepawa drva hidrauli~nim cjepa~em i usluge rada motornom pilom, tel. 065/345-604. Elektri~ar - ugradwa, zamjena automatskih osigura~a, indikatora, interfona, monta`a bojlera, instalacije itd, tel. 065/566-141. talone, sukwe, majice, veste itd., tel. 065/767-888. Povoqno prodajem mu{ku i `ensku polovnu ko`nu jaknu, cijena 30 KM po komadu, tel. 065/462-880; 051/433-222. Prodajem i iznajmqujem vjen~anice sa kompletnom opremom, tel. 065/491-942; 065/642-920.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 39
problemom puwewa, 30 KM, B. Luka, tel. 066/345-056. Prodajem bagremovo koqe za ograde i vinograde i pulceve za gra|evinarstvo, tel. 065/206-060. Prodajem grobnicu betonsku, opremqenu za tri mjesta (mo`e ~etiri), pravoslavno grobqe Borik, Bawa Luka, tel. 066/402-307. Prodajem "vulmark" posteqinu (jastuk i }ebe) x 2, neotpakovano, B. Luka, tel. 352645. Prodajem {ator za ~etiri osobe sa kabinom, a mo`e i zamjena, tel. 065/513672. Prodaje se betonska grobnica za ~etiri sanduka u grobqu Drakuli}, tel. 051/380798. Prodajem prikolicu za motor ili bicikl, tel. 051/372-070. Prodajem gliser sa prikolicom i motorom "jamaha" 40 ks, tel. 065/927-086. Izdajem le`aj za jednog studenta, Solunska 12, tel. 066/897-469. Prodajem kamp prikolicu, tel. 065/179691. Prodajem pi{toq 7,65, o~uvan, jeftino, posjedujem dozvolu, tel. 065/056-482. Prodajem bojler od 80 l, nov, jeftino, bijele boje, tel. 065/056-482. Prodajem sedam ko{nica dobrih i zdravih p~ela, tel. 065/215-522. Prodajem 25 p~eliwih dru{tava u LR sanducima sa 20 ramova, mo`e i bez sanduka, tel. 065/491-406. Prodajem kancelarijsku solicu na to~ki}ima i itison sivi 20 m2, tel. 065/811-058. Hitno prodajem glavoper, radno frizersko mjesto, vapozom i lupu, tel. 065/567210. Prodajem pumpu za eta`no grijawe, slovena~ka proizvodwa, tel. 355-288. Prodajem pivske gajbe sa fla{ama, povoqno, tel. 065/707-190. Prodajem porodi~nu grobnicu, “{estica” na novom dijelu Rebrova~kog grobqa, tel. 065/534-748. Prodajem rakijski kotao, rosfraj, 130 litara sa automatikom na vi{e vrsta goriva, ru~ni rad, tel. 065/068-663; 065/297-493. Prodajem baletanke crne i bijele, ko`a, biv{a "Jugoplastika" Split, svi brojevi od 32-41, cijena po dogovoru, tel. 065/794702. Prodajem novu {iva}u ma{inu sa dosta operacija za {ivawe, cijena povoqna, tel. 051/311-140. Prodajem el. {poret, fri`ider, ve{ma{inu, {iva}u ma{inu, polovan kau~, dvije foteqe i bure za rakiju, tel. 066/210-170. Prodajem soni plejstej{n tri, dva yojstika plus ~etir igrice, tel. 065/635649. Prodajem p~eliwa dru{tva ekstra kvalitetna, cijena po dogovoru, tel. 066/870-776. Prodajem ve}i fitnes step trena`er, cijena 200 KM, tel. 065/334-641; 066/491551. Prodajem ormari} za kupatilo i WC {oqu, novo, povoqno, tel. 065/483-945. Prodajem "ergoline” solarijum sa garancijom, provoz i monta`a gratis, tel. 065/174-022. KUPOVINA Kupujem kontejner za stanovawe, tel. 065/824-108; 051/301-289. malog rasta i umiqato, qubiteqi `ivotiwa javite se, tel. 051/319-806.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem ugostiteqsku pe}, kombinacija struja-plin, sa rernom, proizvo|a~ “Igo” Qubqana, tel. 065/588-889. Prodajem profesionalni kafe-aparat, tri grupe, o~uvan, ispravan, ili mijewam za automobil, motor, tel. 065/204-890.

ZAPO[QAVAWE
Internacionalna “Cepter” kompanija tra`i marqive i snala`qive osobe za kancelarijsku prodaju vrhunskih ekolo{kih aparata, tel. 3876/5514-288. Kafe slasti~arna prima 2 konobara, 2 radnice u {anku i ~ista~icu, tel. 38765/531-182. Mlad momak tra`i posao voza~a B, C i E kategorije, polo`en dr`avni ispit, tel. 38765/447-029, 065/447-029. Vrijedni, perspektivni qudi, neophodni inostranoj kompaniji, puno radno vrijeme, tel. 066/537-853. Nezaposleni i oni koji `ele dopunski raditi kao saradnici - menayeri u kompaniji "Zepter" neka se jave, tel. 065/642094. Potreban fizi~ki radnik za povremene poslove u ba{ti i dvori{tu u blizini Toplane, tel. 051/575-928. Tra`im komercijaliste sa podru~je Bawe Luke, zvati od 9 do 17 ~asova, tel. 066/980-742, 051/300-896. Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, primaju se i po~etnice, Bawa Luka, tel. 051/303011. Predstavni{tvu inokompanije potreban voza~ sa sopstvenim kombijem za prevoz saradnika, tel. 065/882-209. Potrebna radnica za rad na poslovima konobarice, tel. 065/588-889. In`ewer ma{instva tra`i posao, tel. 065/432-514. Potrebna radnica u ugostiteqskom lokalu, kafe "Odisej". Kontakt, tel. 065/614-854. Potrebna konobarica za rad u kafi}u u centru grada, tel. 065/752-600. Imam 16 godina, hitno mi je potreban posao u auto-praonici ili sli~no, u okolini Lakta{a ili u Trnu, tel. 065/947155. Potrebni saradnici za rad u osigurawu, mo`e i dopunski posao, tel. 065/932-539. Potreban zubni teni~ar sa radnim iskustvom, tel. 065/514-510, 051/454-863. Potrebna radnica za rad u kafi}u, tel. 065/653-232. Potreban posao `enskom frizeru, tel. 066/962-426. Restoranu “Mala stanica” hitno potreban konobar - sa iskustvom u restoranu, tel. 065/938-939. Tra`i se ozbiqna djevojka za rad u kafi}u, tel. 065/909-128.

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem P4 desktop 3.2, 1 GB, DDR2, 80 GB, HDD, DVDRW crno-srebrni sa 17 in~a LCD, 350 KM, mi{, tastatura, odli~no stawe, garancija, tel. 3876/5540885. Prodajem laser za trajnu depilaciju, PALOMAR NEO LUX, 60.000 bliceva, tel. 38765/186-503. Prodajem brako prikolicu za kampovawe, pogodna za ribolovce, tel. 38765/689310. Prodajem pe} za eta`no grijawe 23 kv kori{}ena dvije sezone, cijena povoqna kontakt, tel. 051/304-559; 387 66/541-304. Prodajem dvije umjetni~ke slike, tel. 387 65/531-182. Prodajem sto okrugli fi-90 cm sa 4 stolice od metala cijena po dogovoru, i prodajem tepih vuneni 3,5 h 2,5 m, povoqno, tel. 051/315-548. Prodajem alkatan cijevi, dva cola, osam bari, za vodu, za dovod ili odvod, po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni motor, jedan i po KW, 2.800 obrtaja, tel. 065/206060. Prodajem su|e i stolove za 300 osoba, {ator za 120 mjesta, tel. 066/266-629. Prodajem fiskalnu kasu "altera", tel. 065/666-130. Prodajem fiksni telefon "panasonik", sa 20 brojeva, prenosivi, dometa 50 m, ispravan, cijena po dogovoru, tel. 051/315548. Prodajem vitafon, tel. 051/214-551. Prodajem kravu sa teletom pod garancijom, tel. 065/535-934. Prodajem umivaonik, tri nove ~esme za sudoper i umivaonik, tu{ bateriju sa crijevom, novu, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane i mali fri`ider “gorewe”, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, {oqu za WC, tel. 216-358; 066/137-133. Prodajem skije sa vezovima i pancerice br. 42, tel. 065/657-384. Prodajem novi dje~iji bicikl, to~kovi 16 coli, povoqno, tel. 065/398-182. Kupujem prvu kasetu “Vrap~i}a” sa pjesmom “Nikoqdan”, tel. 065/462-880; 051/433-222. Prodajem hrastovu kukuruzanu, tel. 065/513-672. Prodajem pi{toq 7,62 licu sa odobrewem za nabavku oru`ja, cijena 200 KM, tel. 063/956-300. Prodajem karabin 30-06 optika “cajs”, sa~maricu “suhl” 12 mm, dvogled 20h60, lova~ko sve~ano odijelo br. 50, tel. 065/528-966. Prodajem vrlo povoqno kompjuterski sto za kancelariju, veoma povoqno, tel. 051/371-527; 065/566-527. Prodajem grobnicu sa {est mjesta "Sveti Pantelija" u B. Luci - povoqno, tel. 065/514-227; 319-451; 051/216-067. Prodajem baletanke na veliko, 90 komada, svih veli~ina od broja 27 do 41, ko`a. Jugoplastika - Split, boja crna i bijela, cijena povoqna, tel. 065/794-702. Prodajem puwa~ za videokamere, digitalne fotoaparate, mobilne telefone sa

POQOPRIVREDA
PRODAJA
Prodajem motokultivator, tel. 065/401381. Prodajem farmu za uzgoj sviwa i dva hektara zemqe prve klase u Peto{evcima, ~etiri km od centra Lakta{a, tel. 065/907-904.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem rezanu gra|u, betonske cijevi i blokove, mre`e i `eqezo i ostali gra|evinski materijal, povoqno gotovi {ahtovi, tel. 387 65/541-743. Prodajem klozet {oqu, umivaonik, nove tri ~esme za sudoper i umivaonik, novu tu{ bateriju sa crijevom, ormari} za kupatilo sa dva ogledala sa strane, tel. 216-358; 066/437-725. Prodajem dva drvena prozora za ku}u, dva kau~a drvena i dvije foteqe, TA pe}, {ah drveni novi, hrastovo bure novo 85 l, tel. 216-358; 066/437-725. Prodajem armirano-betonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388-094; 066/252-990. Prodajem krovnu konstrukciju od suve hrastovine sa stropnim gredama za vikendicu ili ku}u dimenzija 5h6 m, zvati u 20 ~asova, tel. 300-551. Prodajem polovnu stolarsku klupu, cijena 300 KM, tel. 065/329-765, 065/624-480. Prodajem staru ciglu za zidawe, tel. 062/752-598. Prodajem polovne drvene prozore i balkonska vrata, tel. 355-288. Prodajem suvu hrastovu fosnu 5 sm, du`ine 2.20 cm i 3.30 cm, tel. 065/666-233. Prodajem dvoja unutra{wa i jedna vawska vrata, drvena, polovna, o~uvana, povoqno, tel. 065/483-945.

MOBILNI TELEFONI
PRODAJA
Prodajem mobilne telefone o~uvane, garancija, 30-350 KM, dijelovi, maske, servis, baterije, fletovi, B. Luka, tel. 066/138-032.

MUZIKA
PRODAJA
Prodaje se harmonika "dallape organtone" 140 basova, dugmetara, registri pet plus dvanaest. Hitno, cijena povoqna, tel. 387 65/582-485. Prodajem harmoniku 96 basova, osam registara i harmoniku "veltmajster" 60 , 8 registara u ispravnom stawu, tel. 065/206-060.

LI^NI KONTAKTI

APARATI ZA DOMA]INSTVO
PRODAJA
Prodajem ve{-ma{inu i fri`ider wema~ke proizvodwe, tel. 052/333-666. Prodajem “grundig” televizor crno-bijeli, ispravan, povoqno, tel. 051/308-749.

Gospodin u poznim godinama, penzioner, `ivi sam, tra`i srodnu du{u koja tra`i topli dom da se javi. U obzir dolaze osobe oko 70 godina, tel. 272-204; 661 M. Ako si usamqena i `eli{ dru`ewe ili dopisivawe javi se, tel. 38766/673-188. Galantan gospodin visokog nivoa, zrelih godina iz EU u Bawoj Luci, ne pu{i. @eli upoznati djevoku - damu, ~istog duha i blage naravi, vitku, lijepog izgleda, tel. 38765/821-831. Mu{karac tra`i `ensku osobu do 45 godina za upoznavawe i ozbiqnu vezu, tel. 38766/935-309.

NAMJE[TAJ
PRODAJA
Prodajem jeftino (100 KM) ugaonu garnituru: trosjed na razvla~ewe, dvosjed i ugao, tel. 065/923-732. Prodajem televizor (veliki ekran) tri godine star, ispravan, "sony trinitrn" kolor, povoqno, tel. 065/517-910. Prodajem plinski {poret sa 4 ispravna kola, povoqno, tel. 051/308-749. Prodajem po veoma povoqnoj cijeni kuhiwski sto sa stolicama i vitrinom, te jedan krevet sa du{ekom i ladicama za posteqinu i dva tepiha, tel. 065/215-522.

KU]NI QUBIMCI
PONUDA
Poklawam malo {tene, rasni mje{anac,

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

USLUGE
OSTALO
Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralno grijawe, povoqno, tel. 051/483144 i 065/670-639. Kucawe seminarskih i drugih stru~nih radova, priprema za {tampu kwiga, bro{ura, priru~nika, stru~nih ~asopisa i novina, izrada kalendara, vizit karti i sl., tel. 065/930-031 ili 066/119-221. Usluge bu{ewa, rezawa, slicovawa, {temawa, tel. 38765/974-439.

GARDEROBA
PRODAJA
Prodajem unikatne maturske haqine, tel. 065/902-804. Radi zatvarawa butika prodajem povoqno `ensku garderobu, ko{uqe, pan-

Telefon:

40 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da dana 8.4.2010. godine, u 76. godini, iznenada preminuo na{ dragi Dana 11.4.2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

VID (Nikole) OBRADOVI]
Sahrana }e se obaviti 10.4.2010. godine u 13 ~asova na Perduvovom grobqu. O`alo{}eni: supruga Marija, sinovi Milan i Mirko, k}erka Dijana, snahe Gordana i Aida, zet Mladen, brat \uro, sestra Borka, unu~ad Nikola, Sr|an, Bojana, Aleksa, Goran i Sa{a, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 655 B-2 M
Posqedwi pozdrav dragom ujaku Posqedwi pozdrav dragom djeveru i stricu Posqedwi pozdrav voqenom bratu i djeveru

STEVANA MIHAJLOVI]A
Toga dana u 9 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Kla{nicama, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 654 B-2 M
Posqedwi pozdrav dragom stricu Posqedwi pozdrav voqenom bratu i ujaku Posqedwi pozdrav dragom ujaku

VIDU
od porodice Pe}anac. 655 A-1 M

VIDU
Dragica, Brana, \ana i Irma 655 A-1 M In memoriam

VIDU
od \ure, Dragice i Sini{e. 655 A-1 M

VIDU
Borka, @ivko, Oqa i Ogwen 655 A-1 M

VIDU
Borka, Sretko, Neboj{a, Dragana, Sr|an i Ogwen 655 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

VIDU
Desa, Mile, Jelena i Nikola 655 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

Dana 12.4.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

RADMILU

VIDU
od porodice Salapura. 662 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

MILKA (ro|. Kara}) PAPI]
11.4.1994 - 11.4.2010.

SLAVKO PAPI]
26.11.1994 - 11.4.2010.

Sestra Mileva i svak Rodoqub

RADMILE TODOROVI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Pantelija“, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 642 A-8 M Obavje{tavamo rodbinu, kumove i prijateqe da }emo u nedjequ, 11. aprila 2010. godine, u 11 ~asova dati dvogodi{wi pomen na{em dragom

568 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu

Vrijeme koje neumitno te~e ne umawuje na{u tugu, qubav i sje}awe na vas. K}erka Danica, unu~ad Slavi{a i Milica i zet Milorad 672 A-9 M Dana 10.4.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog tate i dede

RADMILU TODOROVI]
Tvoja dobrota ne}e biti zaboravqena. Mladen Vuki} sa porodicom 591 A-2 M Tu`no sje}awe na po{tovanog kuma

BO@ICI
od k}erke Branke i unuke Kristine. 663 A-1 M Posqedwi pozdrav na{oj dragoj teti

DU[ANA GAJI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na gradskom grobqu u Prwavoru. Malo je rije~i kojima bih iskazala bol i zahvalnost koje ostaju u mom srcu. Tvoja k}erka Swe`ana sa porodicom 37/07 A-8 E Dana 13.4.2010. godine navr{avaju se tu`ne ~etiri godine od smrti na{eg dragog

\URI MALE[EVI]U
12.4.2008 - 12.4.2010. Bio si veliki, na{ oslonac, na{a snaga. Poslije tebe ostala je velika tuga i bol koja nikada ne}e pro}i. Tvoje qubavi: supruga Milkica, k}erke Sanda i Svjetlana, unu~ad Dajana, Nevena, Ivona i Igor 660 A-8 M Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 8.4.2010. godine, u 50. godini `ivota, preminula na{a draga

BO@ICI
od porodice Jovi~i}. 663 A-1 M

\URU MALE[EVI]A
Kumovi Grabovac Hvala za sve. 667 A-2 M Posqedwi pozdrav dragoj supruzi

Posqedwi pozdrav na{oj dragoj teti

BO@ICI
od porodice Gauk. 663 A-1 M

@IVORADA - @IKE PE]ARI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Marko“, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. S qubavqu i po{tovawem Tvoji najmiliji: Mi{o, Maja, Edita i Anna-Lena 680 A-8 M

BO@ICA (ro|. \ur|evi}) CVIJI]
Sahrana }e se obaviti 10.4.2010. godine u 14 ~asova na Perduvovom grobqu. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 13.30 ~asova. O`alo{}eni: suprug Stanislav, k}erka Branka, unuka Kristina, sestra Vidojka i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 663 A-8 M

BO@ICI
od supruga Stanislava. 663 A-1 M

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 41
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 8.4.2010. godine, u 62. godini `ivota preminuo na{ dragi Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana 8. aprila 2010. godine, u 62. godini `ivota iznenada preminuo na{ dragi Tu`no sje}awe na dragu majku i svekrvu

DRAGICU BUGARSKI
11.4.1994 - 11.4.2010. Sin Zoran i snaha Mila

NIKO (Milana) ^ERGI]
Sahrana }e se obaviti 10.4.2010. godine u 13 ~asova na Novom grobqu. Pogrebna povorka kre}e ispred ku}e `alosti, ul. Filipa Kqaji}a 39 u 12 ~asova. O`alo{}eni: supruga Velka, sin Milomir, k}erka Gordana, bra}a Du {an, Jo van i Sa vo, ses tra Na da i Dra gi ca, sna he Du {an ka i Qiqana, sinovci i sinovke, sestri~ine te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 673 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom bratu

671 A-6 M

LUKA (Mla|ana) AMIYI]
Sahrana }e se obaviti 10. aprila (subota), na Gradskom grobqu u ^elincu. Opijelo po~iwe u 14 ~asova u crkvi Sretewa Gospodweg. O`alo{}eni: supruga Gordana, sinovi Igor i Goran, brat Kosta i ostala rodbina i prijateqi 0016149 A-8 ^N Posqedwi pozdrav voqenom svaku Posqedwi pozdrav voqenom svaku

Tu`no sje}awe na voqenu

BIQANU

Nedostaje{. tf. Tvoj Sa{a 571 A-6 M Tu`no sje}awe na na{u Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 8.4.2010. godine, u 84. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

NIKI
od brata Du{ana. 673 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

NIKI
od brata Jovana sa porodicom. 673 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

LUKI
Buca i Nikola sa k}erima Milicom i Nikolinom. 0016149 A-1 ^N Posqedwi pozdrav voqenom zetu

LUKI
Rada i Boro, te Ogwen i Goran sa suprugama 0016149 A-1 ^N Posqedwi pozdrav dragom stricu

BIQANU
Porodica ^ukovi} 571 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom prijatequ i radnom kolegi

JOZO (Ive) KRI[TO
1927 - 2010. Sahrana }e se obaviti 10.4.2010. go di ne u 16 ~a so va na grobqu “Sv. Marko“ u Bawoj Luci. O`a lo{ }e ni: sin Dra {ko, k}erke Zdravka, Tomica i Branka, snaha, zetovi, unu~ad, praunu ~ad, te os ta la ro dbi na kom{ije i prijateqi 677 A-5 M Na{em dragom voqenom

NIKI
od brata Save sa porodicom. 673 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

NIKI
od sestre Nade sa porodicom. 673 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

LUKI
Punica Velinka 0016149 A-1 ^N Posqedwi pozdrav dragom stricu

LUKI
Ne{o i Goga sa djecom Nikolom i Mihajlom 0016149 A-1 ^N Posqedwi pozdrav dragom stricu

LUKI AMIYI]U NIKI
od sestre Dragice i zeta Ne|e. 673 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

NIKI
od svastike Mire Babi} sa porodicom. 673 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

LUKI
Jo van ka i Me {a sa Ste va nom, Sofijom i Natalijom 0016149 A-1 ^N Posqedwi pozdrav dragom stricu

LUKI
Sinovac Mladen 0016149 A-1 ^N Posqedwi pozdrav dragom

Kolektiv ~elina~kog [umskog gaz din stva, RJ [wego ti na Dowa 0016151 A-3 ^N Tu`no sje}awe na dragog zeta i tetka

RAJKICI
Vrijeme prolazi, tuga i bol ostaju, neka te u ti{ini vje~nog mi ra ~u va ju an |e li i na {a qubav ja~a od zaborava. Hazim i Danko sa svojima 665 A-3 M

NIKI
od svastike Marije Kresojevi} sa porodicom. 673 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

NIKI
od supruge Velke. 673 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

LUKI
Vid, Marko, Vida i \oko s porodicama 0016149 A-1 ^N

LUKI
Ujak Mi lan Mi lo savqevi} s porodicom 0016150 A1 ^N

RAJKA MAKSIMOVI]A
od porodice Crnadak. 679 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog kom{iju

Godina nevjerice i tuge od smrti dragog nam

Dana 10.4.2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e drage

GOSPOVE VU^I] BO@ICI
od porodice [irowi} sa djecom. 664 A-1 M

RAJKA MAKSIMOVI]A RAJKA MAKSIMOVI]A
od porodice \uki}. 678 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog kom{iju Nedostaje{ nam, brate Pero, Edina, Dino i Nina 665 A-3 Tu`no sje}awe na dragog prijateqa i kuma

NIKI
od si na Mi lo mi ra i k}er ke Gordane. 673 A-1 M

Dragom tati

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Perduvovom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 657 A-6 M In memoriam

DU[ANU NI[I]U
da}emo godi{wi pomen 10. aprila 2010. godine u 11 ~asova na grobqu Bravnice. Wegovi najmiliji: k}erka Qiqana, sinovi Miodrag, Milorad, zet, snahe i unu~ad 616 A-6 M

MILENKO PAUNOVI] PAUN
11.4.2006 - 11.4.2010. Uvijek te se sje}aju sa qubavqu i po{tovawem tvoji drugovi Slobodan, \emal, Sveto, Zdravko, @eqko i Rajko 650 A-6 M

RAJKA MAKSIMOVI]A
od porodice Panto{. 678 A-1 M

RAJKA MAKSIMOVI]A
Kumovi ]osi} Anto i Ru`ica 665 A-1 M

42 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE Tu`nim srcem i neizmjernim bolom javqamo svoj rodbini i prijateqima da je na{ dragi i nikad pre`aqeni
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 7.4.2010. godine u 52. godini `ivota preminuo na{ dragi sin, suprug, otac i brat Posqedwi pozdrav suprugu

MILO[U

VASILIJA (Ogwena) CVIJI]
Nakon kra}e bolesti preminuo 7.4.2010. godine u 83. godini `ivota. Sahrana dragog nam pokojnika }e se obaviti u subotu, 10.4.2010. godine u 13 ~asova u grobqu kod crkve u Grbavcima. Vje~na mu pamjat! O`alo{}eni: sinovi Mile i \ura|, k}erka Dragica, brat Bogdan i sestre, snahe, unu~ad Sawa, Duwa, Jelena, Alehsandar, Giorgie i praunuci: Ilija i Filip, te ostala tuguju}a rodbina i prijateqi 684 B-2 M
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 8.4.2010. godine u 54. godini `ivota preminuo na{ dragi Posqedwi pozdrav

MILO[ (Stojana) MILANOVI]
Sahrana }e se obaviti 11.4.2010. godine u 13 ~asova na grobqu u Bakincima O`alo{}eni: majka Vida, supruga Slada, k}erke Biqana, Jelena i Bojana, bra}a, sestre, te ostala rodbina i prijateqi 688 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom

Hvala ti za sve lijepe trenutke u `ivotu. Od supruge Slade. 688 A-2 M Najdra`i

TATA
tuga za tobom je neizmjerna, a bol neizdr`iva ali ti }e{ uvijek os ta ti u na {im srci ma, a uspomena na tebe nikad ne}e da izblijedi, jer si ti bio i uvijek }e{ os ta ti naj boqi ta ta na svijetu. Tvo je k}e ri Biqana, Je le na i Bojana 688 A-4 M Posqedwi pozdrav dragoj

MILO[U MILI - VOJVODI LUKI]U
^uva}emo te od zaborava. Od brata Momira i snahe Sawe sa djecom. 691 A-2 M Posqedwi pozdrav voqenom ~i~i

MILO[U
Voqeni ne umiru. Od tetke Smiqe, tetka Mom~ila, sestre Joke sa porodicom. 691 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom

MILE (Bore) LUKI]
Sa hra na }e se oba vi ti 10.4.2010. go di ne u 13 ~a so va na mje snom grobqu Bukova~a. O`alo{}eni: brat Jovo, snaha Vesna, sinovka Jovana, sinovac Tomislav, brat Boban i prija Rosa i ostala rodbina i prijateqi 682 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom ro|i Posqedwi pozdrav dragom ro|i

od porodice Radulovi}. 667 A-1 M Posqedwi pozdrav

MILI - VOJVODI LUKI]U
od Erceg Mile. 667 A-1 M Dana 10.4.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog oca, supruga, djeda i pradjeda

BO@ICI MILO[U
Voli te tvoj sinovac Sa{a, sa porodicom, suprugom Stojankom i sinom Aleksom. 688A-2 M Posqedwi pozdrav mom voqenom sinu

MILO[U
od bra ta Mi lu ti na s po ro di com, su pru gom Bra ni sla vom i k}erkom Sandrom. 688A-2 M Posqedwi pozdrav najve}em bratu na svijetu

od porodice Kopawa. 686 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

MILI
od Milana Luki}a sa porodicom. 683 A-1 M

MILI
od Luki} Du{ana i Zdravke. 683 A-1 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i poznanicima tu`nu vijest da je dana 8.4.2010. godine preminula u 76. godini `ivota

LUJI QUBOMIRA (Petra) VU^KOVI]A
Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u. Tvoji najmiliji 670 A-3 M

MILO[U MILANOVI]U
iz Bakinaca Zbogom, moja prva radosti. Voli te neutje{na majka Vida 669 A-3 Posqedwi pozdrav velikom ujaku

MILO[U MILANOVI]U
Lijepo je biti sestra tako velikom ~ovjeku kao {to si ti. ^ekaj me u Vje~nosti i ~uvaj mi mjesto kraj sebe. Neizmjerno te voli tvoja sestra Qiqana Hrkalovi} 669A-3 M Tu`no sje}awe na kuma

od Vlade, Danijele, Nemawe i Nenada Vrhovac. 692 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

STOJA (Stojana) MIJI]
Sahrana }e se obaviti dana 10.4.2010. godine u 14 ~asova na mjesnom grobqu Dowi Drakuli}. Povorka kre}e iz kapele. O`alo{}eni: sinovi Milan i Dragan, k}eri Beba i Zora, snahe, zetovi, unu~ad te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi 690 A-8 M Tu`no sje}awe na voqenog sina i brata Dana 11.4.2010. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog supruga i oca

LUJI
od Gorana, Bode, Qubi{e i Davida Toma{evi}. 692 A-1 M Tu`no sje}awe na na{eg jedinog sina

MILENKO LASOVAN
10.4.1983 - 10.4.2010. Milko, tuga se ne mjeri suzama, ni vremenom ve} prazninom koja je ostala. S ponosom te pomiwemo, s qubavqu te ~uvamo u na{im srcima, Tvoje sestre i bra}a sa porodicama 668 A-3 M In memoriam

MILO[U
Vo li te tvoj ses tri} Mi lo{ Hrkalovi} 669 A-1 M Posqedwi pozdrav mom {urjaku

ZORANA
Kum Neboj{a Bundalo sa porodicom 593 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

VESELKA (Bo{ka) TRNINI]A
Majka Persa, sestra Biqana i brat Milan sa porodicama 620 A-2 M

VESELKA TRNINI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wego vu vje ~nu ku }u na grobqu Ada u Lakta{ima. Supruga Drenka, k}erka Vawa i sin Bojan 579 A-3 M

ZORANA DRAGOJEVI]A
1995 – 2010. U nedjequ, 11.4.2010. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Kri{kovcima. Otac Qubo, majka Dragica, supruga Gordana i sin Zoran 593 A-3 M

MIRKO PETKOVI]
Du{anka Stijakovi}, Dragana i Goga sa porodicama 666 A-1 M

MILO[U
Zet Dragan Hrkalovi} 669 A-1 M

MILO[U
od sestre Vide i zeta Miroslava sa porodicom. 691 A-1 M

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 43

Posqedwi pozdrav vlasniku i direktoru firme “[U-MA Plast” d.o.o. Bijeqina

ARMIN MAY

Preminuo 8.4.2010. godine u 70. godini `ivota. Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 10.4.2010. godine na Gradskom grobqu Pu~ile, opijelo }e se odr`ati u 13 ~asova u crkvi “Sveti Georgije“ u Bijeqini. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u ul. D. Maksimovi}a br. 11 u 12 ~asova. KOLEKTIV FIRME “[U-MA Plast” DOO BIJEQINA

B-9 UP

44 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 9.4.2010. godine u 57. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminula na{a draga Dana 10.4.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog supruga, oca, punca, djeda i pradjeda U nedjequ, 11.4.2010. godine navr{avaju se tri godine od kada je prestalo da kuca srce na{e nikad zaboravqene k}erke i sestre Tu`no sje}awe na jedinu sestru

BIQANU RADAK

IVAN^ICA (Spasoje) SEKULI]
1954 – 2010. Sahrana }e se obaviti 10.4.2010. godine u 14 ~asova na Gradskom grobqu u Bawoj Luci. O`alo{}eni: sin Kre{o, majka Ru`a, otac Spasoja, bra}a Ratko i Pero te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 694 A-8 M Posqedwi pozdrav voqenoj majci

BOGDANA (Mirka) KOPRENE
O`alo{}ena porodica 693 A-4 M Dana 10.4.2010. godine navr{ava se tu`na godina kako nisi sa mnom draga mama

dr BIQANE RADAK
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u. An|ele na{, ako osjeti{ u vje~noj ti{ini da te ne{to kvasi to su suze tvojih najmilijih. Majke Kose, oca Janka i sestre Daliborke 698 A-8 M Tu`no sje}awe na na{u Tu`no sje}awe na na{u

Jedina i najdra`a sestro ni lijeka i utjehe, stalno se nadam da }e{ do}i. Tvoja sestra Daliborka, zet \uro, sestri~ne Milka, Biqana i Mia 698 A-3 M Tu`no sje}awe na na{u

IVAN^ICI BIQANU
od sina Kre{e. 694 A-6 M Posqedwi pozdrav voqenoj k}eri

RU@A RADUKI]
Tog dana posjeti}emo tvoju vje~nu ku}u. Godina je ve} do{la, tuga nije pro{la, godine }e prolaziti, a tuga u srcu vje~no trajati. Tvoja k}erka Nikolina 695 A-3 M Tu`no sje}awe na dragu majku, baku i svekrvu

BIQANU
Nikada te ne}emo zaboraviti. Dragana i Sini{a 702 A-2 M

BIQANU
Puno nam nedostaje{. Dragana i Da~o. 702 A-2 M

Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Porodica Pili} 702 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 9.4.2010. godine u 26. godini iznenada preminuo na{ dragi

IVAN^ICI

DOBRIVOJU -BOBANU
od majke Ru`e. 694 A-6 M U utorak, 13.4.2010. godine navr{ava se tu`na i bolna godina kada je tragi~no izgubio `ivot na{ voqeni od tetke Gospe Male{evi} sa porodicom. 706 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

VELIBOR (Dragana) JANKOVI]
Obavje{tavamo svu rodbinu, kumove, prijateqe, drugove i kom{ije da }emo toga dana u 11 ~asova posjetiti wegovu vje~nu ku}u, otkriti spomenik, polo`iti cvije}e i zaliti suzama. Porodica Jankovi} 685 A-6 M Tu`no sje}awe na drage roditeqe

ZORKU ]UTKOVI]
11.4.1999 - 11.4.2010. Sin, k}erke, snahe i unu~ad 681 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom

DOBRIVOJE - BOBAN (Milana) VUJASINOVI]
dipl. in`iwer poqoprivrede Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 11.4. 2010. godine u 13 ~asova na Gradskom grobqu Prwavor. O`alo{}eni: majka Dobrina i brat Nikola 706 A-8 M Posqedwi pozdrav voqenom sinu Posqedwi pozdrav dragom bratu

DOBRIVOJU -BOBANU
od tetke Nedeqke Vrhovac sa porodicom. 706 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

DOBRIVOJU -BOBANU MILKA
1907 – 1990.

VLADO
1909 – 1984.

DOBRIVOJU BOBANU
od majke Dobrine. 706 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

DOBRIVOJU -BOBANU
od brata Nikole. 706 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom od tetke Zagorke Baji} sa porodicom. 706 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

BURSA]
S qubavqu i po{tovawem. Zahvalna djeca: Mira, Marko, Pero sa porodicama Tu`no sje}awe na dragog 687 A-7 M

od ujaka Velinka sa porodicom. 706 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

DOBRIVOJU -BOBANU

SVETOZARA GLAMO^LIJU
12.4.2006 - 12.4.2010. U ponedjeqak, 12.4.2010. godine posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Pantelija“ u Boriku. O`alo{}ena porodica 689 A-6 M

DOBRIVOJU -BOBANU
od ujaka Vinka sa porodicom. 706 A-1 M Posqedwi pozdrav

DOBRIVOJU -BOBANU
od ujaka \ure Plav{i}a sa porodicom. 706 A-1 M Tu`no sje}awe na

DOBRIVOJU -BOBANU
od ujaka Sretka sa porodicom. 706 A-1 M S qubavqu i tugom dajem ~etrdesetodnevni pomen voqenom ujaku

DOBRIVOJU -BOBANU
od porodice Rogi} Darka i Divne. 706 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom

NIKI ^ERGI]U
od osobqa piterije Du{ko Dugou{ko. 703 A-2 M

RADMILU TODOROVI]
Bila je privilegija dru`iti se s tobom. Dragica Samaryija, Drena Ribi} i Slavica Kevac 701 A-2 M

@IVKU TE[I]U
Sestri} Ostoja Makivi} s porodicom 700 A-2 M

DOBRIVOJU -BOBANU
od porodice Dragana i Vesne Crnadak. 706 A-1 M

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 45 Posqedwi pozdrav majci na{eg radnog kolege Kre{e
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 9.4.2010. godine u 76. godini `ivota preminula na{a draga Dana 11.4.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

DANKA (ro|. Jungi}) PREDI]

JEKE MI[I]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu u Rekavicama, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 697 A-4 M Posqedwi pozdrav

IVAN^ICI SEKULI]
Redakcija omladinskog programa Televizije RS B-2 F Posqedwi pozdrav majci na{eg radnog kolege Kre{e

Sahrana }e se obaviti 11.4.2010. godine u 14 ~asova na mjesnom grobqu Barakovac - ^elinac. O`alo{}eni: sin Zoran, bra}a Veqko, Miladin i Vito, sestre Slavka i Savjeta, snaha Qubica, unuci Milenko i \or|e, porodice Jungi}, Te{i}, Zebi}, Jak{i} i Rodi}. 014783 A-8 J Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki Posqedwi pozdrav dragoj sestri

DANKI
od sina Zorana, snahe Qubice i unuka Milenka i \or|a. 014783 A-1 J Posqedwi pozdrav dragoj sestri

DANKI
od brata Vite i snahe Vere. 014783 A-1 J Posqedwi pozdrav dragoj sestri i tetki od sestara Borke i Dragice sa porodicama. 705 A-2 M

MILO[U MILANOVI]U

IVAN^ICI SEKULI]
Kolektiv Radio-televizije Republike Srpske B-2 F
Dana 13.4.2010. godine navr{ava se 10 tu`nih godina od smrti na{eg dragog Posqedwi pozdrav dragoj sestri

DANKI
od brata Veqke i snahe Zore. 014783 A-1 J

DANKI
od brata Miladina i snahe Dragane, Marije i Branka. 014783 A-1 J

DANKI
od sestre Slavke i zeta Qube. 014783 A-1 J Posqedwi pozdrav dragoj sestri

DRA[KA JOVANI]A
U subotu, 10.4.2010. godine u 10 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na ^eni}a grobqu. Sin Predrag, k}erka Nina, supruga Borka, otac Milorad, sestre Milka i Rada 699 A-8 M Dana 11.4.2010. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{eg dragog

DANKI
od sestre Savjete i zeta Bore. 014783 A-1 J Posqedwi pozdrav dragoj snahi

STANOJE - BUCE (Du{ana) STJEPANOVI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na ^eni}a grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica 704 A-8 M

DANKI
od djevera Du{ka i jetrve Nade. 014783 A-1 J

46 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Sport

@ao mi je {to ne}u gledati Partizan u “Bersiju“ na polufinalnom me~u sa Olimpijakosom, ali za to sigurno sti`em da u finalu bodrim “crno-bele“. Mateja Ke`man, fudbaler PS@-a
FOTO: AGENCIJE

Druga pobjeda juniora
Mu{ka juniorska odbojka{ka reprezentacija Srbije zabiqe`ila je i drugu pobjedu na kvalifikacionom turniru za prvenstvo Evrope, koje se odr`ava u ma|arskom Dunajvaro{u. “Orli}i“ su savladali Belgiju sa 3:2 (29:27, 25:20, 21:25, 18:25, 15:8. U prvom kolu bili su boqi od Gr~ke sa 3:2 (25:19, 23:25, 20:25, 25:23, 15:7).

Valentino Rosi

Savez zakasnio sa pozivima
Selektor rukometa{a Srbije Veselin Vukovi} }e zbog propusta u administraciji imati okrwen sastav u EHF nedjeqi. “[panci“ svakako ne dolaze na okupqawe, a po{to je Savez zakasnio sa pozivima, igra~i Vesprema @arko [e{um, Marko Vujin i Uro{ Vilovski propusti}e ~ak ~etiri treninga.

U Kataru po~iwe nova sezona MotoGP {ampionata

Svi jure "doktora"
Iako postoje ~etiri kandidata za lovor - Rosi, Lorenco, Stoner i Pedrosa, sve se ponovo okre}e oko pitawa da li neko mo`e da skine “Doktora“ sa trona
DOHA - Nova sezona MotoGP {ampionata startuje u nedjequ, Velikom nagradom Katara na stazi “Losail“, a ovogodi{wi {ampionat “prijeti“ da bude jedan od najzanimqivijih u istoriji. Po svemu sude}i, za titulu }e se nadmetati aktuelni {ampion Valentino Rosi na Jamahi, wegov timski kolega Horhe Lorenco, biv{i prvak na Du ka ti ju Kej si Sto ner, kao i Dani Pedrosa na Repsol Hondi. Kandidata za pobjede ima vi{e od ~etvorice, ali se, ipak, sve ponovo okre}e oko pitawa da li neko mo`e da skine “Doktora“ sa trona. U posqedwe dvije sezone Rosi je bio dominantan, vozio je nevjerovatne trke, i izgledalo je kao da na stazi nema ko da mu se suprotstavi. Jo{ jedno pitawe pred po~etak nove sezone je da li }e ona biti posqedwa za Rosija, koji ove godine juri desetu titulu.

Rukometa{ice Borca u polufinalu Kupa BiH igra}e protiv Ilixe, dok se u drugom duelu sastaju “Katarina“ i Qubu{ki. Turnir se igra 28. i 29. maja, a doma}in }e biti naknadno odre|en. Smotra rukometa{a }e se odr`ati 7. i 8. maja u Sarajevu, a parovi su: Krivaja - Bosna, Gora`de - Izvi|a~. Centar Ko{arka{kog kluba Crvena zvezda Vladimir [timac najvjerovatnije }e zatra`iti raskid ugovora na {tetu kluba i narednih dana potpisati za rimsku Lotomatiku. “Crveno-bijeli“ nemaju na~ina da ga zadr`e, kao ni druge igra~e prema kojima nisu izmirili obaveze iz ugovora.

ROSI u lovu na deseti lovor
“Doktor“ je pro{le godine osvojio sedmu krunu u najja~oj klasi, a devetu ukupno, a sa dominacijom je nastavio u pred se zon skim tes ti rawima, tokom kojih je sve tes to ve sem posqedweg za vr{io na vrhu. Kva li fi ka ci je za VN Katara voze se u subotu od 21.55, a trka u nedjequ od 22 ~asa. Spisak voza~a u kraqevskoj klasi: Andrea Doviciozo (Italija, Repsol Honda), Kolin Edvards (SAD, Monster Jamaha Tek 3), Hiro{i

Kalendar
11. april VN Katara, 25. april VN Japana, 2. maj VN [panije, 23. maj VN Francuske, 6. jun VN Italije, 20. jun VN Velike Britanije, 26. jun VN Holandije, 4. jul VN Katalonije, 18. jul VN Wema~ke, 25. jul VN SAD, 15. avgust VN ^e{ke, 29. avgust VN Indijanapolisa, 5. septembar VN San Marina, 19. septembar VN Aragona, 10. oktobar VN Malezije, 17. oktobar VN Australije, 31. oktobar VN Portugalije, 7. novembar VN Valensije.

Foto dana

Aojama (Japan, Interveten Hon da), Ben Spiz (SAD, Monster Jamaha Tek 3), Randi de Punije (Francuska, LCR Hon da), Al va ro Ba utis ta ([panija, Rizla Suzuki), Dani Pedrosa ([panija, Repsol Honda), Kejsi Stoner (Australija, Marlboro Dukati), Marko Melandri (Italija, San Karlo Honda Gresini), Mika Kalio (Finska, Pramak Dukati), Hektor Barbera ([pa ni ja, Aspar Du ka ti), Aleks Espargaro ([panija, Pramak Dukati), Valentino Rosi (Italija, Fiat Jamaha), Marko Simon~eli (Italija, San Karlo Honda Gresini), Loris Kapirosi (Italija, Rizla Suzuki), Niki Hejden (SAD, Mar lbo ro Du ka ti), Hor he Lo ren co ([pa ni ja, Fiat Jamaha).

Godina puna izazova
Ova godina uspje{no je po~ela za Bokserski klub Slavija. Uspjeli smo da titulu vratimo u na{e vlasni{tvo i tako po peti put postanemo ekipni prvaci BiH. Me|utim, to je tek bio po~etak izuzetno naporne godine za nas, jer nas o~ekuje mnogo veoma velikih ispita. Ve} prvi je nastup na Me|unarodnom turnir “Hakija Turajli}“, koji }e se od 29. aprila do 3. maja odr`ati u Sarajevu. Bi}e to izuzetno jaka smotra, jer }e svi u~esnici `eqeti da vide u kakvoj su formi pred Evropsko prvenstvo. Me|utim, za moje klupske drugove i mene je mnogo va`nije pojedina~no prvenstvo BiH, koje }e se od 7. do 9. maja odr`ati na Iliyi. Po{to }e ovaj {ampionat imati izborni karakter za prvenstvo Starog kontinenta o~ekujem da konkurencija bude veoma jaka. Ipak se nadam da }e ~etiri, pet boksera Slavije uspjeti da se okite titulom prvaka BiH, a samim tim izbore plasman za Moskvu. Kao {to je poznato prvenstvo Evrope }e se odr`ati u glavnom gradu Rusije od 4. do 13. maja i o~ekujem da u svakoj kategoriji bude prijavqeno izme|u 20 i 30 boksera. To zna~i da }e za osvajawe medaqe biti potrebno dvije ili ~ak tri pobjede. Bi}e te{ko to ostvariti, ali vjerujem da je do{lo vrijeme da neko od boksera iz BiH, prvenstvo mislim iz Slavije osvoji odli~je na {ampionatu Starog kontinenta i tako vrati ugled “plemenitoj vje{tini“ koji joj je nekada pripadao. Nadam se da }emo do {ampionata u Rusiji uspjeti da odradimo i pripreme i da }emo potpuno spremni do~ekati nastup na najve}em ispitu ove godine. Poslije ovoga }e uslijediti qetwa pauza, a onda }e na{ klub po~eti sa pripremama za jubilarni deseti Me|unarodni bokserski turnir “Radovan Bisi}“.

Darko KU^UK, kapiten Bokserskog kluba Slavija
U ovoj godini moje drugove i mene o~ekujem mnogo ispita u kojima je najve}i Prvenstvo Evrope u Moskvi

Zvijezda Klivlenda Lebron Xejmsa te{ko je podnio poraz svojih saigra~a u ^ikagu, koji je zbog povrede morao da gleda sa tribina.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 47

Ko{arka{i Igokee u derbiju “Lige 6” do~ekuju “studente“

Prva liga RS, polufinale plej-ofa

PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Pravo je vrijeme da odigramo kvalitetnu utakmicu, te protiv velikog protivnika upi{emo va`ne bodove, rekao Milan Jawu{evi}

Bosna mora pasti

Gra|anski kod Varde
BAWA LUKA - Polufinalne utakmice plej-ofa Prve ko{arka{ke lige Republike Srpske na rasporedu su narednog vikenda, a u wima se sastaju Varde HE - Gra|anski i Servicijum - Radnik. Vi{egra|ani su regularni dio {ampionata zavr{ili na prvom mjestu i do~ekuju ~etvrtoplsiranu ekipu Gra|anskog koja je izborila pravo nastupa po{to je imala boqi me|usobni skor od Bratunca iako su imali isti broj bodova. Ovaj susret na rasporedu je u subotu od 19 ~asova. U drugom polufinalnom me~u snage }e odmjeriti Servicijum i Radnik, a wihov duel na programu je u nedjequ od 17.15 ~asova. U prvom kolu mini lige za popunu Prve lige sasta}e se: PRWAVOR: Mladost 76 - Derventa (subota 19.30 ~asova), PALE: Feniks - [ampion Alf om (nedjeqa, 16). M. Z.

“Fajnal for” Evrolige

ALE KSAN DRO VAC Dva ubjedqiva gostuju}a pora za upa li la su alarm u Igokei. Krediti su potro{eni, novi kiks strogo je zabrawen, pa Aleksandrov~ani u subotwi derbi petog kola “Lige 6” protiv Bosne ulaze sa imperativom trijumfa. ^e ta Dra ge Ka ra li }a nije se proslavila na gostovawima, izgubiv{i od Slobode i [irokog, ali je zato na doma}em parketu igrala si gur no, la ko po ra ziv {i Zriwski i ^apqinu. Sada Igokei na noge dolazi jedan od glavnih pretendenata na lo vor, pro tiv ko ga pros to nema prava na gre{ku.

Partizanu 1.000 karata
BARSELONA - Ko{arka{ki klub Par ti zan je kao u~e snik za vr{nog tur ni ra Evrolige dobio od organizatora mogu}nost kupovine kon tin gen ta od 1.000 ula zni ca za “Faj nal for“. Evro li ga je po tpu no is ti broj ula zni ca po nu di la svim klubovima u~esnicima, Olimpijakosu, Barseloni i CSKA. Na sas tan ku Upra vnog odbora “crno-bijelih“ odlu~eno je da }e najve}i dio karata biti odvojen za najvatre ni je na vi ja ~e, kao i za prijateqe kluba koji su dugogodi{wi vlasnici pretplatnih karata. - @ao nam je {to postoji nesrazmera izme|u broja zainteresovanih i kontigenta ka ra ta ko je su dos tu pne klu bu, te sto ga upu }u je mo sve zainteresovane na partne ra Evro li ge, por tal www.ticket2final.com za proda ju is tih - sto ji u sa op {tewu KK Partizana.

NAVIJA^I adut Aleksandrov~ana
- Svi smo op ti mis ti. Polako se uigravamo i mislim da je pravo vrijeme da odi gra mo kva li te tnu uta kmi cu, te pro tiv ve li kog protivnika upi{emo va`ne bodove. U timu imamo {est novih igra~a i potrebno je vrijeme da se kockice poslo`e. Na tre nin zi ma se ma ksimalno trudimo, ozbiqno ra di mo i vje ru jem da }e mo upra vo pro tiv “stu de na ta“ pru`iti najboqu partiju i

Milan Jawu{evi}

FOTO: G. [URLAN

na kraju slaviti - poru~io je Milan Jawu{evi}. Prema wegovim rije~ima, eki pa ne }e do zvo li ti neke gre{ke iz prethodnih

[ekularac
Mladen [ekularac je u me~u protiv [irokog zadobio neugodnu povredu i on sigurno ne}e igrati protiv Sarajlija. - On je dobio jak udarac u kvadriceps. Stvoren je hematom, zbog ~ega }e barem sedam dana biti van stroja - rekao je strateg Igokee Drago Karali}.

me~eva. - Napravili smo kiks u Tuzli, a u [irokom Brijegu ni smo smje li iz gu bi ti sa tolikom razlikom. Me|utim, izvukli smo pouke, kako iz tih neuspjeha, tako i iz pobje da. Igra mo pred svo jim navija~ima i siguran sam da ih ne}emo razo~arati. Uz to, ni rival nije u nekoj vrhunskoj formi. Bosna je izgubila od [irokog, u Sarajevu se pri li ~no na mu ~i la sa Slobodom, {to }emo probati da iskoristimo i do|emo

do slavqa - zakqu~io je Jawu{evi}.

Parovi
U petom kolu “Lige 6” se sastaju, subota: MOSTAR: Zriwski - [iroki (20 ~asova), ALEKSANDROVAC: Igokea - Bosna (20.15), nedjeqa: TUZLA: Sloboda ^apqina (19).
Karmelo Entoni (Denver)

Tri me~a NBA lige

Drugo kolo “Lige 4” za ko{arka{ice

"Malene" napadaju {ampiona
BAWA LU KA - U dru gom kolu ko{arka{ke “Lige 4” ekipa Mladog Kraji{nika gostova}e u Sarajevu kod @eqezni~ara, a susret je na ra spo re du je u ne djequ od 18.30 ~asova. - Ide mo ras te re }e no u Sa ra je vo, jer smo ve} u je dnoj po bje di pre dnos ti u odnosu na wih. To ne zna~i da treba da se opustimo, ve} na pro tiv, da odi gra mo na najboqe {to mo`emo i nastojimo u gostima izvu~emo maksimum kako bi rastere}enije ~ekali revan{ na doma }em te re nu. Ta ko |e, ne smije da nam bude olak{avaju}a okolnost ni to {to je @eqez nni ~ar po ra `en od ^elika, ali ni ote`avaju}a to {to smo izgubili od wih u po lu fi na lu Ku pa BiH izja vio je tre ner Bawolu ~anki Zoran Mike{, koji je dodao da sve ~etiri ekipe podjednako konkuri{u za titulu: - Ranijih godina ovo bi bi la si gur no je dna od dve naj va `ni je uta kmi ce na titulu. Ovoga puta nije tako. Sve ~e ti ri eki pe idu na ti tu lu i ima ju po dje dna ke {an se, po red nas i @eqe, Je din stvo ko je je osvojilo Kup BiH i ^elik koji je savladao jo{ uvijek aktuelnog {ampiona u pro{lom ko lu - is ta kao je Mike{. M. Z.

WUJORK - No} u NBA ligi obiqe`io je derbi izme|u Denvera i LA Lejkersa, koji su na kraju dobili Nagetsi, tijesno, 98:96. Pobjednike je predvodio Karmelo Entoni sa 31 poenom, dok na drugoj strani zbog povrede nije bilo Kobija Brajanta. Najboqi u~inak ve~eri imao je bek Klivlenda Mo Vilijams, ali wegovih 35 ko{eva i 10 asistencija nije bilo dovoqno Klivlendu da slavi u ^ikagu. Tajrek Evans je sa 28 pogodak bio najefikasniji akter me~a u kojem je wegov Sakramento savladao LA Kliperse. Rezultati: ^ikago - Klivlend 109:108, Sakramento - LA Klipers 116:94, Denver - LA Lejkers 98:96.

Derbi Denveru

Po~iwe Superliga Srbije

Zvezda protiv “pantera“
BEO GRAD - Uta kmi ca ma prvog kola, u subotu po~iwe ko {ar ka {ka Su per li ga Srbije. Derbi se igra u @elezniku gdje }e FMP do~ekati podmla|enu Crvenu zvezdu, dok aktuelni {ampion Partizan do~ekuje pan~eva~ki Tami{ i ne bi trebalo da ima velikih problema da trijumfom otpo~ne takmi~ewe, ba{ kao ni He mo farm ko ji }e u Vr{cu do ~e ka ti ~a ~an ski Borac. Prili~no neizvjesno bi moglo da bude u Kragujevcu gdje }e Radni~ki ugostiti vaqevski Metalac. Parovi prvog kola, subota: Radni~ki - Metalac (18 ~aso va), He mo farm - Bo rac (18), FMP - Crvena zvezda (18), Par ti zan - Ta mi{ (19.30).

BAWOLU^ANKE slavile na premijeri
Poslije gostuju}e pobjede u prvom kolu nad Jedinstvom “malene“ sada o~ekuje te`ak zadatak po{to su Saraj ke aktu el ne {am pi on ke BiH.

Dragoslava @akula (Mladi Kraji{nik)

48 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Rukometa{i Borca 11. aprila 1976. godine pokorili Evropu

Datum za sva vremena
“Crveno-plava“ bajka
Pi{e: Dejan MARI] U bo ga toj is to ri ji Ru ko me tnog klu ba Bo rac 11. april 1976. go di ne upi san je zla tnim slo vi ma. Te sla vne proqe }ne no }i “crve no-pla vi“ su u fi na lu Ku pa {am pi ona, pred krca tim “Bo ri kom“, sa vla da li dan sku Fre de ri ci ju, po pe li se na krov Evro pe i obe zbi je di li se bi mjes to u spor tskoj is to ri ji. Iako tim iz Go spod ske uli ce u bo ga toj ri zni ci tro fe ja ima pre gr{t pe ha ra i me daqa, us pjeh ge ne ra ci je ko ju su pre dvo di li ka pi ten Mi lo rad Ka ra li}, ne po novqivi Abas Ar sla na gi}, vir tuo zni Zdrav ko Ra |e no vi}, ele gan ti Ne boj {a Po po vi}, “bom bar der“ Do bri vo je Se lec, bra }a Mo mo i Bo ro Go li}... os tao je ne po novqiv do da na da na{weg. Taj po dvig “Bom bar de ra iz Bo ri ka“ bio je plod mu ko trpnog ra da pret ho dnih ge ne ra ci ja, a ko ji je za po ~eo Vo jo Mi saqevi}, oku piv {i na Sta di onu spor tskih iga ra klin ce opre di jeqene za ru ko met. I ta ko dan po dan, go di nu po go di nu, Bawa Lu ka je pos to ja la si no nim za ru ko met, a Bo rac gi gant pred ko jim je stre pje la Evro pa. Pe ha ru iz Ku pa {am pi ona pret ho di li su mno gi us pje si, ali po sli je tog 11. apri la, ni {ta ni je bi lo kao pri je. Bawa Lu ka i Bo rac su do bi li epi tet “naj boqi na svi je tu“, na do kna div {i sve {to im je For verc uzeo go di nu ra ni je. No, tu ni je bio kraj. U “crve no-pla voj“ ru ko me tnoj baj ci ispi si va ne su no ve stra ni ce, osva ja ni no vi tro fe ji, me |u ko ji ma i Kup IHF , a mom ci iz Go spod ske uli ce su os ta vi li i ne iz bri siv trag u re pre zen ta ci ji Ju go sla vi je, ko ja je osva ja la olim pij ska i svjet ska odli ~ja. Ve li kan iz Go spod ske uli ce bio je i os tao ru ko me tni fe no men, po nos i di ka Bawe Lu ke i Srpske, ali i mno go vi {e od to ga.

FOTO: GLAS SRPSKE

Ekipa Borca iz 1976. godine

Nakon {to su godinu ranije izgubili finale od Forverca, “crveno-plavi“ u prepunom “Boriku“ savladali dansku Fredericiju, napraviv{i podvig za istoriju i nezaborav
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

“Mira“ na te{kom ispitu
PRIJEDOR - Rukometa{ice “Mire“ bi}e na velikom isku{ewu u 15. kolu Premijer lige, po{to idu na noge ekipi Gora`da. Doma}in igra sigurno na svom terenu, tako da je pred Prijedor~ankama izuzetno te`ak zadatak. - Gora`de je rukometni grad, a na{ rival je prava doma}inska ekipa koja skoro nikad ne gubi na svom parketu. Mi }emo se truditi da odigramo najboqe {to mo`emo. Ima}emo dvije velike prepreke - dug put, ali i publiku. Me|utim, imamo obavezu da igramo maksimalno protiv tima koji je favorit - rekao je trener “Mire“ Zlatko Josi}. Parovi 15. kola, subota: GORA@DE: Gora`de - “Mira“ (20 ~asova), igrano u petak: @eqezni~ar - Jedinstvo, MOSTAR: Zriwski - “Katarina“, @IVINICE: @ivinice - Iliya. Slobodni su Borac i Qubu{ki. De. M.

BAWA LU KA - U ne djequ, 11. aprila, navr{avaju se 34 godine otkad je Rukometni klub Borac pokorio Evropu. Te proqe}ne no}i, pred 5.000 na vi ja ~a u “Bo ri ku“, zlatna generacija “crvenoplavih“ u finalu Kupa {ampiona pobijedila je dansku Fredericiju sa 17:15, zadivila Bawu Luku, Jugoslaviju i Evropu, ispisav{i jednu od najqep{ih stranica na{e sportske istorije. Bombarderi iz “Borika“, koje je godinu ranije u finalu zaustavio Forverc (17:19), put ka kru ni su za po ~e li protiv ^ervene hviezde. ^ehoslovaci su do`ivjeli debakl u gra du na Vrba su (14:27), a boqem su morali ~estitati i na svom terenu

(22:26). Za tim je na red do {la {panska Kalipsa. U “Boriku“ je bilo 28:21 za Borac, u Alikanteu nerije{eno 13:13, poslije ~ega su Bawolu~ani morali da elimini{u i mo}ni Gumersbah. U Wema~koj nije bilo pobjednika (16:16), da bi “crveno-plavi“ finale vizirali doma}im trijumfom 15:13. A onda je do{ao i taj dugo o~e ki va ni 11. april. Bawolu ~ki “hram“ spor ta bio je premalen da primi sve navija~e `eqne da pomognu svojim qubimcima u anologijskom me~u. I krenulo je odli~no po ekipu koju je sa klupe predvodio Pero Jawi}. Bilo je 2:1, pa 5:2, a na odmo ru i opipqivih 11:7 za wegove pulene. No, Danci se nisu preda-

li bez ispaqenog metka. Seri ja gos ti ju 3:0 na star tu drugog dijela dodatno je podgrijala i onako vrelu atmosferu. Nedeqko Vujinovi} je odgovorio zlata vrijednim pogotkom, Zdravko Ra|enovi} je tako|e bio precizan, da bi jo{ jednu maestralnu odbranu Abasa Arslanagi}a u kontri Rade Un~anin pretvorio u sigurnih 14:10.

ARSLANAGI] nesavladiv u fini{u
Ima la je Fre de ri ci ja odgovor na to. Ubrzo su gosti smawili na 15:16, sa tim rezultatom se u{lo u posqedwi mi nut, a ka da je An der son iza{ao sam pred Arslanagi}a, u “Boriku“ je nastao muk. Uslijedio je {ut i nova Akina bravura, koja je wega i saigra~e krunisala u vladare Starog kontinenta. Do kraja je Ra|enovi} izborio sedmerac, Vujinovi} preuzeo odgovornost i - pogodio. U teren su utr~a li na vi ja ~i, “{kqocali“ aparati, “hramom“ sporta se orilo “Borac je {ampion“... - Pro{lo je mnogo vremena od osvajawa titule, ali se i dan danas dobro sje}am tog 11. aprila. Sve je bilo veli~anstveno, atmosfera u “Bo-

riku“ navija~i, na{a igra... Imali smo breme favorita, ali nam je iskustvo iz prethodnog finala mnogo pomoglo. Nije bilo lako, ali smo izdr`ali i zaslu`eno podigli pehar - naglasio je Slobodan Vuk{a. Doprinos velikom trijum fu Bor ca dao je i Ra de Un~anin: - Evropska titula za mene ima posebno mjesto, a vjerujem i za cijelu generaciju. Bila je to kruna na{ih karijera i vra}awe duga za prethodnu sezonu, kada smo lovor izgubili u Dortmundu. Pokazali da smo bili najboqi u Evropi. Bio je to veliki podvig kojeg se rado sje}am cije log `i vo ta - is ta kao je Un~anin. BORAC FREDERICIJA 17 (11) 15 (7)

PUT DO KRUNE
Osmina finala, Bawa Luka, 20. novembar 1975. godine: Borac - ^ervena hviezda 27:14 (16:8), Bratislava, 11. decembar 1975. godine: ^ervena hviezda - Borac 22:26 (8:14). ^etvrtfinale, Bawa Luka, 8. januar 1976. godine: Borac - Kalipsa 28:21, (15:9), Alikante, 18. januar 1976. godine: Kalipsa - Borac 13:13 (7:10). Polufinale, Dortmund, 10. mart 1976. godine: Gumersbah - Borac 16:16 (9:8), Bawa Luka, 27. mart 1976. godine: Borac - Gumersbah 15:13 (11:8). Finale, Bawa Luka, 11. april 1976. godine: Borac Fredericija 17:15 (11:7).

DVORANA: “Borik“ u Bawoj Luci. Gledalaca: 5.000. Sudije: Herbert Hen{el, Peter Henfus (DR Wema~ka). Sedmerci: Borac 3 (2), Fredericija 3 (2). Iskqu~ewa: Borac 6, Fredericija 2 minuta. BORAC: Arslanagi}, Selec 2, Ra|enovi} 6, Karali} 2, Bjeli}, Vujinovi} 2 (1), Vuk{a, Un~anin 2, Popovi} 1 (1), B. Goli}, M. Goli} 2, Ravli}. FREDERICIJA: Jepesen, F. Hansen 3 (1), Hajderman, Nilsen 3 (1), Sorensen 1, Jungland 1, A. Hansen, Andersen 3, Pulsen, Madsen 2, Petersen 2.

Prva liga RS za rukometa{e

Bijeqina kod Dervente
BAWA LUKA - Pored derbija Cepelina i Prijedora, koji je igran u petak, jedan od za nimqivi jih du ela 17. kola Prve lige rukometa{a igra se u Derventi, gdje gostuje Bijeqina. Pa ro vi 17. ko la, su bo ta: SRBAC: Srbac - Slavija (19 ~asova), NEVESIWE: Hercegovina - Omladinac (19), DERVENTA: Derventa - Bijeqina (19), KO ZAR SKA DUBICA: Partizan - Kotor Varo{ (20), nedjeqa: BAWA LU KA: Mla dost Bo rac Leotar (16), igrano u petak: BAWA LU KA: Ce pe lin Prijedor. De. M.

Derbi 19. kola Premijer lige BiH igra se u Qubu{kom

Bawolu ~a ni na pla }u ju dug
BAWA LUKA - Iza ruko me ta {a Bor ca m:tel je {est vezanih liga{kih trijumfa, a do sedmog }e poku{ati do}i u Qubu{kom, gdje }e u derbiju 19. kola kopqa ukrstiti sa Izvi|a~em (subota, 20 ~asova). “Ska uti“ su du `ni ci “crve no-pla vih“, po {to su ih neo~ekivano eliminisali iz Ku pa BiH, pa }e Bawolu~ani imati dodatni motiv da se revan{iraju doma}inu. - Svi igra~i su u stroju i spremni da poprave utisak iz Ku pa BiH, u ko jem smo ispali upravo od Izvi|a~a. Dobro smo radili i pripremali se za ovaj duel, u kojem `elimo da pru`imo jo{ jednu dobru partiju i eventual no se re van {i ra mo pro ti vni ku. Ma ksi mal no smo motivisani i nadamo se povoqnom rezultatu - rekao je trener tima iz Gospodske ulice Du{an Kresojevi}. U redovima bh. vice{ampiona su svjesni da izlaze na megdan kvalitetnoj ekipi.

Prvenstvo Srpske za rukometa{ice

Radnik na Borju

BAWA LUKA - S obzirom na ~iwenicu da su Kne`opoqka i Jedinstvo favoriti protiv Borca, odnosno Doboja, epi tet der bi ja 13. ko la {am pi ona ta Srpske za rukometa{ice mogao bi ponijeti okr{aj Borje i Radnika. Parovi 13. kola, subota: DOBOJ: Borja - Radnik (16 ~asova), KOZARSKA DUBICA: Una-DSW - Vrbas (16), KOZARSKA DU BI CA: Kne `o poqka - Bo rac dva (18), DO BOJ: Doboj - Jedinstvo (19), nedjeqa: ROGATICA: Rogatica - Leotar (14). De. M.

BORAC m:tel u najja~em sastavu
- Ri je~ o {ko lo va noj eki pi ko ju ve }i nom ~i ne mladi igra~i i koja je poja~a na sa dva is ku sna po ja ~awa iz Hrvat ske. Igra ju dobro i imaju potencijal da se ve} sqede }e se zo ne

ukqu~e u borbu za opstanak. Ali, i mi imamo svoje adute koje }emo poku{ati da iskoristimo - jasan je Kresojevi}. U 19. kolu se sastaju, subota: MOSTAR: Zriwski Gora`de (17), GRADA^AC: Gra da ~ac - Kri va ja (19), QUBU[KI: Izvi|a~ - Borac m:tel (20), igrano u petak: SA RA JE VO: Bo sna Lokomotiva, DOBOJ: Sloga - Bosna (V), ZENICA: ^elik - Kowuh. De. M.

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 49

Seminar za trenere “Edukacija kao baza razvoja sporta“
FOTO: AGENCIJE

Me|unarodni karate turnir “Bawa Luka open 2010“

Asovi u “Boriku“

BAWA LUKA - U organizaciji Karate kluba Sin|eli} Volksbank u subotu }e u sportskoj dvorani “Borik“ biti odr`an Me|unarodni turnir “Bawa Luka open 2010“. Ova smotra se odr`ava povodom proslave Dana grada Bawa Luka 22. aprila i odr`ava se u godini kada Sin|eli} - Volksbank proslavqa ~etiri decenije postojawa. Turnir }e biti otvoren u deset ~asova, a u prijepodnevnom programu odr`a}e se takmi~ewa u katama u svim uzrasnim kategorijama. Poslijepodne }e se odvijati takmi~ewa u borbama. O~ekuje se nastup vi{e od 800 takmi~ara iz Ma|arske, Srbije, Hrvatske, Slovenije i BiH, me|u kojima }e biti mno go broj ni osva ja ~i me daqa sa svjet skih i evrop skih prvenstava. D. P.

Pliva~ki miting u Bawoj Luci

Produ`en rok za prijave
BAWA LU KA - Vi {e od 250 takmi~ara prijavilo se do sada za nastup na pliva~kom mitingu u organizaciji Akademskog pliva~kog kluba “22. april“, koji je na rasporedu 17. i 18. aprila. - U subotu je trebao biti krajwi rok za prijave, ali smo odlu~ili da ga produ`imo i kona~an spisak takmi~a ra bi }e po znat u uto rak ili srijedu - rekao je trener bawolu~kog kluba Goran Grahovac. Svoj nastup potvrdila je kadetska i juniorska reprezentacija Srbije. - Za sa da su se pri ja vi li pliva~i iz svih bawolu~kih klu bo va, te ta kmi ~a ri iz Beograda, Zagreba, Sarajeva kao i tri kluba iz Slovenije, a svoj nastup potvrdile su kadetske i juniorska selekcija Srbije - dodao je Grahovac.

Proko Dragosavqevi}

Planirawe treninga je ne{to {to pripada svim ozbiqnim aktivnostima, bilo u privredi, bilo u kulturi. U sportu se mora stvoriti jedan plan kako do}i do adekvatnih rezultata i {ta raditi u odre|enom periodu, ka`e Dragosavqevi}
PI[E: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com

BAWA LUKA - Pro{lo je vrijeme improvizacija, `ivimo u dobu novih tehnologija i novih trena`nih pro ce sa, gdje je po tre bno uvesti nauku za postizawe vrhunskih rezultata - izjavio je ministar za porodicu omla di nu i sport Re pu bli ke Srpske Pro ko Dragosavqevi} na seminaru pod nazivom “Edukacija kao ba za ra zvo ja spor ta“,

koji je odr`an u petak. Tom prilikom ministar je dodao da je stru~nost trener skog ka da ra naj sla bi ja karika u radu. - Primijetili smo da je stru~nost slabija karika u radu trenera. Nijedan sportista na ovim na{im prosto ri ma, ka da je u pi tawu in di vi du al ni sport, ni je postigao vrhunske rezultate kao oni spor tis ti ko ji su oti {li u dru gu dr`a vu da ra de - do dao je Dra go -

savqevi}. On je naveo da je planirawe bitan segment svakog rada bilo u posrtu, bilo u nekoj drugoj oblasti.

OKUPILI se stru~waci iz razli~itih oblasti
- Planirawe treninga je ne {to {to pri pa da svim ozbiqnim akti vnos ti ma, bi lo u pri vre di, bi lo u kul tu ri. U spor tu se mo ra stvo ri ti je dan plan ka ko do}i do adekvatnih rezultata i {ta ra di ti u odre |e nom pe ri odu. Taj plan podrazumijeva svoje cikluse, vre men ski pe ri od, ciqeve metode, principe zakqu~io je Dragosavqevi}.

ETIKA
Kada je u pitawu etika kod sportista, Malovrh smatra da ona skoro ne postoji. - Mislim da je veoma malo morala kod sportista i da je na prvom mjestu slava ~ast i novac te se pri tom zaboravqa na eti~ke standarde - rekao je Malovrh.

Je dan od pre da va ~a na se mi na ru, ko ji je oku pio stru~wake iz ra zli ~i tih oblasti djelovawa, bio je i Tadej Malovrh, predsjednik Komisije za antidoping pri Atletskom savezu Slovenije. On je tom prilikom istakao da svi sportisti nemaju skoro nikakvo znawe o dopingu i wegovim posqedicama. - Prema mojim iskustvima, sportisti su veoma lo{e edu ko va ni ka da je u pi tawu do ping. Ne zna ju uop{te osnovne pojmove dopin ga i ve oma su us ki u svom razmi{qawu, te vjeruju svom qekaru. Ne znaju ni koji se lijekovi nalaze na lis ta ma za brawenih sup stanci - naglasio je Malovrh.

Teodora Bo`ovi}, xudistkiwa

Kr~i put uspjesima
ZVORNIK - Desetogodi{wa Teodora Bo`ovi} iz Zvornika, pored toga {to je odli~na u~enica veoma je uspje{na yudistkiwa. Omiqenim sportom bavi se nekoliko godina i ve} je postizala zapa`ene rezultate. Prava je nasqednica Suzane Tripkovi}, vi{estruke prvakiwe Republike Srpske i BiH, koja joj je trener i uzor u Yudo klubu Srpski soko. - Teodora ima sve preduslove da me nadma{i. Veoma je talentovana i uporna, {to su pretpostavke za uspjeh u svakom sportu, pa i u yudu - rekla je Suzana Tripkovi}. Ove godine osvojila je prvo mjesto na presti`nom Memorijalu “Sini{a Vukeli} - Sina“ u Lakta{ima na kojem je progla{ena za najboqu mla|u pionirku u konkurenciji takmi~ara iz Srbije, Hrvatske, Rumunije, Slovenije i Crne Gore. Prije dva mjeseca osvojila je zlatnu medaqu na Me|unarodnom turniru u Temerinu. O~ekuje je u~e{}e na prvenstvu Republike Srpske u Prwavoru i na prvenstvu BiH u Tuzli, gdje }e nastupiti u konkurenciji pionira. D. G.

Petrovdanski padobranski kup u Prijedoru

Manojlovi} direktor takmi~ewa
PRIJEDOR - Direktor ovo go di{weg, 15. po re du, Pe trov dan skog pa do bran skog kupa, koji }e se odr`ati 3. i 4. jula na sportskom Aerodromu Urije je general u penziji Manojlo Milovanovi}, potvr|eno je na sjedni ci Or ga ni za ci onog odbora. Sekretar takmi~ewa Neboj{a No`ini} je potvrdio da }e pri javqivawe eki pa trajati do 2. jula i da je novi na to {to je ovaj Kup u{ao u zva ni ~ni ka len dar evropskih takmi~ewa svjetske Vazduhoplovne asocijacije.

Teodora Bo`ovi}

“Kup oslobo|ewa Prijedora“

“Gligi“ pehar doma}ina
Detaq sa sjednice FOTO: S. TASI]

TAKMI^EWE u kalendaru svjetske Vazduhoplovne asocijacije
- I ove godine o~ekujemo ve li ki od ziv pa do bran ske eli te iz iz Slo ve ni je, Hrvatske, Ma|arske, Srbije, Crne Go re i BiH. Pa do branski skokovi }e se izvo-

diti po Pravilniku me|unarodne FAI asocijacije u klasi~noj disciplini skok na ciq. Sa visine od 1.100 metara izvodi se osam skokova, a svaka ekipa broji po pet takmi~ara - rekao je No`ini}. Or ga ni za to ri ovo go -

di{weg izdawa Petrovdanskog pa do bran skog ku pa su Vaz du ho plo vni sa vez BiH, VS Re pu bli ke Srpske i Aero-klub “Prijedor“, a pokroviteqi Ministarstvo odbrane BiH, Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS i op{tina Prijedor.

Tokom 14 proteklih takmi~ewa na sportskom aerodro mu Uri je izve de na su 6.394 skoka, a takmi~ila su se 588 pa do bran ca i 158 eki pa iz Dan ske, Sje ver ne Irske, Rusije, SAD, Ma|arske i svih biv{ih jugoslovenskih republika. S. T.

PRIJEDOR - Karate klub [odan bio je najuspje{niji na tradicionalnom {estom tur ni ru “Kup oslo bo |ewa Prijedora“. S obzirom na to da je imao najve}i broj predstavnika, pobjedni~ki pehar dobio je drugoplasirani KK “Rajko Crnobrwa Gligo“ iz Novog Grada, dok je tre}eplasirani u ekipnoj konkurenciji

bio tesli}ki Tigar. Za naj boqe u~e sni ke na dmetawa koje je u sportskoj dvorani “Mladost“ okupilo 374 takmi~ara iz deset klubova Republike Srpske, na osnovu pojedina~nog u~inka, progla{eni su An|elo Guzijan, ~lan bawolu~kog [otokana i Zlata Mastikosa iz prijedorskog [odana. N. \.

50 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

Derbi prvenstva u Bawoj Luci, Borac i Slavija

Uvod za fi na le Ku pa
Ve} u srijedu isti rivali }e igrati u revan{ susretu polufinala Kupa BiH. Posqedwi put Slavija odnijela bod s Gradskog stadiona
PI[E: SLAVKO BASARA basara@glassrpske.com

U SRIJEDU kup susret

BAWA LUKA - Borac i Sla vi ja u su bo tu igra ju prvu od dvije utakmice koje ih o~ekuju u sqede}ih pet dana. Bawolu~ani i Sarajlije }e od 19 ~asova odmjeri ti sna ge na Grad skom stadionu za bodove, a u srijedu ih ~eka revan{ susret polufinala Kupa BiH. - U prvi duel sa Slavijom ulazimo sa mnogo kadrovskih pro ble ma. Mi lan Stupar ima kartone, Dragomir Vukobratovi} ima problema sa povredom, a Sr|an Grahovac je, po svemu sude}i, izgubqen do kraja prvenstva. Bez ob zi ra na to, pro tiv Sla vi je }e mo an ga `o va ti sve raspolo`ive snage, a me|u 18 igra~a u protokolu bi}e i napada~ Mladen Boji} iako je odra dio sa mo dva tre nin ga sa eki pom po sle tronedeqne pauze - istakao je {ef stru~nog {taba Borca Zoran Mari}. Ciq Bawolu ~a na je da zabiqe`e pobjedu i ostanu u trci za {ampionsku titulu. - Spe ku la ci ja je mno go jer ve} u sredu igramo i dru-

gi me~ protiv istog rivala. Ono {to sam do sada video, ce nim Sla vi ju kao eki pu, igra napada~ki fudbal i ne}e nam bi ti la ko. Sve sni smo zna ~a ja uta kmi ce i u razgovoru sa igra~ima smo do {li do za je dni ~kih ciqeva. Imamo veliki motiv jer mo`emo da re{imo veliki deo zacrtanih ambicija, odnosno da do|emo na prag Evrope. Ho}emo da budemo u trci na oba fronta rekao je Mari}. Slavija tradicionalno igra kva li te tno na Grad skom stadionu u Bawoj Luci i uvijek je “tvrd orah“ Borcu. Iako nije bio sudionik prven stve nih okr{a ja dva klu ba, tre ner Ma ri} je svjestan te{kog zadatka.

DOMA]IN ima puno kadrovskih problema
- Igramo na doma}em terenu pred na{om publikom. Na{a je obaveza da od starta zaigramo agresivno i juri{amo da {to pre postignemo po go dak. Sla vi ja je nez go dna ka da ima lop tu u nogama i kada diktira tempo. To moramo da razvalimo i nametnemo svoj stil igre kazao je Mari}.

Vu~ina [}epanovi} (Slavija) i Oliver Jandri} (Borac)

FOTO: ARHIVA

Bawa Luka, subota, 19 ~asova

Borac - Slavija
@eqko Mari} (Doboj) Muamer Burekovi} (Zenica)

Doma}in: Gost: Ukupno:

5 3 6 1 11 4

1 0 1

1 5 6

8:4 4:10 12:14

Sta di on: Gradski ^etvrti arbitar: Radoslav Vukasovi} (Trebiwe) Kontrolor su|ewa: Gojko Bandi} (Grude) Delegat: Qubomir ^orda{evi} ([amac) Dragan Ni{i} ([amac)

Tabela
1. @eqezni~ar 21 2. Borac 21 3. [. Brijeg 21 4. Zriwski 21 5. Sarajevo 21 6. Vele` 21 7. Leotar 21 8. Travnik 21 9. ^elik 21 10. Olimpik 21 11. Slavija 21 12. Rudar P. 21 13. Zvijezda 21 14. Sloboda 21 15. Lakta{i 21 16. Modri~a M. 21 12 13 11 10 10 10 9 8 8 7 7 7 7 7 6 6 5 2 4 5 4 3 3 4 3 6 5 4 3 3 3 3 4 6 6 6 7 8 9 9 10 8 9 10 11 11 12 12 32:15 26:15 32:19 31:23 26:20 37:23 21:28 26:28 24:25 18:26 23:26 17:21 21:34 16:29 24:31 25:36 41 41 37 35 34 33 30 28 27 27 26 25 24 24 21 21

@ari} Todorovi} Sakan ]ori} Milinovi} Trivunovi} Petrovi} Kajkut Damjanovi} Trener: Zoran Mari} Trener: Milomir Odovi} Jandri} Vukeqa Simi} Kutalia Spalevi} Stevanovi}

Tadi}

Ostali parovi
U ostalim utakmicama 22. kola Premijer lige BiH sastaju se: subota, 16 ~asova: TUZLA: Sloboda - Zriwski, subota, 17: MOSTAR: Vele` - [iroki Brijeg, nedjeqa, 16 ~asova: SARAJEVO: Olimpik - ^elik.

Regoje Jovanovi} Dujkovi} Milinkovi} Stankovi}

Benovi}

Evropska vizija Borca

Jankovi} “poja~awe“

Ekipa Slavije oslabqena u susretu na Gradskom stadionu

Odovi} napada na "svoje"
ISTO^NO SARAJEVO - Slavija }e biti li{ena pomo}i Vu~ine [}epanovi}a, koji je u prethodnom kolu protiv Rudar Prijedora napustio teren ve} poslije tridesetak minuta igre. Me}utim, bi}e ovo povratak trenera Milomira odovi}a na mjesto uspjeha, Gradski stadion gdje je nekada uspje{no vodio Borac. - Na`alost, mora}emo bez [}epanovi}a. Prema nekim procjenama mogao bi odsustvovati petnaestak dana. Wegovom povredom je zdravstveni bilten jo{ vi{e pogor{an, jer su van terena du`e Branko Ba ko vi} i Zvjez dan Sta ni}. Na ra vno, izazva}e to rokade u timu - rekao je pomo}ni trener Slavije Dragan Bjelica. I pored problema sa povredama, premi jer li ga{ iz Is to ~nog Sa ra je va ne ide na megdan Borcu s bijelom zastavom. - Tabela otkriva ko je kvalitetniji u ovom trenutku i kome pripada uloga favorita. Borac nas je jesenas ostavio bez boda pred na{im navija~ima, a napomenu}u da smo i mi znali nekoliko puta iznenaditi Bawolu~ane na wihovom sta di onu. Po bje da pro tiv Ru dar Prijedora je vratila dosta samopouzdawa i rasteretila nas gr~a pred ovo gostovawe - naglasio je golman Slavije Ratko Dujkovi}. i kujemo taktiku za Borac. Optimizma ne mawka, a mu drom ta kti kom i po `rtvovanom igrom mo`emo do dobrog rezultata - dodao je Dujkovi}. Jedina dobra vijest za stru~ni {tab je da se u tim vra}a \or|e Tadi} koji je odradio kaznu zbog `utih kartona. G. I.

BAWA LUKA - Brane Jankovi} je kooptiran u ~lana Upravnog odbora Fudbalskog kluba Borac. U skladu sa ovla{}ewima od strane Skup{tine bawolu~kog premijerliga{a, Upravni odbor Borca odlu~io je da u svoje redove kooptira biv{eg predsjednika “crveno-plavih“ s Gradskog stadiona. Jankovi} je bio na ~elu kluba 2004. godine kada je Borac igrao finale Kupa BiH protiv Modri~a Maksime i bio na do mak vi ze za ne ka da{wi In ter to to kup. Bawolu~ani su tada pora`eni od Modri~a Maksime poslije lo{ijeg izvo|ewa penala na “Ko{evu“, a porazom u Ugqeviku (1:3) ostali su i bez evropske vize za tre}e klupsko takmi~ewe u rangu UEFA. Brane Jankovi} je 2004. poslije 12 godina napravio “zaokret“ u istoriji Borca, ali poslije wegovog odlaska klub je tavorio i ispadao ~ak dva puta iz Premijer lige BiH. Dolazak Jankovi}a u Upravni odbor je pozitivan signal za nove evropske ambicije i on je istinsko or ga ni za ci ono po ja ~awe ko le kti va s Grad skog stadiona. S. B.

\OR\E Tadi} vra}a se u tim
On najavquje da }e wegovi drugovi i on i na Gradskom stadionu igrati hrabro i otvoreno. - Bod na ovako te{kom gostovawu bi bio us pjeh, a po ku {a }e mo si gur no da osvojimo i sva tri, jer bi pobjeda donije la i no vi po mak na ta be li. Uprkos problemima sa povredama, imali smo cijelu sedmicu da se u miru pripremamo

Milomir Odovi}

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 51

Rudar Prijedor do~ekuje lidera na tabeli

Trebiwci gosti Sarajeva

Gavran: Ofanzivno

Leotar ru{i tradiciju
TREBIWE - Fudbalere LeSARAJEVO, subota, 16 ~asova otara o~ekuje veoma te{ko SARAJEVO gostovawe u Sarajevu. Iako }e “bordo tim“ u ovaj me~ u}i LEOTAR znatno oslabqen zbog kartoStadion: “Ko{evo“. na, stawe u Le ota ru ni {ta Glavni sudija: Drago Tabak (Tonije boqe, zbog povrije|enih mislavgrad). i rovitih fudbalera. Trener Pomo}nici: Hrvoje Turudi} (^iTrebiwaca Goran Skaki} na- tluk) i Dragan Keranovi} (Prije{ao se u velikim problemi- dor). ma, jer je skoro pola tima pod ^etvrti arbitar: Eldis Pro{i} (Cazin). znakom pitawa. Povrije|eni Kontrolor su|ewa: Ranko Rasu Jovica Vico, Anel Rami}, ~i} (Bawa Luka). Bojan Vu~ini}, Dragan Ris- Delegat: Bo`o Vidovi} (Zenica). ti}, Milorad Cimirot, ali SARAJEVO: Alaim, Rizvanovi}, }e neko od wih vjerovatno bi- Belo{evi}, Dudo, Torlak, Hanyi}, ti spreman za utakmicu. Ono Xakmi}, An. [koro, Jahovi}, Al. {to mo `e da ohra bri Tre - [koro, Haxi}. Trener: Mirza Vabiwce je nastup Branislava re{anovi}. Kruni}a, koji bi trebalo da LEOTAR: Berak, Komneni} (Vu~izaigra protiv tima sa “Ko{e- ni}), ]erani}, ^orlija, Radovi}, Cimirot, Kruni}, Ra{evi}, Magava“. Leotar }e u subotu igra- zin (Ze~evi}), [e{lija, Risti} ti i protiv tradicije, jer je (Vico). Trener: Goran Skaki}. do sada protiv Sarajeva u gos- Doma}in: 7 7 0 0 12:0 tima sve me~eve izgubio bez Gost: 8 0 1 7 4:17 postignutog pogotka. Ukupno: 15 7 1 7 16:17 - O~ekuje veoma te{ka utakmica, bez obzira na to {to doma}in ne}e igrati u najja~em sastavu. I kod nas ima mnogo problema, ali vjerujem da }emo nastupiti kompletni i da }emo se mo}i upustiti u trku za bodove. Svima nam je jasno da na{a igra iz prethodna dva kola nije pravi odraz na{ih mogu}nosti i da}emo sve od sebe da popravimo utisak - naglasio je vezista Leotara Rajko Komneni}. ^. M.
FOTO: ARHIVA

Na “Grbavici“ je jesenas bilo 1:1 i Prijedor~ani su, pored Zriwskog, jedini klub koji je ostao nepora`en na terenu @eqezni~ara
PI[E: SLAVKO BASARA basara@glassrpske.com

Ogwen Da{i} (Rudar Prijedor)

PRIJEDOR - Bez obzira na to {to je @eqezni~ar li der na premijerliga{koj tabeli, fudbaleri Rudar Prijedora od prvog minuta krenu}e agre si vno pre ma ti mu sa “Grba vi ce“. To je na ja vio {ef stru~nog {taba Boris Gavran. - Bez obzira na to {to Sarajlije dr`e prvo mjesto, mi imamo svoju ra~unicu i am bi ci je, po go to vo {to igramo pred svojim navija~i ma, na do ma }em te re nu. Svjesni smo da }e biti te{ko, ali drugog izbora nemamo - istakao je Gavran. Pred susret u Prijedoru stvorene su velike tenzije u vezi sa su|ewem Edina Gola}a, koji “prati“ @eqezni~ar, a su botwi me~ bi }e ~et vrti uzas to pni “pla vi ma“ iz Sarajeva. - Nikada nisam komentarisao su|ewe, niti se bavio tim. Je dnos ta vno, okre nut sam samo terenu i igra~ima,

su|ewe me ne zanima. I nama i gos ti ma su po tre bni bodovi, nama potrebniji jer `elimo mir u ekipi. Spekulacije i kalkulacije nas ne interesuju - kazao je Gavran.

AVDUKI] ima tri `uta kartona
Prijedor~ani su, uz Zriwski, je di ni pre mi jer li ga{ ko ji je se nas ni je do `i vio po raz u Sa ra je vu od @eqe zni ~a ra. Bi lo je 1:1. - To je bio prvi dio

{ampionata, druge okolnosti, druga situacija u @eqezni ~a ru. Sa da je pri ~a druga~ija. @eqezni~ar je u uspo nu for me, igra odli ~no, ali bez obzira na to, mi znamo svoj ciq i na{e ambicije su iste kao i u duelu sa Mos tar ci ma. Zriwski smo napali od prvog minuta, tako }e biti i protiv “plavih“ - istakao je Gavran, ko ji je od bra nio diplomski rad i postao najmla|i trener s profi UEFA trenerskom licencom u BiH. Za subotwi duel na Gradskom stadionu u Prijedoru trener doma}ih ne mo`e da

ra ~u na na prvog gol ma na Asmira Avduki}a zbog `utih kartona i Neyada @eri}a kojem je povrije|en zglob. U tim se, po svemu sude}i, vra}a Vladimir Ranki}.
PRIJEDOR, subota, 16 ~asova

Modri~ani do~ekuju Zvijezdu

Biti ili ne biti
MODRI^A - Jo{ jedno razumijevawe na~elnika op{tine Mladena Kreki}a. Nova finansijska injekcija lokalne zajednice sprije~ila je odlazak igra~a Modri~a Maksime ku}i, a me|u igra~e se vratio optimizam da sve jo{ nije gotovo. [ef stru~nog {taba “uqara“ Dragan Savi} vjeruje da se mo`e savladati Zvijezda. - Kom{ije iz Grada~ca su u te{koj situaciji kao i mi. Ko izgubi, nema {ta da tra`i vi{e u Premijer ligi BiH. [to se nas ti~e, idemo na sve ili ni{ta. Problem je {to izostaje Vladanko Komlenovi} zbog kartona, pa Darjan Todorovi} i \or|e Savi} zbog povrede, a sada nema ni kapitena Dragana Jolovi}a, koji je imao smrtni slu~aj u porodici. To je ne{to {to me zabriwava. Da nije tako, bio bih veliki optimista, ali i ovako vjerujem u pobjedu - rekao je Savi}. Prvotimac Modri~ana Nenad Kutla~i} nada se najboqem. - Vaqda }e i na{i mla|i

MODRI^A, subota, 16 ~asova

RUDAR PRIJEDOR @EQEZNI^AR
Stadion: Gradski. Glavni sudija: Edin Gola} (Banovi}i). Pomo}nici: Dalibor Dra{kovi} (Isto~no Sarajevo) i Zlatan Be}irovi} (Srebrenik). ^etvrti arbitar: Anto @ivkovi} (Ora{je). Kontrolor su|ewa: Bekir Ferizovi} (Travnik). Delegat: Lazo Martinovi} (^apqina). RUDAR PRIJEDOR: Kondi}, Drqa~a, Kotaran, Staki}, Jevti}, Kova~evi}, Kiki}, Goli}, Da{i}, Kantar, Stjepi}. Trener: Boris Gavran. @EQEZNI^AR: [ehi}, [imi}, Kerla, Me{i}, Radovanovi}, Svraka, Bu}an, ]ulum, Popovi}, Bekri}, Rov~anin. Trener: Amar Osim. Doma}in: Gost: Ukupno: 0 1 1 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0:0 1:1 1:1

MODRI^A MAKSIMA ZVIJEZDA
Stadion: “Dr Milan Jeli}“. Glavni sudija: Dragan Skaki} (Gradi{ka). Pomo}nici: Dario Tepav~evi} (Lakta{i) i Elvir Grabus (Travnik). ^etvrti arbitar: Qubi{a Vrhovac (Lakta{i). Kontrolor su|ewa: Muhamed Begagi} (Zenica). Delegat: Haris Idrizovi} (Kowic). MODRI^A MAKSIMA: Tripi}, Gale{i}, \akovi}, Ali}, Kutla~i}, Simi}, Tomi}, Bajramovi}, Joksimovi}, Radi}, Stoki}. Trener: Dragan Savi}. ZVIJEZDA: Kari}, Morawki}, Nezi}, Prodanovi}, Jusi}, Savi}, Vasili}, Deli}, Brkovi}, Huseinba{i}, \ori}. Trener: Zoran ]urguz. Doma}in: 1 1 0 0 2:1 Gost: 2 1 0 1 3:3 Ukupno: 3 2 0 1 5:4

Sudija Gola}
Edin Gola} iz Banovi}a, preko svog oca Huse, biv{eg predsjednika FS Federacije BiH, povezan je poslovno sa @eqezni~arem. Na osnovu toga sportska javnost spekuli{e da }e on u subotu biti na strani gostiju pri dono{ewu odluka. Gola} je do sada u sezoni sudio ~etiri prvenstvene utakmice, a me~ u Prijedoru bi}e ~etvrti uzastopni u kojem }e dijeliti pravdu sarajevskom premijerliga{u. Prethodna tri “@eqo“ je dobio. Gola} je sudio me~eve: Olimpik - Travnik 1:0, @eqezni~ar - Vele` 1:0, Lakta{i - @eqezni~ar 0:1, @eqezni~ar - ^elik 4:1.

Fudbaleri Lakta{a na te{kom ispitu u Travniku

TRAVNIK, subota, 16 ~asova

Nema predaje na "Piroti"
LA KTA [I - Pred fu dba le ri ma La kta {a, ko ji nastavqaju gr~evitu borbu za opstanak, u subotu od 16 ~asova je jo{ jedan veliki ispit, u kome }e na stadionu “Pirota“ u Tra vni ku od mje ri ti snage sa istoimenom doma}inom. [ef stru~nog {taba Lakta{a Dragoslav Stepanovi} vjeruje da wegov tim sa ovog gostovawa mo`e da se vrati nepora`en.

TRAVNIK LAKTA[I
Stadion: “Pirota“. Glavni sudija: Ogwen Vaqi} (Bawa Luka). Pomo}nici: Rodoqub Topi} (^elinac) i Edin Imamovi} (Sarajevo). ^etvrti arbitar: Vladimir Bjelica (Isto~no Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Jovan Erleti} (Pelagi}evo). Delegat: Zvonimir Mari} (Ora{je). TRAVNIK: Nurkovi}, Terzi}, Saraj~i}, Ribi}, E. Varupa, Prwakovi}, Lihovac, ]uri}, Dudi}, Faji}, Eri}. Trener: Nexad Selimovi}. LAKTA[I: [eji}, Popovi}, Baji}, Ze~evi}, [araba, Stjepanovi}, Gruji}, Miki} (Tosunovi}), \elmi}, Vrane{evi}, Novakovi} (Kujunxi}). Trener: Dragoslav Stepanovi}. Doma}in: Gost: Ukupno: 2 3 5 2 0 2 0 1 1 0 10:3 2 1:5 2 1:8

QUBOJEVI], Miki} i Cvetkovi} roviti
- Svjestan sam da nas u Travniku ~eka paklen zadatak. Zato }u u ovom susretu ra~unati samo na igra~e-ra-

Goran Popovi} (Lakta{i)

FOTO: GLAS SRPSKE

tnike, odnosno one koji se ne pla {e pro ti vni ka. Ima mo problema sa povredama iskusni jih fu dba le ra. Dar ko Qubojevi}, Borislav Miki} i Marko Cvetkovi} su jo{ uvijek roviti. Sve trojica bi}e u kombinaciji, a najvjerovatnije da }e samo Miki} po~eti me~ - naglasio je Stepanovi}. Strateg Lakta{ana upoznat je da je stadion “Pirota“ jedan od najnegostoqubivijih u Premijer ligi. - Travnik u posqedwih 18 utakmica na svom terenu nije osjetio gor~inu poraza. Me|utim, svaka serija ima svoj po~etak i kraj, i vjerujem da }emo je upravo mi prekinuti. Bod bi zadovoqio na{e ambicije, ali ubije|en sam da }emo se sa ovoga gostovawa

igra~i da shvate da je ovo utakmica u kojoj se sve rje{ava. Svi koji dobijemo priliku moramo da opravdamo o~ekivawa i zabiqe`imo pobjedu - poru~io je Kutla~i}. S. J.

DRUGOLIGA[KI VIKEND ZAPAD
U 22. kolu Druge fudbalske lige Srpske, grupa zapad, sastaju se: subota, 15.30 ~asova: [AMAC: Borac - Ozren, PELAGI]EVO: Pelagi}evo - Mladost (KV), SRBAC: Sloga - Ravan, nedjeqa, 11: @ERAVICA: Jedinstvo - Krajina, nedjeqa, 15.30 ~asova: OMARSKA: Omarska - Crvena zemqa, MRKOWI] GRAD: Sloboda - @eqezni~ar (D), BRONZANI MAJDAN: Gomionica - @upa Milka, GORWI PODGRADCI: Sloga DIPO - Tekstilac.

ISTOK
U 22. kolu Druge fudbalske lige Republike Srpske, grupa istok, sastaju se: subota, 15.30 ~asova: DOWI [EPAK: Napredak - Vele` (N), BR^KO: Jedinstvo - Podriwe (J), SOKOLAC: Glasinac - Lokomotiva, UGQEVIK: Rudar - Proleter (D), nedjeqa, 15.30 ~asova: MILI]I: Mili}i - Bratstvo (B), BRODAC: Jedinstvo - Hercegovac, VELIKA OBARSKA: Mladost Mladost (R), PU^ILA: Gorica - Vlasenica.

vratiti sa cijelim plijenom - dodao je Stepanovi}. D. P.

52 10. i 11. april 2009. GLAS SRPSKE

Prva fudbalska liga Republike Srpske, 19. kolo

“Romanti~ari“ su prepustili vode}u poziciju upravo Zvorni~anima, a u ovaj me~ ulaze bez dosada{weg {efa stru~nog {taba, Damira [pice, koji je dobio otkaz u petak, {to je potvrdio i generalni menaxer kluba Ermin Deduki}
PI[U: MILAN ZUBOVI] milanz@glassrpske.com DRAGO GAJI] dragogajic@teol.net

BAWA LU KA - Der bi susret Prve fudbalske lige Republike Srpske izme|u BSK-a i Drine iz Zvornika igra se u nedjequ od 15.30 ~asova u Bawoj Luci. “Ro man ti ~a ri“ su pre pustili vode}u poziciju na tabeli upravo Zvorni~anima, a u ovaj me~ ulaze bez dosa da{weg {e fa stru ~nog {taba, Damira [pice, koji je dobio otkaz u petak, {to je potvrdio i generalni menayer klu ba Er min De du ki}.

- Zbog lo{ih rezultata u posqedwe vrijeme na sastanku Upravnog odbora odlu~ili smo da raskinemo saradwu sa tre ne rom [pi com. Wegov nasqe dnik bi }e po znat u skorije vrijeme, a ekipu bi u nedjequ trebao voditi pomo}ni trener Zoran Dragi{i} - rekao je Deduki}.

TINTOR debituje protiv Slobode
Ka pi ten Bawolu ~a na Oleg Damjani} isti~e da bi wego va eki pa tre ba la po sli je ovog ko la po no vo da zauzme vrh tabele. - Utakmica sa Drinom je derbi prvenstva po{to smo mi i oni jedini konkurenti za titulu. Nadam se da }emo upisati novu pobjedu i vratiti prvu poziciju na tabeli. Zvorni~ani su u seriji do brih re zul ta ta, ali mi slim da nemaju {ta da tra`e na “^airama“. Istina je i to da ovog proqe}a ima mo problema sa slabom realizacijom, ali se nadam se da }e u ovoj utakmici na{i napada~i proraditi - istakao je Damjani}.

Tabela
1. Drina (Z) 2. BSK 3. Sutjeska 4. Radnik 5. Famos 6. Kozara 7. Sloboda 8. Sloga (D) 9. Drina HE 10. Romanija 11. Mladost 12. Sloga (T) 13. Proleter 14. Qubi} 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 18 9 10 8 7 8 7 7 6 6 6 5 4 4 3 6 2 5 6 3 5 5 6 6 4 5 7 7 5 3 6 5 5 7 6 6 6 6 8 8 7 7 10 25:12 27:16 24:19 26:23 23:23 29:18 22:16 18:19 18:20 25:25 21:34 19:23 12:16 14:39 33 32 29 27 27 26 26 24 24 22 20 19 19 14

Problema sa kartonima nema niko u taboru BSK-a dok je je di no ne iz vjes tan nas tup na pa da ~a Dra ga na Beni}a koji je imao problema sa povredom. Po bje dom nad Dri nom HE prvoliga{ iz Zvornika preuzeo je lidersku poziciju sa bodom prednosti u odnosu na budu}eg protivnika. - O~ekuje nas veoma te{ko gos to vawe jer eki pa BSK-a gaji {ampionske ambicije kao i mi. Igra i pobje da nad Dri nom HE da je nam za pravo da se nadamo da mo`emo ostati nepora`eni i da }emo i daqe biti lider na tabeli. Raduje nas da }emo nastupiti kompletni, jer su se oporavili Milo{evi} i Nikoli}, a Nini} je izdr`ao kaznu zbog kartona. U svakom slu~aju, gledaoci }e imati priliku da vide dva najboqa tima u prvenstvu i jednu dobru utakmicu - rekao je kapiten Drine Svetozar Vuka{inovi}. Debi na klupi Sutjeske u na re dnom ko lu tre bao bi imati novi {ef Stru~nog {ta ba Mir ko Tin tor ko ji }e tako na megdan svom nekada{wem klu bu Slo bo di iz

Sini{a Radoja (BSK, desno)

FOTO: G. [URLAN

Novog Grada. Prvo ti mac Fo ~a ka Ve selko Wegu{ nada se pobjedi svog tima. - O~ekujem da upi{emo tri jumf na svom te re nu i kona~no iza|emo iz serije lo {ih re zul ta ta, te sam

ubije|en da }e igra~i imati dodatni motiv da se doka`u pred novim trenerom. Bi }e mo oslabqeni nei grawem dva {topera Bojana Mihajlovi}a i Dejana Dra-

kula, ali i bez wih mo`emo do po bje de - re kao je Wegu{. U ko m{ij skom der bi ju snage }e odmjeriti Proleter i Sloga iz Doboja.

Rije~ trenera Famos
- Pogled na tabelu bi rekao da ovdje dileme nema. Me|utim, Qubi} jeste fewera{ ali je o~igledno u usponu forme i vreba kako uloviti {to vi{e bodova na strani. Mislim da ne}e kalkulisati da }e do}i da se nadigravaju, a tu je i na{a {ansa da napada~i opet prorade - rekao je {ef Stru~nog {taba Famosa Mom~ilo Stani}.

Bawa Luka, nedjeqa 15.30 ~asova

BSK - Drina (Z)
Stadion: “^aire“. Delegat: Rade Kova~ (I. Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Boro \uri~i} (Doboj). Igor Radakovi} (Prijedor) Dino Sikiri} (Prijedor)

Doma}in: 9 Gost: 10 Ukupno: 19

5 3 1 2 2 6 7 5 7

9:5 9:22 18:27

Mladen Stupar (Novi Grad)

Romanija
Sladojevi} Iveti} Kikanovi} (Nini}) Milo{evi} (Proti})

Damjani} Mar~eti} Novakovi}

Radoja

Kremenovi} (Beni})

Nikoli}

A}imovi}

Vuka{inovi} Maksimovi}

- Rasprodali smo nekoliko bodova i ne bi bilo ugodno da to uradimo protiv davqenika Sloge iz Trna, kojoj je svaki bod sa strane veliki kao ku}a. Me|utim, i nama je svaki izgubqeni takav, tako da ne damo ni gram nade rivalu iz Trna rekao je trener Romanije Dragan Radovi}.

Qubi}
- Rezultati koje ostvarujemo ovog proqe}a nisu slu~ajni i plod su dobre organizacije rada. Moramo i daqe da nastavimo sa dobrim izdawima i vjerujem da je sqede}a utakmica sa Famosom kqu~na u sezoni i nova tri boda nas ostavqaju u borbi za ostanak u Prvoj ligi - rekao je strateg Qubi}a Vlado Jagodi}.
ISTO^NA ILIXA, subota 15.30 ~asova

Devu{i}

Dimitrijevi} Novakovi}

Krezovi}

Jevti}

Babi}
Trener: Zoran Dragi{i} FO^A, subota 19 ~asova

Aleksi}

N.Lazarevi}
Trener: Milan Milanovi}

Sredojevi}

BIJEQINA, 15.30 ~asova

TESLI], subota 15.30 ~asova

GACKO, subota 15.30 ~asova

PALE, subota 15.30 ~asova

SUTJESKA SLOBODA
Stadion: Gradski. Glavni sudija: @eqko Latinovi} (Gradi{ka). Pomo}nici: Sini{a Radi} (Lakta{i) i Nikola Crnadak (Lakta{i). Delegat: Dragan Damjanovi} (I. Sarajevo). Kontrolor su|ewa: Davor Ristovi} (I. Sarajevo). SUTJESKA: D. Matovi}, R. Radovi}, Stevanovi}, Ra{evi}, Prodanovi}, Wegu{, N. Matovi}, N. Drakul, Kunovac, Kne`evi}, Muminovi}. Trener: Mirko Tintor. SLOBODA: Drqa~a, Tica, Keranovi}, Veinovi}, Luka~, Jelisavac, Kolunxija, Kova~evi}, Zdjelar, Z. Popovi}, Stanoj~i}. Trener: Zlatko Jelisavac. Doma}in: 2 Gost: 3 Ukupno: 5 0 1 1 1 1 1 1 2 1 3:4 2:4 5:8

RADNIK DRINA HE
Stadion: Gradski. Glavni sudija: Joco Radi} ([amac). Pomo}nici: R{um Simi} (Doboj) i Stojan Stefanovi} (Modri~a). Delegat: Rodoqub Oqa~a (Gradi{ka). Kontrolor su|ewa: Veqko Cvijeti} (Prwavor). RADNIK: \or|i}, Joki}, Takovac, Sapawo{, Ze~evi}, \uki}, Pavlovi}, Pavi}, Sajtanovi}, Ga{evi}, Vuji}. Trener: Nikola Bala. DRINA HE: Milisavqevi}, Pavlovi}, Ig. Mirkovi}, Mitrovi}, Iv. Mirkovi}, Vidakovi}, ^oli}, Ml. Te{evi}, Mi. Te{evi}, Vulevi}, Milovi}. Trener: Vidoje Milo{evi}. Doma}in: 5 4 0 1 Gost: 6 1 1 4 Ukupno: 11 5 1 5 9:3 4:9 13:12

PROLETER SLOGA (D)
Stadion: “Radolinka“. Glavni sudija: Zoran Sokni} (Isto~no Sarajevo). Pomo}nici: Du{an Berak (Trebiwe) i Miroslav Quboje (Isto~no Sarajevo). Delegat: Mile Mandi} (K.Dubica). Kontrolor su|ewa: Du{ko Pekija (Prijedor). PROLETER: Kuvekalovi}, U{umovi}, D. Pani}, \ekanovi}, Ga~i}, [ijakovi}, Jorgi}, Jeli}, Ninkovi}, Doli}, Ra{i}. Trener: Darko Vojvodi}. SLOGA (D): Plisni}, Dobri}, Vukovi}, Blagojevi}, Sofi}, \uri~i}, Jovanovi}, Radovanovi}, Be}arevi}, Gavri}, Aleksi}. Trener: Zlatko Spasojevi}. Doma}in: 3 Gost: 4 Ukupno: 7 1 2 0 0 2 2 1 4 2 3:2 4:7 7:9

MLADOST KOZARA
Stadion: Gradski. Glavni sudija: Vladan Mati} (Zvornik). Pomo}nici: Oliver Ostoji} (Bijeqina) i Vaso Mi{i} (Mili}i). Delegat: Boro Tepi} (Kotor Varo{). Kontrolor su|ewa: Ranko Dragi~evi} (Bawa Luka). MLADOST: Guzina, Mu~ibabi}, Mrkovi}, Andri}, Denda, Vico, Goranovi}, Tufegyi}, Tohoq, Prelo (Pu{ara), Perovi}. Trener: @eqko Popovi}. KOZARA: Kozi} Stan~i}, Kova~evi}, Studen, Pilipovi}, Gwati}, Miti}, Jandri}, Kodi}, Peri}, Mazalica. Trener: Vinko Marinovi}. Doma}in: 10 7 3 0 Gost: 11 1 1 9 Ukupno: 21 8 4 9 17:6 6:26 23:32

FAMOS QUBI]
Stadion: SRC “Famos - Vojkovi}i“. Glavni sudija: Zoran Grbi} (Prijedor). Pomo}nici: Predrag Jevti} (Doboj) i Dalibor Bili} (Doboj). Delegat: Milenko Tambi} (Prijedor). Kontrolor su|ewa: Slobodan Zrni} (Bawa Luka). FAMOS: Div~i}, Z. [ehovac, O. [ehovac, ]eha, Risti}, Vitkovi}, Mojevi}, \api}, Mo~evi}, Jovanovi}, M. Bjelica. Trener: Mom~ilo Stani}. QUBI]: Mrkobrada, Simi}, Rajli}, Prodanovi}, Vidovi}, Vasi}, G. Deket, Z. Deket, Wegomirovi}, Vasi}, An~i}. Trener: Vlado Jagodi}. Doma}in: 6 5 1 Gost: 7 1 0 Ukupno: 13 6 1
0 6 6 12:4 5:17 17:21

ROMANIJA SLOGA (T)
Stadion: SRC “Vlajko Petrovi} - Pale“. Glavni sudija: Milan Doci} (Bawa Luka). Pomo}nici: Dragan Mejaki} (Bawa Luka) i @eqko Dragojevi} (Bawa Luka). Delegat: Du{an Markovi} (Bijeqina). Kontrolor su|ewa: Dragi{a \uri} (Bijeqina). ROMANIJA: Remi}, Tasi}, Mi~i}, Novakovi}, Kre{talica, Mazi}, @ivkovi}, Nikoli}, Aleksi}, N. Blagojevi}, M. Blagojevi}. Trener: Dragan Radovi}. SLOGA (T): Harba{, Tepi}, Rastovi}, Grandi}, Teli}, Ili}, Gruji}, Majki}, Joji}, Kraq, Kuki}. Trener: Milan Vujasin. Doma}in: 0 Gost: 1 Ukupno: 1 0 0 0 0 0 1 0 0 1 0:0 0:1 0:1

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 53

Odigrane revan{ utakmice ~etvrtfinala Lige Evrope

Jelen Superliga Srbije
BEOGRAD - Poslije iznena |u ju }e us pje {nog gos to vawa u Ja pa nu se le kci je Jelen Superlige, fudbalski {ampionat Srbije je popravio ugled, pa se o~ekuje da u 23. kolu, koje se igra ovog vikenda, na stadionima bude i ne{to vi{e publike. U centru pa`we bi}e dueli “vje~itih rivala“, koji se bore za ti tu lu, ali i di rek tni okr{a ji ti mo va ko ji `e le op sta nak u dru{ tvu naj boqih, odnosno onih koji se bore za izlazak u Evropu. Crvena zvezda do~ekuje ekipu Mladog radnika i bilo bi ogromno iznena|ewe ukoliko ne bi zabiqe`ila pobjedu. Po`arevqani su u vrlo slaboj formi i te{ko da mogu da iznenade na na{em najve}em sta di onu, ~ak i ako “crveno-bijeli“ budu izmijenili standardnu postavu. Te`i posao je pred ekipom Par ti za na u Ja go di ni. “Crno-bijeli“ su prakti~no pola prve postave dali za selekciju koja je igrala u Japanu, pa }e trener Stevanovi} imati odre|enih problema sa da sas ta vi tim. Sa dru ge strane, Jagodinci ne igraju u skladu sa predvi|awima, ali }e svakako imati motiv da se prika`u u {to boqem svjetlu. Parovi 23. kola: subota: 14 ~asova: Smederevo - Borac, 16: Napredak - Hajduk, Spartak - BSK, Metalac - Javor, 19: Crvena zvezda - Mladi ra dnik, ne djeqa: 14: OFK Beograd - Vojvodina, 16 ~asova: Jagodina - Partizan, Rad ^ukari~ki.
www.glassrpske.com

Izabranici Rafe Beniteza pobijedili portugalsku ekipu sa 4:1 i tako nadoknadili minus iz prvog susreta u kojem su pora`eni sa 1:2
NION - U polufinalnim me ~e vi ma prvog iz dawa Li ge Evro pe, 22. i 29. apri la, sas ta }e se Atletiko Madrid - Liverpul i Hamburg - Fulam. Do te fa ze ta kmi ~ewa nisu stigli Valensija, Benfi ka, Vol fsburg i Stan dard, ko ji su eli mi ni sa ni poslije ~etvrtfinalnih susreta. Ekipa Hamburga, na ~ijem stadionu }e se 12. maja igra ti fi nal ni me~, jo{ jednom je bila boqa od belgijskog {ampiona Standarda (2:1), za koji je svih 90 minuta odigrao srpski internacionalac Milan Jova-

Fernando Tores

FOTO: AGENCIJE

novi}, ali bez zapa`enijeg u~in ka. Eki pu iz Li je `a ~eka i kazna jer je pomo}ni sudija pogo|en upaqa~em.

REZULTATI I STRIJELCI
Atletiko Madrid - Valensija 0:0 (prvi me~ 2:2) Liverpul - Benfika 4:1 (1:2) (Kujt 27, Lukas 34, Tores 58, 82 - Kardozo 70) Standard Lije` - Hamburg 1:3 (1:2) (De Kamagro 32 Petri} 19, 35, Gerero 90) Volfsburg - Fulam 0:1 (1:2) (Zamora 1)

Naj pri ja tni je izne na |ewe svakako je ekipa Fula ma, ko ja je i u re van {u bi la boqa od {am pi ona Wema~ke (1:0). Junak pobjede nad ane mi ~nim Vol fzbur gom bio je rekonvalescent Bobi Zamora, koji je zatresao mre`u do ma }i na ve} po sli je dva desetak sekundi.

Liverpul je ubjedqivije ne go {to se pre tpos tavqalo nadoknadio minus iz Lisabona.

MRE@E mirovale u Madridu
Eki pa Ben fi ke ni je igra la lo {e, ali je do ma }in bio ubojit u zavr{ni-

ci i na kraju slavio sa 4:1. Atletiko i Valensija su jo{ jednom odigrali nerije{eno (0:0), ali daqe idu Ma dri |a ni zbog go lo va postignutih na "Mestaqi". Nikola @igi} je odigrao posqedwih 20 minuta za Valen si ju i imao ne ko li ko so li dnih {an si ko je ni je uspio da iskoristi.

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Pquskovi sa grmqavinom
Bawa Luka Doboj Tuzla Zvornik Bijeqina

Beograd
Subotica

Maks. Min.

19 oC 9 oC

Prije podne sun~ano, poslije podne pquskovi sa grmqavinom i pad temperature.

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawa Luka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Prete`no obla~no
Umjereno do prete`no obla~no i hladnije, povremeno sa ki{om slabog do umjerenog intenziteta, ujutro na sjeveru, a tokom dana u isto~nim i centralnim krajevima, gdje su mogu}i i pquskovi sa grmqavinom. Poslije podne bi}e uglavnom suvo, sa kra}im sun~anim periodima, naro~ito u Krajini i Hercegovini. Duva}e slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni vjetar, u Hercegovini umjerena bura. Jutarwa temperatura vazduha od -2 na planinama i visoravnima, u ostalim krajevima od 4 do 9 stepeni Celzijusa. Najvi{a dnevna temperatura od 9 do 15, na jugu do 20 stepeni Celzijusa.

Zenica Sarajevo Pale

Beograd

Mostar

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawa Luka
Trebiwe

Maks. Min.

15 oC 5 oC

Podgorica

Pri{tina

Svjetske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 6 19 11 11 11 13 Budimpe{ta Bukure{t Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 12 13 13 11 8 21 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 16 17 11 15 7 16 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava Cirih 10 21 10 4 10 10

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawa Luka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawa Luka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 10. i 11. april 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 7.20 7.50 Dora istra`uje, crtani film Dora istra`uje, crtani film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Kraqevi} i prosjak Zli patuqak Dolina sunca, serija Hitna pomo}, serija Bu|elar Magazin 14.00 Izbori, film 16.00 Vijesti 16.30 Pri~i nikad kraja 17.00 Popodne 18.30 Vijesti 19.00 Afri~ki lavovi 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Nije nego, film 22.00 Top Gear, serija 23.00 Vijesti 23.30 Cage Rage 0.30 Dedvud, serija Info 8.10 9.00 10.10 10.40 11.20 11.30 11.40 12.10 13.00 13.40 14.10 14.50 15.40 16.40 17.10 17.30 18.00 18.20 18.50 19.30 20.10 22.00 0.00 0.40

Super zmaj
Uloge: Brus Li, Xon ^eung, Mao [an Re`ija: Kvan ^ang Li

Detonator

1700
ATV

Uloge: Vesli Snajps, Silvia Koloka, Tim Daton, Soni Grifit Re`ija: Po-^ih Leong

2300
PINK BH

RTRS
Jutro u Srpskoj Za~arano ostrvo, crtani film Mali dnevnik Kliford veliki crveni pas, crtani film Porodica Nes, crtani film Bijela hronika Svemirski brod Zemqa Reporta`a Turizam plus Dolinom Ibra kroz vjekove Ju`wa~ka dinastija, serija Áivot i vrijeme Grizlija Adamsa, serija Poaro, serija Ah ta planeta Za.Druga Pravila igre, serija Svjetski sport Put na SP 2010 Sviraj ne{to narodno Dnevnik Ko{arka: Igokea - Bosna ASA BHT Bra}a po materi, film Izgubqena soba, serija Prvi talas, serija 7.00 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00

ATV
Crtani film Jutarwi program Vijesti Tajno oru`je, crtani film Vitafon Vijesti [arp, film Auto {op magazin Dok. program Ameri~ki ninxa 2, film Super zmaj, film Vijesti Muzika Kartel, film Fudbal: Real Madrid - Barselona Brus Li, serija Okean snova, film 8.00 8.10 9.05 10.05 11.00 12.30 12.50 13.00 13.10 14.10 15.10 16.00 17.00 18.30 19.00 19.30 20.00 21.00 23.00 0.40 1.40 3.10 4.00 4.50

RTS 1
Dnevnik Jutarwi program Áikina {arenica Áikina {arenica Dizni ^orba od pjevca, drama Dnevnik Sport plus Lud zbuwen normalan, serija Vi i Mira Adawa Polak TV lica Selo gori a baba se ~e{qa, serija Idi mi do|i mi, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Selo gori a baba se ~e{qa, serija Policijska pri~a, film Grimizne rijeke 2, film Selo gori a baba se ~e{qa, serija Idi mi do|i mi, film Vi i Mira Adawa Polak TV lica Kvadratura kruga 8.00 9.40 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.10 14.00 14.30 15.00 15.30 15.50 16.20 16.40 16.50 17.50 20.00 21.00 21.20 21.40 22.10 23.10 23.40 0.10

RTS 2
Ludnica zbog bebe, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Agroinfo Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Aqaska TV feqton Libela Vrele gume Total tenis Reli Vaterpolo: Vojvodina - Beograd Ko{arka: FMP Crvena zvezda Dijete na{eg vremena Svijet sporta Jelen super liga Svijet ribolova Koncertansambla“Legende” Nemoj umrijeti mlad Evropa i Srbi Vrele gume

8.20 9.00 10.00 10.30 12.05 13.00 13.30

17.00 19.00 19.40 20.00 22.00 0.00 1.00

Foks
7.10 8.00 9.10 10.30 12.10 14.10 16.00 17.30 e-TV Doma}in Fajront Republika Svjetionik, film Izgubqeni, serija Vu{u ratnik, film Seka Aleksi} Áelite li da postanete 18.20 19.00 20.00 21.00 0.00 1.00 1.30 2.30 3.30 milioner Ke{ taksi Ninxa ratnici Fort Bojar U`i~ka republika, film Top Spid Ke{ taksi Ameri~ko rvawe Svjetionik, film Ameri~ko rvawe

PINK BH
7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 9.50 10.30 12.00 12.10 12.20 12.30 14.00 14.10 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 19.30 20.20 21.00 23.00 1.00 2.00 4.00 4.10 5.50 6.00 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Sportisimo Qubav je vje~na, serija BH net Robna ku}a Tren, film Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Gold Music Info Tigar, film Info Qubav je vje~na, serija Show Time Info Mi nismo an|eli, serija Sva ta ravnica, serija Seks i selo, serija Farma Detonator, film Farma Frankenfi{, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Gold Music Film 8.05 8.10 8.20 8.40 10.05 11.00 12.10 12.40 13.10 14.10 14.40 15.50 18.00 19.00 19.30 20.00 21.10 22.20 0.00 0.50 2.20

BHT 1
Be Ha Te bebe Mini {kola Dvorac divqeg cvijeta, drama Tajna ninxe, crtani film Govor ti{ine Osma ofanziva, serija Zakoni zdravqa Engleska Premijer liga, pregled Festival cirkusa Olimpijski magazin Gra|ani i gra|anke za Evropu Ju`ni Pacifik Fudbal: Vele` - [iroki Brijeg Dnevnik Moja porodica, serija 65 godina RTV BiH Maraja Keri Ko{arka: Igokea - Bosna ASA BH Telekom Osma ofanziva, serija Kamp “Paradis“, film Ju`ni Pacifik 7.50 10.10 10.50 12.00 12.30 13.10 14.00 14.30 15.40 16.30 16.40 17.10 17.40 18.30 19.00 19.10 19.30 20.00 22.10 23.00 1.30

HRT 1
^ovjek sa zlatnim koltom, film Ku}ni qubimci Veterani mira Dnevnik Moj grijeh, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Kulturna ba{tina Portreti koje pamtimo Ekologija Svirci moji Luda ku}a, serija Tajni dnevnik patke Matilde Loto Dnevnik Zvijezde pjevaju Mamutica, serija Probu|ena savjest, film Tri pogreba Melkiadesa Estrade, film Koronado, film Moj grijeh, serija 6.00 7.20 7.30 7.50 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 13.00 14.00 14.40

Eurosport 2
Vijesti Ko{arka Surfing Fudbal: Menhengladbah - Ajntraht Frankfurt 4.00 Surfing 4.10 Ko{arka: Spartak Moskva (Rusija) Ekaterinburg (Rusija) 5.00 Ko{arka: Roc Casares ([panija) - Visla (Poqska) 6.00 Surfing 6.10 Kuglawe 7.10 Sufging 7.30 Fudbal 8.00 Ko{arka: Roc Casares ([panija) - Visla (Poqska) 9.10 Surfing 9.30 Stoni fudbal 10.00 Fudbal: 0.00 0.30 1.40 2.00 11.00 11.10 14.10 15.30 17.30 Menhengladbah - Ajntraht Frankfurt Surfing Fudbal - Australija: Charlton - Essendon Bombers Ko{arka: Roc Casares ([panija) - Visla (Poqska) Fudbal: Hanover 96 - [alke 04 Fudbal: Menhengladbah - Ajntraht Frankfurt Fudbal: Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen Vijesti Odbojka - Italija: Pavia - Busto Arsizio Fudbal: Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen Surfing Kros-kantri skijawe

18.30

16.50 17.50 18.50 19.10 20.00 21.30

20.30 21.00 22.10

3.20 4.50

23.40 4.20

OBN Star Model An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film Ogi i `ohari, crtani film Ajronmen, crtani film Duh Totonka OBN Star Model Lonci i poklopci Ke~eri Evropska liga, pregled Barbi na labu|em jezeru, crtani film Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Info Ekskluziv OBN Star model [angajski vitezovi, film OBN Star Model Fudbal

OBN

23.00 23.10

NOVA
6.50 8.30 8.40 9.30 10.00 11.00 12.00 13.00 14.20 17.00 17.10 19.10 20.00 21.40 23.40 1.00 2.00 3.30 5.00 5.40 Najboqi neprijateq, film Timi Tajm, crtani film Dora istra`uje, crtani film U slu~aju frke, serija Dodir s neba, serija Frikovi, serija ^arobnice, serija Djevojka iz budu}nosti 3, film Farma Vijesti Mala crna kwi`ica, film Dnevnik Smrtonosna zona, film UFC 112 Instinkt, film Vidoviti Milan Osvetnik, film Nepremostive razlike, film Frikovi, serija ^arobice, serija

Radio RS
6.00 9.00 9.05 Jutarwi program Vijesti Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti 19.10 Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Muzika naroda 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti No}ni program Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05

13.10 Za qubav ili lovu, film 14.50 Hrvatska tra`i zvijezdu 17.20 Zvijezde ekstra 18.30 Vijesti 19.00 Qubav je na selu 20.00 Oko sokolovo, film 22.00 Dobar posao u Italiji, film 0.00 Divqi zapad, film 1.40 Astro {ou

14.30 ^etiri zida 15.10 Gara`a 15.50 Sitni lopovi, film 17.30 [kriwa 18.30 Megalaboratorija Antarktika 19.20 Te ~udesne `ivotiwe 19.20 Stranci u Americi, serija 19.50 Fudbal: Hajduk - Cibalia 21.50 Volim fudbal 23.00 Ritam tjedna 23.40 Dobre namjere, serija 0.30 No} u pozori{tu

HRT 2
7.30 8.20 8.30 8.35 8.40 8.50 9.10 9.20 9.40 10.10 10.30 11.30 12.10 12.50 13.30 101 Dalmatinac, crtani film TV vrti} Danica Ninin kutak ^arobna plo~a Izazovi Navrh jezika Pripovjeda~ Kokice Ton i Ton Ni da ni ne Briqantin Majstori svira~i Kraq xungle, crtani film Hrvatski pisci na TV ekranu

BN
6.30 9.00 11.00 12.00 12.30 13.30 15.00 16.00 16.10 17.00 18.30 19.30 20.00 20.20 22.30 23.00 0.00 1.40 Jutarwi program Film Svijet na dlanu Auto{op Putevi zdravqa Glot frket Tu|e sla|e Novosti Luda ku}a Kao kod svoje ku}e Tu|e sla|e Monitor Vitafon - zvuk koji lije~i Uz {ank Pregled dana Muzi~ke zvijezde Film Film

RTL
7.00 7.40 8.10 8.30 8.50 9.40 11.40 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Skrivene poruke, serija Tri `eqe, film Murjak i po, film

15.00 16.00 18.00 18.05 19.00

GLAS SRPSKE 10. i 11. april 2010. 55

Sjenka
Uloge: Alek Boldvin, Xon Loun, Penelop En Miler Re`ija: Rasel Malkahi

Nedjeqni ru~ak

20

00

ATV

Uloge: Milena Dravi}, Bata @ivojinovi}, Karlo Buli} Re`ija: Milan Jeli}

13

50

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 7.50 8.30 11.00 11.30 Kaqevi} i prosjak Zli patuqak Znawe na poklon Potraga Dolina sunca, serija Drugi svjetski rat u boji Nije nego, film Vijesti Pri~i nikad kraja 17.00 Vrlo va`ni 17.30 Top Gear, serija 18.30 Vijesti 19.00 Afri~ki lavovi 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Hitna pomo}, serija 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Patrola 0.10 Jelen Top 10 1.00 Drugi svjetski rat u boji Info

RTRS

RTRS
8.10 9.00 9.50 10.40 11.00 12.10 13.00 13.20 13.50 15.20 16.00 17.00 17.10 18.30 18.50 19.30 20.10 21.00 22.30 23.20 23.30 0.00 0.20 2.00 3.30 April - mjesec RTRS-a Duel struna Kliford veliki crveni pas, crtani film \ur|evdanske zvjezdice Kvizolog Snop Ogwi{ta Sviraj ne{to narodno Nedjeqni ru~ak, film Specijalna redakcija, serija Tvoje pjesme moji snovi Vijesti Pomen `rtvama u Dowoj Gradini Put vina Pri~e o pjesmama Dnevnik Od bisera grana Razvod na odre|eno vrijeme, film Sportski pregled Pomen u Dowoj Gradini Akademija Magazin Lige {ampiona Nedjeqni ru~ak, film Razvod na odre|eno vrijeme, film Dnevnik 7.00 8.00 9.50 10.00 10.50 11.30 12.00

ATV
Crtani film Jutarwi program Vijesti Hrana i vino Sporti}i Ulica Sezam Romanti~ni siroqupci, crtani film Stipe u gostima, serija Xumanxi, film Sinema Magika Studio Najlu|e godine, serija Kulinarski qetopis Vijesti Sjenka, film Ne pri~aj sa strancem, film 8.00 8.10 9.05 10.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.00 15.10 16.00 17.00 17.30 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 22.40 22.50 23.30 23.50 0.10 1.20 2.20 3.00 3.40 4.20

RTS 1
Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica @ikina {arenica Dizni Hana Montana, serija Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe SAT Bijela la|a, serija Robna ku}a Pri|i bli`e, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Bijela la|a, serija Dobra `ena, film Vijesti Harperovo ostrvo, serija Dnevnik Egzit Egzit Bijela la|a, serija Robna ku}a SAT Balkanskom ulicom Sasvim prirodno 8.00 9.00 9.30 9.50 10.00 10.30 11.00 11.50 12.20 12.40 13.10 13.40 14.00 15.00 15.40 15.50 17.50 19.40 21.30 23.00 23.30 0.20 1.20 1.50

RTS 2
Dozvolite Pustolov Portreti Bleja Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Brazde UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Kulturako aresipe Srpski isto~nici Tvoje pjesme moji snovi Magazin Lige {ampiona Mi smo tim Fubal: Jagodina - Partizan Fudbal: Blekburn Man~ester junajted Odbojka - Liga {ampiona Neko me ipak ~eka, film Integracije Uspon novca Dajana Rivs Vikend Evronet Fudbal: Blekbrun - Man~ester junajted OBN Star Model An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film Ogi i `ohari, crtani film Ajronmen, crtani film Dok. program Skrivena kamera Vil i Grejs, serija Dejana Talk Show Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne OBN Star Model An|eli i prijateqi, crtani film Info Prqavi ples 2, film Vil i Grejs, serija Doktor 90210 OBN Star Model Fudbal

13.00

13.00 14.00 16.00 16.30

13.40 16.00 16.30 17.40

18.30 19.00 20.00 22.00

Foks
6.30 7.00 8.20 9.00 10.00 11.00 13.00 e-TV Doma}in Puka Serbian Open kviz Ninxa ratnici Izgubqeni, serija U`i~ka republika, film Seka Aleksi} Serbian Open kviz Ke{ taksi 19.00 Tajkus: Kometa smrti, crtani film 21.00 Slu~aj Korzika, film 22.50 Fajront Republika 23.50 Dosije 0.40 Ameri~ko rvawe 1.30 Ke{ taksi 2.00 Top Spid 3.00 Cirkus Masimo 4.30 Ameri~ko rvawe

PINK BH
8.00 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 12.10 14.00 14.10 14.20 14.30 15.00 16.00 16.30 18.00 18.20 19.00 20.00 21.00 22.30 0.30 2.00 3.50 4.00 4.10 4.50 6.30 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mi nismo an|eli, serija BH net Najboqi, film Info Gold ekspres Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Mahala{i, serija Sva ta ravnica, serija Seks i selo Farma Info Robna ku}a Sve za qubav Farma Grand [esto ~ulo Farma Seks monstrum, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Zabavni program Film Xuboks 8.05 8.30 9.00 9.20 10.10 10.40 11.10 12.10 13.00 13.50 14.20

BHT 1
Zombi hotel, crtani film Slagalica Kineski moreplovac Najboqa emisija za mlade TV Liberti Josip Pejakovi}: U ime naroda Duhovni mostovi Debate o debatama Savana, serija Liga {ampiona, magazin Fudbal: Blekburn Rovers - Man~ester junajted Smawi gas Fudbal: Man~ester Siti - Birmingem Dnevnik Superzvijezde Qudi sa Medisona, serija Kod ku}e je najboqe Global Sport Duhovi pro{losti, film Savana, serija Global 8.10 9.10 10.00 10.20 11.00 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.50 16.50

HRT 1
Muzika Opera Vijesti Monk, serija Monk, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Druga strana Velsa Jom Ha{oa - dan sje}awa na `rtve Holokausta Lijepom na{om U istom loncu Loto Dnevnik Ko `eli biti milioner Odmori se zaslu`io si, serija Paralele Cinderella Man, film Monk, serija Monk, serija Lijepom na{om U istom loncu Plodovi zemqe 6.00 7.20 7.30 7.50 8.10 8.30 9.00 10.00 10.30 11.00 12.00 12.50 14.00 15.00 16.40 18.40 18.50 20.00 21.50 22.50 23.50 4.10

OBN

16.30 17.30 18.20

Eurosport 2
0.10 0.40 1.00 Vijesti Surfing Odbojka - Italija: Pavia - Busto Arsizio 1.40 Surfing 2.00 Fudbal: Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen 4.00 Odbojka - Italija: Pavia - Busto Arsizio 5.00 Ko{arka: Spartak Moskva (Rusija) Ekaterinburg (Rusija) 6.00 Ko{arka: Ros Casares ([panija) - Vista (Poqska) 7.30 Surfing 7.40 Hanover 96 - [alke 04 8.40 Fudbal: Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen 9.40 Surfing 10.00 Stoni fudbal 10.30 Superstok 11.00 Rukomet: Viborg (Danska) - Larvik (Norve{ka) 11.40 Surfing 12.00 Trka automobila: Le Man 13.00 Supersport 14.10 Fudbal: Bajer Leverkuzen - Bajern Minhen 15.30 Fudbal: Bohum - HSV Hamburg 17.30 Fudbal: Nirnberg - Volfsburg 19.30 Fudbal 20.30 Vijesti 21.00 Ko{arka - Fajnal For 22.10 Odbojka - Italija: Pavia - Busto Arsizio 23.10 Kros-kantri skijawe

16.20 16.50 19.00 19.30 20.00 20.50 22.20 22.50 23.30 1.00 1.40

17.30 18.30 19.10 19.30 20.10 21.10 21.50 22.50 1.10 1.50 2.40 3.40 4.20

NOVA
8.00 9.00 9.10 9.40 10.40 11.10 11.40 12.10 13.10 14.10 15.40 17.00 17.10 19.10 20.00 21.00 22.40 0.00 0.30 2.40 4.00 5.10 5.40 Dodir s neba, serija Timi Tajm, crtani film Dora istra`uje, crtani film Ulica sje}awa, serija Automotiv Magazin Lige {ampiona Novac Zbogom biv{i, serija @ene ameri~kih vojnika, serija Mala crna kwi`ica, film Najboqi neprijateq, film Vijesti Evolucija, film Dnevnik Farma Frka s Dikom i Xejn, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Nevjerovatna pri~a, film Izvan svih granica, film Crveni tepih Automotiv Novac

9.40 10.10 12.10 14.20 16.30 17.30 18.30 19.00 20.00 21.30 22.20 0.10

Jedna od de~kiju, serija Samo dvaput se `ivi, film Oko sokolovo, film Fudbal: Blekburn - Man~ester junajted Pre`ivjeti divqinu Pre`ivjeti divqinu Vijesti Magazin Prijetwa, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Zakon bra}e, serija Dobar posao u Italiji, film

19.10 Olimp 19.30 Magazin LP 20.00 Doktor Dulitl, film 21.40 Gara`a 22.10 Dobre namjere, serija 23.00 Muzika 0.00 Transfer

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Razgovornik 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawa Luka - 90,9; Bawa Luka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
6.00 7.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 19.30 20.00 21.00 21.30 22.00 23.30 1.00 Koktel Svijet Renomea Zapisi pored puta Pri~e zavi~ajne Selo Nijesmo mi od ju~e Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ki izlog Servis Karamela Bez maske Nedjeqno popodne Monitor Luda ku}a Pazi mogu}e je Nijesmo mi od ju~e, serija Slu~ajni partneri Film Astro~et

HRT 2
7.00 7.30 7.50 Tom i Xeri, crtani film Paulino qeto, serija Mali Nemo - avantura u zemqi snova, crtani film Nora Fora Biblija Grkokatoli~ka liturgija Zvijezde pjevaju Te ~udesne `ivotiwe Veli~anstveni Ambersonovi, film Mobi, koncert Olimp Ko{arka: Zadar - Cibona

9.20 10.10 10.20 12.00 13.30 13.40 15.10 16.30 17.20

RTL
7.00 7.30 8.10 9.00 Skrivene poruke, serija Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film

Batlera upecala francuska novinarka
Najromanti~niji grad na svijetu, Pariz, jo{ jednom je opravdao taj epitet. Iako su oboje tu bili zbog posla, glumac Yerard Batler (40) i novinarka Laura Kloeva (29) zapo~eli su romansu, javio je Mondo. [kotski glumac Yerard Batler je ve~e poslije premijere komedije “Lovac na biv{u `enu“ proveo sa francuskom televizijskom zvijezdom Laurom Kloevom.

Luda planeta

Gradona~elnik zaspao na predstavi
Djeca iz osnovne {kole u Vortingu bila su uzbu|ena kada su ~ula da }e po~asni gost na wihovoj predstavi “Bagzi Malon“ biti gradona~elnik Noel Atkins sa suprugom Helenom, javio je Mondo. Me|utim, nekoliko minuta poslije dizawa zavjesa, predstavu je poremetilo hrkawe po~asnih gostiju. Mali glumci su po~eli da pla~u na sceni. Roditeqi djece ocijenili su da je pona{awe Atkinsonovih bilo “bezosje}ajno“, i da o~ekuju izviwewe.

Laura Kloeva

Prema pisawu ameri~kih medija ona je prvo sa Yerardom uradila intervju, ali su ve} tokom prvih pitawa “sijevnule varnice“ pa je odlu~ila da mu poka`e “znamenitosti Pariza“. Poslije popodnevne kafe u jednom lokalu u centru grada, popodne su proveli u Luvru, ~ijim parkom su {etali dr`e}i se za ruke. Naravno da nije izostala ni romanti~na ve~era, ipak su u Parizu. [ta je bilo poslije toga, za sada je nepoznato javnosti. Iako je poslije filma “300” dospio na listu najve}ih zavodnika, glumac ka`e da je prije nego {to je stekao planetarnu popularnost imao mnogo aktivniji seksualni `ivot. Do sada su ga svjetski mediji povezivali sa Yesikom Simpson, Lindzi Loan, Nikol [erzinger, pa i Yenifer Eniston - {to je Batler demantovao.

SMS razvod
U Jordanu je dozvoqen razvod braka SMS porukom. Mogu}nost “elegantnog“ razvoda braka, bez direktnog su~eqavawa sa partnerom, u Jordanu je postala jako popularna me|u mu{karcima koji lo{e vijesti svojim, uskoro biv{im suprugama, saop{tavaju u kratkoj formi i preko ekrana. Protiv takve prakse bune se i liberalne struje u Jordanu. Prema slu`benim dr`avnim podacima, u Jordanu su sudije u pro{loj godini podr`ale oko 450 slu~ajeva razvoda braka preko SMS poruka.

Dvije i po decenije "Dol~e i Gabana"
Sada ve} davne 1985. godine, Domeniko Dol~e i Stefano Gabana, kro~ili su prvi put na modnu scenu. Tada niko, pa ni oni sami, nisu vjerovali ni sawali u planetarnu popularnost i da }e godinama sjediti na modnim pistama. Danas modni dvojac Dol~e (51) i Gabana (47) slave 25 godina postojawa. Diktiraju modne trendove, kopiraju ih na sve strane. Prije zajedni~kog susreta, nisu imali ni{ta. Boqe re~eno, `ivotarili su u porodi~nim kroja~kim salonima, bez velike perspektive. Domeniko Dol~e, kao 22-godi{wak zavr{io je {kolu stilizma i, jedva pu noqe tni Ste fa no Ga ba na, slu~ajno su zapo~eli razgovor ~eka ju }i ze le no svje tlo na rim skoj raskrsnici. U svom intervjuu “Independentu“ Dol~e i Gabana osvrnuli su se na prvu reviju. - Odr`ana je u apartmanu u Mila nu. Sa mi smo je or ga ni zo va li. Moj brat i sestra bili su na vratima - rekao je Dol~e.

Je`evi na dijeti
^etrnaest je`eva koji su se ugojili toliko da nisu mogli da se smotaju u klupko i tako za{tite od grabqivaca, vra}eni su u divqinu poslije dvomjese~ne dijete, javio je Mondo. @ivotiwe su na strogu dijetu stavqene u februaru, po{to su tokom hladnog talasa previ{e u`ivale u hrani za ma~ke u Centru za za{titu divqih `ivotiwa u Fajfu, u [kotskoj. Je`evi, koji zimi `ive od sopstvenih rezervi masti, postali su toliki da nisu mogli da se smotaju u klupko.

NEKAD BILO...
Xozef Pulicer, osniva~ fondacije iz koje se svake godine u SAD dodjequje “Pulicerova nagrada“ za najboqa ostvarewa u novinarstvu, karikaturi i kwi`evnosti, ro|en je 10. aprila u Ma|arskoj 1847. godine. Na Kolumbija univerzitetu osnovao je 1903. godine prvu novinarsku {kolu. Pulicer je bio sjevernoameri~ki novinar ma|arskog porijekla. Bio je vlasnik listova “World“ i “Evening World“ iz Wujorka. Hrabro je iznosio upe~atqive primjere dru{tvene i ekonomske nejednakosti, te je te`io reformama i otklawawu zloupotreba, pa je time stekao naziv osniva~ senzacione {tampe u SAD. Xozef Pulicer je osniva~ “Pulicerove nagrade“ za djela iz razli~itih oblasti kao {to su: ameri~ka istorija, poezija, drama, romani, muzika, novinarstvo.

Ejmi Vajnhaus od lego kockica
Mladi britanski umjetnik Xastin Ramsden predstavio je skulpturu pjeva~ice Ejmi Vajnhaus napravqenu od lego kockica. Vi{e od tri hiqade lego kockica i petnaestak dana bilo je potrebno da bi se napravila {to uvjerqivija statua pjeva~ice, poznate po crnoj natapiranoj kosi. Devetnaestogodi{wi Ramsden, student umjetnosti i dizajna na jednom kolexu u Darlingtonu, veliki je obo`avalac lego kockica. - To je potpuno druga~iji medijum u kom `elim da se izrazim. Dopada mi se {to je i sa takvim materijalom pravilnih crta mogu}e posti}i krivine i stvoriti pravi umjetni~ki dizajn - izjavio je Ramsden. Kako prenose britanski mediji, wegov san je da se jednog dana zaposli kao dizajner u kompaniji Lego.

POSQEDWA

Ro|en Xozef Pulicer

KOLUMNA

Janko Velimirovi}, INTERVJU v.d. direktora Republi~kog centra za istra`ivawe ratnih zlo~ina

www.glassrpske.com

Qudi koji ne shvataju satiru manipuli{u
PI[E: SAWA VLAISAVQEVI]

Srebrenicom

U Srpskoj sve vi{e razvoda, sve mawe qubavi

OVOGODI[WA revija “Obu~ene u kilt“ proslavila individualnost i kombinaciju boja i stilova

2 10. i 11. april 2010. GLAS PLUS

Kolumna
vih dana u sarajevskim “Danima“ ~i tam raz go vor sa dos ko ra{wom direktoricom Sektora za emitirawe Regulatorne agencije za komunikacije. Dakako, neizbje`na pitawa su bila posve}ena video klipu “Vi di mo se u Bi le }i“ emi ti ra nom na FTV-u, kao i ona o pritiscima na RAK. Dirqivo je ~i ta ti no vi nar ki no pi tawe-komentar u kojemu sve one koji su skepti~ni prema “tome {to RAK konkretno radi“ naziva “samoprogla{enim stru~wacima“. Dobro, nije ni{ta novo da neki novinari u svojim pitawima daju odgovore, suge ri ra ju od go vo re, kva li fi ci ra ju ne is to mi{qeni ke i ko na ~no, vri je |a ju sve ko ji ima ju mi{qewe dru k~i je ne go wihovo. Zar je doista trebalo povodom skandala oko emitirawa fa{isti~kog video klipa zbog kojega je cjelokupna srpska, ali {to da ne i druga javnost koja uva`ava sve gra|ane podjednako, bila veoma uzne mi re na, pre zri vo po en ti ra ti “samoprogla{ene stru~wake“? Pa nema ve}ih stru~waka od javnosti i gra|ana. Ne treba biti neki poseban stru~wak da bi bila uo~ena nepravda, niti neki poseban pravnik da bi bilo uo~eno krivi~no djelo. Ali u ovakvim novinama to nema veze. Trebalo je o~ito naglasiti da su druk~ija mi{qewa bezvrijedna. No, o postavqenim pitawima i wihovom tonu se mo`e jo{ nadugo govoriti, ali i odgovori koji su stigli sa veoma zna~ajne adrese za medijski prostor za BiH su vrijedni kra}eg osvrta. Postavqena su pitawa o pritiscima na RAK koji su “uslijedili iz Republike Srpske da se FTV kazni“ i da li su ti pritisci “poku{aj da se izjedna~e ta dva emitera u pogledu ~iwewa gre{aka“. Ovaj drugi emiter je svakako RTRS, a wegov grijeh je “ilegalno zaposjedawe frekvencije koja je dr`avni resurs“. Mediji mogu manipulirati s javno{}u, mijewati mi{qewe javnosti, tvrdi pred sta vni ca RAK-a te na gla {a va da, iako sporni video klip “ne bi trebao da bude primjer bilo kome“ ne treba zbog toga pribje}i financijskim sankcijama. “Ako govorimo o finansijskoj kazni, {to je sve vrijeme javnost s jedne strane kao u bunilu ponavqala da ih treba kazniti

O

hiqadama i hiqadama maraka zato {to su nekoga pokazali kao nacisti~kog lidera, meni je to nejasno...” Doskora{woj du`nosnici RAK-a, na`a lost, sa mo je srpska ja vnost po navqala “kao u bu ni lu“ zah tjev za kaznom, eto samo zato {to je netko malo po ka zan kao na cis ti ~ki li der. U principu i nema tu ni{ta lo{e. Zaboravili smo da je to smije{no. I upravo to i brine predstavnicu RAK-a, pa se pita: “Jesmo li mi to qudi koji prestajemo shvatati satiru?” Dakle veoma je va`no imati osje}aj za satiru, ~ak i kada joj ni je mjes to ne go ka zni ti ne ko ga za “takvu vrstu propusta“. “Takve vrste propusta su nedopustive“, ali ipak: “Ako bi na {e dru{ tvo pos ta lo ta kvo da ka`wava medije za takve stvari, to bi predstavqalo najgoru vrstu cenzure.” Dakle, evo na djelu {kolskog primjera kontradikcije: propust je nedopustiv, ali nipo{to ne i ka`wiv, usprkos ~iwenici da se javnost digla na noge, pardon bila u bunilu. Nekako svugdje u svijetu, barem onom demokratskom glas javnosti je veoma zna~ajan u ocjenama nekoga ili ne~ega, ali za predstavnike RAK-a je to uglavnom neva`an faktor jer je rije~ o laicima i nestru~wacima. Biti u bunilu otprilike zna~i da gra|ani ne znaju {to i za{to rade. No nije ovdje kraj nego sazna je mo i da: “po zi vi na cen zu ru i ka`wavawe medija koji se u zadwe vrijeme javqaju su jako zabriwavaju}i za bh. dru{tvo“. Kako i ne bi bili!

KO LI JE IZREKAO RTRS-u kaznu od 100.000 KM, cenzor ili regulator
Kada su takvi zahtjevi upu}eni prema zdru`enim, klanskim sarajevskim medijima ili medijima jednog lica naravno da su zabriwavaju}i, jer ru{e koncept slijepog propagirawa samo jedne vaqane ideje, a za {to su zadu`eni bezgre{ni, moralno superiorni mediji i wihovi suradnici. Kada recimo neka lokalna TV ku}a bude financijski ka`wena zbog “neprimjerenog“ prikazivawa slike neke djevoj~ice, onda je to sasvim opravdano i nipo{to nije rije~ o cenzuri. Ali poku{ati kazniti izvjesne medije, a o tome ve} i ptice na grani pjevu{e, e “to je odlika tota-

litarnog re`ima, to je ne{to {to je apsolutno neprimjereno bilo kojem demokrat skom dru{ tvu“. I uko li ko bi se “to desilo, ako bi na{e dru{tvo postalo takvo da ka`wava za takve stvari, to bi predstavqalo najgoru vrstu cenzure.” A ima i jo{ ne{to: “Regulator ako po~ne da se bavi tim stvarima, onda nije regulator.” Tako je. Onda regulator nije regulator nego i cenzor, {to stalno pre vi |a mo. Pa tko li je izre kao RTRS-u kaznu od ni mawe ni vi{e nego 100.000 KM, cenzor ili regulator? Ali ta “dva slu~aja nemaju veze jedan s drugim“. No pogledajmo ipak {to je usvojilo Vije}e ministara BiH 19. marta 2009. godine, a odnosi se na pregled povreda i odgovaraju}ih kazni koje izri~e RAK. Recimo u ~lanu 5. stoji: vrha ka`wavawa jes te: a) za {ti ta ja vnog in te re sa; b) sprje~avawe aktivnosti koje bi mo gle prou zro ko va ti {te tu, opasnost po `ivot i zdravqe qudi, javnu sigurnost, javni red i mir, javni moral, odnosno poreme}aje u privredi. A u poglavqu prvom o pregledu povreda i kazni u emi ti rawu (odjeqak A; ~lan 17. op}e ni to) pi {e ne dvo smi sle no ja sno: “(1) Nov~anom kaznom od 15.000 KM do 150.000 KM, ka zni }e se ra dio ili TV stanica koja svojim signalom pokriva do 500.000 i vi{e stanovnika, ukoliko emituje materijal koji svojim sadr`ajem i tonom: a) prenosi jasan rizik od podsti cawa etni ~ke ili vjer ske mr`we, izme|u zajednica u Bosni i Hercegovini, ili materijal koji bi, na osnovu bilo ~ijeg razumnog suda, izazvao nasiqe, nered i nemire, ili koji bi mogao podsticati kriminal ili kriminalne radwe; b) preno si ja san ri zik od uzro ko vawa ja vne {tete, pri ~emu se takva javna {teta defini{e kao smrt, povreda, {teta nanesena imovini ili druga vrsta nasiqa, ili skretawe policijskih aktivnosti i medicinskih usluga ili aktivnosti drugih slu`bi za odr`avawe javnog reda sa wihovih uobi~ajenih du`nosti.” I kona~no, u ~lanu 18. (Pristojnost i uqudnost) “(1) Nov~anom kaznom od 7.500 KM do 75.000 KM kazni}e se radio ili TV stanica, koja svojim signalom pokriva do 500.000 i vi{e stanovnika, ako u svojim

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

S

Kada recimo neka lokalna TV ku}a bude ka`wena zbog “neprimjerenog“ prikazivawa slike neke djevoj~ice, onda je to za RAK sasvim opravdano i nipo{to nije rije~ o cenzuri. Ali poku{ati kazniti izvjesne medije, a o tome ve} i ptice na grani pjevu{e, e “to je odlika totalitarnog re`ima“ i “najgora vrsta cenzure“
programima bilo koje vrste koristi jezik kojim bi se moglo podsticati i izazivati nasiqe, nered i mr`wu, kao i ako u svojim programima upotrebqava jezik koji mo`e izazvati uvredu, u skladu sa odredbama Kodeksa za emitovawe RTV programa.” E ovi na ve de ni ~la no vi sva ka ko ne vri je de pod pre tpos tav kom da vi deo klip “Vidimo se u Bile}i“ nikome ne upu}u je uvre du, ne po ti ~e me |ue tni ~ku mr`wu i ne mo ti vi ra na siqe, ili je dnostavno ako akteri ovog priloga nisu qudi. Ili jo{ gore, ukoliko narod ne zna {to je satira.

Inbox
Prema podacima nadle`nih institucija u Republici Srpskoj, oko 36 odsto osnovaca su odli~ni u~enici. Me|utim, te wihove petice stvarno odslikavaju onaj obim znawa koji bi |aci trebalo da usvoje tokom osnovnog obrazovawa. Malo je ~udno da se svake godine pove}ava broj odli~nih osnovaca, a sa druge strane, uporedo sa tim, sve mawe odli~nih sredwo{kolaca. Smatram da treba preispitati kriterijume prilikom ocjewivawa i ~e{}e putem testova provjeravati stvarno znawe na{ih |aka. marijavul65@gmail.com S obzirom na to da je ukidawe viza jedan od prioriteta za stanovnike i politi~are u BiH, pitam se kada }e bezvizni re`im postati prioritet i jednoglasan stav predstavnika Evropske unije. Ne samo da se postavqaju razni uslovi koje je potrebno ispuniti kako bi se ukinule vize, nego se predstavnici EU, kako se bli`i planirani rok za dobijawe bezviznog re`ima, me|usobno ogra|uju od izjava oko roka za ukidawe viza. Pustite nas kao i sve da budemo u Evropi, gdje ve} i geografski jesmo! marinko76@yahoo.com

Komentar ~italaca

Sla lom vo`wa kroz grad
Op {ti na Der ven ta je dna je od onih koje su osjetile najja~e udare ratnih de{avawa, ali i op{tina koja je uspjela da se digne iz pepela i polako vrati stari sjaj, pokrene industriju, zaposli radnike, obnovi ru{evine i okrene se budu}nosti. Pro te klih go di na u op {tin sku kasu slilo se mnogo sredstava pomo}u ko jih su ura |e ni broj ni in fras tru ktur ni obje kti, obnovqena i po boq{ana kanalizaciona i vodovodna mre `a. Me |u tim, ~e mu sve gra |e vi ne ako se wima ne mo`e pri}i? Razlog za to je ka tas tro fal no stawe grad skih ulica, koje ostavqaju utisak da se dugi niz godina nije ni{ta radilo kako bi se sanirale udarne rupe na kolovozu u samom centru grada. Svake godine najavquju se sredstva za obnovu gradskih ulica, ali nema konkretnih rezultata. Barem se ne vide. Dok opet, sa druge strane, kada se krene ka okolnim selima na podru~ju op{tine, saobra}ajnice su kao piste. Ra vne, bez ije dne ru pe i pre svu ~e ne novim slojevima asfalta. U pore|ewu sa onim grad skim, ove su svjet skog kvaliteta. Svakako da je potrebno ulagati i u infrastrukturu seoskih podru ~ja, ali ne po ci je nu ur ba ne sre di ne u ko joj je ne mo gu }e vo zi ti auto mo bil po grad skim uli ca ma bez izvo|ewa “slaloma“ u nastojawu da se izbjegnu udarne rupe. Opo ra vak op {ti ne je evi den tan, kao i nastojawa nadle`nih da se omogu}i br`i, boqi i sigurniji povratak onih koji su za vrijeme rata napustili svoja imawa. U savremenom svijetu putevi i putna mre`a u velikoj mjeri oslikavaju napredak koji grad ili op{tina posti `e u odre |enom vre menu. Ka kav }e onda utisak ostaviti derventske ulice na one ko ji po vre me no pro |u kroz grad, jer je sa svim si gur no da su se oni “doma}i“ navikli na “slalomsku“ vo`wu i pusta obe}awa da }e se obnoviti ulice? Op{tina je dobila moderno {etali{te i ure|en trg, novu crkvu i zgradu op{tine, tako da je vrijeme da se urede ulice i omogu}i normalan prilaz gra du sta no vni ka sa obje stra ne Ukrine. Darko Markovi}, Derventa

GLAS PLUS 10. i 11. april 2010. 3

5 - 9. 4. 5. 9.
Oru`ane snage BiH (OS BiH) trebalo bi da Republici Srpskoj vrate avione vrijedne milione maraka koje im je ranije ustupila Vojska RS, ali se taj proces namjerno odugovla~i. Rekao je to “Glasu Srpske“ izvor blizak OS BiH i napomenuo da je odlukom Predsjedni{tva BiH o veli~ini i strukturi OS BiH jasno re~eno da OS ne predvi|aju posjedovawe letjelica sa fiksnim krilima odnosno avijaciju, izuzev da se promijeni zakon o veli~ini i strukturi OS BiH. - Izuzimaju}i helikoptere, ostali avioni trebalo bi prema tome, da se vrate Republici Srpskoj - ka`e isti izvor i dodaje da odluka o tome {ta }e biti sa avionima nikako da se donese. Prema finansijskim procjenama iz 2005. godine vrijednost avijacije koju je Vojska RS ustupila OS BiH iznosila je 191 milion dolara.

Doga|aj sedmice
Slavni holivudski par kratko boravio u BiH

An|elina i Bred posjetili izbjeglice
Jako su me inspirisale ove porodice. Uprkos okrutnoj stvarnosti wihovog `ivota, oni su nevjerovatno ustrajni u tome da svojoj djeci obezbijede boqu budu}nost, kazala An|elina Xoli nakon {to je sa Bredom Pitom obi{la izbjegle i raseqene i Gora`du, Vi{egradu i Rogatici

7. 4.

tosa pogiSlu`ewem paras cima MUP-a Repu nulim pripadni wa presvete kvi Ro|e blike Srpske u cr vijenaca u zgradi MUPpolagawem licije RS. Bogorodice i obiqe`en Dan po a RS a RS u Bawoj Luci i rukovodstvu MUPma policije ju}i svim pripadnici Milorad Dodik rekao je da }e Srp^estita premijer RS `nijih ba{tiwihov 18. ro|endan , koja je jedna od najva da gradi Policiju RS mostalnosti u okviru dejtonske ska nastaviti autonomije i sa na RS, odnosno wene BiH. ^a|o rekao je da je slova RS Stanislav r unutra{wih po u BiH te da u prilog Minista zbjednosna agencija licija RS najboqa be ti koje ostavqa za sobom. Po tome idu rezulta je odlikovao Kuzmanovi} Ukazom Predsjednik RS Rajko to~no Sarajevo Zorana na~elnika CJB Is lo{a ObiMandi}a Ordenom Mi li}a.

6. 9.

An|elina Xoli sa Lenom i Marom Babi} PRIREDILA: VEDRANA KULAGA sandra@glassrpske.com

FOTO: GLAS SRPSKE

SAD i Evropska unija nastavi}e da poma`u BiH na putu ka evroatlantskim integracijama, a politi~ki predstavnici u BiH }e poslije izbora morati da poka`u sposobnost za dono{ewe va`nih i te{kih odluka. Istakli su to u Sarajevu na konferenciji za novinare zamjenik dr`avnog sekretara SAD Xejms Stajnberg i ministar inostranih poslova [panije Migel Anhel Moratinos poslije razgovora sa doma}im politi~kim liderima o na~inima na koje EU i SAD mogu pomo}i u stvarawu atmosfere dijaloga u BiH. Iako je bilo najavqeno da }e liderima biti ponu|ena “Madridska deklaracija“ to se nije dogodilo. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da se nadle`nosti sa RS na BiH ne mogu unijeti u Ustav, jer su mnoge prenesene uz pomo} politi~kog pravnog nasiqa, prije svega visokih predstavnika.

8. 4.

9. 4.

logora{a Prijava Saveza ika Republisjedn BiH protiv pred anovi}a je apsolutno ke Rajka Kuzm ke Srps ta~na. neosnovana i ne tu predsjednika RepuKabine je Srpske“ u Rekli su to “Glasu o je sarajevska {tampa objavila da kapske nakon {t jave protiv ne blike Sr tvu BiH pri H podnio Tu`ila{ koj, me|u Savez logora{a Bi i ~lanova kriznih {tabova u Srps vi}. sjednika ano da{wih pred dnik RS Rajko Kuzm j kojima je i predsje st, apsolutno su neta~ni i poku{a po najobi~nija glu i institucija anovi}a, ali - Ti navodi su predsjednika Kuzm i dodaju da Kuzmanovi} su diskreditacije dnika RS tu predsje wu RS - ka`u u Kabine radu Kriznog {taba, niti u dono{e u~estvovao u nije . odluka ovoga tijela je i lider H veza logora{a Bi Na spisku Sa k NSRS Milanko SRS RS i poslani Mihajlica.

BAWA LU KA - Ho li vud ska glumica i UNHCR-ov ambasador dobre voqe An|elina Yoli u ponedjeqak je sa partnerom Bredom Pitom boravila u BiH, gdje su posjetili izbjeglice i raseqene, povratnike i Rome. Posjeta slavnog holivudskog para bila je strogo ~uvana tajna. An|elina i Bred posjetili su Gora`de i izbjegli~ko naseqe Belvedere u tom gradu, poslije ~ega su se uputili u Me|e|u kod Vi{egrada, a zatim u Rogaticu. An|elina je nakratko prekinula rad na svom posqedwem filmu koji sa Yonijem Depom snima u Veneciji da bi ukazala na bijedu u kojoj `ivi 113.000 izbjeglih i raseqenih u BiH i 7.000 izbjeglica iz Hrvatske, od kojih mnogi `ive u kolektivnim centrima u veoma lo{im uslovima.

ZA VASKR[WE praznike posjetili raseqene Srbe u Rogatici
- Jako su me inspirisale ove porodice. Uprkos okrutnoj stvarnosti wihovog `ivota, oni su nevje ro va tno us traj ni u to me da svojoj djeci obezbijede boqu budu}nost - kazala je Yoli. Dodala je da nakon {to je vidjela te qude i ~ula wihove pri~e, ne mo`e dovoqno da naglasi koliko je neophodno fokusirati se na dobrobit najugro`enijih qudi. Naglasila je da se okon~awem raseqewa i obezbje|ewem kvalitetnog `i vo ta, mo `e po mo }i u promovisawu napretka i dugotrajne stabilnosti. Yoli se sastala i sa osobqem UN HCR-a ko ji su joj izni je li prijedloge kako se mo`e pomo}i u rje{avawu situacije u kojoj se jo{ uvijek nalaze raseqeni.

Odbor izvr{nih direktora Svjetske banke odobrio je u Va{ingtonu Program za razvojnu politiku za BiH u iznosu od 111 miliona dolara, koji }e osigurati buxetsku podr{ku za ubrzawe implementacije prioritetnih reformi javnih rashoda. Sredstva, koja se sastoje od beskamatnog IDA kredita u iznosu od 66 miliona dolara i IBRD zajma od 45 miliona dolara bi}e raspodijeqena tako {to }e Republici Srpskoj pripasti 40 odsto, a Federaciji BiH 60 odsto. Odobreni DPO predstavqa priznawe vlastima u BiH za napore da postignu odr`ivost javnih rashoda, te poboq{ava {irok spektar programa nov~anih naknada porodicama i pojedincima, s ciqem obezbje|ewa najugro`enijih u BiH, saop{teno je iz Svjetske banke.

Skoro jedan ~as Pit i Yoli proveli su u kolektivnom izbjegli~kom centru koji se nalazi u zgradi biv{e Ekonomske {kole u Rogatici, a oko pola ~asa zadr`ali su se u sobi u kojoj vi{e od sedam godina `ive sestre Lena (77) i Mara (72) Babi}, izbjeglice iz gora`danskog sela Vojnin. Iako su se gostima obradovale, Lena i Mara, kao ni ostali nisu, ka`u, znale o kome se radi sve dok nisu uve~e gledale televizijski dnevnik. - Po{to su nam gosti do{li u dane Vaskrsa, pozvale smo ih da sjednu i poslu`ile smo ih {arenim jajima, rakijom i sokom. Prihvatili su na{u ponudu i pri~ali smo o na{em polo`aju - ispri~ala je Lena. U Gora`du su se Yoli i Pit sastali odvojeno sa dvije izbjegli~ke porodice. Suadu [ehi}, samohranu majku izbjeglicu iz Vi{egrada koja sa sinom Denisom ve} pet godina `ivi na Splavi{tu, posjetio je Pit. U Poto~arima se skupila velika grupa qudi, ukqu~uju}i mnoge no vi nar ske eki pe, ko ja je slavni gluma~ki par trebalo da do~eka prilikom posjete. Umjesto u Poto~are, Yoli i Pit su se vratili u Sarajevo i oti{li u zgradu Evropske unije, gdje su se sastali sa predsjedavaju}im Predsjedni{tva BiH Ha ri som Si lajyi}em. Sastanku je prisustvovao i ameri~ki ambasador u BiH ^arls Ingli{. BiH su napustili oko 17 ~asova i sletjeli na aerodrom Tivat u Crnoj Gori.

Vrati}e se u BiH
An|elina Xoli rekla je da se nada da }e se vratiti u BiH i uskoro sastati i sa politi~kim predstavnicima sa kojima bi razgovarala o krajwe neophodnim rje{ewima.

4 10. i 11. april 2010. GLAS PLUS
FOTO: S. ILI]

Janko Velimirovi}, v.d. direktora Republi~kog centra za istra`ivawe ratnih zlo~ina

Bo{waci svjesno manipuli{u Srebrenicom
Bo{waci ne `ele da se otkrije istina o Srebrenici, jer im to ostavqa mogu}nost za veliku manipulaciju brojem nastradalih i nestalih. Ha{ki tribunal je politi~ka institucija koja je selektivno birala predmete kako bi se za rat okrivili samo Srbi, a na toj matrici nastavili da rade i Sud i Tu`ila{tvo BiH, istakao Velimirovi}
RAZGOVARAO: MIROSLAV FILIPOVI] miroslavf@glassrpske.com

Janko Velimirovi}

Bo{waci uporno manipuli{u informacijama o ratnim de{avawima na podru~ju srebreni~ke regije {to potvr|uje ~iwenica da federalna Komisija za nestale i Institut za nestale BiH nisu u~inili ni{ta na ek shu ma ci ja ma iz 32 grobnice iako im je Komisija za Srebrenicu dostavila podatke o ovim lokacijama jo{ 2004. godine. Izjavio je to u intervjuu “Glasu Srpske“, v.d. direktora Republi~kog centra za istra`ivawe ratnih zlo~ina i ~lan Tima za koordinaciju aktivnosti istra`ivawa ratnih zlo~ina i tra`ewa nestalih RS Janko Velimirovi}. - Bo{waci ne `ele da se otkrije istina o Srebrenici, jer im ovo pitawe ostavqa mogu}nost za veliku manipulaciju brojem nastradalih i nestalih, radi ostvarivawa politi~kih ciqeva, a jedan od wih je sigurno da se Srpskoj i srpskom naro du pri pi {e ko le kti vna odgovornost i krivica za de{avawa u julu 1995. godine na podru~ju Srebrenice - kazao je Velimirovi}. GLAS: Koje su to manipulacije kada se govori o ra-

tnim de{avawima u Srebrenici? VELIMIROVI]: Prvo, neta~an je broj od 8.000 `rtava sa kojom manipuli{u Bo{waci, jer bi otkrivawe spiskova pre`ivjelih Srebreni~ana, koje Federacija uporno skriva, pokazalo da je ovaj podatak apsolu tno ne ta ~an. Dru go, na spiskovima nastradalih ima mnogo qudi koji ne pripadaju doga|ajima u julu 1995. godine, kao i `ivih osoba, a uo~eno je i davawe novih identiteta kako bi se dostigao zacrtan broj. Tre}e, jo{ nije istra`ena struktura kolone koje se kretala iz Sre bre ni ce pre ma Tu zli. Bo{waci u jednom trenutku govore da je tu bilo 8.000 dje~aka i mu{karaca, a u drugom da su to sve bili civili. ^etvrto, federalna komisija za nestale, na ~ijem je ~elu bio Amor Ma{ovi} i Institut za nestale BiH od 2004. do danas nisu uradi li ni {ta na ek shu ma ci ji `rtava iz 32 grobnice iako su im o tome dostavqeni podaci. GLAS: Za is ta je nes hvatqivo da se ve} {est godina ne ekshumiraju tijela iz tih grobnica? VELIMIROVI]: Ma{ovi} je potvrdio da je znao za te grobnice i prije nego {to je dobio informacije od Komisi-

je za Srebrenicu. Ali, po ve} ustaqenoj praksi, uo~i 11. jula se pred ambasadorima stranih zemaqa otkopavaju grobnice i sahrawuju `rtve koje se dovla~e iz mrtva~nica u Visokom i Tuzli. Srpska nije imala nadzor nad odvla~ewem `rtava iz Srebrenice u Visoko i Tuzlu na identifikacije i tu se otvara {irok prostor za razne manipulacije koje samo dodatno produbquju konfrontaciju u zemqi.

KRIJU SE podaci o stradawu Srba u Sarajevu
GLAS: Kako ocjewujete najavu premijera RS Milorada Dodika da }e Vlada RS uskoro povu}i saglasnost na spisak nastradalih Srebreni~ana, koji je do sada bio va`e}i i nalo`iti sveobuhvatna istra`ivawa cijele pri~e o Srebrenici? VE LI MI RO VI]: Zbog stvorene la`ne slike o doga|ajima u Srebrenici bi}e veoma te{ko dokazati pravu istinu. Ohrabruje nas inicijativa premijera RS, jer je neophodno uraditi sveobuhvatno istra`i vawe do ga |a ja u Srebrenici i mi }e-

mo dati na{ maksimum u ovom procesu. Pozivam sve druge organizacije i institucije u RS da nam se pridru`e u ovom procesu kako bi istina kona~no ugledala svjetlost dana. GLAS: Direktor Istra`i va ~ko do ku men ta ci onog centra Mirsad Toka~a je kazao da se na spisku nastradalih Srebreni~ana nalazi 500 `ivih osoba? VELIMIROVI]: Za nas ta informacija nije novost. Na{e istra`ivawe }e sigurno pokazati da je taj broj i ve}i. Me|utim, pozitivno je {to je taj podatak saop{tio Bo{wak koji je tako|e osporio cifru od 200.000 `rtava proteklog rata u BiH. Toka~a je svojim istra`ivawem tu cifru prepolovio i konstatovao da je ubijeno i oko 26.000 Srba. GLAS: [ta }e biti prioritet u istra`ivawu i dokazivawu zlo~ina po~iwenih nad Srbima u proteklom ratu? VELIMIROVI]: Prioritetni projekti Tima za koor di na ci ju akti vnos ti is tra `i vawa ra tnih zlo~ina su is tra `i vawe doga|aja u srebreni~koj regiji od 1992. do 1995. go di ne,

Sporan rad Instituta
GLAS: U radu Instituta za nestale BiH uo~eni su brojni problemi. Govori se o skrivawu informacija o nestalim, svjesnom odugovla~ewu procesa ekshumacija i identifikacija, ostvarivawu nov~anog profita i politizaciji cijelog procesa? VELIMIROVI]: Pretpostavqam da }e Vlada RS u dogledno vrijeme zbog svih ovih problema preispita svoju odluku o davawu saglasnosti za osnivawe Instituta za nestale BiH. Sve ovo {to se de{ava daje prostora sumwi u objektivnost rada Instituta. Pod znakom pitawa je rad Instituta kada se uporedi broj identifikovanih i ekshumiranih srpskih i bo{wa~kih `rtava. Porodice nestalih iz RS potpuno opravdano su ogor~ene na rad Instituta.

stradawe Srba u Sarajevu, utvr|ivawe demografskih gubita ka srpskog na ro da u proteklom ratu i sa~iwavawe atlasa lokacija pojedina~nih i masovnih grobnica i strati{ta srpskog na ro da u BiH. Nad Srbima u BiH u proteklom ratu je po~iwen zlo~in i mi to moramo dokazati i sa tim upoznati do ma }u i me |u na ro dnu javnost, a odgovorni za to moraju biti procesuirani. GLAS: Koja }e strati{ta srpskog naroda biti navedena u tom atlasu? VELIMIROVI]: Tu }e biti navedene lokacije u zapadnokraji{kom dijelu RS, Posavi ni, Po driwu, cen tral noj BiH, na podru~ju Ozrena, Sarajeva... Na svim tim mjestima po~iweni su zlo~ini nad Srbima. GLAS: Kada govorimo o pro ce su irawu zlo ~i na nad Srbima, kako ocjewujete rad Ha{kog tribunala i Suda i Tu`ila{tva BiH. Za{to se izbjegava procesuirawe odgovornih za zlo~ine u predmetima “Do bro voqa ~ka uli ca“, “Tuzlanska kolona“, “Sijekovac“, “Ozren“... VELIMIROVI]: Ha{ki tribunal je politi~ka institucija koja je selektivno birala pre dme te ka ko bi se za rat okrivili samo Srbi. Po toj matrici nastavili su da rade i Sud i Tu`ila{tvo BiH o ~emu svjedo~i broj predmeta i izre~enih kazni Srbima. Time je nanesena ogromna {teta RS i srpskom narodu u BiH. GLAS: [ta op stru i{e proces istra`ivawa zlo~ina nad Srbi ma u Sa ra je vu. Iz ovog gra da je pro tje ra no 150.000 Srba? VE LI MI RO VI]: Federalna vlada nije ispunila odluku Ustavnog suda FBiH da sa~ini informa ci ju o su dbi ni Srba u Sarajevu. Ve}i na po da tak o

Politi~ki prijedlog
GLAS: Kako iz ove perspektive gledate na ranije zahtjeve da se izmjenama Krivi~nog zakona BiH stvore uslovi da svi oni koji negiraju zlo~in u Srebrenici budu krivi~no goweni? VELIMIROVI]: Da je pro{la ta inicijativa sada bismo svi mi iz Srpske koji se bavimo istra`ivawima doga|aja u Srebrenici vjerovatno bili procesuirani, a neki bi se na{li i u zatvoru. To je bio poku{aj da se onemogu}i istra`ivawe ratnih doga|aja u Srebrenici da bi se odr`ala neutemeqena pri~a Bo{waka i wihovih doma}ih i me|unarodnih lobista. To je, u stvari, bio politi~ki prijedlog koji nema nikakve osnove.
stradawu Srba u ovom gradu je u rukama federalnih vlasti. Ti se podaci kriju od nas. GLAS: [ta mislite o Deklaraciji o osudi zlo~ina u Srebrenici koju je nedavno usvojila Skup{tina Srbije? VELIMIROVI]: To je preurawen potez i nepotreban dokument Parlamenta Srbije, jer jo{ nije zavr{en proces dokazivawa i istra`ivawa doga|aja u Srebrenici. GLAS: Mo`e li najavqena Deklaracija o osudi zlo~ina nad Srbi ma Par la men ta Srbije imati jednaku te`inu? VE LI MI RO VI]: Ne. Trebalo je da usvoje univerzalnu deklaraciju. Druga deklaracija }e biti u sjenci prve. Ne}e imati te`inu i snagu Deklaracije o Srebrenici.

SPISAK PRE@IVJELIH SREBRENI^ANA }e sigurno oboriti nedokazanu cifru od navodnih 8.000 `rtava

GLAS PLUS 10. i 11. april 2010. 5
FOTO: ARHIVA

Barda~a, prirodni rezervat Srpske od me|unarodnog zna~aja

Obiqe voda omogu}ava `ivot raznih vrsta `ivotiwa

Na Barda~i se odr`ava tradicionalna likovno -ekolo{ka kolonija, koja predstavqa jednu od najstarijih i najpoznatijih kulturnih manifestacija ovakve vrste. Doma}in je i najpoznatijim pjesnicima iz cijele Republike Srpske, koji se okupqaju u okviru tradicionalne manifestacije “Kwi`evni susreti Srbac - Barda~a“

PI[E: DEJAN JOVI^I] krozrs@glassrpske.com

ovoqan geografski polo`aj, reqef, klima i posebno bogatstvo voda omogu}ili su da se na podru~ju Barda~e kroz istoriju razvije i egzisti ra ra zno vrstan biqni i `ivotiwski svijet. Ovaj kraj odlikuje se izuzetnim bogatstvom flore i faune, {to predstavqa zna~ajan prirodni resurs op{tine Srbac. S prvim zracima sunca ovaj rezervat “`ivne“, a priroda po~ne da se priprema za sve kulturne, sportske i zabavne manifestacije koje se tu odvi ja ju to kom proqe}a i qeta. Na 3.500 hektara zemqi{ta nalazi se oko 280 biqnih vrsta i vi{e od 200 vrsta ptica, ~i ja broj nost i ra zno vrsnost pobu|uje veliko interesovawe ornitologa i drugih nau ~nih ra dni ka. Ne ke vrste ptica, kao {to su ra`aw tuka~, ka{ikara, obi~ni galeb, ~igra bjelobrada i obi~na ~igra, gnijezde se jedino na ovom lokalitetu. Od ostalih vrsta najbrojnije su divqa patka, ~apqa, {quka i kormoran. Obiqe voda na podru~ju Barda~e omogu}ava `ivot raznih vrsta, a najnovija istra`ivawa potvrdila su na ovom lokalitetu prisustvo oko osam razli~itih ribqih familija. Veoma je razvijena proi-

P

zvodwa ribe na 11 jezera barda~kog ribwaka, koji datiraju jo{ iz 19. vijeka. - Ribwak na Bar da ~i osnovao je 1802. godine Viktor Burda, porijeklom iz Galicije, a organizovana proizvodwa ribe zapo~ela je 1908. godine. Od 377 hektara, koliki je bio prije Prvog svjetskog ra ta, ribwak je pro {i ri van, do gra |i van i mo der ni zo van, da bi da nas dostigao povr{inu od 657 hektara. Po~etna proizvodwa kretala se od 80 do 130 tona ribe godi{we, a 1981. godine ostvarena je rekordna proizvodwa od ~ak 850 tona ka`e srba~ki istori~ar Danilo Ko{uti}. Uzgojem ribe na Barda~i danas upravqa preduze}e “Agroim peks“, ko je u svo jim je ze ri ma uglavnom ima tri dominantne vrste {a ra na, amu ra i tolstolobika, a rje|e soma, {tuku i smu|a. U jezeru Stublaja, rijekama, obodnim kanalima i stara~ama jo{ su zastupqene i plotica, klen, jez, mrena, skobaq, liwak, babu{ka, bucov i deverika. Osim bogate ribqe familije, ovo podru~je naseqava veliki broj vodozemaca i barskih korwa~a, {to samo po sebi potvr|uje da je rije~ o

“Gastro dani” svake godine okupe hiqade posjetilaca

specifi~nom i jedinstvenom eko-sistemu. Prirodni rezervat Barda~a nudi ~itav spektar aktivnosti na kopnu i vodi, ~ime se otvara mogu}nost za dinami~an i prosperitetan razvoj turizma. Gla vni no si lac ra zvo ja eko-turizma je Turisti~ka organizacija op{tine Srbac, koja tu ve} ~etiri godine realizuje manifestaciju “Gastro dani“, sajam kulinarskih specijaliteta i zdrave hrane. - U~esnici se takmi~e u pripremawu ribqeg paprika{a, pile}ih specijaliteta na ro{tiqu i ulovu ribe udi com na plo vak, {to sva ke go di ne privla~i na hiqade posjetilaca iz zemqe i okru`ewa. Ti me se Bar da ~a pro mo vi{e kao neproc j e w i v o pri ro dno bla go, mjesto koje je nekada bilo jedno od najpoznatijih prirodnih rezervata u Evropi - ka`e direktor Turisti~ke organizacije Srbac Danka Koji}. Osim ove manifestacije, op{tina Srbac finansijski po dr`a va i tra di ci onal nu Likovno-ekolo{ku koloniju “Barda~a - Srbac“, koja se orga ni zu je od 1984. go di ne i predstavqa jednu od najstarijih i najpoznatijih kulturnih manifestacija ovakve vrste u zemqi. - Kolonija svake godine okupqa vi{e likovnih stvaralaca iz nekoliko zemaqa, koji slikaju na temu o~uvawa prirode i zdrave `ivotne sredine. Za to vrijeme nastalo je vi{e stotina likovnih djela i drugih umjetnina, od kojih je vi{e od 300 u trajnom posjedu op{tine Srbac - rekla je direktor Centra za kulturu i sport Srbac Svjetlana Kusi} i dodala da su izlo`be slika iz ove vrijedne umjetni~ke riznice prire|ivane u gotovo cijeloj biv{oj Jugoslaviji. Barda~a je svake godine

doma}in najpoznatijim pjesnicima iz cijele Republike Srpske, koji se na ovom mjestu okupqaju u okviru tradicionalne manifestacije “Kwi`evni susreti Srbac - Barda~a“, a od 2008. godine tradicionalno se organizuje sedmodnevni kamp mladih volontera Crvenog krsta RS. U aprilu pro{le godine ovdje se odr`avalo i takmi~ewe Premijer lige BiH u sportskom ribolovu.

RIZNICA rijetkih vrsta ptica
Da je rije~ o pravom turisti~ko-privrednom blagu, svjedo~i ~iwenica da veliki broj motela, restorana, kao i savremene bazene za kupawe svake godine posjeti po nekoliko hiqada turista. Rezervat Barda~a uvr{ten je i u regionalni program za kulturno i prirodno nasqe|e

jugoisto~ne Evrope, kao pilot-projekat lokalnog razvoja pod na zi vom “Ar he olo {koprirodni park Dowa Dolina Barda~a“. - Na{a namjera je da podru~je Barda~e dobije svu neophodnu zakonsku za{titu i kvalitetan strate{ki plan upravqawa, da bi se uspostavi la traj na kon tro la nad ovim neprocjewivim ekolo{kim i kulturnim blagom ka`e v. d. direktora “Arheolo {ko-pri ro dnog par ka Dowa Dolina - Barda~a“ Milorad Lepir. Zbog to ga je ne op ho dna jo{ sna`nija saradwa izme|u privatnog i javnog sektora i to ministarstava, op{tina, tu ris ti ~kih or ga ni za ci ja, NVO, lo kal nih ra zvoj nih agencija, preduze}a i gra|ana, jer samo po{tovawem utvr|enih ekolo{kih standarda i zakonskih regulativa Barda~a i u budu}nosti mo`e da opstane na listi eko-sistema od me|unarodnog zna~aja.

Na Barda~i stvoreno stotine umjetni~kih djela

Ramsarska konvencija
Sekretarijat Ramsarske konvencije sa sjedi{tem u Glandu u [vajcarskoj objavio je 2. februara 2007. godine da je prirodni rezervat Barda~a progla{en Ramsarskim mjestom. Time je ovo mo~varno podru~je, smje{teno izme|u desne obale Save i lijeve obale Vrbasa, na sjevernom dijelu Lijev~a poqa, uvr{teno na svjetsku listu mo~vara od me|unarodnog zna~aja. Bosna i Hercegovina je ovim imenovawem, poslije Hutovog blata, dobila drugo Ramsarsko mjesto. Ovakvih mo~varnih podru~ja u svijetu ima oko 1.900, a Ramsarsku konvenciju do sada je potpisalo 160 zemaqa.

NA BARDA^I se nalazi oko 280 biqnih vrsta, 200 vrsta ptica i osam ribqih familija

6 10. i 11. april 2010. GLAS PLUS

U Srpskoj sve vi{e

Dok nas siroma{tvo
Prag tolerancije kod partnera dosta je sni`en, tako da je sve ve}i broj razvoda. Sveop{ta ekonomska kriza, stres, ubrzani na~in `ivota, kao i sama borba za egzistenciju uti~u na nesuglasice koje dovode do razvoda, ka`e Valentina M. Stani}

Razvod negativno uti~e na djecu PI[U: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

rak je dugi niz godina, kako u Srpskoj, tako i u cijelom svijetu, bio gotovo neuni{tiva institucija, a razvod je dozvoqavan samo u malobrojnim slu~ajevima. Me|utim, stroga uvjerewa o braku vremenom su blijedila, da bi se zaboravilo na tradiciju, qubav i po{tovawe, a sam brak po~eo da se shvata kao ne{to “prolazno“. Tako je simbol braka, tradicionalna re~enica, “dok nas smrt ne rastavi“ u savremenim uslovima zamijewena onom “dok nas siroma{tvo ne rastavi“. Svjedoci ove ~iwenice su rezultati mnogih istra`ivawa u RS, koja su sprovedena ba{ sa temom braka, a koji pokazuju da su razvodi u stalnom porastu.

B

Mladi parovi nerijetko ulaze u brak bez jasno postavqenih zajedni~kih ciqeva, na kojima se temeqi bra~na zajednica, a na razvod, koji je sve ~e{}a pojava, nisu imuni ni pa ro vi ko ji su u du go go di{wem braku. - Prag tolerancije kod partnera dosta je sni`en, tako da je sve ve}i broj razvoda. Sveop{ta ekonomska kriza, stres, ubrzani na~in `ivota, kao i sama borba za egzistenciju uti~u na nesuglasice koje dovode do razvoda - rekla je advokat Valentina M. Stani}. Ona je naglasila da se osim mladih bra~nih parova sve ~e{}e razvode i parovi sa 15 i vi{e godina “bra~nog sta`a“. - @ene su sve vi{e ekonomski osamostaqene, imaju vi{e ciqeve, obrazovane su, informisane i ne to le ri {u stva ri ko je su ne ka da

@ene uglavnom podnose zahtjev za postupak mirewa

trpjele - rekla je Stani}eva i dodala da se zbog ovih faktora `ene br`e odlu~uju na razvod nego ranijih godina. Stani}eva je istakla da prilikom stupawa u brak ima sve vi{e predbra~nih ugovora, koji se sa~iwavaju kod notara, a kojima se reguli{u imovinsko-pravni odnosi supru`nika. - Predbra~nim ugovorima u zajedni~kom `ivotu reguli{e se ta~an status imovine svakog bra~nog druga, tako da, ako do|e do razvoda braka, supru`nici ne moraju da idu na dugogodi{we rasprave o podjeli imovine - kazala je Stani}eva. Ona je dodala da su nekada brakovi bili utemeqeni na qubavi, me |u so bnom po vje rewu i po {to vawu, ali da se sada vi{e pa`we poklawa materijalnom statusu, koji se pred bra ~nim ugo vo rom ve oma brzo razrje{ava i dijeli, ako do|e do razvoda. - Svaka `ena, pa i ja sama, ima prag tolerancije koji ne mo`e da prekora~i. Postavqa se pitawe, kako da krene u novi `ivot ako nije

materijalno obezbije|ena, a predbra~ni ugovori joj daju odre|enu sigurnost - dodala je Stani}eva.

Tro{kovi razvoda
Ono {to supru`nici prilikom razvoda moraju da “plate“, osim emotivnih problema, je i visoka cijena brakorazvodnog postupka. Tro{kovi razvoda nisu veliki, ako su obje strane saglasne za razvod, ali ukoliko ne postoji pristanak o razvodu i dogovor o raspodjeli ste~ene imovine i starateqstvu nad djecom, tro{kovi dose`u cifru i od nekoliko hiqada maraka. - Sudska taksa na ime tu`be za razvod braka je 200 maraka, kao i na ime presude koja isto ko{ta 200 maraka - rekao je sudski administrator u Osnovnom sudu Bawa Luka Miron Bjelovuk i dodao da u bra~nim sporovima stranke naj~e{}e same snose svoje tro{kove. On je na gla sio da se sud ski sporovi rje{avaju primjenom Porodi~nog zakona RS i Zakona o parni~nom postupku, kao procesnog propisa u formi presude o razvodu

braka, kada parovi imaju djecu. - Prije odr`avawa pripremnog ro~i{ta stranke moraju pro}i postu pak mi rewa pred na dle `nim Centrom za socijalni rad, ako se razvodi brak u kojem su ste~ena djeca. Bez postupka mirewa u ovom slu~aju tu`ba se smatra neurednom istakao je Bjelovuk.

NEKADA BRAKOVI bili utemeqeni na qubavi, povjerewu i po{tovawu
On je dodao supru`nici za sudski poziv na pripremno ro~i{te treba da ~ekaju i do godinu, u zavisnosti od rasporeda predmeta sudija i dinamike zakazivawa rasprava.

Poku{aj pomirewa
Prema Porodi~nom zakonu RS, Centar za socijalni rad, odnosno organ starateqstva sprovodi postupak mirewa bra~nih partnera koji imaju maloqetnu djecu. U Centru za socijalni rad Bawa Luka isti~u da tokom proteklih godina postoji konstantan rast zahtjeva bra~nih partnera ~iji je prvenstveni ciq da se razvedu. - Broj podnesenih zahtjeva za postupak mirewa u Centru za socijalni rad kre}e se oko 200 zahtjeva na godi{wem nivou - rekla je socijalni radnik u bawolu~kom Centru za so ci jal ni rad Ra dmi la Da{i}. Ona je naglasila da mladi bra~ni parovi ~esto podnose zahtjev za postupak mirewa, zbog bra~ne kri-

Razvodi zbog “Fejsbuka“
Popularna dru{tvena mre`a koja povezuje stare prijateqe postala je jedan od glavnih krivaca za raspad brakova u Velikoj Britaniji. Dok jedne spaja, tvrde advokati, druge razdvaja, jer se danas gotovo svaki peti par razvede upravo zbog - “Fejsbuka“. Advokati tvrde da velika popularnost “Fejsbuka“ i sli~nih dru{tvenih mre`a dovodi u isku{ewe qude da varaju svoje partnere, a s druge strane sumwi~avi partneri koriste “Fejsbuk“ da bi prona{li dokaze o flertovawu i varawu.

SVE VI[E PA@WE poklawa se materijalnom statusu, a ako do|e do razvoda,

GLAS PLUS 10. i 11. april 2010. 7

razvoda, sve mawe qubavi

ne rastavi

Predbra~ni ugovori sve popularniji

ze ko ja nas ta je po sli je ro |ewa prvog djeteta, nesnala`ewa u podjeli roditeqskih uloga, obaveza i odgo vor nos ti, kao i zbog te {kih socio-ekonomskih uslova i nemogu}nosti zaposlewa. - Kod parova koji su dugo u braku, od deset do 20 godina, postoji drugi problem, a to je zasi}enost i nezadovoqstvo partnerom - istakla je Da{i}eva. Ona dodaje da je i ekonomska nezavisnost partnerki jedan od uzroka razvoda, {to ranije nije bio ~est slu~aj. - Nasilni~ko pona{awe partnera, alkoholizam, narkomanija, problemi u mentalnom zdravqu, tako|e su jedan od ~estih uzroka raspada braka, a u posqedwe vrijeme primije}en je i porast bra~nih nevjerstava i prequba, prestanka qubavi, odnosno emotivne i seksualne nezainteresovanosti za par-

tnera - ka`e Da{i}eva. Di plo mi ra ni me nayer u so ci jal noj po li ti ci i so ci jal noj za{titi Dobrila Tripkovi} rekla je da su na osnovu analiza koje su ra|ene na partnerima koji se ra zvo de na po dru ~ju gra da Bawe Luke primijetili da je pove}an broj mladih bra~nih partnera od 20 do 30 godina koji se razvode. - Analiziraju}i partnerske te{ko}e i wihov roditeqski odnos, evidentno je da ve}ina partnera nije bila mentalno, socijalno i ekonomski spremna za brak i odgovorno roditeqstvo. Ovakvi partneri te{ko prihvataju odgovornost, {to dodatno stvara zbrku i slabi stabilnost bra~nog odnosa - naglasila je Tripkovi}eva.

le pe ze po te {ko }a sa ko ji ma se mla di bra ~ni par tne ri su sre }u, a koje ukazuju na wihovu nepripremqenost i nespremnost za brak i ro di teqstvo - re kla je Tripkovi}eva i dodala da je takvim roditeqima potrebna terapija i du`i vremenski period da se radi sa wima, kao i rad kroz Porodi~no savjetovali{te.

Evropska unija
Razvedene porodice i doma}instva sa jednim roditeqem sve su brojniji i na Zapadu. U ve}ini slu~ajeva na ~elu porodice je `ena, kojoj se poslije razvoda djeca obi~no dodjequju. Brak u nekim evropskim zemqama postaje prevazi|ena pojava, {to pokazuje [vedska, u kojoj oko 50 odsto beba ra|aju neudate majke. Polovina svih brakova u [vedskoj zavr{ava se razvodom, dok se djeca vanbra~nih roditeqa rastaju tri puta vi{e nego ona ~iji se roditeqi nisu razvodili. rewa, iako u posqedwe vrijeme ima i mu{karaca koji podnose ove zahtjeve. - @ene uglavnom podnose zahtjev za postupak mirewa, jer su se osje}ale zanemarene od strane supruga, a sve probleme i roditeqske du`nosti rje{avale su i obavqale uglavnom same - rekla je Tripkovi}eva. U Centru za socijalni rad Bawa Luka ka`u da je postupak mirewa savjetodavno-terapijskog kara kte ra, odno sno ra di se na poboq{awu komunikacije izme|u partnera. - Ukoliko se desi da postupak mirewe ne uspije, bra~ni partneri, sa zapisnikom koji se sa~iwava u prostorijama Centra, mogu da podnesu tu`bu ili prijedlog Sudu za razvod braka - isti~u u Centru za socijalni rad. Socijalni radnici nagla{avaju da se ve}ina bra~nih partnera javi u Centar prekasno, onda kada su bra~ni odnosi te{ko i trajno poreme}eni i kada su ve} donijeli jasnu odlu ku o pre ki du bra ~nog `ivota. braku i onih koji su pro{li razne muke prilikom razvoda. - Istra`ivawa pokazuju da su `ene dosta “rawivije“ i da te`e podnose razvod, ali se ~e{}e odlu~uju na ovaj korak od mu{karaca istakla je Tomi}eva. Ona je dodala da i mu{karci koji su bili u stresnom braku ili se razveli imaju mogu}nost da padnu u depresiju. - Stres, kao posqedica razvoda braka, ipak najvi{e uti~e na djecu, koja tragi~no prolaze fazu razvoda svojih roditeqa, zbog ~ega je potrebno dosta pa`we i rada sa wima, da bi im se objasnilo kako nisu zanemareni - dodala je Tomi}eva. Stru~waci tvrde da i ostajawe u braku po svaku cijenu mo`e da izazove iste reakcije, kao i razvod braka, pa ~ak i ve}e i zato su saglasni da je u svakom slu~aju boqi miran razvod, nego lo{ brak.

Parovi prekasno tra`e pomo}
U Cen tar za so ci jal ni rad Bawa Lu ka ~es to do la ze bra ~ni partneri koji imaju maloqetnu djecu, a koji `ele da se razvedu. Prema evidenciji najvi{e se javqaju mla|i bra~ni parovi koji su u braku od tri do pet godina i to naj~e{}e sa jednim djetetom. - Bra~na zajednica je jedinstvena, razli~ita i specifi~na, odnosno u svakom braku, bez obzira na godine, pojavquju se problemi. Rezultati na{ih istra`ivawa pokazu ju da je naj kri ti ~ni ji pe ri od izme|u deset i 15 godina braka, zbog zasi}enosti ili qubavi koja je prestala da traje - rekla je Tripkovi}eva. Na osnovu podataka socijalnih radnika `ene vi{e od mu{karaca podnose zahtjev za postupak mi-

PORAST bra~nih nevjerstava i prequba
Ona je istakla da dolazak djeteta na svijet samo po sebi nije uzrok pro ble ma, ve} ne pri premqenost mla dih par tne ra za jo{ jednu odgovornost, koje naj~e{}e stvara me|usobno nerazumijevawe. - Ovo su samo neke od {iroke

Brak u mawim sredinama
Sociolozi ka`u da u mawim sredinama postoji pritisak na odr`avawe braka, zbog toga {to neko pripada poznatoj porodici u gradu ili ima va`nu dru{tvenu ulogu u tom mjestu. Samim tim, izlazak iz braka dugo traje, a razvedeni parovi nisu dobro do~ekani od bli`e okoline, koja im uglavnom nije oslonac u toj kriznoj situaciji.

Posqedice razvoda
- Depresija, ubrzan rad srca, osje}aj nesigurnosti, dijabetes, razdra`qivost, anksioznost, samo su neki od problema koji su posqedice razvoda braka. Ali s druge strane, proma{eni brak ~esto je stresniji od samog razvoda, tako da su u oba slu~aja psihi~ke krize neminovne rekla je psiholog Vesna Tomi}. Tomi}eva je naglasila da postoji velika razlika izme|u osoba u

zahvaquju}i predbra~nom ugovoru, imovina se veoma brzo dijeli

8 10. i 11. april 2010. GLAS PLUS

GLAS PLUS 10. i 11. april 2010. 9

OBJEKTIV

[kotska moda u Wujorku

Tri odlikovana invalida pro{etala su modnom pistom

oOvogodi{wa dobr m zivo na tvorna revija pod je u kilt“ proslavila al“Obu~ene dividu i stil, in ludi, ekscentri~n . Diciju boja i stilova nost i kombina duha “Sve atili zajneri su se prihv ivopije izgledala kao ` olazi“. Pista pr eik ekscentri~ne el sni vizuelni prazn ansambla i divne g gancije, nadrealno viji edstavqeni su najno h tkanine. Pr ih mladi jboq vrhunski modeli na ske, ali i ta iz [kot talena dizajnajve}ih svjetskih nera

Glumac Sem Atkinson odu{evio prisutne kreacijom koju je pro{etao po pisti

Daleko od svojih , “Obu~ena skromnih po~etaka najpresti`niju u u kilt“ se razvila . Odlikuje tske mode u svijetu } i visoreviju {ko onalni kilt, ve je ne samo tradici kraqevstvo. Organizaa za ka moda prikladn guju ogromnu vije smatraju da du karcima sa tori ove re `enama i mu{ zahvalnost mladim ka, koji su rizikovali obje strane Atlanti te narod. Zato je pri{ti svoje `ivote da za manifestacije namigodi{we hod od ovo eni ratnik, jewen projektu Raw ranima te Paralizovanim ve lnici in bo Amerike i Ersk u [kotskoj

“Obu~ena u kilt” globalni izlog rada {kotskih dizajnera

Pjeva~ica Keli Pikler ponosno pronosala crnu haqinu

[KOTSKA IMA BOGATSTVO talentovanih dizajnera i umjetnika, a pokazala je da mo`e ponuditi mnogo vi{e od svojih tradicionalnih kiltova

10 10. i 11. april 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO

Tradicionalna manifestacija

Pi{e: Aleksandar ILI]

Poezija u ti{ini
bude Bog. O poeziji Qubomira Simovi}a besjedio je i prof. dr Aleksandar Jovanovi}, koji je istakao da Simovi}evo stvarala{tvo jeste jedna od najpouzdanijih potvrda uvjerewa da je poezija jezi~ko pam}ewe. - U woj je, od wego vih prvih kwiga, preko onih kojima je zauzeo izuzetno mesto u srpskoj poeziji i najnovijih kwiga propevala ~itava Srbija u svoj, vremenskoprostornoj i mentalnoduhovnoj ukupnosti. Jo{ vi {e, kao da pe snik ni je tra `io wu, nego je ona na{la wega, svoj puni i pravi glas da se izrazi - rekao je prof. dr Jovanovi}. Qubo mir Si mo vi} na pi sao je vi{e pjesni~kih kwiga, ~etiri drame, jedan roman-hroniku, kwigu eseja o pje sni ci ma i dram skim piscima, kwigu eseja o slikarima i va ja ri ma, dne vnik sno va, dne vnik vo |en za vri je me bom bar do vawa Srbije 1999. godine, putopis o Kini, i ~ak ~etiri kwige razgovora, ~lanaka, eseja, govora i, prakti~no, analiza i komentara onoga {to se doga|alo na teritoriji Jugoslavije i Srbije krajem 20. i po~etkom 21. vijeka. U tim kwigama se smjewuju, a na neki na~in i pro`imaju, politi~ke, dru{tvene, kwi`evne, pozori{ne i poeti~ke teme. U okviru programa manifestacije “Du~i}ev dan“ u Muzeju Hercego vi ne pred stavqena je kwiga “Slavno doba Mostara“, autora dr Jovana Radulovi}a.

Mi nismo ni izmislili ni nau~ili da se smijemo i pla~emo. To nam je uz `ivot dato. Novoro|en ~e, bez ika kve obu ke i bez li ~nog za la gawa, neprikosnoveno vlada ovim vje{tinama. Dolazimo na svijet ve} opremqeni umije}em obznawivawa ra dos ti i tu ge, kao krajwih nas pra mnih raspolo`ewa na koja smo upu}eni. Obezbijediv{i nam ova kvu po la znu opremqenost, `ivot Kad je ve} nam nadaqe prepu{ta neminovno da se sa mi, ka ko god, da se ba vi mo ispoqavawem izrazimo na{ih svekolikih raspolo`ewa. To je qudi kad mi ski izraz. Uvi jek ni{ta drugo mo`emo da se smijemo i ne ~inimo, ili pla~emo. Mo`emo nikad nije da preobrazimo smijeh zgoreg da se u suze razgaqenosti, i pla~ u sumanut smijeh. posvetimo Mo`emo da izostavioblikovawu mo smijeh i pla~; uosna{eg ta lom, za pa `a mo izraza, kako, i bez wih, svoja koje nas stawa `i vo pi sno ujedno vodi odra`avaju `ivotiwe i biqke, pa i voda, vaistan~anijem prepoznavawu tra, vazduh, zemqa, pijesak, stijewe... tu|ih @ivot podrazumijeva da mo `e mo da se izrazimo i da moramo da se izrazimo. Mi to neprestano ~inimo. Na{ `ivot je na{ izraz. Sve {to ~ovjek uradi ili ne uradi, poka`e ili prikrije, ka`e ili pre}uti, prizna ili sla`e, wegov je izraz, to je on. I bezizra`ajnost je rje~ita. Ono {to, u vezi sa qudskim izra`avawima, mo`e da bude i jeste sporno, to je wihovo tuma~ewe. Ja sam, na primjer, kao {esnaestogodi{wak, dobio batine u kafani, od duplo starijeg pojedinca, koji je sjedio za susjednim stolom i iznenadno mi pri{ao s pitawem: “[ta zna~i taj kiseli osmijeh?” Prije nego {to sam stigao da izrazim da se radi o nesporazumu i da moja dva druga i ja razgovaramo o ne~emu nevezanom s wim, pojedinac me je zveknuo glavom u nos i nastavio da {aketa. Ovo je, naravno, sitnica u pore|ewu sa da le ko se `ni jim tu ma ~ewima i wiho vim posqedicama {to su se odigravale i {to se odigravaju ovdje i naokolo. Stoga, kad je ve} neminovno da se izrazimo i kad mi ni{ta drugo i ne ~inimo, nikad nije zgoreg da se posvetimo oblikovawu na{eg izraza, koje nas ujedno vodi istan~anijem prepoznavawu tu|ih. Bila na{a raspolo`ewa izuzetna ili svakida{wa, mi ra spo la `e mo bes ko na ~nim stva ra la ~kim mo gu }nos ti ma za uo bli ~a vawe wihovog izraza, od najskromnijih do najobilatijih, sa jednakim izgledima da izraze qudskost. Uz ovo, nos sopstvenog raspolo`ewa neprekidno je izlo`en tome da se protrqa sa nosevima raspolo`ewa drugih, pa se izraz sopstvenog raspolo`ewa ne mo`e rije{iti saosje}awa s drugima. Tako se iz dijelova sklapa cjelina slike svijeta.

Iznutra, napoqe

Promocija u muzeju Hercegovine

Kao {to Vijon i Bodler nisu mogu}i bez Pariza, ili Branko bez Sremskih Karlovaca i Stra`ilova, ili Bora Stankovi} bez Vrawa, tako ni Du~i} nije mogu} bez Hercegovine i Trebiwa, istakao kwi`evnik Qubomir Simovi}

PI[E: RATOMIR MIJANOVI] krozrs@glassrpske.com

Qubormir Simovi}

re biwe se pro te klih da na na jo{ jedan na~in odu`ilo pjesni ku ~i ji su sti ho vi du bo ko urezani u svaki djeli} ovog grada. U ti{ini Du~i}evih jablanova, u gradu podno Leotara i ove godine sabrale su se poete iz Republike Srpske, Srbije i Crne Gore “Velikom Duki“ u ~ast, ali i u znak priznawa, jednom od najve}ih `ivih srpskih pjesnika, Qubomiru Simovi}u. Vremena, ali i qudi vuku paralele. I one su neminovne u vremenu koje je pred nama. I Simovi} i Du~i} su pisali i stvarali u mutnim i bremenitim vremenima, i svakom o wih poezija je oda narodu i kraju iz koga su potekli. U svojoj nadahnutoj besjedi o Du~i}u, koju je mnogobrojna publika trebiwskog Doma kulture sa dos to jan stve nim mi rom i pa`wom slu{ala, Simovi} je nadahnuto kazivao o Du~i}u i poeziji. - Da je Du~i} ro|en u nekom drugom mjestu, bio bi druk~iji, govorio bi nekim drugim jezikom i bio opet veliki pjesnik, ali ne bi obavezno bio i univerzalniji. Trebiwe mu je dalo dovoqno znakova koji }e ga dovesti do univerzalnih pitawa i istina. Kao {to Vijon i Bodler nisu mogu}i bez Pariza, ili Branko bez Sremskih Karlovaca i Stra`ilova, ili Bora Stankovi} bez Vrawa, tako ni Du~i} nije mogu} bez Hercegovine i Trebiwa - istakao je Simovi}. Dodao je da je Du~i} shvatio da najdaqe treba tra`iti u najbli`em, da naj ve }e mo `e da bo ra vi u naj mawem, da svaka ta~ka mo`e da bude centar i da sve {to postoji mo`e da

T

U ZNAKU Qubomira Simovi}a
O kwizi, koja je doktorska diser ta ci ja dos ko ra za bo ravqenog mostarskog kwi`evnika Jovana Radulovi}a i koja je wegovo `ivotno djelo iz 1939. godine, govorili su weni prire|iva~i, prof. dr Ranko Popovi} i mr Draga Mastilovi}, te epis kop za hum sko-her ce go va ~ki i primorski Grigorije. - “Slavno doba Mostara“ je zna~ajna dru{tvena i kulturna hronika Mostara od sredine 19. do prvih decenija 20. vijeka. Kwiga obuhvata tri velike hercegova~ke generacije, od one koja je upam}ena po ustani~kom podvigu, do omladinske genera ci je sa [an ti }em i Du ~i }em, zahvaquju}i kojima je Mostar toga doba postao kulturno sredi{te Srpstva. Besjede}i o kwizi “Slavno doba Mostara“, episkop zahumsko-her-

[ANTI]EVE i Du~i}eve `ivotne i stvarala~ke
Godi{wica smrti kwi`evnika @aka Prevera

Vje ~ni sti ho vi pje sni ka Pa ri za
Fran cus ki pi sac @ak An ri Ma ri Pre ver, na zvan “Pje sni kom Pa ri za“, autor broj nih quba vnih pjesama, umro je 11. aprila 1977. godine. Pre ver je po ~eo da stva ra pod uticajem nadrealista, ali je vremenom izgradio originalan izraz jednostavne i sa`ete forme. Wegovu poeziju karakteri{e revolt, cinizam, ismijavawe autoriteta. Napisao je vi{e poetskih scenarija, mo`da najqep{ih u francuskoj ki ne ma to gra fi ji, za fil mo ve rediteqa Marsela Karnea “Obala u magli“, “Hotel Sever“, “Dan se ra|a“, “Qubavnici iz Verone“, “Djeca ra ja“, “Vra ta no }i“. Me |u objavqenim djelima su mu zbirke pjesama “Rije~i“, “Veliki proqe}ni bal”, “Ki{a i lijepo vrijeme“. Pre ver je ro |en 4. fe bru ara 1900. godine u Nejiu na Seni, pariskom predgra|u na ivici Bolowske {ume, od oca Andrea Prevera i majke Sizane Prever, ro|ene Katis. Stal na pre seqewa, pro mje ne {ko la, os ku di ca i Prvi svjet ski rat uticali su da Prever zauvijek napusti {kolovawe i od svoje petnaeste godine, povremeno razne fizi~ke i kan ce la rij ske po slo ve. Slu`io je vojsku u Linevilu u Loreni, gdje je upoznao Iva Tangija, budu}eg velikog slikara nadrealizma, i u Carigradu, gdje je upoznao Marsela Dijamera. Anar his ta, odme tnik i sawar, Prever u svojoj humornoj i humanisti~ki anga`ovanoj lirici kazuje o `ivotu u razli~itim wegovim aspekti ma. Svo je vrstan mo ra lis ta i kriti~ar dru{tva, Prever ukazuje na jo{ mogu}e prostore ~ovjekove sre}e koju malogra|ani, klerikalci, mili ta ris ti i po li ti ~a ri stal no ugro`avaju. Prva Preverova zbirka pjesama “Ri je ~i“, objavqena 1945. go di ne, pos ti gla je ne za pa m}en us pjeh: u krat kom ro ku pro da to je 150.000 primjeraka!

GLAS PLUS 10. i 11. april 2010. 11

“Du~i}ev dan“ u Trebiwu

Du~i}evih jablanova
“Zmaj“ u Bawoj Luci
Film “Kako da dresirate svog zmaja“ od 15. aprila na}i }e se na repertoaru bawolu~kog multipleksa “Palas“. Rije~ je o animiranom filmu koji je poslije prvog vikenda prikazivawa u Americi zaradio vi{e od 43 miliona dolara. U filmu rediteqa Krisa Sendersa i Dina de Bloa glasove su pozajmili Xej Barukel, Xerard Batler, Amerika Ferera, Xona Hil...

Sve~ana akademija u trebiwskom Domu kulture

FOTO: R. MIJANOVI]

cegova~ki i primorski Grigorije je, izme|u ostalog, istakao da Radulo vi }e va di ser ta ci ja ni je sa mo zna~ajna za vrijeme u kome je nastala, ve} i za aktu el ni po li ti ~ki, is to rij ski i kul tur ni tre nu tak Mostara i Hercegovine.

U okvi ru pro gra ma tra di ci onal ne ma ni fes ta ci je “Du ~i }ev dan“, u Muzeju Hercegovine je otvorena i izlo`ba dokumentarne gra|e “[an ti} – pa ra di gma humaniteta, su`ivota i tolerancije“, autora Zlatka Serdarevi}a, no-

vinara i publiciste iz Mostara. Izlo`enom dokumentarnom gra|om – fotografijama, dokumentima i novinskim napisima – autor izlo`be prati bogat `ivotni i stvarala ~ki put Ale kse [an ti }a, velikana srpske poezije, koji je os-

Danojli}
Dobitnik “Du~i}eve nagrade“ za 2010. godinu je pjesnik Milovan Danojli}. - Danojli} je jedan od najzna~ajnijih savremenih srpskih pjesnika, stvaralac bogatog opusa koji nastaje vi{e od pola vijeka u rasko{nom registru formi i izraza. Jezi~ki i stilski sugestivan, s neobi~nim darom opa`awa, izrazito moralno osjetqiv. Danojli} pjesmu do`ivqava, po sopstvenim rije~ima, kao najvi{i ispit iskrenosti i krunu ozbiqnog suo~avawa sa sobom i svijetom. Uporno posmatrawe i ta~no govorewe, to su osnovna Danojli}eva poeti~ka na~ela - rekao je ]uk.

Pomen Du~i}u u Hercegova~koj Gra~anici

tavio duboki trag u kulturi Mostara, Hercegovine i srpskog naroda uop{te. Bio je to, na neki na~in, i pono vni su sret dvo ji ce pje sni ka, zemqaka i prijateqa, Alekse [anti}a i Jovana Du~i}a. - [anti}eve i Du~i}eve `ivotne i stvarala~ke staze, mada umnogo me opre ~ne, za po ~e le su da se prepli}u ba{ u Mostaru. Ovoga puta, susret [anti}a i Du~i}a de{ava se u gra du na Tre bi{wici. Su sret pje sni ka, Her ce go va ca i prijateqa je u gradu koji s pravom mnogi nazivaju zavi~ajem poezije i ko ji du bo ko uva `a va i po {tu je stvarala{tvo i jednog i drugog pjesnika - rekao je na~elnik op{tine Trebiwe dr Dobroslav ]uk. Svakako istorijska je ~iwenica da su Du~i} i [anti}, srpski, hercegova~ki pjesnici, ponikli na tvrdom her ce go va ~kom tlu i da li ne mjerqiv do pri nos srpskoj kwi`evnosti.

Harison Ford kao kauboj
Holivudski glumac Harison Ford igra}e sa Danijelom Krejgom u adaptaciji grafi~kog romana “Kauboji i venzemaqci“, potvrdio je rediteq tog filma Xon Favro, javile su agencije. Favro, koji je re`irao i “Ajron mena“ i wegov nastavak, objavio je na dru{tvenom sajtu “Tviter“ da su glasine da }e 68-godi{wi Ford igrati u wegovom novom filmu istinite, objavio je “Wu mjuzikal ekspres“.

staze zapo~ele su da se prepli}u ba{ u Hercegovini
Dodijeqena nagrada za likovnu umjetnost

Serija Stivena Spilberga
Kanal “Diskaveri“ saop{tio je da sa Stivenom Spilbergom priprema animiranu seriju o temi kako }e izgledati `ivot na Zemqi u budu}nosti, javile su agencije. “Diskaveri“ je naveo da }e “Future Earth“ biti mini-serija koja }e predvi|ati kako }e izgledati `ivot na na{oj planeti za 25, 50 i 100 godina. U kreirawu serije bi}e konsultovani nau~nici ~ija }e predvi|awa biti ukqu~ena u pri~e.

" Sava [umanovi}" Vladimiru Veli~kovi}u
Ovogodi{wa nagrada za likovnu umjetnost “Sava [umanovi}“ uru~ena je u Novom Sadu poznatom srpskom slikaru Vladimiru Veli~kovi}u, ~la nu Srpske aka de mi je na uka i ume tnos ti i francuske Akademije lijepih umjetnosti, javio je RTS. Nagradu, koja se sastoji od nov~anog iznosa i plakete s likom [umanovi}a, Veli~kovi}u, koji du`e od ~etiri decenije `ivi i stvara u Parizu, na prigodnoj sve~anosti u holu Vlade Vojvodine, uru~io je izvr{ni direktor Novosadskog sajma Bojan Gaji}. Likovno priznawe nazvano je po istaknutom slikaru iz [ida Savi [umanovi}u (1896-1942). Priznawe su prije 12 godina zajedni~ki ustanovili Novosadski sajam u okviru svoje izlo`be umjetnosti “Art ekspo“, Galerija “Art bel“ i Centar za vizuelnu kulturu “Zlatno oko“. O sli~nosti likovnog izra`avawa i `ivotnog puta [umanovi}a, koji je stvarao Parizu do 1930. godine, i Veli~kovi}a govorila je direktorka pomenute galerije Vesna Latinovi}. Zahvaquju}i na priznawu, Veli~kovi} je istakao da }e mu ono dati novi impuls u daqem stvara la{ tvu i pred stavqati ~iwenicu u wego voj biografiji na koju }e biti ponosan.

12 10. i 11. april 2010. GLAS PLUS

Nadmudrivawe britanskih i ruskih vojnih pilota

"Tupoqev" protiv "tornada"
“Tupoqev“ u vazdu{nom prostoru Velike Britanije

Posade borbenih aviona u vojnoj bazi Lukers u [kotskoj na stalnom su oprezu, zbog preleta ruskih supersoni~nih bombardera “tupoqev-160 blekxek“. Igra ma~ke i mi{a na nekoliko hiqada metara iznad zemqe

Tornado

Me|u pilotima “tornada“ sve vi{e pripadnica qep{eg pola PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

FOTO: ARHIVA

liko i jesu, nije vjerovatno da }e ih ispaliti. Ti projektili su mo`da i pravi, ali bez nuklearnih bojevih glava. Me|utim, riziku nema mjesta. I zato, svaki ruski bombarder koji se zaputi prema britanskom vazdu{nom prostoru - a samo pro{le godine bilo je dvadesetak tih slu~ajeva smatra se “neprijateqem“.

irene za uzbunu iznenada su tog dana zaparale vazduh nad bazom Lukers britanskog Kraqevskog vazduhoplovstva na obalama isto~ne [kotske. Sa zvu~nika u prostorijama u kojima borave ~lanovi Snaga za brzu reakciju, odjekivalo je: “Uzbuna! Uzbuna! Neprijateq se pribli`io na 500 miqa! Ovo nije vje`ba!” Kroz velika leptir-vrata nahrupili su piloti i wihovi pomo}nici. Nekoliko trenutaka ranije, iako u punoj ratnoj opremi, poku{ali su se opustiti uz kwigu ili “ajpod“, a sada su tr~ali prema lovcima “Tornado F3” koji su ih ~ekali u hangaru. Radarski sistem za rano otkrivawe koji je skenirao nebo iznad Velike Britanije otkrio je ruski nuklearni bombarder, koji je svake sekunde bio sve bli`e britanskom vazdu{nom prostoru. Ruski bombarder prvi su opazili norve{ki vojni radari, i proslijedili upozorewe Britancima: supersoni~ni “tupoqev-160 blekyek“ uzletio je sa jednog od ruskih vojnih aerodroma i zaputio se pre ma

S

Farskim ostrvima. Posade britanskih “tornada“ su se po~ele preznojavati. Ne radi straha, mada im je adrenalin kolao venama. Preznojavali su se zbog opreme koju su na sebi morali nositi tokom 24 ~asa koliko je trajala povi{ena borbena gotovost. Kada se da znak za uzbunu, borbeni avioni treba da budu u vazduhu u roku od deset minuta, tako da je svaka sekunda dragocjena. Vrhunska ekipa tehni~ara obavqa posqedwe provjere na avionima u hangaru. Me|utim, prava zvijezda je posada “tornada“. U tih nekoliko trenutaka prije odlaska na misiju, piloti se moraju zapitati da li je u pitawu jo{ jedna igra ma~ke i mi{a, ili ne{to mnogo ozbiqnije. [ta li sada Rusi spremaju? Za{to neprestano svojim avionima p o -

vre|uju britanski vazdu{ni prostor? Ali niko ne mo`e da sa sigurno{}u odgovori za{to su, poslije 15 godina, ti incidenti nastavqeni, ovoga puta pod komandom gospodara nove Rusije Vladimira Putina. Jednom prilikom, ~ak osam ruskih lovaca do{lo je negdje iz pravca Barencovog mora na ivicu britanskog vazdu{nog prostora. Avioni tipa “tupoqev 160” na mlazni pogon mogu nositi do 12 projektila sa nuklearnim bojevim glavama. Samo jedan avion mo`e sa lica zemqe zbrisati vi{emilionski grad. Naravno, oni nisu naoru`ani projektilim a . Uko -

PILOTI “tornada“ spremni na svaki zadatak
Najsvje`iji incident dogodio se prije nekoliko sedmica kada su avioni “tornado“ iz baze Lukers presreli “blekyek“ koji je letio grani~nim podru~jem britanskog vazdu{nog prostora na sjeveroistoku [kotske. Cijela ~etiri sata britanski avioni letjeli su krilo uz krilo sa ruskim “tupoqevim“. Nejasno je da li je ruski bombarder povrijedio britansko nebo. Neki izvje{taji ka`u da se poslije nekoliko minuta okrenuo i odletio prema ruskoj

teritoriji, drugi da je oti{ao prema Sjevernoj Irskoj. Uglavnom, posada britanskog “tornada“ uspjela je da na~ini nekoliko fotografija, ne ispu{taju}i ga iz vida. Ruski pilot je svom pretpostavqenom starje{ini mogao raportirati da wegove britanske kolege nikada ne spavaju. Zadatak onih koji su na slu`bi u bazi Lukers je da otkriju, prate, fotografi{u, i otjeraju uqeze. U najdelikatnijim situacijama, i uz nare|ewe sa samog vrha, mogli bi i da ih obore. Za to su uostalom i uvje`bani. Posqedice takvog ekstremnog poteza bi bile velike. Posada ruskog aviona nestala bi u plamenu. Izbio bi ozbiqan me|unarodni incident. Ko zna kako bi se sve zavr{ilo. Odmazdom? Ratom? Me|utim, piloti “tornada“, me|u kojima je sve vi{e `ena, ne razmi{qaju o tome. Wihovo je da rade ono {to je u pravilu slu`be. Posade sjedaju u uske kabine na “tornadima“. Pilot naprijed, operater naoru`awa iza wega. Na glavu stavqaju {qemove, koji su ve} spojeni sa dovodom kiseonika i vezama za komunikaciju.

Pod krilima aviona su rakete “vazduh-vazduh“, kao i protivavionski top kalibra 27 milimetara. Kada “tornada“ uzlije}u, civilna kontrola vazdu{nog saobra}aja prestaje. Baza Lukers ima prioritet. Dva borbena aviona smjesta dobijaju odobrewe za uzlijetawe. Nebo je wihovo. Lete}i u borbenoj formaciji, kre}u u presretawe ruskog bombardera. Operateri za naoru`awe na “Fokshanter“ radarima su uo~ili “neprijateqski“ avion, koji je sve bli`e. ^im su ostvarili vizuelni kontakt, britanski piloti su vje{tim manevrom svoje avione doveli do krila ruskog “blekyeka“. Izme|u ruskog i britanskog aviona nema nikakvog radio-kontakta. A onda slijedi uzajamno fotografisawe. Na nekoliko hiqada miqa iznad zemqe, “blicaju“ fotoaparati iz sve tri pilotske kabine. Poslije par minuta, ruski avion se bez najave i pozdrava naglo okre}e i leti u pravcu Rusije. Jo{ jedna misija britanskih, ali i ruskog pilota, je zavr{ena. Bez incidenata. (“Dejli mejl“)

Vojna baza u Lukersu

Duplerice
Neki britanski vojni piloti su se kleli da im je, tokom pra}ewa, jedan ruski pilot iz svoje kabine pokazao golu stra`wicu. Me|utim, ni Britanci nisu ostajali du`ni, pa su ruskim “neprijateqskim“ pilotima tokom leta krilo uz krilo pokazivali duplerice “Plejboja“.

RUSI povre|uju vazdu{ni prostor Velike Britanije

GLAS PLUS 10. i 11. april 2010. 13

Zaostav{tina stare Gr~ke - plodno tlo za pisce i filmske re`isere

Homer

Izdava~ke ku}e i filmski studiji {irom Zapada bogate se zahvaquju}i pri~ama i likovima iz stare Gr~ke: rije~ je o pregr{t filmova i kwiga zasnovanih na helenisti~koj tradiciji, a sve je kulminiralo 2. aprila premijerom visokobuxetnog filma “Borba Titana“
PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

a su stari Grci, pored kola~a sa sirom, po zo ri {ta i de mo kratije, izmislili djelotvoran sistem za{tite autorskih prava, wihovi potomci ne bi bili u ekonomskim ne voqama kao da nas. Pri je ne ko li ko se dmi ca, gr~ki premijer Georgios Papandreu pozvao je svoje prezadu `e ne zemqake da bu du jedinstveni kako ne bi “potonuli“. Grci se dodu{e jesu okupili, ali u {trajkovima i protestima na ulicama Atine. U me|uvremenu, izdava~ke ku}e i filmski studiji {irom Za pa da bo ga te se za hvaquju }i pri ~a ma i likovima iz stare Gr~ke: rije~ je o pregr{t filmova i kwiga zasnovanih na helenisti~koj tradiciji, a sve je kulmi ni ra lo 2. apri la premijerom visokobuyetnog filma “Borba Titana“, “rimejka“ ra|enog u 3D tehnici. Sve ono {to zapadna civilizacija i kultura duguju Gr~koj toliko je poznato i ra{ireno, da se tu nema {ta do da ti ni odu ze ti. Me|utim, s vremena na vri je me vaqa

D

se podsjetiti kako je taj dug generacijama rastao. Zamislite zaostav{tinu starih Grka kao sobu punu savr{enih stvari - kostima i rekvizita pogodnih za svaku priliku, gdje sve zavisi od nadahnu}a izvo|a~a.

“Borba Titana“ - jo{ jedna filmska obrada starogr~kog mita

FOTO: ARHIVA

MA[TOVITA kwi`evnost neuni{tivi spomenik slavne anti~ke Gr~ke
U vrijeme romanti~ara, [eli je obradio jednu od Eshilovih drama kako bi privukao pa`wu svjetske javnosti na borbu Grka za nezavisnost. “Odiseja“ je Yemsu Yojsu dala obrazac za remek-djelo modernizma 20. vijeka. Ne tako davno, u verziji “Borbe Titana“ iz 1981. godine, producenti su se vratili mitu o Perseju da bi... Dobro, nije ba{ jasno {ta su htje li, osim mo `da da

prika`u tada mladog glumca Harija Hamlina sa uvojcima koji su mu davali izgled polubo`anstva. To im je i uspjelo. U posqedwih ne ko li ko godina, umjetnici su vi{e nego ina~e posezali u zaostav{tinu helenizma. Ne postoji zajedni~ki obrazac za sve te “po zaj mi ce“ ko je su se u posqedwe vrijeme na{le na policama kwi`ara, pozornicama i velikim ekranima, osim pretpostavki da sve te pri~e o bogovima i herojima mogu biti relevantne i za na{e doba. Kako bi se shvatilo sve bogatstvo i dinami ~nost he le ni zma, treba se prisjetiti onih slika na kojima su mu{karci strogog izgleda u togama i ru{evine stare Atine obasjane Suncem. Ma{tovita

kwi`evnost, naro~ito poeme i drame, su neuni{tivi spomenik slave anti~ke Gr~ke. Homerovi epovi “Ilijada“ i “Odiseja“ oslikavaju svijet u kom odnosi bogova i smrtnika obiluju qubavima, zavjerama i bit ka ma. Taj spoj fan tas ti ~nog spe kta kla i uzvi{ene qudske drame je veoma fotogeni~an, a time i po go dan za svijet Holivu da. Me |u tim, to ne zna~i da }e sva ki pro jekt te vrste biti uspje{an. Sje ti mo se “Troje“, “blokbastera“ od prije nekoli ko go di na. Ke ro lajn Ale ksan dar u svojoj novoj kwizi “Rat u kom je ubijen Ahil“ primje}u je da “ne ma te akci je u ’Ilijadi’ koja nema inspiraciju u bo`anskom“. Me|utim, sam film ne dozvoqava uplitawe bo go va, ve} gle da ocu prepu{ta da sam prona|e na-

ja de kva tni je obja{wewe o uzro ci ma Tro jan skog ra ta, {to se nije pokazalo kao uspje{no. Ahil, na na~in kako ga je odglumio Bred Pit, nije bio polubo`anska ma{ina za ubijawe koji je gorko za`alio zbog vlastitog ratni~kog bijesa; u filmu on vi{e naliku je ne kom zla to ko som surferu koji je tu nekim ~udom dolutao sa obala Kalifornije. Neobi~ni spojevi ~udesnih mi to va i blis ke nam stvarnosti govore da su Homer i drugi veliki tragi~ari Atine dobro znali {ta rade kada su vrijeme doga|awa svih

svojih pri~a smjestili u daleku pro{lost. U “Gr~koj tragediji“, iscrpnoj studiji o Eshilu, Sofoklu i Euripidu, Edit Hol isti~e da je tako veliki vremenski jaz bio veoma zna~ajan za tada{we dramati~are, jer im je omogu}avao da pojasne “strahove, te`we, napetosti i protivrje~nosti koje su karakterisale atinsko dru{tvo i misao“. Pored o{troumnosti wihovog pripovije dawa, ja sna je na mje ra an ti ~kih tra gi ~a ra da kwi`evno{}u poku{aju odgovoriti na te{ka pitawa o dugotrajnosti helenske kulture. (“Wuzvik“)

Obrada
Ukoliko filmski producenti i drugi umjetnici `ele da na pravi na~in obrade anti~ke gr~ke mitove, nije dovoqno samo pozajmiti zanimqive legende i muwe sa Olimpa. Potrebno je da prije svega uzmu u obzir taj kriti~ki impuls, koji je najzaslu`niji za nastanak tih mitova i legendi.

Bred Pit u “Troji“ vi{e podsje}a na surfera nego na Ahila

“ODISEJA“ Xemsu Xojsu dala obrazac za remek-djelo modernizma 20. vijeka

14 10. i 11. april 2010. GLAS PLUS

Kristijano Ronaldo qubomoran na Lionela Mesija

Ve}i sam, ja~i i qep{i od Mesija
Svi pri~aju o Mesiju i meni, ali mi nismo jedini igra~i koji }e igrati “El klasiko“. To nije individualni dvoboj. On ne igra sam, poma`u mu wegovi saigra~i koji imaju veliki uticaj na wegovu formu, dodao Portugalac
vi pri~aju o Lionelu Mesiju, ali mi smo razli~iti igra~i. Ako ni{ta, ja sam ve}i, {iri i puno boqe gra|en od wega - poku{ao se na{aliti Portugalac Kristijano Ronaldo uo~i najve}eg {panskog derbija, u kojem }e upravo ova dvojica fudbalera igrati najve}u ulogu. “Mesimanija“ koja je zahvatila svijet nakon {to je oma le ni Ar gen ti nac sa ~e ti ri ko ma da

S

“torpedovao“ Arsenalovu mre`u o`ivjela je rasprave ko je najboqi fudbaler na svijetu. Uo~i 160. “El klasika“, najve}eg {panskog, a mo`da i svjetskog derbija, izme|u Reala i Barselone, novinari su isto pitawe postavili i Kristijanu Ronaldu, koji ipak nije do kraja zagrizao udicu. - Ja sam ve }i, {i ri i pu no boqe gra |en od wega. Lionel Mesi igra sjajnu sezonu i jedan je od najboqih igra~a na svijetu. Ali, i ja igram dobro

Kristijano Ronaldo i Lionel Mesi

FOTO: AGENCIJE

svoju prvu sezonu u [paniji, a si gu ran sam da }u bi ti jo{ boqi. Mesi i ja smo vrlo razli ~i ti, ali obo ji ca mo `e mo pomo}i svojim ekipama da osvoje titulu - rekao je najskupqi igra~ svijeta kiselo se nasmijav{i na sva pitawa o Mesiju. - Svi pri~aju o Mesiju i meni, ali mi nismo je di ni igra ~i ko ji }e igrati “El klasiko“. To nije indi vi du al ni dvoboj. On ne igra sam, po ma `u mu wegovi saigra~i ko ji ima ju ve li ki uti caj na wego vu for mu - do dao je Portugalac. On je na gla sio da to ne}e biti najva`nija utakmica u wegovom `ivotu. - Bi}e to velika utakmica, ali ne i najva`nija u mo joj ka ri je ri. Si gu ran sam da }emo pobijediti, ali pri hva tio bih i po raz od Bar se lo ne u su botu ako }emo na kra ju osvo ji ti titulu {ampiona - zakqu~io je Ronaldo.

Kejt i Ana se bore za Adama
Holivudska glumica Kejt Hadson ponovo je ba ci la oko na gol fe ra Ada ma Sko ta, de ~ka Ane Ivanovi}, s kojim je bila u kratkoj vezi prije nego {to se rodila qubav izme|u wega i srpske teniserke. Naime, lijepa glumica je poslije raskida sa igra~em bejzbola Aleksom Rodrigezom krenula u lov na mu{karce, a ameri~ki mediji pi{u kako se ~esto vi|a sa Adamom. - Za vrijeme nedavnog boravka u Los An|elesu, Kejt je obnovila kontakt sa Adamom i otada se ponovno vi|aju. Wih dvoje su se oduvijek dobro slagali - izjavio je za ameri~ke medije izvor blizak glumici. Adam Skot ne `eli da se zamara spekulacijama o wegovom qubavnom `ivotu, a izjave na tu temu koje ionako rijetko daje medijima odnose se na vezu sa Anom Ivanovi}. - Ana i ja dijelimo puno toga. Gledala me je kako patim tokom cijele godine, a i ja sam gledao kako se ona mu~i. Siguran sam da nas je to jo{ vi{e zbli`ilo i u~inilo ja~im - rekao je golfer.

Holivudska glumica otima de~ka Ani

Kikirikijem po Fabregasu
Kad se dru{tvo skupi {ala {alu sti`e, ka`e “mudrost“, a potvrdila se na tribinama, odnosno u sve~anoj lo`i “Nou Kam pa“, gdje se oku pi la sta ra “ekipa“. Nekada saigra~i iz juniorskog pogona Barselone, Karles Pujol, @erard Pike, Sesk Fabregas, sada na razli~itim stranama, posmatrali su revan{ utakmicu ~etvrtfinala Lige {ampi ona izme |u Bar se i Arsenala, s obzirom na to da su zbog `utih kartona i povreda bili van konkurencije. Epilog me~a svima je dobro poznat, a za veseli provod grupe okupqene oko defanzivaca Barse, koji su sjedjeli nekoliko mjesta iznad sunarodnika iz Arsenala, pored Mesija na terenu, pobrinuo se Pike. Pri je po ~et ka uta kmi ce snabdio se kikirikijem, a isti mu je poslu`io kao “munici ja“ za biv {eg, mo `da i budu}eg saigra~a. On je, naime, nekoliko puta ustajao sa svog mjesta i “zanimacijom“ ciqao kapitena Arsenala, a sude}i po reakciji Fabregasa, Pike je bio precizan. FOTO: AGENCIJE

@erard Pike “zaratio“ sa biv{im saigra~em

Kejt Hadson i Adam Skot

Adam Skot i Ana Ivanovi}

FOTO: AGENCIJE

Pike ga|a Fabregasa

GLAS PLUS 10. i 11. april 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Povoqne okolnosti pokazuju da su va{i strahovi bili neosnovani. Dobijate javno priznawe i nagradu za trud. O parama da i ne govorimo. Zdravqe: I zdravstvena situacija se popravqa. Dobijate na snazi, boqe se osje}ate. Qubav: Mnogi Ovnovi su u fantasti~noj emotivnoj vezi.

Bik
Posao: Na poslu je evidentan uspjeh, s tim {to konstantno morate da se borite protiv osoba koje ne dozvoqavaju da va{a kreativnost do|e do izra`aja. Zdravqe: Mogu}i su problemi sa cirkulacijom, ki~mom i premor usqed boemskog `ivota. Qubav: Otvoreni ste za sve lijepe stvari, pa i za qubav.

Blizanci
Posao: Osje}ate se intelektualno superiorno, pa vam smetaju qudi koji se motaju oko vas i samo prigovaraju. Zdravqe: Oporavqate se od bolesti. Jo{ uvijek ste napeti, ali ne biste bili Blizanac da niste. Qubav: Sa partnerom sklapate primirje. Jo{ ukoliko je Vaga - sve {anse da veza opstane postoje.

Rasporedite pojmove iz spiska u lik ukr{tenice. Ukoliko to pravilno uradite, u osjen~enim poqima vodoravno dobi}ete ime i prezime na{eg nedavno preminulog kwi`evnika i slikara, a u osjen~enim poqima uspravno naslov wegove nedovr{ene kwige. 10 slova: ZUBIN POTOK. 8 slova: OBUJMITI, OTPALOST, SANDOVAL. 7 slova: ATOMIKA, DARISAV, PLI]ACI, SRETATI, TOVARI], TOZOVAC. 6 slova: VARIVO, DEVIZE, KEROVI, PEKARI, PO[AST, [ABLON. 5 slova: LAPIS, OBALA, OSKAR, OTOKA, PEKOS, SISAK, TRATA. 4 slova: ATOM, POZE, SAKO. 3 slova: ALI, EJL, RAS, TAT, YEK, YIN. 2 slova: DP, ET, KI. Zlatko Deli}

Rak
Posao: Poslovni uspjeh pra}en je zna~ajnom finansijskom zaradom. Radi se o ne~emu za {ta ste predodre|eni. Zdravqe: U fazi ste oporavka, okrenuti zdravqu i, {to je najva`nije, pravilnoj ishrani. Qubav: Rakovi su u vje~itoj potrazi za osobom svojih snova.

Lav
Posao: Novi poslovni potezi su u nagovje{taju. Ni{ta se konkretno ne de{ava, ali ho}e, jer ste dobro razradili plan. Zdravqe: Mnogi pripadnici znaka su lak{e bolesni. Qubav: Pod uslovom da imate snage da razmi{qate o qubavi, poku{a}ete da nekako funkcioni{ete. Shvatate da je stara veza pri kraju i ma{tate o novoj.

Djevica
Posao: Posjedujete enormne koli~ine energije, tako da mo`ete da se izborite sa poslovnim obavezama. Do perfekcije obavqate sve {to je pred vama. Zdravqe: ^uvajte se povrede glave iz nehata. Qubav: Sa vatrenim znacima poput Ovna, Lava i Strijelca postajete kompletni.

Vaga
Posao: Iako ste prili~no zadovoqni trenutnim poslom, razmi{qate i o novom izvoru prihoda. Novca nikad dovoqno. Zdravqe: Zdravstveno stawe se rapidno popravqa. Qubav: Mnoge Vage se nalaze u dvostrukoj vezi.

[korpija
Posao: Finansijski gubitak je neminovna posqedica pogre{nih investicija. Mislite da su svi protiv vas. Po{to je osje}awe subjektivno, smawite do`ivqaj. Zdravqe: Psihi~ki problemi su rezultat iznevjerenih nadawa. Qubav: Sa partnerom ra{~i{}avate nesporazume, ali i otvarate mogu}nosti za nove veze.

Strijelac
Posao: Nije po`eqno kriviti druge za poslovne neuspjehe. ^uvajte se la`i i dvostrukih igara, jer }e one idu}ih dana biti mogu}e. Zdravqe: Zdravstveni problemi su {irokog spektra, po~ev od bolova u nogama do problema sa `lijezdama i srcem. Qubav: Previ{e se `rtvujete za osobe do kojih vam je stalo.

Jarac
Posao: Finansijski dobitak vam popravqa raspolo`ewe i puni xepove. Izuzetno ste kreativni, pa }ete imati uspjeha u svim poslovima vezanim za umjetnost. Zdravqe: Preosjetqivi ste. Neracionalno se odnosite prema utro{ku sopstvene energije. Qubav: Sijate u svim segmentima `ivota, pa i u ovom.

Vodolija
Posao: Okon~avate poslove koji su bili mu~ni i zahtijevali dodatnu snagu. Pred vama je finansijski dobitak, kao i uspjeh u profesiji kojom se bavite. Zdravqe: Po{to potiskujete osje}aj nesigurnosti, mogu}i su problemi psihosomatske prirode. Qubav: Fenomenalno funkcioni{ete sa Ovnovima, Vagama i Bikovima.

Ribe
Posao: U fazi ste materijalnog sticawa i razmi{qawa o tome kako se obogatiti. Po{to nema hqeba bez motike, vaqa zasukati rukave. Zvijezde vas svojski podr`avaju. Zdravqe: Osje}ate potrebu da boravite u prirodi i zdravije `ivite. Qubav: Romanti~no raspolo`eni, nikako da se pomirite sa prakti~nim partnerovim osobinama.

RJE[EWE: KAKAO, R, N, [G, OVOJ, MA^AK TOM, MAL, PODAVRELO, PROB, TIJESNO, LINDA RONSTAT, ENA, MILITARAC, K, DOSKO^ICA, R, SLAP, AGE, AV.

Bob Marli ostao je do danas najpoznatiji i najuva`avaniji rege muzi~ar na svijetu. Mnogi ga smatraju najve}im promotorom jamajkanske kulture i rastafarijanskog pokreta, na kojima se bazirao nastanak regea
PRIREDIO: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

Najprodavaniji rege album svih vremena “do`ivio“ novo izdawe

Povratak legende

Bob Marli postavio mjerila po kojima se utvr|uje kvalitet rege muzike

FOTO: ARHIVA

ajboqe prodavani rege album svih vremena “Legend“, koji je iza{ao tri godine poslije smrti heroja rege muzike Boba Marlija dobi}e u ponedjeqak, 13. aprila, svoje novo remiks izdawe. Obrada al, buma Bob Marley & the Wailers iz 1984. ima}e 13 pjesama i nosi}e naziv “Legend: Rarities Edition“. Mitolo{ki hitovi najpoznatijeg muzi~ara sa Jamajke, “Jamming“, “Could you be loved“, “No woman no c r y “ , “Exodus“ i drugi, o`ivje}e duh opu {tene rastafarijanske kulture, ovaj p u t

N

pro{arane modernim muzi~kim taktovima. Robert Nesta “Bob“ Marli ostao je do danas najpoznatiji i najuva`avaniji rege muzi~ar na svijetu, a mnogi ga smatraju najve}im promotorom jamajkanske kulture i rastafarijanskog pokreta na kojima se bazirao nastanak regea. Wegova muzika traje ve} decenijama i prkosi vremenu i trendovima, ostaje uvijek popularna i rado slu{ana u svim dijelo vi ma svi je ta. Kao pi onir muzike, koja pro mo vi {e ra z n e socijaln e

teme i poruku “jedan svijet - jedna qubav“, postavio je visoke standarde i mjerila prema kojima se utvr|uje kvalitet rege muzike.

MARLIJEVA muzika promovi{e ideju “jedan svijet - jedna qubav“
Jasno se mogu uo~iti komponente koje ~ine muzi~ku genijalnost Marlija: razumijevawe, qubav, tuga i ogroman talenat. Za `ivo ta je na pra vio nepresu{nu enciklopedi ju mu zi ke, a mno gi muzi~ki kriti~ari se sla`u da nikada nije napisao lo{ u

Marli veliki borac za prava crnaca

Djeca
Bob Marli je imao puno djece, troje sa `enom Ritom, dvoje koje je usvojio iz prija{wih veza wegove `ene i nekoliko iz veza sa drugim `enama. Na wegovom zvani~nom sajtu potvr|eno je jedanaestoro djece.

pjesmu, te ga smatraju je dnom vrstom muzi~kog p r o r o ka . Wegovi tekstovi se ulijevaju u sve socijalne i dru{tvene situacije. Uvijek }e postojati neka Marlijeva pjesma koja }e se kroz kombinaciju uro|ene skromnosti i duboke mudrosti odnositi na odre|ene situacije i krize.

Zato ga mnogi smatraju jednim od najve}ih tekstopisaca i muzi~ara dvadesetog vijeka. Iako je danas poznat u cijelom svijetu, Marli je imao veoma skroman po~etak. Ro|en je 6. februara 1945. u malom selu Seint En Pari{ kao Robert Nesta Marli. Otac mu je bio Jamajkanac engleskog, a majka afro porijekla. Kada je napunio deset godina, otac mu je umro od sr~anog udara, a Marli je stalno bio zadirkivan zbog mje{ovitog rasnog porijekla. Tada se prvi put suo~io sa pitawem rasne diskriminacije. Kasnije se ~esto osvrtao na to pitawe i jednom je rekao: “Ja ne mam pre dra su de prema samom sebi. Otac mi je bio bijelac, a majka je bila crna. Ja ne va `em ni na je dnu stranu. Nisam ni na bijeloj ni na crnoj stra ni. Ja sam na strani Boga, koji me je stvorio i uzrokovao da nastanem iz obje stra ne.“ I pored toga {to nikada nije di-

jelio qude prema boji ko`e, mnogi ga smatraju velikim revolucionarom i borcem za qudska prava crna~ke populacije. Tu neravnopravnu borbu opjevao je i u svojim pjesmama “Black Survivor“, “Babylon System“, “Blackman Redemption“... Sa 14 godina napustio je {kolu i po~eo da se bavi muzikom. Do 1962. godine nije imao zna~ajnog uspjeha, iako je wegov talenat stalno bio po miwan. Ko na ~no 1963. go di ne osniva grupu koja se zvala “The teenagers“, a kasnije je promijenila ime u “The Wailers“. Wihov prvi album “Catch a Fire“ svjetsku premijeru do`ivqava 1973. sa velikim uspjehom. Godinu kasnije uslijedio je “Burnin“, na kojem su bili hitovi “Get Up, Stand Up“ i “I Shot the Sheriff“, koji su izdigli Marlija u sam vrh svjetske scene. Te iste godine zapo~iwe solo karijeru i nastavqa da svira kao “Bob Marley and The Wailers“. Od tog trenutka nastaju wegovi najve}i hitovi, koji ga i danas ~uvaju od zaborava. Umro je 21. maja 1981. godine u 36. godini `ivota od raka na no`nom palcu. Marlijevo ti je lo se i da nas ~u va u mauzoleju u wegovom rodnom gradu. Wegova legenda pokorila je godine i nastavqa da `ivi.

KRITI^ARI Marlija smatraju vrstom muzi~kog proroka Doma}a top-lista
1. Darkwood Dub - 130 2. Slaptrap - Prokrastinacija 3. Nesalomivi - Dani posle ki{e 4. Bdat Xutim - Balada o reperu koji kuka bezveze 5. Lira Vega - Sanigra 6. Svi na pod - Bez plana 7. Autopark - Kapisle svetle 8. Iwe - Danas 9. Suid - Jutro i mi 10. Kazna za u{i - Bez pipawa

1. Rihanna - Rude Boy 2. B.o.B featuring Bruno Mars - Nothin’ on You 3. Train - Hey Soul Sister 4. Lady Antebellum - Need You Now 5. Lady Gaga featuring Beyonce - Telephone 6. Taio Cruz featuring Ludacris - Break You Heart 7. The Black Eyed Peas - Imma Be 8. Justin Bieber featuring Ludacris - Baby 9. Jason Derulo - In My Head 10. Young Money featuring Lloyd - BedRock

Bilbordovih top deset singlova

1. Usher - Raymond V Raymond 2. Justin Bieber - My World 2.0 3. Various Artists - NOW 33 4. Erikah Badu - New Amerykah Part Two (Return of the Ankh) 5. Lady Antebellum - Need You Now 6. Monica - Still Standing 7. Alan Jackson - Freight Train 8. Justin Bieber - My World (EP) 9. Lady Gaga - The Fame 10. The Black Eyed Peas - The E.N.D.

Bilbordovih top deset albuma

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->