Professional Documents
Culture Documents
ENGLESKOG JEZIKA
IMENICE (NOUNS)
Broj (Number)
Engleske imenice mogu biti brojive i nebrojive.
Brojive imenice (Countable nouns) imaju jedninu i množinu.
samo množinu
U ovu grupu imenica spadaju one koje označavaju predmete sastavljene od dva dijela,
prvenstveno odjedu i instrumente:
trousers, glasses, jeans
binoculars, scissors
Neke imenice mogu se koristiti i kao brojive i kao nebrojive, ali im se značenje u
zavisnosti od toga mijenja. Na primjer:
She has had three years of experience as a manager.
(= Ima tri godine iskustva kao menadžer.) ali
The visit to Microsoft was an unforgetable experience.
(= Posjeta Microsoft-u bila je nezaboravan doživljaj.)
Students learn about all aspects of business.
(= Studenti uče o svim aspektima poslovanja.) ali
He has set up a small fashion business.
(=Osnovao je malu modnu firmu.)
The country’s industry is in decline.
(= Industrija zemlje je u padu.) ali
Service industries are doing well.
(= Uslužni sektori/djelatnosti posluju dobro.)
Rod
Engleske imenice NEMAJU gramatičko obilježje roda, tako da se u jeziku razlikuje samo
prirodni rod. To znači da se samo imenice koje se odnose na žene i muškarce (i kudne
ljubimce) mogu zamijeniti zamjenicama 'he' ili 'she': SVE OSTALE IMENICE ZAMJENJUJU
SE ZAMJENICOM 'IT', BEZ OBZIRA DA LI SU KOD NAS MUŠKOG ILI ŽENSKOG RODA.
Npr: John is a great manager. He always gives good bonuses.
(=John je odličan menadžer. On uvijek daje dobre bonuse.)
This woman works for an airline. She travels a lot.
(=Ova žena radi u avio-kompaniji. Ona mnogo putuje.)
Uloga u rečenici
Engleske imenice se ne mijenjaju po padežima. Njihova uloga u rečenici određuje se:
na osnovu reda riječi:
The boy loves the girl. = Dečko voli djevojčicu
The girl loves the boy. = Djevojčica voli dečka.
pomodu prijedloga:
This is a picture of the street. = Ovo je slika ulice.
He was standing in the street. = Stajao je na ulici.
Don't go to the street. = Ne idi na ulicu.
Jedini padež koji ima poseban oblik je posesivni genitiv, koji se tvori dodavanjem
apostrofa (') i s na osnovu imenica u jednini:
manager's
my brother's
i samo dodavanjem apostrofa imenicama u množini koje se završavaju na –s:
managers'
my brothers'
Ovakav način tvorbe posesivnog genitiva prvenstveno imaju imenice koje označavaju
živa bida. Posesivni genitiv ostalih imenica tvori se pomodu prijedloga ' of':
roof of the house
end of century
U savremenom jeziku, međutim, konstrukcija apostrof + s ('s) sve češde se koristi i za
imenice koje označavaju predmete i apstraktne pojmove:
company's manager
education's failure
Složene imenice nekad mogu biti i dvosmislene, pa se njihovo značenje mora odrediti
pomodu konteksta:
Npr. newspaper advertising
može značiti reklamiranje u novinama ili
reklamiranje novina
Međutim, nekad se prva imenica koristi u množini i takve slučajeve treba jednostavno
naučiti napamet:
needs analysis
sales policy
Složene imenice mogu biti slične imenici koja se koristi sa prisvojnim pridjevom. Razlika
je u tome što se imenica sa prisvojnim pridjevom odnosi na jedan konkretni slučaj, dok
njoj slična složena imenica označava opšti pojam:
a company's manager = šef određene kompanije
a company manager = šef kompanije kao generalni pojam
ČLANOVI (ARTICLES)
Osobenost engleskog jezika je upotreba člana ispred imenica i imenskih sintagmi. To
znači, ako je imenica upotrijebljena sa pridjevom, član stavljamo ispred cijele sintagme,
tj. ispred pridjeva.
U engleskom postoje dva člana:
neodređeni – a / an
određeni – the
Neodređeni član (Indefinite article) ima oblik a ispred riječi čiji izgovor počinje
suglasnikom (a company, a university), a an ispred onih čiji izgovor počinje
samoglasnikom (an accountant, an hour). To je zapravo skradeni oblik 'one', tako da se
upotrebljava isključivo ispred brojivih imenica u jednini.
Upotreba:
a. Uz neodređene pojmove, kada se ispred imenice na našem jeziku može
upotrijebiti 'jedan' ili 'neki'. Imenica je neodređena ili ako predstavlja cijelu vrstu,
tj. ako je upotrijebljena u opštem smislu, ili ako se javlja prvi put u tekstu ili
govoru, kada označava nešto što je ranije bilo nepoznato i govorniku i
sagovorniku:
I want to buy a book. = Hodu da kupim (jednu, neku) knjigu.
Greg is an accountant. = Greg je (jedan) računovođa.
I saw a man there. = Tamo sam vidio (jednog, nekog) čovjeka.
He paid a thousand dollars for this course. = Platio je (jednu) hiljadu
dolara za taj kurs.
b. Poslije riječi such i what:
such a lovely day = tako divan dan
what a beautiful girl = kakva divna djevojka
U množini, neodređeni član se gubi, tako da u svim ovim slučajevima sa imenicama u
množini ne koristimo član (tj. koristimo tzv. nulti član):
They are accountants.
What beautiful girls!
Određeni član (Definite article) 'the' izgovara se /ðə/ ako se nalazi ispred imenica čiji
izgovor počinje suglasnikom (the book, the university) a /ði/ ispred riječi čiji izgovor
počinje samoglasnikom (the accountant, the hour).
Određeni član koristi se ispred imenica u jednini i množini, brojivih i nebrojivih, kad god
je imenica na neki način određena. Ovaj član historijski je nastao skradivanjem 'that',
tako da je najbolji test za njegovu upotrebu da se upitate može li se ispred imenice
upotrijebiti 'taj, onaj', ili može li se odgovoriti na pitanje: 'A koji to ..?':
Take the blue jacket. = Uzmi (tu) plavu jaknu.
(A koju to jaknu? –Tu plavu)
Imenica može biti određena na sljedede načine:
a. Ako je prethodno spomenuta u govoru ili tekstu:
I saw a great ad yesterday. .. The ad appeared in all the newspapers.
= Juče sam video odličnu reklamu. … (Ta) reklama pojavila se u svim
novinama.
b. Ako je imenica određena kontekstom:
Please close the door. = Molim te zatvori vrata (od sobe u kojoj smo)
Napomena: Ako bi vam neko rekao: Please close a door., mogli biste otidi i
zatvoriti bilo koja vrata.
c. Ako su ispred ili iza imenice upotrijebljeni dodaci koji je na neki način određuju:
I like the red sweater. = Sviđa mi se (onaj) crveni džemper.
The marketing campaign we launched last month was a great success.
= Marketinška kampanja koju smo pokrenuli prošlog mjeseca bila je vrlo
uspješna.
d. Ako imenica označava jedinstvenu osobu, stvar ili mjesto:
The Internet is a powerful tool.
e. The sun rises in the East.
ZAMJENICE (PRONOUNS)
Vrste
U engleskom jeziku koriste se sljedede vrste zamjenica:
lične (I, you, they ...)
prisvojne (my, your; mine, yours ...)
pokazne (this, that ...)
povratne (myself, yourself ...)
uzajamno-povratne (each other, one another)
relativno-upitne (who, which ...)
neodređene (some, any ...)
Vedina gramatika engleskog jezika naziva zamjenicama samo zamjenske riječi koje u
rečenici stoje samostalno (This book is mine; Take this) dok one koje stoje uz imenicu
(my book; this book) naziva pridjevima.
Jednina Množina
Subjekat Objekat Subjekat Objekat
Prvo lice I me we us
Drugo lice you you you you
Trede lice he, she, it him, her, it they them
Zamjenica I uvijek se piše velikim slovom.
Primjeri upotrebe:
I live in England.
Give me the book.
They never invited us for dinner, although we invited them several times.
Pazite, sve imenice osim onih koje se odnose na muškarce i žene zamjenjuju se
zamjenicom IT
jednina množina
pridjev zamjenica pridjev zamjenica
Prvo lice my mine our ours
Drugo lice your yours your yours
Trede lice his, her, its his, hers, its their theirs
Primjeri upotrebe:
My company is very successful. = Moja kompanija je vrlo uspješna.
This briefcase is mine. = Ova aktovka je moja.
It is her desk, not yours. = To je njen sto, ne tvoj.
Prisvojne zamjeničke riječi ne mijenjaju se po padežima, tj. oblik im je isti bez obzira na
njihovu funkciju u rečenici.
Jednina Množina
this these
that those
This / these koristi se da označi blizinu u odnosu na govornika, prostornu, vremensku ili
figurativnu:
I want these consultants, and no others.
I will graduate this year.
This se može odnositi i na nešto prethodno rečeno, npr:
The boss told us that we would get a raise. This made us happy.
This / these se na naš jezik prevodi kao 'ovaj / ovi', ali i kao 'taj / ti'.
That / those upuduju na pojmove udaljene od govornika, prostorno, vremenski ili
figurativno:
I often think of that job opportunity.
That / those također se može prevoditi i kao 'taj / ti' ako upuduju na nešto pored
sugovornika.
Engleski jezik nema posebne pokazne zamjenice koje bi odgovarale našim 'ovakav,
onakav, takav'. Odgovarajuda značenja iskazuju se izrazima this / that kind ili this / that
sort :
I don't like doing this kind of work. = Ne volim raditi ovakav posao.
Jednina Množina
Pvo lice myself ourselves
Drugo lice yourself yourselves
Trede lice himself, herself, itself themselves
Izvjestan broj glagola koji se u jeziku često javljaju koriste se bez povratnih zamjenica,
iako bi ih logički trebalo upotrijebiti. Takvi glagoli su: shave, wash, dress.
He washed, shaved, and dressed. = Oprao se, obrijao se i obukao se.
Odnosne zamjenice su one koje se odnose na nešto prije njih, najčešde na neku imenicu.
U engleskom jeziku to su:
who
whom (koja se sve manje koristi)
whose
which
that
Ove zamjenice imaju oblik jednine, te se zato koriste sa glagolom u jednini, i ne odnose
se ni na kakvu prethodnu riječ ili izraz u rečenici ili tekstu.
Somebody was looking for you while you were out.
= Neko te je tražio dok si bio vani.
No one is allowed in the lab.
= Nikom nije dozvoljen pristup u laboratoriju.
Everything is possible these days.
= Sve je mogude ovih dana.
b. količinu
all, another, any, both, each either, (a) few, least, less, (a) little, a lot (of), lots (of),
many, more, most, much, neither, none, one, other(s), plenty (of), several, some
Sve ove zamjenice mogu se koristiti i kao samostalno i ispred imenice, tj. kao pridjevi.
Jedini izuzetak je zamjenica none, koja se koristi isključivo samostalno. Njen pridjevski
ekvivalent je no.
Primjeri upotrebe:
All his money was gone.
= Sav njegov novac je otišao.
She knows all about it.
= Ona zna sve o tome.
They don't have much money.
= Oni nemaju mnogo para.
I don't need much.
= Ne treba mi mnogo.
Neither parent cares what happens to the child.
= Nijednog roditelja nije briga šta se dešava s djetetom.
We went to see two houses, but neither was suitable.
= Vidjeli smo dvije kude, ali nijedna nije odgovarala.
a few znači 'nekoliko' a few znači 'malo'. Ova zamjenica također se koristi samo sa
brojivim imenicama:
I have a few friends. I am happy.
= Imam nekoliko prijatelja. Sretan sam.
I have few friends. I am lonely.
= Imam malo prijatelja. Usamljen sam.
a little znači 'nešto' a little znači 'malo'. Ova zamjenica koristi se samo sa nebrojivim
imenicama:
I have a little money. I can go for a lunch.
= Imam nešto para. Mogu otidi na ručak.
I have little money. I can't even buy a coffee.
= Imam malo para. Ne mogu kupiti ni kafu.
One se koristi kada u istoj ili sljededoj rečenici treba ponoviti neku imenicu. Takvo one
ima gramatička svojstva imenice: množinu ones i prisvojni genitiv one's; može se koristiti
sa članovima i sa pridjevima. Od imenica se razlikuje samo po tome što neodređeni član
ne može stajati neposredno ispred njega, pa ako treba zamijeniti imenicu sa
neodređenim članom, upotrebljavamo samo one.
One može zamjenjivati samo brojive imenice, i može se izostaviti iza neodređenih
zamjenica ako je jasno na šta se one odnose.
Primjeri upotrebe:
She showed me the green jacket and I wanted the blue one.
= Pokazala mi je zelenu jaknu, a ja sam htjela onu plavu.
What sort of desk would you like? –I'd like one with many drawers.
= Kakav sto biste voljeli? –Volio bih neki sa mnogo ladica.
Druga zamjenička upotreba one je ona koja se odnosi na ljude opdenito, i tada se na naš
jezik prevodi bezličnim glagolskim oblicima, ili – u neobaveznom govoru - pomodu
'čovjek':
In England one drives on the left side of the road.
= U Engleskoj se vozi lijevom stranom.
One sometimes wonders how to survive in this day and age.
= Čovjek se ponekad pita kako preživjeti u današnje vrijeme.
PRIDJEVI (ADJECTIVES)
Engleski pridjevi NEMAJU posebne oblike za lice, broj, rod i padež. Jedini slučajevi kada
mijenjaju oblik je prilikom poređenja.
Komparativ višesložnih pridjeva tvori se pomodu priloga more, koji se stavlja ispred
pridjeva:
beautiful more beautiful
Pridjevi, kao i druge riječi, vezuju se sa drugim riječima u rečenici na poseban način. Vi
ste skloni nečemu, ljuti na nekoga, žalosni zbog nečega, itd. U engleskom, pridjev se
vezuje sa drugim dijelovima rečenice upotrebom određenog prijedloga. Te konstrukcije
jednostavno treba naučiti napamet, a ovdje su dati samo neki primjeri:
I'm mad at him.
= Ljut sam na njega.
The success of the product is dependent on advertising.
= Uspjeh proizvoda zavisan je od oglašavanja.
He's guilty of fraud.
= Kriv je za pronevjeru.
We're accustomed to working overtime.
= Navikli smo na prekovremeni rad.
Prilozi se često tvore od pridjeva dodavanjem nastavka –ly. Međutim, ima i pridjeva koji
se završavaju istim nastavkom, npr.:
This lovely girl is very friendly.
Od ovih pridjeva mogu se napraviti samo priloške sintagme tipa 'in a (PRIDJEV) way':
He looked at us in a friendly way.
Ako se pridjev završava na –ic, prije nastavka –ly umedemo –al-:
economically, theoretically
Mnogi prilozi ne završavaju se nastavkom –ly (fast, straight), a neki imaju različito
značenje sa i bez –ly:
hard / hardly
She works hard. = Ona puno radi.
She hardly works. = Ona skoro ništa ne radi.
deep / deeply
The submarine travels deep. = Podmornica ide duboko (ispod površine.)
They feel very deeply about the issue.
free / freely
Railway employes travel free. =
Everyone can talk freely. =
high / highly
You should always aim high. =
We need highly skilled employees.
late / lately
Do you often go out late? =
Have you been going out lately? =
most / mostly
Which course do you like most? =
I mostly work as a researcher. =
Pridjevi za učestalost i vjerovatnodu obično se stavljaju ispred glavnog glagola i iza prvog
pomodnog glagola, ili iza glagola be, ako se on koristi kao glavni glagol:
Members of our staff have usually been attacked for no reason.
= Naše osoblje obično napadaju bez razloga.
Our boss was probably right. = Naš šef je vjerovatno bio u pravu.
Priloške odredbe ove vrste obično se stavljaju na kraj rečenice:
I work long hours once or twice a week.
= Radim prekovremeno samo jednom ili dvaput nedjeljno.
Prilozi za način i fokusni prilozi obično se nalaze pored riječi koju određuju:
I understand perfectly what you mean. = Savršeno razumijem šta hodete redi.
I could only answer his question.
= Mogao sam samo odgovoriti na njegovo pitanje.
«Zrikavi» prilozi
Kažemo da je neki prilog «zrikav» kada nije jasno da li određuje riječ iza ili ispred sebe.
Tako, naprimjer, u rečenici:
Students who seek their instructors' advice often can improve their grades.
Nije jasno da li studenti često traže savjet, ili često poprave ocjene.
Ovu rečenicu možemo popraviti ako prilog stavimo na bolje mjes to, npr.:
Students who often seek their instructors’ advice … ili
Students … can often improve their grades.
Kradi prilozi i priloške odredbe obično se stavljaju ispred dužih, bez obzira na tip.
Our boss takes a break before noon every day in the week.
= Naš šef ide na pauzu prije podne svakog dana u sedmici.
Također, ako se u rečenici nađu dva priloga ili priloške odredbe istog tipa, određ eniji se
stavlja ispred onog sa uopštenijim značenjem.
She promised to meet him for lunch next Tuesday.
= Obedala je da de se nadi s njim na ručku idudeg utorka.
POREĐENJE PRILOGA
Poput pridjeva, i prilozi imaju komparativ i superlativ, i mogu se porediti po jednakosti,
na isti način kao i pridjevi.
PRILOZI I PRIDJEVI
U pogledu upotrebe pridjeva sa prilozima, postoje dvije vrste pridjeva:
a. «ljestvičasti pridjevi» (scale adjectives), tj. oni koji se mogu koristiti sa prilozima
za stepenovanje (very, a bit)
Takvi pridjevi su:
b. «granični» pridjevi (limit adjectives), koji sami po sebi iskazuju krajnji stupanj
neke osobine, i zato se ne mogu koristiti sa prilozima za stepenovanje. Takvi su:
minute crucial convinced hilarious interminable disastrous fascinating
hectic ecstatic
Međutim, «granični» pridjevi mogu se koristiti sa prilozima za isticanje, kao što su totally
ili absolutely. Na primjer, možemo redi:
The traffic was very busy.
Ali ne i:
The traffic was very hectic.
Međutim, može se redi:
The traffic was absolutely hectic.
GLAGOLI (VERBS)
Klasifikacija
Podjela glagola na osnovu obaveznih dodataka:
U zavisnosti od dodataka sa kojima se koriste u rečenici, engleski glagoli dijele se na:
a. vezne ili predikativne (linking verbs): be, become, get, appear, look, seem
b. prijelazne (transitive verbs): take, give, have, remember
c. neprijelazne (intransitive verbs): sleep, go, talk
d. povratne: express oneself, avail oneself
Glagol BE
Kada ima funkciju pomodnog glagola, be se koristi za tvorbu trajnih glagolskih vremena i
pasiva.
Oblici
Obični prezent (Simple Present Tense)
Jednina Množina
Prvo lice I am (I'm) we are (we're)
Drugo lice you are (you're) you are (you're)
Trede lice he / she / it is (he's / she's / they are (they're)
it's)
Glagol HAVE
U ulozi pomodnog glagola, have se koristi za tvorbu svršenih vremena.
Oblici
Obični prezent
Jednina Množina
Prvo lice I have we have
Drugo lice you have you have
Trede lice he / she / it has they have
Glagol DO
Do se koristi kao pomodni glagol za tvorbu odričnih i upitnih rečenica u običnom
sadašnjem i prošlom vremenu:
I watch TV every day. I don't watch TV every day. . Do you watch TV every day?
I watched TV last night. . I didn't watch TV last night. . Did you watch TV last night?
Oblici
Obični prezent (Simple Present Tense)
Jednina Množina
Prvo lice I do we do
Drugo lice you do you do
Trede lice he / she / it does they do
Iza modalnih glagola uvijek slijedi «goli», infinitiv glavnog glagola, bez to.
Ako se rečenica odnosi na sadašnjost ili bududnost, iza modalnog glagola slijedi «nulti»
infinitiv:
She can type a hundred words per minute.
= Ona može otkucati 100 riječi u minuti.
I may go on a business trip tomorrow. = Možda du sutra idi na službeni put.
- must/ mustn’t
mijenja oblik kad govorimo o obavezama ili zabranama u prošlosti:
We had to drive carefully.= Morali smo voziti pažljivo.
He wasn’t allowed to smoke in the office. = Nije smio pušiti u kancelariji.
- will/won’t/would(n’t)
da iskažemo neku izvjesnost o prošlosti na osnovu onog što znamo:
She will/would have arrived yet. She always gets home before six.
= Sigurno je dosad došla. Uvijek dolazi kudi prije šest.
- must/can’t/couldn’t
također može služiti da se iskaže izvjesnost o prošlosti, ali na temelju zaključivanja:
The burglar must have got in through the window. It’s broken.
= Provalnik je sigurno ušao kroz prozor. Razbijen je.
You can’t have lost them. I saw them two minutse ago.
= Nije mogude da smo ih izgubili. Vidio sam ih prije dvije minute.
- should/shouldn’t
koristimo kad očekujemo da se nešto desilo (ili nije), jer je to logično ili normalno:
She should have come home by now. Let’s phone her.
= Trebalo bi da je dosad došla kudi. Hajde da joj telefoniramo.
Ova konstrukcija može se koristiti i kad kritikuje ili žali zbog nekog događaja ili radnje iz
prošlosti:
I should have studied arts! = Trebala sam studirati umjetnost!
They should have patented the process immediately.
= Trebali su odmah patentirati taj process.
- may/might/could
govore o nekoj prošloj mogudnosti ili vjerovatnodi
We may have missed the bus. There’s no one waiting.
= Možda nam je pobjegao autobus. Niko ne čeka.
might and could mogu se koristiti i kad govorimo o nerealnim situacijama, tj. nečemu
što je bilo mogude ili nemogude u prošlosti, ali se nije desilo :
With more time we could have improved the design.
= Da smo imali više vremena, mogli smo poboljšati dizajn.
You might/could have hurt yourself.
= Mogao si se povrijediti.
- would
se koristi kad govorimo o neostvarenoj situaciji, često u uslovnim rečenicama:
They would have come if they had been invited.
= Došli bi da su ih pozvali.
Leksički – glavni glagoli (Main verbs)
Oblici - glagolska vremena (Tenses)
Upotreba:
U generalnim tvrdnjama:
The sun rises in the east. = Sunce izlazi na istoku.
Da označi uobičajenu radnju (sa prilozima za učestalost: always, often, usually,
sometimes, rarely, occasionally, never ili priloškim odredbama: every day / Sunday /
month ...):
I read newspapers every morning. = Svako jutro čitam novine.
She never answers e-mails. = Ona nikad ne odgovara na elektronske poruke.
Sa glagolima stanja, i kada govorimo o nečemu što važi u trenutku komunikacije:
The medicine tastes bitter. = Ovaj lijek ima gorak okus.
Za izražavanje bududnosti planiranih događaja:
The train for Zagreb leaves at 6 tonight.
= Voz za Zagreb polazi večeras u šest.
Upotreba:
za radnju koja se dešava u trenutku kad komuniciramo:
She is talking with a client. = Ona razgovara sa klijentom.
za bududu radnju koja je ved dogovorena / ugovorena:
I am meeting a client this afternoon. = Popodne se nalazim s klijentom.
Upotreba:
da označi prošlu radnju koja je trajala kada se desila neka druga radnja:
I was reading a book when he phoned.
= Čitao sam knjigu kad je on telefonirao.
da označi dvije istovremene prošle radnje:
He was talking on the phone while I was waiting.
= Govorio je telefonom dok sam ja čekao.
Da se istakne trajanje prošle radnje ili procesa:
It was raining all day yesterday.
= Jučer je cijeli dan padala kiša.
Upotreba:
da označi prošlu radnju za koju se ne zna tačno kada se desila, ili to nije važno:
I have already seen this movie.
= Ved sam gledao taj film.
I have been to Turkey many times.
= Mnogo puta sam bio u Turskoj.
U ovoj upotrebi, svršeni prezent se često koristi sa prilozima ever, never, already, yet,
still, just.
da označi radnju koja je počela u prošlosti i još traje, obično sa prepozicijskim
sintagmama ili zavisnim rečenicama koje počinju riječima for i since, ili sa prilozima so
far, up to now, until now:
I have liked horror movies since I was a child.
= Volim filmove strave i užasa od djetinjstva,
da označi prošlu radnju čije se posljedice još osjedaju:
Someone has stolen the office computer.
= Neko je ukrao uredski kompjuter.
Upotreba:
da označi radnju koja je počela u prošlosti i još traje:
I have been living here for ten years.
= Živim ovdje deset godina.
da se istakne trajanje radnje koja je počela u prošlosti i još traje:
I have been studying all morning.
= Učim cijelo prije podne.
Ranije se za prvo lice koristio pomodni glagol 'shall', i taj oblik se još može nadi u starijim
tekstovima na engleskom jeziku. Međutim, u savremenom engleskom 'shall' je postalo
stilski obilježeno i koristi se uglavnom da ukaže na moranje (u tekstovima ugovora) ili
odlučnost, ili u učtivim pitanjima kad želite da nešto sugerišete. U tom značenju, može
se koristiti za sva lica.
The parties shall abide by the contract.
Shall I open the window?
Obično budude vrijeme koristi se da se iskažu predviđanja, ili volja da se nešto uradi:
According to the weather report, it will be cloudy tomorrow.
Ask your teacher if you have a problem. She will (She'll) help you.
Potencijal (Conditional)
Tvorba:
Modalni glagol WOULD + infinitiv glavnog glagola
Upotreba:
Za izražavanje mogudnosti / vjerovatnode u uslovnim rečenicama:
I would do it if he asked me.
Prošli potencijal (Past Conditional)
Tvorba:
Modalni glagol 'WOULD' + svršeni infinitiv glavnog glagola
Upotreba:
Za izražavanje neostvarene mogudnosti u uslovnim rečenicama:
He would have finished the report if he had come to work earlier.
Imperativ (Imperative)
1. Drugo lice jednine i množine:
Nulti infinitiv glavnog glagola
Open the door!
Be silent!
2. Ostala lica:
Let + objekatski padež zamjenice + nulti infinitiv glavnog glagola
Let me open the door for you!
Let us (Let's) open the door!
Let them open the door!
Pasiv (Passive)
Pretvaranje aktivnih rečenica u pasivne:
Primjer:
Our new supplier delivered the stock this morning.
The stock was delivered this morning (by our new supplier).
Upotreba:
Za razliku od našeg jezika, pasiv se u engleskom koristi veoma često.
1. Kada ne znamo ili nedemo da kažemo ko je vršilac radnje, ili kada on nije važan.
The report was stolen. = Izvještaj je ukraden.
(ne znamo ko ga je ukrao)
Students are required to attend classes =Od studenata se traži da pohađaju
nastavu. (nedemo da kažemo ko traži)
The bridge was built in 1950. = Most je napravljen 1950.
(nije važno ko ga je izgradio)
U ovim slučajevima, pasiv se prevodi ili našim pasivom ili, mnogo češde jer pasiv u
našem jeziku obično zvuči rogobatno, našim bezličnim oblikom sa se.
Company procedures must be respected at all times. =
Procedure kompanije se moraju uvijek poštovati.
( Procedure kompanije moraju biti poštovane.)
Zbog toga je pasiv vrlo čest u definicijama, opisu procesa, kao i u formalnim izvještajima
i obavještenjima.
2. Kada hodemo da kažemo nešto o objektu rečenice, tj. kad hodemo da promijenimo
njen fokus:
(What did Giovanni Agnelli do in 1899?)
Giovanni Agnelli founded Fiat in 1899.
= Giovanni Agnelli je osnovao Fiat 1899.godine.
(Who was Fiat founded by?)
Fiat was founded by Giovanni Agnelli in 1899.
= Fiat je osnovao Giovanni Agnelli 1899. godine.
( Fiat je bio osnovan od strane Giovanni-ja Agnelli-ja ...)
U našem jeziku to postižemo promjenom reda riječi, što u engleskom NIJE MOGUDE.
Tako ovakve rečenice i prevodimo našim aktivnim, uz izmijenjen red riječi, a NE
rogobatnim pasivnim.
Upotreba:
Kao imenica, tj. u ulozi subjekta, objekta ili imenskog dijela predikata.
Infinitiv kao subjekat nalazi se na početku rečenice, ispred glagola:
To err is human = Griješiti je ljudski. (Svi ljudi griješe)
Infinitiv može biti pravi subjekat rečenice u kojoj 'it' služi kao formalni (prazni) subjekat:
It is easy to see the reason for his popularity.
Infinitiv se upotrebljava kao objekat ispred velikog broja glagola, kao što su:
attempt, begin, continue, dare, decide, desire, expect, forget, hope, intend, learn, like,
love, mean, offer, prefer, pretend, promise, propose, refuse, regret, remember, start, try,
want, wish
Poslije glagola kao što su:
learn, teach, tell, understand, explain, ask, discover, find out, decide, remeber, forget
infinitivu često prethodi 'how':
He doesn't know how to spell this word.
Poslije modalnih glagola, uvijek se koristi infinitiv BEZ 'to':
He should go to the meeting tomorrow.
Kao dodatak imenici ili pridjevu. Takav infinitiv se na naš jezik obično prevodi
zavisnom rečenicom:
Did you hear of his intention to leave the company?
= Jesi li čuo za njegovu namjeru da napusti kompaniju?
We are ready to go. = Spremni smo da krenemo (za polazak).
Infinitiv se koristi i poslije superlativa i rednih brojeva:
I was the last to leave the office. = Bio sam posljednji koji je otišao iz ureda.
Participi (Participles)
Participi su bezlični glagolski oblici koji imaju osobine pridjeva i glagola. U engleskom se
koriste dva participa:
Sadašnji particip (Present participle)
Tvorba: Glagol nastavak –ing
living (writer), acting (director), working (woman)
Upotreba:
Kao pridjev, da označi nešto što imenica «radi»:
working woman = žena koja radi
sleeping dog = pas koji spava
Kao prilog (za način, vrijeme, uzrok), često da iskaže radnju istovremenu sa radnjom
glagola u rečenici:
He came in smiling. = Ušao je smiješedi se.
I saw him crossing the street. = Vido sam ga kako prelazi ulicu.
Having nothing to do, I went for a walk.
= Pošto nisam imao šta raditi, otišao sam u šetnju.
Prošli particip (Past participle)
Tvorba: Pravilni glagoli: glagol nastavak –ed
Nepravilni glagoli: tredi oblik (treda kolona)
Upotreba:
Kao pridjev, da označi nešto što je imenica «pretrpjela»:
broken chair = slomljena stolica
bored audience = publika kojoj je dosadno
Kao prilog (skradena priloška rečenica):
Worn out by work, he sat down by the road.
= Iscrpljen radom, sjeo je kraj ceste.
Kao dodatak objektu, poslije glagola kao što su:
feel, find, have, keep, make, see, want, wish
John heard his name called. = John je čuo kako ga neko proziva.
Sadašnji i prošli particip često se nazivaju i aktivnim i pasivnim, jer zapravo i imaju takvo
značenje. Zato treba dobro paziti kako se koriste:
Npr. I am not interesting. = Nisam interesantan.
I am not interested. = Nisam zainteresiran.
NAPOMENA: Neki glagoli kao objekat mogu imati bilo infinitiv bilo gerund, da im se
značenje ne promijeni. Takvi su:
begin, start, continue, hate, like, love, prefer, can't stand, can't bear
He began to talk / talking. = Počeo je pričati.
Neki glagoli koriste se i sa infinitivom i sa gerundom, ali se značenje zavisno od toga
mijenja. Takvi su:
remember, forget, regret, try
I remember seeing him yesterday. = Sjedam se da sam ga jučer vidio.
Remember to lock the door. = Sjeti se da zaključaš vrata.
I'll never forget seeing the Alps for the first time.
= Nikad nedu zaboraviti prvi put kad sam vidio Alpe.
Sam often forgets to mail letters.
= Sam često zaboravlja da pošalje pisma.
I regret telling him about the incident.
= Kajem se što sam mu rekao za taj incident.
I regret to tell you that you failed the test.
= Žao mi je što vam moram redi da ste propali na testu.
The room was hot. I tried opening the window, but it didn't help. =
U sobi je bilo vrude. Pokušao sam s otvaranjem prozora, ali nije pomoglo.
I'm trying to learn Chinese. = Pokušavam naučiti kineski.
Uvijek poslije prijedloga:
He was accused of stealing the file.
= Bio je optužen da je ukrao dosije.
Thank you for sending me the information.
= Hvala što ste mi poslali informacije.
Poslije glagola go kad se izražava neka aktivnost:
go shopping, go fishing, go dancing, go skating
Poslije izvjesnih idioma:
have fun / good time; have trouble / difficulty / a hard time
We had fun playing soccer with them.
= Bilo nam je zabavno igrati fudbal s njima.
REČENICA
Red riječi
Red riječi u engleskom jeziku je strogo određen:
Subjekat Glagol ( Objekat)
Promjenom reda riječi mijenja se značenje rečenice:
The company produced computers.
= Kompanija je proizvodila kompjutere.
Computers produced the company.
= Kompjuteri su proizvodili kompaniju.
Ako rečenica ima direktni i indirektni objekat, indirektni prethodi direktnom ako je
izražen zamjenicom, a nalazi se iza direktnog ako se sastoji od prijedložne sintagme.
Give me the book.
Give the book to the teacher.
Osim kad se koriste predikativno, pridjevi prethode imenici.
The brown jackets are on sale.
These jackets are brown.
Odrične rečenice
Odrične rečenice u svim glagolskim vremenima tvore se tako da se poslije prvog
pomodnog glagola doda odrična rječca 'not'. Ova rječca se u govoru često vezuje sa
pomodnim glagolom i skraduje u n't.
He is not coming. / He isn't coming.
I have not seen Paris. / I haven't seen Paris.
Jedina glagolska vremena koja nemaju pomodni glagol u potrvdnim rečenicama su
Obično sadašnje i Obično prošlo vrijeme. Za tvorbu odričnih rečenica u ovim vremenima
koristi se pomodni glagol DO.
Primjer – Obično sadašnje vrijeme:
Jednina Množina
Prvo lice I do not (don't) read we do not (don't) read
Drugo lice you do not (don't) read you do not (don't) read
Trede lice he / she / it does not they do not (don't) read
(doesn't) read
Ako u rečenici upotrijebimo did, glavni glagol više nije u prošlom vremenu, nego u
infinitivu.
Upitne rečenice
Upitne rečenice tvore se tako da se prvi pomodni glagol stavi pred subjekat. Tamo gdje
je potrebno, na početak rečenice treba staviti upitnu riječ.
Will you meet with the client tomorrow?
= Hodeš li se sutra sastati sa klijentom?
Where will you meet?
= Gdje dete se sastati?
Za tvorbu upitnih oblika u Običnom sadašnjem i običnom prošlom vremenu koristi se
pomodni glagol DO:
Do you often work late?
= Da li često radiš dokasno?
Where does he keep his records?
= Gdje drži svoju evidenciju?
Did he go by train?
= Da li je otišao vozom?
Primjer:
Jednina Množina
Prvo lice Do I read? Do we read?
Drugo lice Do you read? Do you read?
Trede lice Does he / she / it read? Do they read?
Jedini slučaj kad upitna riječ NIJE ispred pomodnog glagola su pitanja o subjektu
rečenice:
Who did you see? = Koga si vidio? (pitanje o objektu)
ODGOVOR: I saw the President.
ALI Who saw the President? = Ko je vidio Predsjednika? (pitanje o subjektu)
ODGOVOR: I saw him.
Zavisno-složene rečenice
Imenske zavisno-složene rečenice
To su rečenice gdje zavisna rečenica vrši funkciju koju inače ima imenica, tj. funkciju
subjekta, objekta, ili objekta prijedložne sintagme:
What he said was interesting. = Ono što je rekao bilo je zanimljivo.
I heard what he said. = Čula sam šta je rekao.
I don't agree with what he said. = Ne slažem se s onim što je rekao.
Veznici kojima počinju imenske rečenice:
upitne riječi (who,whose, what, when, where, why, how, whether / if)
that
NAPOMENA: u imenskim rečenicama red riječi ostaje isti kao u potvrdnim, tj. pomodni
glagol se ne stavlja ispred subjekta kao u pitanjima.
Tell me when I should come. = Reci mi kad trebam dodi.
I think that he's a good manager. = Mislim da je on dobar menadžer.