P. 1
Pregled_gramatike-engleski/bosnaksi jezik

Pregled_gramatike-engleski/bosnaksi jezik

|Views: 15,223|Likes:
Published by Ismira

More info:

Categories:Types, School Work
Published by: Ismira on Jun 11, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/25/2013

pdf

text

original

PREGLED GRAMATIKE ENGLESKOG JEZIKA

Ekonomski fakultet u Sarajevu

VRSTE RIJEČI (PARTS OF SPEECH) Engleski jezik ima deset vrsta riječi: imenice (job, company, inflation) članovi (a, the) zamjenice (I, this, himself) pridjevi (good, ambitious, French) glagoli (work, operate, happen) prilozi (now, often, slowly) prijedlozi (in, at, for) brojevi (one, second) veznici (and, but, however) uzvici (oh, ouch, hey) IMENICE (NOUNS) Broj (Number) Engleske imenice mogu biti brojive i nebrojive. Brojive imenice (Countable nouns) imaju jedninu i množinu. Množina (Plural) imenica tvori se dodavanjem nastavka '-s'. Npr. a manager three managers Ako se imenica završava slovom s, z ili ch, nastavak za množinu je '-es'. Manji broj imenica koje se završavaju slovom o u množini također dobija nastavak '-es'. hero heroes Ako se imenica završava slovom y kojem prethodi suglasnik, y se pred nastavkom za množinu mijenja u 'ie': company companies Završno f ili fe u jednini, u množini postaje v: leaf leaves Izvjestan broj imenica ima nepravilnu množinu: man – men woman – women child – children foot – feet U nekim slučajevima, oblici za jedninu i množinu su isti: sheep, fish series, means

Imenice stranog porijekla koje se u jednini nisu prilagodile engleskom jeziku zadržale su svoju prvobitnu množinu. Međutim, u savremenom engleskom uočava se tendencija da se množina i ovih imenica, naročito onih koje su u jeziku česte, tvori pomodu nastavka – s. U sljededoj tabeli prikazani su oblici jednine i množine nekih čestih imenica grčkog i latinskog porijekla: Završetak u jednini -a -us Nastavak za množinu -ae -i /ai/ Primjeri formula – formulae (ali i formulas) alumnus – alumni focus – foci stimulus – stimuli syllabus – syllabi (ali i syllabuses) addendum – addenda datum – data medium – media symposium – symposia, (ali i symposiums) appendix – appendices (ali i appendixes) index – indices (u tehničkom, matematičkom ili statističkom značenju); indexes (u opštem značenju, npr. Index in a book) analysis – analyses axis – axes basis - bases crisis – crises emphasis – emphases parenthesis - parentheses criterion – criteria phenomenon - phenomena

-um

-a

- ex, -ix

-ices

-is

-es /i:z/

-on

-a

Nebrojive imenice (Uncountable nouns) mogu imati: samo jedninu Ova grupa imenica obuhvata vlastite, apstraktne i gradivne imenice (osim u slučajevima kada se gradivna imenica koristi kao brojiva) London, love, milk Ali I'd like two coffees, please.

Izvjestan broj imenica koje su u našem jeziku brojive, u engleskom se ponašaju kao nebrojive. Takve su imenice: advice = savjeti information = informacije Jednina ovakvih imenica izražava se oznakom za količinu ispred imenice, na primjer: a piece of advice a bit of information Slična njima je imenica news, koja ima samo oblik i značenje množine (=vijesti), ali joj se jednina izražava takođe pomodu oznake za količine: a piece of news Neke imenice završavaju se slovom 's' ali imaju značenje jednine i nikad se ne koriste u množini. Takve su imenice koje označavaju školske predmete, bolesti, igre itd.: mathematics, physics mumps billiards, darts samo množinu U ovu grupu imenica spadaju one koje označavaju predmete sastavljene od dva dijela, prvenstveno odjedu i instrumente: trousers, glasses, jeans binoculars, scissors

Neke imenice mogu se koristiti i kao brojive i kao nebrojive, ali im se značenje u zavisnosti od toga mijenja. Na primjer: She has had three years of experience as a manager. (= Ima tri godine iskustva kao menadžer.) ali The visit to Microsoft was an unforgetable experience. (= Posjeta Microsoft-u bila je nezaboravan doživljaj.) Students learn about all aspects of business. (= Studenti uče o svim aspektima poslovanja.) ali He has set up a small fashion business. (=Osnovao je malu modnu firmu.) The country’s industry is in decline.

(= Industrija zemlje je u padu.) ali Service industries are doing well. (= Uslužni sektori/djelatnosti posluju dobro.) Druge takve imence su: paper (= papir; rad), work, glass Rod

Engleske imenice NEMAJU gramatičko obilježje roda, tako da se u jeziku razlikuje samo prirodni rod. To znači da se samo imenice koje se odnose na žene i muškarce (i kudne ljubimce) mogu zamijeniti zamjenicama 'he' ili 'she': SVE OSTALE IMENICE ZAMJENJUJU SE ZAMJENICOM 'IT', BEZ OBZIRA DA LI SU KOD NAS MUŠKOG ILI ŽENSKOG RODA. Npr: John is a great manager. He always gives good bonuses. (=John je odličan menadžer. On uvijek daje dobre bonuse.) This woman works for an airline. She travels a lot. (=Ova žena radi u avio-kompaniji. Ona mnogo putuje.) ALI I have never been to Paris. I'd like to visit it once. (Nikad nisam bio u Parizu. Voljeo bih ga jednom posjetiti.= My company is large. It employs 5,000 people. (=Moja kompanija je velika. Ona zapošljava 5.000 ljudi.) Uloga u rečenici Engleske imenice se ne mijenjaju po padežima. Njihova uloga u rečenici određuje se: na osnovu reda riječi: The boy loves the girl. = Dečko voli djevojčicu The girl loves the boy. = Djevojčica voli dečka. pomodu prijedloga: This is a picture of the street. = Ovo je slika ulice. He was standing in the street. = Stajao je na ulici. Don't go to the street. = Ne idi na ulicu. Jedini padež koji ima poseban oblik je posesivni genitiv, koji se tvori dodavanjem apostrofa (') i s na osnovu imenica u jednini: manager's my brother's i samo dodavanjem apostrofa imenicama u množini koje se završavaju na –s: managers'

my brothers' Ovakav način tvorbe posesivnog genitiva prvenstveno imaju imenice koje označavaju živa bida. Posesivni genitiv ostalih imenica tvori se pomodu prijedloga ' of': roof of the house end of century U savremenom jeziku, međutim, konstrukcija apostrof + s ('s) sve češde se koristi i za imenice koje označavaju predmete i apstraktne pojmove: company's manager education's failure Složene imenice (Compound nouns) Složene imenice veoma su česte i u opštem i u poslovnom engleskom, jer su krade i ekonomičnije od imenskih sintagmi. Kad se u engleskom jeziku dvije imenice nađu jedna pored druge, prva imenica ima ulogu pridjeva i opisuje drugu. Npr. a manufacturing company = proizvodna kompanija research results = rezultati istraživanja

Ovakve konstrukcije zapravo su skradene pridjevske rečenice ili prepozicijske sintagme, i tako se mogu i prevoditi: Npr. a textile factory = a factory that makes textile = tvornica tekstila income distribution = distribution of income = raspodjela dohotka Složena imenica može se napraviti i od tri i više imenica: Consumer protection law = law for the protection of consumers = zakon o zaštiti potrošača Trebate dobro paziti na značenjski odnos između dijelova složenih imenica: Npr. air pollution = zagađenje zraka noise pollution = zagađenje bukom Složene imenice nekad mogu biti i dvosmislene, pa se njihovo značenje mora odrediti pomodu konteksta: Npr. newspaper advertising može značiti reklamiranje u novinama ili reklamiranje novina Prva imenica u složenici obično je u jednini, iako ima značenje množine: a five-star hotel = hotel sa pet zvjezdica Međutim, nekad se prva imenica koristi u množini i takve slučajeve treba jednostavno naučiti napamet: needs analysis sales policy

Složene imenice mogu biti slične imenici koja se koristi sa prisvojnim pridjevom. Razlika je u tome što se imenica sa prisvojnim pridjevom odnosi na jedan konkretni slučaj, dok njoj slična složena imenica označava opšti pojam: a company's manager = šef određene kompanije a company manager = šef kompanije kao generalni pojam

ČLANOVI (ARTICLES)
Osobenost engleskog jezika je upotreba člana ispred imenica i imenskih sintagmi. To znači, ako je imenica upotrijebljena sa pridjevom, član stavljamo ispred cijele sintagme, tj. ispred pridjeva. U engleskom postoje dva člana: neodređeni – a / an određeni – the Neodređeni član (Indefinite article) ima oblik a ispred riječi čiji izgovor počinje suglasnikom (a company, a university), a an ispred onih čiji izgovor počinje samoglasnikom (an accountant, an hour). To je zapravo skradeni oblik 'one', tako da se upotrebljava isključivo ispred brojivih imenica u jednini. Upotreba: a. Uz neodređene pojmove, kada se ispred imenice na našem jeziku može upotrijebiti 'jedan' ili 'neki'. Imenica je neodređena ili ako predstavlja cijelu vrstu, tj. ako je upotrijebljena u opštem smislu, ili ako se javlja prvi put u tekstu ili govoru, kada označava nešto što je ranije bilo nepoznato i govorniku i sagovorniku: I want to buy a book. = Hodu da kupim (jednu, neku) knjigu. Greg is an accountant. = Greg je (jedan) računovođa. I saw a man there. = Tamo sam vidio (jednog, nekog) čovjeka. He paid a thousand dollars for this course. = Platio je (jednu) hiljadu dolara za taj kurs. b. Poslije riječi such i what: such a lovely day = tako divan dan what a beautiful girl = kakva divna djevojka U množini, neodređeni član se gubi, tako da u svim ovim slučajevima sa imenicama u množini ne koristimo član (tj. koristimo tzv. nulti član): They are accountants. What beautiful girls! Određeni član (Definite article) 'the' izgovara se /ðə/ ako se nalazi ispred imenica čiji izgovor počinje suglasnikom (the book, the university) a /ði/ ispred riječi čiji izgovor počinje samoglasnikom (the accountant, the hour). Određeni član koristi se ispred imenica u jednini i množini, brojivih i nebrojivih, kad god je imenica na neki način određena. Ovaj član historijski je nastao skradivanjem 'that',

tako da je najbolji test za njegovu upotrebu da se upitate može li se ispred imenice upotrijebiti 'taj, onaj', ili može li se odgovoriti na pitanje: 'A koji to ..?': Take the blue jacket. = Uzmi (tu) plavu jaknu. (A koju to jaknu? –Tu plavu) Imenica može biti određena na sljedede načine: a. Ako je prethodno spomenuta u govoru ili tekstu: I saw a great ad yesterday. .. The ad appeared in all the newspapers. = Juče sam video odličnu reklamu. … (Ta) reklama pojavila se u svim novinama. b. Ako je imenica određena kontekstom: Please close the door. = Molim te zatvori vrata (od sobe u kojoj smo) Napomena: Ako bi vam neko rekao: Please close a door., mogli biste otidi i zatvoriti bilo koja vrata. c. Ako su ispred ili iza imenice upotrijebljeni dodaci koji je na neki način određuju: I like the red sweater. = Sviđa mi se (onaj) crveni džemper. The marketing campaign we launched last month was a great success. = Marketinška kampanja koju smo pokrenuli prošlog mjeseca bila je vrlo uspješna. d. Ako imenica označava jedinstvenu osobu, stvar ili mjesto: The Internet is a powerful tool. e. The sun rises in the East. Osim toga, određeni član se koristi: a. ispred superlativa pridjeva: This is the most important day in my career. b. ispred rednih brojeva: the fourth row; the tenth day c. ispred pridjeva koji označavaju poredak u prostoru ili vremenu, ili onih koji imaju funkciju imenice: the last row; the rich and the poor d. ispred vlastitih imenica koje označavaju imena država koje su savez više manjih administrativnih jedinica, planinskih lanaca, mora, okeana i rijeka, grupa otoka, strana svijeta kada se koriste kao geografski pojmovi, vlastitih imenica u množini, kao i onih koje sadrže prijedložnu sintagmu koja počinje sa of: the Thames the Alps the Pacific Ocean the United States of America the Netherlands the North the City of New York

Član se ne koristi: ispred vlastitih imena ispred imena kontinenata, država, gradova, pojedinačnih jezera ispred nebrojivih imenica i imenica u množini u neodređenoj upotrebi ispred imena praznika ispred zajedničkih imenica koje označavaju ustanove: He is going to school. ALI He was standing in front of the school. She is at hospital (because she is sick). ALI She saw the hospital today.

ZAMJENICE (PRONOUNS)
Vrste U engleskom jeziku koriste se sljedede vrste zamjenica: lične (I, you, they ...) prisvojne (my, your; mine, yours ...) pokazne (this, that ...) povratne (myself, yourself ...) uzajamno-povratne (each other, one another) relativno-upitne (who, which ...) neodređene (some, any ...) Vedina gramatika engleskog jezika naziva zamjenicama samo zamjenske riječi koje u rečenici stoje samostalno (This book is mine; Take this) dok one koje stoje uz imenicu (my book; this book) naziva pridjevima. Lične zamjenice (Personal pronouns) Lične zamjenice imaju posebne oblike za lice, rod (u tredem licu jednine) i broj, kao i dva padeža: nominativ, ili subjekatski padež i objekatski padež, koji se koristi kad god zamjenica nije subjekat. Jednina Množina Subjekat Objekat Subjekat Objekat Prvo lice me we us I Drugo lice you you you you Trede lice he, she, it him, her, it they them Zamjenica I uvijek se piše velikim slovom. Primjeri upotrebe: I live in England. Give me the book. They never invited us for dinner, although we invited them several times.

Pazite, sve imenice osim onih koje se odnose na muškarce i žene zamjenjuju se zamjenicom IT Prisvojne zamjenice i prisvojni pridjevi (Possessives) Za razliku od našeg jezika, engleske prisvojne zamjeničke riječi imaju različite oblike kada se nalaze ispred imenice (prisvojni pridjevi) i kada se koriste bez imenice (prisvojne zamjenice). jednina pridjev my your his, her, its množina pridjev our your their

Prvo lice Drugo lice Trede lice

zamjenica mine yours his, hers, its

zamjenica ours yours theirs

Primjeri upotrebe: My company is very successful. = Moja kompanija je vrlo uspješna. This briefcase is mine. = Ova aktovka je moja. It is her desk, not yours. = To je njen sto, ne tvoj. Prisvojne zamjeničke riječi ne mijenjaju se po padežima, tj. oblik im je isti bez obzira na njihovu funkciju u rečenici. Pokazne zamjenice i pokazni pridjevi (Demonstratives) U engleskom jeziku postoje dvije pokazne zamjeničke riječi: Jednina this that Množina these those

This / these koristi se da označi blizinu u odnosu na govornika, prostornu, vremensku ili figurativnu: I want these consultants, and no others. I will graduate this year. This se može odnositi i na nešto prethodno rečeno, npr: The boss told us that we would get a raise. This made us happy. This / these se na naš jezik prevodi kao 'ovaj / ovi', ali i kao 'taj / ti'.

That / those upuduju na pojmove udaljene od govornika, prostorno, vremenski ili figurativno: I often think of that job opportunity. That / those također se može prevoditi i kao 'taj / ti' ako upuduju na nešto pored sugovornika. Engleski jezik nema posebne pokazne zamjenice koje bi odgovarale našim 'ovakav, onakav, takav'. Odgovarajuda značenja iskazuju se izrazima this / that kind ili this / that sort : I don't like doing this kind of work. = Ne volim raditi ovakav posao. Ovo značenje može se iskazati i pomodu riječi such: I don't like such work. Povratne zamjenice (Reflexive pronouns) U našem jeziku postoji samo jedna povratna zamjenica – 'se' – koja se upotrebljava u svim licima jednine i množine, i koja uvijek označava da se glagolska radnja vrši na subjektu. Za razliku od toga, engleski jezik ima posebne oblike povratne zamjenice za svako lice jednine i množine. Povratne zamjenice tvore se od prisvojnih, dodavanjem nastavka –self u jednini i –selves u množini: Jednina myself yourself himself, herself, itself Množina ourselves yourselves themselves

Pvo lice Drugo lice Trede lice

Povratne zamjenice ne mijenjaju se po padežima. Upotreba: Kada je objekat rečenice jednak subjektu: I hurt myself. = Povrijedio sam se. Za isticanje, tj. pojačavanje značenja: The boss himself said that. = To je rekao sam / lično šef. Da označe da je subjekat vršio radnju bez ičije pomodi. U ovoj upotrebi, zamjenice se često koriste sa prijedlogom by: John did it (by) himself. = John je to uradio sam. Izvjestan broj glagola koji se u jeziku često javljaju koriste se bez povratnih zamjenica, iako bi ih logički trebalo upotrijebiti. Takvi glagoli su: shave, wash, dress. He washed, shaved, and dressed. = Oprao se, obrijao se i obukao se. Uzajamno-povratne zamjenice (Reciprocal pronouns) U engleskom jeziku postoje dvije uzajamno-povratne zamjenice: each other

one another Ove zamjenice također odgovaraju našem 'se', kada se koristi u značenju 'jedno drugo / jedan drugog,' itd. They love each other. = Oni se vole. Naravno, i ovdje ima izuzetaka kod izraza koji se često koriste, tako da je naše 'Vidimo se' na engleskom jednostavno '(I'll) See you'. Odnosno-upitne zamjenice (Relative pronouns) Upitne zamjenice u engleskom su: what which who whose Jedina zamjenica iz ove grupe koja ima padežne oblike je who, čiji je objekatski padež whom. Međutim, u savremenom engleskom ovaj oblik je sve rjeđi jer ga potiskuje upotreba nominativa who za sve funkcije u rečenici. Who do you work for? Who did you hire? ILI Whom did you hire? Which najčešde znači 'koji'. Kao samostalna zamjenica ono može značiti i 'šta' samo kada se radi o izboru između dvije ili više ranije spomenutih stvari ili bida: We have tea and coffee. Which do you want? = Imamo čaj i kafu. Šta želite? U svim ostalim slučajevima, naše 'šta' je what. U upotrebi sa imenicom, which se također može upotrijebiti samo ako govorimo o određenom broju poznatih stvari ili bida. Tako, na primjer, ako znamo koji brendovi nekog proizvoda postoje, pitamo: Which brand did you buy? a ako ne znamo, pitademo: What brand did you buy? Odnosne zamjenice su one koje se odnose na nešto prije njih, najčešde na neku imenicu. U engleskom jeziku to su: who whom (koja se sve manje koristi) whose which that U odnosnim (pridjevskim) rečenicama, who-whom se koristi za živa bida, a which za nežive pojmove. Umjesto obje zamjenice može se upotrijebiti that. Whose se može odnositi i na bida i na nežive pojmove. The man who / that is standing over there is my boss. = Čovjek koji/što tamo stoji je moj šef. The products which / that you ordered were sent yesterday.

= Proizvodi koje ste naručili / što ste ih naručili poslati su juče. Everyone whose work is relevant to the project is invited. = Svako čiji je rad relevantan za ovaj projekat je pozvan. Neodređene zamjenice (Indefinite pronouns) Ove zamjenice dalje se dijele na one koje označavaju: a. lica ili stvari koje se tvore pomodu neodređenih zamjenica some, any, no, every i nastavaka –body, one, -thing. -body somebody anybody nobody everybody -one someone anyone no one everyone -thing something anything nothing everything

some any no every

Ove zamjenice imaju oblik jednine, te se zato koriste sa glagolom u jednini, i ne odnose se ni na kakvu prethodnu riječ ili izraz u rečenici ili tekstu. Somebody was looking for you while you were out. = Neko te je tražio dok si bio vani. No one is allowed in the lab. = Nikom nije dozvoljen pristup u laboratoriju. Everything is possible these days. = Sve je mogude ovih dana. b. količinu all, another, any, both, each either, (a) few, least, less, (a) little, a lot (of), lots (of), many, more, most, much, neither, none, one, other(s), plenty (of), several, some Sve ove zamjenice mogu se koristiti i kao samostalno i ispred imenice, tj. kao pridjevi. Jedini izuzetak je zamjenica none, koja se koristi isključivo samostalno. Njen pridjevski ekvivalent je no. Primjeri upotrebe: All his money was gone. = Sav njegov novac je otišao. She knows all about it. = Ona zna sve o tome. They don't have much money. = Oni nemaju mnogo para. I don't need much. = Ne treba mi mnogo. Neither parent cares what happens to the child. = Nijednog roditelja nije briga šta se dešava s djetetom. We went to see two houses, but neither was suitable.

= Vidjeli smo dvije kude, ali nijedna nije odgovarala.

Much se koristi samo sa nebrojivim imenicama, a many samo sa brojivim: I have many friends. = Imam mnogo prijatelja. I have much money. = Imam mnogo para. a few znači 'nekoliko' a few znači 'malo'. Ova zamjenica također se koristi samo sa brojivim imenicama: I have a few friends. I am happy. = Imam nekoliko prijatelja. Sretan sam. I have few friends. I am lonely. = Imam malo prijatelja. Usamljen sam. a little znači 'nešto' a little znači 'malo'. Ova zamjenica koristi se samo sa nebrojivim imenicama: I have a little money. I can go for a lunch. = Imam nešto para. Mogu otidi na ručak. I have little money. I can't even buy a coffee. = Imam malo para. Ne mogu kupiti ni kafu. One se koristi kada u istoj ili sljededoj rečenici treba ponoviti neku imenicu. Takvo one ima gramatička svojstva imenice: množinu ones i prisvojni genitiv one's; može se koristiti sa članovima i sa pridjevima. Od imenica se razlikuje samo po tome što neodređeni član ne može stajati neposredno ispred njega, pa ako treba zamijeniti imenicu sa neodređenim članom, upotrebljavamo samo one. One može zamjenjivati samo brojive imenice, i može se izostaviti iza neodređenih zamjenica ako je jasno na šta se one odnose. Primjeri upotrebe: She showed me the green jacket and I wanted the blue one. = Pokazala mi je zelenu jaknu, a ja sam htjela onu plavu. What sort of desk would you like? –I'd like one with many drawers. = Kakav sto biste voljeli? –Volio bih neki sa mnogo ladica. Druga zamjenička upotreba one je ona koja se odnosi na ljude opdenito, i tada se na naš jezik prevodi bezličnim glagolskim oblicima, ili – u neobaveznom govoru - pomodu 'čovjek':

In England one drives on the left side of the road. = U Engleskoj se vozi lijevom stranom. One sometimes wonders how to survive in this day and age. = Čovjek se ponekad pita kako preživjeti u današnje vrijeme.

PRIDJEVI (ADJECTIVES)
Engleski pridjevi NEMAJU posebne oblike za lice, broj, rod i padež. Jedini slučajevi kada mijenjaju oblik je prilikom poređenja. Poređenje pridjeva (Comparison of adjectives) Poređenje po jednakosti vrši se pomožu konstrukcije as (PRIDJEV) as: My car is as fast as his. = Moj auto je isto toliko brz kao i njegov. Ili, u odričnom obliku, pomodu konstrukcije not as (PRIDJEV) as: My salary is not as high as his. = Moja plata nije toliko visoka kao njegova. U odričnom obliku, umjesto prvog as može se upotrijebiti so. Komparativ (comparative) jednosložnih i kradih dvosložnih pridjeva tvori se dodavanjem sufiksa –er: small smaller fast faster Ako se pridjev završava slovom 'e', u komparativu se dodaje samo –r: large larger Ako je samoglasnik u pridjevu kratak, završni suglasnik se udvostručava: big bigger Ako se pridjev završava na –y, u komparativu se y mijenja u 'i': easy easier Komparativ višesložnih pridjeva tvori se pomodu priloga more, koji se stavlja ispred pridjeva: beautiful more beautiful Superlativ (superlative) jednosložnih i kradih dvosložnih pridjeva tvori se dodavanjem sufiksa –est: small the smallest large the largest big the biggest easy the easiest Višesložni pridjevi tvore superlativ pomodu priloga the most: beautiful the most beautiful

Sa superlativom se uvijek koristi određeni član the. Izvjestan broj pridjeva ima nepravilno poređenje: good better the best bad / ill worse the worst little less the least far farther farthest further furthest much / many more the most Pridjevi, kao i druge riječi, vezuju se sa drugim riječima u rečenici na poseban način. Vi ste skloni nečemu, ljuti na nekoga, žalosni zbog nečega, itd. U engleskom, pridjev se vezuje sa drugim dijelovima rečenice upotrebom određenog prijedloga. Te konstrukcije jednostavno treba naučiti napamet, a ovdje su dati samo neki primjeri: I'm mad at him. = Ljut sam na njega. The success of the product is dependent on advertising. = Uspjeh proizvoda zavisan je od oglašavanja. He's guilty of fraud. = Kriv je za pronevjeru. We're accustomed to working overtime. = Navikli smo na prekovremeni rad.

PRILOZI I PRILOŠKE ODREDBE (ADVERBS AND ADVERBIALS)
Prilozi su riječi koje modificiraju: Glagol (He drove slowly = Vozio je polako.) Pridjev (He drove a very fast car.= Vozio je vrlo brz auto.) Drugi prilog (He drove quite slowly. = Vozio je vrlo sporo.) Cijelu rečenicu (Luckily, he got a job. = Sredom, dobio je posao) Prilozi se često tvore od pridjeva dodavanjem nastavka –ly. Međutim, ima i pridjeva koji se završavaju istim nastavkom, npr.: This lovely girl is very friendly. Od ovih pridjeva mogu se napraviti samo priloške sintagme tipa 'in a (PRIDJEV) way': He looked at us in a friendly way. Ako se pridjev završava na –ic, prije nastavka –ly umedemo –al-: economically, theoretically

Mnogi prilozi ne završavaju se nastavkom –ly (fast, straight), a neki imaju različito značenje sa i bez –ly: hard / hardly She works hard. = Ona puno radi. She hardly works. = Ona skoro ništa ne radi. deep / deeply The submarine travels deep. = Podmornica ide duboko (ispod površine.) They feel very deeply about the issue. free / freely Railway employes travel free. = Everyone can talk freely. = high / highly You should always aim high. = We need highly skilled employees. late / lately Do you often go out late? = Have you been going out lately? = most / mostly Which course do you like most? = I mostly work as a researcher. = right / rightly, wrong / wrongly I'm sure I'll get it right / wrong next time. = Quite righly / wrongly, they decided to proceed with the project. = VRSTE PRILOGA I PRILOŠKIH ODREDBI Prilozi here, there, away now, yesterday, nowadays, yet silently, hard always, often, never possibly, potentially only, even, especially very, quite, highly frankly, naturally Priloške odredbe over there, at home at the time, not long ago In a nice way once in a while, at times almost certainly to a great extent to be honest, all being well

Mjesto Vrijeme N ač in Učestalost Vjerovat noda “Fokusni” Stupanj Komentar

Vezni

therefore, consequently

in addition, on the other hand

MJESTO PRILOGA U REČENICI Prilozi za vrijeme i mjesto obično se nalaze na kraju rečenice: I wasn’t aware of the problem yesterday/at the time. = Nisam znao za taj problem juče / tada. I had an odd experience here/on my way home. = Doživio sam nešto čudno ovdje / na putu kudi. Na početku rečenice nalaze se kad hodemo da ih istaknemo. Pridjevi za učestalost i vjerovatnodu obično se stavljaju ispred glavnog glagola i iza prvog pomodnog glagola, ili iza glagola be, ako se on koristi kao glavni glagol: Members of our staff have usually been attacked for no reason. = Naše osoblje obično napadaju bez razloga. Our boss was probably right. = Naš šef je vjerovatno bio u pravu. Priloške odredbe ove vrste obično se stavljaju na kraj rečenice: I work long hours once or twice a week. = Radim prekovremeno samo jednom ili dvaput nedjeljno. Prilozi za način i fokusni prilozi obično se nalaze pored riječi koju određuju: I understand perfectly what you mean. = Savršeno razumijem šta hodete redi. I could only answer his question. = Mogao sam samo odgovoriti na njegovo pitanje.

Promjena mjesta priloga može dovesti do promjene značenja rečenice: He was perfectly aware that we could see him. = Bio je savršeno svjestan da ga možemo vidjeti. He was aware that we could see him perfectly. = Bio je svjestan da ga možemo savršeno dobro vidjeti. «Zrikavi» prilozi Kažemo da je neki prilog «zrikav» kada nije jasno da li određuje riječ iza ili ispred sebe. Tako, naprimjer, u rečenici: Students who seek their instructors' advice often can improve their grades. Nije jasno da li studenti često traže savjet, ili često poprave ocjene. Ovu rečenicu možemo popraviti ako prilog stavimo na bolje mjes to, npr.: Students who often seek their instructors’ advice … ili

Students … can often improve their grades. REDOSLIJED PRILOGA I PRILOŠKIH ODREDBI Ako u rečenici trebamo upotrijebiti više priloga, uobičajeni redoslijed je sljededi: Prilog za mjesto Prilog za učestalost Prilog za vrijeme before dawn before supper before lunch.

Glagol Beth swims Dad walks Melinda naps

Prilog za način enthusiastically impatiently

Svrha to keep in shape. to get a newspaper.

in the pool every morning into town in her room every afternoon every morning

U praksi se veoma rijetko srede više od dva ili tri priloga u istoj rečenici. Ako ih trebamo upotrijebiti, obično je najbolje jedan staviti na sam početak rečenice i odvojiti ga zarezom. Kradi prilozi i priloške odredbe obično se stavljaju ispred dužih, bez obzira na tip. Our boss takes a break before noon every day in the week. = Naš šef ide na pauzu prije podne svakog dana u sedmici. Također, ako se u rečenici nađu dva priloga ili priloške odredbe istog tipa, određ eniji se stavlja ispred onog sa uopštenijim značenjem. She promised to meet him for lunch next Tuesday. = Obedala je da de se nadi s njim na ručku idudeg utorka. POREĐENJE PRILOGA Poput pridjeva, i prilozi imaju komparativ i superlativ, i mogu se porediti po jednakosti, na isti način kao i pridjevi. PRILOZI I PRIDJEVI U pogledu upotrebe pridjeva sa prilozima, postoje dvije vrste pridjeva: a. «ljestvičasti pridjevi» (scale adjectives), tj. oni koji se mogu koristiti sa prilozima za stepenovanje (very, a bit) Takvi pridjevi su:

small

important

sure

funny

long

bad

interesting

busy

happy

b. «granični» pridjevi (limit adjectives), koji sami po sebi iskazuju krajnji stupanj neke osobine, i zato se ne mogu koristiti sa prilozima za stepenovanje. Takvi su:

minute crucial hectic ecstatic

convinced

hilarious

interminable

disastrous

fascinating

Međutim, «granični» pridjevi mogu se koristiti sa prilozima za isticanje, kao što su totally ili absolutely. Na primjer, možemo redi: The traffic was very busy. Ali ne i: The traffic was very hectic.  Međutim, može se redi: The traffic was absolutely hectic. 

GLAGOLI (VERBS) Klasifikacija Podjela glagola na osnovu obaveznih dodataka: U zavisnosti od dodataka sa kojima se koriste u rečenici, engleski glagoli dijele se na: a. vezne ili predikativne (linking verbs): be, become, get, appear, look, seem b. prijelazne (transitive verbs): take, give, have, remember c. neprijelazne (intransitive verbs): sleep, go, talk d. povratne: express oneself, avail oneself Neki glagoli mogu se koristiti i kao prijelazni i kao neprijelazni: He wrote a letter. = Napisao je pismo. He writes legibly. = On piše čitko. Neki neprijelazni glagoli počeli su se koristiti i kao prijelazni, u uzročnom značenju ili kada je objekat riječ izvedena iz istog korijena: He walks his dog in the morning. He dreamed a strange dream. Prijelazni glagoli mogu se ponekad koristiti kao neprijelazni, da izraze pasivno značenje: The book sold out in a week. Such houses rent easily. Podjela glagola na osnovu oblika Prema ovoj klasifikaciji, glagoli u engleskom jeziku dijele se na: a. leksičke (main verbs), tj. one koji nose značenje, b. pomodne (auxiliary verbs), tj. one koji služe za tvorbu gramatičkih oblika: be, have, do c. modalne (modal verbs), tj. one koji semantički «boje» glavni glagol: can, must, should

Posebnu grupu glagola u ovoj klasifikaciji predstavljaju oni koji su nastali od dvije ili više riječi (tzv. multi-word verbs). Ova grupa sastoji se od dvije vrste glagola: a. složenih glagola (compound verbs), tj. glagola nastalih spajanjem dvije riječi: illtreat, dry-clean, waterproof b. fraznih glagola (phrasal verbs), tj. kombinacija glagola i prijedloga u cjeline sa potpuno novim značenjem. Ova grupa je vrlo produktivna kategorija u engleskom jeziku. Takvi glagoli su: give up, lay off, find out. Gramatička svojstva glagola Poput imenskih riječi, engleski glagoli imaju gramatička obilježja lica i broja, i u tom pogledu se moraju slagati sa subjektom. She works for IBM. They are standing in front of the office building. Oblici glagola – tvorba i upotreba (Verb forms) Pomodni glagoli (Auxiliary verbs) Pomodni glagoli koji služe za tvorbu složenih vremena su be, have i do, iako svaki od njih može biti i leksički glagol. Glagol BE Kada ima funkciju pomodnog glagola, be se koristi za tvorbu trajnih glagolskih vremena i pasiva. Oblici Obični prezent (Simple Present Tense) Jednina Množina Prvo lice I am (I'm) we are (we're) Drugo lice you are (you're) you are (you're) Trede lice he / she / it is (he's / she's / they are (they're) it's) Obično prošlo vrijeme (Simple Past Tense) Jednina Prvo lice I was Drugo lice you were Trede lice he / she / it was

Množina we were you were they were

Glagol HAVE U ulozi pomodnog glagola, have se koristi za tvorbu svršenih vremena. Oblici Obični prezent Jednina Množina Prvo lice I have we have Drugo lice you have you have

Trede lice

he / she / it has

they have

Obično prošlo vrijeme (Simple Past Tense) Jednina Prvo lice I had Drugo lice you had Trede lice he / she / it had

Množina we had you had they had

Glagol DO Do se koristi kao pomodni glagol za tvorbu odričnih i upitnih rečenica u običnom sadašnjem i prošlom vremenu: I watch TV every day. I don't watch TV every day. . Do you watch TV every day? I watched TV last night. . I didn't watch TV last night. . Did you watch TV last night? Oblici Obični prezent (Simple Present Tense) Jednina Prvo lice Drugo lice Trede lice I do you do he / she / it does we do you do they do Množina

Obično prošlo vrijeme (Simple Past Tense) Jednina Prvo lice I did Drugo lice you did Trede lice he / she / it did

Množina we did you did they did

Modalni glagoli (Modal verbs) Modalni glagoli izražavaju stav govornika prema nekom događaju ili situaciji. Ovi glagoli imaju oblike samo za dva vremena, sadašnje i prošlo, i uvijek imaju isti oblik za sva lica. Na donjoj tabeli prikazane su značenjske nijanse koje modalni glagoli dodaju glavnim, i njihovi oblici. Značenje Sadašnje vrijeme Prošlo vrijeme Budude vrijeme sposobnost can can could can be able to am / is / are able to was / were able to shall /will be able to dopuštenje may may might may can can could can preporuka / savjet should should should should svršeni infinitiv

ought to obaveza / moranje must have to zabrana mustn't be not allowed to

ought to

ought to infinitiv had to had to

svršeni

ought to

must have to mustn't am / is / are not allowed to

must shall / will have to

was / were not allowed to

will not be allowed to

mogudnost may may might may Ostali modalni glagoli su will/ would, dare, need, used to, had better

Iza modalnih glagola uvijek slijedi «goli», infinitiv glavnog glagola, bez to. Ako se rečenica odnosi na sadašnjost ili bududnost, iza modalnog glagola slijedi «nulti» infinitiv: She can type a hundred words per minute. = Ona može otkucati 100 riječi u minuti. I may go on a business trip tomorrow. = Možda du sutra idi na službeni put. Ako se rečenica odnosi na trenutak u kojem komuniciramo, koristi se trajni infinitiv: She's not answering her phone, she may be speaking on another line. = Ne javlja se na telefon, možda govori na drugoj liniji. Ako govorimo o prošlosti, modalni glagoli mogu se koristiti na dva načina: 1. sa nultim infinitivom, u sljededim slučajevima: - would/wouldn’t kad govorimo o uobičajenom ponašanju ili radnjama u prošlosti, ili o prošlim navikama: She would come to work every Saturday. = Dolazila bi na posao svake subote, - could/ was able to/ managed to/ was allowed to kada govorimo o sposobnosti, ili ostvarenoj mogudnosti u prošlosti: I could drive when I was 16. = Znao sam da vozim auto sa 16 godina. I could contact him at his office. = Mogao sam ga dobiti u kancelariji. - must/ mustn’t

mijenja oblik kad govorimo o obavezama ili zabranama u prošlosti: We had to drive carefully.= Morali smo voziti pažljivo. He wasn’t allowed to smoke in the office. = Nije smio pušiti u kancelariji. 2. sa svršenim infinitivom, na sljededi način: - will/won’t/would(n’t) da iskažemo neku izvjesnost o prošlosti na osnovu onog što znamo: She will/would have arrived yet. She always gets home before six. = Sigurno je dosad došla. Uvijek dolazi kudi prije šest. - must/can’t/couldn’t također može služiti da se iskaže izvjesnost o prošlosti, ali na temelju zaključivanja: The burglar must have got in through the window. It’s broken. = Provalnik je sigurno ušao kroz prozor. Razbijen je. You can’t have lost them. I saw them two minutse ago. = Nije mogude da smo ih izgubili. Vidio sam ih prije dvije minute. - should/shouldn’t koristimo kad očekujemo da se nešto desilo (ili nije), jer je to logično ili normalno: She should have come home by now. Let’s phone her. = Trebalo bi da je dosad došla kudi. Hajde da joj telefoniramo. Ova konstrukcija može se koristiti i kad kritikuje ili žali zbog nekog događaja ili radnje iz prošlosti: I should have studied arts! = Trebala sam studirati umjetnost! They should have patented the process immediately. = Trebali su odmah patentirati taj process. - may/might/could govore o nekoj prošloj mogudnosti ili vjerovatnodi We may have missed the bus. There’s no one waiting. = Možda nam je pobjegao autobus. Niko ne čeka. might and could mogu se koristiti i kad govorimo o nerealnim situacijama, tj. nečemu što je bilo mogude ili nemogude u prošlosti, ali se nije desilo : With more time we could have improved the design. = Da smo imali više vremena, mogli smo poboljšati dizajn. You might/could have hurt yourself. = Mogao si se povrijediti. - would se koristi kad govorimo o neostvarenoj situaciji, često u uslovnim rečenicama: They would have come if they had been invited. = Došli bi da su ih pozvali.

Leksički – glavni glagoli (Main verbs) Oblici - glagolska vremena (Tenses) Obični prezent (Simple Present Tense) Tvorba: infinitiv sufiks –s u tredem licu jednine Primjer: Jednina Množina Prvo lice I read we read Drugo lice you read you read Trede lice he / she / it reads they read Upotreba: U generalnim tvrdnjama: The sun rises in the east. = Sunce izlazi na istoku. Da označi uobičajenu radnju (sa prilozima za učestalost: always, often, usually, sometimes, rarely, occasionally, never ili priloškim odredbama: every day / Sunday / month ...): I read newspapers every morning. = Svako jutro čitam novine. She never answers e-mails. = Ona nikad ne odgovara na elektronske poruke. Sa glagolima stanja, i kada govorimo o nečemu što važi u trenutku komunikacije: The medicine tastes bitter. = Ovaj lijek ima gorak okus. Za izražavanje bududnosti planiranih događaja: The train for Zagreb leaves at 6 tonight. = Voz za Zagreb polazi večeras u šest. Trajni prezent (Present Continuous) Tvorba: Prezent glagola be Primjer: Prvo lice Drugo lice Trede lice

Glavni glagol sa nastavkom –ing Množina We are reading You are reading They are reading

Jednina I am reading You are reading he / she / it is reading

Upotreba: za radnju koja se dešava u trenutku kad komuniciramo: She is talking with a client. = Ona razgovara sa klijentom. za bududu radnju koja je ved dogovorena / ugovorena: I am meeting a client this afternoon. = Popodne se nalazim s klijentom. Obično prošlo vrijeme (Simple Past Tense) Tvorba:

Infinitiv nastavak –ed Međutim stotinjak engleskih glagola ima nepravilne oblike za prošlo vrijeme, koji se moraju naučiti napamet. U običnom prošlom vremenu, glagol ima isti oblik u svim licima. Naprimjer: He walked to work yesterday. = Juče je išao na posao pješice. He went to Australia on business last Friday. = Prošlog petka je otišao u Australiju poslom. Upotreba: da označi radnju koja je počela i završila se u određeno vrijeme u prošlosti: He moved to London two years ago. = Preselio se u London prije dvije godine. I sent you the invoice last Wednesday. = Poslao sam vam fakturu prošle srijede. Prilozi i priloške odredbe koje se često koriste sa glagolima u običnom prošlom vremenu su: yesterday last week / month / May / year / spring a month / two days / three weeks / five years / a long time ago Trajno prošlo vrijeme (Past Continuous) Tvorba: Prošlo vrijeme glagola be glagol sa nastavkom –ing Primjer: Jednina Množina Prvo lice I was reading We were reading Drugo lice You were reading You were reading Trede lice he / she / it was reading They were reading Upotreba: da označi prošlu radnju koja je trajala kada se desila neka druga radnja: I was reading a book when he phoned. = Čitao sam knjigu kad je on telefonirao. da označi dvije istovremene prošle radnje: He was talking on the phone while I was waiting. = Govorio je telefonom dok sam ja čekao. Da se istakne trajanje prošle radnje ili procesa: It was raining all day yesterday. = Jučer je cijeli dan padala kiša. Svršeni prezent (Present Perfect) Tvorba: Prezent glagola have

Prošli particip glavnog glagola

Prošli particip pravilnih glagola tvori se dodavanjem nastavka –ed, a kod nepravilnih glagola to je oblik u tredoj koloni. Primjer: Jednina Množina Prvo lice I have read We have read Drugo lice You have read You have read Trede lice he / she / it has read They have read Upotreba: da označi prošlu radnju za koju se ne zna tačno kada se desila, ili to nije važno: I have already seen this movie. = Ved sam gledao taj film. I have been to Turkey many times. = Mnogo puta sam bio u Turskoj. U ovoj upotrebi, svršeni prezent se često koristi sa prilozima ever, never, already, yet, still, just. da označi radnju koja je počela u prošlosti i još traje, obično sa prepozicijskim sintagmama ili zavisnim rečenicama koje počinju riječima for i since, ili sa prilozima so far, up to now, until now: I have liked horror movies since I was a child. = Volim filmove strave i užasa od djetinjstva, da označi prošlu radnju čije se posljedice još osjedaju: Someone has stolen the office computer. = Neko je ukrao uredski kompjuter. Trajni svršeni prezent (Present Perfect Continuous) Tvorba: Svršeni prezent glagola be glagol sa nastavkom –ing Primjer: Jednina Množina Prvo lice I have been living We have been living Drugo lice You have been living You have been living Trede lice he / she / it has been living They have been living Upotreba: da označi radnju koja je počela u prošlosti i još traje: I have been living here for ten years. = Živim ovdje deset godina. da se istakne trajanje radnje koja je počela u prošlosti i još traje: I have been studying all morning. = Učim cijelo prije podne. Pluskvamperfekt (Past Perfect / Pluperfect)

Tvorba: Prošlo vrijeme glagola have prošli particip glavnog glagola Glagoli u pluskvamperfektu imaju isti oblik za sva lica jednine i množine: Sam had left before Ann got there. = Sam je otišao prije nego što je došla Ann. We had left before it started to rain. = Otišli smo prije nego što je počela padati kiša. Upotreba: da označi prošlu radnju koja se desila prije neke druge prošle radnje: They arrived only after we had finished the report. = Stigli su tek nakon što smo mi završili izvještaj. Trajni pluskvamperfekt (Past Perfect Continuous) Tvorba: Pluskvamperfekt glagola be prošli particip glavnog glagola Glagoli u ovom vremenu imaju isti oblik u svim licima jednine i množine: They had been looking for a new CEO for two years before they found a suitable person for the job. = Tražili su novog direktora dvije godine prije nego što su pronašli odgovarajudu osobu. I had been living here long before you moved in. = Živio sam ovdje nego što si se ti doselio. Ovaj glagolski oblik koristi se da bi se istaklo trajanje radnje koja je počela prije neke druge prošle radnje. Obično budude vrijeme (Simple Future Tense) Tvorba: Pomodni glagol 'will' + infinitiv glavnog glagola U govoru se 'will' obično skraduje u 'll. Ranije se za prvo lice koristio pomodni glagol 'shall', i taj oblik se još može nadi u starijim tekstovima na engleskom jeziku. Međutim, u savremenom engleskom 'shall' je postalo stilski obilježeno i koristi se uglavnom da ukaže na moranje (u tekstovima ugovora) ili odlučnost, ili u učtivim pitanjima kad želite da nešto sugerišete. U tom značenju, može se koristiti za sva lica. The parties shall abide by the contract. Shall I open the window? Obično budude vrijeme koristi se da se iskažu predviđanja, ili volja da se nešto uradi: According to the weather report, it will be cloudy tomorrow. Ask your teacher if you have a problem. She will (She'll) help you. 'GOING TO' oblici za izražavanje bududnosti Tvorba: Trajni prezent glagola 'GO' + infinitiv glagola sa 'to'

Primjer: Prvo lice Drugo lice Trede lice Upotrea: a. Da se izrazi predviđanje: It is going to rain tomorrow. b. Da se izrazi namjera: I am going to write the report tomorrow. Jednina I am going to work You are going to work he / she / it is going to work Množina We are going to work You are going to work They are going to work

Trajno budude vrijeme (Future Continuous) Tvorba: Budude vrijeme glagola 'BE' + Glagol sa nastavkom –ing Upotreba: Za izražavanje radnje koja de trajati u određenom trenutku u bududnosti, ili kada se desi neka druga radnja: I will be studying for two years when she enters university. When I arrive, they will be waiting for me. Svršeno budude vrijeme (Future Perfect) Tvorba: Obično budude vrijeme glagola 'BE' + prošli particip glavnog glagola Upotreba: Za izražavanje budude radnje koja de se završiti do određenog trenutka u bududnosti ili prije neke druge budude radnje: He will have finished the report by the time the boss arrives. I will have graduated by this time next year. Trajno budude svršeno vrijeme (Future Perfect Continuous) Tvorba: Budude svršeno vrijeme glagola 'BE' + glavni glagol sa nastavkom –ing Upotreba: Za isticanje trajanja radnje koja de se dešavati prije neke druge radnje ili tačke u bududnosti. I will have been sleeping for two hours by the time Ed gets home. Potencijal (Conditional) Tvorba: Modalni glagol WOULD + infinitiv glavnog glagola Upotreba: Za izražavanje mogudnosti / vjerovatnode u uslovnim rečenicama: I would do it if he asked me.

Prošli potencijal (Past Conditional) Tvorba: Modalni glagol 'WOULD' + svršeni infinitiv glavnog glagola Upotreba: Za izražavanje neostvarene mogudnosti u uslovnim rečenicama: He would have finished the report if he had come to work earlier. Imperativ (Imperative) 1. Drugo lice jednine i množine: Nulti infinitiv glavnog glagola Open the door! Be silent! 2. Ostala lica: Let + objekatski padež zamjenice + nulti infinitiv glavnog glagola Let me open the door for you! Let us (Let's) open the door! Let them open the door! Pasiv (Passive) Pretvaranje aktivnih rečenica u pasivne: Primjer: Our new supplier delivered the stock this morning. The stock was delivered this morning (by our new supplier). 1. Objekat glagola u aktivnoj rečenici postaje subjekat glagola u pasivnoj. 2. Glagolsko vrijeme rečenice nosi glagol BE, i njega treba staviti u isto vrijeme u kojoj je bio glagol aktivne rečenice. Glavni glagol je u pasivnim rečenicama uvijek u obliku prošlog participa. 3. Subjekat aktivne rečenice se u pasivnoj može izostaviti ako je nevažan. Ako ga trebamo spomenuti, stavljamo ga na kraj rečenice, iza prijedloga by. 4. Ako u rečenici imamo direktni i indirektni objekat, oba mogu postati subjekat pasivne rečenice, mada se češde kao subjekat koristi indirektni. Primjer: They will give Mrs. Lee an award. Mrs. Lee will be given an award. An award will be given to Mrs. Lee. 5. Pasiv se može koristiti i sa modalnim glagolima. Pošto iza modalnih glagola uvijek slijedi infinitiv, u pasivu je to infinitiv glagola BE (obični, trajni ili svršeni): The best employees should be given a performance bonus. All employees should be working now. The boss should have been told about the delay yesterday. 6. Kad se u pasiv prebacuju frazni glagoli, ili glagoli koji se obavezno koriste sa prijedlogom, onda taj prijedlog ostaje uz glagol i u pasivnoj rečenici: People shouted at the speaker.

The speaker was shouted at. They will look after her. She will be looked after. Upotreba: Za razliku od našeg jezika, pasiv se u engleskom koristi veoma često. 1. Kada ne znamo ili nedemo da kažemo ko je vršilac radnje, ili kada on nije važan. The report was stolen. = Izvještaj je ukraden. (ne znamo ko ga je ukrao) Students are required to attend classes =Od studenata se traži da pohađaju nastavu. (nedemo da kažemo ko traži) The bridge was built in 1950. = Most je napravljen 1950. (nije važno ko ga je izgradio) U ovim slučajevima, pasiv se prevodi ili našim pasivom ili, mnogo češde jer pasiv u našem jeziku obično zvuči rogobatno, našim bezličnim oblikom sa se. Company procedures must be respected at all times. = Procedure kompanije se moraju uvijek poštovati. ( Procedure kompanije moraju biti poštovane.) Zbog toga je pasiv vrlo čest u definicijama, opisu procesa, kao i u formalnim izvještajima i obavještenjima. 2. Kada hodemo da kažemo nešto o objektu rečenice, tj. kad hodemo da promijenimo njen fokus: (What did Giovanni Agnelli do in 1899?) Giovanni Agnelli founded Fiat in 1899. = Giovanni Agnelli je osnovao Fiat 1899.godine. (Who was Fiat founded by?) Fiat was founded by Giovanni Agnelli in 1899. = Fiat je osnovao Giovanni Agnelli 1899. godine. ( Fiat je bio osnovan od strane Giovanni-ja Agnelli-ja ...) U našem jeziku to postižemo promjenom reda riječi, što u engleskom NIJE MOGUDE. Tako ovakve rečenice i prevodimo našim aktivnim, uz izmijenjen red riječi, a NE rogobatnim pasivnim. Bezlični glagolski oblici Infinitiv Infinitiv je osnovni oblik glagola koji se navodi u rječnicima, i «signalizira» ga rječca to. Međutim, infinitiv ima i druge oblike. Oblici infinitiva: Obični (nulti): to work, to write Trajni: TO + BE + Glagol sa nastavkom '-ing' to be working, to be writing Svršeni: TO + HAVE + Prošli particip glagola to have worked, to have written

Obični infinitiv koristi se za sadašnje I budude radnje, I na naš se prevodi ili infinitivom ili ličnim glagolskim oblicima. I'm glad to see you. = Drago mi je što te vidim. I hope to see you soon. = Nadam se da du te uskoro vidjeti. Trajni infinitiv koristi se za radnje koje se odvijaju u trenutku komunikacije: He seems to be laughing at me. = Izgleda da mi se smije. Svršeni infinitiv se odnosi na radnju koje je prethodilo radnji glagola u ličnom glagolskom obliku: The incident is supposed to have happened two days ago. = Pretpostavlja se da se incident dogodio prije dva dana. Upotreba: Kao imenica, tj. u ulozi subjekta, objekta ili imenskog dijela predikata. Infinitiv kao subjekat nalazi se na početku rečenice, ispred glagola: To err is human = Griješiti je ljudski. (Svi ljudi griješe) Infinitiv može biti pravi subjekat rečenice u kojoj 'it' služi kao formalni (prazni) subjekat: It is easy to see the reason for his popularity. Infinitiv se upotrebljava kao objekat ispred velikog broja glagola, kao što su: attempt, begin, continue, dare, decide, desire, expect, forget, hope, intend, learn, like, love, mean, offer, prefer, pretend, promise, propose, refuse, regret, remember, start, try, want, wish Poslije glagola kao što su: learn, teach, tell, understand, explain, ask, discover, find out, decide, remeber, forget infinitivu često prethodi 'how': He doesn't know how to spell this word. Poslije modalnih glagola, uvijek se koristi infinitiv BEZ 'to': He should go to the meeting tomorrow. Kao dodatak imenici ili pridjevu. Takav infinitiv se na naš jezik obično prevodi zavisnom rečenicom: Did you hear of his intention to leave the company? = Jesi li čuo za njegovu namjeru da napusti kompaniju? We are ready to go. = Spremni smo da krenemo (za polazak). Infinitiv se koristi i poslije superlativa i rednih brojeva: I was the last to leave the office. = Bio sam posljednji koji je otišao iz ureda. Kao priloška odredba za uzrok, namjeru ili posljedicu: He went out to see what was going on. = Izašao je da vidi šta se dešava. Participi (Participles) Participi su bezlični glagolski oblici koji imaju osobine pridjeva i glagola. U engleskom se koriste dva participa: Sadašnji particip (Present participle)

Tvorba:

Glagol nastavak –ing living (writer), acting (director), working (woman)

Upotreba: Kao pridjev, da označi nešto što imenica «radi»: working woman = žena koja radi sleeping dog = pas koji spava Kao prilog (za način, vrijeme, uzrok), često da iskaže radnju istovremenu sa radnjom glagola u rečenici: He came in smiling. = Ušao je smiješedi se. I saw him crossing the street. = Vido sam ga kako prelazi ulicu. Having nothing to do, I went for a walk. = Pošto nisam imao šta raditi, otišao sam u šetnju. Prošli particip (Past participle) Tvorba: Pravilni glagoli: glagol nastavak –ed Nepravilni glagoli: tredi oblik (treda kolona) Upotreba: Kao pridjev, da označi nešto što je imenica «pretrpjela»: broken chair = slomljena stolica bored audience = publika kojoj je dosadno Kao prilog (skradena priloška rečenica): Worn out by work, he sat down by the road. = Iscrpljen radom, sjeo je kraj ceste. Kao dodatak objektu, poslije glagola kao što su: feel, find, have, keep, make, see, want, wish John heard his name called. = John je čuo kako ga neko proziva.

Sadašnji i prošli particip često se nazivaju i aktivnim i pasivnim, jer zapravo i imaju takvo značenje. Zato treba dobro paziti kako se koriste: Npr.  I am not interesting. = Nisam interesantan.  I am not interested. = Nisam zainteresiran. Gerund – glagolska imenica Tvorba: glagol nastavak 'ing' living, reading, talking Upotreba Kao subjekat rečenice: Playing tennis is fun. = Igranje tenisa (Igrati tenis) je zabavno. Kao objekat izvjesnog broja glagola:

appreciate, avoid, consider, discuss, delay, enjoy, finish, keep, mention,mind, postpone, quit, stop, suggest They stopped talking when the teacher came in. = Prestali su pričati kad je nastavnik ušao. NAPOMENA: Neki glagoli kao objekat mogu imati bilo infinitiv bilo gerund, da im se značenje ne promijeni. Takvi su: begin, start, continue, hate, like, love, prefer, can't stand, can't bear He began to talk / talking. = Počeo je pričati. Neki glagoli koriste se i sa infinitivom i sa gerundom, ali se značenje zavisno od toga mijenja. Takvi su: remember, forget, regret, try I remember seeing him yesterday. = Sjedam se da sam ga jučer vidio. Remember to lock the door. = Sjeti se da zaključaš vrata. I'll never forget seeing the Alps for the first time. = Nikad nedu zaboraviti prvi put kad sam vidio Alpe. Sam often forgets to mail letters. = Sam često zaboravlja da pošalje pisma. I regret telling him about the incident. = Kajem se što sam mu rekao za taj incident. I regret to tell you that you failed the test. = Žao mi je što vam moram redi da ste propali na testu. The room was hot. I tried opening the window, but it didn't help. = U sobi je bilo vrude. Pokušao sam s otvaranjem prozora, ali nije pomoglo. I'm trying to learn Chinese. = Pokušavam naučiti kineski. Uvijek poslije prijedloga: He was accused of stealing the file. = Bio je optužen da je ukrao dosije. Thank you for sending me the information. = Hvala što ste mi poslali informacije. Poslije glagola go kad se izražava neka aktivnost: go shopping, go fishing, go dancing, go skating Poslije izvjesnih idioma: have fun / good time; have trouble / difficulty / a hard time We had fun playing soccer with them. = Bilo nam je zabavno igrati fudbal s njima. REČENICA Red riječi Red riječi u engleskom jeziku je strogo određen: Subjekat Glagol ( Objekat)

Promjenom reda riječi mijenja se značenje rečenice: The company produced computers. = Kompanija je proizvodila kompjutere. Computers produced the company. = Kompjuteri su proizvodili kompaniju. Ako rečenica ima direktni i indirektni objekat, indirektni prethodi direktnom ako je izražen zamjenicom, a nalazi se iza direktnog ako se sastoji od prijedložne sintagme. Give me the book. Give the book to the teacher. Osim kad se koriste predikativno, pridjevi prethode imenici. The brown jackets are on sale. These jackets are brown. Odrične rečenice Odrične rečenice u svim glagolskim vremenima tvore se tako da se poslije prvog pomodnog glagola doda odrična rječca 'not'. Ova rječca se u govoru često vezuje sa pomodnim glagolom i skraduje u n't. He is not coming. / He isn't coming. I have not seen Paris. / I haven't seen Paris. Jedina glagolska vremena koja nemaju pomodni glagol u potrvdnim rečenicama su Obično sadašnje i Obično prošlo vrijeme. Za tvorbu odričnih rečenica u ovim vremenima koristi se pomodni glagol DO. Primjer – Obično sadašnje vrijeme: Jednina Množina Prvo lice I do not (don't) read we do not (don't) read Drugo lice you do not (don't) read you do not (don't) read Trede lice he / she / it does not they do not (don't) read (doesn't) read

Ako u rečenici upotrijebimo does, NE trebamo upotrijebiti sufiks –s u tredem licu jednine. Primjer – Obično prošlo vrijeme: Jednina Množina Prvo lice I did not (didn't) write we did not (didn't) write

Drugo lice Trede lice

you did not (didn't) write he / she / it did not (didn't) write

you did not (didn't) write they did not (didn't) write

Ako u rečenici upotrijebimo did, glavni glagol više nije u prošlom vremenu, nego u infinitivu. Upitne rečenice Upitne rečenice tvore se tako da se prvi pomodni glagol stavi pred subjekat. Tamo gdje je potrebno, na početak rečenice treba staviti upitnu riječ. Will you meet with the client tomorrow? = Hodeš li se sutra sastati sa klijentom? Where will you meet? = Gdje dete se sastati? Za tvorbu upitnih oblika u Običnom sadašnjem i običnom prošlom vremenu koristi se pomodni glagol DO: Do you often work late? = Da li često radiš dokasno? Where does he keep his records? = Gdje drži svoju evidenciju? Did he go by train? = Da li je otišao vozom? Primjer: Jednina Množina Prvo lice Do I read? Do we read? Drugo lice Do you read? Do you read? Trede lice Does he / she / it read? Do they read?

Jedini slučaj kad upitna riječ NIJE ispred pomodnog glagola su pitanja o subjektu rečenice: Who did you see? = Koga si vidio? (pitanje o objektu) ODGOVOR: I saw the President. ALI Who saw the President? = Ko je vidio Predsjednika? (pitanje o subjektu) ODGOVOR: I saw him. Zavisno-složene rečenice Imenske zavisno-složene rečenice

To su rečenice gdje zavisna rečenica vrši funkciju koju inače ima imenica, tj. funkciju subjekta, objekta, ili objekta prijedložne sintagme: What he said was interesting. = Ono što je rekao bilo je zanimljivo. I heard what he said. = Čula sam šta je rekao. I don't agree with what he said. = Ne slažem se s onim što je rekao. Veznici kojima počinju imenske rečenice: upitne riječi (who,whose, what, when, where, why, how, whether / if) that NAPOMENA: u imenskim rečenicama red riječi ostaje isti kao u potvrdnim, tj. pomodni glagol se ne stavlja ispred subjekta kao u pitanjima. Tell me when I should come. = Reci mi kad trebam dodi. I think that he's a good manager. = Mislim da je on dobar menadžer. Upravni govor (Reported speech) Čest slučaj upotrebe imenskih rečenica je upravni govor, tj. «prepričavanje» onog što je neko rekao, bez znakova navoda. Kada koristimo upravni govor važe sljededa pravila: potvrdne rečenice uvode se veznikom that pitanja se uvode upitnom rječju kojom počinje i pitanje, a ona gdje nema upitne riječi, veznikom whether ili if red riječi u zavisnoj rečenici isti je kao u potvrdnim rečenicama, a ne kao u pitanjima lične zamjenice I, we postaju he / she, they ako je glagol u glavnoj rečenici u prošlom vremenu, glagolsko vrijeme zavisne rečenice se mijenja: sadašnje prošlo prošlo pluskvamperfekt budude kondicional ako je glagol u glavnoj rečenici u prošlom vremenu, mijenjaju se prilozi i priloške odredbe: yesterday a day ago last year/week/month a year/week/month before two/three/five days/months/years ago Two/three/five days/months/years before today that day tomorrow the next day next Monday/year the following Monday/year here there Odnosne zavisno-složene rečenice (Relative clauses) Ovdje zavisna rečenica vrši funkciju pridjeva, tj. govori nešto više o nekoj imenici u glavnoj rečenici. The woman who is sitting there is my boss. Veznici kojima počinju odnosne rečenice su zapravo upitno-odnosne zamjenice who, whom, which, that i whose. Postoje dvije vrste odnosnih zavisno-složenih rečenica:

odredbene (defining), tj. one koje bliže određuju imenicu i time je izdvajaju od ostalih stvari/osoba na koje se može odnositi: My brother who lives in New York is a doctor. = Moj brat koji živi u Njujorku je doktor. (Imam više brade, ali onaj koji živi u Njujorku je doktor.) U ovakvim rečenicama uvodna zamjenica se može izostaviti ako se odnosi na objekat: I liked the people that I met last night. ILI  I liked the people I met last night. ALI I liked the people who live next to me.  I liked the people live next to me. umetnute (non-defining), tj. one koje samo kažu nešto više o imenici koja je ved određena. Ovakve rečenice UVIJEK se odvajaju zarezom. My brother, who lives in New York, is a doctor. = Moj brat, koji živi u Njujorku, je doktor. (imam samo jednog brata, a on živi u Njujorku) Priloške zavisno-složene rečenice (Adverb clauses) Ovdje zavisna rečenica ima funkciju priloga, za vrijeme, način, uzrok – posljedicu itd. Veznici kojima počinju priloške zavisne rečenice: Vrijeme Uzrok/posljedica Kontrast Uslov after because even though if before since although/though unless when while only if while whereas whether or not as even if as soon as in case since in the event that until/till Uslovne/pogodbene zavisno-složene rečenice (Conditional clauses) Tip Zavisna rečenica (IfGlavna rečenica Primjer clause) (Main clause) I tip: Obično sadašnje Obično sadašnje ili If I have enough Tačno u sadašnjosti vrijeme budude vrijeme time, I answer eili bududnosti mails. If I have enough time, I'll answer emails later in the day. II tip: Obično prošlo Kondicional If I had enough Netačno u vrijeme time, I would sadašnjosti ili answer e-mails. bududnosti

III tip: Netačno u prošlosti

Pluskvamperfekt

Prošli kondicional

If I had had enough time, I would have answered e-mails yesterday.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->