Slubeni glasnik Opine

olta
Godina XVII Grohote, 04. lipnja 2010. godine Broj 5

SADRAJ

1. Odluka o koritenju sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na

podruju Opine olta za realizaciju kapitalnog projekta izgradnje mjesnih
vodovodnih mrea II faza .....................................................................stranica 2

2. Odluka o koritenju sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na

podruju Opine olta za realizaciju kapitalnog projekta ureenja mjesta i zgrada
na podruju Opine (Vijenica, opinska zgrada, trnica Grohote, gospodarski
centar Grohote, gospodarski centar Maslinica, gospodarski centar Stomorska i
ureenje terminala u Rogau)...................................................................stranica 2

3. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o donoenju Prostornog plana ureenja

Opine olta (Slubeni glasnik Opine olta, broj 6/06).........................stranica 3

4. Odluka o izmjeni i dopuni odluke o zabrani izvoenja odreenih radova na

podruju Opine olta u odreenom vremenskom periodu....................stranica 32

5. Odluka o plaama i naknadama dunosnika i lanova Opinskog vijea Opine

olta........................................................................................................stranica 32

6. Pravilnik o koritenju poljoprivrednih prikljuaka na vodu.......................stranica 34

2 Slubeni glasnik Opine olta
Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta,
Opinsko vijee Opine olta dana
02.06.2010. godine donosi
ODLUKU
o koritenju sredstava ustupljenih iz
poreza na dohodak ostvarenog na
podruju Opine olta
za realizaciju kapitalnog projekta
izgradnje mjesnih vodovodnih mrea
II faza
po Sporazumu i Dodatku I i II
Sporazuma o zajednikom financiranju
kapitalnih projekata od interesa za razvoj
otoka olte br. 09-I-70135/02-17
lanak 1.
Sukladno Sporazumu i Dodatku I i II
Sporazuma o zajednikom financiranju
kapitalnih projekata od interesa za razvoj
otoka olte br. 09-I-70135/02-17, Opina
olta iz sredstava ustupljenih iz poreza na
dohodak ostvarenog na podruju Opine
olta financirati e kapitalni projekt
izgradnje mjesnih vodovodnih mrea
II faza.
Svrha i cilj kapitalnog projekta je
stvaranje osnovnih preduvjeta za ivot
stanovnitva, unaprjeenje poljoprivrede i
gospodarstva, poveani stupanj
protupoarne zatite te pozitivan uinak na
turistiki razvoj otoka olte.
lanak 2.
Ukupna investicija navedenog projekta
iznosi 2.000.000,00 kuna, a oekuje se
realizacija u dvije godine. Dio sredstava
za financiranje projekta iz lanka 1. ove
Odluke osigurati e se iz prorauna
Opine olta, dio iz kapitalnih pomoi iz
prorauna Splitsko-dalmatinske upanije.
Opina olta e za navedeni projekt
koristiti dio sredstava ustupljenih iz poreza
na dohodak ostvarenog na podruju
Opine olta s rauna posebnih namjena
otvorenog kod HBOR-a u iznosu od
1.000.000,00 kuna.
broj 5/2010
lanak 3.
Ova Odluka stupa na snagu osam dana
od dana objave u Slubenom glasniku
Opine olta
KLASA:021-05/10-04/12-1
URBROJ:2181/03-01-10
Grohote, 02.06.2010.
Predsjednik Opinskog Vijea,
Boris Blagai, v.r.
__________________________________
Temeljem lanka 30. Statuta Opine olta,
Opinsko vijee Opine olta dana
02.06.2010. godine donosi
ODLUKU
o koritenju sredstava ustupljenih iz
poreza na dohodak ostvarenog na
podruju Opine olta
za realizaciju kapitalnog projekta
ureenja mjesta i zgrada na podruju
Opine (Vijenica, opinska zgrada,
trnica Grohote, gospodarski centar
Grohote, gospodarski centar Maslinica,
gospodarski centar Stomorska i
ureenje terminala u Rogau)
po Sporazumu i Dodatku I i II
Sporazuma o zajednikom financiranju
kapitalnih projekata od interesa za razvoj
otoka olte br. 09-I-70135/02-17
lanak 1.
Sukladno Sporazumu i Dodatku I i II
Sporazuma o zajednikom financiranju
kapitalnih projekata od interesa za razvoj
otoka olte br. 09-I-70135/02-17, Opina
olta iz sredstava ustupljenih iz poreza na
dohodak ostvarenog na podruju Opine
olta financirati e kapitalni projekt
ureenja mjesta i zgrada na podruju
Opine (Vijenica, opinska zgrada,
trnica Grohote, gospodarski centar
Grohote, gospodarski centar Maslinica,
gospodarski centar Stomorska i
ureenje terminala u Rogau).
Svrha i cilj kapitalnog projekta je razvoj
otokih mjesta, unaprjeenje
gospodarstva te pozitivan uinak na
turistiki razvoj otoka olte.
3 Slubeni glasnik Opine olta broj 4/2010

lanak 2. 1). Izmjene i dopune sadrane su u

elaboratu Izmjene i dopune
Ukupna investicija navedenog projekta Prostornog plana ureenja opine
iznosi 6.000.000,00 kuna, a realizacija se olta izraen po URBOS-u doo iz
oekuje u sedam godina. Dio sredstava Splita (broj: 485/08) a sastoji se od
za financiranje projekta iz lanka 1. ove
slijedeih dijelova:
Odluke osigurati e se iz prorauna
Opine olta, dio iz kapitalnih pomoi iz
prorauna Splitsko-dalmatinske upanije. A. TEKSTUALNI DIO
Opina olta e za navedeni projekt Odredbe za provoenje
koristiti dio sredstava ustupljenih iz poreza B GRAFIKI DIO
na dohodak ostvarenog na podruju 1. KORITENJE I NAMJENA
Opine olta s rauna posebnih namjena POVRINA
otvorenog kod HBOR-a u iznosu od 1:25000
5.000.000,00 kuna. 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI
2.a.Prometna i ulina mrea
lanak 3. 1:25000
Ova Odluka stupa na snagu osam dana
2.c. Vodoopskrbna mrea
od dana objave u Slubenom glasniku
Opine olta. 1:25000
3. UVJETI KORITENJA,
KLASA:021-05/10-04/12-2 UREENJA I ZATITE
URBROJ:2181/03-01-10 POVRINA
Grohote, 02.06.2010. 3.2. Podruja posebnih uvjeta
Predsjednik Opinskog Vijea, koritenja
Boris Blagai, v.r. 1:25000
__________________________________ 3.3. Podruja primjene posebnih
mjera ureenja i zatite
Na temelju lanka 100. Zakona o 1:25000
prostornom ureenju i gradnje 4. GRAEVINSKA PODRUJA
(Narodne novine, broj 76/07)i lanka NASELJA
13. Statuta Opine olta (proieni 1:5000
tekst), (Slubeni glasnik Opine C OBVEZNI PRILOZI
olta, broj 3/06), Opinsko vijee
Opine olta na 12. sjednici odranoj 1. Obrazloenje prostornog plana;
02. lipnja 2010. godine, donijelo je 2. Izvod iz dokumenta prostornog
ureenja ireg podruja, koji se
ODLUKU odnosi na podruje obuhvata
Izmjena i dopuna Odluke o prostornog plana;
donoenju Prostornog plana 3. Strune podloge, na kojima se
ureenja Opine olta (Slubeni temelje prostorno planska
glasnik Opine olta,broj:6/06) rjeenja;
4. Strateka studija utjecaja na
0. OPE ODREDBE okoli, kada je to propisano
posebnim propisima;
lanak 1. 5. Popis sektorskih dokumenata i
1). Ovom odlukom donosi se Izmjene i propisa koje je bilo potrebno
dopune Prostornog plana ureenja potivati u njegovoj izradi te
opine olta (u daljnjem tekstu: saetak dijelova tih
Izmjene i dopune). dokumenata, koji se odnose na
sadraj prostornog plana;
lanak 2.
4 Slubeni glasnik Opine olta
6. Zahtjevi i miljenja iz lanka 79.
i lanka 94. ovoga Zakona;
7. Izvjea o prethodnoj i javnoj
raspravi;
8. Evidencija postupka izrade i
donoenja prostornog plana.
2) Grafiki prikaz 1. Koritenje i
namjena povrina, 2.1. Promet
(cestovni i pomorski), 2.4.
Vodoopskrbni sustav vodoopskrba i
odvodnja, 3.3. Podruja primjene
posebnih mjera ureenja i zatite
(ureenje zemljita, zatita posebnih
vrijednosti i obiljeja, podruja i dijelovi
primjene planskih mjera zatite) u stanju);
mjerilu 1:25000 i 4. Granice
graevinskih podruja naselja u mjerilu
1:5000 i iz lanka 2. toke B) Grafiki
dio Odluke o donoenju Prostornog
plana ureenja Opine olta (Slubeni
glasnik Opine olta,broj:6/06)
prestaju vaiti.
3) Stupanjem na snagu ove Odluke
umjesto grafikih prikaza iz gornjeg
stavka primjenjivati e se grafiki prikaz
1. Koritenje i namjena povrina, 2.1.
Promet (cestovni i pomorski), 2.4.
Vodoopskrbni sustav vodoopskrba i
odvodnja, 3.3. Podruja primjene
posebnih mjera ureenja i zatite
(ureenje zemljita, zatita posebnih
vrijednosti i obiljeja, podruja i dijelovi
primjene planskih mjera zatite) u infrastrukture i podzemnih energetskih
mjerilu 1:25000 i 4. Granice
graevinskih podruja naselja u mjerilu
1:5000 i iz lanka 2. toke B) Grafiki
dio iz ove Odluke.
lanak 3.
1) U lanku 5. stavku 1. Odluke o
donoenju Prostornog plana ureenja
Opine olta (Slubeni glasnik
Opine olta,broj:6/06) alineja 2. se
mijenja i glasi:
- u izgraenom dijelu graevinskog
podruja naselja, mjeovite i iskljuive
namjene na ureenoj graevinskoj
broj 5/2010
estici do donoenja urbanistikog
plana ureenja;
2) Iza alineje 2. dodaje se nova
alineja koja glasi:
- za neizgraeno ali ureeno
graevinsko zemljite (na kojem do
graevinskih estica postoji pristup
sa prometne povrine, odvodnja
otpadnih voda i propisan broj
parkiralinih mjesta u skladu s
prostornim planom u skladu sa
kojim se izdale lokacijska dozvola,
rjeenje o uvjetima gradnje,
odnosno rjeenje o izvedenom
- neizgraeno a ureeno
graevinsko podruje prikazano je
u grafikom prikazu br.4 Granice
graevinskih podruja naselja, u
mjerilu 1:5000.
3) U stavku 2. iza rijei izgraeni
dodaju se rijei: i neizgraeni.
lanak 4.
1) lanak 9. se mijenja i glasi:
U izdvojenom graevinskom podruju
izvan naselja (ugostiteljsko turistika
namjena ipkova, eula, Kaijun,
Rakotina i Livka) u pojasu najmanje
100,0 m od obalne crte ne moe se
graditi pojedinana ili vie graevina
osim graevina komunalne
vodova, prateih sadraja ugostiteljsko
turistike namjene, te ureenje javnih
povrina.
U graevinskom podruju naselja na
obali Maslinica, Donja Kruica, Roga,
Neujam, Stomorska i Gornja Kruica
vie od 50% graevina stalno se
koristi.
lanak 5.
1) Iza lanka 9. dodaje se novi lanak
9a. Koji glasi:
Planom se ne doputa postavljenje
kamp kuica i kontejnera, osim kao
5 Slubeni glasnik Opine olta broj 4/2010

privremenih za potrebe gradilita dok -luka nautikog turizma Livka,

traje izgradnja. Neujam , eula i Maslinica.
-portska luka Maslinica, Stomorska i
lanak 6. Roga.
1) U lanku 10. stavku 1. u odjeljku
pod naslovim II RAZVOJ I 2) Iza toke 2. dodaje se nova toka
UREENJE POVRINA IZVAN koja glasi: Zrakoplovne graevine
NASELJA gospodarska namjena Interventni heliodrom(Srednje selo i
dodaje se trea toka, koja glasi: Livka)
eksploatacija mineralnih sirovina. lanak 9.
1) U lanku 15. stavku 1. pod zone
2) U lanku 10. stavku 1. u odjeljku poslovne namjene (K) : na kraju se
pod naslovim II RAZVOJ I dodaju se nove toke koje glase:
UREENJE POVRINA IZVAN - Poslovno drutvena Vela
NASELJA podnaslov odlagalite Straa (K i D)
otpada mijenja se i glasi: postupanje - Poslovna Maslinica (K1)
s otpadom, rijei: OK - komunalni uz nautiki dio luke
otpad, GO - graevinski otpad
zamjenjuje se rijeima: K3- 3) U stavku 1. pod zone ugostiteljsko
Pretovarna stanica turistike namjene (T): rijei: Roga
Banje (T1) se briu.
3) U lanku 10. stavku 1. u odjeljku
pod naslovim II RAZVOJ I 4) U stavku 1. pod luke toka 2. se
UREENJE POVRINA IZVAN mijenja i glasi:
NASELJA iz podnaslova postupanje luka posebne namjene: -
s otpadom dodaje se: portske luke Roga, Maslinica
komunalno servisna i Stomorska
- ureaj za proiavanje (K31) -luke nautikog turizma: uvala Livka,
Neujam-Rakotina i eula
4) U lanku 10. stavku 1. u odjeljku
pod naslovim II RAZVOJ I lanak 10.
UREENJE POVRINA IZVAN 1) U lanku 17. dodaje se novi stavak
NASELJA na kraju se dodaje novi koji glasi:
podnaslov koji glasi: Unutar zatiene zelene povrine
doputa se ureenje parkiralita uz
posebna namjena maksimalno ouvanje postojeih
- maskirni vez (Strainska) stabala.
lanak 7. Maksimalni postotak koji se moe
1) U lanku 12. na kraju se dodaje koristiti za parkiranje na ureenoj
novi stavka koji glasi: zelenoj povrini iznosi 20%.
Ostale umske povrine mogu se
privoditi poljoprivrednoj namjeni. lanak 11.
1) U lanak 18. mijenja se i glasi:
lanak 8. Unutar graevinskog podruja naselja
1) U lanku 14. stavku 1 pod b) su odreene slijedee zone s razliitim
upanijske graevine s uvjetima izgradnje novih ili zamjenu i
pripadajuim objektima i ureajima - rekonstrukciju postojeih graevina:
Pomorske graevine toka 2. se a) za
mijenja i glasi: tiena ruralna cjelina naselja
Luka posebne namjene: povijesna jezgra naselja (I)
6 Slubeni glasnik Opine olta broj 5/2010

b) ue a) koje su evidentirane u
izgraeno podruje naselja katastarskom operatu sa
kontaktna zona povijesne jezgre katastarskim brojem,
naselja (II) odgovarajue irine
c) ost odreene ovim Planom;
alo izgraeno graevinsko b) iji je stvarni nain uporabe
podruje naselja evidentiran u katastarskom
elaboratu kao ulica, nerazvrstani
d) nei put, trg ili druga prometna
zgraeno a ureeno graevinsko povrina bez provedene
podruje naselja parcelacije, odnosno formiranja
e) nei novih katastarskih estica za te
zgraeno graevinsko podruje povrine, odgovarajue irine
naselja odreene ovim Planom;

Podruja razliitih uvjeta gradnje (5) Ukoliko uz graevne estice nije

oznaene su u Grafikom dijelu izvedena javno prometna povrina
elaborata Prostornog plana odgovarajue irine ista se moe
(kartografski prikaz broj 4. formirati od dijela zemljita za koju se
Graevinska podruja naselja u trai utvrivanje graevne estice i to
mjerilu 1:5.000). do 20% povrine estice zemljita.

lanak 12. (6) irina kolnika novo planiranih ulica

1) U lanku 20. stavku 6. iza rijei:
imati prizemlje rijei: dva kata se
briu a dodaju se rijei: ili suteren i
kat i stambeno potkrovlje.
lanak 13.
1) lanak 22. se mijenja i glasi:
(1) Svaka graevna estica mora imati
neposredan pristup na prometnu
povrinu.
(2) Minimalna irina prometne povrine
iz gornjeg stavka je 3 m.
(3) Izuzetno, od gornjeg stavka u
granicama zatienog dijela naselja, u
uem izgraenom podruju naselja
(II)-kontaktnoj zoni povijesne jezgre
naselja, te na kosom terenu moe se
dopustiti neposredan pjeaki pristup
graevnoj estici u irini od najmanje
1,5 m.
(4) Prometne povrine na koje
graevinske estice trebaju imati
neposredan pristup su one prometne
povrine:
u neizgraenom dijelu graevinskog
podruja, iznosi najmanje 5,5 m.
lanak 14.
1) U lanku 23. stavak 3. se brie.
lanak 15.
1) U lanku 24. stavak 2. i 3. se
briu.
lanak 16.
1) lana 25. se brie.
lanak 17.
1) U lanku 26. stavak 1. se brie.
2) U stavku 2. alineja 3 se mijenja i
glasi:
dvokatnica (P+1+SP) sa Po ili bez Po
= 9 m (na kosom terenu 9,5 m).
lanak 18.
lanak 27. se mijenja i glasi:
1) Omoguava se gradnja kolnog
pristupa u podrumsku etau kada
se isti koristi za parkiranje
7 Slubeni glasnik Opine olta
maksimalno u irini garanih vrata
i to na nain da se taj kolni pristup
ne obraunava kao najnia kota
ureenog terena uz graevinu.
Ukoliko se radi podzemna
etaa kao potpuno ukopana
koeficijenti iskoritenosti
definirani u odredbama ove
Odluke mogu se poveati za
30%.
lanak 19.
1) U lanku 29. iza stavka 3. dodaju
se novi stavci koji glasi:
Javne garae grade se na zasebnoj
graevinskoj estici kojima koeficijent
izgraenosti moe iznositi 0,6, a ostali
dio graevne estice treba biti
vodopropustan.
Garae iz gornjeg stavka mogu imati
vie etaa i to: Po, Su i P sa
maksimalnom visinom 6 m od najnie
kote terena uz graevinu.
2) U zadnjem stavku broj 500
zamjenjuje se brojem 250.
lanak 20.
1) lanak 30. mijenja se i glasi:
Zatiena ruralna cjelina naselja
povijesna jezgra naselja (I) Maslinica,
Donje Selo, Srednje Selo, Grohote,
Roga, Gornje Selo i Stomorska
predstavlja zonu potpune zatite
povijesne strukture naselja (A), a
obuhvaa sredinji, preteito izgraeni
dio naselja.
U ovoj zoni doputa se rekonstrukcija
postojeih graevina i njihovo
prilagoavanje suvremenim
potrebama, zamjena i eventualna
interpolacija novih graevina, te
izgradnja novih pomonih graevina, a
sve uz posebne uvjete nadlene
slube za zatitu kulturnih dobara.
broj 4/2010
Uvjete rekonstrukcije postojeih
graevina, zamjena graevina i
eventualna interpolacija novih
graevina propisati e se urbanistikim
planom na temelju uvjeta i smjernica
sadranih u konzervatorskoj podlozi
koja je temelji dokument za izradu
Urbanistikog plana.
Do donoenja urbanistikog plana
ureenja gradnja novih graevina
doputa se jedino ako je ista planirana
postojeim detaljnima planom ureenja
Obale Maslinica-luke otvorene za
javni promet.
Rekonstrukcija postojeih graevina i
njihovo prilagoavanje suvremenim
potrebama dozvoljava se uz manje
fizike intervencije u povijesne
strukture. Prihvatljive su metode
sanacije, konzervacije, restauracije,
konzervatorske rekonstrukcije i
prezentacije.
Do donoenja UPU-a rekonstrukcija
postojeih graevina i njihovo
prilagoavanje suvremenim
potrebama dozvoljava se na
graevinskim esticama povrine
manjim od 5000 m2 i to na temelju
prethodnih uvjeta nadlene slube za
zatitu kulturni dobara.
Prizemlja i druge dijelove graevina je
mogue ureivati za poslovni prostor
(trgovine, servisi i usluge, ugostiteljsko
turistiki sadraji, uredi i sl.)
Prilikom rekonstrukcija postojeih
graevina unutar zatiene ruralne
cjeline obalnih naselja koje ine
proelje jezgre prema obali i u
kontaktu su sa javno prometnom
povrinom prema obali ne smije se
mijenjati gabarit graevine radi zatite
slike naselja, osim za one koje su
planirane planom detaljnijeg stupnja
razrade.
8 Slubeni glasnik Opine olta broj 5/2010

Granice zatiene ruralne cjeline e) minimalna udaljenost od susjedne

naselja povijesna jezgra naselja (I) mee iznosi 2 m,
oznaene u grafikom prikazu br. 4. f) minimalna udaljenost od
Granice graevinskih podruja nerazvrstanih i drugih javno
naselja u mjerilu 1:5000. prometnih povrina iznosi 2 m;
iznimno pomoni objekti mogu se
lanak 21. graditi na mei uz nerazvrstane
1) lanak 31. mijenja se i glasi: ceste i druge javno prometne
Ue izgraeno podruje naselja (II) povrine;
predstavlja kontaktnu zonu g) minimalna udaljenost od lokalnih
povijesne jezgre naselja ujedno cesta i upanijskih cesta iznosi 2
prostorno i funkcionalno povezano sa m,
zatieno ruralnom cjelinom u h) minimalna udaljenost od dravnih
naseljima Maslinica, Donje Selo, cesta iznosi 3 m;
Srednje selo, Grohote, Roga, Gorenje i) sve graevine se mogu graditi s
Selo i Stomorska. Ovo podruje u podrumom i potkrovlje unutar
naseljima preklapa se sa zonama zadane visine;
djelomine zatite povijesnih struktura j) maksimalna tlocrtna povrina
(B) koje sadre vrijedne elemente samostojeeg objekta ne moe
povijesnih struktura. prelaziti 120 m2.

Na uem i vizualno eksponiranom Ukoliko se odredi Urbanistikim planom

podruju naselja potrebno je podii ureenja, unutar ueg izgraenog
razinu oblikovanja graevina, tako da podruja naselja za gradnju stambenih,
izgradnja novih graevina i oblikovanje stambeno poslovnih i pomonih
prostornih sklopova ne naruava graevina moe se omoguiti
prepoznatljivu fizionomiju naselja. prilagoavanje propisanih uvjeta iz
gornjeg stavka na nain da povrina
Za gradnju novih stambenih, stambeno graevne estice moe biti do 50%
poslovnih graevina, rekonstrukciju i manja, kig max. do 0,8; maksimalni broj
zamjenu postojeih graevina u etaa za obalna naselja do P+2 i visine
izgraenom uem podruju naselja - do maksimalno 9 m, udaljenost graevine
kontaktnoj zoni povijesne jezgri stavka 1. od mee susjedne graevne estice i
ovog lanka odreuju se slijedei uvjeti: javno prometne povrina najmanje 1,0 m,
a) minimalna povrina graevinske uz uvjet da se time ne ugroava sigurnost
parcele je za slobodno stojee prometa, kvaliteta ivota susjeda, te da se
graevine 150 m2, a za dvojne 100 ispune uvjeti iz posebnih propisa, te uz
m2; prethodno miljenje nadlene slube za
b) maksimalni koeficijent izgraenosti zatitu kulturnih dobara.
za samostojee kig=0,6, a za
dvojne graevine kig=0,7; Ueg izgraeno podruje naselja (II)
c) maksimalni koeficijent kontaktna zona povijesne jezgre
iskoritenosti za samostojee i prikazano je i oznaeno u grafikom
dvojne graevine kis=1; prikazu br. 4. Granice graevinskih
d) maksimalni broj etaa P+1 sa podruja naselja u mjerilu 1:5000.
maksimalnom visinom V=7 m u obalnim
naseljima, u naseljima u unutranjosti Za rekonstrukciju postojeih graevina u
P+2 s maksimalnom visinom do 9 m, sve izgraenoj ruralnoj cjelini naselja
graevine mogu imati podrum i suteren u udaljenosti su odreene osnovom
okviru zadane visine; postojee graevine.
9 Slubeni glasnik Opine olta
Rekonstrukcija ovih graevina moe se
izvoditi uz prethodno miljenje nadlene
slube za zatitu kulturnih dobara.
Kod izgradnje u uem izgraeno podruju
naselja kontaktnoj zoni povijesne jezgre
iz stavka 1. ovog lanka pored uvjeta iz
stavka 2. ovog lanka pridravati se i
sljedeih smjernica:
a) kod smjetaja graevina na
graevnoj estici potovati u
najveoj moguoj mjeri tradicijsku
dispoziciju objekata;
b) u oblikovanju novih graevina
potrebno je potivati vrijednosti
postojee izgradnje;
c) strogo potovanje tradicijskog
pravokutnog tlocrta graevina;
d) izgled krovita: dvostreno, uz
doputenu upotrebu dvostrenih
luminara ili krovnih prozora;
e) upotrebu tradicijskih graevnih
materijala (drvo, kamen, buka) i
primjerene polihromije
(preporuuju se svi tonovi oker
boje, prljavo bijele, pompejanske
crvene - boje zemlje);
f) koritenje tradicijskih detalja
karakteristinih ba za otok oltu
(a ne nekih imaginarnh
dalmatinskih obiljeja arhitekture)
kao to su kamena balatura,
kameni luk, terasa, drveni zatvori
kure i grilje, kameni pragovi oko
prozora i sl. prema
karakteristikama naselja sadranim
u Konzervatorskoj podlozi;
g) u svrhu nastavljanja povijesne
matrice naselja (kua+dvor)
dozvoljava se postavljanje kue na
granicu parcele prema javnoj
prometnoj povrini ili prema
susjedu kako bi se omoguilo
formiranje dvora na ostatku
parcele;
h) visina obradnog zida dvora je 2 m
od najvie kote terena.
broj 4/2010
Zbog ouvanja elemenata
tradicionalne arhitekture i u cilju
ouvanja tradicionalnog krajobraza,
a sve radi poticanja seoskog i eko-
etno turizma Planom se doputa
rekonstrukcija i adaptacija
postojeih skromnijih graevina
utilitarne i stambene arhitekture
(manje seoske stambene zgrade,
pomone zgrade, pojate, tale i sl.)
koje su u uporabljivom ili ruevnom
stanju, sagraene su prije 15. 02.
1968.g., a ije su estice zgrade
oznaene u katastru.
lanak 22.
1) lanak 32. mijenja se i glasi:
Ostalo izgraeno graevinsko
podruje naselja ureuje se sa ciljem
formiranja kompaktne cjeline naselja
prilagoene suvremenim urbanim
potrebama, gdje se doputaju graevine
suvremenog arhitektonskog izraza ( ravni
krov i sl.).
Za gradnju novih stambenih, stambeno
poslovnih graevina, rekonstrukciju i
zamjenu postojeih graevina odreuju
se slijedei uvjeti:
a) minimalna povrina graevinske
parcele je za slobodno stojee
graevine 300 m2, a za dvojne 200
m2 ;
b) maksimalni koeficijent izgraenosti
za samostojee kig=0,4, a za
dvojne graevine kig=0,5;
c) maksimalni koeficijent
iskoritenosti za samostojee i
dvojne graevine kis=1;
d) maksimalni broj etaa P+1 sa
maksimalnom visinom V=7 m u obalnim
naseljima, u naseljima u unutranjosti
P+2 s maksimalnom visinom do 9 m, sve
graevine mogu imati podrum i suteren u
okviru zadane visine;
e) minimalna udaljenost od susjedne
mee iznosi 2 m;
f) minimalna udaljenost od
nerazvrstanih cesta i drugih javno
prometnih povrina iznosi 2 m,
iznimno pomoni objekti mogu se
graditi na mei uz nerazvrstane
10 Slubeni glasnik Opine olta
ceste i druge javno prometne
povrine;
g) minimalna udaljenost od lokalnih
cesta i upanijskih cesta iznosi 2
m;
h) minimalna udaljenost od dravnih
cesta iznosi 3 m;
i) sve graevine se mogu graditi s
podrumom i potkrovlje unutar
zadane visine;
j) za novu izgradnju potrebno je
osigurati najmanje 20% povrine
graevne estice za ureene
zelene (vodopropusne) povrine
obrasle vegetacijom;
k) maksimalna tlocrtna povrina
samostojeeg objekta ne moe
prelaziti 200 m2, odnosno 300
ukoliko se isto odredi Urbanistikim
planom ureenja.
Ukoliko se odredi Urbanistikim planom
ureenja, unutar ostalog izgraenog
podruja za gradnju stambenih,
stambeno poslovnih i pomonih
graevina moe se omoguiti
prilagoavanje propisanih uvjeta iz
gornjeg stavka na nain da povrina
graevne estice moe biti do 40%
manja, kig. max. do 0,6; maksimalni broj
etaa za obalna naselja do P+2 i visine
do maksimalno 9 m, udaljenost graevine
od mee susjedne graevne estice i
javno prometne povrina najmanje 1,0 m,
uz uvjet da se time ne ugroava sigurnost
prometa, kvaliteta ivota susjeda, te da
se ispune uvjeti iz posebnih propisa.
Ostalo izgraeno graevinsko podruje
prikazano je i oznaeno u grafikom
prikazu br. 4. Granice graevinskih
podruja naselja u mjerilu 1:5000.
lanak 23.
1) Dodaje se novi lanak 32a. koji glasi:
Neizgraeno a ureeno graevinsko
podruje naselja izgrauje se i ureuje
na nain da se to vie ouvaju
vrijednosti prostora, gdje se doputaju
broj 5/2010
graevine suvremenog arhitektonskog
izraza ( ravni krov i sl.).
Za gradnju novih stambenih, stambeno
poslovnih graevina, odreuju se
slijedei uvjeti:
a) minimalna povrina graevinske
parcele je za slobodno stojee
graevine 300 m2, a za dvojne 200
m2;
b) maksimalni koeficijent izgraenosti
za samostojee kig=0,4, a za dvojne
graevine kig=0,5;
c) maksimalni koeficijent
iskoritenosti za samostojee i
dvojne graevine kis=1;
d) maksimalni broj etaa P +1 sa
maksimalnom visinom V=7 m u
obalnim naseljima, u naseljima u
unutranjosti P+2 s maksimalnom
visinom do 9 m, sve graevine
mogu imati podrum i suteren u
okviru zadane visine;
e) minimalna udaljenost od susjedne
mee iznosi 2 m;
f) minimalna udaljenost od
nerazvrstanih cesta i drugih javno
prometnih povrina iznosi 2 m,
iznimno pomoni objekti mogu se
graditi na mei uz nerazvrstane
ceste i druge javno prometne
povrine;
g) minimalna udaljenost od lokalnih
cesta i upanijskih cesta iznosi 2 m;
h) minimalna udaljenost od dravnih
cesta iznosi 3 m;
i) sve graevine se mogu graditi s
podrumom i potkrovlje unutar
zadane visine;
j) za novu izgradnju potrebno je
osigurati najmanje 20% povrine
graevne estice za ureene zelene
(vodopropusne) povrine obrasle
vegetacijom;
k) maksimalna tlocrtna povrina
samostojeeg objekta ne moe
prelaziti 200 m2, odnosno 300
ukoliko se isto odredi Urbanistikim
planom ureenja.
Neizgraeno a ureeno graevinsko
podruje prikazano je i oznaeno u
11 Slubeni glasnik Opine olta
grafikom prikazu br. 4. Granice
graevinskih podruja naselja u mjerilu
1:5000.
lanak 24.
1) lanak 33. mijenja se i glasi:
Neizgraeno graevinsko podruje
naselja izgrauje se i ureuje na nain
da se to vie ouvaju vrijednosti
prostora, gdje se doputaju graevine
suvremenog arhitektonskog izraza ( ravni
krov i sl.).
Za gradnju novih stambenih, stambeno
poslovnih graevina, odreuju se
slijedei uvjeti:
l) minimalna povrina graevinske
parcele je za slobodno stojee
graevine 400 m2, a za dvojne 300
m2; maksimalni koeficijent
izgraenosti za samostojee
kig=0,3, a za dvojne graevine
kig=0,4, za podrumske etae kada
su u funkciji smjetaja vozila u
mirovanju, te otvorene bazene i
otvorene rekreacijske sadraje kig
moe iznositi do 0,6;
m) maksimalni koeficijent
iskoritenosti za samostojee i
dvojne graevine kis=0,8, za
izvedbu terasa i balkona doputa
se poveanje iskoritenosti do
10%;
n) maksimalni broj etaa P +1 sa
maksimalnom visinom V=7 m u
obalnim naseljima, u naseljima u
unutranjosti P+2 s maksimalnom
visinom do 9 m, sve graevine
mogu imati podrum i suteren u
okviru zadane visine;
o) minimalna udaljenost od susjedne
mee iznosi 3 m;
p) minimalna udaljenost od
nerazvrstanih i drugih javno
prometnih povrina iznosi 3 m;
q) minimalna udaljenost od lokalnih
cesta i upanijskih cesta iznosi 4
m;
r) minimalna udaljenost od dravnih
cesta iznosi 5 m;
broj 4/2010
s) sve graevine se mogu graditi s
podrumom unutar zadane visine;
t) za novu izgradnju potrebno je
osigurati najmanje 30% povrine
graevne estice za ureene
zelene (vodopropusne) povrine
obrasle vegetacijom;
u) maksimalna tlocrtna povrina
samostojeeg objekta ne moe
prelaziti 200 m2, odnosno 400
ukoliko se isto odredi Urbanistikim
planom ureenja.
Iznimno od gornjeg stavka ukoliko se
odredi Urbanistikim planom ureenja,
unutar neizgraenog podruja, moe
se poveati maksimalni broj etaa za
obalna naselja do P+2 i visine do
maksimalno 9 m.
Za gradnja novih graevina na
neizgraenom podruju naselja koja se
nalazi unutar granica kontaktne zone
povijesne jezgre naselja (Grafiki
prikaz u mjerilu 1:5000, Knjiga 3b.
granice zatienih povijesnih jezgri
naselja) primjenjuju se uvjeti iz lanka
31. ove Odluke.
lanak 25.
1) U lanku 35. u stavak 1 se mijenja
i glasi:
- ugostiteljsko turistika
namjena (T):
Maslinica, uvala ipkova - povrina
4,9 ha (T1 - hoteli), kapacitet 350
kreveta - neizgraena,
Maslinica, uvala eula - povrina
7,43 ha (T2 - turistiko naselje),
kapacitet 400 kreveta - neizgraena
Neujam, uvala Rakotina - povrina
8,2 ha (T2 - turistiko naselje),
kapacitet 450 kreveta -neizgraena
Gornje Selo, uvala Livka - povrina
38,3 ha, kapacitet 1850 kreveta
(T1-hotel i T2-turistiko naselje)
neizgraena:
12 Slubeni glasnik Opine olta broj 5/2010

Roga, uvala Kaijun povrina sanacije izraenog prema posebnim

6,3 ha (T1 - hoteli), kapacitet 350 propisima i odobrenog od nadlenog
kreveta neizgraena tijela.
Povrine planirani ranog
lanak 26. eksploatacijskog polja za eksploataciju
1) U lanku 36. u stavku 2. toka h) mineralnih sirovina naznaena je u u
mijenja se i glasi: grafikom dijelu elaborata Prostornog
prostor za eksploataciju mineralnih plana, kartografski prikaz broj 1.
sirovina u svrhu graenja na otoku; Koritenje i namjena povrina u
mjerilu 1:25000 i kartografskom
lanak 27. prikazu broj 4. Granice graevinskih
1) U lanku 37. stavak 2.se brie. podruja naselja u mjerilu 1:5000.
lanak 31.
2) U stavku 3. koji postaje stavak 2. 1) U lanku 44. stavak 3. se mijenja i
rijei: Graevine iz stavka 1. i 2. ovog glasi:
lanka zamjenjuju se rijeima: Postojee lokacije za uzgoj riba na
Graevine iz ovog lanka. temelju izdanih koncesija nalaze se
na lokacijama:
lanak 28. - Vela Luka, okvirne povrine
(1) U lanku 38. Stavak 4 tekst akvatorija 3200 m2
reenice iza rijei krov se brie. - eula Donja Vala, okvirne
povrine akvatorija 10000 m2;
lanak 29.
1) U lanku 42. stavku 1. u alineji 1. 2) Iza stavka 3. dodaju se novi stavci,
iza rijei : u Donjem Selu, dodaju se koji glase:
rijei: u Srednjem Selu,. Postojea ribogojilita mogu imati
kapacitet do 100 tona.
2) Alineja 2. se mijenja i glasi: Postojei kapacitet uzgajalita iz
- groblje Sv. Martin u Donjem Selu gornjeg stavka ne moe se poveavati.
se zadravaju bez mogunosti Planom je predvieno podruje za
proirenja. uzgoj riba u uvali Stinjiva.
lanak 30.
1) lanku 43. se mijenja i glasi:. lanak 32.
g) Prostori za eksploataciju 1) U lanku 46. stavku 2. alineji 1.
mineralnih sirovina rijei: a maksimalna 1200 m2 se
Planom je odreena povrina za briu.
eksploataciju mineralnih sirovina lanak 33.
(eksploatacijsko polje tehniko- 1) U lanku 47. stavku 1. u alineji 1.
graevinskog kamen) na podruju broj: 1000 se mijenja u 800 m2 , a
Koludrovi doci k.o. Gornje Selo i izraz najvea 2000 m2 se briu.
Sridnji ratac k.o. Grohote povrine 5
ha. 1) U lanku 47. stavku 1. u alineji 2.
Povrinu za eksploataciju izraz: kig=0,4, zamjenjuje se
(eksploatacijsko polje) iz gornjeg izrazom: kig=0,45
stavka mogue je koristiti od strane
vie koncesionara. 1) U lanku 47. stavku 1. u alineji 3.
Nakon zavretka eksploatacije na broj.10, zamjenjuje se brojem:13.
povrini iz stavka 1. Ovog lanka
potrebno je provesti sanaciju podruja 1) U lanku 47. stavku 1. u alineji 4.
koje je eksploatirano prema elaboratu izraz: najmanje H/2 gdje je H = visina
13 Slubeni glasnik Opine olta
graevine do vijenca, zamjenjuje se
izrazom: 3 m.
lanak 34.
1) U lanku 48. podnaslov b) se
mijenja i glasi:
b)Uvjeti gradnje graevina za
gospodarske (proizvodne,
poslovne i ugostiteljsko
turistike objekte) djelatnosti u
zonama iskljuive namjene u
okviru graevinskog podruja
naselja
lanak 35.
1) U lanku 49. iza rijei osim dolazi
rije rekonstrukcije.
lanak 36.
1) U lanku 50. stavku 1. dodaje se
nova alineja koja glasi:
- Poslovna Maslinica (K1) uz
nautiki dio luke za nautike vezove
2) Stavak 3. se mijenja i glasi:
Unutar zone poslovne zone Maslinica
Centar K1, K2, mogu se smjetati
drutveni i javni sadraji, sadraji
sporta i rekreacije, parkiralita/garae
te je mogue planirati zatitne i javne
zelene povrine. Za izgradnju i
ureenje ove zone primjenjuju
slijedeih osnovni uvjeti:
- graevna estica za gradnju novih
gospodarskih (poslovnih)
graevina ne moe biti manja od
100 m2;
- maksimalni koeficijent izgraenosti
zone kig iznosi 0,4;
- maksimalni koeficijent
iskoritenosti zone kis iznosi 1,2;
- visina graevina od najnie toke
ureenog terena uz graevinu do
vijenca graevine mora biti u
skladu s namjenom i funkcijom
graevine, okolnom izgradnjom ali
ne vie od 7,0 m
- najmanje 20% povrine zone mora
biti hortikulturno ureeno, to
ukljuuje i otvoreno parkiralite ako
broj 4/2010
se obrauje s visokim drveem (na
svaka 4 PM jedno stablo);
- u zoni je mogue ureenje
otvorenih pjeakih povrina,
trgova, trnica;
- parkiranje vozila se rjeava na
graevnoj estici ili na javnom
parkiralitu/grai unutar planirane
zone prema normativima iz lanka
73. ovih odredbi.
Ova zona se ureuje i izgrauje na
temelju Urbanistikog plana ureenja,
prema kojem propisani uvjeti u ovom
stavku mogu biti i stroi.
3) Iza stavka 3. dodaju se novi stavci
4. i 5. koji glase:
Unutar zone poslovne zone Grohote
Centar mogu se smjetati drutveni
i javni sadraji, sadraji sporta i
rekreacije, parkiralita/garae te je
mogue planirati zatitne i javne
zelene povrine. Za izgradnju i
ureenje ove zone primjenjuju
slijedeih osnovni uvjeti:
- graevna estica za gradnju novih
gospodarskih (poslovnih)
graevina ne moe biti manja od
100 m2;
- maksimalni koeficijent izgraenost
graevinske estice kig iznosi 0,4;
- maksimalni koeficijent
iskoritenosti graevinske estice
kis iznosi 1,2;
- visina graevina od najnie toke
ureenog terena uz graevinu do
vijenca graevine mora biti u
skladu s namjenom i funkcijom
graevine, okolnom izgradnjom ali
ne vie od 10,0 m
- najmanja udaljenost graevine od
mee 1 m;
- najmanje 20% povrine zone mora
biti hortikulturno ureeno, to
ukljuuje i otvoreno parkiralite ako
se obrauje s visokim drveem (na
svaka 4 PM jedno stablo);
14 Slubeni glasnik Opine olta broj 5/2010

- u zoni je mogue ureenje parkiralitu/grai unutar planirane

otvorenih pjeakih povrina, zone prema normativima iz lanka
trgova, trnica; 73. ovih odredbi.
- parkiranje vozila se rjeava na
graevnoj estici ili na javnom 4) Stavci 4. 5. 6. i 7. postaju stavci 6.
parkiralitu/grai unutar planirane 7. 8 i 9.
zone prema normativima iz lanka
73. ovih odredbi. 5) Iza zadnjeg stavka dodaje se novi
stavak 10. koji glasi:
Unutar zone poslovne zone Gornje Poslovna Maslinica (K1) planira u
Selo Gorsel mogu se graditi okviru luke otvorene za javni promet
drutveni i javni sadraji (dom za za potrebe nautikog dijela luke,
starije i sl). Za izgradnju i ureenje povrine cca. 350 m2. U zoni se
ove zone primjenjuju slijedeih planira gradnja prateih sadraja za
osnovni uvjeti: potrebe nautikih vezova (recepcija,
odreuju se slijedei uvjeti: praonice, sanitarni vorovi,
- graevna estica za gradnju novih ugostiteljski i drugi pratei sadraji koji
gospodarskih (poslovnih) su funkcionalnoj vezani sa nautikim
graevina ne moe biti manja od dijelom luke za nautike vezove).
100 m2; Maksimalni koeficijent izgraenosti i
iskoritenosti doputa se 0,40.
- maksimalni koeficijent izgraenost Maksimalna visina do 4 m.
graevinske estice kig iznosi 0,4; Prostor se ureuje i gradi na temelju
Detaljnog plana ureenja.
- maksimalni koeficijent
iskoritenosti graevinske estice lanak 37.
kis iznosi 1,2; 1) Iza lanka 50. dodaje se novi
lanak 50 a. koji glasi:
- visina graevina od najnie toke Postoj
ureenog terena uz graevinu do ea
vijenca graevine mora biti u zona
skladu s namjenom i funkcijom bive
graevine, okolnom izgradnjom ali vojarne
ne vie od 10,0 m Vela
straa
- najmanja udaljenost graevine od u kojem
mee 1 m; se
nalazi
- najmanje 20% povrine zone mora vie
biti hortikulturno ureeno, to slobodn
ukljuuje i otvoreno parkiralite ako o
se obrauje s visokim drveem (na stojeih
svaka 4 PM jedno stablo); graevi
na
- u zoni je mogue ureenje povrin
otvorenih pjeakih povrina, e 13,4
trgova, trnica; ha a
koja je
- parkiranje vozila se rjeava na prema
graevnoj estici ili na javnom PPUO
15 Slubeni glasnik Opine olta broj 4/2010

olte moe se izgraditi zatvorenih portskih

(Slubeobjekata.
ni
glasnikDetaljan razrada svih doputenih
opine sadraja utvrditi e se Urbanistikim
olta, planom ureenja.
br 6/06)
bila Odvodnja otpadnih voda mora se
zona rijeiti zatvorenim kanalizacijskim
porta sustavom
i s proiavanjem. Unutar
rekreaciportskog centra potrebno je osigurati
je najmanje 50% prirodnog ili ureenog
prenamj zelenila te parkiralite u skladu s
enjuje odredbama iz lanka73. ovih odredbi.
se u
poslovnIzgradnja i ureenje portskog centra
o- provodi se temeljem Urbanistikog
drutveplana ureenja (UPU).
nu zonu lanak 38.
(K i D) 1) U lanku 52. stavku 1. alineja 2 :
Vela turistika zona (T2) Banje (Roga)
straa(obuhvata 2,6) se brie.
obuhvat
a 13,4 2) U treoj alineji broj 11,5
ha. zamjenjuje se brojem 7,52.

Unutar poslovno drutvene zone Vela 3) Stavak 3. se brie.

straa planira se rekonstrukcija
postojeih graevina te gradnja novih 4) U stavku 4. iza rijei: Neujam
graevina i ureenje terena za Centar dodaju se rijei: je preteno
poslovne , drutvene i ugostiteljsko izgraena
zabavne sadraje.
5) U stavku 4., alineji 1. broj 1500
Ukupna povrina za graevinske zamjenjuje se brojem 800.
parcele poslovnih, drutvenih i
ugostiteljsko zabavnih sadraja moe lanak 39.
iznositi 20% povrine zone. 1) U lanku 53. se mijenja i glasi:
Planirane neizgraene zona
Koeficijent izgraenosti iz gornjeg iskljuive ugostiteljsko turistike
stavka moe iznositi do 0,2, a namjene unutar graevinskog
koeficijent iskoritenosti do 0,5. podruja naselja su:

U poslovno drutvenoj zone mogua Ugostiteljsko turistika zona Boac -

je izgradnja portskih sadraja Roga (hotel T1), obuhvata 2,6 ha.
(portski tereni, borilita, trim staze i Ta zona se ureuje prema slijedeim
dr.). uvjetima:
Povrina za izgradnju i ureenje - maksimalni kapacitet iznosi 200
portskih sadraja iznosi do 40% kreveta;
povrine zone. U okviru povrina za - maksimalni koeficijent izgraenosti
izgradnju portskih sadraja do 10% 0,3;
16 Slubeni glasnik Opine olta broj 5/2010

- maksimalni koeficijent
iskoritenosti 0,8;
- graevine mogu biti maksimalne
visine Po+P+3 podrum, prizemlje i
3 kata;

- smjetajna graevina s
pripadajuim zemljitem planira se
izvan postojeih javnih povrina uz
obalu;

- parkiranje vozila je potrebno rijeiti

unutar turistikog naselja prema
normativima iz lanka 73. ovih
odredbi.

- obalu je potrebno sauvati

najveim dijelom u prirodnom
obliku uz mogunost ureenja
plaa, staza i prilaza obali

- odvodnja otpadnih voda mora se

rijeiti zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s proiavanjem.

Izgradnja i ureenje zone provodi se

temeljem Urbanistikog plana
ureenja (UPU).

lanak 40.
1) U lanku 54. stavak 1. rijei: -
kampa autokampa (T3) se briu.
17 Slubeni glasnik Opine olta broj 4/2010

lanak 41.

1) U lanku 55. tablica se mijenja i glasi:

NASELJE PODRUJE povrina maksim vrsta

maksimalni broj
alni smjetaj

neizgraeno
maksimalna
visina u (m)
(ha)
kapacite a

etaa
t
(broj
kreveta)
DONJE SELO uvala ipkova 4,9 350 T1 P+2 10 +
MASLINICA uvala eula 7,43 400 T2 P+1 7 +
ROGA uvala Kaijun 6,3 350 T1 P+2 10 +
PODKAMENIC Rakotina 8,2 450 T2 P+2 10 +
A
(ex.NEUJAM)
GORNJE SELO uvala Livka 38,3 1850 T1, Po+P+ 13 +
3
T2, T2 P+2 10 +

(plae, pristan, bazeni, igralita,

lanak 42.
lanak 1.
1) U lanku 56. stavku 2. alineja 5.
dodaje se nova toka koja glasi: -
sadraja vezanih uz koritenje mora
(plae, pristan, bazeni, igralita,
obalna etnica i dr.)
2) U lanku 56. stavku 2. alineja 6.
koja glasi: - obalni pojas irine 70 m
od obalne crte namjenjuje se za
smjetaj prateih sadraja,
prvenstveno sadraja vezanih uz
koritenje mora (plae, pristan,
bazeni, igralita, obalna etnica i dr.)
se brie.
3) U lanku 56. stavku 4. alineja 6.
dodaje se nova toka koja glasi: -
sadraja vezanih uz koritenje mora
obalna etnica i dr.)
4) U lanku 56. stavku 4. alineja 7.
koja glasi: - obalni pojas irine 70 m
od obalne crte namjenjuje se za
smjetaj prateih sadraja,
prvenstveno sadraja vezanih uz
koritenje mora (plae, pristan,
bazeni, igralita, obalna etnica i dr.)
se brie.
5) U lanku 56. stavku 6. se mijenja i
glasi:
Uvala Kaijun (hotel T1), izdvojeno
graevinsko podruje ugostiteljsko
turistike namjene ureuje se prema
slijedeim uvjetima:
- smjetajne graevine te graevine
prateih sadraja, potrebno je
smjetajem i veliinom, a osobito
visinom uklopiti u mjerilo prirodnog
okolia,
18 Slubeni glasnik Opine olta
-smjetajne graevine planiraju se
izvan pojasa najmanje 100 m od
obalne crte,
- vrsta i kapacitet prateih sadraja i
javnih povrina odreuje se
proporcionalno u odnosu na svaku
fazu izgradnje smjetajnih
graevina,
- u sklopu prostorne cjeline
ugostiteljsko-turistike namjene
obvezno je osigurati najmanje
jedan javni cestovno-pjeaki
pristup do obale,
- uz osnovne ugostiteljsko-turistike
sadraje mogu je smjetaj i drugih
sadraja kojima se upotpunjuje i
kvalitativno dopunjuje turistika
ponuda, uz uvjet da preteiti dio
zone ostane u osnovnoj namjeni:
- otvorene povrine za port i
rekreaciju (razna igralita,
bazeni i dr.),
- graevine (gat) za prihvat
plovila,
- povrina za turistiku rekreaciju,
zasebnih ili u sklopu smjetajnih
kapaciteta: otvoreni bazeni,
SPA, igralita za djecu i odrasle
i dr., plae i plani sadraji,
- usluge, restoran, kafe bar,
zabavni sadraji, trgovina i dr.
- prometne povrine,
parkiralite/garaa,
infrastrukturne graevine
instalacije i dr.
- sadraja vezanih uz koritenje
mora (plae, pristan, bazeni,
igralita, obalna etnica i dr).
- izgraenost graevne estice ne
moe biti vea od 30%,
- koeficijent iskoristivosti graevne
estice ne moe biti vei od 0,8,
- najmanje 40% povrine svake
graevne estice ugostiteljsko-
turistike namjene mora se urediti
kao parkovni nasadi i prirodno
zelenilo,
- prostorna cjelina ugostiteljsko-
turistike namjene mora imati
odgovarajui pristup na javno-
broj 5/2010
prometnu povrinu i unutar nje
smjeten pripadajui broj
parkiralinih mjesta u skladu sa
lankom 73. ovih odredbi,
- opskrbu vode potrebno je rijeiti na
nain da investitor mora izgraditi
potrebnu infrastrukturu radi
poveanja kapaciteta
vodoopskrbnog sustava na koji se
prikljuuje ili putem ureaja za
desalinizaciju;
- odvodnja otpadnih voda mora se
rijeiti zatvorenim kanalizacijskim
sustavom s proiavanjem.
6) U lanku 56. stavku 8. iza alineje 1.
dodaje se nova alineja koja glasi: -
planom se doputa izgradnja
podrumskih i suterenskih prostora.
7) U lanku 56. stavku 8. alineja 7.
koja glasi: - obalni pojas irine 70 m
od obalne crte namjenjuje se za
smjetaj prateih sadraja,
prvenstveno sadraja vezanih uz
koritenje mora (plae, pristan,
bazeni, igralita, obalna etnica i dr.)
se brie.
8) U lanku 56. stavku 11. alineja 8.
dodaje se nova toka koja glasi: -
sadraja vezanih uz koritenje mora
(plae, pristan, bazeni, igralita,
i obalna etnica i dr.)
lanak 43.
1) U lanku 61. iza stavka 5. dodaje
se novi stavak koji glasi: U zonama
ureenih plaa (R3) unutar
graevinskih podruja naselja Planom
se doputa preoblikovanje obale.
lanak 44.
1) U lanku 62. stavku 1. izraz
maksimalne 3 m mijenja se u:
maksimalne 5 m.
19 Slubeni glasnik Opine olta broj 4/2010

lanak 45. lanak 49.

1) U lanku 63. stavci 2., 3., 4., 5. i 6.

se briu. 1) Iza lanka 76. dodaju se novi lanci
76a., 76b., 76c. i 76d. koji glase: .

lanak 46.
lanak 76a.
U Luci Supetar u Neujmu je
1) U lanku 69. stavku drugom predvieno ureenje postojeeg
dodati alineju: brodskog i trajektnog pristanita.
Planom se doputa izgradnja novih
- pristupna prometnica do dijelova pristanita u okviru luke
ugostiteljsko turistike zone u otvorene za javni promet na temelju
uvali ipkova. UPU-a.

lanak 47.
lanak 76b.

Luka Maslinica je brodska luka

1) U lanku 75. u stavku 2. iza rijei:
Luke posebne namjene na otoku
olti su: dodaju se rijei:
a) Luka nautikog turizma
eula kapaciteta 80 vezova
Maslinica kapaciteta 40 vezova
Neujam Rakotina kapaciteta 120
vezova
Livka kapaciteta 160 vezova.
b) portske luke:
Roga,
Maslinica i Stomorska.
lokalnog znaaja.
Luko podruje luke otvorene za javni
promet lokalnog znaaja Maslinica
obuhvaa podruje koje ine dva
odvojena bazena a koji su namijenjeni
za:
- obavljanje javnog linijskog pomorskog
prometa, te za pristajanje turistikih i
drugih plovila operativni dio;
- prihvat i privez nautikih plovila
kapaciteta do 40 vezova ( luka
nautikog turizma) .

2) Stavak 4 se mijenja i glasi: Sidrita Planirani zahvati luke: lukobran, gatovi

na otoku olti su u uvalama: za pristran i privez plovila trebaju se
eula sa maksimalno 40 izvesti kao vrste (propusne)
plutaa, graevine.
Tatinja sa maksimalno 25
plutaa , U okviru Luke otvorene za javni
Jorja sa maksimalno 5 plutaa , promet lokalnog znaaja Maslinica
Livka sa maksimalno 80 plutaa planira se zasebni nautiki dio luke
i -nautiki vezovi(luka nautikog
Neujam sa maksimalno 60 turizma) koji namijenjen za privez
plutaa . nautikih plovila maksimalnog
kapaciteta 40 vezova. Ovaj dio luke
lanak 48. namijenjen ja za pruanje usluga
prihvata i priveza nautikih plovila uz
1) U lanku 76. stavci 7. do 20. se
briu.
20 Slubeni glasnik Opine olta
osiguranje prikljuka struje i vode te
prateih usluga.
U okviru nautikog dijela luke -
nautiki vezovi za nautika plovila
izdana je lokacijska dozvola za
lukobran.
Na vanjskom dijelu lukobrana
omoguava se pristan i privez
izletnikih turistikih brodova, ribarskih
i ostalih brodova.
Uz nautiki dio luke, na kopnenom
dijelu, omoguava se gradnja
potrebnih prateih sadraja: recepcija,
spremite, praonica, sanitarni vor,
ugostiteljski i drugi pratei sadraji
prema posebnim propisima.
Planom je odreena poslovna zona
(K1) za gradnju prateih sadraja iz
gornjeg stavka. Osnovni uvjeti
ureenja prostora i gradnje unutar
poslovne zone uz luku su odreeni u
lanku 50. Odluke.
Graevine i oprema za servisiranje
plovila i opskrbu gorivim ne mogu se
graditi unutar luke.
Graevine vjetrovalne (lukobran)
zatite treba izvoditi na nain da se
osigura odgovarajua zatita i Luka Livka je luka otvorena za javni
nesmetana cirkulacija mora u luci.
Luka otvorena za javni prometa
izgrauje se na temelju postojeeg
Detaljnog plana ureenja (Slubeni
glasnik opine olta, br: 3/05 ) koji se
treba uskladiti sa ovim Planom.
Usklaenje se obvezno odnosi na:
a) usklaenje obuhvata plana sa
granicama graevinskog podruja
naselja na kopnu;
b) odreivanje lukog podruja luke
otvorene za javni promet, i to:
- za obavljanje javnog pomorskog
prometa (operativni dio luke) i
broj 5/2010
- za nautike vezove za nautika
plovila
c) planiranje portske luke.
lanak 76c.
Luka Stomorska je brodska i
trajektna luka. U okviru luke otvorene
za javni promet Stomorska dio luke
namijenjen je:
- za potrebe javnog pomorskog
prijevoza operativna obala;
- za prihvat nautikih plovila kapaciteta
do 40 vezova.
Ovim planom se doputa izgradnja
lukobrana te ureenja obale za potrebe
prihvata i boravka putnikih brodova,
brodova opskrbe, brodova nautike
flote, izletnikih brodova za krai
boravak, te prihvat i boravak sportskih
plovila i plovila domicilnog
stanovnitva.
Planirani zahvati na ureenju luke
trebaju se izvesti kao vrste
(propusne) graevine.
Izgradnja i ureenje luke izvodi se na
temelju Urbanistikog plana ureenja.
lanak 76d.
promet. Ovim planom se doputaju
zahvati na moru i kopnu u cilju
osiguravanja vjetrovalne zatite luke
(izgradnja lukobrana, valobrana i sl.) i
izgradnje odgovarajueg pristana za
trajekte i putnike brodove. U luci je
potrebno osigurati odgovarajue
parkiraline povrine u okviru kojeg se
mogu koristiti i za potrebe turistikog
naselja.
Izgradnja i ureenje luke izvodi se na
temelju Urbanistikog plana ureenja.
lanak 50.
21 Slubeni glasnik Opine olta
1) U lanku 77. stavak 1. u alineji 2.
iza rijei: Livka stavlja se zarez i
dodaju se rijei: Neujam, eula i
Maslinica.
2) Stavci 2. i 3. postaju lanak 77a.
lanak 51.
1) Iza novog lanka 77a. dodaje se
lanak 77b. i 77d. koji glase:
lanak 77b.
Luka nautikog turizma eula
planirana je kao marina (uvjetno 3
sidra) maksimalnog kapaciteta 80
vezova.
Planirani zahvati luke nautikog
turizma-marine: valobran, gatovi za
pristran i privez plovila trebaju se
izvesti sa tako da valobran bude od
plivajuih elemenata, a gatovi za
pristan i privez plovila mogu se izvesti i
vrstim montanim elementima.
U sklopu marine, na kopnenom dijelu,
gradnja potrebnih prateih sadraja
(recepcija sa sanitarnim vorom,
ugostiteljski i drugi sadraji prema
posebnim propisima) omoguava se u
obalnom, kontaktnom dijelu turistike
zone.
Graevine i oprema za servisiranje
plovila i opskrbu gorivim ne mogu se
graditi.
Graevine vjetrovalne zatite treba
izvoditi na nain da se osigura
odgovarajua zatita i nesmetana
cirkulacija mora u luci.
Luka nautikog turizma marina
izgrauje se na temelju Urbanistikog
plana ureenja.
lanak 77c.
Luka nautikog turizma Neujam
planirana je kao marina (uvjetno tri
broj 4/2010
sidra) maksimalnog kapaciteta 120
vezova.
Planirani zahvati luke nautikog
turizma-marine: valobran, gatovi za
pristran i privez plovila mogu se
izvesti sa plivajuim elementima.
U sklopu marine, na kopnenom dijelu,
omoguava se gradnja potrebnih
prateih sadraja: objekt recepcije sa
sanitarnim vorom, ugostiteljski i drugi
sadraji prema posebnim propisima.
Graevine i oprema za servisiranje
plovila i opskrbu gorivim ne mogu se
graditi.
Graevine vjetrovalne zatite treba
izvoditi na nain da se osigura
odgovarajua zatita i nesmetana
cirkulacija mora u luci.
Luka nautikog turizma marina
izgrauje se na temelju Urbanistikog
plana ureenja koji se izrauje i donosi
zajedno sa ugostiteljsko turistikom
zonom s kojom ini funkcionalnu i
uporabnu cjelinu.
lanak 77d.
Do izgradnje planiranih luka nautikog
turizma iz lanka 77b. I 77c. Planom
se u planiranom akvatoriju luka
nautikog turizma doputa privremeno
ureenje sidrita.
Za sidrite u uvali eula u akvatoriju
povrine 1,4 ha i za sidrite u uvali
Neujam/Podkamenica u akvatoriju
povrine 3,9 ha doputa se
postavljanje plutaa u moru sa
sidrenim blokovima (ili ankerima
uvrenim u morsko dno).
Meusobni razmak izmeu plutaa
iznosi minimalno 15 m.
Maksimalni broj plutaa za sidrita iz
stavka 2. Ovog lanka moe iznositi:
u uvali eula 40 plutaa,
22 Slubeni glasnik Opine olta
u uvali Neujam/Pokamenica 60
plutaa.
Za potrebe sidrita doputena ugradnja
opreme na kopnu (bitva, alka i sl.) za
sigurno sidrenje.
Posebne uvjete kao i nain
postavljanja sidrenih blokova (ankera)
i plutaa, te broj i raspored sidrinih
mjesta utvruje nadlena Luka
kapetanija.
Privremeno koritenje akvatorija luke
nautikog turizma za sidrite moe
trajati do izdavanja odgovarajueg
odobrenja za gradnju luke nautikog
turizma.
lanak 52.
1) Dosadanji stavci 4. i 5. lanka 77.
mijenjaju se, dodaje se novi stavak i
postaju lanak 77e. koji glasi:
U portskim lukama Maslinici, Rogau
i Stomorskoj ovim planom se doputa
ureenje izgraene obale i izgradnja
novih dijelova obale radi poboljanja
uvjeta koritenja luke za potrebe
portskih plovila. U portskoj luci
omoguava se gradnja sadraja za rad
portskih udruga, izvlaenje i raspored
servisiranje i popravak plovila i sl.
Postavljanje luke opreme za potrebe
izvlaenja i servisiranja plovila u
povijesnom dijelu naselja izvode se na
temelju suglasnosti nadlenog tijela za
zatitu kulturnih dobara.
Izgradnja novih dijelova obale radi
poboljanja uvjeta koritenja luke
mogua je temeljem UPU-a, izuzev za
dijelove za koje postoji Detaljni plan
ureenja.
Za portsku luku Maslinica postoji
Detaljni plan ureenja (Slubeni
glasnik opine olta, br: 3/05 ) koji se
treba uskladiti sa ovim Planom.
lanak 53.
broj 5/2010
1) U lanku 79. iz 1. stavka dodaje se
novi stavak koji glasi:
U obuhvatu turistike zone Livka
planira se izgradnja alternativnog
helidroma.
lanak 54.
1) U lanku 81. stavak 1. u alineji 1.
broj 600 zamjene se brojem 200.
2) Alineje 3. se mijenja i glasi: - na
jednu samostojeu graevinu
pokretnih telekomunikacija potrebno
je da vie operatera koncesionara
postavlja svoju opremu ukoliko to
doputaju tehniki uvjeti pokrivanja i
planiranja mrea, te elektromagnetska
kompatibilnost.
lanak 55.
1) U lanku 84. u zadnji stavak se
mijenja i glasi:
U grafikom dijelu elaborata
Prostornog plana, kartografski prikaz
broj 2.3. Infrastrukturni sustavi-
elektroopskrbe, pota i
telekomunikacije i mjerilu 1:25000
oznaene su trase dalekovoda,
i pribline lokacije
trafostanica. Tone lokacije planiranih
trafostanica, dalekovoda i kabela
odrediti e se u idejnom rjeenju za
lokacijsku dozvolu, odnosno u
dokumentima prostornog ureenja
detaljnijeg stupnja razrade.
2) U lanku 84. i zadnjeg stavka
dodaju se novi stavci koji glase:
Trafostanice postavljati u sreditu
konzuma, tako da se osigura kvalitetno
napajanje do krajnjih potroaa na
izvodima.
Graevinska estica predviena za
trafostanice 20(10)/0,4 kV mora biti
minimalno 7x6 m ( posebno za
trafostanice instalirane snage 2x1000
23 Slubeni glasnik Opine olta broj 4/2010

kVA minimalna veliina parcele je 9x8

m ).
Do svake trafostanice potrebno je
osigurati pristup vozilom radi gradnje,
odravanja i upravljanja.
Minimalna udaljenost od prometne
povrine i susjedne mee za TS 35/10
kV iznosi 3 m, a za TS 10/0,4 kV iznosi
1 m.
Predvia se mogunost izgradnje
manjih infrastrukturnih graevina(TS
20(10)/0,4 kV) kao i stupnih
trafostanica bez dodatnih ogranienja
u smislu udaljenosti od prometnica i
granica parcele, te mogunost
izgradnje istih unutar zona koje planom
nisu predviene za izgradnju (zelene
povrine, parkovi i sl ), kao i na
izvangraevinskom podruju (za
elektroopskrbu ureaja i postrojenja
drugih infrastrukturnih sustava i sl.).
Dozvoliti izgradnju trafostanica u
izgraenim djelovima graevinskog
podruja za koja je predviena izrada
planova nieg reda (UPU i DPU), a
prije donoenja istih.

lanak 56.

1) lanak 85. mijenja se te glasi:

Prostornim planom se odreuju zatitni pojasevi postojeih i planiranih kabela i

dalekovoda, irine ovisne o naponskom nivou.

Zatitni pojasevi za podzemne elektroenergetske vodove:

Podzemni kabeli Postojei Planirani

KB 10(20) kV 2m 5m
KB 35 kV 2m 5m

Zatitni pojasevi za nadzemne elektroenergetske vodove:

Nadzemni
Postojei Planirani
dalekovodi
DV 10 kV 15 m 15 m
DV 35 kV 30 m 30 m
Koritenje i ureenje prostora unutar
zatitnih koridora dalekovoda treba biti
u skladu s posebnim propisima i
uvjetima nadlenih tijela i pravnih
osoba s javnim ovlastima.
Prostor ispod dalekovoda, u pravilu,
nije namijenjen za gradnju stambenih
graevina, rekonstrukciju stambenih
graevina kojom se poveava visina
graevina ili graevina u kojima boravi
vie ljudi. Taj prostor se moe koristiti
primarno za voenje prometne i ostale
infrastrukture i u druge svrhe u skladu
s pozitivnim zakonskim propisima i
standardima.
lanak 57.
1) U lanak 88. stavak 3. se mijenja i
glasi:
Za pojedine izdvojene lokalitete gdje
je neracionalno osiguranje vode iz
vodoopskrbnog sustava, odnosno gdje
je kapacitet iz vodoopskrbnog sustava
nedostatan omoguava se kao
alternativno rjeenje gradnja ureaja
za desalinizaciju morske vode (npr.
izdvojene ugostiteljsko turistike zone).
2) U lanak 88. iza zadnjeg stavka
dodaje se novi stavak koji glasi:
Za zahvate u prostoru koji zahtijevaju
vee koliine vode koje bi mogle
ugroziti normalnu potronju sadanjih
potroaa potrebno je oitovanje
nadlenog komunalnog poduzea o
mogunosti i nainu prikljuka na
vodoopskrbni sustav.
lanak 58.
1) Iza lanka 91. dodaje se novi
lanak 91a. koji glasi:
Eventualno budue navodnjavanje
poljoprivrednih povrina na otoku olti
treba provoditi u skladu sa usvojenim
Planom navodnjavanja za podruje
Splitsko - dalmatinske upanije,
izraenog od strane Instituta za
jadranske kulture i melioraciju kra,
Split, kolovoz 2006. god.
Planom se omoguuje izgradnja
mikroakumulacija za navodnjavanje
poljoprivrednih povrina.
Mogunosti punjenja
mikroakumulacija vodom iz
vodoopskrbnog sustava treba
usuglasiti sa nadlenim komunalnim
poduzeem.
lanak 59.
1) U lanku 92. iza stavaka 2. dodaje
se novi stavak koji glasi: Izuzetno od
gornjeg stavka Planom se doputa da
do izgradnje kanalizacijskog sustava
Maslinica za turistiku zonu ipkova
mogue je izgraditi samostalni ureaj
za proiavanje s povratnim
koritenjem poienih voda.
lanak 60.
1) Iza lanka 93. dodaje se novi
lanak 93a. koja glasi:
Na irem podruju Stomorska planira
se povrina komunalno servisne
namjene (K31) povrine 0,75 ha za
izgradnju ureaja za proiavanje
otpadnih voda.
Gradivi dio za planirani zahvat u
prostoru moe iznositi 30% planirane
povrine.
Tona lokacija ureaja unutar
planirane zone definirati e se
tehnikom dokumentacijom.

lanak 61.
1) U lanak 94. iza zadnjeg stavka
dodaje se novi stavak koji glasi:
Svaki vlasnik odnosno korisnik
objekta ili parcele smjetene uz lokve
bez obzira imaju li status vodnog
dobra ili ne, duan je omoguiti
nesmetano odravanje svih lokvi i ne
smije uzrokovati njihovu eroziju,
zatrpavanje ili zagaenje.
Kod poduzimanja bilo kakvih radova,
lokvu je potrebno urediti i uklopiti u
urbanistiko rjeenje podruja.
lanak 62.
1) lanak 98. se mijenja i glasi:
Na podruju otoka olte nema
zatienih prirodnih vrijednosti u
smislu Zakona o zatiti prirode.
Prostornim planom utvruju se opi
uvjeti i mjere zatite prirode:
u provoenju zahvata na
podruju otoka olte voditi
rauna o ouvanju bioloke i
krajobrazne raznolikosti te
zaiti prirodnih vrijednosti
potencijalno zatienih
podruja, zatienih svojte te
zatienih minerali i fosila;
ouvati podruja prekrivena
autohtonom vegetacijom, lokve
i njihovu neposrednu okolicu,
obalno podruje (prirodne
plae i stijene) te more i
podmorje kao ekoloki vrijedna
podruja, treba revitalizirati
ekstenzivno stoarstvo, te
poticati obnovu zaputenih
vinograda i maslinika na
tradicionalan nain, poticati
pelarstvo i si.;
u cilju ouvanja krajobraznih ih
vrijednosti mora se prilikom
izrade Urbanistikih planova
ureenja izvriti analiza
krajobraza, istaknuti
posebnosti krajobraza, tu u
skladu s tim planirati izgradnju
koja nee naruiti izgled
krajobraza, a osobito tititi od
izgradnje panoramski vrijedne
toke te vrhove uzvisina i
obalu;
pri oblikovanju graevina
(posebice onih koje se mogu
graditi izvan naselja) treba
koristili materijale i boje
prilagoene prirodnim
obiljejima okolnog prostora i
tradicionalnoj arhitekturi;
treba sprijeiti tetne zahvate i
poremeaje u prirodi koji su
posljedica turistikog razvoja i
drugih djelatnosti i osigurati to
povoljnije uvjete odravanja i
slobodnog razvoja prirode;
treba ograniiti gradnju na
krajobrazno vrijednim
lokacijama te se prirodna obala
treba ouvati bez znaajnih
izmjena obalne linije, nasipanja
i otkopavanja obale;
pri planiranju gospodarskih
djelatnosti, treba osigurati
racionalno koritenje
neobnovljivih prirodnih dobara,
te odrivo koritenje obnovljivih
prirodnih izvora;
koritenje prirodnih dobara
treba provoditi temeljem
planova gospodarenja
prirodnim dobrima koji moraju
sadravati uvjete zatite
prirode nadlenog tijela
dravne uprave;
pri izvoenju graevinskih i
drugih zemljanih radova
obvezna je prijava nalaza
minerala ili fosila koji bi mogli
predstavljali zatienu prirodnu
vrijednost u smislu Zakona o
zatiti prirode te poduzeti mjere
zatite od unitenja, oteenja
ili krae;
za planirane zahvate u prirodi,
koji sami ili sa drugim
zahvatima mogu imati bitan
utjecaj na ekoloki znaajno
podruje ili zatienu prirodnu
vrijednost, treba ocijeniti,
sukladno Zakonu o zatiti
prirode, njihovu prihvatljivost
 za prirodu u odnosu na ciljeve ouvati povoljnu grau i
ouvanja tog ekoloki strukturu morskog dna i
znaajnog podruja ili obale i priobalnih podruja
zatiene prirodne vrijednosti; i ne iskoritavati sedimente
ekoloki vrijedna podruja koja iz sprudova u priobalju,
se nalaze na podruju opine ouvati povoljna fizikalna i
treba sauvati i vrednovati u kemijska svojstva morske
skladu sa Zakonom o zaiti vode.
prirode, Uredbom o
proglaenju ekoloke mree Prostornim planom upanije za zatitu
(Narodne novine broj 109/07) i su evidentirana 4 lokaliteta:
Pravilnikom o vrstama
staninih tipova, karti stanita, Otoci kod Maslinice - znaajni
ugroenim i rijetkim staninim krajobraz
tipovima te mjerama za Lokva Vodnjak (Neujam)
ouvanje staninih tipova Kani dolac znaajni krajobraz
(Narodne novine broj 7/06). Lokva u polju kod Donjeg Sela
na podruju opine utvrena znaajni krajobraz
su ugroena i rijetka stanita
(Stenomediteranske iste stablo koele u Grohotama
vazdazelene ume i makija
crnike, buici, kamenjarski Prirodno zatiene uvale i rukavci
panjaci i suhi travnjaci i suhi pogodni za sklanjanje ribarskih i ostalih
travnjaci stenomediterana.) za brodica takoer su tijekom povijesti
koje treba provoditi slijedee kao i danas posebno vrijedan dio
mjere ouvanja: oltanskog krajolika. Posebno se istiu
ouvali bioloke vrste otoci i hridi uz zapadnu obalu olte u
znaajne za stanini tip te
zatiene i strogo zatiene kojima je postignuta visoka razina
divlje svojte to sklada prirode i ljudskog djelovanja
podrazumijeva neunoenje (Stipanska). Lokve u poljima su vrijedni
stranih (alohtonih) vrsta i dijelovi krajolika zbog odranja flore i
genetski modificiranih faune koja su oduvijek privlaila i ljude
organizama i osiguranje iji povijesni tragovi se nalaze
prikladne brige za njihovo raspreni uokolo istih.
ouvanje, ouvanje njihovog
stanita i njihovo praenje
(monitoring), Mjere zatite znaajni krajobraza
obuhvaaju:
sprijeiti nestajanje
kamenjarskih panjaka i Zabranjuje se bilo kakvo
suhih travnjaka (putem nasipanje obala i lokvi kao i
ispae, poticanjem radnje, kojima se ugroava
ekstenzivnog naina priobalni pojas i bentos u moru
stoarstva...) te lokve, bez odobrenja
u gospodarenju umama nadlenih slubi zatite.
treba izbjegavati uporabu ne dozvoljava se sidrenje veih
kemijskih sredstava za plovila u pliinama, kako zbog
zatitu, poumljavanje oneienja tako i zbog uvanja
ukoliko se provodi potrebno
je vriti autohtonim vrstama, podmorskih hridi od oranja
uzgojne radove provoditi na sidara;
nain da se iz sprijeiti eksploataciju koljki u
degradacijskog oblika uma podmorja i na hridima.
postepeno prevodi u visoki
uzgojni oblik.
Mjere zatite spomenika prirode
obuhvaaju:
Zabranjuju se bilo radnje na
stablu koele koje bi moglo
ugroziti svojstvo botanikog
spomenika prirode bez
odobrenja nadlene slube za
zatitu.
Podruje Opine olta se prema
Uredbi o proglaenju ekoloke mree
(Narodne novine broj 109/07) nalazi u
obuhvatu nacionalne ekoloke mree
podruja.
a) Meunarodno vana podruja za
ptice: HRI000036
Srednjodalmatinski otoci i Za HR2000087 Grohote - Otok olta,
Peljeac,
b) Vana podruja za divlje svojte i
stanine tipove: HR2000087
Grohote - Otok olta,
HR3OO0336 Jama Strainska,
HR3000333 Jama kod Balkuna,
HR3000334 Jama kod Balkuna
II, HR3000337 Jama u uvali
Tatinja, HR3000328 Morska
jama u uvali Travna,
HR2000086 Neujam - Otok
olta, HR2000130 Roga -Otok
olta, HR2001100 olta-
Boec, HR3000332 pilja
Poganica, HR3000335 pilja
Senjska, HR3000093 JZ Strana
olte, HR3000094 JZ strana
olte II, HR4000024 Juna
obala olte i HR2001073 Otoci
Maslinica.
Podruja iz gornjeg stavka grafiki su
prikazana na Karti stanita Opine
olta i Karti Ekoloke mree RH na
podruju opine olta koje se nalaze u
elaboratu: Podaci o vrstama,
stanitima i podrujima Ekoloke
mree s prijedlogom mjera zatite za
potrebe izmjena i dopuna Prostornog
plana ureenja Opine olta ( Dravni modificirane organizme,
zavod za zatitu prirode, 23, listopada
2008. Zagreb), a koji se nalazi u
sastavu ovog plana (Prilog-3).
Ovom Odlukom daju se osnovne
smjernice za mjere zatite podruja
Ekoloke mree RH za podruje
Opine olta, to:
Za HRI000036 Srednjodalmatinski
otoci i Peljeac- itavo podruje otoka
olte:
- Regulirati lov i sprjeavati
krivolov,
- Osigurati poticaje za
tradicionalno poljodjelstvo i stoarstvo,
- Paljivo provoditi turistiko
rekreativne aktivnosti,
- Paljivo planirati izgradnju
visokih objekata (osobito dalekovoda),
- Prilagoditi ribolov i
sprjeavati prelov ribe.
HR2000086 Neujam - Otok olta i
HR2000130 Roga -Otok olta:
- Svrsishodna i opravdana
prenamjena zemljita:
Za HR3OO0336 Jama Strainska,
HR3000334 Jama kod Balkuna II,
HR3000337 Jama u uvali Tatinja,
HR3000328 Morska jama u uvali
Travna, HR3000332 pilja Poganica,
HR3000335 pilja Senjska i
HR3000094 JZ strana olte II:
- Paljivo provoditi turistiko
rekreativne aktivnosti;
- Ouvati povoljne stanine
uvjete.
Za HR2001100 olta- Boec:
- Gospodarenje umama
provoditi sukladno naelima
certifikacije uma,
- U gospodarenju umama
osigurati produljenje sjeive zrelosti
zaviajnih vrsta drvea s obzirom na
fizioloki vijek pojedine vrste i
zdravstveno stanje umske zajednice,
- Ouvati bioloke vrste
znaajne za stanini tip; ne unositi
strane (alohtone) vrste i genetski
- U gospodarenju umama
osigurati prikladnu brigu za ouvanje
ugroenih i rijetkih divljih svojti te
sustavno praenje njihova stanja
(monitoring) i
- Poumljavanje, gdje to
doputaju uvjeti stanita, obavljati
autohtonim vrstama drvea u sastavu
koji odraava prirodni sastav, koristei
prirodi bliske metode; poumljavanje
neumskih povrina obavljati samo
gdje je opravdano uz uvjet da se ne
ugroavaju ugroeni i rijetki neumski
stanini tipovi.
Za HR3000093 JZ Strana olte:
- Ograniiti sidrenje,
- Regulirati akvakulturu,
- Regulirati ribolov povlaim
ribolovnim alatima,
- Ouvati povoljnu grau i
strukturu morskoga dna i obale,
- Ouvati bioloke vrste
znaajne za stanini tip; ne unositi
strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme.
Za HR4000024 Juna obala olte:
- Odrediti kapacitet
posjeivanja podruja,
- Zabrana gradnje i zabrana
luka za nautiki turizam.
Za HR2001073 Otoci Maslinica:
- Svrsishodna i opravdana
prenamjena zemljita,
- Ouvati bioloke vrste
znaajne za stanini tip; ne unositi
strane (alohtone) vrste i genetski
modificirane organizme.
lanak 63.
1) U lanku 106. iza stavka 3. dodaju
se novi stavci koji glase:
Za izgradnju pretovarne stanice i
reciklanog dvorita planirana je
komunalna zona (K3) povrine cca.
6,12 ha.
Izgradnja pretovarne stanice
(graevina za privremeno skladitenje,
pripremu i pretovar otpada
namijenjenog transportu prema centru
za gospodarenje otpadom) planiran je
na lokaciji sadanjeg odlagalita.
Pretovarna stanica koja se gradi okviru
komunalne zone prema potrebi moe
sadravati:
- most za vaganje,
- ured;
- graevina za osoblje;
- parkiralite
- MSW spremnik platforma;
- privremeni skladini prostor;
- platforma MSW za istovar;
- druga odgovarajua oprema;
Planom se predvia ureenje ulaza,
unutarnje prometnice i ulaz za nudu.
Doputa se natkrivanje prostora
pretovarne stanice.
Prostor pretovarne stanice se ograuje.
Pretovarna stanica moe se vezati na
dravnu D 110.
Uvjeti i kriteriji izgradnje pretovarne
stanice sadrani su u Studiji
izvodljivosti za Regionalni centar za
gospodarenje otpadom u Splitsko
dalmatinskoj upaniji.
lanak 64.
1) Iza lanka 113. dodaju se novi
lanci 113a. i 113b. koji glase:
lanak 113a.
U sluaju da e se u objektima
stavljati u promet, koristiti i skladititi
zapaljive tekuine i plinovi potrebno
je postupiti sukladno odredbama
posebnog propisa koji ureuje pitanja
o zapaljivim tekuinama i plinovima.
Mjere zatite od poara projektirati u
skladu s pozitivnim hrvatskim i
preuzetim propisima koji reguliraju
ovu problematiku s posebitom
pozornou na:
- Posebne propise o uvjetima za
vatrogasne pristupe.
- Posebne propise o hidrantskoj
mrei za gaenje poara.
 - Garae projektirati prema
austrijskim standardu za objekte
za parkiranje TRVB N 106.
- Stambene zgrade projektirati
prema austrijskim standardu
TRVB N 115/00.
- Uredske zgrade projektirati
prema austrijskim standardu
TRVB N 115/00 odnosno
amerikim smjernicama NFPA
101/2009
- Trgovake sadraje projektirati u
skladu s tehnikim smjernicama;
austrijskim standardom TRVB N
138 Prodajna mjesta
graevinska zatita od poara)
ili amerikim smjernicama NFPA
101 (izdanje 2009.).
- portske dvorane projektirati u
skladu s amerikim smjernicama
NFPA 101 (izdanje 2009.).
- Obrazovne ustanove projektirati
u skladu s amerikim
smjernicama NFPA 101 (izdanje
2009.).
- Izlazne puteve iz objekta
projektirati u skladu amerikim
smjernicama NFPA 101 (2009.).
- Marine projekturati sukladbno
NFPA 303 Fire Protection
Standard for Marinas and
Boatyards 2000 Edition.
- Ugostiteljske objekte projektirati
prema Pravilniku o zatiti od
poara ugostiteljskih objekata
(NN 100/99).
- Skladita projektirati prema
Pravilniku o zatiti od poara u
skladitima (NN 93/08).
Elemente graevinskih konstrukcija i
materijala, protupoarne zidove,
prodore cjevovoda, elektrinih
instalacija te okna i kanala kroz
zidove i stropove, ventilacijske
vodove, vatrootporna i je suglasnost Ministarstva obrane.
dimnonepropusna vrata i prozore,
zatvarae za zatitu od poara,
ostakljenja otporna prema poaru,
pokrov, podne obloge i premaze
projektirati i izvesti u skladu s
hrvatskim normama HRN DIN 4102,
odnosno priznatim pravilima
tehnike prakse prema kojem je
graevina projektirana.
Za ugraene materijale pribaviti
ispravu od ovlatene pravne osobe o
poarnim karakteristikama.
Graevina mora biti udaljena od
susjednih graevina najmanje 4 m ili
manje ako se dokae uzimajui u
obzir poarno optereenje, brzinu
irenja poara, poarne karakteristike
materijala graevina, veliinu otvora
na vanjskim zidovima graevina i dr.
da se poar nee prenijeti na
susjedne graevine.
Za zahtjevne graevine potrebno je
ishoditi posebne uvjete graenja
Policijske uprave Splitsko -
dalmatinske kojim se utvruju
posebne mjere zatite od poara, te
na osnovu istih izraditi elaborat
zatite od poara koji e biti podloga
za izradu glavnog projekta.
lanak 113b.
Za graevine i objekte za potrebe
obrane: maskirni vez -1 i maskirni vez
-2 u uvali Strainska iz lanka 14.
odreene su zatitne i sigurnosne
zone prema posebnim propisima.
Zatitne i sigurnosne zone iz gornjeg
stavka prikazani su u grafikom
prikazu br. 4. Graevinska podruja
naselja u mjerilu 1:5000.
Za eventualne zahvate u obuhvatu
zatitnih i sigurnosnih zona potrebna
lanak 65.
 c) planirana izdvojena graevinska
1) lanak 115. mijenja se i glasi: podruja ugostiteljsko turistike
Granica obuhvata i radni nazivi namjene (izvan naselja)
obveznih urbanistikih planova 4. Ugostiteljsko turistika
ureenja prikazani su u grafikom zona ipkova - Maslinica
dijelu elaborata Prostornog plana, 5. Ugostiteljsko turistika
kartografski prikaz broj 3.3 Uvjeti zona eula - Maslinica
koritenja, ureenja i zatite prostora - 11. Ugostiteljsko turistika
Podruja i dijelovi primjene posebnih zona Kaijun - Roga
mjera ureenja i zatite, u mjerilu 13. Ugostiteljsku turistika
1:25.000 i kartografski prikaz broj zona Rakotina sa lukom
4.Graevinska podruja naselja u nautikog turizma.
mjerilu 1:5.000. e) planirana izdvojena graevinska
podruja portsko rekreacijske
Granice obuhvata planova iz gornjeg namjene (izvan naselja)
stavka prilikom njihove izrade 6. portsko rekreacijska
uskladiti e se prema mjerilu karte na zona Marinia rat
kojoj se izrauje.
Na temelju ovog Plana do donoenja
Urbanistiki plan ureenja donosi se obveznih urbanistikih planova
za: ureenja unutar graevinskog podruja
a) planirana naselja (mjeovita naselja omoguavaju se sljedei
namjena) ukljuujui i zatieni zahvati u prostoru:
dio naselja (ruralna cjelina - rekonstrukcija postojeih graevina
naselja) i zone iskljuive i izgradnja novih graevina u
namjene u naselju izgraenom dijelu graevinskog
1. Grohote - Roga podruja naselja, mjeovite i
2. Maslinica iskljuive namjene na ureenoj
3. Punta eula graevinskoj estici do donoenja
7. Donje Selo urbanistikog plana ureenja;
8. Donja Kruica - izgradnja novih graevina na
9. Srednje Selo faktiki neizgraenom ali ureenom
10. Poslovno drutvena zona zemljitu (na kojem do graevinskih
Vela Straa estica postoji pristup sa prometne
14. Neujam povrine, odvodnja otpadnih voda i
15. Tanki Ratac propisan broj parkiralinih mjesta u
16. Gornje Selo skladu s prostornim planom u
17. Stomorska skladu sa kojim se izdale lokacijska
18. Gornja Kruica dozvola, rjeenje o uvjetima
gradnje, odnosno rjeenje o
b) planirana ugostiteljsko izvedenom stanju);
turistika zona u naselju - za rekonstrukciju postojeih
12. Ugostiteljsko turistika graevina;
zona Boac Roga - za gradnju, rekonstrukciju ili
19. Ugostiteljsko turistika zamjenu javnih i drutvenih
zona Neujam Centar u graevina;
Neujmu - za gradnju prometne i komunalne
infrastrukture
- izgradnja valobrana u luci
Maslinica.
 Smjernice za izradu Urbanistikih
lanak 66. planova ureenja

Urbanistikim planovima ureenja

naselja u pravilu treba izvriti podjelu
1) lanak 116. mijenja se i glasi:
podruja na posebne prostorne cjeline
Vaei prostorni planovi detaljnijeg
te podruja i koncept urbane obnove
stupnja razrade:
naselja, definirati osnovu namjene
Prostorni planovi detaljnijeg stupnja
povrina i prikaz povrina javne
razrade doneseni do stupanja ove
namjene, razmjetaj djelatnosti u
Odluke prikazani su na kartografskom
prostoru, osnovu prometne, komunalne
prikazu 3.3 Uvjeti koritenja i zatite
i druge infrastrukture, ureenje zelenih,
prostora Podruja i dijelovi primjene
parkovnih i rekreacijskih povrina,
posebnih mjera ureenja i zatite
zahvate u prostoru znaajne za
(1:25000) brojanom oznakom i u
prostorno ureenje naselja i izradu
grafikom prikazu 4. Graevinska
detaljnih planova ureenja,
podruja naselja (1:5000) granicom
te naroito uvjete ureenja i koritenja
obuhvata, i to:
povrina i graevina.
Urbanistiki planovi ureenja:
1. UPU Turistike zone Livka
Urbanistikim planovima ureenja
(Slubeni glasnik opine olta, br:
obalnih naselja: 1. Grohote Roga,
2/08)
2. Maslinica, 14.Neujam , 15. Tanki
Ratac, 17. Stomorska pred razrade iz
Detaljni planovi ureenja:
stavka 1. ovog lana potrebno je
1. DPU Turistike zone Maslinica
detaljnije strukturirani osnovnu
(Slubeni glasnik opine olta, br:
namjenu povrina iz Prostornog
5/02, 6/03 i 9/05) )
plana ureenja opine te razgraniiti
2. DPU Obale Maslinica Luke
neophodne povrine za uslune,
otvorene za javni promet
trgovake, javne i drutvene
(Slubeni glasnik opine olta, br:
namjene, promet u mirovanju, javne
3/05 )
i zatiene zelene povrine, te sport
i rekreaciju tako da ove
Prostorni planovi detaljnijeg stupnja
razgraniene povrine iskljuive
razrade ostaju na snazi i mogu se
namjene minimalno moraju imati 5%
primjenjivati u dijelu koji je usklaen
od ukupne povrine graevinskog
sa Prostornim planom ureenja opine
podruja naselja u to ne ulaze
olta.
ugostiteljsko turistike povrine,
povrine luka, kolno pjeake
Prostorni planovi detaljnijeg stupnja
povrine i povrine ureenih plaa.
razrade mogu se mijenjati i
Potrebno je razraditi osnovu
dopunjavati.
prometne, komunalne i druge
infrastrukture do razine prostorne
cjeline unutar obuhvata UPU-a,
lanak 67. posebno ulinu mreu. Planom je uz
morsku obalu nuno osigurati du
obalnu etnicu. Uvjeti ureenje
prostora, gradnju novih graevina i
1) Iza lanka 116. dodaje se novi rekonstrukciju UPU-om trebaju biti
lanak 116 a. koji glasi: razraene i mogu biti stroe.
Urbanistikim planovima ureenja
manjih obalnih naselja: 8. Donja
Kruica i 18. Gornja Kruica, te
izdvojenog dijela naselja 3.Punta
eula. Potrebno je te razgraniiti
neophodne povrine za javne
namjene te razraditi osnovu
prometne, komunalne i druge
infrastrukture do razine prostorne
cjeline unutar obuhvata UPU-a,
posebno ulinu mreu. Planom je uz
morsku obalu nuno osigurati du
obalnu etnicu. Uvjeti ureenje
prostora, gradnju novih graevina i
rekonstrukciju UPU-om mogu biti
razraene i stroe.
Urbanistikim planovima ureenja
naselja u unutranjosti: 7. Donje
Selo, 9. Srednje Selo i 16. Gornje Selo
potrebno je pred razrade iz stavka
1. ovog lana detaljnije strukturirani
osnovnu namjenu povrina iz
Prostornog plana ureenja opine,
uz razgranienje prostora za javne
namjene. Potrebno je razraditi
osnovu prometne, komunalne i
druge infrastrukture do razine
prostorne cjeline unutar obuhvata
UPU-a, posebno ulinu mreu.
Uvjeti ureenje prostora, gradnju
novih graevina i rekonstrukciju
UPU-om trebaju biti razraene i
mogu biti stroe.
Urbanistiki planovi za zone
ugostiteljsko turistike namjene:
4.Ugostiteljsko turistika zona
ipkova Maslinica; 5.Ugostiteljsko
turistika zona eula Maslinica;
11.Ugostiteljsko turistika zona
Kaijun Roga; 12. Ugostiteljsko
turistika zona Boac Roga;
19.Ugostiteljsko turistika zona
Neujam Centar u Neujmu.
Urbanistikim planovi ureenja
turistikih zona vrine se podjelu
podruja na posebne prostorne cjeline
sa definiranim konceptom izgradnje.
Osnovana namjena povrina se
razrauje za osnovne i pratee
ugostiteljsko turistike sadraje.
Takoer se definiraju zelene i
rekreacijske povrine. Potrebno je
razraditi osnovu prometne, komunalne
i druge infrastrukture najmanje do
razine prostorne cjeline unutar
obuhvata UPU. Uvjeti ureenja
prostora odreeni lancima 52. 53. i
56. Ove odluke mogu urbanistikim
planom biti razraeni i stroi. Planom
je uz morsku obalu nuno osigurati du
obalnu etnicu koja ima javni karakter.
Urbanistikim planom ureenja 5.
Ugostiteljsku turistika zona eula
sa lukom nautikog turizma potrebno
je izvriti podjelu podruja na
posebne prostorne cjeline sa
definiranim konceptom izgradnje.
Osnovano razgranienje se odnosi
na dio za ugostiteljsko turistike
sadraje i na dio za luku nautikog
turizma. Uvjete ureenja zone
definirati u skladu sa lankom 56.
stavkom 4. i lankom 77b.
Urbanistikim planom ureenja 1.
Ugostiteljsku turistika zona Rakotina
sa lukom nautikog turizma potrebno
je izvriti podjelu podruja na
posebne prostorne cjeline sa
definiranim konceptom izgradnje.
Osnovano razgranienje se odnosi
na dio za ugostiteljsko turistike
sadraje i na dio za luku nautikog
turizma. Uvjete ureenja zone
definirati u skladu sa lankom 56.
stavkom 8. i lankom 77c.
Urbanistiki plan ureenja 6.
portsko rekreacijska zona Marinia
rat izrauje se u skladu sa
odredbama lanka 63. ove Odluke.
Urbanistiki plan ureenja 10.
Poslovno drutvena zone Vela Straa
izrauje se u skladu sa odredbama
lanka 50 a. ove Odluke.
lanak 68.
1) lanak 118. se brie.
 lanak 69.

lanak 2. Predsjednik Opinskog vijea,

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana Boris Blagai, v.r.
nakon objave u "Slubenom glasniku
Opine olta". __________________________________

Klasa: 021-05/10-01/12-4

Ur.broj: 2181/03-01-10
Temeljem lanka 30. Statuta
Grohote, 02.lipnja 2010. godine
opine olta i lanka 19. Zakona
o plaama u lokalnoj i podrunoj
Predsjednik Opinskog vijea, samoupravi (NN 28/2010),
Boris Blagai, v.r. Opinsko vijee Opine olta na
svojoj 12. sjednici odranoj
__________________________________ 02.06.2010. godine donosi
sljedeu
Temeljem lanka 30. Statuta
Opine olta, (Slubeni glasnik ODLUKU
Opine olta br. 03/09), Opinsko o plaama i naknadama
vijee Opine olta na svojoj 12. dunosnika i lanova Opinskog
sjednici odranoj 02.06.2010. godine vijea Opine olta
donosi
1. Ope odredbe
ODLUKA lanak 1.
o izmjeni i dopuni Odluke o
Ovom Odlukom ureuju se
zabrani izvoenja odreenih radova
osnove za utvrivanje visine plae
na
dunosnika koji svoju dunost
podruju Opine olta u
obavljaju profesionalno te osnove
odeenom vremenskom periodu
za utvrivanje visine naknada
dunosnika koji svoju
I.
dunost ne obavljaju
U lanku 4. stavak 1.umjesto rijei u
profesionalno.
vremenu od 01.06., treba da stoji u
vremenu od 15.06.
Dunosnicima Opine olta u
smislu ove Odluke smatraju se:
II.
Opinski naelnik, zamjenik
Opinskog naelnika,
Ova Odluka stupa na snagu danom
predsjednik Opinskog vijea i
objave u Slubenom glasniku
zamjenici predsjednika Opinskog
Opine olta, a prestaje vaiti vijea.
16.06.2010.
Ovom Odlukom utvruju se i visine
naknada za lanove Opinskog vijea.
KLASA: 021-05/09-01/12-5
URBROJ: 2181/03-01-10 2. Plae dunosnika
profesionalaca
Grohote, 02.06.2010.

---
 vijea 0,60

lanak 2. 2. Zamjenik predsjednika

Osnovica za izraun plaa i
naknada dunosnicima iznosi Opinskog vijea 0,55
4.650,00 kn brutto.
3. lan Opinskog vijea 0,28

lanak 3. lanak 8.
Naknadu u visini utvrenoj u
Plaa dunosnika profesionalaca skladu s ovom Odlukom
utvruje se umnokom dunosnici i lanovi Opinskog
koeficijenta i osnovice za izraun vijea ostvaruju od dana
plae uvean za 0,5 % za svaku izbora, a isplauje im se do
navrenu godinu radnog staa dana prestanka dunosti.

lanak 4. 4. Osnovica za izraun plaa,

Koeficijent za izraun plae odnosno naknada
utvruje se u sljedeim
vrijednostima: lanak 9.
1. Opinski naelnik 3.09 Osnovica za izraun plae,
2. Zamjenik opinskog naelnika odnosno naknada
2.57 dunosnicima i lanovima
lanak 5. Opinskog vijea odreuje se
Plau u visini utvrenoj u skladu s prema osnovici za obraun
ovom Odlukom dunosnici plaa dravnih slubenika i
ostvaruju od dana izbora, a namjetenika.
isplauje im se do dana
prestanka dunosti.
5. Obraun i isplata plae,
3. Naknade dunosnika odnosno naknada
neprofesionalaca i lanova
Opinskog vijea lanak 10.
Obraun i isplata plaa i
naknada vri se mjeseno i to
lanak 6.
istovremeno kada se
Naknade dunosnika
obraunava i isplauje plaa
neprofesionalaca i lanova
Opinskog vijea utvruje se slubenicima i namjetenicima
umnokom koeficijenta i osnovice Opinske uprave.
za izraun naknade. Naknada u
utvrenoj visini isplauje se 6. Ostala primanja
dunosnicima mjeseno.
lanak 11.
lanak 7. Dunosnici prema lanku 1.
Koeficijent za izraun naknada stavku 2. ove Odluke i lanovi
utvruje se u sljedeim Opinskog vijea imaju pravo
na naknadu trokova za slubeno
vrijednostima:
putovanje u obimu kako je to
1. Predsjednik Opinskog propisano za dravne slubenike i
 namjetenike.
lanak 12.
Dunosnici koji svoju dunost
obavljaju profesionalno, osim
plae, ostvaruju pravo i na
ostala materijalna prava koja
ostvaruju slubenici i Ovim pravilnikom ureuju se
namjetenici Opinske uprave.
7. Zavrne odredbe
lanak 13.
Stupanjem na snagu ove
Odluke prestaje vaiti Odluka o
plaama i naknadama
dunosnika i lanova
Opinskog vijea Opine olta
KLASA: 021-05/05-01/02-8,
URBROJ: 2181/03-01-05-04
od
08.07.2005.i
KLASA: 021-05/06-01110-9,
URBROJ: 2181103-01-06, od
24.03.2006.
lanak 14.
Ova Odluka stupa na snagu
osmog (8) dana od objave u
Slubenom glasniku Opine
olta.
KLASA: 021-05/10-01/12-6
URBROJ: 2181/03-01-10
Grohote, 02.lipnja 2010. godine
Predsjednik Opinskog vijea,
Boris Blagai, v.r.
__________________________________
Na temelju lanka 30. Statuta Opine
olta (Slubeni glasnik opine olta,
broj 03/09.), Opinsko vijee Opine
olta na sovjoj 12. sjednici odranoj
dana 02.06.2010. donosi
PRAVILNIK
O KORITENJU POLJOPRIVREDNIH
PRIKLJUAKA NA VODU
lanak 1.
pravila koritenja poljoprivrednih
prikljuaka na vodu za podruje
Opine olta, nain sjecanja prava na
poljoprivredni prikljuak, uvjete za
oslobaanje od plaanja naknade za
poljoprivredni prikljuak.
lanak 2.
Poljoprivredni prikljuak na vodu
mogu dobiti poljoprivrednici upisani u
Upisnik poljoprivrednih
proizvoaa.
estice zemlje za koje se trai
prikljuak moraju biti evidentirane u
Upisniku.
Uz zahtjev je potrebno priloiti
dokaz o vlasnitvu i preris katastarskog
plana.
lanak 3.
Zahtjev za odobrenje
poljoprivrednog prikljuka na vodu
podnosi se Jedinstvenom upravnom
odjelu Opine olta.
lanak 4.
Odobrenje za poljoprivredni
prikljuak na vodu daje Opinsko
vijee Opine olta.
lanak 5.
U periodu u kojem bude
potekoa sa opskrbom vodom, u
sluaju redukcija, prvo e biti iskljueni
poljoprivredni prikljuci.
 lanak 6.
Poljoprivredno domainstvo ija
je osnovna djelatnost poljoprivreda i iji
lanovi nemaju drugih izvora prihoda
imaju pravo podnijeti zahtjev
Opinskom vijeu za oslobaanje od
plaana naknade za poljoprivredni
prikljuak.
O svakom pojedinanom
zahtjevu za oslobaanje od plaanja
naknade za poljoprivredni prikljuak
odluuje Opinsko vijee Opine olta.

lanak 7.
Ova pravilnik stupa na snagu
osam dana od dana objave u
Slubenom glasniku opine olta.

Klasa: 021-05/10-01/12-3
Urbroj: 2181/03-04-10
Grohote; 02. lipnja 2010

Predsjednik Opinskog vijea,

Boris Blagai, v.r.

__________________________________