P. 1
SLUŽBENI GLASNIK BROJ 5

SLUŽBENI GLASNIK BROJ 5

|Views: 1,069|Likes:
Published by batinax

More info:

Published by: batinax on Jun 14, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/06/2012

pdf

text

original

Službeni glasnik Općine Šolta

Godina XVII Grohote, 04. lipnja 2010. godine Broj 5

SADRŽAJ 1. Odluka o korištenju sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na
području Općine Šolta za realizaciju kapitalnog projekta izgradnje mjesnih vodovodnih mreža – II faza .....................................................................stranica 2

2. Odluka o korištenju sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na
području Općine Šolta za realizaciju kapitalnog projekta uređenja mjesta i zgrada na području Općine (Vijećnica, općinska zgrada, tržnica Grohote, gospodarski centar Grohote, gospodarski centar Maslinica, gospodarski centar Stomorska i uređenje terminala u Rogaču)...................................................................stranica 2

3. Odluka o izmjenama i dopunama odluke o donošenju Prostornog plana uređenja
Općine Šolta („Službeni glasnik Općine Šolta“, broj 6/06).........................stranica 3

4. Odluka o izmjeni i dopuni odluke o zabrani izvođenja određenih radova na
području Općine Šolta u određenom vremenskom periodu....................stranica 32

5. Odluka o plaćama i naknadama dužnosnika i članova Općinskog vijeća Općine
Šolta........................................................................................................stranica 32

6. Pravilnik o korištenju poljoprivrednih priključaka na vodu.......................stranica 34

2

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 5/2010

Temeljem članka 30. Statuta Općine Šolta, Općinsko vijeće Općine Šolta dana 02.06.2010. godine donosi

Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Šolta“ KLASA:021-05/10-04/12-1 URBROJ:2181/03-01-10 Grohote, 02.06.2010. Predsjednik Općinskog Vijeća, Boris Blagaić, v.r. __________________________________ Temeljem članka 30. Statuta Općine Šolta, Općinsko vijeće Općine Šolta dana 02.06.2010. godine donosi

ODLUKU
o korištenju sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na području Općine Šolta za realizaciju kapitalnog projekta izgradnje mjesnih vodovodnih mreža – II faza po Sporazumu i Dodatku I i II Sporazuma o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka Šolte br. 09-I-70135/02-17 Članak 1. Sukladno Sporazumu i Dodatku I i II Sporazuma o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka Šolte br. 09-I-70135/02-17, Općina Šolta iz sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na području Općine Šolta financirati će kapitalni projekt izgradnje mjesnih vodovodnih mreža – II faza. Svrha i cilj kapitalnog projekta je stvaranje osnovnih preduvjeta za život stanovništva, unaprjeđenje poljoprivrede i gospodarstva, povećani stupanj protupožarne zaštite te pozitivan učinak na turistički razvoj otoka Šolte. Članak 2. Ukupna investicija navedenog projekta iznosi 2.000.000,00 kuna, a očekuje se realizacija u dvije godine. Dio sredstava za financiranje projekta iz članka 1. ove Odluke osigurati će se iz proračuna Općine Šolta, dio iz kapitalnih pomoći iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije. Općina Šolta će za navedeni projekt koristiti dio sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na području Općine Šolta s računa posebnih namjena otvorenog kod HBOR-a u iznosu od 1.000.000,00 kuna.

ODLUKU
o korištenju sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na području Općine Šolta za realizaciju kapitalnog projekta uređenja mjesta i zgrada na području Općine (Vijećnica, općinska zgrada, tržnica Grohote, gospodarski centar Grohote, gospodarski centar Maslinica, gospodarski centar Stomorska i uređenje terminala u Rogaču) po Sporazumu i Dodatku I i II Sporazuma o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka Šolte br. 09-I-70135/02-17 Članak 1. Sukladno Sporazumu i Dodatku I i II Sporazuma o zajedničkom financiranju kapitalnih projekata od interesa za razvoj otoka Šolte br. 09-I-70135/02-17, Općina Šolta iz sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na području Općine Šolta financirati će kapitalni projekt uređenja mjesta i zgrada na području Općine (Vijećnica, općinska zgrada, tržnica Grohote, gospodarski centar Grohote, gospodarski centar Maslinica, gospodarski centar Stomorska i uređenje terminala u Rogaču). Svrha i cilj kapitalnog projekta je razvoj otočkih mjesta, unaprjeđenje gospodarstva te pozitivan učinak na turistički razvoj otoka Šolte.

3

Službeni glasnik Općine Šolta
Članak 2.

broj 4/2010

Ukupna investicija navedenog projekta iznosi 6.000.000,00 kuna, a realizacija se očekuje u sedam godina. Dio sredstava za financiranje projekta iz članka 1. ove Odluke osigurati će se iz proračuna Općine Šolta, dio iz kapitalnih pomoći iz proračuna Splitsko-dalmatinske županije. Općina Šolta će za navedeni projekt koristiti dio sredstava ustupljenih iz poreza na dohodak ostvarenog na području Općine Šolta s računa posebnih namjena otvorenog kod HBOR-a u iznosu od 5.000.000,00 kuna. Članak 3. Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Šolta“. KLASA:021-05/10-04/12-2 URBROJ:2181/03-01-10 Grohote, 02.06.2010. Predsjednik Općinskog Vijeća, Boris Blagaić, v.r. __________________________________

1). Izmjene i dopune sadržane su u elaboratu «Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Šolta» izrađen po URBOS-u doo iz Splita (broj: 485/08) a sastoji se od slijedećih dijelova: A. TEKSTUALNI DIO Odredbe za provođenje B GRAFIČKI DIO 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA 1:25000 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 2.a.Prometna i ulična mreža 1:25000 2.c. Vodoopskrbna mreža 1:25000 3. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA 3.2. Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25000 3.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite 1:25000 4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 1:5000 C OBVEZNI PRILOZI 1. Obrazloženje prostornog plana; 2. Izvod iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, koji se odnosi na područje obuhvata prostornog plana; 3. Stručne podloge, na kojima se temelje prostorno planska rješenja; 4. Strateška studija utjecaja na okoliš, kada je to propisano posebnim propisima; 5. Popis sektorskih dokumenata i propisa koje je bilo potrebno poštivati u njegovoj izradi te sažetak dijelova tih dokumenata, koji se odnose na sadržaj prostornog plana;

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnje (“Narodne novine”, broj 76/07)i članka 13. Statuta Općine Šolta (pročišćeni tekst), (“Službeni glasnik Općine Šolta”, broj 3/06), Općinsko vijeće Općine Šolta na 12. sjednici održanoj 02. lipnja 2010. godine, donijelo je ODLUKU Izmjena i dopuna Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Šolta („Službeni glasnik Općine Šolta“,broj:6/06) 0. OPĆE ODREDBE
Članak 1.

1). Ovom odlukom donosi se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Šolta (u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune).
Članak 2.

4

Službeni glasnik Općine Šolta 6. Zahtjevi i mišljenja iz članka 79. i članka 94. ovoga Zakona; 7. Izvješća o prethodnoj i javnoj raspravi; 8. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana.

broj 5/2010

čestici do donošenja urbanističkog plana uređenja;“ 2) Iza alineje 2. dodaje se nova alineja koja glasi: „- za neizgrađeno ali uređeno građevinsko zemljište (na kojem do građevinskih čestica postoji pristup sa prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta u skladu s prostornim planom u skladu sa kojim se izdale lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gradnje, odnosno rješenje o izvedenom stanju);“ - neizgrađeno a uređeno građevinsko područje prikazano je u grafičkom prikazu br.4 „Granice građevinskih područja naselja“, u mjerilu 1:5000. 3) U stavku 2. iza riječi „izgrađeni“ dodaju se riječi: „ i neizgrađeni“.
Članak 4.

2) Grafički prikaz 1. Korištenje i namjena površina, 2.1. Promet (cestovni i pomorski), 2.4. Vodoopskrbni sustav –vodoopskrba i odvodnja, 3.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (uređenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti i obilježja, područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite) u mjerilu 1:25000 i 4. Granice građevinskih područja naselja u mjerilu 1:5000 i iz članka 2. točke „B) Grafički dio“ Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Šolta („Službeni glasnik Općine Šolta“,broj:6/06) prestaju važiti. 3) Stupanjem na snagu ove Odluke umjesto grafičkih prikaza iz gornjeg stavka primjenjivati će se grafički prikaz 1. Korištenje i namjena površina, 2.1. Promet (cestovni i pomorski), 2.4. Vodoopskrbni sustav –vodoopskrba i odvodnja, 3.3. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite (uređenje zemljišta, zaštita posebnih vrijednosti i obilježja, područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite) u mjerilu 1:25000 i 4. Granice građevinskih područja naselja u mjerilu 1:5000 i iz članka 2. točke „B) Grafički dio“ iz ove Odluke.
Članak 3.

1) Članak 9. se mijenja i glasi: U izdvojenom građevinskom području izvan naselja (ugostiteljsko turistička namjena Šipkova, Šešula, Kašijun, Rakotina i Livka) u pojasu najmanje 100,0 m od obalne crte ne može se graditi pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalne infrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko turističke namjene, te uređenje javnih površina. U građevinskom području naselja na obali Maslinica, Donja Krušica, Rogač, Nečujam, Stomorska i Gornja Krušica više od 50% građevina stalno se koristi.
Članak 5.

1) U članku 5. stavku 1. Odluke o donošenju Prostornog plana uređenja Općine Šolta („Službeni glasnik Općine Šolta“,broj:6/06) alineja 2. se mijenja i glasi: „ - u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, mješovite i isključive namjene na uređenoj građevinskoj

1) Iza članka 9. dodaje se novi članak 9a. Koji glasi: „Planom se ne dopušta postavljenje kamp kućica i kontejnera, osim kao

5

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 4/2010

privremenih za potrebe gradilišta dok traje izgradnja“.
Članak 6.

-luka nautičkog turizma Livka, Nečujam , Šešula i Maslinica. -športska luka Maslinica, Stomorska i Rogač“. 2) Iza točke 2. dodaje se nova točka koja glasi: „ Zrakoplovne građevine“ Interventni heliodrom(Srednje selo i Livka)
Članak 9.

1) U članku 10. stavku 1. u odjeljku pod naslovim „ II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA – gospodarska namjena“ dodaje se treća točka, koja glasi: „ eksploatacija mineralnih sirovina.“ 2) U članku 10. stavku 1. u odjeljku pod naslovim „ II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA“ podnaslov „odlagalište otpada“ mijenja se i glasi: „postupanje s otpadom“, riječi: „OK - komunalni otpad, GO - građevinski otpad“ zamjenjuje se riječima: „K3Pretovarna stanica“ 3) U članku 10. stavku 1. u odjeljku pod naslovim„ II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA“ iz „podnaslova postupanje s otpadom“ dodaje se: „komunalno servisna uređaj za pročišćavanje (K31) 4) U članku 10. stavku 1. u odjeljku pod naslovim „ II RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA IZVAN NASELJA“ na kraju se dodaje novi podnaslov koji glasi: „posebna namjena - maskirni vez (Stračinska)
Članak 7.

1) U članku 15. stavku 1. pod „zone poslovne namjene (K) :“ na kraju se dodaju se nove točke koje glase: „ - Poslovno društvena – Vela Straža (K i D) - Poslovna – Maslinica (K1) uz nautički dio luke“ 3) U stavku 1. pod „zone ugostiteljsko turističke namjene (T):“ riječi: „Rogač – Banje (T1) se brišu. 4) U stavku 1. pod „luke“ točka 2. se mijenja i glasi: „ luka posebne namjene: športske luke Rogač, Maslinica i Stomorska -luke nautičkog turizma: uvala Livka, Nečujam-Rakotina i Šešula
Članak 10.

1) U članku 12. na kraju se dodaje novi stavka koji glasi: „Ostale šumske površine mogu se privoditi poljoprivrednoj namjeni.“
Članak 8.

1) U članku 17. dodaje se novi stavak koji glasi: „Unutar zaštićene zelene površine dopušta se uređenje parkirališta uz maksimalno očuvanje postojećih stabala. „Maksimalni postotak koji se može koristiti za parkiranje na uređenoj zelenoj površini iznosi 20%.“
Članak 11.

1) U članku 14. stavku 1 pod „b) Županijske građevine s pripadajućim objektima i uređajima Pomorske građevine“ točka 2. se mijenja i glasi: „Luka posebne namjene:

1) U članak 18. mijenja se i glasi: Unutar građevinskog područja naselja su određene slijedeće zone s različitim uvjetima izgradnje novih ili zamjenu i rekonstrukciju postojećih građevina: a) zaš tićena ruralna cjelina naselja – povijesna jezgra naselja (I)

6
b)

Službeni glasnik Općine Šolta uže izgrađeno područje naselja – kontaktna zona povijesne jezgre naselja (II) c) ost alo izgrađeno građevinsko područje naselja nei zgrađeno a uređeno građevinsko područje naselja e) nei zgrađeno građevinsko područje naselja
d)

broj 5/2010 a) koje su evidentirane u katastarskom operatu sa katastarskim brojem, odgovarajuće širine određene ovim Planom; b) čiji je stvarni način uporabe evidentiran u katastarskom elaboratu kao ulica, nerazvrstani put, trg ili druga prometna površina bez provedene parcelacije, odnosno formiranja novih katastarskih čestica za te površine, odgovarajuće širine određene ovim Planom;

Područja različitih uvjeta gradnje označene su u Grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana (kartografski prikaz broj 4. „Građevinska područja naselja“ u mjerilu 1:5.000).
Članak 12.

(5) Ukoliko uz građevne čestice nije izvedena javno prometna površina odgovarajuće širine ista se može formirati od dijela zemljišta za koju se traži utvrđivanje građevne čestice i to do 20% površine čestice zemljišta. (6) Širina kolnika novo planiranih ulica u neizgrađenom dijelu građevinskog područja, iznosi najmanje 5,5 m.
Članak 14.

1) U članku 20. stavku 6. iza riječi: „imati prizemlje“ riječi: „dva kata“ se brišu a dodaju se riječi: „ili suteren i kat i stambeno potkrovlje“.
Članak 13.

1) U članku 23. stavak 3. se briše. 1) Članak 22. se mijenja i glasi: „(1) Svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu. (2) Minimalna širina prometne površine iz gornjeg stavka je 3 m. (3) Izuzetno, od gornjeg stavka u granicama zaštićenog dijela naselja, u užem izgrađenom području naselja (II)-kontaktnoj zoni povijesne jezgre naselja, te na kosom terenu može se dopustiti neposredan pješački pristup građevnoj čestici u širini od najmanje 1,5 m. (4) Prometne površine na koje građevinske čestice trebaju imati neposredan pristup su one prometne površine:
Članak 15.

1) U članku 24. stavak 2. i 3. se brišu.
Članak 16.

1) Člana 25. se briše.
Članak 17.

1) U članku 26. stavak 1. se briše. 2) U stavku 2. alineja 3 se mijenja i glasi: „dvokatnica (P+1+SP) sa Po ili bez Po = 9 m (na kosom terenu 9,5 m).“
Članak 18.

Članak 27. se mijenja i glasi: 1) Omogućava se gradnja kolnog pristupa u podrumsku etažu kada se isti koristi za parkiranje

7

Službeni glasnik Općine Šolta maksimalno u širini garažnih vrata i to na način da se taj kolni pristup ne obračunava kao najniža kota uređenog terena uz građevinu. Ukoliko se radi podzemna etaža kao potpuno ukopana koeficijenti iskorištenosti definirani u odredbama ove Odluke mogu se povećati za 30%.
Članak 19.

broj 4/2010

Uvjete rekonstrukcije postojećih građevina, zamjena građevina i eventualna interpolacija novih građevina propisati će se urbanističkim planom na temelju uvjeta i smjernica sadržanih u konzervatorskoj podlozi koja je temelji dokument za izradu Urbanističkog plana. Do donošenja urbanističkog plana uređenja gradnja novih građevina dopušta se jedino ako je ista planirana postojećim detaljnima planom uređenja „Obale Maslinica-luke otvorene za javni promet. Rekonstrukcija postojećih građevina i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama dozvoljava se uz manje fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metode sanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije. Do donošenja UPU-a rekonstrukcija postojećih građevina i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama dozvoljava se na građevinskim česticama površine manjim od 5000 m2 i to na temelju prethodnih uvjeta nadležne službe za zaštitu kulturni dobara. Prizemlja i druge dijelove građevina je moguće uređivati za poslovni prostor (trgovine, servisi i usluge, ugostiteljsko turistički sadržaji, uredi i sl.) Prilikom rekonstrukcija postojećih građevina unutar zaštićene ruralne cjeline obalnih naselja koje čine pročelje jezgre prema obali i u kontaktu su sa javno prometnom površinom prema obali ne smije se mijenjati gabarit građevine radi zaštite slike naselja, osim za one koje su planirane planom detaljnijeg stupnja razrade.

1) U članku 29. iza stavka 3. dodaju se novi stavci koji glasi: „Javne garaže grade se na zasebnoj građevinskoj čestici kojima koeficijent izgrađenosti može iznositi 0,6, a ostali dio građevne čestice treba biti vodopropustan. Garaže iz gornjeg stavka mogu imati više etaža i to: Po, Su i P sa maksimalnom visinom 6 m od najniže kote terena uz građevinu. 2) U zadnjem stavku broj „500“ zamjenjuje se brojem „250“.
Članak 20.

1) Članak 30. mijenja se i glasi: Zaštićena ruralna cjelina naselja – povijesna jezgra naselja (I) Maslinica, Donje Selo, Srednje Selo, Grohote, Rogač, Gornje Selo i Stomorska predstavlja zonu potpune zaštite povijesne strukture naselja („A“), a obuhvaća središnji, pretežito izgrađeni dio naselja. U ovoj zoni dopušta se rekonstrukcija postojećih građevina i njihovo prilagođavanje suvremenim potrebama, zamjena i eventualna interpolacija novih građevina, te izgradnja novih pomoćnih građevina, a sve uz posebne uvjete nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara.

8

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 5/2010

Granice zaštićene ruralne cjeline naselja – povijesna jezgra naselja (I) označene u grafičkom prikazu br. 4. „Granice građevinskih područja naselja“ u mjerilu 1:5000.
Članak 21.

e) minimalna udaljenost od susjedne f) minimalna

1) Članak 31. mijenja se i glasi: Uže izgrađeno područje naselja (II) predstavlja kontaktnu zonu povijesne jezgre naselja ujedno prostorno i funkcionalno povezano sa zaštićeno ruralnom cjelinom u naseljima Maslinica, Donje Selo, Srednje selo, Grohote, Rogač, Gorenje Selo i Stomorska. Ovo područje u naseljima preklapa se sa zonama djelomične zaštite povijesnih struktura („B“) koje sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura. Na užem i vizualno eksponiranom području naselja potrebno je podići razinu oblikovanja građevina, tako da izgradnja novih građevina i oblikovanje prostornih sklopova ne narušava prepoznatljivu fizionomiju naselja. Za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih građevina, rekonstrukciju i zamjenu postojećih građevina u izgrađenom užem području naselja kontaktnoj zoni povijesne jezgri stavka 1. ovog članka određuju se slijedeći uvjeti: a) minimalna površina građevinske parcele je za slobodno stojeće građevine 150 m2, a za dvojne 100 m2; b) maksimalni koeficijent izgrađenosti za samostojeće kig=0,6, a za dvojne građevine kig=0,7; c) maksimalni koeficijent iskorištenosti za samostojeće i dvojne građevine kis=1; d) maksimalni broj etaža P+1 sa maksimalnom visinom V=7 m u obalnim naseljima, u naseljima u unutrašnjosti P+2 s maksimalnom visinom do 9 m, sve građevine mogu imati podrum i suteren u okviru zadane visine;

g)

h) i)

j)

međe iznosi 2 m, udaljenost od nerazvrstanih i drugih javno prometnih površina iznosi 2 m; iznimno pomoćni objekti mogu se graditi na međi uz nerazvrstane ceste i druge javno prometne površine; minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 2 m, minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 3 m; sve građevine se mogu graditi s podrumom i potkrovlje unutar zadane visine; maksimalna tlocrtna površina samostojećeg objekta ne može prelaziti 120 m2.

Ukoliko se odredi Urbanističkim planom uređenja, unutar užeg izgrađenog područja naselja za gradnju stambenih, stambeno poslovnih i pomoćnih građevina može se omogućiti prilagođavanje propisanih uvjeta iz gornjeg stavka na način da površina građevne čestice može biti do 50% manja, kig max. do 0,8; maksimalni broj etaža za obalna naselja do P+2 i visine do maksimalno 9 m, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice i javno prometne površina najmanje 1,0 m, uz uvjet da se time ne ugrožava sigurnost prometa, kvaliteta života susjeda, te da se ispune uvjeti iz posebnih propisa, te uz prethodno mišljenje nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara. Užeg izgrađeno područje naselja (II) – kontaktna zona povijesne jezgre prikazano je i označeno u grafičkom prikazu br. 4. „Granice građevinskih područja naselja“ u mjerilu 1:5000. Za rekonstrukciju postojećih građevina u izgrađenoj ruralnoj cjelini naselja udaljenosti su određene osnovom postojeće građevine.

9

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 4/2010

Rekonstrukcija ovih građevina može se izvoditi uz prethodno mišljenje nadležne službe za zaštitu kulturnih dobara. Kod izgradnje u užem izgrađeno području naselja – kontaktnoj zoni povijesne jezgre iz stavka 1. ovog članka pored uvjeta iz stavka 2. ovog članka pridržavati se i sljedećih smjernica: a) kod smještaja građevina na građevnoj čestici poštovati u najvećoj mogućoj mjeri tradicijsku dispoziciju objekata; b) u oblikovanju novih građevina potrebno je poštivati vrijednosti postojeće izgradnje; c) strogo poštovanje tradicijskog pravokutnog tlocrta građevina; d) izgled krovišta: dvostrešno, uz dopuštenu upotrebu dvostrešnih luminara ili krovnih prozora; e) upotrebu tradicijskih građevnih materijala (drvo, kamen, žbuka) i primjerene polihromije (preporučuju se svi tonovi oker boje, prljavo bijele, pompejanske crvene - boje zemlje); f) korištenje tradicijskih detalja karakterističnih baš za otok Šoltu (a ne nekih imaginarnh „dalmatinskih“ obilježja arhitekture) kao što su kamena balatura, kameni luk, terasa, drveni zatvori – škure i grilje, kameni pragovi oko prozora i sl. prema karakteristikama naselja sadržanim u Konzervatorskoj podlozi; g) u svrhu nastavljanja povijesne matrice naselja (kuća+dvor) dozvoljava se postavljanje kuće na granicu parcele prema javnoj prometnoj površini ili prema susjedu kako bi se omogućilo formiranje dvora na ostatku parcele; h) visina obradnog zida dvora je 2 m od najviše kote terena.

Zbog očuvanja elemenata tradicionalne arhitekture i u cilju očuvanja tradicionalnog krajobraza, a sve radi poticanja seoskog i ekoetno turizma Planom se dopušta rekonstrukcija i adaptacija postojećih skromnijih građevina utilitarne i stambene arhitekture (manje seoske stambene zgrade, pomoćne zgrade, pojate, štale i sl.) koje su u uporabljivom ili ruševnom stanju, sagrađene su prije 15. 02. 1968.g., a čije su čestice zgrade označene u katastru.
Članak 22.

1) Članak 32. mijenja se i glasi: Ostalo izgrađeno građevinsko područje naselja uređuje se sa ciljem formiranja kompaktne cjeline naselja prilagođene suvremenim urbanim potrebama, gdje se dopuštaju građevine suvremenog arhitektonskog izraza ( ravni krov i sl.). Za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih građevina, rekonstrukciju i zamjenu postojećih građevina određuju se slijedeći uvjeti: a) minimalna površina građevinske parcele je za slobodno stojeće građevine 300 m2, a za dvojne 200 m2 ; b) maksimalni koeficijent izgrađenosti za samostojeće kig=0,4, a za dvojne građevine kig=0,5; c) maksimalni koeficijent iskorištenosti za samostojeće i dvojne građevine kis=1; d) maksimalni broj etaža P+1 sa maksimalnom visinom V=7 m u obalnim naseljima, u naseljima u unutrašnjosti P+2 s maksimalnom visinom do 9 m, sve građevine mogu imati podrum i suteren u okviru zadane visine; e) minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 2 m; f) minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih površina iznosi 2 m, iznimno pomoćni objekti mogu se graditi na međi uz nerazvrstane

10

Službeni glasnik Općine Šolta ceste i druge javno prometne površine; minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 2 m; minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 3 m; sve građevine se mogu graditi s podrumom i potkrovlje unutar zadane visine; za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 20% površine građevne čestice za uređene zelene (vodopropusne) površine obrasle vegetacijom; maksimalna tlocrtna površina samostojećeg objekta ne može prelaziti 200 m2, odnosno 300 ukoliko se isto odredi Urbanističkim planom uređenja.

broj 5/2010

g)

h) i)

j)

k)

Ukoliko se odredi Urbanističkim planom uređenja, unutar ostalog izgrađenog područja za gradnju stambenih, stambeno poslovnih i pomoćnih građevina može se omogućiti prilagođavanje propisanih uvjeta iz gornjeg stavka na način da površina građevne čestice može biti do 40% manja, kig. max. do 0,6; maksimalni broj etaža za obalna naselja do P+2 i visine do maksimalno 9 m, udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice i javno prometne površina najmanje 1,0 m, uz uvjet da se time ne ugrožava sigurnost prometa, kvaliteta života susjeda, te da se ispune uvjeti iz posebnih propisa. Ostalo izgrađeno građevinsko područje prikazano je i označeno u grafičkom prikazu br. 4. „Granice građevinskih područja naselja“ u mjerilu 1:5000.
Članak 23.

1) Dodaje se novi članak 32a. koji glasi: „Neizgrađeno a uređeno građevinsko područje naselja izgrađuje se i uređuje na način da se što više očuvaju vrijednosti prostora, gdje se dopuštaju

građevine suvremenog arhitektonskog izraza ( ravni krov i sl.). Za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih građevina, određuju se slijedeći uvjeti: a) minimalna površina građevinske parcele je za slobodno stojeće građevine 300 m2, a za dvojne 200 m2; b) maksimalni koeficijent izgrađenosti za samostojeće kig=0,4, a za dvojne građevine kig=0,5; c) maksimalni koeficijent iskorištenosti za samostojeće i dvojne građevine kis=1; d) maksimalni broj etaža P +1 sa maksimalnom visinom V=7 m u obalnim naseljima, u naseljima u unutrašnjosti P+2 s maksimalnom visinom do 9 m, sve građevine mogu imati podrum i suteren u okviru zadane visine; e) minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 2 m; f) minimalna udaljenost od nerazvrstanih cesta i drugih javno prometnih površina iznosi 2 m, iznimno pomoćni objekti mogu se graditi na međi uz nerazvrstane ceste i druge javno prometne površine; g) minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 2 m; h) minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 3 m; i) sve građevine se mogu graditi s podrumom i potkrovlje unutar zadane visine; j) za novu izgradnju potrebno je osigurati najmanje 20% površine građevne čestice za uređene zelene (vodopropusne) površine obrasle vegetacijom; k) maksimalna tlocrtna površina samostojećeg objekta ne može prelaziti 200 m2, odnosno 300 ukoliko se isto odredi Urbanističkim planom uređenja. Neizgrađeno a uređeno građevinsko područje prikazano je i označeno u

11

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 4/2010

grafičkom prikazu br. 4. „Granice građevinskih područja naselja“ u mjerilu 1:5000.
Članak 24.

s) sve građevine se mogu graditi s

podrumom unutar zadane visine;
t) za novu izgradnju potrebno je

1) Članak 33. mijenja se i glasi: Neizgrađeno građevinsko područje naselja izgrađuje se i uređuje na način da se što više očuvaju vrijednosti prostora, gdje se dopuštaju građevine suvremenog arhitektonskog izraza ( ravni krov i sl.). Za gradnju novih stambenih, stambeno poslovnih građevina, određuju se slijedeći uvjeti: l) minimalna površina građevinske parcele je za slobodno stojeće građevine 400 m2, a za dvojne 300 m2; maksimalni koeficijent izgrađenosti za samostojeće kig=0,3, a za dvojne građevine kig=0,4, za podrumske etaže kada su u funkciji smještaja vozila u mirovanju, te otvorene bazene i otvorene rekreacijske sadržaje kig može iznositi do 0,6; m) maksimalni koeficijent iskorištenosti za samostojeće i dvojne građevine kis=0,8, za izvedbu terasa i balkona dopušta se povećanje iskorištenosti do 10%; n) maksimalni broj etaža P +1 sa maksimalnom visinom V=7 m u obalnim naseljima, u naseljima u unutrašnjosti P+2 s maksimalnom visinom do 9 m, sve građevine mogu imati podrum i suteren u okviru zadane visine; o) minimalna udaljenost od susjedne međe iznosi 3 m; p) minimalna udaljenost od nerazvrstanih i drugih javno prometnih površina iznosi 3 m; q) minimalna udaljenost od lokalnih cesta i županijskih cesta iznosi 4 m; r) minimalna udaljenost od državnih cesta iznosi 5 m;

osigurati najmanje 30% površine građevne čestice za uređene zelene (vodopropusne) površine obrasle vegetacijom; u) maksimalna tlocrtna površina samostojećeg objekta ne može prelaziti 200 m2, odnosno 400 ukoliko se isto odredi Urbanističkim planom uređenja. Iznimno od gornjeg stavka ukoliko se odredi Urbanističkim planom uređenja, unutar neizgrađenog područja, može se povećati maksimalni broj etaža za obalna naselja do P+2 i visine do maksimalno 9 m. Za gradnja novih građevina na neizgrađenom području naselja koja se nalazi unutar granica kontaktne zone povijesne jezgre naselja (Grafički prikaz u mjerilu 1:5000, Knjiga 3b. granice zaštićenih povijesnih jezgri naselja) primjenjuju se uvjeti iz članka 31. ove Odluke.
Članak 25.

1) U članku 35. u stavak 1 se mijenja i glasi: ugostiteljsko turistička namjena (T): Maslinica, uvala Šipkova - površina 4,9 ha (T1 - hoteli), kapacitet 350 kreveta - neizgrađena, Maslinica, uvala Šešula - površina 7,43 ha (T2 - turističko naselje), kapacitet 400 kreveta - neizgrađena Nečujam, uvala Rakotina - površina 8,2 ha (T2 - turističko naselje), kapacitet 450 kreveta -neizgrađena Gornje Selo, uvala Livka - površina 38,3 ha, kapacitet 1850 kreveta (T1-hotel i T2-turističko naselje) – neizgrađena:

12

Službeni glasnik Općine Šolta Rogač, uvala Kašijun – površina 6,3 ha (T1 - hoteli), kapacitet 350 kreveta – neizgrađena
Članak 26.

broj 5/2010

1) U članku 36. u stavku 2. točka h) mijenja se i glasi: „prostor za eksploataciju mineralnih sirovina u svrhu građenja na otoku;“
Članak 27.

1) U članku 37. stavak 2.se briše. 2) U stavku 3. koji postaje stavak 2. riječi: „Građevine iz stavka 1. i 2. ovog članka“ zamjenjuju se riječima: „Građevine iz ovog članka“.
Članak 28.

sanacije izrađenog prema posebnim propisima i odobrenog od nadležnog tijela. Površine planirani ranog eksploatacijskog polja za eksploataciju mineralnih sirovina naznačena je u u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 1. “Korištenje i namjena površina„ u mjerilu 1:25000 i kartografskom prikazu broj 4. “Granice građevinskih područja naselja“ u mjerilu 1:5000.“
Članak 31.

(1) U članku 38. Stavak 4 tekst rečenice iza riječi „krov“ se briše.
Članak 29.

1) U članku 44. stavak 3. se mijenja i glasi: „Postojeće lokacije za uzgoj riba na temelju izdanih koncesija nalaze se na lokacijama: Vela Luka, okvirne površine akvatorija 3200 m2 Šešula – Donja Vala, okvirne površine akvatorija 10000 m2;“ 2) Iza stavka 3. dodaju se novi stavci, koji glase: „Postojeća ribogojilišta mogu imati kapacitet do 100 tona. Postojeći kapacitet uzgajališta iz gornjeg stavka ne može se povećavati. Planom je predviđeno područje za uzgoj riba u uvali Stinjiva.“
Članak 32.

1) U članku 42. stavku 1. u alineji 1. iza riječi :„ u Donjem Selu,“ dodaju se riječi: „u Srednjem Selu,“. 2) Alineja 2. se mijenja i glasi: „ - groblje “Sv. Martin” u Donjem Selu se zadržavaju bez mogućnosti proširenja.“
Članak 30.

1) Članku 43. se mijenja i glasi:. „g) Prostori za eksploataciju mineralnih sirovina Planom je određena površina za eksploataciju mineralnih sirovina (eksploatacijsko polje tehničkograđevinskog kamen) na području „Koludrovi doci“ k.o. Gornje Selo i „Sridnji ratac“ k.o. Grohote površine 5 ha. Površinu za eksploataciju (eksploatacijsko polje) iz gornjeg stavka moguće je koristiti od strane više koncesionara. Nakon završetka eksploatacije na površini iz stavka 1. Ovog članka potrebno je provesti sanaciju područja koje je eksploatirano prema elaboratu

1) U članku 46. stavku 2. alineji 1. riječi: „a maksimalna 1200 m2 „ se brišu.
Članak 33.

1) U članku 47. stavku 1. u alineji 1. broj: „1000“ se mijenja u „800 m2“ , a izraz „najveća 2000 m2“ se brišu. 1) U članku 47. stavku 1. u alineji 2. izraz: „kig=0,4“, zamjenjuje se izrazom: „kig=0,45“ 1) U članku 47. stavku 1. u alineji 3. broj.“10“, zamjenjuje se brojem:“13“. 1) U članku 47. stavku 1. u alineji 4. izraz: „najmanje H/2 gdje je H = visina

13

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 4/2010

građevine do vijenca“, zamjenjuje se izrazom: „3 m“.
Članak 34.

1) U članku 48. podnaslov „b)“ se mijenja i glasi: „b)Uvjeti gradnje građevina za gospodarske (proizvodne, poslovne i ugostiteljsko turističke objekte) djelatnosti u zonama isključive namjene u okviru građevinskog područja naselja“
Članak 35.

se obrađuje s visokim drvećem (na svaka 4 PM jedno stablo); - u zoni je moguće uređenje otvorenih pješačkih površina, trgova, tržnica; - parkiranje vozila se rješava na građevnoj čestici ili na javnom parkiralištu/graži unutar planirane zone prema normativima iz članka 73. ovih odredbi. Ova zona se uređuje i izgrađuje na temelju Urbanističkog plana uređenja, prema kojem propisani uvjeti u ovom stavku mogu biti i stroži. 3) Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase: Unutar zone poslovne zone Grohote „Centar“ mogu se smještati društveni i javni sadržaji, sadržaji sporta i rekreacije, parkirališta/garaže te je moguće planirati zaštitne i javne zelene površine. Za izgradnju i uređenje ove zone primjenjuju slijedećih osnovni uvjeti: - građevna čestica za gradnju novih gospodarskih (poslovnih) građevina ne može biti manja od 100 m2; - maksimalni koeficijent izgrađenost građevinske čestice kig iznosi 0,4; - maksimalni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice kis iznosi 1,2; - visina građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, okolnom izgradnjom ali ne više od 10,0 m - najmanja udaljenost građevine od međe 1 m; - najmanje 20% površine zone mora biti hortikulturno uređeno, što uključuje i otvoreno parkiralište ako se obrađuje s visokim drvećem (na svaka 4 PM jedno stablo);

1) U članku 49. iza riječi „osim“ dolazi riječ „rekonstrukcije“.
Članak 36.

1) U članku 50. stavku 1. dodaje se nova alineja koja glasi: - Poslovna – Maslinica (K1) uz nautički dio luke za nautičke vezove 2) Stavak 3. se mijenja i glasi: „Unutar zone poslovne zone Maslinica „Centar“ – K1, K2, mogu se smještati društveni i javni sadržaji, sadržaji sporta i rekreacije, parkirališta/garaže te je moguće planirati zaštitne i javne zelene površine. Za izgradnju i uređenje ove zone primjenjuju slijedećih osnovni uvjeti: - građevna čestica za gradnju novih gospodarskih (poslovnih) građevina ne može biti manja od 100 m2; - maksimalni koeficijent izgrađenosti zone kig iznosi 0,4; - maksimalni koeficijent iskorištenosti zone kis iznosi 1,2; - visina građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, okolnom izgradnjom ali ne više od 7,0 m - najmanje 20% površine zone mora biti hortikulturno uređeno, što uključuje i otvoreno parkiralište ako

14 -

Službeni glasnik Općine Šolta u zoni je moguće uređenje otvorenih pješačkih površina, trgova, tržnica; parkiranje vozila se rješava na građevnoj čestici ili na javnom parkiralištu/graži unutar planirane zone prema normativima iz članka 73. ovih odredbi.

broj 5/2010

parkiralištu/graži unutar planirane zone prema normativima iz članka 73. ovih odredbi. 4) Stavci 4. 5. 6. i 7. postaju stavci 6. 7. 8 i 9. 5) Iza zadnjeg stavka dodaje se novi stavak 10. koji glasi: „ Poslovna – Maslinica (K1) planira u okviru luke otvorene za javni promet za potrebe nautičkog dijela luke, površine cca. 350 m2. U zoni se planira gradnja pratećih sadržaja za potrebe nautičkih vezova (recepcija, praonice, sanitarni čvorovi, ugostiteljski i drugi prateći sadržaji koji su funkcionalnoj vezani sa nautičkim dijelom luke za nautičke vezove). Maksimalni koeficijent izgrađenosti i iskorištenosti dopušta se 0,40. Maksimalna visina do 4 m. Prostor se uređuje i gradi na temelju Detaljnog plana uređenja.“
Članak 37.

Unutar zone poslovne zone Gornje Selo – Gorsel mogu se graditi društveni i javni sadržaji (dom za starije i sl). Za izgradnju i uređenje ove zone primjenjuju slijedećih osnovni uvjeti: određuju se slijedeći uvjeti: - građevna čestica za gradnju novih gospodarskih (poslovnih) građevina ne može biti manja od 100 m2; maksimalni koeficijent izgrađenost građevinske čestice kig iznosi 0,4; maksimalni koeficijent iskorištenosti građevinske čestice kis iznosi 1,2; visina građevina od najniže točke uređenog terena uz građevinu do vijenca građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, okolnom izgradnjom ali ne više od 10,0 m najmanja udaljenost građevine od međe 1 m; najmanje 20% površine zone mora biti hortikulturno uređeno, što uključuje i otvoreno parkiralište ako se obrađuje s visokim drvećem (na svaka 4 PM jedno stablo); u zoni je moguće otvorenih pješačkih trgova, tržnica; uređenje površina,

1) Iza članka 50. dodaje se novi članak 50 a. koji glasi: „Postoj eća zona bivše vojarne „Vela straža“ u kojem se nalazi više slobodn o stojećih građevi na površin e 13,4 ha a koja je prema PPUO

-

-

-

-

parkiranje vozila se rješava na građevnoj čestici ili na javnom

15

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 4/2010

Šolte može se izgraditi zatvorenih športskih („Službe objekata. ni glasnikDetaljan razrada svih dopuštenih općine sadržaja utvrditi će se Urbanističkim Šolta“, planom uređenja. br 6/06) bila Odvodnja otpadnih voda mora se zona riješiti zatvorenim kanalizacijskim športa sustavom s pročišćavanjem. Unutar i rekreaci športskog centra potrebno je osigurati je najmanje 50% prirodnog ili uređenog prenamj zelenila te parkiralište u skladu s enjuje odredbama iz članka73. ovih odredbi. se u poslovn Izgradnja i uređenje športskog centra oprovodi se temeljem Urbanističkog društve plana uređenja (UPU).“ nu zonu Članak 38. (K i D) U članku 52. stavku 1. alineja 2 : 1) „Vela „turistička zona (T2) Banje (Rogač) straža“(obuhvata 2,6)“ se briše. obuhvat a 13,4 U trećoj alineji broj „11,5“ 2) ha. zamjenjuje se brojem „7,52“. Unutar poslovno društvene zone „Vela straža“ planira se rekonstrukcija postojećih građevina te gradnja novih građevina i uređenje terena za poslovne , društvene i ugostiteljsko zabavne sadržaje. Ukupna površina za građevinske parcele poslovnih, društvenih i ugostiteljsko zabavnih sadržaja može iznositi 20% površine zone. Koeficijent izgrađenosti iz gornjeg stavka može iznositi do 0,2, a koeficijent iskorištenosti do 0,5. U poslovno – društvenoj zone moguća je izgradnja športskih sadržaja (športski tereni, borilišta, trim staze i dr.). Površina za izgradnju i uređenje športskih sadržaja iznosi do 40% površine zone. U okviru površina za izgradnju športskih sadržaja do 10% 3) Stavak 3. se briše. 4) U stavku 4. iza riječi: „Nečujam Centar“ dodaju se riječi: „je pretežno izgrađena“ 5) U stavku 4., alineji 1. broj „1500“ zamjenjuje se brojem „800“.
Članak 39.

1) U članku 53. se mijenja i glasi: Planirane neizgrađene zona isključive ugostiteljsko turističke namjene unutar građevinskog područja naselja su: Ugostiteljsko turistička zona Bočac Rogač (hotel T1), obuhvata 2,6 ha. Ta zona se uređuje prema slijedećim uvjetima: - maksimalni kapacitet iznosi 200 kreveta; - maksimalni koeficijent izgrađenosti 0,3;

16

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 5/2010

maksimalni koeficijent iskorištenosti 0,8; - građevine mogu biti maksimalne visine Po+P+3 podrum, prizemlje i 3 kata; smještajna građevina s pripadajućim zemljištem planira se izvan postojećih javnih površina uz obalu; parkiranje vozila je potrebno riješiti unutar turističkog naselja prema normativima iz članka 73. ovih odredbi. obalu je potrebno sačuvati najvećim dijelom u prirodnom obliku uz mogućnost uređenja plaža, staza i prilaza obali odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

-

-

-

Izgradnja i uređenje zone provodi se temeljem Urbanističkog plana uređenja (UPU).
Članak 40.

1) U članku 54. stavak 1. riječi: „kampa – autokampa (T3) se brišu.

17

Službeni glasnik Općine Šolta
Članak 41.

broj 4/2010

1) U članku 55. tablica se mijenja i glasi:

maksimalni broj etaža

NASELJE

PODRUČJE

površina (ha)

(broj kreveta) DONJE SELO MASLINICA ROGAČ PODKAMENIC A (ex.NEČUJAM) GORNJE SELO uvala Šipkova uvala Šešula uvala Kašijun Rakotina 4,9 7,43 6,3 8,2 350 400 350 450 T1 T2 T1 T2

P+2 P+1 P+2 P+2

10 7 10 10

uvala Livka

38,3

1850

T1, T2, T2

Po+P+ 3 P+2

13 10

(plaže, pristan, bazeni, obalna šetnica i dr.)“ Članak 42.
Članak 1.

igrališta,

1) U članku 56. stavku 2. alineja 5. dodaje se nova točka koja glasi: „sadržaja vezanih uz korištenje mora (plaže, pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr.)“ 2) U članku 56. stavku 2. alineja 6. koja glasi: „- obalni pojas širine 70 m od obalne crte namjenjuje se za smještaj pratećih sadržaja, prvenstveno sadržaja vezanih uz korištenje mora (plaže, pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr.) „ se briše. 3) U članku 56. stavku 4. alineja 6. dodaje se nova točka koja glasi: „sadržaja vezanih uz korištenje mora

4) U članku 56. stavku 4. alineja 7. koja glasi: „- obalni pojas širine 70 m od obalne crte namjenjuje se za smještaj pratećih sadržaja, prvenstveno sadržaja vezanih uz korištenje mora (plaže, pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr.) „ se briše. 5) U članku 56. stavku 6. se mijenja i glasi: Uvala Kašijun (hotel T1), izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko turističke namjene uređuje se prema slijedećim uvjetima: - smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,

neizgrađeno + + + + + +

maksimalna visina u (m)

maksim alni kapacite t

vrsta smještaj a

18

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 5/2010

-smještajne građevine planiraju se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte, - vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina, - u sklopu prostorne cjeline ugostiteljsko-turističke namjene obvezno je osigurati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale, - uz osnovne ugostiteljsko-turističke sadržaje moguć je smještaj i drugih sadržaja kojima se upotpunjuje i kvalitativno dopunjuje turistička ponuda, uz uvjet da pretežiti dio zone ostane u osnovnoj namjeni: - otvorene površine za šport i rekreaciju (razna igrališta, bazeni i dr.), - građevine (gat) za prihvat plovila, - površina za turističku rekreaciju, zasebnih ili u sklopu smještajnih kapaciteta: otvoreni bazeni, SPA, igrališta za djecu i odrasle i dr., plaže i plažni sadržaji, - usluge, restoran, kafe bar, zabavni sadržaji, trgovina i dr. - prometne površine, parkiralište/garaža, infrastrukturne građevine i instalacije i dr. - sadržaja vezanih uz korištenje mora (plaže, pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr). - izgrađenost građevne čestice ne može biti veća od 30%, - koeficijent iskoristivosti građevne čestice ne može biti veći od 0,8, - najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljskoturističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo, - prostorna cjelina ugostiteljskoturističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-

-

-

prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta u skladu sa člankom 73. ovih odredbi, opskrbu vode potrebno je riješiti na način da investitor mora izgraditi potrebnu infrastrukturu radi povećanja kapaciteta vodoopskrbnog sustava na koji se priključuje ili putem uređaja za desalinizaciju; odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem.

6) U članku 56. stavku 8. iza alineje 1. dodaje se nova alineja koja glasi: „planom se dopušta izgradnja podrumskih i suterenskih prostora.“ 7) U članku 56. stavku 8. alineja 7. koja glasi: „- obalni pojas širine 70 m od obalne crte namjenjuje se za smještaj pratećih sadržaja, prvenstveno sadržaja vezanih uz korištenje mora (plaže, pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr.) „ se briše. 8) U članku 56. stavku 11. alineja 8. dodaje se nova točka koja glasi: „sadržaja vezanih uz korištenje mora (plaže, pristan, bazeni, igrališta, obalna šetnica i dr.)“ Članak 43. 1) U članku 61. iza stavka 5. dodaje se novi stavak koji glasi: „U zonama uređenih plaža (R3) unutar građevinskih područja naselja Planom se dopušta preoblikovanje obale.“ Članak 44.
1) U članku 62. stavku 1.

izraz „maksimalne 3 m“ mijenja se u: “maksimalne 5 m“.

19

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 4/2010

Članak 45. 1) U članku 63. stavci 2., 3., 4., 5. i 6. se brišu.
Članak 46.

Članak 49.

1) Iza članka 76. dodaju se novi članci 76a., 76b., 76c. i 76d. koji glase: . Članak 76a. U Luci Supetar u Nečujmu je predviđeno uređenje postojećeg brodskog i trajektnog pristaništa. Planom se dopušta izgradnja novih dijelova pristaništa u okviru luke otvorene za javni promet na temelju UPU-a. Članak 76b. Luka Maslinica je brodska luka lokalnog značaja. Lučko područje luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Maslinica obuhvaća područje koje čine dva odvojena bazena a koji su namijenjeni za: - obavljanje javnog linijskog pomorskog prometa, te za pristajanje turističkih i drugih plovila – operativni dio; - prihvat i privez nautičkih plovila kapaciteta do 40 vezova ( luka nautičkog turizma) . Planirani zahvati luke: lukobran, gatovi za pristran i privez plovila trebaju se izvesti kao čvrste (propusne) građevine. U okviru Luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Maslinica planira se zasebni nautički dio luke -nautički vezovi(luka nautičkog turizma) koji namijenjen za privez nautičkih plovila maksimalnog kapaciteta 40 vezova. Ovaj dio luke namijenjen ja za pružanje usluga prihvata i priveza nautičkih plovila uz

1) U članku 69. dodati alineju: -

stavku

drugom

pristupna prometnica do ugostiteljsko turističke zone u uvali Šipkova.
Članak 47.

1) U članku 75. u stavku 2. iza riječi: „Luke posebne namjene na otoku Šolti su:“ dodaju se riječi: „a) Luka nautičkog turizma Šešula kapaciteta 80 vezova Maslinica kapaciteta 40 vezova Nečujam – Rakotina kapaciteta 120 vezova Livka“ kapaciteta 160 vezova. b) „Športske luke: Rogač, Maslinica i Stomorska.“ 2) Stavak 4 se mijenja i glasi: „Sidrišta na otoku Šolti su u uvalama: Šešula sa maksimalno 40 plutača, Tatinja sa maksimalno 25 plutača , Jorja sa maksimalno 5 plutača , Livka sa maksimalno 80 plutača i Nečujam sa maksimalno 60 plutača .“
Članak 48.

1) U članku 76. stavci 7. do 20. se brišu.

20

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 5/2010

osiguranje priključka struje i vode te pratećih usluga. U okviru nautičkog dijela luke nautički vezovi za nautička plovila izdana je lokacijska dozvola za lukobran. Na vanjskom dijelu lukobrana omogućava se pristan i privez izletničkih turističkih brodova, ribarskih i ostalih brodova. Uz nautički dio luke, na kopnenom dijelu, omogućava se gradnja potrebnih pratećih sadržaja: recepcija, spremište, praonica, sanitarni čvor, ugostiteljski i drugi prateći sadržaji prema posebnim propisima. Planom je određena poslovna zona (K1) za gradnju pratećih sadržaja iz gornjeg stavka. Osnovni uvjeti uređenja prostora i gradnje unutar poslovne zone uz luku su određeni u članku 50. Odluke. Građevine i oprema za servisiranje plovila i opskrbu gorivim ne mogu se graditi unutar luke. Građevine vjetrovalne (lukobran) zaštite treba izvoditi na način da se osigura odgovarajuća zaštita i nesmetana cirkulacija mora u luci. Luka otvorena za javni prometa izgrađuje se na temelju postojećeg Detaljnog plana uređenja („Službeni glasnik općine Šolta“, br: 3/05 ) koji se treba uskladiti sa ovim Planom. Usklađenje se obvezno odnosi na: a) usklađenje obuhvata plana sa granicama građevinskog područja naselja na kopnu; b) određivanje lučkog područja luke otvorene za javni promet, i to: - za obavljanje javnog pomorskog prometa (operativni dio luke) i

- za nautičke vezove za nautička plovila c) planiranje športske luke.“ Članak 76c. Luka Stomorska je brodska i trajektna luka. U okviru luke otvorene za javni promet Stomorska dio luke namijenjen je: - za potrebe javnog pomorskog prijevoza – operativna obala; - za prihvat nautičkih plovila kapaciteta do 40 vezova. Ovim planom se dopušta izgradnja lukobrana te uređenja obale za potrebe prihvata i boravka putničkih brodova, brodova opskrbe, brodova nautičke flote, izletničkih brodova za kraći boravak, te prihvat i boravak sportskih plovila i plovila domicilnog stanovništva. Planirani zahvati na uređenju luke trebaju se izvesti kao čvrste (propusne) građevine. Izgradnja i uređenje luke izvodi se na temelju Urbanističkog plana uređenja. Članak 76d. Luka Livka je luka otvorena za javni promet. Ovim planom se dopuštaju zahvati na moru i kopnu u cilju osiguravanja vjetrovalne zaštite luke (izgradnja lukobrana, valobrana i sl.) i izgradnje odgovarajućeg pristana za trajekte i putničke brodove. U luci je potrebno osigurati odgovarajuće parkirališne površine u okviru kojeg se mogu koristiti i za potrebe turističkog naselja. Izgradnja i uređenje luke izvodi se na temelju Urbanističkog plana uređenja. Članak 50.

21

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 4/2010

1) U članku 77. stavak 1. u alineji 2. iza riječi: „Livka“ stavlja se „zarez“ i dodaju se riječi: Nečujam, Šešula i Maslinica. 2) Stavci 2. i 3. postaju članak 77a. Članak 51. 1) Iza novog članka 77a. dodaje se članak 77b. i 77d. koji glase: Članak 77b. Luka nautičkog turizma Šešula planirana je kao marina (uvjetno 3 sidra) maksimalnog kapaciteta 80 vezova. Planirani zahvati luke nautičkog turizma-marine: valobran, gatovi za pristran i privez plovila trebaju se izvesti sa tako da valobran bude od plivajućih elemenata, a gatovi za pristan i privez plovila mogu se izvesti i čvrstim montažnim elementima. U sklopu marine, na kopnenom dijelu, gradnja potrebnih pratećih sadržaja (recepcija sa sanitarnim čvorom, ugostiteljski i drugi sadržaji prema posebnim propisima) omogućava se u obalnom, kontaktnom dijelu turističke zone. Građevine i oprema za servisiranje plovila i opskrbu gorivim ne mogu se graditi. Građevine vjetrovalne zaštite treba izvoditi na način da se osigura odgovarajuća zaštita i nesmetana cirkulacija mora u luci. Luka nautičkog turizma – marina izgrađuje se na temelju Urbanističkog plana uređenja. Članak 77c. Luka nautičkog turizma Nečujam planirana je kao marina (uvjetno tri

sidra) maksimalnog kapaciteta 120 vezova. Planirani zahvati luke nautičkog turizma-marine: valobran, gatovi za pristran i privez plovila mogu se izvesti sa plivajućim elementima. U sklopu marine, na kopnenom dijelu, omogućava se gradnja potrebnih pratećih sadržaja: objekt recepcije sa sanitarnim čvorom, ugostiteljski i drugi sadržaji prema posebnim propisima. Građevine i oprema za servisiranje plovila i opskrbu gorivim ne mogu se graditi. Građevine vjetrovalne zaštite treba izvoditi na način da se osigura odgovarajuća zaštita i nesmetana cirkulacija mora u luci. Luka nautičkog turizma – marina izgrađuje se na temelju Urbanističkog plana uređenja koji se izrađuje i donosi zajedno sa ugostiteljsko turističkom zonom s kojom čini funkcionalnu i uporabnu cjelinu.“ Članak 77d. Do izgradnje planiranih luka nautičkog turizma iz članka 77b. I 77c. Planom se u planiranom akvatoriju luka nautičkog turizma dopušta privremeno uređenje sidrišta. Za sidrište u uvali Šešula u akvatoriju površine 1,4 ha i za sidrište u uvali Nečujam/Podkamenica u akvatoriju površine 3,9 ha dopušta se postavljanje plutača u moru sa sidrenim blokovima (ili ankerima učvršćenim u morsko dno). Međusobni razmak između plutača iznosi minimalno 15 m. Maksimalni broj plutača za sidrišta iz stavka 2. Ovog članka može iznositi: u uvali Šešula 40 plutača,

22 u uvali plutača.

Službeni glasnik Općine Šolta Nečujam/Pokamenica 60

broj 5/2010

Za potrebe sidrišta dopuštena ugradnja opreme na kopnu (bitva, alka i sl.) za sigurno sidrenje. Posebne uvjete kao i način postavljanja sidrenih blokova (ankera) i plutača, te broj i raspored sidrišnih mjesta utvrđuje nadležna Lučka kapetanija. Privremeno korištenje akvatorija luke nautičkog turizma za sidrište može trajati do izdavanja odgovarajućeg odobrenja za gradnju luke nautičkog turizma. Članak 52. 1) Dosadašnji stavci 4. i 5. članka 77. mijenjaju se, dodaje se novi stavak i postaju članak 77e. koji glasi: „U športskim lukama Maslinici, Rogaču i Stomorskoj ovim planom se dopušta uređenje izgrađene obale i izgradnja novih dijelova obale radi poboljšanja uvjeta korištenja luke za potrebe športskih plovila. U športskoj luci omogućava se gradnja sadržaja za rad športskih udruga, izvlačenje i servisiranje i popravak plovila i sl. Postavljanje lučke opreme za potrebe izvlačenja i servisiranja plovila u povijesnom dijelu naselja izvode se na temelju suglasnosti nadležnog tijela za zaštitu kulturnih dobara. Izgradnja novih dijelova obale radi poboljšanja uvjeta korištenja luke moguća je temeljem UPU-a, izuzev za dijelove za koje postoji Detaljni plan uređenja. Za športsku luku Maslinica postoji Detaljni plan uređenja („Službeni glasnik općine Šolta“, br: 3/05 ) koji se treba uskladiti sa ovim Planom.“ Članak 53.

1) U članku 79. iz 1. stavka dodaje se novi stavak koji glasi: „U obuhvatu turističke zone Livka planira se izgradnja alternativnog helidroma. Članak 54. 1) U članku 81. stavak 1. u alineji 1. broj „600“ zamjene se brojem „200“. 2) Alineje 3. se mijenja i glasi: „ - na jednu samostojeću građevinu pokretnih telekomunikacija potrebno je da više operatera – koncesionara postavlja svoju opremu ukoliko to dopuštaju tehnički uvjeti pokrivanja i planiranja mreža, te elektromagnetska kompatibilnost. Članak 55. 1) U članku 84. u zadnji stavak se mijenja i glasi: „ U grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 2.3. „Infrastrukturni sustavielektroopskrbe, pošta i telekomunikacije“ i mjerilu 1:25000 označene su trase dalekovoda, raspored i približne lokacije trafostanica. Točne lokacije planiranih trafostanica, dalekovoda i kabela odrediti će se u idejnom rješenju za lokacijsku dozvolu, odnosno u dokumentima prostornog uređenja detaljnijeg stupnja razrade.“ 2) U članku 84. i zadnjeg stavka dodaju se novi stavci koji glase: „ Trafostanice postavljati u središtu konzuma, tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima. Građevinska čestica predviđena za trafostanice 20(10)/0,4 kV mora biti minimalno 7x6 m ( posebno za trafostanice instalirane snage 2x1000

23

Službeni glasnik Općine Šolta

broj 4/2010

kVA minimalna veličina parcele je 9x8 m ). Do svake trafostanice potrebno je osigurati pristup vozilom radi gradnje, održavanja i upravljanja. Minimalna udaljenost od prometne površine i susjedne međe za TS 35/10 kV iznosi 3 m, a za TS 10/0,4 kV iznosi 1 m. Predviđa se mogućnost izgradnje manjih infrastrukturnih građevina(TS 20(10)/0,4 kV) kao i stupnih trafostanica bez dodatnih ograničenja u smislu udaljenosti od prometnica i

granica parcele, te mogućnost izgradnje istih unutar zona koje planom nisu predviđene za izgradnju (zelene površine, parkovi i sl ), kao i na izvangrađevinskom području (za elektroopskrbu uređaja i postrojenja drugih infrastrukturnih sustava i sl.). Dozvoliti izgradnju trafostanica u izgrađenim djelovima građevinskog područja za koja je predviđena izrada planova nižeg reda (UPU i DPU), a prije donošenja istih.

Članak 56.

1)

Članak 85. mijenja se te glasi:

„Prostornim planom se određuju zaštitni pojasevi postojećih i planiranih kabela i dalekovoda, širine ovisne o naponskom nivou. Zaštitni pojasevi za podzemne elektroenergetske vodove:

Podzemni kabeli KB 10(20) kV KB 35 kV

Postojeći 2m 2m

Planirani 5m 5m

Zaštitni pojasevi za nadzemne elektroenergetske vodove:

Nadzemni dalekovodi DV 10 kV DV 35 kV

Postojeći 15 m 30 m

Planirani 15 m 30 m

Korištenje i uređenje prostora unutar zaštitnih koridora dalekovoda treba biti u skladu s posebnim propisima i uvjetima nadležnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima. Prostor ispod dalekovoda, u pravilu, nije namijenjen za gradnju stambenih građevina, rekonstrukciju stambenih građevina kojom se povećava visina građevina ili građevina u kojima boravi više ljudi. Taj prostor se može koristiti primarno za vođenje prometne i ostale infrastrukture i u druge svrhe u skladu s pozitivnim zakonskim propisima i standardima.
Članak 57.

„Eventualno buduće navodnjavanje poljoprivrednih površina na otoku Šolti treba provoditi u skladu sa usvojenim Planom navodnjavanja za područje Splitsko - dalmatinske županije, izrađenog od strane Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, kolovoz 2006. god. Planom se omogućuje izgradnja mikroakumulacija za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Mogućnosti punjenja mikroakumulacija vodom iz vodoopskrbnog sustava treba usuglasiti sa nadležnim komunalnim poduzećem.
Članak 59.

1) U članak 88. stavak 3. se mijenja i glasi: „Za pojedine izdvojene lokalitete gdje je neracionalno osiguranje vode iz vodoopskrbnog sustava, odnosno gdje je kapacitet iz vodoopskrbnog sustava nedostatan omogućava se kao alternativno rješenje gradnja uređaja za desalinizaciju morske vode (npr. izdvojene ugostiteljsko turističke zone). „ 2) U članak 88. iza zadnjeg stavka dodaje se novi stavak koji glasi: Za zahvate u prostoru koji zahtijevaju veće količine vode koje bi mogle ugroziti normalnu potrošnju sadašnjih potrošača potrebno je očitovanje nadležnog komunalnog poduzeća o mogućnosti i načinu priključka na vodoopskrbni sustav.
Članak 58.

1) U članku 92. iza stavaka 2. dodaje se novi stavak koji glasi: „ Izuzetno od gornjeg stavka Planom se dopušta da do izgradnje kanalizacijskog sustava Maslinica za turističku zonu Šipkova moguće je izgraditi samostalni uređaj za pročišćavanje s povratnim korištenjem počišćenih voda.“
Članak 60.

1) Iza članka 91. dodaje se novi članak 91a. koji glasi:

1) Iza članka 93. dodaje se novi članak 93a. koja glasi: „Na širem području Stomorska planira se površina komunalno servisne namjene (K31) površine 0,75 ha za izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Gradivi dio za planirani zahvat u prostoru može iznositi 30% planirane površine. Točna lokacija uređaja unutar planirane zone definirati će se tehničkom dokumentacijom.“

Članak 61.

1) U članak 94. iza zadnjeg stavka dodaje se novi stavak koji glasi: „ Svaki vlasnik odnosno korisnik objekta ili parcele smještene uz lokve bez obzira imaju li status vodnog dobra ili ne, dužan je omogućiti nesmetano održavanje svih lokvi i ne smije uzrokovati njihovu eroziju, zatrpavanje ili zagađenje. Kod poduzimanja bilo kakvih radova, lokvu je potrebno urediti i uklopiti u urbanističko rješenje područja.“
Članak 62.

1) Članak 98. se mijenja i glasi: Na području otoka Šolte nema zaštićenih prirodnih vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode. Prostornim planom utvrđuju se opći uvjeti i mjere zaštite prirode: • u provođenju zahvata na području otoka Šolte voditi računa o očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti te zašiti prirodnih vrijednosti potencijalno zaštićenih područja, zaštićenih svojte te zaštićenih minerali i fosila; • očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihovu neposrednu okolicu, obalno područje (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja, treba revitalizirati ekstenzivno stočarstvo, te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i si.; • u cilju očuvanja krajobraznih ih vrijednosti mora se prilikom izrade Urbanističkih planova uređenja izvršiti analiza krajobraza, istaknuti •

posebnosti krajobraza, tu u skladu s tim planirati izgradnju koja neće narušiti izgled krajobraza, a osobito štititi od izgradnje panoramski vrijedne točke te vrhove uzvisina i obalu; pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) treba koristili materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima okolnog prostora i tradicionalnoj arhitekturi; treba spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog razvoja prirode; treba ograničiti gradnju na krajobrazno vrijednim lokacijama te se prirodna obala treba očuvati bez značajnih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale; pri planiranju gospodarskih djelatnosti, treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara, te održivo korištenje obnovljivih prirodnih izvora; korištenje prirodnih dobara treba provoditi temeljem planova gospodarenja prirodnim dobrima koji moraju sadržavati uvjete zaštite prirode nadležnog tijela državne uprave; pri izvođenju građevinskih i drugih zemljanih radova obvezna je prijava nalaza minerala ili fosila koji bi mogli predstavljali zaštićenu prirodnu vrijednost u smislu Zakona o zaštiti prirode te poduzeti mjere zaštite od uništenja, oštećenja ili krađe; za planirane zahvate u prirodi, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost

za prirodu u odnosu na ciljeve očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti; ekološki vrijedna područja koja se nalaze na području općine treba sačuvati i vrednovati u skladu sa Zakonom o zašiti prirode, Uredbom o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07) i Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te mjerama za očuvanje stanišnih tipova (Narodne novine broj 7/06). na području općine utvrđena su ugrožena i rijetka staništa (Stenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike, bušici, kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci i suhi travnjaci stenomediterana.) za koje treba provoditi slijedeće mjere očuvanja: − očuvali biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje, očuvanje njihovog staništa i njihovo praćenje (monitoring), − spriječiti nestajanje kamenjarskih pašnjaka i suhih travnjaka (putem ispaše, poticanjem ekstenzivnog načina stočarstva...) − u gospodarenju šumama treba izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu, pošumljavanje ukoliko se provodi potrebno je vršiti autohtonim vrstama, uzgojne radove provoditi na način da se iz degradacijskog oblika šuma postepeno prevodi u visoki uzgojni oblik.

− očuvati povoljnu građu i strukturu morskog dna i obale i priobalnih područja i ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju, očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode. Prostornim planom Županije za zaštitu su evidentirana 4 lokaliteta:  Otoci kod Maslinice - značajni krajobraz  Lokva Vodnjak (Nečujam) – Kačni dolac – značajni krajobraz  Lokva u polju kod Donjeg Sela – značajni krajobraz  stablo košćele u Grohotama Prirodno zaštićene uvale i rukavci pogodni za sklanjanje ribarskih i ostalih brodica također su tijekom povijesti kao i danas posebno vrijedan dio šoltanskog krajolika. Posebno se ističu otoci i hridi uz zapadnu obalu Šolte u kojima je postignuta visoka razina sklada prirode i ljudskog djelovanja (Stipanska). Lokve u poljima su vrijedni dijelovi krajolika zbog održanja flore i faune koja su oduvijek privlačila i ljude čiji povijesni tragovi se nalaze raspršeni uokolo istih. Mjere zaštite značajni krajobraza obuhvaćaju:  Zabranjuje se bilo kakvo nasipanje obala i lokvi kao i radnje, kojima se ugrožava priobalni pojas i bentos u moru te lokve, bez odobrenja nadležnih službi zaštite.  ne dozvoljava se sidrenje većih plovila u pličinama, kako zbog onečišćenja tako i zbog čuvanja podmorskih hridi od oranja sidara;  spriječiti eksploataciju školjki u podmorja i na hridima.

Mjere zaštite spomenika prirode obuhvaćaju:  Zabranjuju se bilo radnje na stablu košćele koje bi moglo ugroziti svojstvo botaničkog spomenika prirode bez odobrenja nadležne službe za zaštitu. Područje Općine Šolta se prema Uredbi o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine broj 109/07) nalazi u obuhvatu nacionalne ekološke mreže područja. a) Međunarodno važna područja za ptice: HRI000036 Srednjodalmatinski otoci i Pelješac, b) Važna područja za divlje svojte i stanišne tipove: HR2000087 Grohote Otok Šolta, HR3OO0336 Jama Stračinska, HR3000333 Jama kod Balkuna, HR3000334 Jama kod Balkuna II, HR3000337 Jama u uvali Tatinja, HR3000328 Morska jama u uvali Travna, HR2000086 Nečujam - Otok Šolta, HR2000130 Rogač -Otok Šolta, HR2001100 ŠoltaBočec, HR3000332 Špilja Poganica, HR3000335 Špilja Senjska, HR3000093 JZ Strana Šolte, HR3000094 JZ strana Šolte II, HR4000024 Južna obala Šolte i HR2001073 Otoci Maslinica. Područja iz gornjeg stavka grafički su prikazana na Karti staništa Općine Šolta i Karti Ekološke mreže RH na području općine Šolta koje se nalaze u elaboratu: „Podaci o vrstama, staništima i područjima Ekološke mreže s prijedlogom mjera zaštite za potrebe izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Šolta“ ( Državni zavod za zaštitu prirode, 23, listopada 2008. Zagreb), a koji se nalazi u sastavu ovog plana (Prilog-3). Ovom Odlukom daju se osnovne smjernice za mjere zaštite područja

Ekološke mreže RH za područje Općine Šolta, to: Za HRI000036 Srednjodalmatinski otoci i Pelješac- čitavo područje otoka Šolte: Regulirati lov i sprječavati krivolov, Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo, Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti, Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda), Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe. Za HR2000087 Grohote - Otok Šolta, HR2000086 Nečujam - Otok Šolta i HR2000130 Rogač -Otok Šolta: Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta: Za HR3OO0336 Jama Stračinska, HR3000334 Jama kod Balkuna II, HR3000337 Jama u uvali Tatinja, HR3000328 Morska jama u uvali Travna, HR3000332 Špilja Poganica, HR3000335 Špilja Senjska i HR3000094 JZ strana Šolte II: Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti; Očuvati povoljne stanišne uvjete. Za HR2001100 Šolta- Bočec: Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma, U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring) i Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati

autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi. Za HR3000093 JZ Strana Šolte: Ograničiti sidrenje, Regulirati akvakulturu, Regulirati ribolov povlačim ribolovnim alatima, Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna i obale, Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme. Za HR4000024 Južna obala Šolte: Odrediti kapacitet posjećivanja područja, Zabrana gradnje i zabrana luka za nautički turizam. Za HR2001073 Otoci Maslinica: Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta, Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.
Članak 63.

- most za vaganje, - ured; - građevina za osoblje; - parkiralište - MSW spremnik platforma; - privremeni skladišni prostor; - platforma MSW za istovar; - druga odgovarajuća oprema; Planom se predviđa uređenje ulaza, unutarnje prometnice i ulaz za nuždu. Dopušta se natkrivanje pretovarne stanice. prostora

Prostor pretovarne stanice se ograđuje. Pretovarna stanica može se vezati na državnu D 110. Uvjeti i kriteriji izgradnje pretovarne stanice sadržani su u „Studiji izvodljivosti za Regionalni centar za gospodarenje otpadom u Splitsko dalmatinskoj županiji“.
Članak 64.

1) Iza članka 113. dodaju se novi članci 113a. i 113b. koji glase: Članak 113a. U slučaju da će se u objektima stavljati u promet, koristiti i skladištiti zapaljive tekućine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama posebnog propisa koji uređuje pitanja o zapaljivim tekućinama i plinovima. Mjere zaštite od požara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku s posebitom pozornošću na: - Posebne propise o uvjetima za vatrogasne pristupe. - Posebne propise o hidrantskoj mreži za gašenje požara.

1) U članku 106. iza stavka 3. dodaju se novi stavci koji glase: „Za izgradnju pretovarne stanice i reciklažnog dvorišta planirana je komunalna zona (K3) površine cca. 6,12 ha. Izgradnja pretovarne stanice (građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom) planiran je na lokaciji sadašnjeg odlagališta. Pretovarna stanica koja se gradi okviru komunalne zone prema potrebi može sadržavati:

-

-

-

-

-

-

Garaže projektirati prema austrijskim standardu za objekte za parkiranje TRVB N 106. Stambene zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00. Uredske zgrade projektirati prema austrijskim standardu TRVB N 115/00 odnosno američkim smjernicama NFPA 101/2009 Trgovačke sadržaje projektirati u skladu s tehničkim smjernicama; austrijskim standardom TRVB N 138 Prodajna mjesta građevinska zaštita od požara) ili američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.). Športske dvorane projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.). Obrazovne ustanove projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.). Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu američkim smjernicama NFPA 101 (2009.). Marine projekturati sukladbno NFPA 303 Fire Protection Standard for Marinas and Boatyards 2000 Edition. Ugostiteljske objekte projektirati prema Pravilniku o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (NN 100/99). Skladišta projektirati prema Pravilniku o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08).

projektirati i izvesti u skladu s hrvatskim normama HRN DIN 4102, odnosno priznatim pravilima tehničke prakse prema kojem je građevina projektirana. Za ugrađene materijale pribaviti ispravu od ovlaštene pravne osobe o požarnim karakteristikama. Građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine. Za zahtjevne građevine potrebno je ishoditi posebne uvjete građenja Policijske uprave Splitsko dalmatinske kojim se utvrđuju posebne mjere zaštite od požara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaštite od požara koji će biti podloga za izradu glavnog projekta. Članak 113b. „Za građevine i objekte za potrebe obrane: maskirni vez -1 i maskirni vez -2 u uvali Stračinska iz članka 14. određene su zaštitne i sigurnosne zone prema posebnim propisima. Zaštitne i sigurnosne zone iz gornjeg stavka prikazani su u grafičkom prikazu br. 4. Građevinska područja naselja u mjerilu 1:5000. Za eventualne zahvate u obuhvatu zaštitnih i sigurnosnih zona potrebna je suglasnost Ministarstva obrane.“
Članak 65.

Elemente građevinskih konstrukcija i materijala, protupožarne zidove, prodore cjevovoda, električnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvarače za zaštitu od požara, ostakljenja otporna prema požaru, pokrov, podne obloge i premaze

1) Članak 115. mijenja se i glasi: Granica obuhvata i radni nazivi obveznih urbanističkih planova uređenja prikazani su u grafičkom dijelu elaborata Prostornog plana, kartografski prikaz broj 3.3 “Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Područja i dijelovi primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“, u mjerilu 1:25.000 i kartografski prikaz broj 4.“Građevinska područja naselja” u mjerilu 1:5.000. Granice obuhvata planova iz gornjeg stavka prilikom njihove izrade uskladiti će se prema mjerilu karte na kojoj se izrađuje. Urbanistički plan uređenja donosi se za: a) planirana naselja (mješovita namjena) uključujući i zaštićeni dio naselja (ruralna cjelina naselja) i zone isključive namjene u naselju 1. Grohote - Rogač 2. Maslinica 3. Punta Šešula 7. Donje Selo 8. Donja Krušica 9. Srednje Selo 10. Poslovno društvena zona Vela Straža 14. Nečujam 15. Tanki Ratac 16. Gornje Selo 17. Stomorska 18. Gornja Krušica b) planirana ugostiteljsko turistička zona u naselju 12. Ugostiteljsko turistička zona Bočac – Rogač 19. Ugostiteljsko turistička zona Nečujam – Centar u Nečujmu

c) planirana izdvojena građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene (izvan naselja) 4. Ugostiteljsko turistička zona Šipkova - Maslinica 5. Ugostiteljsko turistička zona Šešula - Maslinica 11. Ugostiteljsko turistička zona Kašijun - Rogač 13. Ugostiteljsku turistička zona Rakotina sa lukom nautičkog turizma. e) planirana izdvojena građevinska područja športsko rekreacijske namjene (izvan naselja) 6. Športsko rekreacijska zona Mariniča rat Na temelju ovog Plana do donošenja obveznih urbanističkih planova uređenja unutar građevinskog područja naselja omogućavaju se sljedeći zahvati u prostoru: - rekonstrukcija postojećih građevina i izgradnja novih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, mješovite i isključive namjene na uređenoj građevinskoj čestici do donošenja urbanističkog plana uređenja; - izgradnja novih građevina na faktički neizgrađenom ali uređenom zemljištu (na kojem do građevinskih čestica postoji pristup sa prometne površine, odvodnja otpadnih voda i propisan broj parkirališnih mjesta u skladu s prostornim planom u skladu sa kojim se izdale lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima gradnje, odnosno rješenje o izvedenom stanju); - za rekonstrukciju postojećih građevina; - za gradnju, rekonstrukciju ili zamjenu javnih i društvenih građevina; - za gradnju prometne i komunalne infrastrukture izgradnja valobrana u luci Maslinica.

Članak 66.

Smjernice za izradu Urbanističkih planova uređenja Urbanističkim planovima uređenja naselja u pravilu treba izvršiti podjelu područja na posebne prostorne cjeline te područja i koncept urbane obnove naselja, definirati osnovu namjene površina i prikaz površina javne namjene, razmještaj djelatnosti u prostoru, osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture, uređenje zelenih, parkovnih i rekreacijskih površina, zahvate u prostoru značajne za prostorno uređenje naselja i izradu detaljnih planova uređenja, te naročito uvjete uređenja i korištenja površina i građevina. Urbanističkim planovima uređenja obalnih naselja: 1. Grohote – Rogač, 2. Maslinica, 14.Nečujam , 15. Tanki Ratac, 17. Stomorska pred razrade iz stavka 1. ovog člana potrebno je detaljnije strukturirani osnovnu namjenu površina iz Prostornog plana uređenja općine te razgraničiti neophodne površine za uslužne, trgovačke, javne i društvene namjene, promet u mirovanju, javne i zaštićene zelene površine, te sport i rekreaciju tako da ove razgraničene površine isključive namjene minimalno moraju imati 5% od ukupne površine građevinskog područja naselja u što ne ulaze ugostiteljsko turističke površine, površine luka, kolno pješačke površine i površine uređenih plaža. Potrebno je razraditi osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture do razine prostorne cjeline unutar obuhvata UPU-a, posebno uličnu mrežu. Planom je uz morsku obalu nužno osigurati duž obalnu šetnicu. Uvjeti uređenje prostora, gradnju novih građevina i rekonstrukciju UPU-om trebaju biti razrađene i mogu biti strože.

1) Članak 116. mijenja se i glasi: „Važeći prostorni planovi detaljnijeg stupnja razrade: Prostorni planovi detaljnijeg stupnja razrade doneseni do stupanja ove Odluke prikazani su na kartografskom prikazu 3.3 „Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja i dijelovi primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“ (1:25000) brojčanom oznakom i u grafičkom prikazu 4. „Građevinska područja naselja“ (1:5000) granicom obuhvata, i to: Urbanistički planovi uređenja: 1. UPU „Turističke zone Livka“ („Službeni glasnik općine Šolta“, br: 2/08) Detaljni planovi uređenja: 1. DPU „Turističke zone Maslinica“ („Službeni glasnik općine Šolta“, br: 5/02, 6/03 i 9/05) ) 2. DPU „Obale Maslinica – Luke otvorene za javni promet“ („Službeni glasnik općine Šolta“, br: 3/05 ) Prostorni planovi detaljnijeg stupnja razrade ostaju na snazi i mogu se primjenjivati u dijelu koji je usklađen sa Prostornim planom uređenja općine Šolta. Prostorni planovi detaljnijeg stupnja razrade mogu se mijenjati i dopunjavati.“

Članak 67.

1) Iza članka 116. dodaje se novi članak 116 a. koji glasi:

Urbanističkim planovima uređenja manjih obalnih naselja: 8. Donja Krušica i 18. Gornja Krušica, te izdvojenog dijela naselja 3.Punta Šešula. Potrebno je te razgraničiti neophodne površine za javne namjene te razraditi osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture do razine prostorne cjeline unutar obuhvata UPU-a, posebno uličnu mrežu. Planom je uz morsku obalu nužno osigurati duž obalnu šetnicu. Uvjeti uređenje prostora, gradnju novih građevina i rekonstrukciju UPU-om mogu biti razrađene i strože. Urbanističkim planovima uređenja naselja u unutrašnjosti: 7. Donje Selo, 9. Srednje Selo i 16. Gornje Selo potrebno je pred razrade iz stavka 1. ovog člana detaljnije strukturirani osnovnu namjenu površina iz Prostornog plana uređenja općine, uz razgraničenje prostora za javne namjene. Potrebno je razraditi osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture do razine prostorne cjeline unutar obuhvata UPU-a, posebno uličnu mrežu. Uvjeti uređenje prostora, gradnju novih građevina i rekonstrukciju UPU-om trebaju biti razrađene i mogu biti strože. Urbanistički planovi za zone ugostiteljsko turističke namjene: 4.Ugostiteljsko turistička zona Šipkova – Maslinica; 5.Ugostiteljsko turistička zona Šešula – Maslinica; 11.Ugostiteljsko turistička zona Kašijun – Rogač; 12. Ugostiteljsko turistička zona Bočac – Rogač; 19.Ugostiteljsko turistička zona Nečujam – Centar u Nečujmu. Urbanističkim planovi uređenja turističkih zona vršine se podjelu područja na posebne prostorne cjeline sa definiranim konceptom izgradnje. Osnovana namjena površina se razrađuje za osnovne i prateće ugostiteljsko turističke sadržaje.

Također se definiraju zelene i rekreacijske površine. Potrebno je razraditi osnovu prometne, komunalne i druge infrastrukture najmanje do razine prostorne cjeline unutar obuhvata UPU. Uvjeti uređenja prostora određeni člancima 52. 53. i 56. Ove odluke mogu urbanističkim planom biti razrađeni i stroži. Planom je uz morsku obalu nužno osigurati duž obalnu šetnicu koja ima javni karakter. Urbanističkim planom uređenja 5. Ugostiteljsku turistička zona Šešula sa lukom nautičkog turizma potrebno je izvršiti podjelu područja na posebne prostorne cjeline sa definiranim konceptom izgradnje. Osnovano razgraničenje se odnosi na dio za ugostiteljsko turističke sadržaje i na dio za luku nautičkog turizma. Uvjete uređenja zone definirati u skladu sa člankom 56. stavkom 4. i člankom 77b. Urbanističkim planom uređenja 1. Ugostiteljsku turistička zona Rakotina sa lukom nautičkog turizma potrebno je izvršiti podjelu područja na posebne prostorne cjeline sa definiranim konceptom izgradnje. Osnovano razgraničenje se odnosi na dio za ugostiteljsko turističke sadržaje i na dio za luku nautičkog turizma. Uvjete uređenja zone definirati u skladu sa člankom 56. stavkom 8. i člankom 77c. Urbanistički plan uređenja 6. Športsko rekreacijska zona Mariniča rat izrađuje se u skladu sa odredbama članka 63. ove Odluke. Urbanistički plan uređenja 10. Poslovno društvena zone Vela Straža izrađuje se u skladu sa odredbama članka 50 a. ove Odluke.
Članak 68.

1)

Članak 118. se briše.

Članak 69. Članak 2. Predsjednik Općinskog vijeća, Boris Blagaić, v.r. __________________________________

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana nakon objave u "Službenom glasniku Općine Šolta". Klasa: 021-05/10-01/12-4 Ur.broj: 2181/03-01-10 Grohote, 02.lipnja 2010. godine
Predsjednik Općinskog vijeća, Boris Blagaić, v.r. __________________________________

Temeljem članka 30. Statuta općine Šolta i članka 19. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi (NN 28/2010), Općinsko vijeće Općine Šolta na svojoj 12. sjednici održanoj 02.06.2010. godine donosi sljedeću ODLUKU o plaćama i naknadama dužnosnika i članova Općinskog vijeća Općine Šolta 1. Opće odredbe Članak 1. Ovom Odlukom uređuju se osnove za utvrđivanje visine plaće dužnosnika koji svoju dužnost obavljaju profesionalno te osnove za utvrđivanje visine naknada dužnosnika koji svoju dužnost ne obavljaju profesionalno. Dužnosnicima Općine Šolta u smislu ove Odluke smatraju se: Općinski načelnik, zamjenik Općinskog načelnika, predsjednik Općinskog vijeća i zamjenici predsjednika Općinskog vijeća.
Ovom Odlukom utvrđuju se i visine naknada za članove Općinskog vijeća.

Temeljem članka 30. Statuta Općine Šolta, («Službeni glasnik Općine Šolta» br. 03/09), Općinsko vijeće Općine Šolta na svojoj 12. sjednici održanoj 02.06.2010. godine donosi ODLUKA o izmjeni i dopuni Odluke o zabrani izvođenja određenih radova na području Općine Šolta u odeđenom vremenskom periodu I. U članku 4. stavak 1.umjesto riječi „u vremenu od 01.06.“, treba da stoji „u vremenu od 15.06“. II. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u «Službenom glasniku Općine Šolta», a prestaje važiti 16.06.2010.

KLASA: 021-05/09-01/12-5 URBROJ: 2181/03-01-10 Grohote, 02.06.2010.

2. Plaće profesionalaca

dužnosnika

---

vijeća
Članak 2.

0,60 predsjednika

Osnovica za izračun plaća i naknada dužnosnicima iznosi 4.650,00 kn brutto. Članak 3. Plaća dužnosnika profesionalaca utvrđuje se umnoškom koeficijenta i osnovice za izraćun plaće uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža Članak 4. Koeficijent za izračun plaće utvrđuje se u sljedećim vrijednostima: 1. Općinski načelnik 3.09 2. Zamjenik općinskog načelnika 2.57 Članak 5. Plaću u visini utvrđenoj u skladu s ovom Odlukom dužnosnici ostvaruju od dana izbora, a isplaćuje im se do dana prestanka dužnosti. 3. Naknade neprofesionalaca Općinskog vijeća dužnosnika i članova

2.

Zamjenik

Općinskog vijeća 0,55 3. Član Općinskog vijeća 0,28 Članak 8. Naknadu u visini utvrđenoj u skladu s ovom Odlukom dužnosnici i članovi Općinskog vijeća ostvaruju od dana izbora, a isplaćuje im se do dana prestanka dužnosti. 4. Osnovica za izračun plaća, odnosno naknada Članak 9. Osnovica za izračun plaće, odnosno naknada dužnosnicima i članovima Općinskog vijeća određuje se prema osnovici za obraćun plaća državnih službenika i namještenika. 5. Obračun i isplata plaće, odnosno naknada Članak 10. Obračun i isplata plaća i naknada vrši se mjesečno i to istovremeno kada se obračunava i isplaćuje plaća službenicima i namještenicima Općinske uprave. 6. Ostala primanja Članak 11. Dužnosnici prema članku 1. stavku 2. ove Odluke i članovi Općinskog vijeća imaju pravo na naknadu troškova za službeno
putovanje u obimu kako je to propisano za državne službenike i

Članak 6. Naknade dužnosnika neprofesionalaca i članova Općinskog vijeća utvrđuje se umnoškom koeficijenta i osnovice za izračun naknade. Naknada u utvrđenoj visini isplaćuje se dužnosnicima mjesečno. Članak 7. Koeficijent za izračun naknada utvrđuje se u sljedećim vrijednostima: 1. Predsjednik Općinskog

namještenike. Članak 12. Dužnosnici koji svoju dužnost obavljaju profesionalno, osim plaće, ostvaruju pravo i na ostala materijalna prava koja ostvaruju službenici i namještenici Općinske uprave. 7. Završne odredbe Članak 13. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o plaćama i naknadama dužnosnika i članova Općinskog vijeća Općine Šolta KLASA: 021-05/05-01/02-8, URBROJ: 2181/03-01-05-04 od 08.07.2005.i KLASA: 021-05/06-01110-9, URBROJ: 2181103-01-06, od 24.03.2006. Članak 14. Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od objave u «Službenom glasniku Općine Šolta».
KLASA: 021-05/10-01/12-6 URBROJ: 2181/03-01-10 Grohote, 02.lipnja 2010. godine Predsjednik Općinskog vijeća, Boris Blagaić, v.r. __________________________________

O KORIŠTENJU POLJOPRIVREDNIH PRIKLJUČAKA NA VODU

Članak 1. Ovim pravilnikom uređuju se pravila korištenja poljoprivrednih priključaka na vodu za područje Općine Šolta, način sjecanja prava na poljoprivredni priključak, uvjete za oslobađanje od plaćanja naknade za poljoprivredni priključak. Članak 2. Poljoprivredni priključak na vodu mogu dobiti poljoprivrednici upisani u Upisnik poljoprivrednih proizvođača. Čestice zemlje za koje se traži priključak moraju biti evidentirane u Upisniku. Uz zahtjev je potrebno priložiti dokaz o vlasništvu i preris katastarskog plana. Članak 3. Zahtjev za odobrenje poljoprivrednog priključka na vodu podnosi se Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Šolta. Članak 4. Odobrenje za poljoprivredni priključak na vodu daje Općinsko vijeće Općine Šolta.

Na temelju članka 30. Statuta Općine Šolta („Službeni glasnik općine Šolta“, broj 03/09.), Općinsko vijeće Općine Šolta na sovjoj 12. sjednici održanoj dana 02.06.2010. donosi PRAVILNIK

Članak 5. U periodu u kojem bude poteškoća sa opskrbom vodom, u slučaju redukcija, prvo će biti isključeni poljoprivredni priključci.

Članak 6. Poljoprivredno domaćinstvo čija je osnovna djelatnost poljoprivreda i čiji članovi nemaju drugih izvora prihoda imaju pravo podnijeti zahtjev Općinskom vijeću za oslobađanje od plaćana naknade za poljoprivredni priključak. O svakom pojedinačnom zahtjevu za oslobađanje od plaćanja naknade za poljoprivredni priključak odlučuje Općinsko vijeće Općine Šolta. Članak 7. Ova pravilnik stupa na snagu osam dana od dana objave u „Službenom glasniku općine Šolta.“
Klasa: 021-05/10-01/12-3 Urbroj: 2181/03-04-10 Grohote; 02. lipnja 2010

Predsjednik Općinskog vijeća, Boris Blagaić, v.r. __________________________________

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->