P. 1
5.i.6.6

5.i.6.6

|Views: 462|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Jun 16, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/25/2012

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
5. i 6. jun 2010.

Broj 12.227 Godina LXVII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

VIJESTI

U Slova~koj dogovorena isporuka teretnih vagona RS
странa 2

VIJESTI

Policija izuzela dokumenta iz bawalu~ke “Tr`nice“
странa 4

VIJESTI

Miji}: Sud u Strazburu donio 14 presuda protiv BiH
странa 5

Srbija

KAMATE NA STAMBENE KREDITE SMAWENE U SRBIJI I HRVATSKOJ

FOTO: GLAS SRPSKE

Poplavni talas stigao do Beograda
странa 18

Stru~waci smatraju da je kamate trebalo smawiti

36

DANAS

NAJSKUPQI U REGIONU
Iako se kamate na stambene kredite u Srbiji i Hrvatskoj smawuju usqed pada evribora i libora, to nije slu~aj u bankama u Republici Srpskoj. Najvi{e kamate na stambene kredite i do deset odsto
FOTO: GLAS SRPSKE

странa 15

Varijabilne kamatne stope na stambene kredite u zoni evra smawene su za posqedwih 16 mjeseci sa oko 4,8 odsto na prosje~no 4,2 odsto. U Srpskoj kamate ostale iste. Najni`e kamate u regionu ima Slovenija - 3,6 odsto

Zbog politi~kih optu`nica Suda i Tu`ila{tva BiH buxet o{te}en za milione

U @epi odr`an pomen za stradale borce u otaxbinskom ratu
U kawonu Borak kolona se zaustavila da vidi da li je most miniran. Krenuli smo u ti{ini daqe, a onda su nas napali iz svih raspolo`ivih oru`ja. Ga|ali su nas stijenama, obarali na nas balvane i trupce, pri~a Jakovqevi} странa 7

Polagawe cvije}a u @epi

FOTO: B. MITROVI]

странa 3

Mirko [arovi}

Slu`en parastos za 45 pripadnika VRS

2 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Rajko Kuzmanovi}

Mi na kongresu `elimo da poka`emo mo} partije koju dodatno poja~ava ~iwenica da su posqedwa istra`ivawa pokazala da smo ~etvrti po snazi u RS, a da bih ja, u slu~aju da se kandidujem za predsjednika, osvojio osam odsto glasova. Zdravko Krsmanovi}, lider Nove socijalisti~ke partije
FOTO: AGENCIJE

Razmotriti pitawa saradwe RS i Srbije
BAWALUKA - Predsjednik Srpske Rajko Kuzmanovi} izjavio je da }e na sjednici Savjeta za saradwu RS i Srbije biti razmotren niz pitawa o dosada{woj saradwi RS i Srbije i definisani prioriteti saradwe u budu}em periodu. - Ja }u, kao predsjedavaju}i sjednici, zajedno sa premijerom Miloradom Dodikom, nastojati da dam prioritet ekonomskoj saradwi, a uvjeren sam da }emo u tome i uspjeti - rekao je u petak u Bawaluci Kuzmanovi} Srni. On je izrazio zadovoqstvo onim {to je do sada ura|eno, a ura|eno je mnogo, budu}i da je ova i prethodna godina protekla u znaku svjetske ekonomske krize, koja je uticala i na na{e privrede.

Posti}i kompromis o popisu stanovni{tva
BAWALUKA - Am basa dor Slovenije u BiH Andrej Grase li izja vio je u pe tak u Bawaluci da o~ekuje da }e biti postignut kompromis o zakonu o popisu stanovni{tva na dr`avnom nivou, {to bi predstavqalo pozitivan signal, i ponovio punu podr{ku Slo ve ni je uki dawu vi za za BiH. Graseli je tokom susreta sa predsjednikom Narodne skup{tine RS Igorom Radoji~i}em pozdravio daqe {irewe regionalne saradwe. Sagovornici su ocijenili da to daje nove pozitivne impulse i kreira kvalitetniji ambijent za ukqu~ivawe zapadnog Balkana u evropske tokove. Oni su konstatovali da postoji zna~ajna privredna saradwa izme |u RS i BiH i Slovenije, ~iji je nivo odr`an uprkos svjetskoj ekonomskoj krizi, ali i da je treba pro{iriti.
Dodik sa Laj~akom o aktuelnoj situaciji

Radoji~i} - Graseli

Delegacija Vlade Republike Srpske u petak boravila u Slova~koj

Savjetnik Nikole Sarkozija

Podr{ka Francuske za ukidawe viza BiH
SARAJEVO - @an-David Levi, glavni diplomatski savjetnik francuskog predsjednika Nikole Sarkozija, izjavio je u petak u Parizu da BiH ima punu podr{ku Francuske {to skorijem ukidawu viza, kao i evropskom putu BiH. Levi je tokom susreta sa ministrom inostranih poslova BiH Svenom Alkalajem izrazio zadovoqstvo odr`avawem sastanka pod nazivom “EU - zapadni Balkan“ i istakao nadu da }e taj skup dati novi podstrek reformama u BiH. Posebno je naglasio zna~aj doprinosu dobrosusjedskih odnosa dr`ava u regionu, saop{teno je iz Ministarstva inostranih poslova BiH.

Slova~ke kompanije zainteresovane za ulagawa u infrastrukturne projekte u Srpskoj, {to potvr|uje dogovor u vezi sa isporukom teretnih `eqezni~kih vagona RS, uz finansirawe slova~kih banaka i podr{ku Vlade Slova~ke
PI[E: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

Dogovorena isporuka teretnih vagona RS
slova~ki ministar saobra}aja Qubomir Va`ni prenio iskustva svoje zemqe, odnosno sve faze i periode koje su pro{li u svom razvoju, kao i na~ine na koje su koristili fondove i sredstva EU. - Slova~ki ministar posjeti}e RS najvjerovatnije u septem bru, ka da }e bi ti konkretizovani neki od poslova u oblasti infrastrukture iz nadle`nosti Ministarstva saobra}aja i veza RS, o kojima su zapo~eti razgovori tokom ove posjete vladine delegacije Slova~koj - rekao je ^ubrilovi}. Dodao je da }e do tada nadle`no ministarstvo putem svojih komisija pripremiti poslove koji treba da budu konkretizovani tokom posjete slova~kog ministra RS. Slova~ki ministar saobra}aja Qubomir Va`ni izrazio je za in te re so va nost za ulagawa slova~kih kompanija u infrastrukturne projekte u RS. i daqem evropskom putu BiH. U saop{tewu se dodaje da je, u razgovoru sa Laj~akom, Dodik istakao va`nost {to skorije vizne liberalizacije za gra|ane BiH.

BRA TI SLA VA, BAWA LUKA - Delegacija Vlade Republike Srpske u petak je u Bratislavi postigla dogovor sa slova~kom Vladom o isporuci teretnih `eqezni~kih vagona RS, uz finansirawe slova~kih banaka i podr{ku Slova~ke. Delegaciju Vlade RS tokom posjete Slova~koj predvodio je premijer RS Milorad Dodik. Ministar saobra}aja i veza RS Nedeqko ^ubrilovi} rekao je da je u raz go vo ru sa slo va ~kim pri vre dni ci ma akcenat stavqen na pitawa razvoja i ulagawa u infrastrukturu RS. ^ubrilovi} je dodao da je

[TO PRIJE ukinuti vize za stanovnike BiH
U saop{tewu Vlade RS navedeno je da se Dodik, prilikom bo rav ka u Slo va ~koj, sastao i sa ministrom inostranih poslova Slova~ke Miroslavom Laj~akom, sa kojim je razmijenio mi{qewe o aktuelnoj politi~koj situaciji u BiH

Ekonomska saradwa
U saop{tewu Biroa Vlade RS navedeno je da je delegacija Vlade RS razgovarala sa Va`nim i slova~kim privrednicima i o drugim mogu}nostima ekonomske saradwe izme|u Srpske i Slova~ke.

Agencija za upravqawe imovinom ste~enom kriminalnim djelima sa radom po~iwe 1. jula

Imenovawe direktora idu}e sedmice
@an-David Levi
FOTO: GLAS SRPSKE

www.glassrpske.com
Nevjerovatno je to da toliko godina po zavr{etku rata nisu odgovarali oni koji su ~inili zlo~ine nad Srbima. Zlo~in je zlo~in, bez obzira na to ko ga je po~inio. Onaj ko je ubijao nemo}ne, djecu, `ene i starce mora da odgovara za to. Email: djordje.visich@gmail.com Svakakvih se kod nas organizacija nakupilo u ranom i poslijeratnom periodu, pa ima i onih koje su povezane sa terorizmom. O tome kakvi su sve qudi dobijali dr`avqanstvo BiH ne treba ni govoriti. [to je najgore, malo je onih koji su se zbog toga zabrinuli. Email: dragana_omg@yahoo.com

BAWALUKA - Vr{ilac du`nosti direktora Agencije za upravqawe oduzetom imovinom ste~enom kriminalnim djelima, koja bi trebalo da po~ne sa radom 1. jula ove godine, najvjerovatnije }e biti imenovan na sjednici Vlade RS koja }e se odr`ati idu}e sedmice. To je “Glasu Srpske“ rekao ministar pravde Republike Srpske Yerard Selman. Selman je naglasio da su u to ku broj ne akti vnos ti na osnovu kojih }e se obezbijediti po~etak rada ove agencije. Te hni ~ke pri pre me jo{

traju, a na po~etku rada pomenuta agencija bi}e najvjerovatni je smje {te na u ne kom iznajmqenom prostoru, u kojem }e posao obavqati direktor i jo{ 14 zaposlenih.

prepreka da ova institucija po~ne sa radom po~etkom jula ove godine. U Mi nis tar stvu unu tra{wih poslova RS ranije su kazali da je MUP RS formi-

rao posebno odjeqewe za finansijske istrage u vezi sa otkri vawem i odu zi mawem nelegalno ste~ene imovine, koje ~ine na~elnik i devet inspektora. V. K.

TEHNI^KE pripreme za rad agencije u toku
Selman je ranije rekao da, s obzirom na to da se pripremne aktivnosti koje su potrebne za po~etak rada agencije privode kraju, nema nikakvih

ZAKON
Narodna skup{tina RS u januaru ove godine usvojila je Zakon o oduzimawu imovine ste~ene izvr{ewem krivi~nih djela, a imovina ste~ena kriminalom mo}i }e da se oduzima u fazi istrage, odnosno kada se utvrdi da postoji osnov sumwe da je odre|ena imovina ste~ena krivi~nim djelom, jer se ne}e ~ekati pravosna`na sudska presuda da bi se imovina oduzela.

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 3

Samit u Sarajevu potvrda pro{irewa Evropske unije
BRATISLAVA - Ministri spoqnih poslova Srbije Vuk Jeremi} i Slova~ke Miroslav Laj~ak ocijenili su da je samit “EU - zapadni Balkan“ odr`an u Sarajevu potvrdio posve}enost Unije daqem pro{irewu. Jeremi} je na zajedni~koj konferenciji za novinare poslije sastanka sa Laj~akom u Bratislavi istakao da Srbija i Slova~ka imaju sli~ne poglede na budu}nost i zajedni~ke strate{ke ciqeve, koji }e biti ostvarivani poslije ulaska u EU.

Oslobo|eni u procesima tra`e milionske isplate
Pravobranila{tva BiH u 2009. evidentirala vi{e od 160 tu`bi s od{tetnim zahtjevima koji zbirno iznose vi{e miliona maraka. Samo na osnovu 34 izgubqena procesa pro{le godine, BiH isplatila vi{e od milion i po maraka
PI[E: VEDRANA KULAGA vkulaga@glassrpske.com

Zbog politi~kih optu`nica Suda i Tu`ila{tva BiH buxet o{te}en za milione

SA RA JE VO - Us ta vno pra vna ko mi si ja Par la men ta BiH u pe tak je podr`ala inicijativu poslanika Slavka Jovi~i}a da na jednoj od idu}ih sjedni ca Par la men ta bu de dos tavqena in for ma ci ja o sredstvima koja se izdvajaju iz buyeta institucija BiH po tu`bama osoba koje su bile optu`ene pred Sudom BiH, a kasnije pravosna `nim pre su da ma oslobo|ene. Jovi~i} je pro{log mjeseca inicirao da se kao redovna ta~ka na dnevni red Par la men ta uvrsti zah tjev da Tu`ila{tvo i Sud BiH dos ta ve po dat ke o to me za ko li ko je o{te }en buyet BiH nakon {to su pale mnoge optu`nice protiv politi ~a ra i no si la ca vlas ti koje je podizalo ovo tu`ila{tvo.

Zakoni
Ustavnopravna komisija utvrdila je uskla|enost Prijedloga zakona o popisu stanovni{tva, doma}instava i stanova u BiH 2011. godine sa Ustavom i pravnim sistemom BiH. Utvr|ena je i uskla|enost Prijedloga zakona o dopunama Zakona o slu`bi u Oru`anim snagama i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slu`bi u institucijama BiH s Ustavom i pravnim sistemom BiH.

Jovi~i} je postavio pitawe kako je bilo mogu}e da se podignu optu`nice protiv naj zvu ~ni jih ime na i po kre nu ve li ke me dij ske afere, a da kasnije sve to padne na sudu. - U buyetu ne ma mar ke predvi|ene za ove namjene, a sti}i }e na naplatu milion ske od {te te, jer qudi ima ju pra vo na to, s ob zi rom na to da su bespravno bili pritvarani, {to je pokazano pravosna`nim presudama - rekao je Jovi~i}. On je do dao da je jo{ rano da se govori o ta~nom iznosu. - Bo{waci su bili protiv uvr{tavawa ove inicijative na dnevni red, jer su mno ge od op tu `ni ca bi le politi~ki isfabrikovane, a uglavnom su protiv Srba i Hrvata - rekao je Jovi~i}. ^lan Ustavnopravne komi si je Par la men tar ne skup{tine BiH Lazar Prodanovi} kazao je da je pravo i oba ve za Par la men ta da razmatra rad tu`ila{tava. - Najvi{e su strani tu`i oci u ni zu pre dme ta u pro te klih go di na di za li op tu `ni ce ko je su pa da le na sudovima - rekao je Prodanovi} i dodao da je mogu}e go vo ri ti o {te ti od ne ko li ko hiqada pa i do vi{e miliona maraka. Tro {ko vi is tra ge u ovim propalim slu~ajevima, kao i tro{kovi rada policije, sudija i tu`ilaca nisu ura~unati u ovu cifru. Sa mo od {te tni zah tjev biv {eg pred sje dni ka RS Mirka [arovi}a za od{tetu izno si 480.000 KM. On o~ekuje presudu u svoju korist.

- Podnio sam zahtjev za naknadu {tete, materijalne i nematerijalne, za sve ono {to sam pretrpio i ja i moja porodica tokom skoro godinu pritvora u Doboju i u Ku li, zna ~i pre trpqenu {te tu, du {e vni bol, na ru {eni ugled u dru{tvu, kredi bi li tet - ka zao je [arovi}. Sud BiH u oktobru 2006. godine izrekao je osloba|aju}u presudu [arovi}u, koji se od novembra 2005. godine nalazio u pritvoru po “predme tu Pri vre dna ban ka Srpsko Sarajevo“. Sudsko tra`ewe od{tete od BiH najavio je i biv{i pre mi jer FBiH Ed hem Bi~ak~i}, koji je, zajedno s biv {im fe de ral nim mi nistrom finansija Draganom ^o vi }em, ne da vno oslobo|en optu`bi u slu~aje vi ma na bav ke sta no va za zvani~nike FBiH.

OD[TETE zatra`ili ^ovi} i Bi~ak~i}
Za sa da ne ma ko na ~nih podataka o tome koliko su dr`a vu ko {ta li od {te tni zahtjevi i sudski tro{kovi pravosna`no oslobo|enih. Prema podacima Pravobrani la{ tva BiH u pro {loj godini evidentirano je vi{e od 160 tu`bi po raznim osnovama, s od{tetnim zahtjevima koji zbirno iznose vi{e miliona maraka. Sa mo na osno vu 34 iz gubqena procesa iz pro{le godine, BiH je bila du`na da isplati vi{e od milion i po ma ra ka. Oslo ba |a ju }e presude u pet sudskih procesa, vo |e nih na Su du BiH

Mirko [arovi} tra`i pola miliona maraka od{tete

FOTO: GLAS SRPSKE

protiv politi~ara i nosilaca vlasti, poreske obvezni ke ko {ta le su 290.000 KM. Ovi tro{kovi odnose se samo na naknade ispla}ene iz buyeta Suda BiH advokatima, svjedocima, vje{tacima, kao i optu`enima koji su pravosna`no oslobo|eni svih optu`bi.

IMENA TU@ILACA
- Tu`ila{tvo je ovakvim improvizovanim optu`nicama koje su podizane, a kasnije dokazano na sudu da su bile neosnovane, o{tetilo buxet BiH. Tra`im imena tu`ilaca ~ije su mnoge optu`nice pale i da ka`u koje su wihove reference, koja je wihova stru~nost, na bazi ~ega su podizali optu`nice koje su kasnije sve pale na sudu rekao je Jovi~i}.

Karaxi}: Ispitati nov~ane naknade Dowe
HAG - Radovan Karayi} je zatra`io od vije}a Ha{kog tribunala dozvolu da vje{taka Tu`ila{tva Roberta Dowu ispitu je o nov ~a nim na kna da ma ko je je ame ri ~ki is to ri ~ar primio za pisawe ekspertskih izvje{taja. Karayi} smatra da visina naknade mo`e da uka`e na pristrasnost svjedoka i motive za svjedo~ewe. Dowa je, do sada, bio 15 puta vje{tak optu`be u raznim predmetima pa bi honorar koji mu je za to ispla}en mogao, po Karayi}u, biti za wega podsticaj da izvje{tajima koji zadovoqavaju tu`ioca obezbijedi da taj “novac pristi`e iz godine u godinu i iz predmeta u predmet“. Karayi} se u ovom slu~aju pozvao na odluku @albenog vije}a u “predmetu Srebreni~ke sedmorke“.

Tadi}u plaketa Bo{wa~kog nacionalnog vije}a
BEOGRAD - Predsjednik Bo{wa~kog nacionalnog vije}a Sulejman Ugqanin uru~io je u petak predsjedniku Srbije Borisu Tadi}u zlatnu plaketu tog vije}a za izuzetan doprinos ostvarivawu, za{titi i unapre|ewu individualnih i kolektivnih prava sanya~kih Bo{waka. U obrazlo`ewu se dodaje da je Tadi} svojim anga`manom zna~ajno doprinio sprovo|ewu doma}ih i me|unarodnih mehanizama za{tite qudskih i mawinskih prava, te sveobuhvatnom ostvarewu prava bo{wa~kog naroda u Srbiji.

Razvijen “supernapitak“ protiv starosti
PJONGJANG - Sjeverna Koreja je razvila “supernapitak“ koji, kako se tvrdi, mo`e da podstakne razvoj mo`danih }elija i zaustavi starewe, javile su u petak agencije. Zvani~na agencija KCNA prenijela je da napitak sadr`i 60 vrsta “mikroelemenata“ iz vi{e od 30 biqnih vrsta. U izvje{taju se navodi da je pi}e “privuklo veliko interesovawe kineskih, wema~kih i ostalih poslovnih qudi“ na sajmu trgovine u Pjongjangu pro{log mjeseca. KCNA prenosi da pi}e ima preventivno i qekovito dejstvo, te da poboq{ava mentalne sposobnosti i pam}ewe. Pi}e navodno djeluje i protiv bora na ko`i i onemogu}ava gerijatrijske bolesti.

4 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Turska Fondacija za qudska prava i slobode (IHH) sara|uje sa “Al-Kaidom“

Komentar dana
Pi{e: @eqka DOMAZET

Humanitarne veze sa teroristima
Da se islamski radikalizam ve} godinama poku{ava prikriti iza kojekakvih humanitarnih organizacija pokazuju i izvje{taji najmo}nije obavje{tajne slu`be na svijetu, ameri~ke CIA, koja je jo{ 1996. godine neposredno poslije ratnih sukoba u BiH Fondaciju za qudska prava, slobode i humanitarnu pomo} (IHH) ozna~ila kao pomaga~a #Al-Kaide#. Dakle, ta nazovi humanitarna organizacija i fondacija iz Turske, iza ~ijeg se imena naizgled krije humanizam, borba za qudska prava i slobode, kako tvrde izvje{taji ameri~kih i izraelskih obavje{tajaca, ve} godinama u BiH ima svoje kancelarije iz kojih djeluje, prikupqa #pomo}# i odr`ava vru}e veze sa teroristima, koje {aqe tamo gdje su muslimani anga`ovani u oru`anom sukobu ili Imaju}i u vidu tamo gdje teroristi tre~iwenice da su ba da djeluju. Indikatimnoge "humanitarne" vno je, me|utim, da je CIA svoj izvje{taj o ovim naorganizacije zo vi hu ma ni tar ci ma razli~itih imena objavila tek poslije sui istog ciqa ko ba u BiH, ka da je i razgranate po BiH i wima postalo vru}e i bliske razli~itim uveliko po~elo gorjeti pod nogama od ve} uveliradikalnim islamskim strujama, ko rasprostrawene mre`e ovih #humanitaraca#. ne ~udi ~iwenica Indikativno je tako|e da se i ukidawe da se ovih dana, poslije viza svaki napada na konvoj koji je put odga|a trebalo da stigne do Gaze, u cen tru Sa ra je va okupilo na hiqade protestanata odjevenih u no{wu po kojoj BiH i wen glavni grad prije rata nikako nisu bili prepoznatqivi, te da se ve} otvoreno govori da je samo u ovom gradu prikupqeno vi{e od 30.000 potpisa podr{ke i vi{e od dvjesta tona pomo}i. Indikativno je i to da su se u konvoju koji je napadnut i iz koga su neki u~esnici pohap{eni na{li i neki #bh. borci za islam# u srcu Evrope, me|u kojima su i oni koji su tokom rata u BiH ~inili mnogobrojne zlo~ine nad srpskim narodom. Da bi se ra{~i{}avawem pri~e o razli~itim ratnim #humanitarcima# u BiH, koji nesmetano i danas djeluju poma`u}i sve ono {to je blisko radikalnom islamu, dosta toga rasvijetlilo i o karakteru rata na podru~ju BiH, jasno govore i ~iwenice da su mnogi od wih i danas, iako porijeklom iz zemaqa islamskog svijeta, uredno vlasnici paso{a BiH i krstare po svijetu. Javnosti je objelodaweno ovih dana ime Sirijca Jasera Mohameda Sabaha, koji `ivi u Tuzli i koji je bio #humanitarac# tokom ratnih sukoba u BiH, i koji je zate~en u humanitarnom konvoju koji je plovio prema Gazi sa zadatkom, kako tvrde inostrani mediji, da isporu~i novac za teroristi~ke akcije. Kada se na vagu Evropske unije na jedan tas stave paso{i sa potrebama i pravima izvornih gra|ana, a na drugi paso{i sa namjerama preru{enih humanitaraca, ne ~udi onda {to EU prema BiH uvijek ima dodatnu dozu opreza i {to se nekako po pravilu uvijek upali crveno svjetlo na odobrewe bezviznog re`ima. Zakqu~ak je jasan: Evropa ne}e dodatnu glavoboqu.

“Xeruzalem post“ pi{e o aktivnostima IHH-a

Izraelska vlada IHH smatra teroristi~kom organizacijom. Osnovana je 90-ih godina da pru`a pomo} muslimanima u BiH. Od tada ukqu~ena u operacije u Indoneziji, Pakistanu, Iraku, Libanu, navodi “Xeruzalem post“
PI[E: GORAN MAUNAGA g.managa@glassrpske.com

Pokre}u istragu o djelovawu IHH u BiH
{to za je dni ~ke ko mi si je odlu ke do no se sa mo ako za wih glasa bar jedan poslanik iz sva kog kon sti tu ti vnog naroda.

SA RA JE VO - Pred sta vnici srpskog naroda u Zaje dni ~koj ko mi si ji za odbranu i bezbjednost Parlamenta BiH pokrenu}e pitawe djelovawa Fondacije za qudska prava, slobode i humanitarnu pomo} (IHH) iz Tur ske, za ko ju pos to je podaci da sara|uje sa “AlKa idom“ i da ima sje di {te i kancelarije u BiH. Izja vi la je to “Gla su Srpske“ ~lan Zajedni~ke komisije za odbranu i bezbjednost BiH i za mje nik predsjedavaju}eg Doma naroda Parlamenta BiH Du{anka Majki}. Dodala je da je skeptik, jer smatra da se time mo`e te {ko {ta u~i ni ti za to

SRPSKI delegati ovo pitawe stavqaju na dnevni red
- Sigurna sam da niko od Bo{waka u ko mi si ji ne }e gla sa ti za. Dru ga lo {a stvar je {to Ministarstvo

bez bje dnos ti i Mi nis tar stvo odbrane BiH nemaju odgo vor nost ko ja je za ko nom utvr|ena prema Zajedni~koj komisiji za odbranu i bezbjednost - ka`e Majki}eva. “Glas Srpske“ objavio je da se Fondacija za qudska prava, slobode i humanitarnu pomo} (IHH) iz Turske od 1996. godine nalazi na spisku CIA me|u organizacijama ko je sa ra |u ju sa “Al-Ka idom“ i koja ima sjedi{te u

TERORIZAM
U intervjuu za AP biv{i francuski istra`ni sudija @an-Luj Bri`ijer rekao je da IHH ima veze sa teroristima, kao i sa postavqawem bombe 1999. godine na aerodromu u Los An|elesu. - Oni poma`u “Al-Kaidi“ Osame bin Ladena od po~etka wegovog plana da ga|a ciqeve na ameri~kom tlu rekao je Bri`ijer.

BiH i u arapskim dr`avama. Navedeno je da IHH ima kancelarije u nekoliko gradova u BiH i da trenuto poma`e projekte u Sarajevu, Srebreni ci, Go ra `du, Ili ja {u, Zenici, Visokom. Prilikom poku{aja da brodovima u|u u pojas Gaze, predstavnike te organizacije na pa li su izraelski komandosi. “Yeru za lem post“ obja vio je da izra el ska vla da IHH smatra teroristi~kom organizacijom. - Osnovana je 90-ih godina da pru`a pomo} muslima ni ma u BiH. Od ta da je ukqu~ena u operacije u velikom broju muslimanskih i blis ko is to ~nih ze maqa, ukqu~uju}i Indoneziju, Pakistan, Irak, Liban - pi{e “Yeruzalem post“.

Jedinica za istrage MUP-a RS izuzela dokumenta o poslovawu

Policija u bawalu~koj "Tr`nici"
BAWALUKA - Jedinica za istrage MUP-a Republike Srpske izuzela je dokumentaciju iz bawalu~ke “Tr`nice“ koja se odnosi na poslovawe ovog preduze}a u posqedwih deset mjeseci. Potvrdila je to “Glasu Srpske“ vr{ilac du`nosti direktora “Tr`nice“ Spomenka Vujasinovi}. - Policija je dolazila u ponedjeqak i utorak u prostorije “Tr`nice“. Prema mojim saznawima, izuzeli su odre|enu dokumentaciju i postupak je u toku - rekla je Vujasinovi}eva. Ona nije mogla da precizira o kojoj je dokumentaciji rije~. Na~elnik Uprave Kriminalisti~ke policije MUP-a RS Gojko Vasi} rekao je da o tome nema informacije, te da se obratimo Centru javne bezbjednosti Bawaluka. Me|utim, u ovom Centru rekli su da se obratimo MUP-u RS.

Honorari
Prema nezvani~nim informacijama, policija je izuzela i dokumentaciju koja se odnosi na isplate honorara vrijednih po nekoliko desetina hiqada maraka fizi~kim licima, a kontroli{e i tro{kove putovawa u inostranstvo. Izuzet je i Ugovor sa advokatskom kancelarijom “Karanovi}-Nikoli}“, kojoj je pla}eno vi{e od 100.000 maraka, iako nisu dobili nijedan sudski spor za biv{u upravu. vili su “Tr`nici“ neizmirene obaveze ve}e od 1,9 miliona maraka. N. T.

Igor Kqaji}, predsjednik Sindikata Urbanisti~kog zavoda RS
O~igledno je da se kr{e prava radnika Zavoda i o tome smo obavijestili Savez sindikata RS.

BIV[E rukovodstvo ostavilo obaveze od 1,9 miliona
Uprava bawalu~ke “Tr`nice“ najavila je ranije podno{ewe krivi~ne prijave protiv biv{eg rukovodstva jer je navodno potpisalo brojne {tetne ugovore i time nanijelo ogromnu {tetu preduze}u. Prijava uprave “Tr`nice“ odnosi se najvi{e na biv{e rukovodioce Radosava Grbi}a i Dragana Stupara. Prema ranijim saop{tewima iz ovog preduze}a, oni i wihovi saradnici osta-

Goran Vajki}, direktor Urbanisti~kog zavoda RS
Poslao odjave uplate doprinosa za 11 radnika Urbanisti~kog zavoda koji su u {trajku.
Uprava "Tr`nice" FOTO: G. [URLAN

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 5

Monika Miji}, zastupnik BiH u Evropskom sudu za qudska prava
FOTO: GLAS SRPSKE

Rukovodstvo SNSD-a

Strana~ki skup u Mlinskoj rijeci
BAWALUKA - Naju`e rukovodstvo Saveza nezavisnih socijaldemokrata, predsjednik Milorad Dodik, potpredsjednik Igor Radoji~i} i predsjednik Izvr{nog odbora Glavnog odbora SNSD-a Neboj{a Radmanovi} prisustvova}e strana~kom skupu koji }e se odr`ati u subotu, 5. juna, u Mlinskoj rijeci kod ^elinca. Tom skupu prisustvova}e svi ~lanovi op{tinskih odbora i ~lanovi Op{tinskog izbornog {taba, na~elnici, kao i poslanici iz izborne jedinice dva. Informativna slu`ba SNSD-a najavila je da }e se strana~ki skup odr`ati u 14 ~asova.

Kada je Sud odbacio veliki broj tu`bi koje se odnose na staru deviznu {tedwu poslije presude u “slu~aju Suqagi} protiv BiH“ broj tu`bi protiv BiH se gotovo prepolovio, istakla Miji}eva
PI[E: VEDRANA KULAGA vkulaga@glasspske.com

SAD

Gosti} deportovan zbog uloge u ratu
Monika Miji}

BAWALUKA - Evropski sud za qudska prava u Strazburu do sada je donio 14 presuda protiv BiH i u svih 14 presuda utvrdio je povredu prava aplikanta. Rekla je to “Glasu Srpske“ zastupnik Savjeta ministara BiH u ovom sudu Monika Miji} i napomenula da je osim ovih presuda Sud u proteklom periodu donosio i odluke kojima je odbacivao tu`be protiv BiH. - Broj aplikacija se tokom godina konstantno pove}avao, me|utim s obzirom na to da je Sud odbacio veliki broj tu`bi koje se odnose na staru deviznu {tedwu poslije presude u “slu-

~aju Suqagi} protiv BiH“ 3. novembra 2009. godine broj tu`bi protiv BiH se gotovo prepolovio - istakla je Miji}eva. Naglasila je da je u Sudu krajem 2009. godine bilo vi{e od 2.000 tu`bi protiv BiH. Me|utim, poslije presude u “slu~aju Suqagi} protiv BiH“, Sud je odbacio oko 1.250 tu`bi ko je se ti ~u sta re de vi zne {tedwe.

PRED SUDOM trenutno oko 1.000 postupaka protiv BiH
- Pred Sudom se trenutno vodi oko 1.000 postupaka protiv BiH. Ti postupci se uglavnom odnose na problem stare devizne {tedwe, neizvr{ewe presuda doma}ih sudova koje se

odnose na ratnu {tetu, uop{te na neizvr{ewe presuda doma}ih sudova ukqu~uju}i odluke biv{eg Doma za qudska prava i Ustavnog suda BiH, zakonitost zatvarawa i uslove smje{taja ne ura ~unqivih po ~i ni la ca krivi~nih djela, nestale osobe, povrat vojnih stanova, pravi~nost sudskog postupka, te protjerivawe stranaca - dodala je Miji}eva. Naglasila je da je presuda u “slu~aju Sejdi} i Finci“ je-

dna od najzna~ajnijih presuda do sada donesenih protiv BiH iz razloga {to izvr{ewe ove presude, odnosno otklawawe utvr|ene povrede prava zahtijeva izmjenu Ustava i izbornog zakonodavstva. - Izvr{ewe ove presude je pod po se bnim nad zo rom i pa`wom me|unarodne zajednice iz razloga {to je BiH ve} ranije godinama bila upozoravana iz Savjeta Evrope - naglasila je Miji}eva.

“Slu~aj \oki}“
Miji}eva je napomenula da je najnovija presuda Suda u “slu~aju Branimir \oki} protiv BiH“ jedan od do sada 14 slu~ajeva protiv BiH u kojima su aplikanti uspjeli da ostvare svoja prava pred Sudom za qudska prava. \oki}, biv{i oficir JNA kojem je otet stan u Sarajevu, tu`io je BiH i dobio presudu u Strazburu uz obavezu da mu se isplati najmawe 65.000 evra. Ova presuda jo{ nije postala kona~na.

BEOGRAD - Iz SAD za Sr- ti} je prikrio da je od apribiju je deportovan Jadranko la 1992. do decembra 1995. goGosti} (47) kome je oduzeto di ne bio u bri ga di VRS u ameri~ko dr`avqanstvo zbog Zvorniku. Po ameri~kim sudskim dokuskrivawa uloge u ratu u BiH, po{to je priznao da je la`no mentima, me|unarodno pravosupri ka zao svo ju pro {lost i |e je utvrdilo da su neke jepristao da vrati dr`avqan- dinice te brigade vr{ile rastvo i napusti zemqu, saop- tne zlo~ine i zlo~ine protiv {tilo je Ministarstvo SAD ~ovje~nosti i da su 1995. godine u~estvovale u akciji u Sreza pravosu|e. U zamjenu za to, povu~ene su brenici. op tu `be pro tiv wega. Gosti} je bio optu `en da je p r o t i v z a ko nito do{ao do dr`avqanstva SAD, u vi {e na vra ta da ju }i la`ne izjave o svojoj pro{losti. Po tu`bi iz ja nu ara, Gos - Ministarstvo pravde SAD

6 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Polo`aj slijepih i slabovidih sve lo{iji

Dru{tvo
Na prugama @eqeznica RS

BAWALUKA - Polo`aj slijepih i slabovidih lica u Republici Srpskoj iz dana u dan je sve lo{iji, a prava za ova lica, koja im na odre|en na~in nadokna|uju nedostatak vida, na samom su dnu u pore|ewu sa pravima slijepih u dr`avama u okru`ewu, poru~eno je u petak sa

sjednice Predsjedni{tva i Skup{tine Saveza slijepih RS. Predsjednik ovog saveza Branko Suzi} rekao je agencijama da Savez insistira na uvo|ewu dodatka za sqepo}u u iznosu od 250 evra ili pove}awu naknade za pomo} drugog lica, koja trenutno iznosi 20 evra.

Od decembra “Talgo“ vozovi
DOBOJ - Od 12. decembra ove godine na prugama @eqeznica Republike Srpske u saobra}aj }e biti uvedeni putni~ki vagoni firme “Talgo“ iz [panije. To je re~eno u direkciji @RS u Doboju, poslije sastanka sa predstavnicima @eqeznica [panije i {panske firme “Trans Madrid“. - Osim dogovora o na~inu i mogu}nostima uvo|ewa modernih garnitura putni~kih vozova “Talgo“, na sastanku je dogovoren i nastavak saradwe @eqeznica Republike Srpske i @eqeznica [panije - izjavio je savjetnik ministra za saobra}aj i veze RS Mile Bajalica. Sl. P.

Direktor Urbanisti~kog zavoda nije registrovan u sudu kao ovla{}eno lice

Vlada RS poma`e zbriwavawe radnika

Za otpu{tene 20 miliona maraka
BAWALUKA - Vlada RS pro{le godine je izdvojila 20.120.039 KM za socijalno zbriwavawe 6.518 radnika koji su ostali bez posla u procesu ste~aja, likvidacije ili privatizacije 35 preduze}a, navedeno je u informaciji koja }e se 14. juna na}i pred Narodnom skup{tinom RS. - U toku 2009. zahtjev za zbriwavawe podnijelo je 38 preduze}a za ~ijih 3.804 radnika je potrebno 11.743.402 KM za doprinose za PIO i osigurawe od nezaposlenosti - stoji u informaciji o realizaciji Osnova programa socijalnog zbriwavawa radnika tokom pro{le godine, prenosi Srna.

Urbanisti~ki zavod

Vajki} nelegalno na funkciji direktora
Vajki} je na ovoj funkciji potpuno nelegalno. Onaj ko je u sudu registrovan je ovla{}en da rukovodi preduze}em. Me|utim, ovdje imamo jednu osobu koja je u sudu registrovana kao direktor, a drugu koja se predstavqa kao direktor, kazala Mi{i}eva
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Ministarstvo za izbjegla i raseqena lica BiH

Pomo} povratnicima od 5,8 miliona KM
BAWALUKA - Ministarstvo za izbjeglice i raseqena lica BiH odobrilo je 5.800.000 maraka za sprovo|ewe projekta pomo}i povratnicima u 23 op{tine Regionalnog centra Bawaluka. Ovo je u petak rekao ministar za qudska prava i izbjeglice BiH Safet Halilovi} poslije potpisivawa memoranduma o razumijevawu sa predstavnicima 23 op{tine. - Komisija za izbjeglice i raseqena lica BiH izabrala je 23 op{tine sa podru~ja Regionalnog centra Bawaluka u koji ma }e se re ali zo va ti pro je kti obno ve in di vi du al nih stambenih jedinica, rekonstrukcije zgrada zajedni~kog stanovawa, odr`ivog povratka i elektrifikacije povratni~kih na seqa - ka zao je Ha li lo vi}. On je re kao da je prijeratnim vlasnicima u BiH vra}eno vi{e od 99 odsto imovine, ali je najve}i problem u tome {to je ta imovina devastirana. M. Mi.
FOTO: M. RADULOVI]

BAWALUKA - Direktor Urbanisti~kog zavoda RS Goran Vajki} nije registrovan u sudski registar kao lice za zastupawe ovog preduze}a, a kao direktor jo{ uvijek se vodi Borislav Bijeli}. U rje{ewu koje je u posjedu “Glasa Srpske“ navodi se da je Borislav Bijeli} direktor Zavoda ~ija su ovla{}ewa za zastupawe dru{tva bez ograni~ewa. U Rje{ewu se navodi da je Osno vni sud Bawalu ka 9.12.2008. godine donio rje{ewe o promjeni lica ovla{}enog za zastupawe, kojim se na mjesto dotada{weg direktora Dalibora Bjelice imenuje Borislav Bijeli}. U su du nije registrovan ni Vaj ki } e v pret -

hodnik Slavi{a Luki}, koji se kratko nalazio na funkciji direktora Zavoda. U Okru`nom privrednom sudu Bawaluka u petak nismo dobili odgovor na pitawe da li direktor mo`e da obavqa svoju funkciju ako nije registrovan. Predsjednik Saveza sindikata RS Ranka Mi{i} is ta kla je da je Vaj ki} na funkciji potpuno nelegalno, te da je neshvatqivo kako je do toga moglo do do|e. - Onaj ko je u sudu registrovan je osoba ovla{}ena da ru ko vo di pre du ze }em. Me|utim, ovd j e

imamo jednu osobu koja je u sudu registrovana kao direktor, a drugu osobu koja se predstavqa kao direktor - kazala je Mi{i}eva.

REGISTROVANO lice u sudu jo{ uvijek Borislav Bijeli}
Dodala je da su zbog toga jo{ besmisleniji otkazi koje je “takozvani direktor podijelio radnicima“. - Inspektor je na poziv takozvanog direktora do{ao da utvrdi da li je {trajk legalan i utvrdio je da je on u skladu sa zakonom, ali ~udi nas da, znaju}i da je Urbanisti~ki zavod pod istragom, inspektoru nije palo na pamet

da tra`i rje{ewe o imenovawu di re kto ra da zastu pa preduze}e - kazala je Mi{i}eva. Najve}i akcionar Urbanisti~kog zavoda sa 48,8 odsto akci ja je kon tro ver zni bawalu~ki biznismen Jovan Vidovi}. CJB Bawaluka nedavno je Okru`nom tu`ila{tvu Bawaluka uputio izvje{taj, koji je vra}en na dopunu, u kojem je Vidovi}a i ~etiri direktora u Zavodu osumwi~io da su Zavod i buyet RS o{tetili za vi{e od milion marapro tiv ka. Iz vje {taj Vidovi}a i wegovih direktora iz Zavoda Okru`nom tu`ila{tvu podnijela je i Poreska uprava RS.

Inspekcija
Ranka Mi{i} je istakla da je Sindikat Urbanisti~kog zavoda obavijestio sve kontrolne organe, od inspekcije do Poreske uprave, o nelegalnom radu Vajki}a i da su im dostavili dokument kojim su dokazali da direktor nije registrovan u sudu. Dodala je da o~ekuje da oni sada preduzmu potrebne mjere kako bi se ovo pitawe rije{ilo.

Goran Vajki}

Sa potpisivawa ugovora u Bawaluci

Stawe u poplavqenim op{tinama u Srpskoj se normalizuje

Mje{ovita komisija BiH i Srbije

Opasnost od aktiviranih klizi{ta
BAWALUKA - Stawe na po plavqenim po dru ~ji ma u Srpskoj se polako normalizuje, ali i daqe opasnost predstavqaju klizi{ta koja su se aktivirala poslije obilnih padavina. Vi{i stru~ni saradnik za obuku, planirawe i me|unarodnu sa radwu u Re pu bli ~koj upra vi Ci vil ne za {ti te Biqana Klari} kazala je da je u nasequ Velika Obarska u Bijeqini aktivno klizi{te koje ugro`ava deset doma}instava.

Kabota`a dozvoqena do kraja godine
BAWALUKA - Mje{ovita ko mi si ja BiH i Srbi je za me|unarodni transport lica i stvari u drumskom saobra}aju donijela je u petak u Beogradu odluku o ukidawu zabrane kabota`e za prevoz pu tni ka za pre vo zni ke iz BiH. ^lan Komisije i pomo}nik ministra za drumski saobra}aj RS Nata{a Kosti} rekla je da se kabota`a produ`ava do kraja ove godine, a da }e se poslije toga primjewivati sporazum koji je potpisan izme|u BiH i Srbije, kojim se odre |u je odr`a vawe tih linija bez kabota`e. M.^.

OPADAJU vodostaji rijeka
- U selu Brijest u Loparama aktiviralo se klizi{te na povr{ini od ~etiri hektara zemqi{ta koje ugro`ava jedno po ro di ~no imawe, a je dan objekat je ve} uru{en - kazala je Klari}eva i dodala da se u Modri~i pojavilo 19 klizi-

{ta. Klari}eva isti~e da u Derventi nivo rijeke Ukrine opada, te da se stawe u poplavqenim naseqima normalizuje. - U nasequ Lije{}e u Derventi 15 ku}a okru`eno je vodom, pa se snab di je vawe ugro `e nog sta no vni{ tva vr{i ~amcima i uz pomo} pripadnika Specijalizovane jedinice za spasavawe - istakla je Klari}eva i dodala da se voda iz Vrbaske ulice u Srpcu

povukla iz nekoliko ku}a. Iz Op {tin skog {ta ba Civilne za{tite Petrovo u petak je saop{teno da je vodostaj rijeke Spre~e u opadawu, ali da su za saobra}aj i daqe zatvoreni putevi Petrovo - Dowa Orahovica i Kakmu` - Dowa Lohiwa, koji op{tinu Petrovo povezuju sa regionalnim putem Doboj - Tuzla i op{tinom Gra~anica u FBiH. M. Mi.

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 7

Aran`man sa MMF-om ne}e uticati na redovnu isplatu penzija u RS
BAWALUKA - Isplata penzija u Republici Srpskoj nije u direktnoj ili indirektnoj vezi sa aran`manom sa MMF-om i to ne mo`e dovesti pod znak pitawa isplatu penzija u RS, rekao je “Glasu Srpske” direktor Fonda PIO RS Zoran Mastilo. - Aran`man sa MMF-om ne}e uticati na isplate iz Fonda PIO, jer se penzije u RS u najve}em dijelu ispla}uju iz izvornih prihoda odnosno doprinosa za PIO i iz buxeta RS, u mawem dijelu - naglasio je Mastilo i dodao da }e isplata majskih penzija za 222.000 korisnika po~eti u zakonskom roku. D. K.

Vijesti

U @epi odr`an pomen za stradale borce u otaxbinskom ratu

Ranko [krbi}

Slu`en parastos za 45 pripadnika VRS
Krenuli smo da odnesemo hranu i lijekove za na{u mladu vojsku, a prolaz je bio dogovoren. Kolona se zaustavila na mostu da vidi da li je miniran. Krenuli smo daqe, a onda su nas napali iz svih raspolo`ivih oru`ja. Ga|ali su nas stijenama, obarali na nas balvane i trupce, pri~a Jakovqevi}
PI[E: BRANKA MITROVI] krozrs@glassrpske.com

Uklawawe otpada
BAWALUKA - Akcijom prikupqawa starih i nepotrebnih lijekova iz doma}instava po~elo je sistemsko prikupqawe i uklawawe farmaceutskog otpada u RS, izjavio je u petak ministar zdravqa i socijalne za{tite RS Ranko [krbi}. On je rekao da }e akcija prikupqawa nepotrebnih lijekova, koja je po~ela u maju, trajati do 30. juna, javila je Srna.

HAN PI JE SAK - U @epi, op{tina Han Pijesak, u petak je slu`en paras tos za 45 pri pa dni ka Voj ske Re pu bli ke Srpske koji su poginuli u otaybinskom ratu prije 18 godina. Pred sje dnik Pred sje dni{tva Bora~ke organizacije RS Mihajlo Para|ina izjavio je poslije parastosa da je Srpska najvrednija tekovina za koju su pale velike `rtve. On je poru~io nosiocima entitetske vlasti i predstavnicima u institucijama BiH da o~u va ju Srpsku u okvi ru us ta vne po zi ci je BiH i Dejtonskog sporazuma. - RS je garant sigurnosti i bez bje dnos ti srpskog naroda i ona je izraz `eqe i voqe ovog naroda po~etkom 1992. godine - istakao je Pa ra |i na i do dao da su velike posqedice ovog rata veliki qudski i materijalni gubici. On je po ru ~io da ni ko ne smije da omalova`i borbu srpskog naroda u prote-

Bawalu~ka pivara

Nova nagradna igra
BAWALUKA - Bawalu~ka pivara u periodu od 1. juna do 15. avgusta ove godine organizuje novu nagra dnu igru “@i vot je lijep uz nektar ~ep“, prenose agencije. Za sve potro {a ~e, ko ji u tom pe ri odu ispod ~e pa “ne ktar” piva prona|u ispis instant nagrade pivara je pripremila vrijedne nagra de - 50 po tro {a ~kih kartica u vrijednosti od 1.000 KM, le`aqke, suncobrane, ro{tiqe, “nektar” poklon pakete i druge.

Polagawe cvije}a na spomen-obiqe`je

FOTO: B. MITROVI]

klom ratu, jer je izuzetno velika cijena koja je data za stvarawe RS. - Taj dan, 4. jun 1992. godine, je tragi~an dan za op{ti nu Pa le i ci je lu Sarajevsko-romanijsku regiju, jer je na jednom vojnom zadatku poginuo veliki broj boraca Vojske RS - napomenuo je Para|ina.

On je rekao da Bora~ka or ga ni za ci ja, sa Srpskom pravoslavnom crkvom i porodicama poginulih boraca, te predstavnicima vlasti i saborcima, svake godine na dos to jan stven na ~in obiqe`a va ovaj tra gi ~an doga|aj. Stradawe srpskih boraca u @epi pre`ivio je Pre-

drag Jakovqevi}, koji se sa suzama u o~ima sje}a tog tragi~nog 4. juna.

PARA\INA: RS garant bezbjednosti i izraz `eqe srpskog naroda
- Krenuli smo da odnese mo hra nu i li je ko ve za na{u mladu vojsku, a prolaz je bio do go vo ren. Ima li smo ga ran ci ju VRS da je pos ti gnut do go vor o pro lasku konvoja. Kada smo do{li do mos ta u kawonu Borak kolona se zaustavila da vidi da li je most miniran. Krenuli smo u ti{ini daqe, a onda su nas napali iz svih raspolo`ivih oru`ja. Ga|ali su nas stijenama, obarali na nas balvane i trupce. Opsada je trajala

STA[A KO[ARAC
Ko{arac je rekao da je Srpska odlu~na da istraje na identifikovawu lica koja su po~inila zlo~ine nad srpskim narodom, kao i da odgovaraju za svoje zlo~ine. Ko{arac je rekao da je politika bo{wa~kog lidera Alije Izetbegovi}a, koja je bila prisutna 1990. godine, prisutna i u 2010. godini i da uti~e na rad Tu`ila{tva i Suda BiH, zbog ~ega, kako je rekao, RS nema pred licem pravde one koji su po~inili zlo~ine nad Srbima. On je naglasio da }e RS omogu}iti i drugima da do|u do istine o stradawu sopstvenog naroda u BiH. Ko{arac je pozvao predsjednika Vlade FBiH Mustafu Mujezinovi}a da organizuje sastanak sa delegacijom ovog tima povodom formirawa komisije za utvr|ivawe istine o stradawu Srba u Sarajevu ili }e ovaj tim biti primoran da se obrati i sudu.

48 ~a so va, a on da nam je stigla pomo} - pri~a Jakovqevi}. Sk up {ti na op {ti ne Pale prihvatila je inicijativu Bora~ke organizacije da jedna od ulica u ovom mjes tu do bi je na ziv 4. jun, kako bi se sa~uvalo sje}awe na borce koji su dali `ivot za RS. Parastosu su prisustvova li i {ef Ko or di na ci onog tima za istra`ivawe ra tnih zlo ~i na RS Sta {a Ko{arac, zamjenik gradona~el ni ka Is to ~no Sa ra je vo Dragan Cvijeti}, na~elnik op {ti ne Is to ~na Iliya Pre drag Ko va~, na ~el nik op {ti ne So ko lac Du {an Ko va ~e vi}, pred sta vni ci Ministarstva rada i bora~ko-invalidske za{tite RS i drugi.

Zoran Lipovac

Razmjena iskustava dobrodo{la
BUDVA - Ministar uprave i lokalne samouprave RS Zoran Lipovac ocijenio je uspje{nom konferenciju “Dobro upravqawe, transparentnost i etika na lokalnom nivou“ koja se odr`ava u Budvi i konstatovao da }e iskustva koja su razmijewena svakako dobro do}i lokalnim zajednicama u budu}em periodu, javila je Srna.

Livawski kanton

Zavod za zapo{qavawe Republike Srpske

Posao za 1.500 pripravnika u idu}ih 30 dana
PA LE - Upra vni odbor Za vo da za za po{qavawe Re pu bli ke Srpske odo brio je u pe tak za po{qavawe 1.500 pri pra vni ka sa vi so kom stru ~nom spre mom ko ji }e u idu }ih 30 da na sklo pi ti ugo vo re sa po slo dav ci ma. Direktor Zavoda za zapo{qavawe RS Bo {ko To mi} rekao je da se na javni poziv za prijem pripravnika sa vi so kom stru ~nom spremom javi lo 699 po slo davaca i iskazalo potrebu za 1.866 pripravnika, javile su agencije.

Uskoro kancelarija u Briselu
LI VNO - Li vawski kan ton do bi }e us ko ro kan ce la ri ju u sje di {tu EU u Bri se lu, pre no si Srna. Predsjednik kantonalne Vlade Nediqko Rimac je izja vio da }e Li vawski kan ton bi ti me|u prvima u Federaciji BiH koji }e, zahvaquju}i ne da vno po tpi sa nom pro to ko lu o sa radwi sa Osje~ko-barawskom `upanijom, imati svoju kancelariju u Briselu.

NA JAVNI POZIV javilo se 699 poslodavaca
- Na ovaj na~in posao }e na}i 1.500 mladih qudi koji su za vr{i li fa kul te te, a pod uslovom da se nalaze na evi den ci ji Za vo da za za po{qavawe RS - istakao je Tomi} i dodao da se na evidenciji Zavoda nalazi 2.700

li ca sa vi so kom stru ~nom spremom bez iskustva. Tomi} je rekao da }e najvi{e, oko 100 pripravnika,

zaposliti JP “[ume Republi ke Srpske“. Tomi} je objasnio da Zavod ne daje odmah novac poslo-

Demobilisani borci
Ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite Rade Ristovi} rekao je da je Vlada RS izdvojila i deset miliona maraka za zapo{qavawe demobilisanih boraca koji }e putem bora~kih organizacija mo}i da konkuri{u za ova sredstva. Direktor Zavoda za zapo{qavawe Bo{ko Tomi} rekao je da se na evidenciji Zavoda nalazi oko 18.000 demobilisanih boraca.

davcima, ve} mjese~no, kada isplate platu pripravnicima. Ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS Rade Ristovi} istakao je da je Vlada RS za Projekat zapo{qavawa pripravnika sa visokom stru~nom spremom izdvojila 8.900.000 maraka. Vlada RS prvobitno je bila odobrila zapo{qavawe 500, a onda je donijela odluku da se zaposli 1.500 pripravnika.

8 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Odr`ana audicija za rijaliti {ou “Moj biznis“ u Fo~i

Kroz RS
Prijem u op{tini Srbac

FO^A - Ekipa Radio-televizije Republike Srpske, koja realizuje obrazovni rijaliti {ou “Moj biznis“ posjetila je u petak Medicinski fakultet u Fo~i i studentima predstavila ovaj projekat, saop{tili su iz republi~ke Agencije za

razvoj malih i sredwih preduze}a. U saop{tewu se dodaje da je u Centru za kulturu i informisawe u Fo~i odr`ana nova audicija za izbor takmi~arskih parova koji }e u~estvovati u {ouu “Moj biznis“.

Radnice “Novoteksa“ tra`e garancije da }e biti pla}ene za svoj rad

Na~elnik ugostio ratne komandante
SRBAC - Na~elnik op{tine Srbac Mirko Koji} organizovao je u petak prijem za komandu brigade i komandante bataqona Prve srba~ke lake pje{adijske brigade koja ovog vikenda obiqe`ava 18. godi{wicu formirawa. - ^ast mi je da vas pozdravim i da vam zahvalim {to ste se hrabro borili za odbranu Srpca i stvarawe Republike Srpske i {to ste svoje zadatke ~asno obavili i iz rata iza{li ~ista obraza. Op{tina Srbac, sa skromnim buyetom od pet miliona maraka, izdvaja dio novca za pomo} bora~kim kategorijama i to }e ~initi i ubudu}e - rekao je na~elnik Koji}. D. J.
FOTO: D. JOVI^I]

Prvo ugovor pa po~etak proizvodwe
Radnice smatraju da je naruxba firme “Toni dres“ mala i da mo`e da uposli samo jedan broj radnika, tra`e rje{avawe statusa za sve i obnovu proizvodwe
TRE BIWE - Ra dni ce tekstilnog preduze}a “Novoteks“ Trebiwe, koje ve} tri mjeseca ne rade zbog nedostatka posla, nisu prihvatile da po~nu sa krojewem probne po ruybi ne pan ta lo na za wema~ku firmu “Toni dres“. Radnice tra`e od rukovodstva garancije da }e poslije ovog posla biti obnovqena proizvodwa i da }e biti pla}e ne za svoj rad, ja vi la je Srna. Radnice smatraju da je naruyba firme “Toni dres“ mala i da mo`e da uposli samo jedan broj radnika, tra`e rje{avawe statusa za sve i obnovu proizvodwe.

MASTILOVI]EVA: Radnicama ispla}eno sve {to su zaradile
Direktorka “Novoteksa“ Qiqana Mastilovi} ka`e da rukovodstvo ne mo`e dati nikakve garancije, dok ne budu sklopqeni ugovori o trajnijoj saradwi sa partnerima sa kojima su u pregovorima. Ona isti~e da je radnicama ispla}eno sve {to su zaradile. Rukovodstvo “Novoteksa“ o~ekuje da bi, poslije ove probne proizvodwe, svake sqede}e sedmice trebalo da bude isporu~eno po 5.000 komada panta-

Komanda Prve srba~ke lake pje{adijske brigade

Doboj
POLICIJA Registrovana tri krivi~na djelo i jedno naru{avawe javnog reda i mira. Dogodila se jedna saobra}ajna nesre}a. STRUJA Redovno napajawe elektriAD “JEDINSTVO” NOVI GRAD Broj: 168/10 Dana: 3.6.2010. god. ~nom energijom. PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice. VODA Redovno snabdijevawe grada vodom.

Protesti
Oko 840 radnica skoro tri mjeseca ne dolazi na posao, a posqedwih dana nezadovoqstvo izra`avaju okupqaju}i se ispred upravne zgrade.

Qiqana Mastilovi}

FOTO: SRNA

lona, {to bi uposlilo oko 100 radnica, dok su u toku pregovori o saradwi sa jo{ tri strana partnera. Nakon {to su radnice u januaru u nekoliko navrata obustavqale proizvodwu tra-

`e}i isplatu dijela regresa, smawewe nor me i pla }awe prekovremenog rada, zbog ~ega roba nije na vrijeme isporu~e na, dva naj ve }a par tne ra “Braks“ i “Ceres“ prekinula su saradwu sa “Novoteksom“.

AD “MOTEL INTERNACIONAL” BAWA LUKA Broj: 13/10 Dana: 3.6.2010. god. Na osnovu odredbe ~lana 304, ~l. 267 i ~l. 272 Zakona o privrednim dru{tvima, te ~lana 53. Statuta AD “Motel Internacional” Bawa Luka i Odluke Upravnog odbora Dru{tva broj UO-12/10 od 2.6.2010. godine, Upravni odbor Dru{tva objavquje

Na osnovu odredbe ~lana 304, ~l. 267 i ~l. 272 Zakona o privrednim dru{tvima, te ~lana 53 Statuta AD “Jedinstvo” Novi Grad i Odluke Upravnog odbora Dru{tva broj UO-167/10 od 2.6.2010. godine, Upravni odbor Dru{tva objavquje:

IZMJENU MJESTA SAZIVA I DOPUNU DNEVNOG REDA
Desete (X) redovne godi{we Skup{tine akcionara AD “Jedinstvo” Novi Grad Mjesto saziva i Dnevni red X redovne godi{we skup{tine akcionara akcionarskog Dru{tva AD “Jedinstvo” Novi Grad, sazvane 28.5.2010. godine mijewa se kako slijedi: Deseta (X) redovna godi{wa skup{tina akcionara akcionarskog Dru{tva AD “Jedinstvo” Novi Grad odr`a}e se dana 29.6.2010. godine sa po~etkom u 11 ~asova u prostorijama Dru{tva AD “Krajinaauto” Bawa Luka u ulici Branka Popovi}a 306 sa Dnevnim redom kako slijedi: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine (predsjednika skup{tine, komisije za glasawe, zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika) 2. Usvajawe izvje{taja komisije za glasawe 3. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa IX sjednice skup{tine akcionara 4. Razmatrawe i usvajawe finansijskih izvje{taja za poslovnu 2009. god. sa mi{qewem Nadzornog odbora 5. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o poslovawu i radu Upravnog odbora za 2009. g. 6. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2009. g. 7. Razmatrawe i dono{ewe odluke o potvr|ivawu i verifikaciji odluke i mi{qewa koje je Upravni odbor i Nadzorni odbor donio u 2009. i 2010. godini. 8. Razmatrawe i dono{ewe odluke o prodatim nekretninama i usmjerenim sredstvima dobijenim od prodaje imovine Dru{tva. 9. Razmatrawe i dono{ewe odluke o prodaji nekretnina u vlasni{tvu Dru{tva 10. Razmatrawe i dono{ewe odluke o rasporedu ostvarene dobiti Dru{tva za 2009. godinu sa mi{qewe Nadzornog odbora 11. Dono{ewe novog Statuta Dru{tva (uskla|ivawe sa Zakonom o privrednim dru{tvima) 12. Dono{ewe novog Poslovnika o radu skup{tine akcionara. 13. Dono{ewe odluke o razrje{ewu predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Dru{tva 14. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora Dru{tva 15. Dono{ewe odluke o imenovawu ~lanova Upravnog odbora 16. Dono{ewe odluke o imenovawu internog revizora Dru{tva 17. Dono{ewe odluke o imenovawu nezavisnog revizora Dru{tva 18. Ostala pitawa Upravni odbor

IZMJENU I DOPUNU DNEVNOG REDA
Devete (IX) redovne godi{we Skup{tine akcionara AD “Motel Internacional” Bawa Luka Dnevni red IX redovne godi{we skup{tine akcionara akcionarskog Dru{tva AD “Motel Internacional” Bawa Luka, sazvane 27.5.2010. g. u Dnevnom listu “Glas Srpske” a koja }e se odr`ati u prostorijama AD “Motel Internacional” Bawa Luka u ulici Branka Popovi}a br. 43 dana 29.6.2010. godine sa po~etkom u 8 ~asova mijewa se kako slijedi: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela Skup{tine (predsjednika skup{tine, komisija za glasawe, zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika) 2. Usvajawe izvje{taja komisije za glasawe 3. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa VIII sjednice skup{tine akcionara 4. Razmatrawe i usvajawe finansijskih izvje{taja za poslovnu 2009. god. sa mi{qewem Nadzornog odbora 5. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o poslovawu i radu Upravnog odbora za 2009. g. 6. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2009. g. 7. Razmatrawe i dono{ewe odluke o potvr|ivawu i verifikaciji odluka i mi{qewa koje je Upravni odbor i Nadzorni odbor donio u 2009. i 2010. godini. 8. Razmatrawe i dono{ewe odluke o prodatim nekretninama i usmjerenim sredstvima dobijenim od prodaje imovine Dru{tva 9. Razmatrawe i dono{ewe odluke da se izvr{i prodaja svih nekretnina koje se nalaze i locirane su u ulici Branka Popovi}a br. 43 Bawa Luka a vlasni{tvo Dru{tva AD “Motel Internacional” Bawa Luka 10. Razmatrawe i dono{ewe odluke o rasporedu ostvarene dobiti Dru{tva za 2009. g sa mi{qewe Nadzornog odbora 11. Dono{ewe novog statuta Dru{tva (uskla|ivawe sa zakonom o privrednim dru{tvima ) 12. Dono{ene novog Poslovnika o radu skup{tine akcionara 13. Dono{ewe odluke o razrje{ewu predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora Dru{tva 14. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora Dru{tva 15. Dono{ewe odluke o imenovawu ~lanova Upravnog odbora 16. Dono{ewe odluke o imenovawu internog revizora Dru{tva 17. Dono{ewe odluke o imenovawu nezavisnog revizora Dru{tva 18. Ostala pitawa. Upravni odbor

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 9

Prwavorski gimnazijalci proslavili maturu
PRWAVOR - U~enici zavr{nih razreda prwavorske Gimnazije, wih 83, u petak uve~e proslavili su kraj sredwo{kolskog obrazovawa i po~iwu pripreme za sticawe zvawa akademskih gra|ana. Direktor {kole Milan Hrgi} zadovoqan
FOTO: SRNA

Parastos u Zvorniku

je uspjehom koji je ostvarila ova generacija |aka, isti~u}i da je prolaznost oko 98 odsto. - Podjela diploma predvi|ena je za 18. jun, kada }e biti poznato i ime u~enika generacije - rekao je Hrgi}.

Sje}awe na borce Zvorni~ke brigade
ZVORNIK - Parastosom i polagawem vijenaca u Zvorniku }e u subotu biti obiqe`eno 18 godina od formirawa Zvorni~ke brigade i brigada Sarajevsko-romanijskog korpusa - Ilija{ke, Iliyanske, Igmanske i Tre}e sarajevske brigade, javila je Srna. Programom obiqe`avawa predvi|en je parastos poginulim borcima ovih brigada koji }e biti slu`en u hramu Svetog Jovana Krstiteqa u Zvorniku, polagawe vijenaca na spomenik za 1.080 boraca koji su poginuli u Odbrambeno-otaybinskom ratu, obilazak spomen-sobe, te podsje}awe na ratni put ovih brigada. Organizatori pozivaju demobilisane pripadnike ovih brigada, ~lanove porodica poginulih boraca i stanovnike da u~estvuju u obiqe`avawu ovog zna~ajnog datuma i podsje}awa na ratni put slavnih brigada Vojske Republike Srpske.

Mladi OO SNSD-a Bijeqina

Prikupqaju odje}u za Crveni krst
U~enici osnovne {kole spremili priredbu

Otvorena obnovqena Osnovna {kola “Desanka Maksimovi}“ u Prijedoru

U Prijedoru je Vlada RS dosta radila i gradila kada je rije~ o obrazovawu, tako da je do sada ulo`eno vi{e od 3.000.000 maraka za obnovu i izgradwu {kola, istakao Kasipovi}
PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

Boqi uslovi za vi{e od 900 |aka
nija sredstva, tako da su ova sredstva sasvim opravdano ulo`ena i u~enicima stvoreni znatno povoqniji uslovi za u~ewe i boravak u woj izjavio je Kasipovi} poslije presijecawa sve~ane vrpce i obilaska renovirane {kole. On je rekao da je ovo poslije renovirawa gotovo nova {kola, te da se nada da }e u saradwi sa lokalnim zajedni com bi ti ulo `e no jo{ nov ca ka ko bi se za po ~e ti proces renovirawa u potpunosti i zavr{io. - U Prijedoru je Vlada RS dosta radila i gradila kada je rije~ o obrazovawu, tako da je do sada ulo`eno vi{e od 3.000.000 maraka za obnovu, pored ove {kole, i objekta Muzi~ke {kole, izgradwu po dru ~ne {ko le u Gorwim Orlovcima, sanaciju kro va Elek tro te hni ~ke {kole, a odobren je i novac za iz gradwu Spe ci jal ne {kole - istakao je Kasipovi}.

BIJEQINA - Mladi Saveza nezavisnih socijaldemo kra ta Bi jeqina su na inicijativu Mjesnog odbora So kol ski dom po kre nu li ini ci ja ti vu pri kupqawa odje }e i obu }e za Crve ni krst. Mo to akci je gla si “Ni je te {ko bi ti hu man“, javila je Srna. - Mlade socijaldemokrate

Bijeqine ovom akcijom `ele da skrenu pa`wu gra|ana na ~iweni cu da hu ma nost i be zin te re sno davawe treba da bude vrlina svakog od nas. Nekome je jedna majica ili pantalone malo, ali drugima mo`e da zna~i mnogo - saop{teno je iz aktiva mladih bijeqinskog SNSD-a.

Op{tine Ribnik i Kqu~

U ~ast 288 srpskih boraca

PRIJEDOR - Ministar pros vje te i kul tu re Re pu blike Srpske Anton Kasipo vi} otvo rio je u pe tak obnovqeni objekat Osnovne {kole “Desanka Maksimovi}“ u Prijedoru za koji je iz Razvojnog programa RS izdvojeno 375.000 maraka. - [kola je gra|ena prije 41 go di nu i do sa da u ovaj objekat nisu ulagana zna~aj-

NAGRADA
Kasipovi} je u petak posjetio i prijedorsku Elektrotehni~ku {kolu i u~enicima prvog pet razreda i wihovom razrednom starje{ini Tihomiru Kr~maru uru~io nagradu, 2.000 maraka za opremawe {kole i u~ionica. U~enici su ovu nagradu osvojili u~estvuju}i u akciji “U~imo, ne bje`imo od znawa”, koju u Srpskoj od po~etka drugog polugodi{ta provodi resorno ministarstvo, jer nisu zabiqe`ili nijedan izostanak.

ZA OBNOVU Vlada RS izdvojila 375.000 maraka
Direktor Osnovne {kole “De san ka Ma ksi mo vi}“ Borislava Toki} je izrazila zadovoqstvo {to su nastojawa zaposlenih u ovoj obrazo vnoj us ta no vi uro di la

plo dom i {to je Dan ove {kole obiqe`en na najqep{i mogu}i na~in. - Radovi su po~eli prije {est mjeseci, a u tom vremenu smo uspjeli da organizujemo nastavu i da ne izgubimo nijedan ~as - istakla je Toki}eva. Ona je navela da su obnovqeni fasada, stolarija i sa ni tar ni ~vo ro vi, te da o~ekuje podr{ku lokalne zajednice u postavqawu {kolske ograde. Ovu {ko lu po ha |a 916 u~enika, a u prvom upisnom roku je upisano 57 prva~i}a. Povodom otvarawa renoviranog objekta, obiqe`en je ujedno i Dan {kole prigodnom {kolskom pri redbom kojom su u~enici ministru Ka si po vi }u za hva li li za stva rawe boqih uslo va za sticawe novih znawa.

Polo`eni vijenci na centralnom spomeniku

FOTO: V. KEVAC

Op{tina Doboj prvi put izdvojila novac za rad udru`ewa mawina

Udru`ewima dodijeqeno 5.000 KM
DOBOJ - Op{tina Doboj je prvi put iz svog buyeta izdvojila novac za rad udru`ewa nacionalnih mawina, a predstavnici Roma, Jevreja, Slovenaca i Crnogoraca potpisali su u petak ugovor o dodjeli sredstava. - Ovo je ve li ki dan za sve na ci onal ne mawine u op{tini Doboj, iako nismo zadovoqni sa ukupno 5.000 maraka koje su podijeqene. Me|utim, na~elnik op{tine je obe}ao da }e rebalansom buyeta izdvajawa biti pove}a na, kao i u buyetu za sqede }u go di nu - re kao je odbornik u Skup{tini op{tine Doboj iz reda nacional nih mawina Dra gan Markovi}.

PETROVI] najavio da }e izdvajawa biti ve}a
On je dodao da se projekti koje su nacionalne mawine kandidovale odnose na ra zvoj i wego vawe svo jih kultura, obi~aja. - Tako je Romima novac potreban za rad muzi~ke sekcije, Crnogorcima za osni-

vawe sekcije ma`oretkiwa, Jevrejima za wihovu biblioteku, a Slovencima za uvo|ewe {ko le wiho vog materweg jezika - istakao je Mar ko vi}. I pred sta vnik Je vrej ske op {ti ne Da rio Atijas rekao je da je rije~ o skro mnim sred stvi ma, ali ona }e biti dovoqna za otvarawe biblioteke. - Ima}emo fond od oko 1.500 kwiga i periodike i ovo je dobar po~etak. Nadamo se da }emo u sqede}im godinama ostvarivati jo{ boqe rezultate - rekao je Atijas.

Na ~el nik op {tine Do boj Obren Petrovi} istakao je da su ova sredstva dodijeqena po sli je objavqenog javnog konkursa. - U budu}em periodu op{tina }e finansijski i na svaki drugi na~in podr`ati i osni vawe re gi onal nih udru`ewa nacionalnih mawina - kazao je Petrovi}. On je najavio da }e rebalansom buyeta u ovoj godini za rad nacionalnih mawina biti izdvojeno jo{ deset do 15 hiqada maraka. Sl. P.

RIBNIK - Bore}i se za slobodu tokom minulog rata, sa podru~ja op{tina Ribnik i Kqu~ poginulo je 288 boraca, wih 18 vode se kao nestali, dok je te`e ili lak{e raweno 816 boraca. Ovo je istaknuto u petak, na obiqe`avawu 4. juna, Dana 17. lake pje{adijske brigade i ostalih jedinica iz Ribnika i Kqu~a. Parastos poginulim borcima u crkvi Ro|ewa presvete Bogorodice slu`io je sve{tenik Dejan Zeqki}. Na centralnom spo men-obiqe `ju u Gorwem Ri bni ku po lo `e ni su vijenci, kao i ispred panoa sa slikama poginulih boraca koji je postavqen u op{tini Ribnik. Zamjenik na~elnika op{tine Ribnik Stevan Jovi~i} istakao je da iako je op{tinski buyet mali, op{tina Ribnik i Vlada Srpske poku{avaju da urade najvi{e {to mogu. Predsjednik Bora~ke organizacije RS Pantelija ]urguz rekao je da program stambenog zbriwavawa treba da bude zavr{en do kraja gra|evinske sezone. - Rije~ je o jednom od najva`nijih projekata, u koji je Vlada RS ulo`ila 50 miliona maraka, a lokalne zajednice oko 25 miliona - istakao je ]urguz. V. K.

Isto~no Sarajevo
PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo i dva naru{avawa javnog reda i mira. Dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e. STRUJA Snabdijevawe strujom uredno. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

10 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Radio Srebrenica od 1. jula emituje program
Zvornik
SREBRENICA - Vr{ilac du`nosti direktora novoformiranog Javnog preduze}a Javni servis radio-televizija Srebrenica Sakib Smajlovi} najavio je da bi emitovawe programa Radio Srebrenice trebalo da po~ne 1. jula ove godine. - Za kratko vrijeme preduze}e je registrovano, nabavili smo potrebnu opremu za emitovawe radio programa koji }e, do dobijawa vlastite frekvencije, biti emitovan posredstvom talasa Radio Glas Drine iz Sapne izjavio je Smajlovi}, prenijele su agencije.
FOTO: K. ]IRKOVI]

Iz Omladinske banke 20.000 KM za mlade
ZVORNIK - Predstavnici Fondacije “Mozaik“ uru~ili su u petak u Zvorniku ~ekove od 500 do dvije hiqade maraka mladima ~iji su projekti odobreni za sufinansirawe iz sredstava Omladinske banke. Pred sta vnik “Mo za ika“ Ar me la Ra mi} ka za la je da je Omladinska banka zajedni~ki projekat op{tine Zvornik i ove Fondacije, a ove godine fond iznosi 20.000 maraka. - Ovo je druga godina kako se ovaj projekat realizuje u Zvorniku, a 10.000 maraka za ovogodi{wi fond obezbijedila je op{tina, dok je ostatak prilog “Mozaika“, s tim da je 3.000 maraka utro{eno za obuku ~lanova Kreditnog odbora rekla je Rami}eva i dodala da je od 11 prijavqenih za finansirawe, uslove ispunilo devet projekata. Savjetnik na~elnika op{tine Zvornik Du{ica Savi} istakla je da mladi qudi treba da iskoriste priliku kakva im se pru`a kroz Omladinsku banku, da bi rije{ili neke od problema u svojoj sredini. Projekti koji su odobreni odnose se, izme|u ostalog, na sre|ivawe dje~ijeg i sportskog terena u Grobnicama, quqa{ke i klackalice za djecu iz Doweg [epka, te autobuska stajali{ta za mlade iz Trnovice i Jasenice. S. S.

Savo Milo{evi} i Miroslav Bobrek

Jubilej Osnovne {kole “Petar Ko~i}“ iz Kravice

Uru~ivawe ~ekova mladima u Zvorniku

FOTO: S. SAVI]

Nadam se da }e tradicija duga 132 godine biti putokaz budu}im generacijama, ali i drugim {kolama i sredinama u kojima se razvija i weguje prosvjeta i obrazovawe, rekao Bobrek
PI[E: KRSTINA ]IRKOVI] krozrs@glassrpske.com

Obiqe`ili 132. godi{wicu rada
ozvani~en zavr{etak izgradwe fiskulturne sale, koja }e biti opremqena do po~etka nove {kolske godine. Direktor ove {kole Savo Milo{evi} rekao je da je Ministarstvo prosvjete i kulture RS, iz Razvojnog programa, ulo`ilo u taj objekat 480.000 maraka. - Ponosni smo {to smo u ovo graditeqsko zdawe utkali sve slojeve dru{tva i vlasti, od u~enika, roditeqa, {kole, op{tine Bratunac do Ministarstva prosvjete i kulture RS - istakao je Milo{evi} dodaju}i da je Ambasada Kraqevine Norve{ke u BiH, preko Nansen dijalog centra iz Sarajeva, pru`ila pomo} u obnovi u~ionica i uspostavqawu me|unaci onal nog di ja lo ga u zajednici. Milo{evi} je uru~io zahvalnice pomo}niku ministra prosvjete i kulture RS Mirosla vu Bo bre ku, am ba sa do ru Norve{ke Janu Brotuu, predstavnicima lokalne vlasti i ne vla di nih or ga ni za ci ja “Ami ka“ i “Vi ve `e ne“ iz Tuzle. - Nadam se da }e tradicija duga 132 godine biti putokaz budu}im generacijama, ali i drugim {kolama i sredinama u ko ji ma se ra zvi ja i wegu je prosvjeta i obrazovawe - rekao je Bobrek i istakao zna~aj zavr{etka izgradwe fiskulturne sale “u kojoj }e u zdravom tijelu biti i zdrav duh va{ih u~enika“. Obra }a ju }i se pri su tni ma na sve ~a noj aka de mi ji, nor ve {ki am ba sa dor Jan Bro tu je na gla sio da je obrazovawe potrebno svakoj zemqi. - Na{i sistemi obrazovawa defini{u ko smo kao qudi i pojedinci, kako da se dru`imo i poma`emo jedni drugima, te kako da razvijamo svoje zajednice i dr`ave - rekao je Brotu.

Sredwe Podriwe

Obilne padavine uni{tavaju zasade malina
SRE BRE NI CA/BRA TU NAC - Broj ni uz ga ji va ~i ma li ne i poqo pri vre dni stru~waci u sredwem Po driwu, zbog vi {e dne vnih pa da vi na, za bri nu ti su za ovogodi{wi rod i kvalitet maline koja uskoro treba da u|e u fazu zrewa. Veliki broj doma}instava u sredwem Podriwu bavi se uzgojem ove kulture, koja im je osnovni izvor prihoda. Ve li ke pa da vi ne i vla `nost za bri nu li su ma lina re, ko ji se pla {e da }e do }i do truqewa ili nagle spa ru {e nos ti plo da ako poslije padavina naglo zatopli, javila je Srna. Srebreni~ki i bratuna~ki agronomi ka`u da }e se veli ka vla `nost u pe ri odu zrewa ma li ne ne ga ti vno odraziti na prinose i posebno na kvalitet roda. Poqoprivredni in`ewer Ka ta ri na Ma ksi mo vi} iz Srebrenice ka`e da ako se pa da vi ne nas ta ve i sqede }ih dana, plod i kvalitet maline bi}e izuzetno lo{. - To bi na ni je lo ogro mnu {tetu, jer nekvalitetan rod maline automatski sni`a va pro daj nu ci je nu ove kulture - istakla je Maksimovi}eva.

BRA TU NAC - Po vo dom obiqe`a vawa 132. go di{wice postojawa i rada Osnovne {kole “Petar Ko~i}“ iz Kravice ju~e je u Podru~nom odjeqewu u Kowevi} Poqu odr`an niz sve ~a nos ti i

Maturanti
Direktor Savo Milo{evi} ~estitao je maturantima zavr{etak {kolovawa i saop{tio da su za postignute rezultate u znawu i stvarala{tvu desetodnevnim qetovawem na moru nagra|eni u~enici Gorica Bo`i}, Sne`ana Rankovi}, Selma Mustafi} i Mubina Sejmenovi}.

U PODRU^NOM odjeqewu nova fiskulturna sala
^estitaju}i godi{wicu rada rukovodstvu {kole i u~enicima, Bobrek je istakao da Ministarstvo ula`e velike napore da se {irom Srpske unaprijedi obrazovni sistem i stvo re {to boqi uslo vi za u~ewe i postizawe rezultata u~enika.

U op{tini Zvornik pro{ao najte`i period ekonomske krize

Srebrenica
HITNA POMO] Pregledana tri pacijenta. POLICIJA Nije bilo intervencija. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom.

^ekaju dolazak novih investitora
ZVORNIK - Najte`i period ekonomske krize za Zvornik je pro{ao, pa bi uskoro trebalo da po~ne realizacija novih projekata, a o~ekuje se i dolazak investitora. Ovo je is ta kao na ~el nik op {ti ne Zvornik Zoran Stevanovi}. - Uspjeli smo da osiguramo nesmetan rad op{tinske uprave, preduze}a, {kola i drugih ustanova. Zavr{ili smo mnoge projekte i zapo~eli nove - rekao je Stevanovi}. Prema wegovim rije~ima, op {tin ska upra va ima dva ciqa, odr`awe istorijskog nasqe|a ~uvaju}i ba{tinu i realizacija novih ideja koje pos te pe no pos ta ju vidqiva stvarnost. vredno i kulturno sjedi{te isto~nog dijela Srpske, moderan evropski grad otvorenih vrata i velikog srca. - Pozivamo sve investitore da nam se pridru`e kako bismo postigli zajedni~ki ciq, a to je bogat, skladan i uspje{an Zvornik za svakog wegovog sta no vni ka - re kao je Stevanovi}. On je najavio i da je u toku tender za izvo|a~a radova za rekonstrukciju glavnih gradskih ulica, poslije ~ega }e se krenuti sa realizacijom zna~ajnog projekta koji }e zajedno fi nan si ra ti Vla da i op{tina. S. S.
FOTO: S. SAVI]

Zvornik
POLICIJA Evidentirano jedno krivi~no djelo. Dogodile se dvije saobra}ajne nesre}e. PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba. STRUJA Zbog radova na elektroenergetskoj mre`i od devet do 14.30 ~asova bez struje bio dio naseqa Jardan. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

PO^IWE obnova gradskih ulica
On je do dao da su pred ovim gradom i lokalnom upravom mnogi izazovi, naglasiv{i da Zvornik `eli da bude regionalno politi~ko, pri-

Zoran Stevanovi}

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 11

Svetosavci organizovali humanitarni turnir
KOTOR VARO[ - Svetosavska omladinska zajednica organizovala je u sportskoj dvorani Sredwo{kolskog centra “Nikola Tesla“ prvi Svetosavski humanitarni turnir u malom fudbalu. Novac od uplata ekipa i ulaznica namijewen je za lije~ewe Milojke Boji} iz Ra{tana koja treba da ode u Moskvu radi transplantacije bubrega. Na turniru je u~estvovalo osam ekipa. Pobjednik je ekipa “Kvipeks“ koja je u finalu izborila pobjedu sa 2:1 nad ekipom Svetosavske omladinske zajednice. D. K.

Poslovawe mrkowi}ke privrede diktira ekonomska kriza

Fabrika vijaka u milionskom gubitku
U prera|iva~koj industriji pro{le godine poslovalo 31 preduze}e, koje je ostvarilo ukupan prihod od 11.473.000 KM, dok su rashodi bili 13.096.000 maraka
Motoristi pristi`u u Prwavor FOTO: B. RADULOVI]

Motorijada u Prwavoru

Dolazi vi{e od hiqadu bajkera
PRWAVOR - Od petka poslijepodne u Prwavor sti`u motociklisti sa prostora biv{e Jugoslavije, ali i iz drugih evropskih zemaqa. Pripreme za Motorijadu po~ele su na vrijeme, pa je posao oko do~eka velikog broja gostiju blagovremeno priveden kraju. - Imamo iskustva sa ranijih sli~nih revija. Ovaj put o~ekujemo dolazak vi{e od hiqadu bajkera. Kamp je ponovo u prigradskom nasequ Lazina voda, gdje }e u subotu uve~e biti i koncert grupe “Atomsko skloni{te“ - ka`e sekretar prwavorskog moto-kluba, @eqko Bo`unovi}. U subotu }e na putu Prwavor - Derventa, od 13 do 15 ~asova, biti obustavqen saobra}aj zbog trke ubrzawa, na kojoj motoristi razvijaju brzine i ve}e od 200 kilometara na sat. Obezbije|en je bogat nagradni fond. Organizatori o~ekuju da }e ovog vikenda Prwavor posjetiti oko deset hiqada gostiju, qubiteqa motociklizma i ovakvog oblika zabave. B. R.

Muzi~ka {kola iz Prijedora
Fabrika vijaka je u ste~aju PI[E: SLOBODAN DAKI] krozrs@glassrpske.com FOTO: S. DAKI]

Godi{wi koncert kruna uspjeha

MRKOWI] GRAD Pro{la poslovna godina za prera|iva~ku, ali i drugu industriju u mrkowi}koj op{tini bila je izuzetno te{ka, pa je za biqe`en gubitak u poslovawu ve}i od 1.600.000 maraka. Najve}i gubitak, 1.040.000 maraka, ima Fabrika vijaka, preduze}e koje je u fazi ste~aja. U prera|iva~koj industri ji pro {le go di ne poslovalo je 31 preduze}e, koje je ostvarilo ukupan prihod od 11.473.000 KM, dok su rashodi bili 13.096.000 maraka. - Privredni i vanprivredni sektor u na{oj op{tini os tva rio je pri hod od 175.080.000 maraka, {to je za se dam pro ce na ta mawe u

odnosu na 2008. godinu. U istom pe ri odu os tva re ni su rashodi od 162.300.000 maraka, {to je za devet procenata mawe nego godinu ranije - rekla je na~elnica Odjeqewa za pri vre du i fi nan si je op {tine Mrkowi} Grad @eqka Sto ji ~i} i do da la da je u pro {loj go di ni po slo va lo 116 preduze}a i 427 preduzetnika. - Pozitivno je da su privredna preduze}a ostvarila dobit od 12.800.000 maraka.

Ne ga ti vno po slo vawe od 134.000 maraka imao je Dom zdravqa “Dr Jovan Ra{kovi}“ - istakla je Stoji~i}eva.

NEGATIVNO poslovao Dom zdravqa
Prema podacima Fonda PIO, pro {le go di ne u mrkowi}koj op{tini bilo je zaposleno 4.388 radnika. U preduze}ima je broj zaposlenih pove}an za 40 radnika, dok je u oblas ti pre du ze -

DJELATNOST
Na podru~ju mrkowi}ke op{tine registrovanu djelatnost ima 427 preduzetnika, 12 akcionarskih dru{tava, 98 dru{tava sa ograni~enom odgovorno{}u, jedno preduze}e iz oblasti zdravstva, 43 javne ustanove i pet ostalih pravnih lica.

tni{ tva bi lo 55 ra dni ka mawe. Najvi{e, 53 nova radnika, za po sle no je u oblas ti gra|evinarstva, dok je u prera|iva~koj industriji pro{le godine bilo 24 radnika mawe. - U pro{loj godini privredni subjekti u na{oj op{tini ostvarili su ukupan obim spoqnotrgovinske razmjene od 14.114.000 maraka. Izvoz je iznosio 6.720.000, a uvoz 7.393.000 maraka, tako da je os tva ren de fi cit od 673.000 maraka. Pokrivenost uvoza izvozom je 90,9 odsto, {to je nezadovoqavaju}e - naglasila je Stoji~i}eva i dodala da je u~e{}e izvoza sa podru~ja mrkowi}ke op{tine u regiji Bawaluka 0,7, a uvoza 0,3 odsto.

Nastup |aka odu{evio publiku

FOTO: S. TASI]

Demobilisani borci iz Kotor Varo{a `ele da `ive od svog rada

Kreditima do pokretawa posla
KOTOR VARO[ - Vi{e od 80 demobilisanih boraca u Kotor Varo{u zaintere so va no je za ko ri{ }ewe kre di ta za za po{qavawe, ko je je pu tem In ves ti ci ono-razvojne banke obezbije di la Vla da Re pu bli ke Srpske. Prema anketi koju je me|u ovom populacijom sprovela Bo ra ~ka or ga ni za ci ja op{tine Kotor Varo{, oko 60 odsto boraca je zainteresovano za ulagawa u oblasti poqoprivrede, a ostali za uslu`ne djelatnosti.

NAJVI[E novca bi}e ulo`eno u poqoprivredu
- O~ekuje se da }e poslije javnog poziva znatan broj ne za po sle nih de mo bi li sa nih boraca sa podru~ja kotor va ro {ke op {ti ne, ko ji se nalaze na evidenciji Zavo da za za po{qavawe, po dnijeti zahtjeve za kreditna

sredstva - rekao je predsjednik op {tin ske Bo ra ~ke organizacije Gosto Trivunovi}. U op{tinskoj Bora~koj organizaciji Kotor Varo{a smatraju da }e, s obzirom na pri su tni pro blem ne za po slenosti u ovoj nerazvijenoj op{tini, potpisivawe ugovora o zapo{qavawu demobi li sa nih bo ra ca na kreditnoj osnovi doprinijeti poboq{awu materijalnog polo`aja boraca.

Tri vu no vi} je ka zao da zbog pri su tnih posqedi ca ekonomske krize demobilisani borci ostaju bez posla, pa se u posqedwe vrijeme u sve ve}em broju obra}aju Bora~koj organizaciji u vezi sa zapo{qavawem. U op{tinskoj Bora~koj organizaciji isti~u da demobilisani borci ne tra`e so ci jal nu po mo}, ne go si gur no ra dno mjes to, da bi sticali sredstva za `ivot od svog rada.

PRI JE DOR - Oko dvi je stotine u~e ni ka Mu zi ~ke {kole “Savo Balaban“ predstavilo je svoje umije}e na tradicionalnom godi{wem kon cer tu ko ji je odr`an u sali Pozori{ta Prijedor. Na koncertu su uru~ene diplome i nagrade za 60 |aka koji su imali zapa`ene rezultate i osvojili priznawa na ta kmi ~ewima. Je dna od nagra|enih je i Milena Maki vi}, u~e ni ca tre }eg ra zreda, odsjek klavir. - Ove godine sam na takmi~ewu muzi~kih {kola svirala sa drugaricom klavirski

duo i osvojile smo prvo mjesto sa 95 bodova - rekla je Makivi}eva. Direktor {kole Gojko Ra|enovi} istakao je da je ova {kolska godina bila vi{estruko uspje{na. - Dobili smo Nagradu op{tine za ostvarene rezultate i doprinos u obrazovawu i {irewu muzi~ke kulture, kao i izuzetnom uspjehu i rekordnom broju osvojenih nagra da na 17. re pu bli ~kom takmi~ewu muzi~kih {kola - rekao je Ra|enovi}. S. T.

Prijedor
PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 39 pacijenata. POLICIJA Zabiqe`ena tri krivi~na djela, jedno naru{avawe javnog reda i mira i jedna saobra}ajna nesre}a. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom.

12 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Neophodno obnoviti sve oru`ne listove
Osnovci iz Bijeqine
PELAGI]EVO - Predstavnici Policijske stanice Pelagi}evo informisali su ~lanove Foruma za bezbjednost gra|ana ove op{tine da svi stanovnici Pelagi}eva, koji posjeduju oru`je moraju do kraja ove godine da obnove oru`ne listove, rekao je predsjednik Foruma Niko Savki}. - Mogu da izrazim svoje zadovoqstvo ~iwenicom da imamo poboq{awe u svim oblastima koje pokriva Policijska stanica Pelagi}evo - istakao je na~elnik CJB Doboj Tihomir Nari}. V. S.
FOTO: T. NESTOROVI]

Borike kao velika u~ionica
BIJEQINA - Realizuju}i projekat Ministarstva za prosvjetu i kulturu Republike Srpske “[kola u prirodi“, u~enici tre}ih razreda Osnovne {kole “Vuk Karayi}“ iz Bijeqine boravili su na petodnevnom izletu na Borikama kod Rogatice. - Ciq je da utvrdimo gradivo, jer na Borikama djeca zaista imaju {ta da vide i nau~e. Tu je prekrasan reqef, poqa puna raznog biqa, crnogori~ne i listopadne {ume, ali i raznovrsne doma}e `ivotiwe. Ipak, djeci su se najvi{e dopali kowi iz ergele “Borike“ - rekla je u~iteqica Dragica Savi}. Djeca mogu da se dru`e i sa vr{wacima iz ovda{weg podru~nog, seoskog odjeqewa Osnovne {kole “Sveti Sava“ iz Rogatice, da na dobrom primjeru vide razliku `ivota na selu i u gradu. Mali{ani su posjetili crkvu Svetih Petra i Pavla i vidjeli mno{tvo drugih zanimqivosti, me|u kojima je i endemsko drvo lijeske, za koje stru~waci tvrde da je staro vi{e od 450 godina. U~enica Sne`ana [arac bila je odu{evqena boravkom na Borikama, a wenom drugaru Marku Paji}u posebno su se svidjeli veliki borovi, stada ovaca i krda kowa iz ergele “Borike“. S. M.
FOTO: S. MITROVI]

Dra{ko [kori}

Nevoqama mje{tana semberskih sela nema kraja

Osnovci odu{evqeni prirodnim qepotama

Tak {to su se neka uzvi{enija mjesta prisu{ila i {to smo se ponadali da }emo bar ne{to mo}i da obradimo, udari{e ki{e, nabuja{e rijeke i voda ponovo sve poplavi, ka`e [kori}
PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] krozrs@glassrpske.com

Selo Novi ove godine bez usjeva
{to od rje ~i ca Gwice i Stupwa, koje kroz na{e selo teku s Majevice. Tak {to su se ne ka uzvi {e ni ja mjes ta prisu{ila i {to smo se ponadali da }emo bar ne{to mo}i da obra di mo, uda ri {e ki{e, nabuja{e rijeke i voda ponovo sve poplavi - ka`e poqo pri vre dnik Dra {ko [kori}. Ne voqa u ovom se lu je {to se voda, za razliku od drugih semberskih sela, dugo zadr`ava na wivama, jer pored wihovog atara nema odbrambenih nasipa, ni crpnih stanica. Zbog toga je potrebno mnogo vremena da podzemne vo de usa hnu i da se zemqi{te prisu{i.

Deminirawe u Loparama

Pod minama jo{ dva odsto op{tine
LOPARE - Na grani~nim podru~jima op{tine Lopare pod sumwivim povr{inama ima pet i po ki lo me ta ra kvadratnih ili oko dva odsto povr{ine op{tine, podaci su Centra za uklawawe mina u BiH. U ovoj op{tini do sada je deminirano oko 970 metara kvadratnih, javila je Srna. - Na podru~ju op{tine Lopare 14 mjesta ugro`eno je mi na ma, ta ~ni je gra ni ~ne po vr{i ne, odno sno biv {e linije ratnih razgrani~ewa izme |u op {ti ne Lo pa re i susjednih op{tina u Federaciji BiH - potvrdili su u Civilnoj za{titi op{tine Lopare. Na podru~ju op{tine Lopare trenutno se deminira teren na lokacijama mjesnih za je dni ca Kowiko vi }i i Priboj u mjestima Brijest i Yemat. Za ovu go di nu obe zbi je |e no je fi nan si rawe za deminirawe 550 metara kvadratnih.

BIJEQINA - Tek {to su se bili ponadali da }e bar dio wiva u svom ataru zasijati hibridima kukuruza kra}e vegetacije i imati ka kve-ta kve pri ho de, mje {tani semberskog sela Novi pomiri su se sa ~iwenicom da }e ove go di ne bi ti bez usjeva. - Vi {e od po la go di ne sti `u je dan za dru gim po vodwi, {to od rijeke Save,

POPLAVE uni{tile jesewe usjeve
Proqe}ne poplave uni{tile su jesewe usjeve na vi{e od 300 he kta ra, a zbog prekomjerne vlage istrulile su djeteline, trave i drugi usjevi. - Uspjeli smo da zasijemo ne{to povr}a, ali je ve}ina povrtwaka ponovo pod vodom. Sada nas “dave“ povr{inske vode od posqedwih ki{a, jer raskva{eno zemqi{te gotovo ne upija ki{nicu, pa se stvaraju bare - `ali se [kori}.

[teta
Najte`e je, ipak, {to proqe}ni radovi u ratarstvu i povrtlarstvu uveliko kasne, posebno kultivisawe i prihrana kukuruza, rasa|ivawe povr}a i skladi{tewe poko{ene djeteline. Jaki vjetrovi i ki{a pri~inili su i o{te}ewa na vo}u, posebno u zasadima jagoda, a zbog vlage na granama su po~ele da trule i zrele tre{we.

U ovom selu mnogo je doma}instava koja gaje stoku, pa mnogi od wih razmi{qaju da rasprodaju mati~na stada, jer ne}e imati dovoqno ni sijena ni kukuruza za wihovu ishranu. Nabavqati ovu hranu u drugim selima je preskupo za ve} osiroma{ena novqanska doma}instva. Povr{inske vode i pove}awe vodostaja rijeke Save zabriwavaju i poqoprivredni ke os ta lih sem ber skih sela. Poslije obilnih padavina sve udoline su ponovo poplavqene, a zemqi{te sporo upija ki{nicu. Neka su doma}instva bila zasijala zemqi{te na kojem su proqe}ne vode ve} uni{tile usjeve, nadaju}i se da ne}e biti novih voda, pa su tako pretrpjeli dvos tru ku, a ne ka i trostruku {tetu.

Zapa`en nastup ugqevi~kog KUD-a “Rudar“ u Pragu

Srpska kola odu{evila publiku
UGQEVIK - ^la no vi Kulturno-umjetni~kog dru{tva “Rudar“ Ugqevik u~estvovali su na Me|unarodnom festivalu folklornog stvarala{tva koji se odr`avao od 27. do 30. maja u Pragu, javila je Srna. Fes ti val pod na zi vom “Prag - srce naroda“, na kojem su u~estvovali predstavnici iz Republike Srpske, Gr~ke, Meksika, Indije, Indonezije, Afrike, Slovenije, Slova~ke, Kine, Ita lije, Francus ke, [panije, Irske, Moldavije, Poqske, Ma|arske, Wema~ke, Hrvatske i Bugarske, kao i predstavnici romskog, rusinskog i jevrejskog naroda, najve}i je doga|aj multietni~kog i multikulturnog stvarala{tva u ^e{koj. KUD “Rudar“ bio je je di ni pred sta vnik srpske tradicije i kulture na ovom festivalu.

Najugro`enija grani~na podru~ja

FOTO: ARHIVA

[amac
HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano je 16 pacijenata. POLICIJA Nije bilo krivi~nih djela, ni saobra}ajnih nesre}a. VODA Snabdijevawe vodom je uredno. STRUJA Snabdijevawe strujom je uredno.

KUD "RUDAR" jedini predstavio srpsku tradiciju
Prvo fes ti val sko ve ~e otvorila je Slavka Gaji}, vokalni solista “Rudara“, muzi~kom numerom “Suza Kosova“, a folklorni ansambl predstavio se koreografijom “Ero s ono ga svi je ta“ i {op skim
KUD “Rudar“ imao najboqi nastup FOTO: SRNA

igrama. Folklorni maraton nas tavqen je na Kar lo vom trgu, gdje je nastup predstavnika “Rudara“ sa igrama iz [uma di je iza zvao ova ci je publike. Iako ovaj festival

nije bio takmi~arskog, nego revijalnog karaktera, KUD “Rudar“ je, prema ocjenama organizatora, pobjednik festivala, jer su imali najboqe nastupe.

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 13

[ahistkiwe iz Bile}e idu na Evropsko i Svjetsko prvenstvo
BILE]A - [ahisti Osnovca iz Bile}e na 11. kadetskom i omladinskom prvenstvu BiH, plasmanom na Svjetsko i Evropsko prvenstvo, dokazali su da spadaju u red najuspje{nijih klubova. Milica Popadi} osvojila je prvo mjesto u kategoriji do 16 godina i obezbijedila u~e{}e na Evropskom kadetskom prvenstvu, koje }e biti odr`ano u Gr~koj po~etkom septembra. Dajana Mili}evi}, kao drugoplasirana u kategoriji do 18 godina, plasirala se na Svjetsko kadetsko prvenstvo, koje se u Gruziji odr`ava po~etkom oktobra. J. M.

Jedanaestogodi{wi Nenad Vi{wi} osvaja prve nagrade

Najboqi harmonika{ kraj Trebi{wice
Prve note i tonove na harmonici Nenad je otkrio jo{ prije polaska u Muzi~ku {kolu, a ve} u drugom razredu osvojio prve nagrade na dva zna~ajna takmi~ewa
NENAD
lako savladava sve kompozicije

Sa javne tribine u Nevesiwu

FOTO: S. KOVA^

Udru`ewe multiple skleroze Isto~na Hercegovina

Pomo}i djeci sa pote{ko}ama u razvoju
NEVESIWE - ^lanovi Udru`ewa multiple skleroze regije Isto~na Hercegovina, na javnoj tribini u Nevesiwu, u sklopu tre}eg nivoa “Projekta plus“, naglasili su da je prevazila`ewe barijera za ukqu~ivawe djece sa pote{ko}ama u razvoju u redovno {kolovawe glavni ciq ove faze projekta. U drugoj fazi “Projekta plus“, koji sprovodi sarajevska organizacija “Mozaik“, asfaltiran je prilaz maloj zgradi Osnovne {kole “Risto Prorokovi}“, izgra|ene su prilazne rampe, nabavqena nastavna sredstva i oprema za fiskulturnu salu, a opremqena je i kancelarija u kojoj pedagog, psiholog i logoped rade sa djecom koja imaju pote{ko}e u razvoju. Predsjednik Udru`ewa multiple skleroze regije Isto~na Hercegovina Branimir Taminyija ka`e da su tre}im nivoom ovog projekta u~esnici poku{ali da skrenu pa`wu javnos ti na pro blem ne pri la go |e nos ti ivi~waka na pje{a~kim prelazima i trotoarima, nepostojawe parking mjesta za vozila kojima upravqaju osobe sa invaliditetom i nerije{ene probleme ulaza za invalidna lica na ve}ini javnih institucija. On je napomenuo da se kompletan projekat sprovodi uz punu podr{ku na~elnika op{tine Nevesiwe i zaposlenih u op{tinskom Odjeqewu za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove. S. K.

Nenad na nastupu u Isto~nom Sarajevu PI[E: RATOMIR MIJANOVI] rodnom takmi~ewu u Isto~nom krozrs@glassrpske.com Sarajevu, gdje je iza sebe osta-

FOTO: R. MIJANOVI]

TREBIWE - Mladi harmonika{ iz Petrovog poqa kod Trebiwa Nenad Vi{wi} pravi je primjer kako talenat uz uporan rad i dobrog u~iteqa daje blistave rezultate. Ovaj ta len to va ni u~e nik drugog razreda Osnovne muzi~ke {kole iz Trebiwa bio je najboqi na republi~kom takmi~ewu u Bawaluci i me|una-

vio u~esnike iz Srbije, Bugarske, Ma ke do ni je i Poqske, zemaqa sa velikom harmonika{kom tradicijom. Prve note i tonove na harmonici Nenad je otkrio jo{ prije polaska u Muzi~ku {kolu, a ve} u dru gom ra zre du osvojio je prve nagrade na dva zna~ajna takmi~ewa. Ovaj odlika{ ka`e da na harmonici dnevno vje`ba po

dva ~asa, a ako se sprema na neko takmi~ewe, onda i du`e. - Na harmonici sam po~eo da sviram prije tri godine. Prvu godinu sam i{ao na ~asove kod nastavnika Laza @ulovi}a, dok mi je nastavnica Ge or gi na [o tra pre da va la harmoniku u prvom razredu. Radujem se svakom ~asu i savladavawu svake nove kompozicije ka`e Nenad.

O^EKIVAWA
Nenadova nastavnica ka`e da sa ovim mladim muzi~arem planira osvajawe laureata, {to ne}e mo}i lako posti}i bez dobrih instrumenata. - Na{a {kola planira da Nenadu nabavi nove instrumente do po~etka sqede}e {kolske godine, {to }e uveliko poboq{ati kvalitet rada ovog talentovanog u~enika - rekla je Violeta Popadi}.

SVAKI DAN vje`ba po dva ~asa
Wegova nastavnica Violeta Popadi} isti~e da je linija uspjeha ovog mladog harmonika{a konstantna, te da od Nena da o~e ku je jo{ mno go nagrada. - Na interna ci onalnom festivalu harmonike “Akor-

deon art” u Isto~nom Sarajevu, koji su organizovali Muzi~ka akademija Univerziteta u Isto~nom Sarajevu i Asocijacija za wegovawe akademske muzike Novi zvuk, postigli smo veliki uspjeh osvajawem prve nagrade u disciplini harmonika - ka`e Popadi}eva i dodaje da je ova nagrada veoma zna~ajna zbog toga {to pedagozi iz svih muzi~kih {kola veoma cijene ovo takmi~ewe, zbog nepristrasnog i objektivnog ocjewivawa `irija. - Ne treba napomiwati da je `iri na festivalu bio sa~iwen od vrhunskih umjetnika iz Srbije, Poqske, Bugarske, Rusije, Australije, Ukrajine. Posebno treba napomenuti da je ~lan `irija bio i Jevgenij Derbenko, poznati ruski kompozitor, izvo|a~ i pedagog naglasila je Popadi}eva.

Bile}a

[kola u prirodi na olimpijskoj qepotici

Mali{ani na Jahorini

FOTO: J. MIHI]

Trebiwsko Udru`ewe roditeqa sa ~etvoro i vi{e djece

Ku}a puna djece privilegija
TRE BIWE - Prvi ciq rada trebiwskog Udru`ewa roditeqa sa ~etvoro i vi{e djece jeste borba za primjereniji odnos dru{tva prema vi{e ~la nim po ro di ca ma, te stimulisawe materinstva i promocija nataliteta. A privilegija ovog udru`ewa, dodaju, jeste ku}a puna djece. Pred sje dnik ovog udru `ewa Pe tar Pa ovi ca ka `e da, iako bi 130 porodica koje su ~lanovi Udru`ewa trebalo da okupqa zajedni~ka sre}a zbog neprocjewivog bogatstva ko je ima ju, wih mu ~e bri ge kako da u vremenu op{te osku di ce obe zbi je de svo jim brojnim doma}instvima sve {to im je potrebno.

UDRU@EWE ~ini 130 vi{e~lanih porodica
Paovica dodaje da jedina is tin ska pri vi le gi ja ko ju u`ivaju vi{e~lane porodice jeste upravo ku}a puna djece. - Prvoro|ena djeca, kao i sva dje ca po sli je ~et vrtog, diskriminisana su kada se radi o dje~ijem dodatku, jer nema ju pra vo na ova da vawa. Dje~iji dodatak primaju samo

drugo, tre}e i ~etvrto dijete, u iznosima koji se kre}u od 40 do 100 maraka mjese~no, a i ova prava su uslovqena odre|enim socijalnim statusom porodice - ka`e predsjednik trebiwskog udru`ewa i smatra da bi politika privilegovanog zapo{qavawa ~lanova porodica sa ~etvoro i vi{e djece bila mje ra ko ja bi obe zbi je di la boqi materijalni i socijalni polo`aj ovih porodica, a uz to bi predstavqala i istinsku stimulaciju za sve one koji razmi{qaju o brojnijem potomstvu. R. Mi. Petar Paovica

BILE]A - U~enici ~etvrtih i petih razreda O[ “Sveti Sava“ iz Bile}e posjetili su, u okviru projekta “[kola u prirodi“ olimpijsku qepoticu Jahorinu. - Ve} drugu godinu zaredom, u saradwi sa Ministar stvom pros vje te i kulture RS i Savjetom roditeqa na{e {kole, za u~enike ni`ih razreda organizujemo nastavu u prirodi - kazao je direktor ove vaspitno-obrazovne ustanove Miodrag Pare`anin. Na Jahorini je boravilo pe de se tak u~e ni ka u

pratwi ~etiri u~iteqice, a ve }i dio re do vnih {kol skih obaveza prilagodili su otvorenom prostoru. - Djeca su imala priliku da upoznaju na{u najqep{u planinu, provedu vrijeme u prirodi i u praksi primijene ste~ena znawa iz pojedinih pre dme ta - re kao je Pare`anin. Ni ove go di ne, do da je, nisu izostala brojna takmi~ewa, igre bez granica, kvizovi znawa, zabavne ve~eri i sve ono {to je mali{anima uqep{alo boravak na olimpijskoj qepotici. J. M.

Trebiwe
HITNA POMO] Pregledano 20 pacijenata. POLICIJA Evidentirana dva krivi~na djela. Javni red i mir naru{en dva puta. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe elektri~nom energijom.

14 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Radnici “Briti{ telekoma“ spremaju {trajk

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

LONDON - Kompanija “Briti{ telekom“ (BT) najvjerovatnije }e se suo~iti sa prvim {trajkom u posqedwih 20 godina ako ne pove}a plate zaposlenima za dva odsto, rekao je u petak zamjenik generalnog sekretara Sindikata Unije radnika u komunikacijama Endi Ker,
FOTO: ROJTERS

prenijele su agencije. Istakao je da ne postoji sumwa da }e vi{e od 50.000 radnika “Briti{ telekoma“ glasati za stupawe u {trajk. Iz uprave kompanije nagla{avaju da bi uskoro trebalo da bude postignut dogovor sa Sindikatom.

16.36

7.34

9,338.40

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO
Zvani~ni Promjena kurs kursa Vrijednost

3.70 5.50

0.00 -3.51

543.90 7,337.00

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo
FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA@IVAWA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRA IVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA [TEDWA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA [TEDWA SERIJA C Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

30.67 29.00 27.97 25.00 25.40 97.56 89.04

-1.06 -1.06 0.92 -1.96 5.83 -0.06 -0.77

642.58 341.04 19,072.13 258.25 18,029.12 10,666.37Sa 5,803.78

Banka “JP Morgan“

Odre|ena kazna od 33,3 miliona funti
LONDON - Investiciona banka “JP Morgan“ mora}e da plati kaznu od 33,3 miliona funti, jer nisu za{titili novac svojih klijenata, saop{teno je iz britanske agencije za finansijska tr`i{ta “FSA“, prenijele su agencije. Banka “JP Morgan“ ka`wena je jer u periodu od sedam godina nije odvajala novac svojih klijenata od vlastitog novca. Iz “FSA“ navode da je ova praksa ozbiqno prekr{ila britanske i propise “FSA“, ~iji je ciq za{tita klijenata od gubitaka u slu~aju bankine nesolventnosti. - Ova kazna {aqe sna`nu poruku svim kompanijama da moraju da vode ra~una o tome da novac wihovih klijenata bude za{ti}en - rekli su u “FSA“. S obzirom na to da, kako je naknadno utvr|eno, nepropisno pona{awe banke nije bilo namjerno, te da nijedan klijent nije pretrpio gubitak, prvobitno odre|ena kazna od 47 miliona funti smawena je za 30 odsto.

Mjere koje se od Grka tra`e prili~no su stroge i u nekim slu~ajevima sumwam da }e biti u stawu da nastave da ih primjewuju, rekao Butros-Gali
BU SAN - Zva ni ~ni ci vode}ih svjetskih ekonomija izrazili su u petak bojazan u pogledu “zdravqa“ svjetske ekonomije, te dali podr{ku naporima evrozone za rje{avawe du`ni~ke krize koja je poquqala svjet ska tr`i{ta, prenijele su agencije. Go vo re }i pred po ~e tak dvodnevnih pregovora Grupe 20 (G20) najrazvijenijih zemaqa svi je ta i pri vre da u naglom usponu u ju`nokorejskom gradu Busanu, ju`noafri ~ki mi nis tar za planirawe Trevor Manuel je rekao da }e sastanak G20 dati mo gu }nost za su zbi jawe {i rewa nes ta bil nos ti na svjetskim tr`i{tima. - Od posebnog je zna~aja da svi shvatimo krhkost oporavka - rekao je Manuel. Egi pat ski mi nis tar finansija Jusef Butros-Gali kazao je da smatra da problem Gr~ke jo{ nije rije{en i da opasnost jo{ nije pro{la. prebrodi evropske te{ko}e. - Svjet ska ekono mi ja je u{la u period zabrinutosti zbog Evrope - rekao je Gajtner. Me|u pitawima o kojima se raspravqa je i dono{ewe globalnih standarda za obavezan nivo rezervi kapitala fi nan sij skih in sti tu ci ja kao za{titu od potencijalnih kre di tnih gu bi ta ka u slu~aju krize. Analiti~ari ukazuju da je malo vjerovatno da }e biti postignut sporazum o novim standardima o visini kapita la ba na ka, opo re zi vawu banaka i uspostavqawu “finansijskih za{titnih mre`a“ za pomo} ekonomijama u usponu.

Gr~ki problemi gu{e svjetsku ekonomiju

Sastanak Grupe 20 vode}ih svjetskih ekonomija u Ju`noj Koreji

GAJTNER: Zabrinuti smo zbog Evrope
- Mjere koje se od Grka tra`e prili~no su stroge i u nekim slu~ajevima sumwam da }e biti u stawu da nastave da ih primjewuju - rekao je Butros-Gali. Ameri~ki ministar finansija Timoti Gajtner izrazio je uvjerewe da je globalna ekonomija dovoqno jaka da

Telekomunikacije

Srbiji prijeti tu`ba “Telenora“
BEO GRAD - Nor ve {ki “Telenor“ mogao bi da tu`i Srbiju za milionsku od{tetu zbog to ga {to ni su ispuwene oba ve ze ko je su preuzete prodajom licence za fiksnu telefoniju. ^lanovima Upravnog odbora Re pu bli ~ke agen ci je za telekomunikacije (RATEL) ko ji tre ba da ri je {e spor “Te le no ra“ i “Te le ko ma Srbija“ istekao je mandat, a novi zakon o telekomunikacijama odla`e funkcionisawe tog ti je la za {est mjeseci, javqa B92. Ako Skup {ti na Srbi je prije dono{ewa novog zakona ne imenuje novi upravni odbor RATEL-a, “Telenor“ ne}e uspjeti na vrijeme da za ku pi in fras tru ktu ru, i samim tim ne}e biti u mogu}nosti da do kraja januara po~ne da pru`a usluge. Mi nis tar te le ko mu ni ka ci ja Srbi je Ja sna Ma ti} pot vrdi la je da bi “Te le nor“ mogao da tu`i Srbiju za od {te tu, zbog to ga {to dr`ava nije ispunila obaveze koje je preuzela za izdavawe fiksne telefonije.

Svjetska banka
Zvani~nici Svjetske banke pozvali su ~lanice G20, koje razmatraju mjere za preoblikovawe svjetskog finansijskog sistema, da osiguraju da se na wihovom dnevnom redu na|e i pomo} zemqama u razvoju u dostizawu wihovog potencijala, kako bi mogle dati podr{ku odr`ivom rastu svjetske ekonomije.

Srpska bogata energetskim resursima
BAWALUKA - Republika Srpska je jedna od rijetkih zemaqa koja nema problema sa nedostatkom energetskih resursa, ali je potrebno da ih na pra vi na ~in is ko ris ti, zakqu~eno je u petak na javnoj raspravi o Nacrtu strategije razvoja energetike RS do 2030. godine. Pomo}nik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Qubo Glamo~i} rekao je, da su javne rasprave {irom RS bile izuzetno uspje{ne. - U Trebiwu je konstatovano da je potrebno kvalitetnije koristiti fosilna goriva u rudniku Gacko, te koristiti vjetropotencijal, obnovqive izvo re ener gi je i so lar ne energije. U Palama i Bijeqini otvo re na su pi tawa boqeg ure|ewa sektora gasa i fosilnih goriva u Ugqeviku rekao je Glamo~i}. Direktor Ekonomskog instituta Bawaluka Du{ko Jak{i} rekao je da energetiku treba razvijati u korist ukupnog ekonomsko-socijalnog razvoja RS. Milorad Doki} iz Udru`ewa “Vrbawski biseri“ ista kao je da bi, po red agronomije i ekologije, energetika trebalo da bude najva`ni ji dio u cje lo ku pnom razvoju Srpske. S. T.

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike RS

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING VODAFONE GROUP ROYAL BK SCOTLAN BP PLC BARCLAYS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
55.85 139.35 44.4 450.45 295.65

Promjena
-2.53 1.12 -3.48 4.21 -2.33

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA MICROSOFT CORP INTEL CORP GENERAL ELECTRIC CISCO SYSTEMS

Cijena
15.81 26.86 21.9 16.45 23.72

Promjena
-0.5 1.51 0.41 0.61 1.58

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 15

Krugman: Gr~ka ima 50 odsto {anse da napusti evrozonu
CIRIH - Ameri~ki ekonomista Pol Krugman izrazio je sumwu da }e 110 milijardi evra vrijedan plan za spasavawe dugom optere}ene Gr~ke biti djelotvoran. On vjeruje da Gr~ka ima 50 odsto {anse da bude izba~ena iz evrozone, objavio je {vajcarski list “Tan”, prenijele su agencije. Ocijenio je da jedino {to }e Gr~ka uspjeti da uradi u sqede}ih pet godina putem ~udovi{nih `rtvovawa jeste da pove}a svoj dug sa 115 odsto bruto dru{tvenog proizvoda, na 140 odsto BDP.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emintenta Нова банка а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 1.150,0 0 31,65 1,40 31,32 31,02 0,00 65.550,00 1,91 55.012,87 0,00 12.863,20 2,55 10.660,70 2,40 -1,35 8.230,68 1.658,71 504,00

Kamate na stambene kredite smawuju se u Srbiji i Hrvatskoj

Република Српска - измирење ратне штете 3 Телеком Српске а.д. Бањалука Република Српска - измирење ратне штете 1 Република Српска - измирење ратне штете 2 Електрокрајина а.д. Бањалука ЗТЦ Бања Врућица а.д. Теслић

Krediti u RS i daqe najskupqi u regionu
U posqedwe vrijeme BiH ima ve}i kreditni rizik, {to zna~ajno uti~e i na cijene ulaznog kapitala u Republici Srpskoj, rekao Quboja
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

0,37 -10,00

FONDOVI
Naziv emintenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањaлука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањаlука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ Зептер фонд а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 4,05 5,30 3,00 2,71 7,15 0,04 3,11 4,26 4,10 1,51 1,10 4,05 3,29 4,15 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 366,36 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 352,75

BAWALU KA - Iako se kamate na stambene kredite u Srbiji i Hrvatskoj smawuju usqed pada evribora i libora, to nije slu~aj kod banaka u RS, a razlog za to je, smatra ju eko no mis ti, ri zik zemqe koji je porastao vi{e nego u zemqama regiona. Varijabilne kamatne stope na stambene kredite u zoni evra smawene su za posqedwih 16 mjeseci sa oko 4,8 na prosje~no 4,2 odsto, a u Republici Srpskoj za to vrijeme kamate su ostale iste. U Rajfajzen banci ka`u da kontinuirano prate i uskla|uju kamatne stope na stambene i druge kredite uva`avaju}i realna tr`i{na kretawa. - Kamatne stope na stambene kredite trenutno se kre}u od 7,59 do 8,99 od sto, zavisno od iznosa kredita rekli su ovoj banci i dodali da za sada ne}e biti sni`avawa kamata. U Hipo Alpe Adria banci ka`u da }e zbog novih priti sa ka na fi nan sij sko

0,00 7.034,82

Rafinerija uqa Modri~a

Prezentovano motorno uqe "optima ECO plus"
Banke ne planiraju da sni`avaju kamate FOTO: GLAS SRPSKE

tr`i{te nastojati da zadr`e postoje}e kamatne stope. Direktor Balkan investment banke Edvinas Navickas is ti ~e da se u ban ci analiziraju mogu}nos ti za promjene u kamatnoj politici. - Kamatne stope za kreditne linije iz sredstava Investiciono-razvojne banke RS

uskla|uju se svakih {est mjeseci sa vrijedno{}u evribora, koji je ve} du`e vrijeme na veoma niskom nivou - rekao je Navickas.

KAMATE padaju i u evrozoni
Kamatne stope na kredite u Republici Srpskoj i BiH me|u najve}im su u regionu, a po visini kamate posebno se isti~u stambeni krediti, jer kamatne stope na wih u pojedinim bankama iznose i do deset odsto. Osim Srpske, kamate na stambene kredite od deset odsto ima i Bugarska, dok one u Srbiji i Makedoniji iznose oko 9,5 odsto. Najni`e kamate u regionu ima Slovenija i to 3,6 odsto. Pred sje dnik se kci je za bankarstvo u Udru`ewu eko-

SUBVENCIJE
Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS, da bi olak{alo kupovinu stanova mladim i mladim bra~nim parovima, subvencioni{e jedan odsto kamatne stope na uzeti kredit. U Ministarstvu ka`u da se subvencija odobrava za stambene kredite kod komercijalnih banaka, a iz sredstava IRB-a. - Kamatne stope na stambene kredite iz Razvojnog programa RS kre}u se od 4,80 do 5,60 odsto. Na primjer, ako mladi dobiju kredit od 100 hiqada maraka na 20 godina, Ministarstvo subvencioni{e 13 hiqada maraka - rekao je Kupre{anin.

no mis ta RS “SWOT“ Ale ksandar Quboja ka`e da u Repu bli ci Srpskoj ve} du `e vrijeme nisu vidqivi veliki po ma ci u smawewu ka ma ta, kao {to je to slu~aj u zemqama regiona. - Srbija i Hrvatska su bile u lo{ijoj ekonomskoj situaci ji ne go RS u to ku posqedwe tri godine, pa je kod wih svako smawewe vidqivo. Ali, u posqedwe vrijeme BiH ima ve}i kreditni rizik, {to zna~ajno uti~e i na cijene ulaznog kapitala u RS - rekao je Quboja. Dodaje da su ni`im kamatama u Srbiji i Hrvatskoj doprinijeli razli~iti dr`avni podsticaji, {to je dovelo do to ga da po nu da nad vla da tra`wu. Pri to me, do da je Quboja, moralo je da do|e i do smawewa kamatnih stopa.

MODRI^A - U Rafineriji uqa Modri~a u petak je prezentovano novo testirano motorno uqe “optima ECO plus“, koje zadovoqava sve ekolo{ke standarde, javile su agencije. Direktor Rafinerije uqa Modri~a Pero Dugi} rekao je da ovo motorno uqe mogu da koriste svi tipovi benzinskih i dizel motora. Novo motorno uqe testirano je na automobilu folksvagen “golf“ 1.9 TDI. Dugi} je rekao da je od 1954. godine, kada je osnovana, Rafinerija uqa Modri~a do danas proizvela i na tr`i{te plasirala vi{e od milion tona razli~itih proizvoda iz porodice motornih uqa.

Mla|an Dinki}

"Iz sredstava ’Telekoma’ gradi}emo autoputeve"
BEOGRAD - Tender za prona la `ewe fir mi ko je }e upravqati iz gradwom tri re gi onal na auto pu ta bi }e objavqen tokom juna, ~ija }e gradwa biti finansirana iz sredstava od privatizacije “Telekoma Srbija“, rekao je u pe tak mi nis tar eko no mi je Srbi je Mla |an Dinki} na skupu “Me|unaro dni bi znis se ktor u Srbiji 2010“, prenijele su agencije. On je ocijenio da }e rast bruto dru{tvenog proizvoda (BDP) Srbije u ovoj godini biti ve}i od dva odsto, te da o~ekuje da }e u drugom kvarta lu ove go di ne rast bi ti tri od sto. Do dao je da se sto pa PDV-a u Srbi ji u sqede}em periodu ne}e mijewati.

Samit guvernera centralnih banaka u Be~i}ima

Srbiji 1,6 milijardi evra prihoda
BE^I]I - Ministar finansija Srbije Diana Dragutinovi} kazala je da u ovoj godini o~ekuje 1,6 do 1,7 milijardi evra prihoda od privatizacije, pri ~emu prihod od prodaje “Telekoma Srbija“ ne}e biti mawi od 1,5 milijardi evra, prenijele su agencije. Ona je u petak uo~i samita guvernera centralnih banaka i ministara finansija zemaqa jugoisto~ne Evrope, koji se odr`ava u Be~i}ima, rekla da bi prihodi od privatizacije u ovoj i sqede}oj godini, osim “Telekoma“, trebalo da dostignu oko 40 milijardi dinara, odnosno oko 400 miliona evra. Gu ver ne ri i ministri finansija zemaqa regiona razmijenili su iskustva o prihodima i rashodima buyeta u uslovima krize, te javnoj potro{wi. Na samitu su, izme|u ostalih, u~estvovali i ministar finansija i trezora BiH Dragan Vranki} i minis tar fi nan si ja RS Aleksandar Yombi}.

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 5.6.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.358215 1.548980 26.860248 0.074877 0.262230 0.675533 1.746121 0.565032 0.248496 0.204298 1.398423 1.014635 2.357775 1.617696 1.897567

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.361619 1.552862 26.927567 0.075065 0.262887 0.677226 1.750497 0.566448 0.249119 0.204810 1.401928 1.017178 2.363684 1.621750 1.902323

Prodajni za devize
1.955830 1.365023 1.556744 26.994886 0.075253 0.263544 0.678919 1.754873 0.567864 0.249742 0.205322 1.405433 1.019721 2.369593 1.625804 1.907079

Malpreh a.d. Bawaluka
Cijena (KM) Promjena

Rafinerija nafte a.d. Bosanski Brod
Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

0,35

16,67 %

4,49 -10,20 %

16 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Hronika
Novo Blagojevi}

Iz saobra}aja iskqu~en “golf“ bez registarskih oznaka
[IROKI BRIJEG - Prilikom kontrole saobra}aja u srijedu u 21 ~as policija iz [irokog Brijega je u mjestu Visoka Glavica iz saobra}aja iskqu~ila “golf 2“, bez registarskih tablica, kojim je upravqao T. G. (30) iz [irokog Brijega. U policiji su u petak istakli da, budu}i da voza~ nije posjedovao dokumentaciju za vozilo, “golf“ je i privremeno oduzet, zbog ~ega }e policija preduzeti potrebne radwe s ciqem utvr|ivawa porijekla automobila. G. O.
FOTO: ARHIVA

Zaplijeweno 27 kg heroina u 2009.
BI JEQINA - Te ren ska kan ce la ri ja “Sje ve ro is tok“ Grani~ne policije BiH je u 2009. godini zaplijenila 27 ki lo gra ma he ro ina, dvi je cis ter ne sa po osam i de set hiqada boksova cigareta i otkrila zasad marihuane od 316 stabqika, izjavio je u petak Srni na~elnik ove kancelarije Novo Blagojevi}. On je povodom obiqe`avawa deset godina rada ove slu`be rekao da je u pro{loj godini zaplijewena i velika koli~ina krijum~arene robe - krupne i sitne stoke, kao i brojni prehrambeni artikli. - Samo u pro{loj godini dr`avnu granicu na podru~ju koje pokriva ova kancelarija pre{lo je 15,4 miliona qudi i oko {est miliona vozila - rekao je Blagojevi}, ocjewuju}i 2009. godinu stabilnom sa aspekta bezbjednosti i za{tite granice.

Bawaluka

Potraga za pqa~ka{em zlatare “Zlatar Pani}“
BAWALU KA - Po li ci ja jo{ uvijek traga za nepoznatim ra zboj ni kom ko ji je u pe tak, 28. ma ja, opqa ~kao zla ta ru “Zla tar Pa ni}“ u bawalu~koj ulici Patrijarha Makarija Sokolovi}a. Razbojnik je tom prilikom odnio oko ki lo gram zla ta vrijednog oko 50.000 maraka, potvr|eno je tada “Glasu Srpske“ u CJB Bawaluka. Pqa~ka zlatare se dogodila oko 14.45 ~asova, a prema rije~ima o~evidaca, razbojnik je na se bi imao crne sun~ane nao~are i crnu periku. ^im je u{ao u zlataru razbojnik je zakqu~ao vrata i naredio radnici Damjani Pani}, k}erki vlasnika, da legne na pod, vezao je plasti~nom trakom, uzeo zlato i pobjegao. G. O.

U akciji u martu otkriveni Palestinci

U akciji MUP-a RS na spre~avawu krijum~arewa qudi uhap{eno {est osoba

Prevozili Albance preko BiH u Italiju
ba~eni za Hrvatsku, pa daqe u zemqe Evropske unije. [ef bawalu~kog terenskog cen tra Slu `be za po slove sa strancima Sini{a Ka ra li} pot vrdio je da su trojica Albanaca poslije hap{ewa sprovedena na saslu{awe u Bawaluku.

Zbog sumwe da su krijum~arili Albance, uhap{eni Esmir Haxipa{i}, Mile Majstorovi} i Dejan Tulekovi}. Policija prvo uhapsila Albance D. D., U. P. i B. K.
vi} i Dejan Tulekovi} iz Kozarske Dubice. Prema nezvani~nim inBAWALUKA - Jedinica za posebne istrage MUP-a for ma ci ja ma, prvo su uha RS uhapsila je u petak tri p{eni Albanci D. D. (26), osobe iz BiH osumwi~ene da U. P. (40) i B. K. (21) i jedan su po ku {a le da pro kri ju - osumwi~eni na podru~ju Dum~a re tri dr`avqani na bice, a kasnije su istragom Al ba ni je kroz BiH. Osim otkriveni i drugi pomaga~i. wih, pri ve de na su i tri Oni su uhap{eni u automoilegalna imigranta iz Al- bilu “golf 2”. Izvor blizak istrazi isbanije. “Glas Srpske“ saznaje da pri~ao je da je osumwi~eni su zbog sumwe da su krijum~a- koji je prvi uhap{en odao osri li Al ban ce uha p{e ni talu dvojicu. Uhap{eni Albanci preEsmir Hayipa{i} iz Bosanske Krupe, Mile Majstoro- da ti su u na dle `nost Slu `be za poslove sa strancima u BiH - Kancelarija Bawaluka, a osumwi~eni za wihovo kri ju m~a rewe prePotraga dati su u petak kasno poslijepodne Tu`ila{tvu BiH. Oni se te re te Izvor blizak istrazi je ispri~ao za or ga ni zo va no da policija traga za jo{ nekoliko kri ju m~a rewe quosumwi~enih koji su ukqu~eni u di. Albanci su trekrijum~arewe qudi preko BiH. ba lo da bu du prePI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Opqa~kana zlatara u centru Bawaluke

ALBANCI }e biti sprovedeni u Imigracioni centar u Sarajevo
On je rekao da je Albancima krajwa destinacija bila zapadna Evropa, odnosno Italija. - Imali su va`e}a dokumenta Albanije sa kojima su legalno u{li u BiH, jer im nije trebala viza za razliku od Hrvatske - pojasnio je Karali} i dodao da }e trojica Albanaca biti sprovedena u Imigracioni centar u Sarajevo gdje ih ~eka rje{ewe o protjerivawu iz BiH.

FOTO: GLAS SRPSKE

Sarajevo

Uhap{eni zbog iznude
SARAJEVO - Policija iz Sarajeva uhapsila je u ~etvrtak oko 17.45 ~asova R. S. (21) i M. H. (22) oba iz Sarajeva, zbog sumwe da su po ~i ni li kri vi ~no dje lo iznu de, saop{teno je u petak iz MUP-a Kantona Sarajevo. Oni su u ~etvrtak oko 16.20 ~asova u ulici Marija Mikuli}a op{tina Centar Sarajevo, po~inili krivi~no djelo iznude na {tetu sugra|anina Z. A. iz Sarajeva. O ovome je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a R. S. i M. H. su predati u Odsjek za zadr`avawe lica li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. G. O.

Ovo je tre }a akci ja ha p{ewa zbog kri ju m~a rewa qudi na podru~ju Bawaluke i ot kri vawa ile gal nih imi granata od po~etka godine. Bawalu~ka policija je u no}i izme|u 19. i 20. aprila privela pet dr`avqana Albanije koji nisu imali nikakva dokumenta. Alban ci su naj vje ro va tnije u BiH do{li ilegalnim putevima u kamionu, a navodno su krenuli iz Rumunije ili Bugarske za zemqe zapadne Evrope. U Lakta{ima je 19. marta otkrivena grupa od sedam Palestinaca koji su u dva kamiona trebalo kroz BiH da budu prokrijum~areni prema zapadnoj Evropi. Zbog ovog slu ~a ja uha p{e ni su Sa {a Kari} (36) i wegov vr{wak Zdravko Vojni} Jandri} iz Srbije koji su u kamionima “mercedes“, crnogorskih registracija, prevozili lica albanske nacionalnosti.

Po~elo su|ewe optu`enom za ubistvo supruge
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

DO BOJ - Sa slu {awem vi{e svjedoka optu`be pro{le se dmi ce po ~e lo je su |ewe Stevi Zoranovi}u (57) iz Samarevaca kod Pelagi}eva optu`enom za ubistvo supruge Nevenke. Zoranovi} je na ranijem izja{ewu o krivici rekao da

se ne osje}a krivim. On je uhap{en 27. decembra pro {le go di ne zbog sumwe da je ubio suprugu i poku{ao da ubije sina Bogoquba. Tog dana iz automatske pu{ke ispalio je vi{e hitaca u pravcu supruge, nanijev{i joj te {ke tje le sne povrede od kojih je ona pre-

minula. Mje {ta ni Sa ma re va ca ispri~ali su tada da je Zoranovi} htio da puca u sina, ali da se ta da izme |u wih postavila Nevenka u koju je on ispalio vi{e hitaca. Dodali su da je on maltretirao i suprugu i sina, a do kobne sva|e do{lo je 27. decembra u jutarwim ~asovi-

ma, kada se iz wihove ku}e za~ula galama.

SASLU[ANO vi{e svjedoka optu`be
- Ste vo se po sva |ao sa Bo goqubom i iz ku }e je iznio pu{ku s namjerom da ubije sina, ali je izme|u wih sta la Ne ven ka. On je on da

ispalio nekoliko metaka u su pru gu, a za tim je po no vo krenuo na sina, koji je uspio da pobjegne kod kom{ija - ispri~ao je tada jedan od mje{tana Samarevaca. Poslije toga Zoranovi} se vratio u ku}u, a kom{ije su Nevenku odvezle u bolnicu u Br~ko, gdje je ubrzo preminula.

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 17

Modri~anin i Dobojlije zate~eni u kra|i metalnih profila
DOBOJ - Centar javne bezbjednosti Doboj saop{tio je u petak da su A. K. (18) i S. R. (19), obojica iz Doboja i L. M. (19) iz Modri~e uhap{eni zbog kra|e metalnih profila sa stuba pored `eqezni~ke pruge. Oni su zate~eni u ~etvrtak oko 2.40 ~asova poslije pono}i tokom skidawa metalnih profila sa stuba pored `eqezni~ke pruge Doboj - Maglaj. Ukradeni metalni profili su prona|eni i vra}eni “@eqeznicama RS”.

Policija

Djevojka Slavi{e ]uluma u pritvoru
Mitra{inovi}eva navodno ~uvala stra`u dok su banku u Zalu`anima pqa~kali ]ulum, [ikman, Puzi} i Drqa~a. Wu policija tereti i za kra|u automobila “audi 80” u Lakta{ima, kojim su se taj dan dovezli u pqa~ku
PI[U: GORAN OBRADOVI] gorano@glassrpske.com NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Bawalu~ka policija u ~etvrtak uhapsila Dejanu Mitra{inovi}

Vijesti
Gacko

Napao i povrijedio sugra|anina
GAC KO - Po li ci ji u Gac k u pri javqeno je u ~etvrtak da je S. S. fizi~ki napao i nanio tjelesne po vre de M. S, sa op {te no je u pe tak iz Centra javne bezbjednosti Trebiwe. G. O.

Trebiwe

Prijetio telefonom
TREBIWE - Trebiwac T. ]. pri ja vio je u ~et vrtak policiji da su mu putem te le fo na upu }e ne ozbiqne pri jetwe. Zbog postojawa osnova sumwe da je po~inio krivi~no djelo ugro`avawe bezbjednosti, policija je uhapsila S. M, potvr|eno je u petak u CJB Trebiwe. G. O.

Hap{ewe Slavi{e ]uluma

FOTO: GLAS SRPSKE

BAWALUKA - Okru`ni sud u Bawaluci odredio je u petak jednomjese~ni pritvor za De ja nu Mi tra {i no vi} (24), djevojku Slavi{e ]uluma (26), koju je bawalu~ka policija uhapsila u ~etvrtak zbog sumwe da je u~estvovala u pqa~ki Prokredit banke u bawalu~kom nasequ Zalu`ani, 21. maja, kada je ukradeno 11.000 maraka, saznaje “Glas Srpske“. Prema nezvani~nim informacijama, Mitra{inovi}eva je ~uvala stra`u dok su banku pqa~kali ]ulum, Bojan [ikman (23), Dragan Puzi} (22) i Nemawa Drqa~a (22), koji su uhap{eni. Wu policija tereti i za kra|u automobila “audi 80” u

Lakta{ima, kojima su se taj dan dovezli u pqa~ku. Mitra{inovi}eva je bila privedena i saslu{ana i prili kom ha p{ewa [i kma na, Puzi}a i Drqa~e, ali je tada pu{tena na slobodu. U Cen tru ja vne bez bje dnosti Bawaluka saop{teno je, navode}i wene inicijale, da se Mitra{inovi}eva tereti za prikrivawe, pomagawe i u~estvovawe u razbojni{tvu i oduzimawu vozila. Sudija za prethodni postupak Okru`nog suda Bawaluka odre dio je u sri je du pritvor [ikmanu, Puzi}u i Drqa~i iz Bawalu ke, osumwi~enim da su ]ulumu, koji je uhap{en u ponedjeqak poslije 40 dana skrivawa, pomogli u pqa ~ki Pro kre dit banke. Pri tvor im je odre |en zbog bojazni da }e da uti~u na

svjedoke, ponove krivi~no djelo ili dovr{e po~iweno, kao i zbog bojazni da bi wihov boravak na slobodi izazvao reme}ewe javnog reda i mira. Puzi} i [ikman se terete za razbojni{tvo i kra|u vozila, a Drqa~a za pomagawe u razbojni{tvu i kra|u vozila.

Skrivawe
Prema rije~ima izvora bliskog istrazi, ]ulum je tokom bijega ve}inu tro{kova, smje{taj i kretawe pokrivao novcem koji je obezbijedio razbojni{tvima, a pomagali su mu Mitra{inovi}eva, Drqa~a, Puzi} i [ikman. Uhap{en je u bawalu~kom nasequ Trn, u iznajmqenoj ku}i, a istraga je pokazala da je tokom bijega ~esto mijewao mjesto boravka. ben zin ske pum pe “Par ma Trend“, poslije klasi~ne sa~e ku {e ko ju su za Jo {i la pripremila bra}a ]ulum, Dejan Kosti} i Dejan ^aji} (24). Poslije toga je do{lo do jurwave ulicama i pucwave u kojoj je mla|i ]ulum pogo|en u glavu. Ubrzo poslije pucwave, Kosti} i Jo{ilo su uhap{eni, a pobjegli su ^aji} i stariji ]ulum. ^aji} je uhap{en 10. maja, a Slavi{a ]ulum u ponedjeqak, 31. maja, poslije 40 dana skrivawa i odmah je upu}en u pritvor, koji mu je odre|en dok je bio u bjekstvu. Sukobu je prethodila sva|a i pucwava izme|u ]ulumove grupe i grupe Sini{e [aki}a Kineza, po~etkom marta ove godine u bawalu~kom nasequ Lau{, kada je ]ulum rawen u rame. Od tada su u bjekstvu [aki} i Aleksandar Babi}, pa je sada policijska istraga usmjerena ka wihovom otkrivawu.

Trebiwe

Sa “megana“ ukradeni pneumatici
TREBIWE - Nepoznato lice, ili vi{e wih, u no}i izme|u srijede i ~etvrtka u Trebiwu ukralo je ~etiri pneumatika sa automobila “reno megan“ vlasni{tvo M. P., re~eno je u petak u Centru javne bezbjednosti Trebiwe. G. O.

POMAGALA i u~estvovala u razbojni{tvu
Wihovim hap{ewem zavr{ena je akcija bawalu~ke policije “Kasper“, koja je pokrenuta 24. aprila, dan nakon {to je ubijen Slavi{in brat Nedeqko ]ulum (19), a rawen Jovan Jo{ilo. Slavi{a ]ulum osumwi~en je za poku{aj ubistva Jo{ila, a Jo{ilo za ubistvo mla|eg ]uluma. Do obra~una je do{lo kod

Bawaluka

Opqa~kano udru`ewe Roma
BAWALU KA - Bawalu ~koj policiji u ~etvrtak je prijavqeno da je no} ranije nepoznato lice provalilo u Dom udru`ewa Roma u nasequ Veseli Brijeg. Policija je iza{la na lice mjesta i uvi|ajem utvrdila da je nepoznato lice provalilo kroz krovni prozor u pros to ri je iz ko jih je ukralo ra~unar i {tampa~, istakli su u petak u CJB Bawaluka. G. O.

Privo|ewe ]ulumovih jataka

Pje{ak podlegao povredama zadobijenim u nesre}i
TRAVNIK - Pje{ak Ekrem Priji}, koji je u ~etvrtak uve~e te{ko povrije|en u saobra}ajnoj nesre}i kod Gorweg Vakufa, preminuo je na putu do Klini~kog centra Sarajevo, potvrdio je u petak agencijama de`urni hirurg Kantonalne bolnice Travnik Omer Lepara. Poslije ukazane qekarske pomo}i u Domu zdravqa Gorwi Vakuf, povrije|eni je upu}en u Kantonalnu bolnicu Travnik, a odatle u Klini~ki centar Sarajevo. - Zbog te{kih povreda glave, pacijent je preminuo na putu od Travnika do Sarajeva - rekao je Lepara. U nesre}i su u~estvovali Irfan ^au{evi} sa vozilom “audi“ i Priji}.

Opqa~kan fraweva~ki samostan u Tuzli
TUZLA - Nepoznati provalnici ukrali su iz fraweva~kog samostana Svetog Petra i Pavla u Tuzli ra~unar, kino-projektor i neutvr|enu koli~inu novca, saop{teno je u petak iz Ministarstva unutra{wih poslova Tuzlanskog kantona. Vjerski slu`benik ovog samostana nije se mogao izjasniti o visini pri~iwene materijalne {tete, prenosi Srna. O provalnoj kra|i obavije{ten je kantonalni tu`ilac, a policija preduzima potrebne radwe s ciqem pronala`ewa izvr{ioca ovog krivi~nog djela. Policija je obavije{tena da je provalna kra|a izvr{ena u toku no}i izme|u drugog i tre}eg juna.

Izvje{taj protiv bra}e [imi} za poku{aj ubistva
QUBU[KI - Policija iz Qubu{kog zavr{ila je kriminalisti~ku obradu doga|aja od 23. maja i nadle`nom tu`ila{tvu podnijela izvje{taj protiv bra}e Mate (41) i Blaga (34) [imi}a iz Borajne kod Gruda za poku{aj ubistva, ugro`avawe bezbjednosti, poku{aj iznude i nasilni~ko pona{awe, prenose agencije. Bra}a [imi} demolirali su kafi} “Bumerang“, a Mate [imi} je prilikom odupirawa hap{ewu pucao na na~el ni ka po li ci je i wego vog ko le gu. Oni su ja vnos ti poznati po nasilni~kom pona{awu i to nije prvi put da se sukobqavaju sa zakonom. Policija i daqe traga za wima.

18 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Kriv je Dinki}, a nisam ja!

Srbija
Biv{i predsjednik Vrhovnog suda Srbije

Prvoslav Davini}, biv{i ministar odbrane SCG

Govedarici osam mjeseci zatvora
BEOGRAD - Biv{i predsjednik Vrhovnog suda Srbije Bal{a Govedarica osu|en je pravosna`no na osam mjeseci zatvora, uslovno na dvije godine, zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja. Presudu je u petak donio Apelacioni sud u Beogradu, po{to je otvorio pretres, nakon {to je nekada{wi Peti op{tinski sud donio osloba|aju}u presudu, javio je B92. Peto op{tinsko tu`ila{tvo odustalo je od gowewa, pa je to preuzeo jedan od o{te}enih \or|e Rankovi}. Drugi razrije{eni sudija Bo{ko Papovi} u me|uvremenu je preminuo.

Velimir Ili}, lider Nove Srbije
FOTO: AGENCIJE

[aran~i} da odgovara za nabavke vagona
BEO GRAD - Biv {i di re ktor “@eleznica“ Milanko [aran~i}, koji je u srijedu uhap{en, trebalo bi da odgovara “ako ne{to nije bilo u redu“ sa nabavkom lokomotiva i va go na, sma tra li der Nove Srbije Velimir Ili}, javile su u petak agencije. On je ocijenio da je afera u ve zi sa “@e le zni ca ma Srbije“ bruka. - [aran~i} i cela ekipa koja je optu`ena treba da odgovaraju, ako je bilo nepravilnosti - rekao je Ili}. Ili} tvrdi da je povodom tih nabavki vi{e puta “intervenisao kod ministra poli ci je, UB POK-a i ja vnih nabavki“ i da je htio da smijeni [aran~i}a, ali su mu te institucije, kako je naveo, rekle da je sve u redu. Ili} je rekao da NS nije imala ni ~lana Upravnog odbora “@ele zni ca Srbi je“ i da ni je znao da su nabavqeni vagoni, jer ga [aran~i} nije konsultovao u vezi s tim.

Sqede}ih dana porast vodostaja

Du` rijeka u Srbiji progla{ena vanredna odbrana od poplava

Boris Tadi}, predsjednik Srbije

Rijeke su porasle pa poplavile parkirali{ta, {etali{ta i klupe. Do mnogih splavova je te{ko ili nemogu}e do}i. Neki vlasnici prave nove prilaze
BEO GRAD - Po pla vni talas stigao je do Beograda, a na vi{e mjesta du` Dunava, Save, Tise i Tami{a progla{ena je vanredna odbrana od poplava, javile su agencije. U Beogradu je kod Kule Neboj{e porastao vodostaj Save i specijalne ekipe su na terenu da bi sprije~ile mogu}e plavqewe pru`nog prelaza i izlivawe vode na okolne ulice. Prema posqedwim podacima, Dunav je u Zemunu porastao 30 centimetara iznad kote redovne odbrane od poplava, a u Pan~evu za 34 centimetra. I Sava je otprilike toliko u Beogradu iznad linije redovne odbrane, a sqede}ih dana predvi|a se porast nivoa vode. padavina i pove}awa vodostaja Dunava i Save, ekipe gradskog vo do pri vre dnog preduze}a poja~ale su de`urstva na terenu. Najve}a opasnost od poplava je u {aba~kom kraju. U se lu Pro vo, ko je ima oko hiqadu doma}instava, Sava je na oko me tar od na si pa, a strahuje se da bi ja~i nalet vode mogao da poplavi ku}e petnaest porodica. Izuzetno velike koli~ine padavina na podru~ju Vojvodine uslovile su uvo|ewe redovnih i van re dnih mje ra odbrane od poplava, saop{te-

Poplavni talas stigao do Beograda
NIVO DUNAVA i Save 30 centimetara iznad kote
Rijeke su porasle pa poplavile parkirali{ta, {etali {ta i klu pe. Do mno gih splavova je te{ko ili nemogu}e do}i. Neki vlasnici prave nove prilaze. Nivo Dunava i Save je za oko 30 centimetara iznad kote redovne odbrane od poplava na mjernim mjestima kod Pan~eva, u Zemunu i kod Kapetani je. Zbog na ja ve no vih no je u javnom vodoprivrednom preduze}u “Vode Vojvodine”. Prema podacima koji su u “Vode Vojvodine” stigli iz Ma|arske, vodostaj Dunava }e u sqede}im danima naglo rasti, a 8. juna }e kod Budimpe{te prevazi}i kotu od 800 cm, {to mo`e dovesti do ugro`avawa Vojvodine. - Koli~ina padavina na nekim podru~jima i do ~etiri puta je ve}a od proseka, a vodostaj u svim vodotokovima u Vojvodini je pove}an, pa voda nema gde da oti~e - rekao je di re ktor pre du ze }a “Vo de Vojvodine“ Atila Slavaji.

Nacrt prostornog plana va`an dokument

Boris Tadi}

FOTO: TANJUG

BEOGRAD - ^lanstvo Srbije u EU i wena kqu~na uloga na zapadnom Balkanu koncipirani su u Nacrtu prostornog plana Srbije, koji je va`an politi~ki dokument, izjavio je u petak u Beogradu predsjednik Srbije Boris Tadi} na predstavqawu Nacrta plana. Tadi} je izjavio da su preduslovi za razvoj Srbije jasan plan, umjesto improvizacije i novi optimizam, umjesto cinizma i kritizerstva. - Bez prostornog plana ne mo`emo krenuti u re{avawe nijednog problema. Moramo u~initi napor da nadoknadimo ono {to je propu{teno u proteklih 20 godina, da napravimo intervenciju u prostor i izgradimo infrastrukturu - rekao je Tadi}.

VRAWE
Grad Vrawe tu`i}e JP “Srbijavode” zbog ogromne {tete koju su vremenske nepogode pri~inile toj op{tini od februara do maja ove godine. Ovu odluku, koju je usvojilo Gradsko vije}e, obrazlo`io je portparol Branimir Stojan~i}, rekav{i da se }e grad tra`iti da mu se nadoknadi {teta od oko 700 miliona dinara. - Za brojne poplave, klizi{ta i veliku havariju na regionalnom sistemu za snabdevawe vodom “Prvonek” iskqu~ivi krivac je preduze}e “Srbijavode“ - rekao je Stojan~i}.

DOBRA VIJEST

BEOGRAD
Jedna osoba je povre|ena u saobra}ajnom udesu koji se dogodio u ~etvrtak uve~e na autoputu u smeru ka Ni{u kod “Geneksa“, izjavila je Tanjugu portparol Hitne pomo}i Nada Macura. Hitna je obave{tena o udesu, koji se dogodio kada je jedan kombi udario u policijski automobil, objasnila je Macura.

Savjet za borbu protiv korupcije Srbije o “slu~aju Luka Beograd”

KRAGUJEVAC
Zdravstveno stawe pilota Slobodana Joci}a, koji se u ~etvrtak katapultirao iz vojnog aviona tipa “orao“ kod Kragujevca, stabilno je, re~eno je u petak u Ministarstvu odbrane Srbije. Povrije|eni pilot je svjestan, bez znakova neurolo{kih posqedica i u toku je redovna medicinska dijagnostika.

Pri ja ve zbog pri va ti za ci je
BEOGRAD - Savjet za borbu protiv korupcije Srbije podnio je krivi~nu prijavu protiv 17 qudi zbog sumwe da su 2005. godine u nezakonitom postupku preuzimawa akcija “Luke Beograd“ dr`avi nanijeli {tetu od najmawe 21 milion evra, javile su agencije. Uz krivi~nu prijavu predati su dokazi o nezakonitom postupawu nadle`nih institucija i odgovornih lica prili kom pre uzi mawa akci ja “Luke Beograd“, iz kojih se vidi da su osumwi~eni, umjesto da za{tite interese dr`ave, sakrili informacije o stvarnoj vrijednosti akcije, koja je prema procjeni vrijedjela pribli`no 23 evra. Uprkos ~iwenici da su zna li stvar nu vri je dnost, akcije “Luke Beograd“ prodate su preduze}u “Vorldfin“ iz Luksemburga za devet evra.

KRIVI^NE prijave protiv 17 qudi
Zbog toga su mali akcionari dobili iznos mawi od polovine tr`i{ne vrijednos-

LO[A VIJEST

ti akcije, isti~e se u saop{tewu Savjeta za borbu protiv korupcije. U saop{tewu se navodi da je Savjet, uprkos opstrukcijama pojedinih institucija, Tu`i la{ tvu pre dao obi mnu dokumentaciju koja ukazuje na ~itav niz drugih nezakonitosti u pos tup ku pre uzi mawa akcija “Luke Beograd“.

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 19

Kamerman Stojiqkovi} doputovao u Beograd
BEOGRAD - Srpski kamerman koji je bio dr`an u zatvoru u Izraelu Sr|an Stojiqkovi} doputovao je redovnom linijom “Jata” iz Istanbula u Beograd, gdje su ga do~ekali otac Slobodan i sestra Sowa, javio je u petak Tanjug. Kamerman je po dolasku u Beograd rekao da mu sukob izme|u vojske i dijela posade broda ne}e ostati u lijepom sje}awu i dodao da je imao utisak da je posada bila spremna da uzme oru`je i brani humanitarnu pomo}.

Premijeru Kosova preporu~eno da nastavi reformu vlade i da za po~etak zatra`i ostavke ili smijeni trojicu ministara koji su pod istragom za korupciju
PRI [TI NA - Mi si ja EULEX tra`i od premijera Ko so va Ha {i ma Ta ~i ja da smijeni trojicu ministara osumwi~enih za korupciju, pi{e pri{tinski dnevnik “Zeri“ pozivaju}i se na izvore iz me|unarodnih instituci ja na Ko so vu, a {ef EULEX-a Iv de Ker ma bon poru~uje da “niko na Kosovu ne mo`e biti iznad zakona“. - Premijeru Ta~iju je preporu~eno da nastavi reformu vlade i da za po~etak zatra`i ostavke ili smijeni trojicu ministara koji su pod istragom za korupciju - navodi dnevnik i pi{e da su dvojica iz Ta~ijeve Demokratske partije Kosova, a jedan iz Demokratskog saveza Kosova. Isti izvor je rekao listu da “ukoliko premijer ne zatra `i os tav ke ili ako ne smi je ni mi nis tre, on da se mogu ponovo vidjeti slike kao prilikom pretresa u Ministarstvu saobra}aja i telekomunikacija“. Prema pisawu pri{tinskog dnevnika, u vladi je re~eno da za sada nema planova da se mijewa sastav vlade, ali da je premijer svim ministrima poslao pismo u kojem ih obavje{tava da }e doma}e

EULEX tra`i smjenu Ta~ijevih ministara

Kermabon poru~io da “niko na Kosovu ne mo`e biti iznad zakona“

Vijesti
Kraqevo

Pucali na radnike
KRAQEVO - ^etiri mladi}a iz Kraqeva uhap{ena su u petak jer su najprije ga|ala fla{ama i vrije|ala, a zatim je jedan od wih i pucao na radnike JP “Zapadna Morava“ koji su radili na ure|ivawu lijeve obale Ibra, javio je Tanjug. Pri ve de ni mla di }i su osumwi~e ni za kri vi ~no djelo te{ko ubistvo u poku{aju i za napad na ovla{}eno lice.

^a~ak

Optu`nica zbog kra|e oru`ja
^A^AK - Vi{e javno tu`ila{tvo u ^a~ku podiglo je u petak optu`nicu protiv ^a~ana Mladena Plazini}a, zvanog Baron (21) i Milo{a \olovi}a (21), kojom ih tereti da su ukrali oru`je iz magacina u kasarni “Tanasko Raji}“, javili su portali. Plazini} i \olovi} su osumwi~eni da su u no}i izme|u 19. i 20. januara iz magacina kasarne ukra li 24 okvi ra za automatsku pu{ku, 22 automatske pu{ke, {est pu{komi traqeza i po je dan ka ra bin i si gnal ni pi {toq.

EULEX “~isti“ Ta~ijevu vladu

FOTO: ARHIVA

institucije biti anga`ovane na razotkrivawu svakog slu~aja korupcije. Isto pismo je, pre ma dne vni ku, upu }e no i mi nis tri ma iz pret ho dnih vlada. EULEX je, kako pi{e “Zeri“, zatra`io od premijera da

iz vlade izbaci ministre i wihove zamjenike i savjetnike, kao i stalne sekretare koji su obu hva }e ni is tra gom, kako bi se eliminisao politi~ki uticaj na istragu.

Klompenhover je rekao da treba biti strpqiv jer rezul ta ti u bor bi pro tiv ko rup ci je i or ga ni zo va nog kriminala ne mogu da do|u odmah i spektakularno, ali }e do}i.

Pri je ne ko li ko da na EULEX je saop{tio da se vodi istraga protiv {est visokih zvani~nika vlade Kosova, a ukupno se vodi stotinu istraga zbog sumwe za korupciju i organizovani kriminal.

Du{an Igwatovi}

TA^I PISMOM upozorio ministre na istrage korupcije
Ker ma bon i ko man dant civilnih operacija EU Kes Klompenhauer su, govore}i u Potkomitetu za bezbjednost i odbranu Evropskog parlamenta ubi je di li po sla ni ke u odlu~nost EULEX-a da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije na Kosovu i da pomogne vladavinu reda i zakona, {to ne}e mo}i da zaustave ni eventualna politi~ka uplitawa.

ODBIJENE OPTU@BE
[ef EULEX-a je odbacio zamjerke Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava i jo{ nekih zemaqa zapada, da istrage EULEX-a, pokrenute protiv ~lanova vlade u Pri{tini, zbog optu`bi za korupciju, destabilizuju Kosovo. Kermabon je ~lanove odbora uvjeravao da takvo tuma~ewe nije ta~no, jer o~ekivawa gra|ana Kosova govore da }e djelovawe EULEX-a u suzbijawu korupcije i organizovanog kriminala doprinijeti stabilnosti. Karbon je odbio da komentari{e ranije optu`be kosovskog premijera Ha{ima Ta~ija da su istrage protiv Fatmira Qimaja i nekih drugih ~lanova wegove vlade “sprovedene na necivilizovan na~in.”

Bramercov izvje{taj pozitivan
BEO GRAD - Iz vje {taj gla vnog tu `i oca Ha {kog tribunala Ser`a Bramerca o sa radwi Srbi je sa tim sudom, koji }e se 18. juna na}i pred Savjetom bezbjednosti UN, stoprocentno je pozitivan, rekao je Srni di re ktor Kan ce la ri je za saradwu Srbije sa Ha{kim tribunalom Du{an Igwatovi}.

Iv de Kermabon

Viktor Janukovi~

Trgovina qudima Uskoro v. d. nastojateqa Smijewen predsjednik preko dr`avne granice manastira Crna Reka Skup{tine Smedereva
BEOGRAD - Trgovina qudima je kompleksan problem koji naj~e{}e prelazi granice jedne dr`ave i povezan je sa organizovanim kriminalom, izjavio je u petak predsjednik srpskog Udru`ewa tu`ilaca Goran Ili} na skupu u Beogradu posve}enom unapre|ewu mehanizama za suprotstavqawe trgovini qudima. Otvaraju}i okrugli sto pod nazivom “Odgovor dr`ave, izazovi, inicirawe krivi~nog postupka i tretman `rtve“ Ili} je rekao da je pitawe “kakav tretman treba da imaju `rtve ovog krivi~nog dela“ centralno pitawe i napomenuo da mnogi krivi~no-pravni sistemi, pa donekle i krivi~no pravni sistem Srbije, nemaju potpunu osjetqivost na probleme `rtava trgovine qudima. GRA^ANICA - Mitropolit crnogorsko-primorski i administrator Eparhije ra{ko-prizrenske Amfilohije imenova}e vr{ioca du`nosti nastojateqa manastira Crna Reka kod Ribari}a, jer su bratstvo i nastojateq protosin|el Nikolaj samovoqno, bez kanonskog otpusta, odnosno bez saglasnosti nadle`nih tijela Srpske pravoslavne crkve napustili manastir, saop{tila je Eparhija ra{ko-prizrenska. Bratstvo je od mitropolita crnogorsko-primorkog Amfilohija dobilo pisani odgovor, u kojem se navodi da nema opravdanih razloga za kanonski otpust monaha. Kao razlog odlaska monasi su naveli gubitak povjerewa u novu eparhijsku upravu i smjenu vladike Artemija, javile su u petak agencije. SMEDEREVO - Predsjednik Skup{tine Smedereva Goran Reyi} smijewen je ju~e jednoglasnom odlukom odbornika, potvrdio je Tanjugu {ef odborni~ke grupe Demokratske stranke Perica \or|evi}. On je istakao da je za razrje{ewe Reyi}a, koji je iz opozicione koalicije “Za boqe Smederevo“, glasalo 38 odbornika i da nije bilo neva`e}ih glasova, ni uzdr`anih. - Sednica je bila dosta naporna, ali je dovela do razre{ewa krize koja je trajala pola godine - rekao je \or|evi}. On je istakao da je bilo da ~itav grad bude talac ucjewiva~ke, neprincipijelne, nedosqedne i bahate politike lidera Koalicije “Za boqe Smederevo“.

Nikad ne}e priznati Kosovo
PRI [TI NA, KI JEV Ukra jin ski pred sje dnik Viktor Janukovi~ izjavio je u pe tak da se pro ti vi priznavawu nezavisnosti samoprogla{enog Kosova, kao gruzijskih regiona Ju`ne Osetije i Abhazije, javile su agencije. Nikada ne}u priznati Kosovo kao nezavisnu dr`avu. To se kosi sa me|unarodnim zakonom i normama, izjavio je Janukovi~.

20 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Preduze}e iz Lakta{a pro{iruje proizvodwu iz oblasti elektroma{instva
FOTO: A. ^AVI]

Milenko ^i~i}, Rajko Vasi} i \ura| Tepi}

novi pogoni "Kaldere kompani" vrijedni 12 miliona maraka
Uspjeh kompanije plod zajedni~kog rada wenog menaxmenta i radnika, a pro{irewe proizvodnih pogona jedna od vizija za jo{ uspje{nije poslovawe u budu}nosti, rekao ^i~i}
PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

Izvozna ofanziva
“Kaldera kompani“ ove godine planira pove}awe proizvodwe za 50 odsto i sna`niji prodor na inostrano tr`i{te. Kompanija ve} 14 godina sara|uje sa wema~kim in`ewerskim divom “Simensom“, a jedan od va`nijih inostranih partnera je i {vajcarska kompanija “ABB“. “Kaldera kompani“ je stalnim razvojem usluga i kvalitetom svojih proizvoda postala jedna od vode}ih proizvo|a~a na Balkanu u svojoj oblasti, a weni proizvodni procesi standardizovani su presti`nim sertifikatom ISO 9001:2008 i ekolo{kim standardom ISO 14001:2004. U menaxmentu kompanije nagla{avaju da }e uskoro da uvedu i “Ce“ znak. kalna zajednica u turbulentnim eko nom skim vre me ni ma do bi ja pogone koji }e jo{ vi{e u~vrstiti status “Kaldere“ kao najzna~aj ni jeg pre du ze }a u ovoj op{tini i okolini. - Op {ti na La kta {i je po sna`noj privatnoj inicijativi bila poznata i prije rata i kroz sve ove godine smo pokazali da smo orijentisani na to da uvijek nastojimo privu}i nove investicije - rekao je Topolovi}. No va pos tro jewa su za je dno sa ^i~i}em obi{li i ministar industrije, energetike i rudarstva RS Slobodan Puhalac, minis tar za eko nom ske odno se i re gi onal nu sa radwu RS Ja sna Brki}, te brojne zvanice.

LA KTA [I - Pre du ze }e “Kaldera kompani“ iz Lakta{a dobilo je ju~e nove pogone u koje je ulo`eno 12 miliona maraka, ~ime je zna~ajno pro{ire na proi zvodwa u oblas ti elektroma{instva. Pogone su sve~anim presijecawem trake otvorili izvr{ni sekretar SNSD-a Raj ko Va si} koji je i prije 19 godina kumovao ime nu kom pa ni je iz La kta {a i tehni~ki rukovodilac i jedan od naj sta ri jih ra dni ka “Kal de re kompani“ \ura| Tepi}. U nove pogone vlasnik kompanije “Kaldera“ Milenko ^i~i} iz vlas ti tih sred sta va ulo`io je sedam miliona, dok je

do preostalih pet miliona maraka “Kal de ra kom pa ni“ do {la kre di tnim aran `ma nom sa In vesticiono-razvojnom bankom Republike Srpske.

TEMEQI kompanije postavqeni u dvori{tu ^i~i}eve osnovne {kole
^i~i} je istakao da je uspjeh kompanije plod zajedni~kog rada wenog menaymenta i radnika, te da je pro {i rewe proi zvo dnih pogona jedna od wegovih vizija za jo{ us pje {ni je po slo vawe u budu}nosti. - Sma tram da dje la go vo re mnogo vi{e o qudima od rije~i, a tokom posqedwih 19 godina od

Slobodan Puhalac i Milenko ^i~i}

kada sam zapo~eo samostalni biznis, nastojao sam da pretvaram

Radnik "Kaldere"

rije~i u djela - rekao je ^i~i}. Proi zvo dni dio “Kal de re kom pa ni“ us pje {no po slu je ve} 17 go di na. To kom svih go di na pos to jawa ra zvi ja i una pre |u je rad kao proi zvo dno-uslu `no pre du ze }e iz oblas ti elek tro ener ge ti ke i te le ko mu ni ka ci ja. ^i~i} temeqe kompanije izgra |u je, po sli je du go go di{weg ra da u Wema ~koj, u dvo ri {tu svoje nekada{we osnovne {kole u Kobatovcima kod Lakta{a. Na samim po~ecima kompanija je za po{qava la sa mo tri ra dni ka, a da nas je broj ra dni ka porastao na 232, ukqu~uju}i brojne in`ewere elektrostruke koje su u proizvodni program uvrstili mnoga inovativna rje{ewa. Na~elnik op{tine Lakta{i Mi lo van To po lo vi} is ta kao je to kom sve ~a nos ti otva rawa no vih pogona zadovoqstvo {to lo-

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 21

Region
FOTO: AGENCIJE

Trebali bismo na sud zbog granica, a ne da pregovaramo s ratnim hu{ka~ima. Damir Kajin, potpredsjednik hrvatskog IDS-a

Uo~i referenduma o arbitra`nom sporazumu Slovenije sa Hrvatskom

Vladika gorwokarlova~ki Gerasim

Dostojno se odu`iti usta{kim `rtvama
KARLOVAC - Vladika gorwokarlova~ki Gerasim poru~io je u petak da je do{lo vrijeme da se srpski narod dostojno odu`i `rtvama usta{kog kompleksa logora Jadovno, koje su svojom krvqu posvjedo~ile svoju vjeru u vaskrslog Hrista, prenijele su agencije. - Do{lo je vreme da se `rtvama koje ovde postrada{e i wihovim porodicama dostojno odu`imo tako {to }emo pokazati da nismo zaboravili i da nikada ne}emo zaboraviti stra{nu cenu koju su svojim `ivotima platili - rekao je vladika Gerasim u pismu Udru`ewu potomaka i po{tovalaca `rtava kompleksa usta{kih logora Jadovno 1941. Logor Jadovno je jedno od prvih strati{ta srpskog naroda, gdje je mu~eni~ku smrt na{lo oko 40.000 qudi koji su ubijeni na najmonstruoznije na~ine.

Pahor i Jan{a

Poslije nesre}e u Karlovcu
KARLOVAC - Iz karlova~ke bolnice u petak su pu{te na 32 u~e ni ka i dva profesora koji su povrije|eni u ~etvrtak kada je autobus sletio sa autoputa kod Karlovca, javili su agencije. Pre ma ri je ~i ma qeka ra, niko od povrije|ene djece nije ugro`en i svima je preporu ~e na ku }na wega i razgovor sa psihologom zbog

podijeqeni, bi ra ~i u ne do umi ci
ITALIJANSKE VODE

Djeca napustila bolnicu
pro`ivqenog {oka. Profesori i u~enici sedmog razreda osnovne {kole iz Velike Gorice kod Zagreba, wih 54, i{li su na ekskur zi ju u Bio grad, kod Zadra. Iako je autobus pre{ao na drugu stranu autoputa, a onda sletio s puta, samo ~etiri osobe su te`e povrije|ene, od kojih jedna djevoj~ica ima potres mozga.

ITALIJA

Slovena~ka vlada i opozicija svim sredstvima poku{avaju da uvjere gra|ane da glasaju za, odnosno protiv sporazuma, a sude}i prema anketama, bira~i jo{ uvijek zbuweni
QUBQANA - Uo~i referenduma o arbitra`nom sporazumu Slovenije sa Hrvatskom, koji treba da se odr`ati u nedjequ, slovena~ka vlada i opozicija svim sredstvima poku{avaju da uvjere gra|ane da glasaju za, odnosno protiv sporazuma, a sude}i prema anketama, bira~i su jo{ uvijek zbuweni i u nedoumici, prenijele su agencije. Veoma o{tra predreferendumska kampawa, vo|ena preko mnogobrojnih mitinga, tribina, okruglih stolova i televizijskih su~eqavawa, obiqe`ena je tvrdwama vlade da je sporazum u nacionalnom interesu i u skladu sa evropskim principima, i upozorewima opozicije da }e Slovenija, na arbitra`i, izgubiti izlaz na otvoreno more, odnosno status pomorske zemqe. Premijer Borut Pa hor

SLOVENA^KE VODE

SLOVENIJA

Hrvatska
HRVATSKE VODE

HRVATSKA ranskog zaliva na otvoreno more. - Molim vas da kao hrabri i razumni qudi, i kao qudi koji imaju srce, glasate za budu}nost, za su`ivot i za prijateqstvo - rekao je Pahor u jednom od posqedwih predreferendumskih nastupa, na mitingu u centru Qubqane. Opozicione partije, predvo|ene Slovenskom demokratskom strankom i wenim predsjednikom, biv{im premijerom Janezom Jan{om, tvrde da je rije~ o izdaji osnovnih nacionalnih interesa. - Jo{ 1991. godine, kao ministar odbrane, predlagao sam vojno zauzimawe hrvatskog grada Savudrije - kazao je Jan{a. Predsjednik dr`ave Danilo Tirk uporno tvrdi da ne glasati za me|unarodnu arbitra`u zna~i iskazati i nepovjerewe u pravnu dr`avu.

upozorio je gra|ane da bi Slovenija, odbacivawem sporazuma sa Hrvatskom, gurnula sebe u me|unarodnu izolaciju.

Sanader Polan~ecov svjedok u aferi “Spajs“

VLADA tvrdi da je sporazum dobar potez, opozicija pori~e
Opozicija, me|utim, insistira na tome da referendumsko “ne” spre~ava da wihova dr`ava postane gubitnik, “kao nekoliko puta u svojoj novijoj istoriji“. - Oduzeli su nam Koru{ku, Trst i Goricu – more ne damo isti~e se u predreferendumskom materijalu opozicionog bloka. Pahor je ubije|en da bi glas protiv na referendumu zna~io nastavak incidenata, konflikata i neprijateqstava. Tako|e tvrdi da }e arbitra`om Slovenija dobiti teritorijalni izlaz iz Pi-

Ivo Sanader

FOTO: ARHIVA

“QUBQANA U HRVATSKOJ“
Stanovnike Qubqane u petak je, dva dana pred izlazak na referendum, zapqusnuo talas gweva i {oka jer dok su oni spavali, “Hrvatska“ se pro{irila do Pre{ernovog trga u centru grada. Naime, na mostu na Pre{ernovom trgu osvanula je tabla sa natpisom “Hrvatska“. Tabla kakvom se ozna~ava grani~ni prelaz, a na kojoj pi{e “Republika Hrvatska“, osvanula je na Tromostovqu nedaleko od Pre{ernovog trga. Privezana lancem i katancem za ogradu mosta, tabla bi trebalo da predstavqa granicu izme|u Hrvatske i Slovenije u samom centru Qubqane.

ZAGREB - Odbrana {estorice biv{ih “Podravkinih“ menayera, te biv{eg potpredsjednika Vlade Damira Polan~eca, osumwi~enih u aferi “Spajs“, sastavila je popis od 56 svjedoka, me|u kojima je najzvu~nije ime biv{eg premijera Ive Sanadera, prenijeli su u petak hrvatski portali. Ispitivawe bi trebalo da po~ne za desetak dana, a traja}e do polovine jula i bi}e nastavqeno poslije qetne pauze. Tada bi pred advokatima odbrane trebalo da se pojavi i biv{i premijer Ivo Sanader. Wegovo je ime u svom iskazu naveo prvoosumwi~eni Darko Marinac, biv{i {ef “Podravkine“ uprave. Marinac je u svom iskazu tvrdio da je o neprijateqskom preuzimawu “Podravke“ obavijestio tada{weg premijera Ivu Sanadera.

Poslije privo|ewa vlasnika trgova~kog lanca “Pevec grupa“

DOBRA VIJEST

OSIJEK
Prva `rtva poplava u Hrvatskoj je Marija Labrovi} (75), koja je preminula u ~etvrtak uve~e u bolnici u Osijeku, nakon {to su se doktori dva dana borili za wen `ivot. Ona je stradala kada je usqed velikih poplava do{lo do klizawa tla i odrona zemqe na wenu ku}u u mjestu Batina, a kom{ije i vatrogasci jedva su je izvukli iz blata.

Istraga protiv supru`nika Pevec
ZAGREB - Bra~nom paru Vi{wi i Zdrav ku Pe vec, vlasnicima “Pevec grupe“ u ste ~a ju, odre |en je dvo dne vni istra`ni pritvor, posli je ispi ti vawa kod istra`nog sudije Antonije Ba ga ri}, ja vi le su u pe tak agencije. Wihov kwigo vo |a Dra gica Bari{i} ispitana je u ~etvrtak uve~e, ali joj nije odre|en pritvor ve} je pu{tena na slobodu. Ka ko ne ma slu `be nih podataka u ovoj fazi istrage, mediji isti~u da se bra~ni par Pe vec te re ti za krivi~no djelo zloupotrebe polo`aja i ovla{}ewa u poslovawu.

PODGORICA
U Crnoj Gori }e od 1. januara 2011. godine biti ukinuto gorivo sa olovom koje u Evropi jo{ jedino koriste ta dr`ava, Srbija i BiH. Rok za ukidawe goriva sa olovom predvi|en je projektom “Poboq{awe kvaliteta goriva u Crnoj Gori“ koji podrazumijeva i upotrebu drugih standarda za ~istija vozila i tehnologije.

KWIGOVO\A Pevecovih pu{tena na slobodu
Istraga protiv Pevecovih i naj no vi ji po da ci po kojima dugovi “Pevec grupe“ iznose oko 2,1 milijardu kuna (289,3 miliona evra), a

kom pa ni ja vri je di tek oko 500 miliona kuna (68,9 mili ona evra) kraj su po slo vnog carstva koje je imalo trgo va ~ke cen tre u Hrvat skoj, BiH i Srbiji, koje sada po ku {a va ju da spa se ste~ajni upravnici. Bra~ni par se sumwi~i da su izdali oko 140 miliona kuna (oko 19,3 miliona evra) mjenica bez pokri}a, koje su ostale nepodmirene, i da su od ba na ka pod jo{ nerazja{wenim okolnosti-

ma dobijali kredite u ukupnom iznosu od ~ak dvije milijarde kuna (275,5 miliona evra), pri ~emu se sumwa da je dio nov ca za vr{io na privatnim ra~unima. Pevecovi su uhap{eni u no}i sa srijede na ~etvrtak, a prethodno su, u srijedu posli je po dne, pri ve de ni u bjelovarsku policiju na infor ma ti vni raz go vor, dok su de taqno pre tra `e ne i wihove dvije porodi~ne ku}e u Bjelovaru i okolini.

LO[A VIJEST

22 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

TOP STORIES CNN

Svijet
Vijesti
Kina

Japanski parlament izabrao je u petak dosada{weg ministra finansija Naoto Kana za novog premijera, nakon {to je dosada{wi Jukio Hatojama bio prinu|en da po-

slije nepunih devet mjeseci na vlasti podnese ostavku. Kan (63) je u Hatojaminoj vladi bio potpredsjednik i ministar finansija.
FOTO: AGENCIJE

U poplavama stradale 44 osobe
PE KING - Naj mawe 44 osobe su poginule, a osam se vode kao nestale u poplavama i klizi{tima u ju`nom dijelu Kine poslije vi{ednevnih obilnih ki{a. Vi{e od 145.000 qudi je evakuisano i preko 8.000 ku}a je uni{teno u ju`noj kineskoj provinciji Guangksi, gdje je jaka ki{a neprekidno padala od ponedjeqka do ~etvrtka. Meteorolo{ka slu`ba je saop{tila da je nevrijeme prestalo, ali je upozorila na rizik od novog poplavnog talasa i klizi{ta, kao i mogu}eg probijawa brana.

Obama tvrdi da nije bilo brzog odgovora na curewe nafte

Britanija

Masakr zbog poreza
LONDON - Derik Bird, koji je ubio 12 osoba u Kambriji, a potom dokraj~io i sebe, bojao se da }e zavr{iti u zatvoru zbog navodne utaje poreza, pi{e Gardijan. Sedmoro od 11 rawenih je i daqe u bolnici, a dvoje je u ozbiqnom, ali stabilnom stawu. Mediji barataju informacijama Birdovog prijateqa Marka Kupera, koji je otkrio da je Bird bio pod istragom finansijskih slu`bi zbog 60.000 funti polo`enih na wegovom bankovnom ra~unu.

Bijesan zbog katastrofe u Meksi~kom zalivu
Volio bih da mnogo vremena provedem istresaju}i se i vi~u}i na qude, ali to nije posao za koji sam izabran, rekao Obama u intervjuu Lariju Kingu
VA[INGTON - Ameri~ki pred sje dnik Ba rak Obama izjavio je da je bijesan zbog isticawa nafte u Meksi~ki zaliv, ali je rekao da je wegov posao da dovede stvari u red, a ne da di`e galamu. - Vo lio bih da mno go vremena provedem istresaju}i se i vi~u}i na qude, ali to ni je po sao za ko ji sam izabran - rekao je Obama u intervjuu Lariju Kingu, povodom 25. godi{wice wegove emisije na Si-En-Enu. - Moj posao je da rje{avam pro blem i, naj zad, ne radi se o meni i o tome koli ko sam qut. Ra di se o qudima u Meksi~kom zalivu ko ji su po go |e ni i o to me {ta ra dim da obe zbi je dim da oni spasu svoj na~in `ivota - dodao je Obama. ti{ petroleuma“ na ekolo{ku ka tas tro fu u Me ksi ~kom za li vu i do dao da je dio wegovog posla da obezbijedi da ta kompanija odgovara. Obama je ipak rekao da po dr`a va ek splo ata ci ju nafte sa morskog dna, “ako mo `e da bu de bez bje dno izvedena“. - Uprkos svim izazovima, pored katastrofe u Meksi ~kom za li vu, tu su po li ti ~ke bit ke u Kon gre su, za tim spoqno po li ti ~ki izazovi, kao Sjeverna Koreja i Iran, rekao je Obama i do dao da je bi ti pred sje dnik - “naj boqi po sao na svijetu“. Na zapa`awe da ga, prema posqedwim an ke ta ma, po dr`a va 48 od sto Ame ri ka na ca, on je kon sta tovao da je to, s ob zi rom na okol nos ti, dos ta do bra brojka.

Barak Obama u intervjuu Si-En-Enu

Peking

Mirno na godi{wicu Tjenanmena
PEKING - Nekoliko hiqada turista pro{etalo je u petak pekin{kim centralnim trgom Tjenanmenom, na 21. godi{wicu ugu{ivawa pro de mo krat skih stu den tskih demonstracija u krvi, iako ove godine nema organizovanog javnog obiqe`avawa tog doga|aja. U Hongkongu, koji je poluautonomna kineska teritorija, odr`ano je bdijewe uz svije}e, kojem je prisustvovalo vi{e hiqada qudi, javio je AP.

BITI predsjednik je najboqi posao na svijetu
Na pitawe da li je qut zbog sve ga {to se de si lo, ameri~ki predsjednik, koji je upravo napunio 500 dana na tom polo`aju, istakao je da je “bi je san“, jer “ne ko nije razmi{qao o posqedicama svog djelovawa“. Ameri~ki predsjednik je oci je nio da ni je bi lo do voqno brzog odgovora “Bri-

Ameri~ki predsjednik kod Larija Kinga

DOBRA VIJEST

BELGIJA
Ministarstvo odbrane Belgije u petak je saop{tilo da su iz vojnog skladi{ta ukradene antitenkovske rakete. To su ru~ni baca~i raketa tipa M-72 LAW, uz wih su ukradene i “{ok-bombe“ koje se koriste za vojne vje`be. Agencija Belga ka`e da je kra|a primije}ena u srijedu.

Le{evi pored puta
SIJUDAD MEKSIKO - Meksi~ka policija prona{la je pored puta, u centralnom dijelu zemqe, ~etiri obezglavqena mu{ka le{a, za koje se pretpostavqa da su ubijeni i osaka}eni u me|usobnom ratu dva lokalna narko-kartela. Prema pisanim porukama, koje su ubice ostavile na tijelima `rtava, o~igledno je da su ubistva rezultat osvete zato {to su ubijeni, ina~e ~lanovi bande nazvane “Tigar i vuk”, pre{li u suparni~ku bandu koju vodi {ef lokalnog narko-kartela poznat po nadimku “Mali tata“, javile su agencije. Policija grada Ikstlahua~ana potvrdila je da su tijela prona|ena u istom podru~ju u kojem su prije samo dva dana prona|ene jo{ dvije, djelimi~no zakopane, `rtve obra~una.

WEMA^KA
Gra|ani Bamberga i drugih gradova na jugu Wema~ke “qudskim lancem“ i Festivalom demokratije u petak su protestovali protiv odr`avawa kongresa ekstremno desni~arske Nacionaldemokratske partije Wema~ke.

Mjanmar razvija nuklearno oru`je
BANGKOK - Dokumenta koja je iz Mjanmara prokrijum~ario vojni inspektor Sai Tein Vin, ukazuju da biv{a Burma `eli da razvije nuklearno oru`je i rakete dugog dometa, a da joj najvjerovatnije Sjeverna Koreja poma`e u tome, objavio je u petak “Demokratski glas Burme“. Prema navodima te medijske grupe sa sjedi{tem u Norve{koj, Tein Vin, koji je bio ukqu~en u nuklearni program Mjanmara, prokrijum~ario je veliki broj fotografija i dokumenata u kojima su opisani eksperimenti sa uranijumom i specijalna oprema potrebna za izgradwu nuklearnog reaktora i razvoj tehnologije za oboga}ewe uranijuma.

LO[A VIJEST

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 23

Ukrajina odustaje od ulaska u NATO
KIJEV - Ukrajinski parlament usvojio je prijedlog zakona kojim zemqa odustaje od ambicije da u|e u NATO. Zakon, koji je predlo`io predsjednik Viktor Janukovi~, zabrawuje Ukrajini ulazak u bilo kakav vojni blok, ali dozvoqava odre|eni stepen saradwe sa Sjevernoatlantskom alijansom. Janukovi~ je izabran za predsjednika ranije ove godine, a jedno od wegovih obe}awa je da Ukrajina ne}e u}i u NATO i da }e popraviti odnose sa Rusijom.

Nezapam}en po`ar u Daki, glavnom gradu Banglade{a

Vijesti
Turska

Vatreni pakao na zemqi
U po`aru koji je izbio u Nimtoli, istorijskom dijelu Dake, i brzo se pro{irio na dvadesetak stambenih gusto naseqenih zgrada, mogu}e da je nestalo 150 qudi. Do sada identifikovano 114 `rtava
DA KA - Iz gle da lo je kao pravi pakao, izjavila je izbe zumqena `e na ko ja tra ga za si nom i }er kom koje ne mo`e da prona|e u haosu nastalom poslije po`a ra ka kav se u Da ki ne pamti, prenio je Tanjug. - U svo joj pra ksi du goj 40 godina nisam imao ovakvo iskustvo - rekao je jedan qekar u bol ni ci gdje je zbri nu to 40 pa ci je na ta sa te{kim opekotinama, od kojih je 12 u `i vo tnoj opa snosti. Lokalna televizija je javila da je mogu}e da je 150 qudi nestalo u po`aru koji je u izbio u Nimtoli, istorijskom dijelu Dake, i brzo se pro{irio na dvadesetak stambenih gusto naseqenih zgra da. Do sa da je iden ti fikovano 114 `rtava. U Daki je subota progla{ena za dan `alosti, a vlada je sa op {ti la da }e u~initi sve da pre`ivjelima pomogne. Po `ar je izbio oko 22.30 po lokalnom vremenu i pro {i rio se muwevi tom brzinom. Velik broj qudi je bio zarobqen u zgradama u gustom dimu i plamenu koji je dosezao i do {estog sprata, a vatrogasci, spasila~ke i qekarske ekipe imali su dosta muke da pri|u unesre}enima. - Za paqene he mi ka li je koje su se nalazile u nekim

Optu`en ubica biskupa
ANKARA - Sud u Turskoj saop{tio je u petak da je protiv ubice biskupa Lui|ija Pa do ve zea (63) po di gnu ta optu`nica. Sud u Iskenderunu saop{tio je da se Murat Altun nalazi u zatvoru gdje ~e ka su |ewe pod op tu `bom da je na smrt izbo no`em predstavnika Vatikana u Turskoj, prenio je AP. Murat Altun je protekle ~etiri i po godine radio kao biskupov voza~. Biskup Lui|i Padoveze, apostolski vikar pape Benedikta [esnaestog u Anadoliji, ju~e je izboden na smrt u svojoj ku}i.

Lavrov - Klinton

Telefonom o Iranu
MOSKVA - Ministar inostranih poslova Rusije i ameri ~ka dr`a vna se kre tar ka Hilari Klinton razgovarali su telefo nom o si tu aci ji oko iran skog nu kle ar nog FOTO: AGENCIJE programa, u kontekstu rada na nacrtu rezolucije u Savje tu bez bje dnos ti UN o Iranu, saop{tilo je u petak rusko Ministarstvo inostranih poslova. Razmijewena su mi{qewa i o perspektivama realizacije {eme zamjene goriva za istra`iva~ki reaktor u Teheranu, kao i “neka pitawa sa me|unarodnog i bilateralnog dnevnog reda“.

Spasavawe pre`ivjelih

prodavnicama, izletjele su na ulice kao vulkanska lava - is pri ~ao je je dan o~e vi dac.

SUBOTA dan `alosti
Sumwa se da je eksplozija u trafo-stanici izazvala po`ar za koju vatrogasci ka`u da “ne pamte i{ta sli~no“. Istraga je u toku. U mrtva ~ni ci bol ni ce ka`u da mnogi unesre}eni ne}e mo}i biti identifi-

kovani. Me di ji u Ban gla de {u ocjewuju da je po`ar u starom dijelu Dake bio velikih razmjera i zbog nezakonitosti koje vladaju u stambenoj gradwi. U Daki je ovo druga nesre}a za nekoliko dana. Po~etkom sedmice sru{ila se ~etvorospratnica nepropisno sagra|ena na terenu gdje je nekada bio kanal. Poginulo je 25 qudi u toj zgradi i okolnim uyericama.

Raul Kastro

Proslavio 79. ro|endan
HAVANA - Kubanski predsjednik Raul Kastro, koji je u ~etvrtak napunio 79 godina, smatra da }e komunizam na Kubi trajati i poslije wegove generacije. Wegov ro|endan nije pomiwan u dr`avnim medijima koji su, ~ini se, vi{e voqeli da izbjegnu osjetqivu temu starewa {efa dr`ave, prenosi agencija Rojters. Raul Kastro je na predsjedni~koj fun kci ji na sli je dio svog oboqelog brata Fidela Kastra u februaru 2008. godine.

Paqevina
Miris paqevine se i u petak osje}ao u gotovo cijeloj Daki koja je jedan od najnaseqenijih gradova sa vi{e od deset miliona stanovnika.
Po`ar se pro{irio muwevitom brzinom

Ameri~ki potpredsjednik Xo Bajden

Poqska

"Izra el ima pra vo da se bra ni"
VA[INGTON - Ameri~ki potpredsjednik Yo Bajden izjavio je da Izrael ima “apsolutno pravo“ da brani svoju bezbjednost, nakon {to je izraelska vojska napala humanitarne brodove koji su plovili prema Gazi, naglasiv {i da tre ba na }i rje {ewe za “lo {e“ stawe u Gazi. - Mislim da Izrael ima ap so lu tno pra vo da se po brine za svoju bezbjednost. Mo`e se raspravqati o tome da li je Izrael trebalo da po{aqe qude na taj brod, ali je istina da Izrael ima pravo da zna da li je oru`je uneseno u Gazu - izjavio je Bajden u intervjuu za ameri~ku dr`avnu televiziju PiBi-Es, ko ji je objavqen u srijedu uve~e. Prema wegovim rije~ima, legitimno je da Izrael ka`e da ne zna {ta je na tom brodu. - Hamas je ispalio tri hiqade raketa na Izraelce rekao je Bajden. U me|uvremenu, putnici na ir skom te re tnom bro du “Rej~el Kori“, koji je natovaren humanitarnom pomo}i za Gazu, nadaju se da bi mogli sti}i na odredi{te u subotu.

Oluja na jugu
VAR[AVA - Sna`na oluja, pra}ena obilnom ki{om, koja je tokom no}i izme|u ~etvrtka i pet ka za hva ti la Poqsku prouzrokovala je nove poplave ugla vnom u ju `nom di je lu zemqe, gdje je evakuisano vi{e stotina qudi, prenose poqski mediji. Grad Sandomijerc, na jugoistoku dr`ave, pretrpio je ozbiqna o{te }ewa to kom prvog poplavnog talasa prije 15 dana, a novi talasi ponovo pri je te ovom gra du sa 25 hiqada stanovnika, saop{teno je iz lo kal nog kri znog {taba.

UPORNI u misiji
- Mi smo oko 150 kilometara od Gaze, plovimo uobi~ajenim tempom i nadam se da dolazimo u subotu ujutro - rekla je Yeni Grejem, jedna od aktivistkiwa kampawe irske solidarnosti za Palestinu. - Izraelci nas nisu kon-

Brod “Rej~el Kori“ FOTO: AP

taktirali. Uporni smo u na{oj misiji da narodu Gaze predamo 1.000 tona pomo}i dodala je ona. Ina~e, do{lo je do pometwe nakon {to su se pojavi le in for ma ci je da su Izraelci najavili da }e blokirati prolazak broda prema Gazi, ali to nije bilo mogu}e prenijeti putnicima na brodu zbog lo{ih komunikacionih veza. Organizacija “Free Gaza“ optu`ila je Izraelce za to, javila je agencija AFP.

24 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawaluka
GRADSKI VODI^

4

dje~aka

3

djevoj~ice

Tra`e izmje{tawe bazne stanice zbog zra~ewa
U podacima o mjerewu navodi se da su objekti od bazne stanice udaqeni vi{e od 20 metara. To nije ta~no. Pet stanova je udaqeno svega osam metara od antene, a ~etiri metra od postrojewa za napajawe, rekao Kevi}
PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

Mje{tani Nove varo{i pisali peticiju za uklawawe antene

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

Ministarstvo
Iz Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske saop{tili su da oni ne izdaju ekolo{ke dozvole i ne vr{e mjerewa elektromagnetnog zra~ewa. - Za dobijawe saglasnosti za izgradwu bazne stanice mobilne telefonije Ministarstvu je potrebno dostaviti studiju procjene uticaja na `ivotnu sredinu, urbanisti~ku saglasnost iz op{tine, ovjerenu kopiju pro{irenog katastarskog plana lokacije, tehni~ku dokumentaciju o izvoru elektromagnetnog poqa i zahtjev za izdavawe saglasnosti - rekla je portparol Ministarstva Nata{a Aleksi}.
cija - rekla je portparol kompanije “m:tel“ Aida Halilovi}. Ona je dodala da je i za spornu antenu u bawalu~kom nasequ Nova varo{ odobreno gra|ewe. - Od Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite dobili smo Rje{ewe o saglasnosti za izgradwu bazne stanice mobilne telefonije, a posjedujemo i Rje{ewe o odobrewu za upotrebu bazne stanice - naglasila je Halilovi}eva. Prema wenim rije~ima, navedena dokumenta potvr|uju da nema razloga za brigu. - Okolni objekti su na dovoqnoj udaqenosti od bazne stanice, pa je emisija elektromagnetnih talasa u propisanim granicama i nije {tetna po qude i `ivotnu sredinu - objasnila je Halilovi}eva.

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044

prevoz
Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawaluka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

Mje{tani bawalu~kog naseqa Nova varo{ zabrinuti su zbog postavqene bazne stanice za mobilnu telefoniju i uticaja wenog zra~ewa na qude koji `ive u okolini. Zbog ovog pro ble ma sa pred sta vni ci ma re da kci je “Glasa Srpske“ kontaktirao je ve}i broj nezadovoqnih gra|ana. - Pri li kom iz gradwe “m:tel“-ove bazne stanice u ulici Ran ka Mi li ~e vi }a 14 u~iweno je vi{e propusta, a sporna je i gra|evinska dozvola za postavqawe antene - rekao je jedan od 120 potpisnika zahtjeva za uklawawe bazne stanice Sveto ]etojevi}. Wegov kom{ija Slavi{a Kevi} ka`e da je najve}i propust na~iwen prilikom mjerewa elektromagnetnog zra~ewa koje antena emituje. - U podacima o mjerewu navodi se da su objekti od bazne stanice udaqeni vi{e od 20 metara. To nije ta~no. Pet stanova je na udaqenosti od samo

Bazna stanica na najni`em objektu u ulici Ranka Mili~evi}a

FOTO: N. LUGI]

osam metara od antene, a ~etiri metra od postrojewa za napajawe stanice - naglasio je Kevi}. Prema rije~ima ]etojevi-

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566
Sveto ]etojevi} i Slavi{a Kevi}

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

}a, u Rje{ewu Ministarstva zdravqa i socijalne za{tite kojim se daje saglasnost za izgradwu spornog objekta postoji jo{ niz nepravilnosti i neta~nih podataka. - U rje{ewu stoji da je ante na pos tavqena na obje kat spratnosti P+1+P, a u stvarnosti se radi o visokoj prizemnici koja je najni`i objekat u okru`ewu - objasnio je ]etojevi}. Nezadovoqstvo zbog postavqawa antene dijele i drugi mje{tani mjesne zajednice Nova varo{. - Niko nas nije obavijestio niti pitao ne{to u vezi sa izgradwom bazne stanice. Ne vidimo svrhu postavqawa ante-

ne kad se ba{ oko na{e ulice na 400 metara vazdu{ne linije nalaze jo{ ~etiri bazne stanice i cijelo ovo podru~je je dobro po kri ve no si gna lom pri~a Kevi}.

U KRUGU OD 400 metara jo{ ~etiri antene
Iz kompanije “m:tel“ naveli su da su sve bazne stanice na podru~ju cijele BiH postavqene u skladu sa propisima. - Oprema se instalira u skladu sa va`e}im normativima, redovno se vr{e sva potrebna mjerewa i pribavqa saglasnost nadle`nih institu-

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ SEKS I GRAD 2 - komedija re`ija: Majkl Patrik King uloge: Sara Xesika Parker, Kim Katral, Kristin, Dejvis termini: 19.15, 21, 22 ~aso PRINC PERSIJE: PIJESAK VREMENA - epska avantura re`ija: Majk Wuel uloge: Xejk Gilenhal, Gema Arterton, Alfred Molina termini:16.15, 18.45, 20.30, 22.45, dodatni termin subotom i nedjeqom u 14 ~asova [REK SRE]AN ZAUVIJEK - animirani/sinhronizovan re`ija: Majk Mi~el glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Goran Jevti}, Boris Milivojevi} termini: 16.30, 18.30, dodatni termini subotom i nedjeqom u 12.30 i 14.30 ROBIN HUD - istorijski spektakl re`ija: Ridli Skot uloge: Rasel Krou, Kejt Blan{et, Vilijam Hart termin: 16.55 “U POMO], JA SAM RIBICA“ animirani/sinhronizovani re`ija: Stefan Fjeldmark, Majkl Hegner termini: subota i nedjeqa u 12 ~asova DJE^IJE POZORI[TE RS “@eqezni dje~ak“ Jordan Radi~kov, dramatizacija i re`ija: Bowo Lungov, subota u 18 ~asova “[kola za pa~i}e“ tekst i re`ija: Predrag Bjelo{evi}, nedjeqa u 11 ~asova Muzej lutaka, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba plakata, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan NARODNO POZORI[TE RS “Zvijezda je ro|ena“ {tink mjuzikl Branislava Pipovi}a - Milo{a Paunovi}a, scena “Petar Ko~i}“ u 21 ~as “@aba“ Dubravka Mihanovi}a, Kamerni teatar 55, scena “Petar Ko~i}“ u 21 ~as KULTURNI CENTAR BANSKI DVOR Izlo`ba projekta “Sadr`aj `ivota“, autor: Vedrana Ikalovi}, Muzi~ki paviqon Otvarawe Me|unarodne izlo`be Svjetske asocijacije olimpijskih umjetnika, Veliki izlo`beni salon, subota u 19 ~asova MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Izlo`ba “Ban i Bawaluka - ambijentalni i gra|anski identitet“

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 25

Tr`nica
kupus crni luk bijeli luk krompir 0,80- 1,50 1,7 - 2 4-6 0,80 mrkva krastavac karfiol paradajz 2 3 2,5 - 3 3,5 paprike pasuq orasi gro`|e 5 4,5 - 6 12 - 14 5-7 jagoda tre{we kru{ke banane 2,5 -4 3 -5 2 - 4,5 1,80 - 2 limun jabuke naranxe gqive 2 - 2,5 0,5 - 2 2 - 2,5 4,5 - 5

FOTO: ARHIVA

Pri~e
Gra|ani Bawaluke zvali su redakciju “Glasa Srpske“ i tra`ili da ispitamo ta~nost tvrdwi koje se sve ~e{}e ~uju na gradskim ulicama. - Vi{e puta u proteklih nekoliko dana od razli~itih qudi ~ula sam da }e grijawe da poskupi. Grijawe u mom nasequ je odli~no ali mislim da bi bar jo{ neko vrijeme trebalo da ostane ista cijena, jer su te{ka ekonomska vremena - rekla je stanovnica ulice Stevana Prvovjen~anog Mara Mar~eta.

GRADSKE VIJESTI

Izlo`eni bira~ki spiskovi u MZ
Na podru~ju osnovne izborne jedinice grada Bawaluka na svim bira~kim mjestima i u sjedi{tima svih mjesnih zajednica izlo`en je Privremeni izvod iz Centralnog bira~kog spiska za Op{te izbore tre}eg oktobra 2010. - Gradska izborna komisija Bawaluka poziva gra|ane bira~e da u periodu od ~etvrtog juna do ~etvrtog jula izvr{e uvid u izlo`ene spiskove na lokacijama izlagawa ili u sjedi{tu pripadaju}e mjesne zajednice kako bi provjerili svoje podatke na privremenim izvodima i da eventualne gre{ke ili nedostatke prijave Centru za bira~ki spisak - saop{teno je iz ove komisije. Iz komisije poru~uju da gra|ani koji imaju status raseqenih lica svoja imena mogu prona}i na posebnom izvodu Centralnog bira~kog spiska i to u elektronskoj formi. S. J.

Za sada na snazi stare cijene

Proslavqena mala matura u “Zotovi}u“
Povodom zavr{etka {kolske godine, djeca sa Dje~ijeg odjeqewa Za vo da za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotovi}“, koja poha|aju istureno odjeqewe Osnovne {kole “Borislav Stankovi}“, organizovali su u petak proslavu male mature po {to su {ko lo vawe za vr{ili Aleksandra Adamovi} i Darko Milo{evi}. Ovo je “Gla su Srpske“ izja vi la slu `be nik za odnose sa javno{}u Zavoda Nata{a Trampa. - Na proslavi smo malim maturantima uru~ili prigodne poklone koje su, kao i svake godine, za wih pripre mi li wiho vi broj ni prijateqi. Posebno bih ista kla za in te re so va nost predstavnika Gradske uprave za ove u~enike koji su im ovom prilikom poklonili mobilne telefone - istakla je Trampa. S. J.

Cijena grijawa za korisnike koji imaju ugra|ene kalorimetre je 109,69 maraka po megavat-~asu sa PDV-om, a za korisnike koji nemaju ugra|ene mjerne ure|aje 1,35 maraka po kvadratnom metru sa PDV-om i takva }e biti do daqeg, naglasila Mijatovi}eva
PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

Nema pove}awa cijena grijawa
U “Toplani“ odbacuju kuloarske pri~e o poskupqewu
kakvi razgovori. - Za sada “Toplana“ nije tra `i la pos kupqewe gri jawa, a u pripremi su kalkula ci je za ut vr|i vawe ekonomske cijene grijawa kazala je Mijatovi}eva. Prema wenim rije~ima, bawalu ~ka “To pla na“ snab di je va to plo tnom energijom 22.000 doma}instava i oko 1.300 preduze}a i ustanova. - Cijena grijawa za korisnike koji imaju ugra|ene kalorimetre je 109,69 maraka po megavat-~asu sa PDVom, a za korisnike koji ne maju ugra|ene mjerne ure|aje 1,35 maraka po kvadratnom me tru sa PDV-om naglasila je Mijatovi}eva. Jo{ je rekla da redovni go di{wi re mont proi zvo dnih i distributivnih kapaciteta te~e po planu. - Vr{i se popravka i zamjena dotrajalih dijelova i nas to je se ot klo ni ti svi kvarovi koji su uo~eni tokom prethodne grijne sezone - istakla je Mijatovi}eva. “To pla na“ je po se bnu pa`wu usmjerila na popravku distributivne mre`e sa koje se napaja naseqe Ko~i}ev vi je nac. - Sta no vni ci ovog naseqa imali su ne{to lo {i ji kva li tet gri jawa, tako da }emo nastojati da u sqede}oj sezoni popravimo na{e usluge, te da svi na{i korisnici budu zadovoqni kazala je Mijatovi}eva.

Pri ~e gra |a na o pos kupqewu grijawa na terito ri ji gra da Bawalu ka ni su is ti ni te i do po ve }awa cijena usluge isporu~ivawa toplotne energije ne}e do}i. Potvrdila je ovo “Glasu Srpske“ portparol bawalu~ke “To pla ne“ @a kli na Mijatovi}. - I do nas su do la zi le ra zne pri ~e da }e ci je ne grijawa sko~iti za 40-50 odsto ali pos kupqewa ne }e bi ti. Pro ce du ra za po ve }awe cijena grijawa je dugotrajna. U skladu sa odredbom Vla de Re pu bli ke Srpske o na ~i nu for mi rawa i ut vr|ivawa cijena komunalnih usluga, "Toplana" zahtjev za poskupqewe upu}uje gradona ~el ni ku na ra zma trawe, po sli je ~e ga Grad odre |u je vi si nu ci je ne. Taj zah tjev nije upu}en - rekla je Mijatovi}eva. Ona je do da la da se za sada o tome nisu vodili ni-

TRA@E SE pare za obnovu vrelovoda “Vrbas“
Ona je dodala da “Toplana“ po zi va za je dni ce eta `nih vlasnika i vlasnike to plo tnih pod sta ni ca, da tako|e, izvr{e remont svojih podstanica i ku}nih insta la ci ja ka ko bi svi spre mno do ~e ka li idu }u grijnu sezonu. - S ciqem po boq{awa na{ih usluga “Toplana” je uradila tehni~ke podloge i predmjere za rekonstrukciju ma gis tral nog vre lo vo da “Vrbas” koji je star preko 35

godina. Kompletan projekat je predat Gradskoj upravi i nadle`nom ministarstvu naglasila je Mijatovi}eva. Jo{ je istakla da je po trenutnim tr`i{nim cijena ma za re ali za ci ju ovog pro je kta po tre bno oko 17 miliona maraka. - Na ~in fi nan si rawa zavisi od mogu}nosti Grada i Vlade jer "Toplana" nema mo gu }nos ti da fi nan si ra re kon stru kci ju ma gis tral nog vre lo vo da “Vrbas” izjavila je Mijatovi}eva. U “To pla ni” su za do voqni kako Bawalu~ani izvr{avaju svoje obaveze. - Gra|ani su posqedwih godina prepoznali kvalitet uslu ga i an ga `o vawa “To plane“. Na tom planu i izvr{a va ju svo je oba ve ze pla}aju}i ra~une. U skladu sa tim mi se, po prav kom uo~enih kvarova i remontom, trudimo da gra|anima omogu }i mo {to kva li te tni je grijawe, koje zavisi i od visine naplate - rekla je @aklina Mijatovi}.

Izlo`ba “Priroda je `ivot, na{ `ivot“

\aci pokazali svoje radove

FOTO: N. LUGI]

Povodom obiqe`avawa Svjetskog dana za{tite `ivotne sredine, Ministarstvo za prostorno ure|ewe, gra|evinarstvo i ekologiju organizovalo je u petak manifestaciju pod nazivom “Priroda je `ivot, na{ `ivot“. - Priredili smo izlo`bu u~eni~kih radova iz nekoliko osnovnih {kola. Tema likovnih radova je priroda, a za radove ra|ene na tehni~kom vaspitawu kori{}eni su iskqu~ivo reciklirani materijali - rekla je slu`benik za odnose s javno{}u Ministarstva ekologije Gorjana Rosi}. Djeci je ova manifestacija mnogo zna~ila, a najvi{e su ih obradovali globusi kojima je Ministarstvo simboli~no djeci na ~uvawe predalo planetu Zemqu. - Ova i sli~ne akcije mnogo zna~e za podizawe ekolo{ke svijesti, a prirodu treba da ~uvamo, jer ~ovjek pripada prirodi a ne ona wemu - rekla je Jelena Radinkovi} iz O[ “Ivo Andri}“. N. L.

MATI^NI URED
Ro|eni:
Sa{a Crni}, sin Nenada i Mi le ne; Da vid Ma le {e vi}, sin Jo va na i Ja dran ke; Le na Gi go vi}, k}i Go ra na i La hor ke; Konstantin Aleksi}, sin Jovice i Slobodanke; Arsenije ^awgo, sin Nevena i Da ni je le; Ne mawa Ka laba, sin Darka i Danke; Risto Grgi}, sin Svetozara i Bojane; Kalina Kresi}, k}i Pe |e i Sowe; Mi lan Pe tro vi}, sin Milenka i Gordane; Nina Savkovi}, k}i Mom~ila i De ja ne; \or |e Maj storovi}, sin Stani{e i Sanele; Milica Tegeltija, k}i Vladimira i Sanele; Pe tar Mi le ki}, sin Mi la di na i Svje tla ne; Lara Grbi}, k}i Aleksandra i Sil va ne; Ir na Mra ko vi}, k}i Fu ada i Mirele.

Putovawe u Ostrog
Kolo srpskih sestara organizuje 18. juna dvodnevno pokloni~ko putovawe u manastir Ostrog, a na put se kre}e u 22 ~asa ispred crkve Svete trojice. - Svi zainteresovani gra|ani mogu da se prijave za put u prostorijama KSS-a, kao i kod prodavca svije}a u krugu Hrama Hrista Spasiteqa saop{teno je iz Kola srpskih sestara. S. J.

Umrli:
Jo vo (Mar ko) Stu par, ro|en 1936. godine.

26 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Sterijino pozorje

Nada Marinkovi}, INCEST

Sawa Domazet, BO@ANSTVENI BEZBO@NICI

FOTO: GLAS SRPSKE

Pobijedio “Brodi} za lutke“
NOVI SAD - Za najboqu predstavu 55. Sterijinog pozorja progla{ena je drama “Brodi} za lutke“, u re`iji Aleksan dra Po pov skog, a u izvo |ewu Slo ven skog na ro dnog gledali{~a iz Qubqane, javqa Srna. U saop{tewu `irija navodi se da je najvi{e Sterijinih nagrada, me|u kojima je i nagrada za dramski tekst, dobila predstava “Pomoranyina kora“, autora Maje Pelevi}, u re`iji Kokana Mladenovi}a, a u izvo|ewu Novosadskog pozori{ta/Ujvideki sinhaza. Sterijina nagrada za re`iju dodijeqena je hrvatskom reditequ Paolu Ma|eliju za postavku predstave “Barbelo, o psima i deci“, po tekstu Biqane Srbqanovi}, u izvo|ewu zagreba~kog Gradskog dramskog kazali{ta “Gavela“.

Predstava “Sviwski otac“

"Brodi} za lutke"

Koncert u “Areni“

Elton Xon odu{evio Beogra|ane
BEO GRAD - Sla vni bri tan ski mu zi ~ar i je dna od trenutno najve}ih zvijezda svjet ske mu zi ~ke scene ser El ton Yon odr`ao je dvo ipo ~a so vni kon cert pred oko 8.000 okupqenih u “Beograd skoj are ni“, javqa Ta njug. Koncert je, sa svega deset minuta zaka{wewa zbog navike srpske publike da kasni, po~eo numerom “Funeral for a fri end (Lo ve li es ble eding), a nas ta vio po na javqenom repertoaru, re|aju}i vi{e od 20 pjesama, {to hitova, {to mawe poznatih beogradskoj publici. O profesionalnosti vlasnika vi{e od 50 pjesama i viteza britanskog kraqevstva govori i ~iwenica da je pu nih dva i po ~a sa bez pauze sjedio za klavirom i pjevao, pozdravqaju}i i zahvaquju }i pu bli ci izme |u numera.

Sviwski otac i "bolesna" majka
Toliko je i u svakodnevnom svetu primera bolesne qubavi majke prema detetu, ali ova predstava nije kritika majke, nego na{e zanesenosti li~nim potrebama, rekla Radmila @ivkovi}
PI[E: MIRNA PIJETLOVI] mirnap@glassrpske.com

Predstava Zvezdara teatra iz Beograda na Teatar festu

BAWALUKA - Predstavom “Sviwski otac“ Aleksandra Popovi}a, u re`iji Ja go {a Mar ko vi }a, u ~et vrtak uve ~e na Te atar festu “Petar Ko~i}“ predstavio se beogradski Zvezdara teatar. Ri je~ je o po ro di ~noj drami koja na dubok na~in tematizuje odnos majke i sina i ovaj put je aktuelna, osli-

kava ju }i dru{ tve no stawe. Glumica Radmila @ivkovi} igra glavnu rolu qubomorne majke Dare, koja nipo{to ne `e li da pris ta ne na ~iwenicu da wen sin Steva, koga tuma~i Milorad Mandi} Manda, `eli da posveti svoj `ivot drugoj `eni, mladoj djevojci Duki, koju tuma~i Nada Macankovi}. - Qudi prave gre{ke iz svoje strasti, jer ako se, u ovom slu~aju, majka okupira

sa mo svo jim de te tom, on da po~iwu devijacije. Toliko je i u sva ko dne vnom sve tu pri me ra bo le sne quba vi majke prema detetu, ali ova predstava nije kritika majke, ne go na {e za ne se nos ti li~nim potrebama - rekla je Radmila @ivkovi}.

SPOJ melodrame, drame i komedije
Prema wenim rije~ima, ali i ostalih glumaca, veliki problem im je bio da li komad igrati kao komediju, dramu ili melodramu, jer je rediteq insistirao na komi~nim elementima. Ote`avaju}a okolnost glumcima je

Mjuzikl
Na ve~era{wem repertoaru (subota) Teatar festa je mjuzikl “Zvijezda je ro|ena“ u izvo|ewu Narodnog pozori{ta Republike Srpske, dok }e se u nedjequ qubiteqima teatra predstaviti Kamerni teatar 55 sa predstavom “@aba“ u re`iji Emira Juki}a.

bi la i ta {to je ko mad u stvari TV drama i zato su i u predstavi morali biti sve vrijeme na sceni, {to im je, priznaju, bilo izuzetno te{ko. Ple tu }i ~a ra pu od 100 petqi u predstavi, glumica Kse ni ja Jo va no vi} is ti ~e da to simbolizuje `ivot koji se para i raspara, te da je to jedno od sredstava da se is pri ~a re al na qud ska i svakodnevna pri~a. Pred sta va “Sviwski otac“ beogradskog Zvezdara tea tra do sa da je osvo ji la veliki broj nagrada, a da se svi dje la i bawalu ~koj pu blici, svjedo~i i dugotrajni aplauz kojim su glumci pozdravqeni.

Elton Xon

Beogradska muzi~ka scena

Muhai Tang dirigent Filharmonije
BEOGRAD - [ef-dirigent Beogradske filharmonije od septembra 2010. godine bi}e proslavqeni kineski dirigent Muhai Tang, javqa B92. Jedna od najuspje{nijih svjetskih kon cer tnih agen ci ja, IMG pre ni je la je izja vu novoimenovanog {efa-dirigenta i wegovo zadovoqstvo {to }e “u svojoj novoj ulozi imati priliku da gradi saradwu sa fantasti~nim muzi~arima Beogradske filharmonije“. Novoimenovani {ef-dirigent izjavio je da je poslije svog debitantskog koncerta sa muzi~arima Beogradske filharmonije, u decembru 2008. godine, odmah osjetio sna`nu vezu sa orkestrom, “koji ima fantasti~an ton i izuzetan nivo entuzijazma i anga`ovanosti“ i da sa nestrpqewem o~ekuje budu}e godine rada u ovom dinami~nom okru`ewu.

PRIJEDOR - U okviru prijedorskog Kulturnog qeta “Prijedor 2010“ u Pozori{tu Pri je dor otvo re na je Dru ga in ter na ci onal na izlo`ba minijatura “Minimum ma ksi mum“ u okvi ru festivala “May Day“. Na izlo`bi je prikazano vi{e od tri stotine djela, od 104 autora, na temu religija, koja su pristigla iz 12 zemaqa, ta~nije cijele regije zapadnog Balkana, ali i iz Holandije, Pakistana i Slova~ke. Selekcioni `iri je prvu na gra du do di je lio Mar ku Stojanovi}u za triptih “Bogorodica sa Hristom, Opla-

Postavka "Minimum maksimum"
kivawe Hrista/Pieta, Raspe}e“. - Sve te me u okvi ru “May Day“ festivala pa tako i ova `ele da podstaknu mlade autore da se kreativno izraze i da daju svoj sud o nekim stvarima koje su na neki na~in kontroverzne i o ko ji ma se ne raz go va ra rekao je organizator festivala Dejan Dejanovi}. mladi da se kriti~ki osvrnu na neke stvari, da se kreati-

Izlo`ba u Pozori{tu Prijedor

vno izraze i da ih nagrade za taj rad. S. T.

PRIKAZANA djela 104 autora
Dodao je da izlo`ba nema ideolo{ki niti politi~ki ka ra kter i da je ona samo poku{aj da se podstaknu

Detaq sa izlo`be minijatura

FOTO: GLAS SRPSKE

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 27

Kola`i u Muzeju Hercegovine u Trebiwu
TREBIWE - U okviru Trebiwskih qetnih sve~anosti u ~etvrtak je u Muzeju Hercegovine Trebiwe otvorena tre}a samostalna izlo`ba akademske slikarke Nine Lojovi}-Milini}, koja se predstavila sa petnaestak kola`a velikog formata, objediwenih nazivom “^udo je skriveno u odnosima“. Autorka je naglasila da su “~uda skrivena u odnosima“ u stvari qubav i qepota pru`awa qubavi, we`nost i qepota zajedni{tva i qepota `rtve, a prije svega maj~inska qubav, qubav koja se mnogostruko vra}a. R. Mi.

Pozori{ta nisu poker aparati
Ne sme se desiti da glumce koji su pro{li decenije i decenije i otvarali put nama mla|im i sredwim generacijama izbri{emo kao gumicom i da krenemo od po~etka. Imamo neke rediteqe koji imaju ~etiri i po re`ije iza sebe ili ~ak jednu ili nijednu, rekao Manda
RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

Milorad Mandi} Manda, glumac

Vijesti
Moskva

Uspjeh srpskih filmova
MOSKVA - Na Me|unarodnom filmskom festivalu “Zlatni vitez“ u Moskvi, film “Sveti Georgije ubiva a`dahu“ Sr|ana Dragojevi}a nagra|en je “Zlatnim vitezom” u kategoriji najboqi igrani film. Srebrnim vitezom u selekciji televizijski film nagra|eno je ostvarewe Marka Novakovi}a “Neko me ipak ~eka“, u produkciji Radiotelevizije Srbije.

Beograd

Postavka kerami~kih skulptura
BEO GRAD - Izlo `ba “Kerami~ka skulptura“, jedne od najzna~ajnijih srpskih umjetnica u oblasti keramike Mirjane Isakovi}, otvorena je u Muzeju primijewene umjetnosti, javqa RTS. Izlo`eno je 65 odabranih radova od 1968. godine do danas, a dio radova je prikazan fotografijama. Izlo`ba }e biti otvorena do 30. juna.

Milorad Mandi} Manda

FOTO: G. [URLAN

Ako sve qude koje nazivamo ~uvarima jezika, kulturnog blaga i nasle|a sklonimo sa pozori{ne scene, {ta onda treba da ostane na sceni. Da li su to poker aparati, kao u bioskopima, kladionice ili mo `da ka fi }i. [ta on da ovom narodu preostaje {to treba da predstavqa i kulturu i nasle|e. U Beogradu vi{e

nemate dva lepa i normalna bioskopa - ka`e u intervjuu za “Glas Srpske“ beo grad ski glu mac Mi lo rad Man di} Manda. On isti~e da i pored najboqe voqe ne sti`e da pogle da sve no ve pred sta ve u kojima wegove kolege igraju, jer nema dovoqno slobodnog vremena. - Profesionalne obaveze ~esto ne dozvoqavaju toliki broj slobodnih ve~eri da vidim sve beogradske predstave. Jo{ nisam stigao da odem da vidim mjuzikl “Kosa“ u “Ateqeu 212” - rekao je Manda. GLAS: Kako izgleda kada glumac umjesto na sceni sjedi u publici?

MANDA: Glumci su obi~no pretpremijerna ili premijerna publika ili gledamo prvu reprizu predstave. Ali de{ava se da obaveze diktiraju neki drugi tempo i druge ki lo me tra `e. Na svo ju radost zaposlen sam na snimawu se ri je “Se lo go ri, a baba se ~e{qa“ ve} tri i po go di ne, ta ko da do bar deo svog vremena u toku godine provodim na terenu. Kada se vratim u Beograd, ako se uka`e prilika, odmah tr~im na predstavu, pa ~ak i ako je u pitawu generalna proba. Volim da vidim {ta su moje kolege radile. Imamo obi~aj da se ma lo is pri ~a mo po sle predstave i da damo sugestije. Nekada nismo ni svesni koliko glumcu mo`e da se pomogne savetima. GLAS: Ka kvo je stawe na po zo ri {noj sce ni u Srbiji? MANDA: Pozori{te je u velikom problemu {to se ti~e Beograda. Nisam najkompetentniji da pri~am kakva je si tu aci ja u po zo ri {tu, iako igram u desetak predstava. Re~ je o predstavama na

re per to ari ma Beo grad skog dramskog pozori{ta, Zvezdara teatra, Pozori{ta “Bo{ko Buha“. Ako je u problemu bilo koje beogradsko pozori{te, onda u najmawu ruku ostala pozori{ta u Srbiji ni ne postoje. Sada se politikom pozori{ta bave qudi koji misle da od wih po~iwe pozori{ni `ivot.

USPJEH na poslovnom i privatnom planu
GLAS: Na koji na~in vidite budu}nost doma}eg teatra? MANDA: Ne sme se desiti da sve ti glumci koji su pro{li decenije i decenije i otvarali put nama mla|im i sredwim generacijama izbri{emo kao gumicom i da krenemo od po~etka. Imamo neke rediteqe koji imaju ~etiri i po re`ije iza sebe ili ~ak jednu ili nijednu. Sa druge strane, imamo one koji nisu napisali nijednu kwigu, a bave se kritikom. Onda mo`emo da se zapitamo kuda sve to vodi. Ako je to budu}nost

{to se ti~e pozori{ta i bioskopa onda rado ne}u u~estvovati u toj igranci. GLAS: Po red us pje {ne karijere, imate i stabilan i sre|en porodi~ni `ivot i ~etvoro djece. Je li te{ko odr`a ti je dnak us pjeh na obje te strane? MAN DA: Te {ko jes te, ali to je moj krst i ja ga nosim. Kao svesno i odgovorno bi}e i roditeq moram time ozbiqno da se bavim. To {to mi drugi ne daju da se u dovoqnoj meri opu{tam sa svojom porodicom kao {to ~ine normalni qudi u normalnim okru`ewima i dr`avama moram da prevazi|em. Uspevam nekako da se izborim sa tim.

Los An|eles

Novi roman o Xejmsu Bondu
LOS AN\ELES - Slavni britanski {pijun Yejms Bond bi}e junak novog romana, koji }e napisati ameri~ki autor kri- minalisti~kih romana Yefri Di ver, po znat po se ri ji tri le ra o is tra `i tequ Lin kol nu Raj mu, javqaju agencije. Ijan Fleming je prvi roman o agentu 007, “Ka zi no Ro jal“, obja vio 1953. godine. [irom svijeta prodato je vi{e od 100 miliona primjeraka Flemingovih romana.

Publika
- Publika uvek boqe vidi od mene koji sam na sceni i igram u predstavi. Bitno je da je ta publika dobronamerno i prijateqski raspolo`ena. Kada je tako, onda saveti mogu mnogo da pomognu celoj ekipi predstave - ka`e Milorad Mandi} Manda.

Muzika

Ozava otkazao koncerte
TOKIO - Japanski dirigent Sei|i Ozava otkazao je seriju koncerata u Evro pi, pla ni ra nih za decembar, radi lije~ewa od raka jedwaka, saop{tila je u petak wegova predstavnica za medije, javile su agen ci je. Oza va (74), koji je muzi~ki direktor Be~ke opere, tu odluku je donio po savjetu qekara, precizirala je ona. Maestro ne}e odr`ati koncerte zakazane u Pragu, Be~u, Berlinu i Parizu...

Festival evropskog filma Pali}

Festival u Zvorniku

“Lifka“ Markovi}u i Gavrasu
PA LI] - Pres ti `nu na gra du “Aleksandar Lifka“ koju Festival evropskog filma Pali} dodjequje za izu ze tan do pri nos evrop skoj ki ne ma to gra fi ji, ove godine dobi}e francuski rediteq Konstantin Kosta Gavras i srpski rediteq Goran Markovi}, javio je Mondo. Francuski rediteq, scenarista i producent gr~kog porijekla Kosta Gavras 1965. godine re`irao je svoj prvi film “Ubistva u spava}im kolima“. Srpski re di teq, sce na ris ta i dramski pisac Goran Markovi} re`irao je vi{e od 50 dokumentaraca i na pi sao vi {e po zo ri {nih drama. Ve}ina Markovi}evih filmo va po put “Spe ci jal nog va spi tawa“ (1977), “Nacionalne klase“ (1979), “Maj sto ri, maj sto ri!” (1980) ili “Tito i ja” (1992) stekli su kultni status.

Komedija na sceni
ZVORNIK - Predstavom “Nek mu je laka crna zemqa“ u ~etvrtak je u Domu omladine u Zvorniku otvoren prvi pozori{ni festival pod nazivom “Komedija fest“, u kome su glumile Qiqana Blagojevi} i Sowa Kne`evi}, te studentkiwa tre}e godine glume na “Slobomir akademiji” Danka Igwatovi}. Prije predstave, zvorni~koj publici, koja je u novootvorenom Domu omladine kona~no dobila prostor za kulturna de{avawa kakav zaslu`uje, obratila se proslavqena glumica, prvakiwa Narodnog pozori{ta u Beogradu Qiqana Blagojevi}. - Divno je {to povodom jubileja, 600 godina va{eg grada, dobijate ovakav hram kulture. U staroj Gr~koj jedna od najve}ih kazni bila je zabrana odlaska u pozori{te. Mo`ete zamisliti koliko je kultura bitna u razvoju ~oveka. Mislim da ni{ta nije skupqe od nekulture - poru~ila je Qiqana Blagojevi}. S. S.

28 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Razbibriga
Od tra~a do istine

Plavu{a se zaposlila kao u~iteqica. Na prvom ~asu fizi~kog opazi da se sva djeca igraju zajedno, samo mali \okica stoji sa strane, sam. Upita ga ona: - \okice je li sve u redu? - Jeste u~iteqice!

- Ho}e{ li da ja budem tvoja prijateqica? - Mo`e! - Dobro, onda mi reci za{to si ovdje sam, a svi ostali zajedno igraju fudbal? - Pa, ja sam golman!

Jeca pove}ala grudi
Mlada folk pjeva~ica Jelena Kostov ugradila je prije nekoliko dana silikone, javili su mediji u Srbiji koji prate, izme|u ostalog i zbivawa na estradi. Naime, neki od medija ~ak preciziraju da je zvijezda “Granda“ pove}ala grudi za ~itava dva broja na jednoj beogradskoj klinici za plasti~nu hirurgiju, a do operacionog stola ispratile su je najboqe drugarice. - Intervencija je pro{la izuzetno dobro, ali Jelena slede}e dve nedeqe ne}e mo}i da ustane iz kreveta. Postoperativni tok je vrlo bolan, ali peva~ica sve odli~no podnosi. Bez obzira na to {to pije mnogo lekova koji ubla`avaju bol, Jeca je presre}na zbog izgleda novih grudi. Godinama unazad pri`eqkivala je da pove}a obim poprsja i prekju~e je kona~no ostvarila svoj san – potvrdio je izvor blizak folkerki, koja je ina~e iz Dimitrovgrada. Kako bi provjerili informacije do kojih su do{li, novinari su pozvali Jelenu, ali ona nije bila dostupna za komentar. Vjerovatno se odmarala poslije hirur{kog zahvata i sakupqala snagu da za desetak dana zapjeva na “Grandovoj“ sceni, kada }e svi mo}i da vide weno novo, bujno poprsje, komentari{u pojedini mediji. Piletina je meso koje se ~e{}e nego ostale vrste na razne na~ine koristi u pripremi raznih jela. Recept koji vam predla`emo jedan je od brojnih vezanih za piletinu, ali i neobi~niji od mnogih drugih, prije svega zbog kombinacije sa sirom i lisnatim tijestom. Uostalom, isprobajte recept u vlastitoj kuhiwi. Vrijeme pripreme je oko 60 minuta.

Piletina u lisnatom tijestu

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

RJE[EWE: PT, ARKTIK, SVI, SOMBORAC, GRIN, ONI, KIRASO, TD, VILI, V, VRANE, K, ISPOVJEDNIK, ALAT, VRUTAK, S, PROSJELINA, I, VELIMIRA, TROJICA, O, S, STAHANOV, ALTANA, DR, LOV, ILIJA, PROPALITET, AD, EROTIKA.

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 29

^ovjek zaustavqa automobil i pita policajca: - Mogu li ovdje parkirati auto? - Ne mo`ete – re~e policajac.

- A {ta je s ostalim autima ovdje? Kako su ih drugi parkirali? - Pa oni me nisu pitali!

U kafani sjede prijateqi Mujo i Haso, pa ovaj drugi po~e da pri~a: - Bolan Mujo po~eo sam vjero-

vati u lete}e tawire...a ti ? Ovaj ga pogleda, pa re~e: - Ja sam prestao vjerovati otkad sam se razveo od `ene.

Sastojci
(za 4 do 6 osoba) 6-8 pile}ih fileta (oko 1 kg) so sira sa plemenitom bu|i maslaca zamrznutog lisnatog tijesta ka{ika mje{avine za~ina ( dodatak jelu) slanog pr`enog kikirikija `umance

Priprema
1. Meso skuvajte u posoqenoj vodi, pa ga izvadite iz posude. 2. Sir nare`ite na tanke {nite, a maslac rastopite. 3. Polovinu lisnatog tijesta razvaqajte na veli~inu 34 h 22 centimetra, stavite u lim ili tepsiju, a preko wega polo`ite meso. 4. Meso pospite za~inom (dodatak jelu) i pokapajte rastopqenim maslacem. Preko toga rasporedite sir i pospite grubo mqevenim kikirikijem. 5. Prekrijte razvaqanom drugom polovinom tijesta, a krajeve dobro zatvorite. 6. Prema`ite `umancetom i pecite u rerni zagrijanoj na 200 stepeni Celzijusa 25 do 30 minuta.

HOROSKOP
Cijene u KM
piletina sir maslac tijesto za~ini kikiriki jaje 8,5 2,5 0,3 1,5 0,3 0,8 0,2

Ovan
(21.3 - 20.4)

Vaga
(24.9 - 23.10)

250 g

25 g 500 g

Do{li ste do zakqu~ka da se ne vrijedi nervirati. Ostavqate poslove, strpqivo ~ekaju}i pogodan momenat da ne{to novo zapo~nete. Bi}ete u situaciji da analizirate tu|e probleme. To vam ne}e te{ko pasti, jer }ete na taj na~in potisnuti svoje.

Iako od nastupaju}ih doga|aja puno o~ekujete, mogu}a su zaka{wewa. Posao i novac mogu kasniti, ali ne va{om krivicom. Pasivniji ste nego obi~no. To vas ni najmawe ne uznemirava jer ste okrenuti qubavi. Neke Vage su u tajnoj vezi ili ~eznu za wom.

1

Poslu`ivawe
Piletinu u tijestu, pripremqenu po ovom receptu, mo`ete da poslu`ite toplu sa zelenom salatom ili nekom drugom po `eqi.

Bik

[korpija
(24.10 - 22.11)

70 g

Savjet
Po receptu bi trebalo da skuvate cijelo pile, odvojite kosti i stavqate u lisnato tijesto. Kombinacije sireva su nebrojene, a kikiriki svemu daje posebnu notu.

1

14,1

CIJENA RU^KA

(21.4 - 20.5)

Planirate da kontaktirate sa inostranstvom, ma{tate o dalekim predjelima i qudima koje niste dugo vidjeli. Po{to ste na istim talasnim du`inama, samo je pitawe trenutka ko }e se kome prvi javiti. Optimista ste s razlogom: nova {ansa za napredak je na pomolu.

Krenite sa realizacijom nekih ideja. Uspje}ete da postignete ono o ~emu ste ranije mogli samo da sawate. Qubav, posao, novac - sve vas ho}e. ^ak i zdravqe, ako se uzme u obzir da je kriza pro{la. Po{to se sve lijepi za vas, neka to ne budu kilogrami.

Blizanci
(21.5 - 21.6)

Strijelac
(23.11 - 21.12)

Va`na o~eva pomo} u ku}i
Mu{karci, odnosno o~evi koji poma`u u ku}nim poslovima imaju djecu koja se boqe snalaze u dru{tvu, a `enama su privla~niji, pokazalo je najnovije istra`ivawe ameri~kih sociologa
Istra`iva~i sa univerzi te ta Ka li for ni ja Skot Koltran i Mi{el Adamas analizirali su rezultate nacionalnog istra`ivawa i otkrili da se djeca {kolskog uzras ta ko ja s o~e vi ma obavqaju ku}ne poslove boqe sla`u sa {kolskim kolegama i imaju vi{e prijateqa. [tavi{e, oni }e biti poslu{niji u {ko li, te mawe deprimirani i povu~eni od ostale djece, isti~e se u saop{tewu Ameri~kog dru{tva za promovisawe nauke. - Kad o~evi u~estvuju u ku}nim poslovima, to djecu u~i saradwi i demokratskim vrijednostima unutar porodice. Nekada su mu`evi pretpostavqali da }e `ena obaviti sve ku}ne poslove i vaspitati djecu, ali danas `ene rade gotovo jednako mnogo kao i mu{karci pa oni moraju preuzeti dio odgovornosti za ku}u i va spi tawe - ka zao je Koltran, koji prou~ava promjenu uloge o~eva u porodicama. Prema rezultatima istra`ivawa sprovedenog u laboratorijima dr Yona Gotmana na univerzitetu Va{ington, `enama su mu{karci koji poma`u u ku}i seksualno privla~niji. Koltran i Adams analizirali su rezultate studije o razvoju djece sprovedene u sklopu istra`ivawa dinamike prihoda. Studija je obuhvatila 3.563 djece i wihovih roditeqa. Prema rezultatima tog istra`ivawa, o~evi i daqe obavqaju mawe ku}nih poslova od majki, ali sve vi{e samostalno preuzimaju odgovornost za zadatke poput kupovine namirnica i odvo|ewa djece u {kolu. Iako ve}ina Amerikanaca u ku}i i daqe ostaju samo po ma ga ~i, ipak sve vi {e u~estvuju u svakodnevnim ku}nim poslovima poput kuvawa i pos pre mawa. Uz to, da -

Krajwe je vrijeme da se skrasite, uzmete papir i olovku i presaberete se. Po{to ste postali zaboravni, napravite spisak i pridr`avajte ga se. Premor je posqedica proteklog napornog perioda, pa je odluka da se odmorite ispravna. Ni{ta vam nije potrebnije od mira.

Aktivan poslovni dan, puno nervirawa, ali i uspjeha. Jo{ kad biste umjeli da nau~ite kako da koristite slobodno vrijeme. Kupite neku kwigu pa po~nite da je ~itate i ne odustajte na petnaestoj stranici - to }e vam mnogo pomo}i. Posvetite vi{e pa`we sportu.

Rak
(22.6 - 21.7)

Jarac
(22.12 - 20.1)

U`ivate u udobnim stvarima, hrani, pi}u. Po{to je na emotivnom planu ve} du`e vrijeme sve u redu, navikli ste se, pa na to i ne obra}ate pa`wu. Ipak, ne zanemarujte partnera. Okre}ete se onim oblastima `ivota u kojima mo`ete da se doka`ete kao kreativna osoba.

Nastoje}i da se bavite lijepim stvarima, izlazite iz u~malosti. Uspje}ete samo ako to stvarno `elite. Slobodni trenuci su idealni za qubav, bavqewe hobijem i u`ivawa. Po{to se sa prijateqima dugo niste vidjeli, kontaktirate i osvje`avate dru`ewe.

na{wi mu{karci ~e{}e grle djecu i pokazuju emocije nego pri je ne ko li ko de ce ni ja. Ukratko, tvrde istra`iva~i, barem neki o~evi sve vi{e po~iwu da li~e na majke.

O^EVI OBLIKUJU model saradwe u porodici
Me|u preostalim rezultatima istra`ivawa, navodi se da se o~evi u prosjeku tri ~asa dnevno bave djecom {kolskog uzrasta, {to je velik porast u odnosu na prethodne decenije. Istovremeno, me|usoban odnos o~eva i djece ostaje pod uticajem stare podjele mu{ko`en skih ulo ga. Ta ko, npr. o~evi s djecom provode ~etiri puta vi{e vremena u sportskim aktivnostima od majki. - Otac i majka koji `ele

uspje{no da podijele poslove moraju da vjeruju u jednakost polova - kazao je Koltran. Wegova analiza podataka dobijenih nacionalnim istra`ivawem pokazuje da djeca koja s ocem obavqaju ku}ne poslove pokazuju vi{e pozitivnih uticaja nego kada iste poslove obavqaju samo s majkom. - S obzirom da mawe mu{karaca obavqa ku}ne poslove, ka da se ti po slo vi ravnomjerno podijele, to ima ve }i uti caj na dje cu. Obavqaju}i ku}ne poslove, o~evi oblikuju model saradwe u porodici - kazao je Adams Koltran i Adams tvrde da po sma trawe o~e va ko ji u~estvuju u ku}nim poslovima djecu priprema na to da i oni u~estvuju u takvim poslo vi ma u svo jim bu du }im porodicama.

Lav
(22.7 - 22.8)

Vodolija
(21.1 - 19.2)

Plasirate nove ideje, jer ne mo`ete da sjedite skr{tenih ruku. Uspje{an dan je uqep{an sre}nom odlukom. Po{to se izuzetno lijepo osje}ate, poku{a}ete da dio svog raspolo`ewa prenesete na okolinu. ^ak }ete biti u situaciji da mirite zava|ene strane.

Dan provodite ludo i nezaboravno. Sve se odvija spontano, a vi spremno prihvatate izazove, uglavnom prijatne. Posao je u drugom planu, pred naletom strasti i emocija. Obradova}e vas partner, djeca ili unu~i}i poklonom ili pametnim prijedlogom.

Djevica
(23.8 - 23.9)

Ribe
(20.2 - 20.3)

U prvom planu je posao koji se odnosi na komunikacije i inostranstvo. Od wega puno o~ekujete. Uspje}ete, po{to ste razradili sve do detaqa. Dobijate radosnu vijest ili pismo. U mislima ste sa voqenom osobom. Poku{ajte da {armirate partnera.

Ukoliko planirate da se bavite biznisom, pre|ite sa rije~i na djela. Iako }e rezultati biti vidqivi tek sredinom qeta, do tada nije po`eqno sjedjeti skr{tenih ruku i ~ekati da nov~anice padaju s neba. Posvetite vi{e pa`we izgledu. Strijelac ili Djevica su fatalni.

30 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

NAJQEP[A QUBAVNA PISMA VELIKANA (Pjer i Marija Kiri)

(16)

PRIREDILA URSULA DOJL

Atom ska qubav va tre nih fi zi ~a ra
samo ne bi predomislila! Zato {to obe}awa ne obavezuju; takve stvari ne mo`e nam narediti voqa. Bilo bi veoma lepo, isto tako, u {ta se jedva usu|ujem da poverujem, da provedemo `ivote jedno pored drugog, hipnotisani na{im snovima: tvojim patriotskim snovima, na{im snovima o dobrobiti ~ove~anstva i na{im nau~nim snom. Od svih snova, posledwi je, verujem, jedini zakonit. Pod tim mislim da smo bespomo}ni promenimo li dru{tveni poredak a, ~ak i ako nismo, ne bi trebalo da znamo {ta da ~inimo. Ako budemo delovali, bez obzira na to u kojem pravcu, nikada ne}emo biti sigurni da zapravo ne ~inimo vi{e {tete nego koristi, tako {to usporavamo nekakvu neizbe`nu evoluciju. Sa nau~ne ta~ke gledi{ta, naprotiv, mo`emo se nadati da }emo ne{to u~initi. Tu je osnova ~vr{}a i bilo koje otkri}e koje }emo mo`da napraviti, kako god bilo malo, osta}e zave{tano ~ove~anstvu. Vidi{ na {ta }e to iza}i: dogovoreno je da }emo biti dobri prijateqi, ali ako napusti{ Francusku, kroz godinu dana to }e biti jedno, kad se sve uzme u obzir, previ{e platonsko prijateqstvo, izme|u dva bi}a koja se vi{e nikada ne}e videti. Zar ne bi bilo boqe za tebe da ostane{ sa mnom? Znam da te ovo pitawe quti i da ne `eli{ da o tome ponovo razgovara{ - ali opet, s druge strane, ose}am da sam te potpuno nedostojan, u svakom pogledu. Razmi{qao sam o tome da zatra`im tvoje dopu{tewe da se sretnemo, onako u prolazu, u Frajburgu. Ali ti }e{ ostati tamo, ako sam dobro razumeo, samo jedan dan i tog }e{ dana naravno pripadati na{im prijateqima Kovalskima. Veruj mi, tvoj izuzetno odani Pjer Kiri draga? Zato {to ima{ prava na to. Uskladu sa pravilima qubavi, trebalo bi da provodim svoje dane i no}i uzdi{u}i i tuguju}i zato {to nas je sudbina tako surovo razdvojila.

Pjer je ve} stekao ugled kao briqantan fizi~ar kada se sreo sa Marijom. Dijelili su vatreni idealizam, skoro zastra{uju}u usmjerenost prema jednom ciqu i potpuni nedostatak interesovawa za aplauze i presti` u dru{tvu Papiri koji su Kirijevi ostavili za sobom u zna~ajnoj su mjeri ozra~eni, a dana{wi nau~nici koji `ele da pogledaju wihove biqe{ke u Bibliotheque Nationale prvo moraju da potpi{u da to rade na sopstvenu odgovornost

Kada je Pjer Kiri upoznao Mariju Sklodovsku na Sorboni 1894. godine, ona je bila siroma{na studentkiwa iz Poqske. Marija je imala dvadeset ~etiri godine kada je stigla u Pariz. Pjer je ve} stekao ugled kao briqantan fizi~ar kada su se wih dvoje sreli. Delili su vatreni idealizam, skoro zastra{uju}u usmerenost prema jednom ciqu i potpuni nedostatak interesovawa za aplauze i presti` u dru{tvu. Veza Kirijevih bila je izuzetno i neobi~no produktivna. Dok su radili zajedno u jednoj maloj {upi, otkrili su dva nova elementa, radijum i polonijum (koji je nazvan po Marijinoj rodnoj zemqi), a 1903. godine dobili su Nobelovu nagradu za fiziku. Me|utim, 1906. godine dogodila se tragedija, kada je Pjera pregazila i usmrtila ko~ija u Parizu. Papiri koje su Kirijevi ostavili za sobom u zna~ajnoj su meri ozra~eni, a dana{wi nau~nici koji `ele da pogledaju wihove bele{ke u Bibliotheque Nationale prvo moraju da potpi{u da to rade na sopstvenu odgovornost.

Pismo supruzi sa fronta
A po pravilima rata, trebalo bi stoi~ki da podnosim hladno}u i te{ko}e, glad i umor, patwu i ogor~ewe. Avaj! [ta da ka`em u svoju odbranu kad ~ak ni Merimen ne uspeva da mi pokvari raspolo`ewe, kada se prema svom zapovedniku pona{am sa neo~ekivanom drsko{}u i kada me turobna rutina boravka iza linije vatre ispuwava neiscrpnom koli~inom vedrog strpqewa? [ta ima{ da ka`e{ o tome, mila? Da li bi bila sre}nija kad bih ti poverio da se povremeno ose}am beskrajno jadno i utu~eno? Kad bih ti rekao da se gnu{am rata i da mrzim svaki trenutak koji ga produ`ava? Kad bih ti priznao da iz sata u sat `udim da se vratim ku}i, da pobegnem od svega ovoga? Kad bih ti kazao da mrzim svoju sabra}u vojnike i da vi{e ne mogu o~ima da vidim nikog iz svoje ~ete? Kad bih ti opisao bedne i prqave seoske sokake, turobno gomilawe niskih oblaka, smewivawe mrzovoqne ki{e i srditih pquskova i u~malu monotoniju kantine u kojoj se hranimo iskqu~ivo govedinom i dvopekom? Da li bih te usre}io ili rastu`io takvim pri~ama? Oh, uop{te ne sumwam u tvoju ne`nost i saose}ajnost tako da sam siguran da te moje priznawe ne bi u~inilo sre}nom. Ili mo`da bi? Ali, ~ak i u tom slu~aju bi pogre{ila. Jer, ~ak i da je sve {to sam napisao ta~no, to ni{ta ne bi promenilo. To nas ne bi ponovo spojilo, niti bi me nateralo da te jo{ vi{e volim. To ne bi u~inilo sla|im zagrqaje koji su nam sada uskra}eni, niti bi makar za trunku osna`ilo na{u bo`ansku sjediwenost. Zauvek tvoj, Alfred (Kraj)

Obe}ali se jedno drugom…
Za Mariju Sklodovsku, Ni{ta mi ne bi pru`ilo ve}e zadovoqstvo nego da dobijem vesti od tebe. Pomisao da dva meseca ne}u ni{ta ~uti o tebi izuzetno mi je neprijatna: zato moram re}i, ona tvoja kratka poruka bila je vi{e nego dobrodo{la. Nadam se da }e{ se nadisati sve`eg vazduha i da }e{ nam se vratiti u oktobru. [to se mene ti~e, mislim da ne}u i}i nigde. Osta}u u zemqi, gde }u provoditi ceo dan pred otvorenim prozorom ili u vrtu. Obe}ali smo jedno drugom – jesmo li? – da }emo biti barem dobri prijateqi. Ah, kada se

Osje}awa
Da li u srcima dana{wih qudi, kad brzi `ivot pun otu|enih qudi goni du{e u zape}ak, cinizam mijewa romantiku? Da li uop{te iko danas pi{e qubavna pisma? [to god da je u pitawu, izabrana najqep{a pisma puna su ozbiqnosti u preno{ewu iskrenih osje}awa onih koji vole i ka`u to bez stida i straha. Tu nema ironije koja i te kako markira na{u sada{wost. Ono {to dira ~itaoce ovih pisama nisu sro~ene izjave qubavi, nego prozai~ne stvari.

KAPETAN ALFRED BLAND poginuo je 1. jula 1916. godine, prvog dana bitke na rijeci Somi
Ovo je pismo koje je kapetan Alfred Bland napisao svojoj supruzi Vajolet u vreme dok se nalazio u Francuskoj sa 22. bataqonom Man~esterskog puka. Bland je poginuo 1. jula 1916. godine, prvog dana bitke na reci Somi. Moja mila i zanavek bla`ena, Pitam se da li si ponekad kivna to uvek zvu~im tako veselo i raspolo`eno. Jesi li,

(Od po ne djeqka no vi feqton “Gla sa Srpske“: NAJPORO^NIJE @ENE SVETA. Govori se o damama ~ija su imena zabiqe`e na kroz is to ri ju. Ili su ima le veliku mo} i uticaj na dru{tvena zbivawa, ili su bile izopa~ene i s porocima. Autor Margaret Nikolas nastojala je da ih prika`e u punom svjetlu)

5. jun 1723. godine

5. jun 1941. godine

6. jun 1961. godine

Ro|en Adam Smit
1723 - Ro|en je {kotski ekonomista Adam Smit, najpoznatiji predstavnik engleske klasi~ne politi~ke ekonomije uz Dejvida Rikarda, ~ija se teorija o podjeli rada u ekonomskoj literaturi smatra klasi~nom. Namjeravao je da izgradi jedinstven sistem koji bi obuhvatio sve qudske djelatnosti, ali je napisao samo dva rada - iz etike “Teoriju moralnih osje}awa“ i ekonomsko djelo u pet kwiga “Istra`ivawe o prirodi i uzrocima bogatstva naroda“. Nagla{avao je da u etici vlada altruizam, a u ekonomiji egoizam. Prikazao je istoriju nastanka novca.

Velika eksplozija u Smederevu
1941 - U Smederevu se dogodila strahovita eksplozija. U drevnu tvr|avu Despota \ur|a wema~ke okupacione vlasti smjestile su skladi{te oru`ja i municije biv{e jugoslovenske vojske, koje je odletjelo u vazduh u 14.14. Broj `rtava bio je ogroman, oko 5.000 qudi. Po{to je bio pazarni dan u gradu se nalazilo mno{tvo svijeta iz okoline, a u stanici pored same tvr|ave u trenutku eksplozije nalazila se kompozicija voza koja je potpuno razorena. Sam grad je strahovito stradao, od 2.393 ku}e tada{weg Smedereva samo ih 25 je ostalo neo{te}eno. Do 1943. grad je obnovqen. Uzrok eksplozije nikada nije rasvijetqen.

Umro Karl Gustav Jung
1961 - Umro je {vajcarski psihijatar Karl Gustav Jung. Poslije odvajawa od Sigmunda Frojda, ~iji je bio u~enik i odbacivawa wegovog koncepta “psihoanalize“, po~eo je sa razradom sopstvenog sistema. Osniva~ je “analiti~ke“ ili “kompleksne“ psihologije. Originalno je razradio koncepciju o psiholo{kim tipovima, teoriju o arhetipovima, o kolektivonesvjesnom. Bio je neobi~no plodan i svestran autor, po mnogima jedan od najbitnijih umova dvadesetog vijeka, unekoliko i mistik. Djela: “Psiholo{ki tipovi“, “Psihologija i religija“...

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 31

Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem novu ku}u u Velikom Bla{ku na dobroj lokaciji, plac 1.000 m2, ogra|en, voda, struja, telefon, grijawe, useqiva, ukwi`eno 1/1, tel. 387 65/513-928. Prodajem zapo~etu ku}u u Batajnici, hitno, tel. 38766/420-185. Prodajem mawu ku}u i deset dunuma zemqe na magistralnom putu Bawaluka - Prijedor, preko puta “Petog neplana” ili mijewam za mawi stan u Bawaluci, tel. 066/626734. Prodajem ili mijewam ku}u, 1/1, sa dva stana (80 m2) u Vrbawi, za majni stan sa centralnim grijawem, tel. 051/423-138; 065/497-711. Prodajem ku}u i zemqu u Biha}u, mo`e zamjena za okolinu Bawaluke, tel. 051/305-597; 065/833-676. Prodajem ku}u br. 13 u Obili}evu, iznad "Alibabe", povoqno, tel. 065/314-562. Prodajem nedovr{enu ku}u visoku prizemnicu 8h11 sa dunumom zemqe, Omarska, cijena 35.000 KM, tel. 065/334-641; 066/491-551. Prodajem ku}u u vikend nasequ u Kne`evu, ulica Dujke Komjenovi}a b.b, tel. 051/591-067, 065/742-244. Prodajem ku}e u Bawaluci od 45.000 do 2.500.000 KM, tel. 065/549-687. Presa~e, ul. Te{ana Podrugovi}a, prodajem ku}u 10h9 sa prate}im objektima, na placu 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u u Kuqanima 11h10, sve uplaweno, struja, voda, asfalt, na 1.150 m2 placa, vlasnik 1/1, tel. 065/351-431. Prodajem ku}u u Zenici, visoka prizemnica, trosoban stan, gara`a i kotlarnica, tel. 065/398-182. Prodajem izgorjelu ku}u u Sarajevu, Pofali}i na lijepom mjestu iznad “Fabrike duvana”, tel. 065/206-060. Prodajem ku}u u Rami}ima, na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra (mo`e i zamjena za stan u Bawaluci), tel. 065/935-191. Prodajem ili mijewam useqivu ku}u v.p. kod “Kosmosa”, uredni papiri, tel. 065/528-247. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m2, iza “Incela”, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935191. Prodajem ku}u na sprat, 10h9, dva stana, plac 520 m2, dvije gara`e, uredna dokumentacija, Lazarevo Dervi{i, cijena 120.000 evra, tel. 051/388-189. Prodaje se ku}a i plac, nalaze se u ^esmi - Ma|ir, kod stadiona "Sin|eli}", tel. 065/395-901; 051/312360. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu od 1.200 m2, ul. Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m 2 , sa dvori{tem, gara`om, po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan uz dogovor, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica, 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem na glavnom putu u Trnu novu ku}u P+1+M (11h10) u prizemqu, poslovni prostor, na placu od 750 m2, cijena 200.000 evra, tel. 065/516-927. Prodajem u Prije~anima kod {kole useqivu ku}u 8,5h9,5 (P+1+M) na placu 500 m2, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem ku}u na podru~ju Bawaluke, hitno, tel. 065/671-420. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, dvori{ni objekat na placu 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u 9h10, nedovr{ena novogradwa, prizemqe poslovni prostor, sprat i potkrovqe, stanovi, tel. 051/317-719. Prodajem ku}u na sprat u Prije~anima, gara`u i prostoriju uz gara`u 3h3 m, cijena po dogovoru, tel. 051/385-370. Prodajem ku}u kod “Vo}ar prometa”, tel. 065/631-613. Prodajem kod Zavoda distro fi~ara sre|enu ku}u P+1+M sa tri odvojena stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom na placu od 330 m2, cijena 300.000 KM, tel. 066/165323. Prodajem vilu ({est soba, dvije kuhiwe, dva kupatila, pet balkona i gara`a) u Vrawici kod Trogira, 80 m do mora, tel. 051/303-038; 065/180753; 051/307-514. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana, sa dvori{tem 120 m2, ul. Gavrila Principa, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Buyaku 150.000 KM do 850.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}e u Buyaku i Centru, 650.000 KM, tel. 065/549-687. Prodaje se ku}a sa oku}nicom, 800 m2, u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2, blizina petqe, asfalt do ku}e, struja, voda, useqiva, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana sa gara`om, oku}nicom 330 m2, vlastito centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara, ul. Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na sprat + poslovni prostor pekara sa dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m2 kod “Alibabe”, ul. Koste Vojinovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno, pod vo}em, vlastito grijawe, preko puta “Glasa”, Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u u Zalu`anima na glavnoj ulici, povoqno, tel. 051/216-155; 065/497-846. Prodajem pola dupleksa sa dva dvosobana stana, dva podruma, 340 m2 dvori{ta, hitno i povoqno ili mijewam za mawu ku}u u Bawaluci ili za stan u Gradi{ci ili Vrbawi, tel. 065/458-621. Prodajem ku}u, 120 m2, u ul. Gavrila Principa, sa oku}nicom od 500 m2, hitno, povoqno, uz put, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u, nova gradwa, 8,5 h 7,5, prizemqe, useqivo, demit, 1/1 na placu 2.700 m2, vrlo povoqno, Rebrovac, tel. 065/495-587. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m2, u Krfskoj ulici, papiri 1/1, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem brvnaru 3,5h2,5 m bez zemqi{ta, tel. 066/248-231. Prodajem ku}u na sprat, po~etak Gorweg {ehera, kod Turbeta, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u, nova gradwa, visoko prizemqe, sa placem, na [ibovima, Bawaluka, tel. 065/758680. Prodajem ku}u u Kqu~u, poslovni prostor, gara`a, stambeni prostor ili zamjena za ku}u ili stan u Bawaluci, M. Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644-785. Prodajem ku}u na Paprikovcu na 640 m2, 10h 9, prizemqe, sprat potkrovqe nije izgra|eno, tel. 065/448-763. Prodajem useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom ogra|eno sa placem 1.300 m2 voda, struja, sa gra|evinskom dozvolom u Ko~i}evu, op{tina Gradi{ka, tel. 065/417-581. Prodajem ku}u i zemqu u Biha}u, mogu}a zamjena za Bawaluku ili okolinu Bawaluke, tel. 051/305-597; 065/894-894. Prodajem u Buyaku ku}u 65 m2 plus dvori{ni objekat, 25 m2, plac 440 m2, cijena 165.000 KM, tel. 065/582223. Prodajem stariju ku}u sa 17 dunuma zemqe (~etiri {uma, ostalo obradivo), struja, gradska voda, 20.000 KM, ^arda~ani, tel. 051/314-523; 00381-11-2150-443; 065/657-630. Prodajem polovinu nedovr{enog dupleksa P+I+II+P, 220 m2 korisnog prostora 212 m 2 placa, uredni papiri, tel. 065/011-065. Prodajem ku}u (pod plo~om) i 700 m2 zemqi{ta, naseqe [argovac, tel. 00385/917278705. Prodajem ku}u u Rami}ima i {umu kod Srpca, tel. 051/461-064; 065/322834 *385-989-645-745. Prodajem ku}u na sprat u Rosuqama sa dva posebna ulaza, tel. 065/988-590. Prodajem stariju ku}u 156 m2 na parceli 1.070 m2, papiri uredni, lokacija odli~na, tel. 066/174-334. Prodajem ku}u 9h9 na sprat gara`a 5h3,5 uz gara`u, jedna prostorija 3h3, {upa za drva 2h3, Prije~ani 870 m2 dvori{ta, tel. 051/385-370. Prodajem ku}u sa dva lokala po 50 m2 na dobroj lokaciji, ul. Zelengorska br. 3, Bawaluka, tel. 051/217986. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod “Pe{tana” na placu od 600 m2 ili mijewam za stan na Star~evici, tel. 065/560-386; 065/596.526. Prodajem ku}u visoku prizemnicu sa poslovnim prostorom kod gorwe kapije “Kosmosa”, ulica Trla, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem na po~etku Pobr|a ku}u P+1 na placu 1.500 m2 za 130.000 KM, tel. 065/239-082. Prodajem ku}u, 10h10, pod plo~om, ul. 1.300 kaplara 65, voda, struja, put, sve za 45.000 KM, Bawaluka, tel. 061/241-527. Prodajem ku}u 14h11 m na 550 m2 ku}i{ta u nasequ Nova varo{, mogu}nost sanacije ili gradwe novog poslovno-stambenog objekta, tel. 065/511-121. Prodajem imawe, ku}a sa prate}im objektima, oku}nice 24 dunuma u Drageqima, Gradi{ka, tel. 065/569294. Prodajem ku}u u centru grada, naseqe Dolac, Milana Raki}a 13, tel. 065/732-818. Prodajem ku}u spratnicu 9h9,5m na 300 m2 zemqi{ta kod restorana "Studenac" cijena 200.000 KM, tel. 065/511-121. Prodajem ku}u, visoku prizemnicu, sa 4.700 m2 zemqi{ta, u Drago~aju - strana, voda, struja, asfalt, cijena 45.000 KM, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stariju ku}u u Gradi{ci 7h4 m2, dozvoqena gradwa dvije ku}e, tel. 051/831-232; 065/663-787. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe,

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

osam km od Lakta{a kanalom i 1km u selo, tel. 065/306-116. Prodajem ku}u u centru Bawaluke, Du{ka Ko{~ice 34, tel. 066/257156. Prodajem ku}u, visoku prizemnicu, sa 300 m2 zemqi{ta - dvori{te, na Lau{u, ulica Vladike Nasti}a - Varnave, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem stariju ku}u prizemnicu sa 5.000 m2 zemqi{ta kod jezera u Trnu, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem ku}u, nova gradwa, desna Novoselija, 50 m od {kole, tel. 065/033-631; 066/470-791. Prodajem ku}u 9h8 na sprat sa oku}nicom na 4.650 m2 zemqe u Osje~anima (kod {kole), op{tina Doboj, tel. 051/464-478; 065/582340. ZAMJENA Mijewam ku}u u Biha}u za nekretnine u Bawaluci, tel. 065/961-201. Mijewam ku}u u Bawaluci za RH ili prodajem, tel. 051/461-064; 065/322-834 *385/989-645-745. Prodajem ili mijewam za stan useqivu ku}u, VP, kod “Kosmosa” za stan u Bawaluci, tel. 065/528-247. IZDAVAWE Izdajem praznu ku}u u Bawaluci, ul. Baje Pivqanina 13, od centra 1.500 metara, vlasnik u inostranstvu, tel. 066/543-354. Izdajem luksuzno opremqenu ku}u kod Rebrova~ke crkve, tel. 065/631613. Izdajem porodici ili zaposlenima namje{tenu ku}u kod "Kosmosa", tel. 065/528-247. POTRA@WA Mladi bra~ni par bez djece, ozbiqni, sa stalnim zaposlewem oboje, tra`e ku}u na ~uvawe u Bawaluci uz minimalno pla}awe, pla}awe re`ija i odr`avawe ku}e, tel. 387 66/482-897.

STANOVI
PRODAJA
Stan 74 kvadrata, Obili}evo, cijena po dogovoru ili zamjena za mawi uz doplatu, tel. 38766/986-462. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2 , osmi sprat, Bawaluka, Reqe Krilatice. Dobar raspored, tel. 387 65/885-111. Prodajem stan u Bijeloj, 30 metara od mora, 64 kvadrata, parking, dvori{te, ostava, u zgradi ili mijewam za Bawaluku. Cjena 99.200 evra., tel. 38765161284. Prodajem renoviran stan, 35 m2, u nasequ Sunca, ~etvrti sprat, klima, odmah useqiv, cijena povoqna, tel. 38765/808-551. Prodajem stanove u ^elincu od 32 m2 do 37m2, nova gradwa, useqivi, tel. 38765/332-828 i 051/551-332. Prodajem dvosoban stan, 62 m2, drugi sprat, Obili}evo, ulica Krfska, tel. 38765/208-318. Prodajem dva stana u novogradwi od 61 m2 i 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450-281. Prodajem nov jednosoban stan, 38 m2, useqiv, prvi sprat, ul. Maksima Gorkog, tel. 065/524-505. Prodajem stan u nasequ Garsije Lorke kod “^ajaveca”, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana ili mijewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem u ulici Svetog Save trosoban stan, 75 m2, peti sprat, lift , dva balkona, tel. 065/516-927. Prodajem nov useqiv stan, ~etvorosoban, 100 m2, drugi sprat,

centar, ul. Vase Pelagi}a, cijena 2.250 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem na Paprikovcu luksuzno namje{ten dvosoban stan 56 m2, VP, renoviran sa gara`om, cijena 110.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawaluci dvoiposoban stan, ul. \ure \akovi}a, peti sprat, potpuno renoviran sa ili bez gara`e, tel. 066/165-323. Prodajem dva stana u novogradwi od 61 m2 i 70,50 m2, tel. 051/456'130; 450-281. Izdajem prazan stan 80 m2, visoko potkrovqe, poseban ulaz, ul. Podgrme~ka br. 40, tel. 051/280-028; 051/280-632. Prodajem nov, useqiv stan 48 m2 + {upa 3 m2tre}i sprat, ulica Sredwo{kolska bb kod "Tempa", cijena 2.000 KM/m2, tel. 066/661107. Prodajem ~etiri trosobna stana dvoeta`ni novogradwa, po 1.650 KM/m2 za gotovinu, tel. 065/562-426. Prodajem dvosoban stan, blizu centra, na mjese~ne rate po dogovoru, Bawaluka, tel. 065/609-893. Prodajem stan u centru, naseqe Sime Matavuqa, 37 m2, renoviran, ili mijewam za Igalo, tel. 065/870004. Izdajem garsoweru u centru grada, pogodnu za dva studenta, tel. 065/212-300. Prodajem nov useqiv trosoban stan kod Rebrova~ke crkve 77 m2 II sprat, tel. 065/404-424. Prodajem stan 59 m 2, visoko prizemqe, ul. Ogwena Price, Star~evica, cijena 47.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem stan na Lau{u 57 m2, drugi sprat, novogradwa, mo`e automibil u ra~un, tel. 065/523-162. Prodajem na Rebrovcu dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, dobro o~uvan, useqiv odmah, tel. 066/165323. Prodajem jednosoban stan sa poslovnim prostorom na Star ~evici, hitno i povoqno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan na Star~evici 55 m2, tre}i sprat, ul. Kosovke djevojke, hitno, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem dvosoban stan, 63 m2, na Star~evici, ul. Ogwena Price, ~etvrti sprat, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem tri trosobna stana 76 m2, ekstrasre|ena, dva kupatila, ul. Stepe Stepanovi}a, tel. 065/562426. Prodajem jednosoban stan 31 m2, novogradwa, odmah useqiv, 60.000 KM, hitno, tel. 065/562-426. Prodajem dvosoban stan 53 m2, novogradwa kod Poreske uprave, 2.200 KM/m2, tel. 065/562-426. Prodajem nov dvoiposoban stan 65 m2 (blizu mosta Venecija), centar, cijena 2.250KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem stan, tel. 065/631-613. Prodajem stan, 54 m2 u Krfskoj ulici, cijena 1.900 KM/m2, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem jednosoban stan 45 m2, preko puta parka "Mladena Stojanovi}a" po 2.200 KM/m 2, tel. 065/562-426. Prodajem jednosoban stan 30 m2, kod ambulante u Mejdanu, 68.000 KM, tel. 065/562-426. Prodajem stan 92 m2 ili 52 m2 kod “Medicinske elektronike” u ku}i, povoqno, tel. 065/081-964. Prodajem stan dvoiposoban 58 m2, ~etvrti sprat kod CSB Bawaluka, tel. 065/516-927.

32 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE
Prodajem dvosoban stan 49 m2, prvi sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, naseqe Petri}evac, cijena 1.900 KM/m2, tel. 065/511-121. Prodajem kod muzi~ke {kole dvosoban stan 61 m2, tre}i sprat, renovirana kuhiwa i kupatilo, tel. 065/371-611. Prodajem stan 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ulica Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545. Prodajem ili mijewam dvosoban stan u u`em dijelu grada i tri dunuma zemqe na periferiji grada. U ra~un uzimam noviji automobil, tel. 051/532-426. Prodajem dvosoban stan 58 m2, ~etvrti sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, blizu {kole, fakulteta, ul. St. Stepanovi}a, cijena 2.000 KM/m2, tel. 065/511-121. Prodajem stan, 46 m2, u Rosuqama, cijena povoqna, tel. 065/966-808; 065/581-773; 051/318-739. Prodajem trosoban stan 89 m2, ~etvrti sprat, saniran, odmah useqiv, vojno naseqe Pentagon, tel. 063/904603. Prodajem jednosoban stan 44 m2 vp. saniran, useqiv kod restorana "Ogwi{te" u nasequ Star~evica cijena 1.850 KM/m2, tel. 063/904-603. Prodajem dvosoban stan, 54 m2, ul. \ure \akovi}a, povoqno, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem dva mawa stana u Mejdanu, prvi sprat, Kalemegdanska ulica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvosoban komforan stan 57 m2, @ivojina Mi{i}a 43, ili mijewam za mawi uz dogovor do 30 m2, Borik, tel. 065/419-294. Prodajem stan u Boriku, 39 m2, jednosoban, povoqno, tel. 065/785-526. Prodajem stan 71 m2 namje{ten i stan 46 m2, Obili}evo, tel. 065/549687. Prodajem stanove 32, 38, 42, 48, 49, 50, 55, 89, 91, 94 i 110 m2, tel. 065/549687. Prodajem stanove u 86 i 91 m2 , tre}i sprat na Star~evici i stan 94 m2, ~etvrti sprat u Pentagonu, tel. 065/549-687. Prodajem stan 46 m2, drugi sprat, Mejdan, povoqno, tel. 065/549-687. Povoqno prodajem trosoban stan 73 m2, drugi sprat, ul. An|e Kne`evi}, tel. 065/721-612. Prodajem dvosoban stan 64 m2 u prizemqu, ul. Rajka Bosni}a, Star~evica, tel. 061/308-447 i 065/566898. Prodajem trosoban stan ulica Vase Pelagi}a, osmi sprat, tel. 051/300452. Prodajem noviji useqiv stan 48 m2 + {upa 3 m2, III sprat, ulica Sredwo{kolska b.b, kod "Tempa", cijena 2.000 KM/m2, tel. 065/144-820. Prodajem dvoiposoban stan 64 m2, prvi sprat, u centru grada, ul. Jevrejska, cijena 2.200 KM/m2, tel. 065/511121. Prodajem dva stana, jedan mawi trosoban 72,5 m2 i ve}i stan 90 m2, ulica Nikole Pa{i}a, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem trosoban stan u Boriku (92 m2) ili mijewam za mawi (jednosoban ili dvosoban), tel. 065/262917. Prodajem dva stana u novogradwi od 61,00 m2, 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450-281. Prodajem trosoban stan, 86 m2, naseqe Sunca, u ul. Svete kraqice Jelene, drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem stan, 86 m2, ~etvrti sprat, ima lift, totalno saniran, u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545; 065/939969. Prodajem stan, 71 m2, prizemqe, ulica Reqe Krilatice u Boriku, pogodno i za poslovni prostor, tel. 065/636-545. Prodajem stan, 65 m2, u Boriku, u Titaniku, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem nov useqiv jednoiposoban stan 38 m2, prvi sprat, ul. Majke Jugovi}a, tel. 065/524-505. Prodajem trosoban nov stan 65 m2 useqiv - centar cijena 2250 KM/m2 hitno, tel. 065/524-505. Prodajem dvosoban stan, 66 m2, drugi sprat u kuli kod {kole u Novoj varo{i, tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-514. Prodajem stan, 64 m2, dobar raspored, ul. Kne`opoqska, Borik, Bawaluka, tel. 066/952-302. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, prvi sprat, 48 m2, kod supermarketa, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan 66 m2 , Ravnogorska 10, u Novoj varo{i Bawaluka, tel. 065/624-186. Prodajem hitno stan u Karingtonki, kod MUP-a, 48 m2 i stan u nasequ Sunca, totalno sre|en, tel. 065/636-545. Prodajem komforan stan, 105 m2, klimatizovan, halogeno osvjetqewe, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2, ul. Gunduli}eva, tel. 065/636-545. Prodajem u centru grada dva stana od po 55 m2, jedan na drugom, a drugi na ~etvrtom spratu, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan, 79 m2, u Novoj varo{i, sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem u Dervi{ima stan, 67 m2, prvi sprat, papiri uredni, 1/1, 59.000 KM, tel. 065/239-082. Prodajem stan, 82 m2, ul. Cara Du{ana 4, u centru, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 40 m2, tel. 065/986453. Prodajem trosoban stan 82,50 m2, ~etvrti sprat, centralno grijawe, ul. Kozarskih brigada, Gradi{ka, tel. 051/831-232; 065/663-787. Prodajem stan 44m2 ul. Kulubarska 4, Hiseta preko puta restorana "Orhideja", tel. 066/742-581. Prodajem stan 69 m2 u \. Kecmanovi}a 7, tel. 065/621-017. Prodajem ~etvorosoban stan, 116 m2, drugi sprat, lift novogradwa ekstra ure|en odmah useqiv naseqe Rebrovac, tel. 065/511-121. Izdajem prazan jednosoban stan u dvori{tu parking za auto, ku}a posebno Paprikovac kod tranzitnog puta, tel. 051/315-829. Prodajem dvoiposoban stan, 55 m2, prvi sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv ul. Starine Novaka, cijena 2.100 KM po m2, tel. 063/904603. Prodajem trosoban stan 63 m2 u apartmanima kod restorana "Marko Polo" povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem stan u centru Bawaluke, 60 m2, prvi sprat, tel. 061/350-108. Prodajem stan u ulici \ure \akovi}a 53 m2, tel. 065/239-082. Pravi izbor! apartmani "Bijela" sa 4 zvjezdice 5 m od pla`e, vlastiti parking, TV, sat, klima, terase sa pogledom na more, kompletno opremqeni, vansezonski popust, tel. 065/305-965. Prodajem ~etvorosoban stan, 71 m2, tre}i sprat, ekstra ure|en, namje{ten, odmah useqiv, cijena 135.000 KM, tel. 065/511-121. Hitno prodajem namje{ten doviposoban stan, 78 m2, nova gradwa, peti sprat, Lazarevo, cijena 1.600 KM/m2, tel. 065/097-158. Prodajem jednosoban stan, 42 m2, novogradwa, tel. 065/785-526. Prodajem trosoban stan, II sprat naseqe Lorka, tel. 066/671-997. Izdajem apartman u centru Vodica, blizu pla`e za dvije do pet osoba, tel. 38751/437-880. Prodajem dvije barake 52 m2 i 58 m2 u Buyaku, tel. 065/549-687. Prodajem stan 84 m2 u ulici \ure \akovi}a ili mijewam za mawi do 50 m2 uz dogovor, tel. 065/947-905; 065/275-391. Prodajem jednosoban stan, visoko prizemqe, saniran, u Novoj varo{i, Bawaluka, tel. 065/569-294. Prodajem jednosoban stan 35 m2, ~etvrti sprat, renoviran sa balkonom u nasequ Sunce, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem jednosoban stan po vr{ine 45 m2, VP u Mejdanu kod mesnice "Sakib", tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem jednosoban stan u ul. Romanijska, povoqno, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodajem dvosoban stan, nov,62 m2, ~etvrti sprat - lift, ul. Stepe Stepanovi}a, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem trosoban stan, 80 m2, Novice Cerovi}a 13, Borik, cijena po dogovoru, tel. 051/308-686. Prodajem trosoban stan u Bawaluci, drugi sprat, naseqe Lorka, tel. 066/671-997. Prodajem stan u Slatini, 42 m2, cijena po dogovoru, tel. 051/532-452; 065/197-063. Prodajem hitno dvoiposoban stan 78 m2, peti sprat, nova gradwa, Lazarevo, cijena 1.600 KM/m2, tel. 065/097-158. Prodajem stan, ku}u, Star~evica 125 m2, dvije eta`e, poseban ulaz, tvrda gradwa (marlesova), 1.450 KM/m2, tel. 065/825-393. Prodajem ili mijewam dvosoban stan u u`em centru Gradi{ke i tri dunuma zemqe na periferiji, u ra~un uzimam noviji auto, tel. 051/532-426. Prodajem stan u Bawaluci, naseqe Lazarevo, kod O[ “Borisav Stankovi}“, nova gradwa, drugi sprat, povr{ine 45 m2, cijena 1.750 KM sa ukqu~enim PDV-om, tel. 387 65/896-422. Prodajem trosoban stan, prvi sprat u centru Bawaluke, povoqno, tel. 051/219-798; 065/979-805. Prodajem garsoweru, 23 m2, u Igalu, centar grada, prvi sprat, sopstveni parking, vlasni{tvo 1/1, 1.800 evra/m2, tel. 033/458-551; 065/296-860. Prodajem mawi dvosoban stan 41 m2, ul. Cara Lazara, drugi sprat, Obili}evo (preko puta Gale), cijena 80.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem nov useqiv stan 79 m2, tre}i sprat, ul. Romanijska, cijena 1.890 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem nov trosoban stan 68 m2 i 75 m2 ul. Stepe Stepanovi}a kod fakulteta cijena 2000 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem nov useqiv dvosoban stan 37 i 49 m2 Petri}evac - `ute zgrade, cijena 1.850 KM/m2 sa PDV, tel. 065/524-505. Prodajem nov useqiv dvosoban stan 55 m2 ul. Stepe Stepanovi}a cijena 2.700 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem mawi trosoban stan, cijena povoqna, ulica Jug Bogdana, tel. 065/729-171; 051/351-506. Prodajem baraku u odli~nom stawu, renovirana demit fasada, novi krov, gara`a, klima, ugodno dvori{te, povoqno, blizu Intereksa, tel. 065/541-491; 063/998576. Povoqno prodajem stan na Lau{u, prvi sprat, 50 m2 kod Ardora 75.000 KM, tel. 065/820-586; 065/402-222. ZAMJENA Mijewam dvosoban stan, 66 m2, u kuli kod {kole u Novoj varo{i za trosoban u centru grada, sprat 1-2, tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-514. Mijewam stan u Sarajevu, 64 m2, za stan u Bawaluci, jednosoban po dogovoru, stan se nalazi na Dobrwi 1, tel. 065/355-540. Mijewam dvosoban stan u Sarajevu, 60 m2, drugi sprat, za Beograd, Novi Sad, Bawaluku, U`ice, Bijeqinu, tel. 956/440-661 do 15h; 056/482-414 od 16h ;. Mijewam jednosoban stan 41 m2, u centru Bawaluke za dvosoban uz doplatu, tel. 065/969-287. Mijewam dvosoban stan 47 m2 u Br~kom za Bawaluku, tel. 065/889959. IZDAVAWE Izdajem namje{ten komforan stan 40 m2 Bra}e Jugovi}a 70 Obili}evo, od 10 do 16 ~asova, tel. 062/181-603. Izdajem sobe i garsoweru u Novoj Varo{i, slobodne od 15.7.2010, tel. 065/567-535 i 051/304-038. Izdajem dvosoban stan u centru Gradi{ke, centralno grijawe, prvi sprat, tel. 38765846-199, 065/672835. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, poseban ulaz, parking, povoqno, tel. 38765/373-915, 066/249393, 051/280-713. Izdajem dvosoban stan na Star~evici za stan do 40 m2, tel. 065/881461. Izdajem jednosoban stan u Lazarevu 3, ulica Kwaza Milo{a 45 A, tel. 051/327-050; 065/202-160. Izdajem nov namje{ten dvosoban stan poslovnim qudima ili mladom bra~nom paru useqiv 1.6.2010. godine, tel. 065/671-664. Izdajem jednosoban stan u prizemqu, 40 m2 namje{ten, za jednu ili dvije osobe, ul. Radoslava Laki}a br. 16, Nova varo{, Rosuqe, tel. 051/304-869. Izdajem poslovnim qudima i strancima dvosoban komforno namje{ten stan u strogom centru Bawaluke, kod “Master” restorana, tel. 065/618-241. Izdajem jednosoban stan u Lazarevu dva, ulica Kwaza Milo{a 45 A, tel. 051/327-050. Izdajem trosoban komforno namje{ten stan u centru Bawaluke poslovnim qudima i strancima, na du`e vrijeme, tel. 065/618-241. Izdajem dvosoban stan, nije namje{ten, nema grijawa, Star~evica, tel. 051/460-534. Izdajem stan u Obili}evu, zgrada, ozbiqnom mu{karcu sa cimerom, tel. 065/801-986. Izdajem komforno namje{ten dvosoban stan u Bawaluci, tel. 066/808-770. Izdajem prazan stan, jednosoban na Mejdanu kod stare {kole "Kasim Hayi}", na du`i period, II sprat, centralno, saniran,, tel. 065/636545. Izdajem dvosoban namje{ten stan na Hani{tu, prvi sprat, ul. Bra}e Ma`ar i majke Marije, hitno (stambena zgrada), tel. 065/636-545; 065/910-914. Izdajem namje{ten ili nenamje{ten prostor mladom bra~nom paru ili samcima poseban ulaz, tel. 065/711-134. Izdajem jednoiposoban namje{ten stan za dvije osobe, privatna ku}a, poseban ulaz - Lau{, cijena 150 KM, tel. 051/281-218. Izdajem polunamje{ten stan 64 m2, Stepe Stepanovi}a 175, tel. 065/531615. Izdajem prazan jednosoban stan za dvoje + parkig za auto. Paprikovac kod tranzitnog puta, tel. 051/315829. Izdajem jednosoban polunamje{ten stan u Lazarevu III. ul. Jaroslava Ha{eka 12, tel. 051/380546. Izdajem dvosoban namje{ten stan u centru Bawaluke, tel. 065/497-846; 051/216-055. Izdajem nov, dvosoban, namje{ten stan sa gara`nim mjestom kod dvorane “Obili}evo” ugra|en kalorimetar i lift, tel. 065/492-516. Izdajem stan, strogi centar, 40 m2, prvi sprat, centralno grijawe, tel. 051/315-321; 065/271-894; 065/926-047. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, cijena 150 KM, Kara|or|eva 445 Bawaluka, tel. 051/282-106; 065/635-449. Izdajem dvosoban namje{ten stan, drugi sprat, zgrada, novogradwa, u ul. M. Gorkog u Bawaluci, klima, centralno grijawe, sigurnosna vrata, videointerfon, tel. 065/523093.

OGLASI
Izdajem namje{ten jednosoban stan dvjema zaposlenim djevojkama ili mladom bra~nom paru, poseban ulaz, {iri centar grada, tel. 066/883-230. Izdajem dvosoban namje{ten stan za zaposlene `ene, Rosuqe, tel. 312181; 066/628-337. Izdajem namje{ten dnevni boravak, kuhiwu i kupatilo zaposlenim dvjema ili jednoj osobi, tel. 051/436-619. Izdajem trosoban stan u ul. Stepe Stepanovi}a, prednost studenti, tel. 065/531-615. Izdajem stan 30 m2 ulaz poseban, S. Toplice zvati iza 17 ~asova, tel. 062-752-598. Izdajem dvoiposoban stan na Lau{u, ul. Filipa Kqaji}a, tel. 065/497-846. Izdajem namje{ten jednosoban stan u B. Luci - @ivojina Preradovi}a 10, prednost mladi parovi, tel. 066/406-241. Izdajem nov dvosoban namje{ten stan, useqiv 1.6.2010. godine, ugra|en kalorimetar, tel. 065/671664. Izdajem kompletno namje{ten stan na du`i period za jednu osobu 33 m2 novogradwa, kod zgrad PNO, ul. Sime Matavuqa 16, prvi sprat, tel. 063/118-063; 065/254-628. Izdajem u Novoj varo{i namje{tenu garsoweru, tel. 051/310-174. Izdajem apartmane uz more u Murteru izme|u vodica i Pirovca, tel. 051/429-003; 065/640-070. Izdajem namje{ten komforan stan 40 m2, Bra}e Jugovi}a 70, Obili}evo, zvati od 10 do 16 ~asova, tel. 062/181-603. Izdajem stan, garsowere i sobe, namje{teno i sve odvojeno, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem stan 40 m2 naseqe Aleja Svetog Save, tel. 065/525-205. Izdajem nov stan za poslovne qude i stan u ku}i, tel. 051/461-064; 065/322-834. Izdajem garsoweru u Rosuqama. Obezbije|en parking, dva kreveta po 125 KM, pla}ene sve re`ije, tel. 065/988-590. Iznajmqujem jednosoban, namje{ten stan u centru grada, 40 m2, tel. 065/620-322. Izdajem namje{ten apartman, za jednu osobu, Lau{, kod crkve, cijena 150 KM, tel. 065/639-433. Izdaje se jednosoban namje{ten stan u zgradi centar, tel. 051/302623. Izdajem ~etvorosoban stan, komplet namje{ten u ul. Starine Novaka u nasequ Obili}evo, tel. 065/511-121. Izdajem dvosoban polunamje{ten stan za bra~ne parove ul. Stepe Stepanovi}a 206 kod "Incela", tel. 065/516-802; 065/707-190. Izdajem dvosoban luksuzno namje{ten stan, tre}i sprat, novogradwa u ul. Maksima Gorkog u Bawaluci, ima centralno, tel. 065/523-093. Izdajem kompletno namje{ten jednosoban stan za studente u blizini parka “Mladen Stojanovi}“ Bawaluka, tel. 065/837-269; 051/213629. Izdajem jednosoban stan ku}a posebno ulaz + parking za auto prakti~no za dvoje Paprikovac, kod tranzita, tel. 051/315-829. Izdajem dvori{nu ku}icu - jednosoban stan, namje{teno, tel. 051/354-543. Izdajem dvosoban namje{ten stan pod Star~evicom kod Sama~kog hotela, tel. 051/464-842. Izdajem namje{ten jednosoban stan, poseban ulaz, povoqno, tel. 051/305-892. Izdajem namje{ten stan, cijena 300 KM, tel. 065/535-220; 065/011876. Izdajem nov namje{ten stan u Slatini dva balkona, poseban ulaz oko 1500 m do centra 130 KM + voda i struja, tel. 066/335-355.

OGLASI
Izdajem namje{ten dvosoban stan u Obili}evu, tel. 065/565-229. Izdajem jednosoban prazan stan, nova gradwa, grijawe, poseban ulaz kod glavne kapije Kosmosa, Cetiwska br. 18, tel. 051/215-639. Izdajem stan 100 m2 za gra|evinske radnike, tel. 065/517-146. Izdaje se dvosoban stan prvi sprat u ku}i sa gara`om, zvati od 13 ~asova do16 ~asova, tel. 051/478-353. Izdajem dvosoban stan 60 m2 u Boriku, bra~nom paru, mo`e i sa djecom.Vrlo povoqno, cijena 600 KM sa re`ijama, tel. 051/319-370. Izdajem dvosoban stan 60 m2 u Boriku, bra~nom paru mo`e i sa djecom. Vrlo povoqno, cijena 600 KM sa re`ijama. Stan slobodan od 15.6, tel. 051/319370; 2271 G. POTRA@WA Hitno tra`im nov nenamje{ten ili namje{ten stan, 100 m2, u centru grada, tel. 066/235-816. Izdajem poslovni prostor 52 m2 mo`e za skladi{te i za trgovinu, upotrebna dozvola, tel. 065/295-821. Iznajmqujem kancelarijski prostor, povr{ina 33 m2, u sklopu prodajnog centra “Centrum” Lakta{i, namje{teno, sa grijawem i hla|ewem, tel. 065/896-422. Izdajem poslovni prostor u strogom centru Bawaluke, ul. \ure Dani~i}a 12, vel. 45 m2, cijena 500 KM mjese~no, nema upotrebne dozvole, tel. 065/193-035. Izdajem poslovni prostor 22 m2, ima upotrebna dozvola, jeftino Kara|or|eva 445, Bawaluka, tel. 051/282-106; 065/635-449. Izdajem poslovni prostor u Novoj varo{i, Wego{eva br. 7 povr{ine 140 m2, pogodan za razne djelatnosti, tel. 065/527-849. Izdajem kancelarije 42 m2 i poslovni prostor 30 m 2, Nova varo{, tel. 066/847-036. Izdajem poslovni prostor 250 m2 +kancelarija 30 m2 u blizini "Tempo" marketa (Lazarevo) sa vi{e parking mjesta, povoqno, tel. 065/365-144. Izdajem lokal, 24 m2, Aleja Svetog Save 59, lokal br. 15, tel. 065/567011. Izdajem poslovni prostor u Bawaluci kod “Poliklinike”, 175 m2, tel. 065/881-644. Izdajem vrlo povoqno vi{enamjenski poslovni prostor 80 m2, na glavnom putu, ul. Mla|e ]usi}a bb Drakuli}, tel. 065/973-561; 065/063311. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem plac u Zalu`anima 600 m2 sa izlivenim temeqom, 10h10, gra|evinska dozvola, asfalt, struja, telefon, kanalizacija, cijena 50.000 KM, tel. 065/920-605. Prodajem plac na moru, 227 m2, Milna - Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249; 066/286-594. Prodajem placeve u Pavlovcu preko puta [eve 1/1 struja, voda, asfalt, uli~na rasvjeta, tel. 065/755410. Prodajem plac, 420 m2, za vikendicu uz rijeku Vrbawu, tel. 065/549687. Prodajem vi{e placeva u Debeqacima, dozvoqena gradwa i plac 4.000 m2, iznad “Kosmosa”, ul. @arka Zgowanina, ravnica, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem plac, 1.000 m2, u Krminama, pod borovima i plac od 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem 3.000 m2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci, Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, blizina vode i struje, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem plac 2.100 m2 kod Toplane, tel. 065/631-613. Prodajem plac od 600 m2 u Karanovcu pored Vrbasa, tel. 065/516927. Prodajem {umu 1.986 m2 na Kr~maricama i 2.779 m2 u Gorwim Prije~anima, povoqno vl. 1/1, tel. 051/212-981; 065/333-966. Prodajem zemqi{te u Kolima, deset km od Bawaluke, 20 m od glavnog puta, telefon, voda, struja, pogodno za ku}u, vikendicu, vo}wak, tel. 065/202-157; 065/473476. Prodajem plac u Drakuli}u od spomenika 1000 m, sa gra|evinskom dozvolom i projektom, cijena 16.500 KM, tel. 065/588-889. Prodajem 20 dunuma zemqe pokraj magistralnog puta Prijedor Bawaluka, podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem plac u Bawaluci, tel. 065/671-420. Prodajem tri dunuma zemqe na Kr~maricama, tel. 065/564-720. Prodajem dva placa u [argovcu, jedan 560 m2, drugi 940 m2, dozvoqena gradwa, 1/1, tel. 066/252-990; 051/3 88-094. Prodajem plac 4000 m2 u Jablanu Gorwem cijena 35.000 KM, tel. 065/811-058. Prodajem plac u Lakta{ima 600 m2, 6.000 KM na brdu, okru`en {umom, tel. 065/719-875. Povoqno prodajem placeve na po~etku [argovca, struja, voda, 1/1, tel. 0049/73-17-23-614. Prodajem plac u Drago~aju 350 m2 (struja, voda, gara`a) cijena 40.000 KM iza "Elektroprenosa", tel. 065/811-058. Prodajem parcelu od 2000 m2 Krupa na Vrbasu planinski ambijent pogodno za vikendicu udaqeo od Vrbasa 200 m u bliyini parcel izvor (vrelo) hitno, tel. 065/422-825. Prodajem plac (4.000 m2 zemqe) u Prijakovcima (struja, voda na placu), tel. 065/549-687. Prodajem plac 1.700 m2, u Desnoj Novoseliji, kraj glavnog puta, 800 m od “Vodovoda”, tel. 065/605-445; 051/413-257. Bawaluka - Prije~ani, plac 1.100 m2, trofazna struja, voda i asfalt na placu, papiri uredni 1/1, tel. 065/970-068. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu, povoqno, tel. 051/216-155; 065/497-846. Prodajem plac u Karanovcu, pored potoka, 1.400 m2, ravan teren (voda, struja, asfalt) mo`e automobil i doplata, tel. 065/365-144. Prodajem placeve na Lau{u i u Trnu, tel. 065/497-846; 051/216-155.

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 33
Prodajem plac u Glamo~anima, povoqno, 610 m2, tel. 065/010-723. Prodajem 27 dunuma zemqe pored ulice B. Luka - Gradi{ka, Lakta{i, Mahovqani, tel. 065/569-294. Prodajem vi{e placeva na ^okorskim poqima, Sara~ica, tel. 065/200-279. Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, tel. 065/462-366. Prodajem plac 1.700 m2, naseqe Pavlovac, za gradwu ku}e, vikendice, tel. 051/282-106; 065/635449. Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne objekte, tel. 065/549687. Prodajem dva dunuma zemqe 1/1 Lau{ (Ko`ara) mogu parcele 1/2 dunuma, tel. 066/897-469. Prodajem 2.100 m2 ogra|enog obradivog zemqi{ta, ulaz sa glavnog seoskog asfaltiranog puta, voda, struja, 1/1, tel. 066/335-355. Prodajem 20 dunuma zemqe u selu Milo{evci, Lakta{i, tel. 051/217986. Prodajem gra|evinski plac sa UT uslovima za stambeno-poslovnu zgradu kod novog Incelovog mosta, tel. 065/528-555. Prodajem povoqno plac u Zalu`anima, tel. 051/388-131. Prodajem placeve uz autoput kod Prijedorske petqe za hale i stambene objekte, tel. 065/549-687. Prodajem plac od 700 m2 sa projektom i prikqu~cima u nasequ Tuwice, Bawaluka, ili mijewam za baraku u Lazarevu, tel. 065/288-628. Prodajem ~etiri dunuma zemqe u Trnu, Jablan, tel. 065/569-294. U Lakta{ima prodajem plac 600 m2, 6.000 KM, na brdu, okru`en {umom, tel. 065/719-875. Prodajem povoqno plac povr{ine 700 m2, asfalt, voda, kanalizacija, u blizini trofazna struja, ul. Franca [uberta, naseqe Lau{, tel. 051/437-862. Prodajem plac, 600 m2, u ul. Davida [trpca u Bawaluci, tel. 065/569294. Prodajem 3000 m2 zemqe u Drakuli}u 1/1, tel. 065/926-261; 318-249. Prodajem vi{e lokacija za gradwu stambeno-poslovnih objekata u gradu i {irem gradskom podru~ju, tel. 065/511-121. Prodajem plac kraj Vrbasa, 650 m2 i devastiran objekat, cijena 35.000 KM, tel. 066/264-138. Prodajem plac, 930 m2, u Debeqacima, tel. 051/437-934; 065/763941. Prodajem plac, 1.200 m2, obuhva}en regulacionim planom, na asfaltu u ^esmi gorwoj, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem plac 1.000 m2 sa dva monta`na objekta, zelena ograda, vo}e, 500 m od bazena Lakta{i, tel. 051/308-686. Prodajem 3000 m2 zemqe u [u{warima, 100 m od firme "Elim", tel. 065/034-932. Prodajem zemqi{te - {uma, 1.800 m2, u Debeqacima, prilaz asfaltom, pogodno za vikendicu, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem zemqi{te 32.000 m2 u Kuqanima (pogodno za hale) na magistralnom putu Trn - Rami}i, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem u Han Kolima 2.000 m2, plac pogodan za vikendice, po cijeni od 10.000 KM, tel. 065/785-526. Prodajem dunum zemqe u Kla{nicama, cijena povoqna (hitno), tel. 065/803-315. Prodajem 7 dunuma zemqe, lijepu vikendicu, asfalt, struja, voda, vo}e sve ogra|eno, cijena 4 KM/m2, tel. 051/413-199; 066/870-370. Prodajem 1,5 dunuma zemqe sa podumentom blizu Kla{nica, cijena 30.000 KM, tel. 0038162593027; 066/469-752. Prodajem u Kuqanima plac povr{ine 3.648 m2 (raskrsnica za Rami}e), tel. 051/454-360; 066/408-499.

Izdajem kancelarijski prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Izdajem poslovni prostor u ul. Bra}e Podgornika 47, 100+100 m2, 78000 Bawaluka, tel. 065/217-909. Izdajem dvije kancelarije u strogom centru grada, veoma povoqno, tel. 051/213-013; 065/824-108. Izdajem poslovni prostor pogodan za apoteke, predstavni{tvo, ambulantu, kancelarije, ul. Du{ka Ko{~ice 22, Bawaluka, tel. 06/526532; 713-177. Izdajem vi{enamjenski poslovni prostor 30 m2, ul. Branka Popovi}a 97, tel. 051/371-527; 065/566-527. Iznajmqujemo poslovne prostore u strogom centru, ul. Veselina Masle{e, namjena trgovina obu}om, odje}om i tekstilom, prostor ima klimu, grijawe i obezbje|ewe, tel. 051/216-384; 065/522-802. Iznajmqujem 170 m2 sre|enog kancelarijskog prostora (klima, grijawe, ~etiri parking mjesta, ogra|eno dvori{te) kod glavnog MUP-a, cijena 1.600 KM + re`ije, tel. 065/371-611. Izdajem - prodajem poslovni prostor u Novoj varo{i 27m2 sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/525-010. Izdajem vrlo povoqno poslovni prostor cc 80 m2 vi{enamjenski na glavnom putu ul. Mla|e ]usi}a bb, Drakuli}, tel. 065/973-561; 065/063311. Izdajem poslovni prostor 84 m2 u centru Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a br. 7 sa upotrebnom dozvolom, tel. 051/212-499; 065/582-251. Izdajem poslovni prostor 42 m2 plus 30 m2 skladi{nog prostora, u strogom centru grada, preko puta Muzeja, u privatnoj ku}i, ima i parking, tel. 065/484-134. Izdajem skladi{te u Lakta{ima, 160 m2, u potrebna dozvola, povoqna cijena, tel. 065/294-606; 051/532-252. Izdajem vi{enamjenski lokal 35 m2 u centru Bawaluke, kod Lovca, tel. 065/624-169. Izdajem povoqno poslovni prostor 30 m2 vi{e namjena Branka Popovi}a 97, tel. 051/371-527; 065/566-527. Izdajem poslovni prostor 50 m2, ulica 1.300 kaplara br. 6, tel. 051/462-535. Iznajmqujem poslovni prostor od 36 m2 kod "Intereksa", tel. 065/711134. Izdaje se vrlo povoqno kancelarijski prostore 37 i 49 m2 u strogom centru grada, vrlo povoqno, tel. 051/226-200; 065/514-170. Izdajem poslovni prostor 100 m2 za kancelarije, cijena 600 KM/mjesec, tel. 065/549-687. Izdajem poslovni prostor, lokal, 50 m2, na dobroj lokaciji u Bawaluci, ul. Zelengorska 3, tel. 251/ 217-986. Izdajem dobro razra|en ugostiteqski objekat u radu, od 130 m2 sa vlastitim parkingom na izvanrednoj lokaciji mo`e i pekara, tel. 065/837-918.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA Prodajem kafi} u Rosuqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165-323. Prodajem nov poslovni prostor 80 m2 u centru i prostor od 68 m2 u Mejdanu (povoqno), tel. 065/549-687. Prodajem poslovni prostor 45 m2 u podno`ju Star~evice, ul. Sime Miqu{a, namjena za sve, cijena 2.500 KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941. Prodajem pekaru - 160.000 evra, tel. 065/549-687. Kotor Varo{, poslovni objekat 3.276 m2, sa zemqi{tem 10.000 m2, tel. 065/896-422. Prodajem poslovne prostore 216, 360 m2, 700,1.260 i 1460 m2, tel. 065/549-687. Prodajem poslovno-stambeni objekat sa oko 700 m2 korisnog prostora u strogom centru grada, novogradwa, odmah useqivo, tel. 065/511-121. Prodajem poslovne prostore 68 m2, 72 m2 i 82 m2, tel. 065/549-687. Izdajem poslovni prostor 30 m2, ulica Bra}e Ma`ar i majke Marije, tel. 065/588-889. Prodajem poslovni prostor 28 m2 povoqno, Stepe Stepanovi}a 177, tel. 065/537-440. Prodajem halu - Trn, tel. 065/631613. KUPOVINA Kupujem poslovni prostor od 30 do 50 m2 u u`em djelu grada, bez posrednika, tel. 065/070-544. IZDAVAWE Izdajem namje{ten kancelarijski prostor 27 m2, u “`utoj zgradi” kod Mqekare, tel. 065/538-602. Izdajem nov atraktivan pp, centar Bawaluke, 60 m2, parking, za sve namjene, tel. 38765/843-252. Iznajmqujem 110-210 m2 kancelarijskog prostora. Bawaluka: centar, 6 parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666435. Izdajem razra|enu trgovinu sa svom potrebnom opremom, 20 m2 i veliki vawski izlog, Maksima Gorkog 23, naseqe Sunca, tel. 38765/517-664 i 051/217-659. Povoqno izdajem 100 m2 prostora blizu centra za skladi{te Maslova~ka 12 Bawaluka, tel. 051/308-084; 066/642-376. Izdajem poslovni prostor, 80 m2 sa vi{e parking mjesta u blizini Metal samja, tel. 065/523-162. Izdajem lokal, 21 m2, namjena kancelarija ili prodavnica, Stepe Stepanovi}a 175, tel. 065/947-854. Izdajem hitno poslovni prostor 40-50 m 2 , po~etak ulice Novaka Piva{evi}a na po~etku uz cestu, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Izdajem poslovni prostor, 40-50 m2, po~etak ulice Novaka Piva{evi}a, uz ulicu, tel. 065/636-545.

GARA@E
PRODAJA
Prodajem povoqno monta`nu gara`u (dio), tel. 065/529-237. Prodajem zidanu gara`u 800 KM/m2 Milo{a Obili}a 54, blok gara`a, tel. 065/895-971 i 303-908. Prodajem gara`u kod CJB Bawaluka, tel. 065/549-687. Prodajem ili izdajem gara`u u ul. vojvode Mim~ila, tel. 065/497-846; 051/216-155. Prodjem zidanu gara`u P=16,5 m2, pogodna za radionicu, struja, kanal, ul. Milo{a Obili}a 54, tel. 065/895-971; 303-896. IZDAVAWE Izdajem gara`u na Bulevaru, kod kwi`are “Kultura” u Bawaluci, tel. 050/220-390. Izdajem gara`u, ul. Mirka Kova~evi}a br, 7, Bawaluka, tel. 065/008183. Izdajem gara`u u nasequ Sunce, tel. 051/229-900; 065/588-999.

PLACEVI
PRODAJA
Prodajem plac od 1.000 m2, 850 m2 i tri od 400m 2 iznad kasarne u Zalu`anima, tel. 38765/543-499. Prodajem plac u Kuqanima, 540 metara kvadratnih, 200 metara od po{te, tel. 38765/306-147. Prodajem plac u Lakta{ima u bizini bazena, dozvoqena gradwa, tel. 387 65/493-216; 051/351-478. Plac u Prije~anima na veoma lijepoj lokaciji kod Lova~kog bara, ravan teren, 680 m2, kompletna infrastruktura, povoqno, tel. 38765/161-284. Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj Topoli, 200 m od glavnog puta, iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336-869. Prodajem ve}e imawe u Glamo~anima i 40 dunuma zemqe, op{tina Lakta{i, tel. 051/585-613. Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka , cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem povoqno plac 1.635 m2 u centru Slatine, dozvoqena gradwa, hitno, tel. 588-150; 065/964929. Prodajem ~etiri placa u Kuqanima iznad kasarne, struja, voda, asfalt, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/ 351-431. Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1, dozvoqena gradwa, tel. 065/251263.

34 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE
Prodajem plac za ku}u, 500 m2, 1/1, sa papirima, kraj asfalta, Tuzlanska 76, Star~evica, Bawaluka, tel. 051/424-876, 066/449-920. Prodajem placeve u Lakta{ima od glavne ceste udaqeno 600 m cijena povoqna, tel. 066/349-173. Prodajem zemqi{te u Stanarima, blizu lokacije termoelektrane, 7.300 m2 i 18.700 m2, pored asfaltnog puta, tel. 065/175-305. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca blizu novog autoputa, cijena povoqna, tel. 066/467-752. Prodajem 20 dunuma zemqe s vo}wakom, oko dva dunuma {ume, sa nedovr{enom vikendicom, u [trpcima, 6 km od Prwavora, tel. 051/663-250. Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, tel. 065/462-366. Povoqno prodajem {est dunuma zemqe kod UNIS-a, stara prijedorska cesta, tel. 065/684-212. Prodajem plac na Paprikovcu 450 m2 sa UT uslovima papiri uredni, tel. 065/251-944. IZDAVAWE Izdajem tri dunuma zemqe uz autoput, preko puta “^ambele”, Bawaluka, tel. 066/129-181. Novoseliji kod pilane Partalo, cijena povoqna, tel. 051/461-956. Prodaje se vikendica od centra Bawaluke 7 km, asfalt, struja, voda, papiri uredni, cijena po dogovoru, dunum zemqe, sve ogra|eno, nova gradwa, tel. 051/318-892. Prodajem vikendicu sa dva dunuma ogra|ene zemqe sa vo}em, selo Aleksi}i, Lakta{i, tel. 066/683034. Prodajem vikendicu na glavnoj cesti prije mosta u Karanovcu, tel. 065/955-895. Prodajem vikendicu u Kobatovcima (Lakta{ima), tel. 065/620186. Prodajem nedovr{enu vikendicu sa 12.000 m2 zemqi{ta na glavnom putu kroz Kr~marice, tel. 051/437934; 065/763-941. Prodajem vikend ku}u, 1.000 m2 oku}nice sa vo}wakom u ^elincu, tel. 066/679-335; 066/748-681. Prodajem vikendicu sa 6.000 m2 zemqe u selu Vr{ani kod Pwavora, cijena po dogovoru, tel. 065/514-837; 051/437-698. ZAMJENA Mijewam za odgovaraju}i stan vikendicu u Barlovcima sa dva dunuma zemqe, gara`om i vo}wakom, tel. 051/460-985. Prodajem “jugo 65” u voznom stawu, 1989. godina, tel. 065/538-291. Prodajem “opel astru 1,4”, godi{te 92, registrovana do 5.6.2010. u ispravnom stawu, ~etvoro vrata, cijena po dogovoru, tel. 065/458-621. Prodajem “fijat bravo 1,8”, g. p. 1996, klima, dobro o~uvan, cijena 4.500 KM, tel. 066/928-436. Prodajem "reno" 18 (1983) registrovan 2009. registracija istekla, zvati oko 20 ~asova, tel. 051/300-551. Prodajem “ladu samaru”, 89. godi{te, neregistrovana, tel. 066/800-064. Prodajem "fijat lan~ija" 999 cm3 33 KW u 10, t. vi{wa, 1986. god. registrovan i al. original, ukrasne ratkape "audi 80", povoqno, tel. 065/457-750. Prodajem “ford fijestu”, g. pr. 1991, crna, troja vrata, 1,1, benzin, u dobrom stawu, registrovana, Bawaluka, tel. 066/469-299. Prodajem “reno klio 19” dizel, g. pr. 96. cijena povoqna, tel. 065/444442. Prodajem (mijewam) “reno klio”, 1,4 cm3, 16 V; registrovan, u dobrom stnaju, petoro vrata; 75 kw=101 KS; gume M+S, vl. 1/1, klima, CD, daqinsko zakqu~avawe, tel. 065/919776. Prodajem “ladu nivu”, 1996. godi{te, motor 1,7, na plin, kuka, dobro o~uvana, tel. 065/276-550. Prodajem yip honda CR-V z. 2.0 benzin, 2001. god, tel. 065/621-017. Prodajem "opel kadet" karavan, 1,6D, g.p.1987. registrovan do 10.10.2010. u dobrom stawu, cijena 1.700 KM, mogu}a i zamjena za "reno 5", tel. 066/641-495. Prodajem "jugo 45" 86. godine neregistrovan, zeleni motor dobar, alu felge, cijena 400 KM registracija istekla u februaru, tel. 065/169-053. Prodajem “fijat” 126 “bis” reg. do 17.7.2010. peglica, tel. 066/863909. Prodajem ili mijewam za jeftiniji automobil “pe`o 307 HDI”, dizel, 2002. g.p., tel. 065/528-247. Prodajem "zastavu 101" godina proizvodwe 1985, tel. 066/174-462. Prodajem "golf 2" 1985. g.p. benzinac 1600 KS + 4 gume + 2 felge u odli~nom stawu, cijena 2.500 KM, tel. 065/784-520. Prodajem kombi “fijat dukato” 2,8 JTD, g. p. 1999, tel. 065/215-323; 065/524-259. "Opel kadet" suza 1,35 benzinac 1987. godi{te, registrovan do 7.10. nov akumulator, limarija i gume, dobra cijena 1500 KM, tel. 066/156976. Prodajem “reno senik”, g. p. 2000, 1,6, 16 V, aluminijumske felge, digitalna klima, tel. 065/761-738. Prodajem "lan~u tema" 2.0 i.e, '88. g. p. registrovan, cijena 1.950 KM, tel. 065/938-401. DIJELOVI I OPREMA Prodajem kuku za “reno megan”, cijena 100 KM, tel. 065/519-217. Prodajem “mercedes 190”, dizel u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem gume 255-55-R19, tel. 065/931-383. Prodajem razne gume, tel. 065/931383. Prodajem "pe`o 405" benzinac, stranac, u dijelovima, tel. 065/218600. Prodajem dva predwa sica za “jugo”, torbu za golf, tel. 065/811058. Prodajem motor za ~amac, tel. 066/174-462. Prodajem gume 215-65-R 16, osam komada, povoqno, tel. 065/931-383. Pordajem gume 225-45R17 i 19550R15, tel. 065/931-383. Prodajem auto-prikolicu sa dvije osovine marke “klagije tim masburg” nosivost 1.280 kg, du`ina 2,5 m, {irina 1,5 m, registrovana, tel. 065/891-893. Prodajem ~etiri ~eli~ne felge za “ford fokus”, 15 cola, ~etiri rupe, tel. 065/931-383.

OGLASI

NAMJE[TAJ
PRODAJA
Prodajem odli~nu ko`nu garnituru, italijanska, "Oriolik", crne boje; foteqa, dvosjed i trosjed na razvla~ewe, tel. 387 65/560-610. Prodajem elektri~ni {poret, itison 18 m2 sivi, 2 predwa sica za jugo, kancelarijsku stolicu drvenu, cipelar, sobni stoli} i `ensku bundu, tel. 065/811-058. Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture, bivoqa ko`a, tik drvo, ru~ni rad, tel. 065/896-422. Prodajem ugaonu garnituru plave boje, puno drvo, ru~ni rad, dimenzije 1,5 h 2,5 m, tel. 065/891-893.

MA[INE I ALATI
PRODAJA Prodajem i servisiram nove privredne i poqoprivredne ma{ine za vo}e i povr}e, kombinovane stolarske ma{ine i druge alate za doma}instvo, tel. 051/532-426. Prodajem trofazni el. motor sa prirubnicom 7,5 KW, 2.900 obrtaja, tel. 065/931-383. Prodajem ma{inu za pravqene betonskih blokova, cijena 1.300 KM, tel. 065/812-104. Prodajem stubnu ugaonu bu {ilicu za metal "metalac" sb'26 profesional MK-2, ispravna, kao nova, tel. 061/473-481. Prodajem ma{inu za sje~ewe i savijawe, du`ine 4 m, tel. 065/ 513-672. Prodajem tokarsku radwu, strug, bu{ilicu, univerzalnu bru silicu, presu 10 t reni i mjerni alat, tel. 065/845-715.

USLUGE
OSTALO
Problemi sa vodom? Voda kom{ija, pozovite tel. 387 65/893-235. Vr{im dubinsko prawe tepiha i tapaciranog namje{taja, Bawaluka. Nazovite na, tel. 387 65/882-606; 066/449-592. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma. 25 god. iskustva, tel. 051/311-263, 387 65/773-852. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 38765/773-852, 051/311-263. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Prodajem monta`ni objekat 28m2 ili mijewam za automobil. Povoqno. Hitno!, tel. 38765*/873-823 i 065450-035. Servisirawe ra~unara, ~i{}ewe virusa i antivirusna za{tita, tel. 065/363-417. [kola ra~unara “Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223. Sve vrste hidroizolacija, ravni krovovi, popravke ravnih krovova, podrumi, tel. 051/584-790, 065/426134. Internet usluge, salon igara, Kara|or|eva 239, tel. 065/306-106. Izvodim sve vrste masa`a i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degenerativnih stawa, tel. 066/268-938. Tra`im ozbiqnu i slobodnu `enu za ~uvawe starije `ene na selu, ~uvawe 24 ~asa, svaki drugi vikend slobodan, tel. 065/607-035. Elektri~ar mijewa elektro opremu, te povoqno ugra|uje nove i popravqa stare elektroinstalacije, tel. 065/418-878. Prevoz i selidbe kamionom sa radnicima ili po dogovoru, povoqno i odgovorno, tel. 065/198-933, 063/541-688. Nastavnik engleskog jezika daje ~asove djeci i odraslima, tel. 066/129-558. Popravqam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Dajem instrukcije iz matematike, informatike i engleskog jezika, svim uzrastima, povoqno, tel. 051/437-407; 065/895-931. Kosim dvori{ta. Kr~ewe `ivica, rezawe ba{ta, tel. 065/364-424. Dje~ija igraonica "Ro|os" nudi ~uvawe djece, 150 KM mjese~no, igrawe, proslave ro|endana od 50 do 70 KM, najnovije u gradu, Kara|or|eva 227, B. Luka, tel. 065/561-952; 051/439-114. Profesor matematike daje ~asove sredwo{kolcima i studentima ekonomije, priprema maturante za prijemni ispit za fakultet, tel. 051/217-260; 065/837-295. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawaluka, tel. 051/303-011.

SOBE
IZDAVAWE
Izdajem dvokrevetnu sobu s kuhiwom, kupatilom, centralnim grijawem i posebnim ulazom. Obili}evo, tel. 387 65/515-135. Izdajem namje{tenu sobu u ku}i u Prwavoru, tel. 065/491-921. Izdajem sobu djevojci, upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 066/703101. Izdajem dvjema djevojkama namje{tenu sobu sa upotrebom kupatila i kuhiwe i centralnim grijawem, Mejdan, tel. 065/846-196. Izdajem sobu jednoj ili dvjema djevojkama, tel. 065/546-658. Izdajem dvokrevetnu sobu, namje{tenu sa grijawem, za mu{karce, tel. 065/740-176; 051/300-458. Izdajem namje{tenu sobu samcu kod "Intereksa", centralno grijawe, tel. 065/711-134. Izdajem namje{tenu sobu dvjema djevojkama, sa upotrebom kupatila i kuhiwe, po 150 KM, u zgradi u centru grada, tel. 065/936-588. Izdajem studentu nepu{a~u sobu sa kupatilom, Borik, tel. 065/878-614. Izdajem sobe u centru grada na kra}i i du`i period i za no}ewe, tel. 065/900-365, 051/305-702. Izdajem namje{tenu jednokrevetnu sobu u centru grada, zvati od 15 do 18 ~asova, tel. 051/218-930. Izdajem namje{tenu sobu - Obili}evo, tel. 065/742-677. Izdajem dvjema u~enicama dvokrevetnu sobu u stanu sa upotrebom kuhiwe, tel. 051/437-794, 065/773403. Izdajem namje{tenu sobu u nasequ Obili}evo, tel. 065301-515. Izdajem namje{tenu sobu sa zasebnim kupatilom, odvojenom strujom i ulazom u ul. Lazarevo 1, tel. 051/372040. Izdajem dvokrevetnu sobu studentkiwama, nalazimo se kod Gradskog mosta kraj Vrbasa, tel. 065/544-189. Izdajem dvjema djevojkama dvokrevetnu sobu u stambenoj zgradi, centar, Mejdan, povoqno, tel. 065/ 846-186. Izdajem sobu za stanovawe sa kupatilom, tel. 065/433-461.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem radi selidbe nov ugostiteqski namje{taj, elektroagregat za struju, hidrofah za vodu, motornu prskalicu, sto sa dva brenera i drugi alat, tel. 051/532-426. Prodajem profesionalni ugostiteqski {poret, "Igo" Qub qana, kombinacija plin - struja, tel. 065/588-889.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA Prodajem "golf dvojku", benzin, 86. godi{te, povoqno, tel. 387 65/549-294. Prodajem plinski viqu{kar "yalle" 98. god, 1.500 kg, H=4,5 m, tel. 387 65/515-052. Prodajem "nisan terano" 2,7 2004. godina. Cijena 21.000 KM, tel. 38765/515-052. Prodajem "krajzler neon" 1997. god. (ili mijewam za novije), tel. 38765/515-052 i 065/517-667. Prodajem"alfa romeo" 155 g.p. 1995, motor 2.0 tvin spark, ima plin, cijena 3.300 KM, tel. 38765/ 687-451. Prodajem “golf 2”, bijele boje, ~etvoro vrata, ugra|en plin, g. pr.1989. u odli~nom stawu, cijena 4.000 KM, tel. 065/424-198. Prodajem “fijat tipo 1,4”, benzin, 12. mjesec 1995, u odli~nom stawu, tel. 065/513-894. Prodajem "opel vektru" 1,6 i, proizveden 89, al. feluge, centralna brava, boja trula vi{wa, registrovan godinu dana, tel. 065/917-113. Prodajem "BMW 5", karavan, tdi automatik, tel. 065/535-220; 065/011876. Prodajem "pe`o 605", dizel 1994 g. p. registrovan do kraja godine, tel. 065/528-247. Prodajem “fijestu 3” dizel, 86 g. p., cijena po dogovoru, zvati vikendom od 20 do 22 ~asa, tel. 051/660-163. Prodajem "nisan patrol" terenac, 4h4, istekla registracija, tel. 065/513-672. Prodajem nov skuter “Keeway Hurricane”, trajna registracija, 49 cm3, tel. 065/491-112. Prodajem skuter Keeway, tel. 065/535-220; 065/011-876. Prodajem “reno lagunu”, 2006 g, 75.000 km, ful oprema, dizel, cijena 9.000 evra, tel. 061/021-510. Prodajem “golf 4”, 2000. g. pr. board kompjuter, alum. felge, elek. podiza~i, klima, registrovan do 4.2011, fiksno 11.500, tel. 065/614037. Hitno prodajem "golf 2" registrovan, povoqna i minimalna cijena, tel. 051/781-188. Prodajem “nisan sani 1,5 gl”, 1984. godina, 400 KM, registrovan, tel. 065/484-909. Prodajem "daewoo matiz", crven, 99 . g.p, benzinac, druga ruka o~uvan, 5 sjedi{ta i vrata, klima el. prozori, malo potro{we, malo km, tel. 065/596-196.

ZANATSTVO
PRODAJA
Prodajem opremqenu pekaru, tel. 065/631-613.

POQOPRIVREDA
PRODAJA
Prodajem grajfer za utovar |ubriva, tel. 065/931-383. Prodajem sistem za oro{avawe (navodwavawe) kapaciteta 2.200 m2, tel. 065/529-237.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem povoqno krovnu limariju, tel. 051/281-331. Prodajem crijep, gra|u, stolariju, unutra{wu i vawsku na ku}i 7h8 m koju je potrebno sru{iti, tel. 065/534-727. Prodajem rezanu krovnu konstrukciju od suve hrastovine sa stropnim gredama za ku}u ili vikendicu, veli~ine 5 h 6 m, zvati oko 20 ~asova, tel. 051/300551. Prodajem 60 komada krovnih salonit tabli, komad/4 KM, tel. 051/281-331. Prodajem sitni crijep biber u dobrom stawu, tel. 065/597-514. Prodajem armiranobetonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388094; 066/252-990. Prodajem 700 komada crijepa, Vinkovci, cijena 0,30 KM/komad, tel. 066/257-465.

MUZIKA
PRODAJA
Prodajem harmoniku 96 basova, osam registara i harmoniku "veltmajster" 60, 8 registara u ispravnom stawu, tel. 065/206-060.

VIKENDICE
PRODAJA
Prodajem vikendicu u ^arda ~anima, struja, voda, povoqno, tel. 065/966-808; 065/581-773; 051/318-739. Prodajem povoqno vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini, tel. 588-150; 065/964-929. Prodajem vikendicu 5h5 sa 3.100 m2 zemqe, pod vo}em nalazi se u Desnoj

APARATI ZA DOMA]INSTVO
PRODAJA Prodajem kuhiwski fri`ider, povoqno, tel. 051/453-249; 065/843 -923.

OGLASI
Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja i roletni. Staklim stolariju, tel. 051/281-470, 065/562-149. Profesor engleskog jezika daje ~asove i prevodi tekstove, tel. 065/229-553, 051/467-148. VKV zidar radi kvalitetno i odgovorno malterisawe, 4 KM/m2, tel. 066/850-695. Pravim sve od gvo`|a, cerade, tende, stela`e, natkrivam balkone, gara`na vrata, za{titne re{etke itd., tel. 065/600-993. Majstor minuta popravqa sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove. Kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za “golf” 1, 2, 3, 4 i “mercedes”, tel. 065/538-048. Ozbiqna `ena sa iskustvom ~uvala bi dijete uzrasta do jedne godine ili bolesnu osobu, tel. 065/758680. Usluge kre~ewa, gletovawa, postavqawa tapeta, unutra{we fasade, izolacije, dekoracije i stavqawe rigipsa, laminata, plo~ica i razne sanacije, tel. 065/343-745. Presvla~im kau~e, ugaone garniture i tapaciram namje{taj, povoqno, tel. 065/817-021. Elektri~ar - ugradwa, zamjena automatskih osigura~a, intefona, halogene rasvjete, indikatora, interfona, instalacija, gromobrana itd., tel. 065/566-141. Zidar radi malterisawe, kvalitetno i jeftino, i ostale poslove, tel. 066/850-695. Vr{im obuku rukovawa pi{toqem, obezbije|ena municija i streli{te, imam diplomu instruktora, tel. 066/690-114. Popravka i nadogradwa gumenih, PVC, poliester ~amaca, kajaka, dajaka, kanua, povr{inskih bazena, du{eka, ronila~kih i ribarskih odijela, tel. 065/990-944. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevodi tekstove i dokumenta, sudski tuma~ prevodilac, tel. 065/938-401. Spremala bih stanove, 5 KM - po satu, ~uvala bi starije osobe (pokretne, nepokretne), tel. 096/896449. Autoprevoznik vr{i usluge prevoza robe kombi vozilom, tel. 066/174-462. Dajem ~asove matematike u~e nicima i studentima, pripreme za prijemne, popravne ispite i takmi~ewa, tel. 051/465-553; 066/430-105. Usluge prawa i su{ewa svih vrsta tepiha, po potrebi prevoz obez bije|en, tel. 051/371-700; 065/885944. Ozbiqna `ena sredwih godina, ~uvala bih djecu, nalazim se u Dervi{ima, tel. 065/976-375. Prodajem deset ra~unara sa monitorima, stolovima, stolicama te ostalom opremom, tel. 38765/938-400. Prodajem "kercher" ma{inu za prawe automobila, topla voda, dizel, tel. 387 65/515-052. Prodajem kasa pultove za markete sa komplet instalacijom, pokretna traka, bijela boja, tel. 065/896-422. Prodajem ga{eni kre~, pakovan u pl. kanti po 12 kg, cijena 10 KM po kanti, 12/1, odle`ao, ne bri{e se, tel. 065/193-035. Prodajem kalorimetar "Simens" 5/4 kori{}en samo 2,5 mjeseci, garancija do 10/2010. godine, cijena povoqna, tel. 051/214-470. Radim metalne ograde, kapije, gara`na vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. Prodajem polovan usisiva~ - povoqno i starinski telefon - crni, tel. 051/493-249; 066/493-402. Prodajem dva bicikla, specijal bojler 80, tu{ bateriju, malu bateriju, mali bojler, tel. 065/622-916. Prodajem strelice, pera i {piceve za pikado, veoma kvalitetno, tel. 066/469-299. Prodajem alkatan cijevi, dva cola, osam bari, za vodu, za dovod ili odvod, po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni motor, jedan i po KW, 2.800 obrtaja, tel. 065/206-060. Prodajem povoqno kompjuterski sto za kancelariju, tel. 051/371-527; 065/566-527. Prodajem dozator - punilicu hrane i masti, Du{ka Ko{~ice 22, Bawaluka, tel. 065/526-532; 213-177. Povoqno prodajem dje~ija kolica, cijena 70 KM, tel. 065/462-880; 051/433-222. Prodajem ili mijewam plasti~nu kacu od 1.000 l za dvije po 500 l, tel. 051/281-331. Prodajem dvokrilna balkonska vrata, vel. 120h210 cm, proizvodwa “Fagus”, po cijeni od 300 KM, tel. 065/193-035. Prodajem kalup za stubove betonska plo~a 1/1 kom 2m sa vibro stolom, tiba 3, tel. 065/640-070; 051/426-003. Prodajem povoqno kompjuterski sto, tel. 051/371-527; 065/566-527. Prodajem tendu, 6h2,5 m i tri bambusove barske stolice, tel. 065/450546; 051-307-182. Prodajem ~amac sa {est sjedi{ta, tel. 065/535-220; 065/011-876. Prodajem zubarsku stolicu, tel. 065/535-220; 065/011-876. Prodajem vitrinu, itison 18 m2 sivi, ormari} za cipele, bundu od astrahana `ensku, 300 kompleta spu`vica za slu{alice - vokmen, kancelarijsku stolicu, drveni sobni stoli}, tel. 065/811-058. Prodajem dje~iji krevetac sa du{ekom, tel. 066/709-448. Prodajem {ator za ~etiri osobe sa kabinom, Lau{ (Bawaluka), tel. 065/513-672. Prodajem prikolicu za traktor sa dvije osovine, a mo`e se ka~iti za kuku, tel. 065/513-672. Prodajem kukuruzanu od hrastove gra|e 7h2h1 m, pogodna za preseqewe, kod Lakta{a, tel. 065/513672. Prodajem fliper, tel. 065/837-918. Prodajem bagremovo koqe za ograde i vinovu lozu, vo}e, paradajz i pulceve za gra|evinare, Bawaluka, tel. 065/206-060. Prodajem grobnicu betonsku, opremqenu za tri mjesta (mo`e ~etiri), pravoslavno grobqe Borik, Bawaluka, tel. 066/402-307. Gqiva za spremawe napitka “kefira”, ukus sli~an jogurtu, cijena 8 KM, tel. 066/156-976. Prodajem pi{toq 7,9 mm licu sa odobrewem za nabavku oru`ja, cijena po dogovoru, tel. 065/422-825. Prodajem tablete za smawivawe potro{we goriva za benzinske i dizel motore kod putni~kih i teretnih vozila, efikasne u{tede do 30% goriva, uputstvo za upotrebu, tel. 061/473-481. Prodajem “heliteh” mre`u, 800 m (za uzgoj pu`a, ostale sitne `ivotiwe), tel. 065/529-237. Prodajem sto za ra~unar i skener, tel. 065/011-065. Prodajem dvije slike Omera i Mersada Berbera, crte` 82, 74, tel. 066-897-469. Prodajem aluminijumske cijevi fi 30 mm, du`ina 3 m, 12 komada po 13 KM, tel. 066/216-765. Prodajem aparat koki~ar (na plin) za pravqewe kukuruznih kokica sa pomo}nim tezgicama na aparatu cijena 300 KM, tel. 065/673010. Prodajem 500 kompleta spu`vica za slu{alice - vokmen, tel. 065/811058. Prodajem su{aru za vo}e, povr}e, gqive i qekovito biqe, tel. 061/180-058. Prodajem kalolimetar sa garantnim rokom, upotrebqavan 2,5 mjeseci, tel. 214-470. Prodajem lova~ki karabin 30-06 sa gravurom i optikom "cajs", tel. 065/528-966. Prodajem baletanke, “Jugoplastika” - Split, crne i bijele, brojevi od 27 do 41, veoma povoqno, 90 kom, tel. 065/794-702. [est filmova po `eqi 40 KM (serije, dokumentarci, sport, aerobik, crtani filmovi, kuvar i vino...), tel. 065/498-429. Prodajem nov agregat dva kilovata, motornu prskalicu sa dva brenera i hidrofah za vodu, tel. 051/532-426. Prodajem elektromotor 11 kw 450, 4 kw sa prirubnicom, tel. 051/429003; 065/640-070. Prodajem betonske stubove svih du`ina do 3 m za ograde i vinograde i ivi~wake za staze, tel. 051/429-003; 065/640-070. Prodajem kombinovani usisiva~ sa komorom od 50 l, cijena povoqna, tel. 051/453-249; 066/493-402. Prodajem pleksiglas staklo veli~ine 60h76 cm, debqine pet milimetara, providno, tel. 065/773403, 051/437-794. Prodajem radi selidbe nov ugostiteqski namje{taj, hidrofah za vodu, agregat za struju, prskalicu za vo}e i povr}e, ma{inu za mqevewe vo}a i povr}a, tel. 051/ 532-426. Prodajem lova~ku pu{ku karabin, cijena po dogovoru, imam dozvolu, tel. 051/424-797. Prodajem dvoje ulaznih vrata, hrastova i poklopnice za crijep 333, 28 kom, Kikinda, povoqno, tel. 051/424-979; 065/683-440. Trofaznu pumpu petostepenu za duboke bunare, bazene - sudoper - kap Gerungs, `agu, obra|ena hrastova gazi{ta 13 kom od 80 cm, tel. 052/439-098; 066-918-898. Prodajem ugaonu garnituru, bicikl, kau~, {poret, fri`ider, ma{inu za ve{, zamrziva~, tel. 051/354-543. Prodajem trokrilni ormar, tel. 051/312-629. Prodajem grobnicu sa {est mjesta u Lazarevu - Perduvovo grobqe, tel. 051/308-686. Prodajem dva grobna mjesta na grobqu Pavlovac, Bawaluka, tel. 065/566-996. Prodajem harmoniku (hohnerica) 96 basova 7+3 registra cijena 500 KM (hitno), tel. 051/413-199; 066/870-370. Prodajem nov karabin 79 mm (unikat) licima sa odobrewem za nabavku oru`ja, cijena 300 KM, zvati poslije 17 ~asova, tel. 051/487392. Prodajem staru ciglu za zidawe, tel. 062/752-598. Mijewam TA pe} za namje{taj, TV i sl., tel. 065/547-711. Prodajem malu rashladnu vitirnu 100 l toplo-hladna kombinacija i kafe-aparat slovena~ke proizvodwe, tel. 065/429-104. KUPOVINA Kupujem prvu kasetu “Vrap~i}a” sa pjesmom “Nikoqdan”, tel. 065/462880. Kupujem antikvitete, stari nakit, sitni namje{taj, stone lampe, tel. 061/021-510. Kupujem nakit, satove, nov~i}e, predmete, lomqeno zlato, pla}am 22 KM/gr, tel. 061/021-510. IZDAVAWE Prodajem ili izdajem pikado sa `etonima, podru~je Bawaluke i okoline, tel. 066/469-299.

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 35

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel. 387 65/668-978; 051/ 381-851. Prodajem {tenad wema~kog ov~ara od odli~nih roditeqa ili mijewam za ne{to, tel. 066/829-204. Prodajem male doma}e ze~eve i {tenad wema~kog ov~ara, tel. 066/829-204.

Potreban maniker i frizer sa najmawe tri godine radnog iskustva, tel. 066/278-987. Tra`e se zastupnici za {vajcarsku firmu "Cepter" za podru~je Bawaluke, K. Dubice, Gradi{ke, obezbije|eno {kolovawe, tel. 065/642-094. Tra`im `enu za pomo} u ku}i. Po potrebi obezbije|en stan i hrana, tel. 065/790-484. Potreban ugostiteqski radnik u kafi}u u Bawaluci, tel. 065/949750. Osnovni - dodatni posao potrebna tri saradnika za marketing na poslu investicija, tel. 066/247-277. Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, primaju se i po~etnice, Bawaluka, tel. 051/303-011. Organizaciji “Dobri medo” potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvawa djece na du`i period u Bawaluci, tel. 065/412-112. Potrebne radnice za prodaju kozmetike, tel. 065/564-003. Hitno potrebno deset saradnika za puno radno vrijeme, plata + procenat, zvati od 9 do 17 ~asova, tel. 066/537-853. Adria - potrebni komercijalisti, tel. 065/591-823.

TURIZAM
PONUDA
Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovawe na Sv. goru u Hilandar uz desetodnevno qetovawe u Paraliji, prijave do 5.6.2010, tel. 051/465-210; 065/644500. IZDAVAWE Vodice ( kod [ibenika) izdajem apartman za dvije do pet osoba u centru Vodica, pet minuta do pla`e, povoqno, tel. 38751437880; 065/996-090.

ZAPO[QAVAWE
“Gradwa plus” prima zidare i pomo}ne radnike za rad na gradili{tu, tel. 387 65/531-182. Kafe-slasti~arna prima konobaricu i konobara, tel. 387 65/902692. Kafe-poslasti~arnca “Calvados” prima konobarice i konobare, tel. 38765/531-182. Potrebni fizioterapeuti sa iskustvom kod raznih bolesti i tegoba. Stalni radni odnos. Godine nebitne, bitno iskustvo iz bolnica, bawa, salona, tel. 387 66/158217. Kafe baru u centru Bawaluke potrebni konobar i konobarica. Odli~ni uslovi, tel. 065/237-113. Frizerski salon iz Kotor Varo{a tra`i frizerku, uslovi super, tel. 062/628-938.

LI^NI KONTAKTI
Mladi} 35 godina, lak{i invalid, situiran, `eli upoznati radi braka ozbiqnu djevojku za zajedni~ki `ivot u Beogradu, tel. 00 381/11-31-93-400. Mlad momak, '88. godi{te, dobre du{e, tra`i djevojku radi ozbiqne veze, samo ozbiqne ponude! Mo`e MMS ili SMS, tel. 387 66/625-563.

GARDEROBA
PRODAJA
Povoqno prodajem 2 ko`ne jakne, cijena po dogovoru, tel. 065/462-880, 051/433-222. Prodajem unikatnu umjetni~ku sliku “Pred oluju” , vel. 140 h 88, ra|ena uqanim bojama na platnu, tel. 065/986-453. Prodajem vrlo povoqno paket nove garderobe iz Wema~ke, pogodno za pijacu, tel. 066/253-259.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka Tekst:

RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem P4 desktop sa 15 in~a LCD monitorom, cijena 160 KM. Prodajem 17 in~a LCD crnosrebrne monitore, cijena 140 KM, tel. 387 66/814-691. Prodajem TV 72-82 cm,digital 100 Hz, stereo, teletekst, slika u slici, silver, uvoz iz Wema~ke, u odli~nom stawu, povoqno, tel. 387 65/516-441; 051/216-969. Prodajem P4 desktop sa 15 in~a LCD monitorom, cijena 160 KM. Prodajem 17 in~a LCD crno-srebrne monitore, cijena 140 KM, tel. 387 66/814-691.

Telefon:

36 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 37

38 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

OGLASI

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 39

GIMNAZIJA GRADI[KA Broj: 09-472/10. Datum: 3.6.2010. Na osnovu ~l. 14. stav 3. Pravilnika o izvo|ewu izleta, ekskurzija i {kole u prirodi (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, br. 19/10), Gimnazija, Gradi{ka raspisuje ZA IZBOR NAJPOVOQNIJE TURISTI^KE AGENCIJE KAO PONU\A^A ZA IZVO\EWE EKSKURZIJE I UGOVORNI ORGAN Gimnazija Trg Svetog Save 3a 78 400 Gradi{ka II PREDMET UGOVORA Izvo|ewe ekskurzije u~enika IV razreda : Ma|arska-^e{ka (Ma|arska – ^e{ka – Slova~ka – Austrija – Slovenija - Hrvatska ) u periodu od 4.10.2010. do 9.10.2010. godine. Plan izvo|ewa ekskurzije, program putovawa, ciqevi ekskurzije i sadr`aji koji se planiraju realizovati na eskurziji sastavni su dio tenderske dokumentacije. III USLOVI ZA U^E[]E U skladu sa tenderskim uslovima i potrebnom dokumentacijom: - Izvod iz sudskog registra (obrazac br. 1 –4) - Kopija uvjerewa o PDV ili poreskoj registraciji - Uvjerewe suda da ne postoji neka od prepreka za zakqu~ivawe ugovora o javnoj nabavci iz ~lana 23. Zakona o javnim nabavkama BiH (“Slu`beni glasnik BiH“, br. 49/04.) - Licencu za organizaciju putovawa izdatu od strane Ministarstva trgovine i turizma - Dokumentaciju predvi|enu ~l. 14. stav. 5, ~l. 16. stav 1. i 2. Pravilnika o izvo|ewu ekskurzija i izleta IV USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE Dokumentacija se mo`e dobiti do krajweg roka za podno{ewe ponuda, uz podno{ewe dokaza o uplati u iznosu od 100,00 KM na `iro ra~un: 567-323-10000645-84 (Buyet Op{tine Gradi{ka - buyetska organizacija 0815015). V ROK ZA PRIJEM PONUDA Ponude dostaviti na protokol u zgradi Gimnazije u Gradi{ci, zakqu~no sa 22.6.2010. god. do 11 sati, bez obzira na na~in dostave. VI DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA 22.6.2010. god – Gimnazija, Gradi{ka u 12 sati. Javnom otvarawu ponuda od strane Komisije za javne nabavke mogu prisustvovati predstavnici turisti~kih agencija uz pismeno ovla{tewe. VII DODATNE INFORMACIJE Ponudu uraditi u skladu sa tenderskom dokumentacijom. Ponude koje ne budu sadr`avale sve tra `ene elemente date planom putovawa - tenderskim uslovima i koje budu odstupale od Pravilnika o izvo|ewu ekskurzija i izleta ne}e se razmatrati. Naru~ilac ne snosi nikakve tro{kove u postupku dodjele ugovora. Ponude sa prate}om dokumentacijom dostaviti u zape~a}enoj koverti sa naznakom “PONUDA ZA EKSKURZIJU“ – “NE OTVARAJ“ zakqu~no sa 22.6.2010. god. do 12 sati. Predsjednik [kolskog odbora: Nedeqka Marjanovi}, prof.

Dana: 05/06/2010 Na osnovu ~lana 48. Zakona o o tr`i{tu hartija od vrijednosti Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj 92/06 i 34/09), ~lana 12. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj 29/07, 46/07, 89/07, 07/08 i 67/08), Komercijalna Banka AD Bawa Luka emitent Komercijalna Banka AD Bawa Luka daje sqede}e

KONKURS

SAOP[TEWE ZA JAVNOST
O II (DRUGOJ) EMISIJI HARTIJA OD VRIJEDNOSTI KOMERCIJALNE BANKE AD BAWA LUKA PUTEM PRIVATNE PONUDE 1. Naziv i adresa emitenta: Komercijalna Banka ad Bawa Luka Ulica Veselina Masle{e br. 6 78 000 Bawa Luka 2. Organ emitenta koji je donio odluku i datum dono{ewa Odluke: Skup{tina akcionara Komercijalne Banke AD Bawa Luka je na svojoj {estoj sjednici odr`anoj dana 18.5.2010. godine donijela Odluku o II (drugoj) emisiji obi~nih (redovnih) akcija Komercijalne banke a.d. Bawa Luka privatnom ponudom sa pravom pre~e kupovine. 3. Vrsta emisije: Emisija obi~nih (redovnih) akcija privatnom ponudom sa pravom pre~e kupovine. 4. Redni broj emisije, oznaku vrste i klase hartija od vrijednosti (akcija) koje se emituju: II (druga) emisija obi~nih (redovnih) akcija klase “A“ sa slu`benom oznakom “KMCB-R-A“ 5. Broj i nominalna vrijednost hartija od vrijednosti (akcija) i ukupna vrijednost emisije: Ukupan broj akcija koje se emituju je 40 000 obi~nih (redovnih) akcija klase “A“ pojedina~ne nominalne vrijednosti 1.000 KM, a ukupna vrijednost emisije je 40.000.000,00 KM 6. Prava i ograni~ewe prava sadr`anih u hartiji od vrijednosti: Obi~ne akcije daju pravo na: - u~e{}e u upravqawu Bankom, - pravo na u~e{}e u dobiti (dividenda) - pravo na dio likvidacione ili ste~ajne mase u postupku likvidacije ili ste~aja Banke - pravo prvenstva uplate akcija novih emisija (pravo pre~e kupovine) do visine procentnog u~e{}a u postoje}em akcionarskom kapitalu Jedna akcija daje pravo na jedan glas u Skup{tini Banke. Akcije emitovane i ste~ene ovom privatnom ponudom ne mogu se prodavati, zalagati ili na drugi na~in otu|ivati u periodu od najmawe jedne godine od upisa u Centralni registar hartija od vrijednosti RS, izuzev u slu~ajevima: - prenosa po osnovu nasle|a ili po sili zakona - prenos akcija u slu~aju preuzimawa akcionarskog dru{tva - prenos akcija na emitenta u slu~aju kada to dozvoqava zakon 7. Pravo pre~e kupovine: Pravo pre~e kupovine druge emisije obi~nih akcija imaju akcionari banke koji su na 20-ti dana od dana dono{ewa ove Odluke o emisiji privatnom ponudom (Dan presjeka) upisani kao vlasnici akcija emitenta (banke) u Centralnom registru hartija od vrijednosti RS. Akcionari banke pravo pre~e kupovine akcija mogu ostvariti u srazmjeri sa procentualnim u~e{}em u osnovnom kapitalu emitenta koji akcionari imaju na dan presjeka. Ukoliko se kao rezultat izra~unavawa pripadaju}eg broja akcija, u srazmjeri sa procentualnim u~e{}em u osnovnom kapitalu emitenta koje akcionari imaju na Dan presjeka iska`e razlomqeni broj akcija, vr{i se zaokru`ivawe na ni`i cijeli broj kod akcionara kod kojih je razlomqeni broj akcije do 50 % cijele akcije, odnosno na vi{i cijeli broj ako je razlomqeni broj akcije 50 % i vi{e od 50 % cijele akcije. Ukoliko se utvrdi obra~unski “mawak“ akcija odnosno obra~unski “vi{ak“ akcija, obra~unski “mawak“ }e se dodavati, odnosno obra~unski “vi{ak“ }e se oduzimati redoslijedom polaze}i od akcionara sa najve}im brojem akcija do akcionara sa najmawim brojem akcija. Akcionari svoje pravo pre~e kupovine ostvaruju na taj na~in {to }e potpisati izjavu o kupovini akcija druge emisije (upisnicu) i uplatiti akcije u roku od 15 dana od dana objavqivawa saop{tewa za javnost. 8. Prodajna cijena: Prodajna cijena je 1.000,00 KM za jednu akciju. Prodajna cijena po akciji utvr|ena je u iznosu koji je jednak nominalnoj vrijednosti postoje}ih akcija Banke. Uplata akcija vr{i se iskqu~ivo u novcu. 9. Mjesto upisa i uplate akcija: Akcije II (druga) emisija koje su predmet privatne ponude se upisuju i upla}uju u roku od 30 dana od dana prijeme rje{ewa Komisije o odobrewu prospekta za emisiju privatnom ponudom Upis akcija se vr{i u prostorijama emitenta Komercijalne Banke AD Bawa Luka ul. Veselina Masle{e br. 6 78000 Bawa Luka. Uplata upisanih akcija se vr{i na privremeni ra~un emitenta (banke) za deponovawe uplata po osnovu kupovine emitovanih akcija. Privremeni ra~un je broj: 571010-00001962-95 kod Komercijalne Banke AD Bawa Luka. Emitent }e, ukoliko prije isteka roka od 30 dana od dana prijeme rje{ewa Komisije o odobrewu prospekta za II emisiju privatnom ponudom bude upisan i upla}en ukupan broj akcija emitovanih i ponu|enih u prospektu. (40 000 akcija), donijeti Odluku o zavr{etku upisa i uplate akcija II emisije. 10. Naziv investitora (unaprijed poznatih kupaca) koji }e izvr{iti upis i uplatu akcija i visina wihovog uloga: Komercijalna Banka AD Beograd, Svetog Save br. 14. Beograd, mati~ni broj 07737068 }e izvr{iti upis i uplatu 99,995 % akcija od ukupnog broja emitovanih akcija. Agencija za osigurawe i finansirawe izvoza Republike Srbije AD Beograd, mati~ni broj 20069244, sa sjedi{tem u Bulevar Zorana \in|i}a br. 121 Novi Beograd }e izvr{iti upis i uplatu 0,005 % akcija od ukupnog broja emitovanih akcija. 11. Ovla{}ena lica emitenta za sprovo|ewe II emisije akcija: Sr|an [uput, direktor banke Direktor Banke Sr|an [uput

JIIP “SRPSKI GLAS“ u ste~aju, Zvornik Ul. Svetog Save bb (potkrovqe) (preko puta “Bobar“ osigurawa) Na osnovu ~lana 101. Zakona o ste~ajnom postupku i Odluke Odbora povjerilaca sa sjednice od 15.5.2010. godine, ste~ajni upravnik objavquje:

imovine Ste~ajnog du`nika putem usmenog javnog nadmetawa 1. PREDMET PRODAJE a) Predajnik ST “RIZ“ 1 KW i stub predajnik u ^elopeku Cijena 1.000,00 KM b) Poslovni prostor u centru Zvornika, Ul. Svetog Save bb (potkrovqe) povr{ine 396 m2 Zgrada preko puta “Bobar“ osigurawa Cijena 50.000,00 KM Prostor nema urbanisti~ke ni gra|evinske dozvole i prodaje se u postoje}em pravnoimovinskom statusu {to je omogu}eno ~lanom. 101a Zakona o ste~ajnom postupku Republike Srpske (“Sl. glasnik Republike Srpske“ br. 67/02, 77/02, 38/03 i 96/03) Dodatna informacija: Prostor je naknadno izgra|en kao potkrovqe na zgradi koja nema urbanisti~ke ni gra|evinske dozvole. 2. DETAQI PRODAJE DATUM PRODAJE: 21. JUNI 2010. godine, ponedjeqak VRIJEME PRODAJE: 10 ~asova MJESTO PRODAJE: “Srpski glas“ u ste~aju, Ul. Svetog Save bb (potkrovqe), Zvornik (preko puta “Bobar“ osigurawa) 3. USLOVI PRODAJE a) Na javnoj prodaji mogu u~estvovati pravna i fizi~ka lica koja se prijave i polo`e depozit u visini od 10 % od cijene. Depozit treba da se uplati najkasnije do petka 18.6.2010. godine na ra~un JIIP “SRPSKI GLAS“ u ste~aju, Zvornik broj. 562-009-802619-07-52 kod NLB Razvojne banke Zvornik. b) Prodaje se vr{i prema postoje}em imovinskom statusu i po sistemu “vi|eno – kupqeno“, te su iskqu~eni svi eventualni naknadni prigovori i reklamacije. Eventualni kupci obavezni su na vrijeme izvr{iti uvid u dokumentaciju o imovinskom stawu i pravnom statusu predmeta prodaje. c) Najpovoqniji ponu|a~ du`an je izvr{iti pla}awe postignute prodajne cijene u gotovom novcu na navedeni transakcijski ra~un najkasnije u roku od 15 dana od dana odr`avawa javnog nadmetawa. d) Ukoliko najpovoqniji ponu|a~ ne uplati cjelokupnu postignutu kupoprodajnu cijenu u navedenom roku, smatra se da je odustao od kupovine, te gubi pravno na povrat osigurawa/depozita, a automatski drugi, odnosno tre}i ponu|a~ po visini ponude sti~e pravo kupovine. e) Sve poreze, tro{kove i druge tro{kove oko prodaje imovine snose kupci. f) Imovina koja je predmet prodaje mo`e se pogledati svaki radni dan, po~ev od objavqivawa oglasa o prodaji. Sve ostale informacije mogu se dobiti na telefon ste~ajnog upravnika 065/883-488.

OGLAS ZA PRODAJU

40 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE Na osnovu ~lana 2. stav 3. Odluke o kriterijumima, uslovima i na~inu utvr|ivawa statusa udru`ewa od interesa za Grad Bawaluku (“Slu`beni glasnik Grada Bawaluka“, broj: 5/10) i Odluke o raspisivawu Javnog konkursa za utvr|ivawe statusa udru`ewa od interesa za Grad Bawaluku, broj: 07-013-413/10 od 27.5.2010. godine, Skup{tina grada Bawaluka raspisuje A.D. TRANSPORT “VIHOR“ u ste~aju Bratunac Ul. Drinska 10. Bratunac

OGLASI

Na osnovu ~lana 101. Zakona o ste~ajnom postupku i Odluke Odbora povjerilaca br.: St - 7/05 od 20.5.2010. godine, ste~ajni upravnik objavquje:

JAVNI KONKURS
za utvr|ivawe statusa udru`ewa od interesa za Grad Bawaluku I - Skup{tina grada Bawaluka raspisuje Javni konkurs za utvr|ivawe statusa udru`ewa od interesa za Grad Bawaluku. II - Pravo u~estvovawa imaju udru`ewa gra|ana koja su registrovana u skladu sa Zakonom o udru`ewima i fondacijama Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“, br. 52/01 i 42/05), a djeluju, i imaju sjedi{te na podru~ju grada Bawaluka u sqede}im oblastima: socijalna za{titapomo} siroma{nim i socijalno ugro`enim; pomo} invalidima, djeci i starim osobama; zdravstvo, nauka, kultura, civilno dru{tvo, za{tita `ivotne sredine; ratni veterani, porodice zarobqenih i poginulih boraca i nestalih civila, qudskih prava, prava mawina; tolerancija i vjerske slobode, udru`ewe potro{a~a, i druge oblasti od interesa za lokalnu zajednicu. III – Prijava na Javni konkurs za utvr|ivawe statusa udru`ewa od interesa za Grad Bawaluku treba da sadr`i: 1. dokaz o registraciji udru`ewa; 2. Statut udru`ewa; 3. broj registrovanih ~lanova udru`ewa, ovjeren od strane ovla{tenog lica udru`ewa; 4. dokaz o postojawu tehni~kih, materijalnih i qudskih resursa za ostvarivawe ciqeva udru`ewa; 5. Program rada udru`ewa-za jednu ili dvije godine, usvojen od strane ovla{tenog organa udru`ewa; 6. Izvje{taj o radu-sa finansijskim izvje{tajem za godinu koja prethodi godini u kojoj se podnosi zahtjev, usvojen od strane ovla{tenog organa udru`ewa. IV - Uslovi iz ta~ke III Javnog konkursa, dokazuju se: 1.) ta~ka 1. i 2 - Rje{ewe o upisu u registar udru`ewa kod Osnovnog suda u Bawaluci, sa dokazom o upisu promjene u sudskom registru lica koja zastupaju i predstavqaju udru`ewe (ukoliko je bilo promjene), kao i Statut udru`ewa. 2.) ta~ka 3 – spisak ~lanova udru`ewa, ovjeren od strane ovla{tenog lica udru`ewa, koji sadr`i: ime, prezime, jedinstveni mati~ni broj gra|anina i/ili broj identifikacionog dokumenta (li~na karta ili paso{) i svojeru~ni potpis ~lana. 3.) ta~ka 4- inventurna lista opreme-sa inventurnim brojevima; ugovor o otvarawu `iro ra~una sa poslovnom bankom; izvod iz banke o finansijskom poslovawu za posqedwa tri mjeseca; bilans stawa i uspjeha za posqedwe tri godine, ovjeren od strane nadle`nog poreskog organa; revizorski izvje{taj (ukoliko postoji); pregled finansijske podr{ke i izvora finansirawa u posqedwe tri godine, ovjeren od strane ovla{tenog lica udru`ewa; ugovori o anga`ovawu osobqa u radu udru`ewa. 4.) ta~ka 5 - Program rada udru`ewa za 2009. i 2010. godinu, usvojen od strane ovla{tenog organa udru`ewa, 5.) ta~ka 6 - Izvje{taj o radu udru`ewa za 2009. godinu-sa finansijskim izvje{tajem, usvojen od strane ovla{tenog organa udru`ewa, Svi dokumenti kojima se dokazuje ispuwenost uslova iz ta~ke III Javnog konkursa, dostavqaju se u originalu, ili u ovjerenoj kopiji. V - Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa u jednom dnevnom listu i na internet stranici Grada Bawaluka. Ukoliko konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od dana posqedwe objave. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Prijave na javni konkurs mogu se dostaviti li~no - na protokol, u kancelariju br. 16 ({alter 1 i 2 ), ili putem po{te, na adresu: Grad Bawaluka – Administrativna slu`ba, Odjeqewe za dru{tvene djelatnosti, Trg srpskih vladara br. 1, 78 000 Bawaluka. Prijave se dostavqaju na posebnom obrascu koji se mo`e preuzeti na internet stranici Grada: www.banjaluka.rs.ba, ili u holu zgrade Administrativne slu`be Grada, ispred prijemne kancelarije br. 16 . Za dodatne informacije, mo`ete se obratiti Lani Mati}, u Odjeqewu za dru{tvene djelatnosti, na tel: 244 - 444 (lok. 733), kancelarija broj 29, u prizemqu zgrade. Broj: 07-013-413/10 Dana: 4.6.2010. godine PREDSJEDNIK SKUP[TINE GRADA Slobodan Gavranovi}, dipl. pravnik

dijela imovine Ste~ajnog du`nika putem usmenog javnog nadmetawa 1) PREDMET PRODAJE dio imovine Ste~ajnog du`nika kako slijedi: I 1. Borkovac, ukupne povr{ine oko 13.740 m2 , ukupne vrijednosti 50.000,00 KM 2. Baqinovac, ukupne povr{ine oko 10.030 m2 , ukupne vrijednosti 20.000,00 KM II 1. Upravna zgrada i drugo i Hala sa radionicom – remont, ukupne vrijednosti 200.000,00 KM Upravna zgrada i hala sa radionicom prodaju se kao cjelina. 2) DETAQI PRODAJE DATUM PRODAJE: 22. JUNI 2010. godine, utorak VRIJEME PRODAJE: 12 ~asova MJESTO PRODAJE : A.D. Transport “VIHOR“ u ste~aju, Drinska 10. Bratunac 3) USLOVI PRODAJE a) Imovina pod ta~kom I prodaje se pojedina~no, a pod ta~kom II kao cjelina, a u skladu sa utvr|enim cijenama. Ponu|ena cijena na usmenom nadmetawu ne mo`e biti mawa od utvr|ene cijene. b) Na javnoj prodaji mogu u~estvovati pravna i fizi~ka lica koja se prijave i polo`e depozit na ime osigurawa u visini od 30.000,00 KM. Depozit treba da se uplati najkasnije do petka 18.6.2010. godine, na ra~un AD Transport “VIHOR“ u ste~aju Bratunac, broj: 555 006 01002901 58 kod Nove banke AD Bijeqina – Filijala Zvornik (Bratunac). Depozit se ura~unava u postignutu prodajnu cijenu. Ponu|a~ima ~ija ponuda ne bude prihva}ena, depozit }e biti vra}en odmah nakon zakqu~ewa javnog nadmetawa. c) Prodaja se vr{i prema postoje}em imovinskom stawu i po sistemu “vi|eno – kupqeno“, te su iskqu~eni svi eventualni naknadni prigovori i reklamacije. Eventualni kupci obavezni su na vrijeme izvr{iti uvid u dokumentaciju o imovinskom stawu i pravnom statusu predmeta prodaje. d) Najpovoqniji ponu|a~ du`an je izvr{iti pla}awe postignute prodajne cijene u gotovom novcu na navedeni transakcijski ra~un najkasnije u roku od 30 dana od dana odr`avawa javnog nadmetawa. e) Ukoliko najpovoqniji ponu|a~ ne uplati cjelokupnu postignutu kupoprodajnu cijenu u navedenom roku, smatra se da je odustao od kupovine, te gubi pravo na povrat osigurawa/depozita, a automatski drugi, odnosno tre}i ponu|a~ po visini ponude sti~e pravo kupovine. f) Sve poreze, tro{kove i druge obaveze oko prodaje imovine snose kupci. g) Imovina koja je predmet prodaje mo`e se pogledati svaki radni dan od 9 do 14 ~asova, po~ev od objavqivawa oglasa o prodaji, kao i na sam dan prodaje do 9 ~asova. Sve ostale dodatne informacije mogu se dobiti na telefon ste~ajnog upravnika 065/883-488.

OGLAS ZA PRODAJU

FILOLO[KI FAKULTET BAWA LUKA

OGLA[AVA
JAVNU ODBRANU DOKTORSKE DISERTACIJE Kandidatkiwa mr MIRJANA ARE@INA brani doktorsku disertaciju “PASTORALA I PASTORALNOST U DUBROVA^KOJ DRAMI XVI VIJEKA“, dana 29.6.2010. godine (utorak) u 11 ~asova u u~ionici 9, na Filolo{kom fakultetu u Bawoj Luci, adresa: Bulevar vojvode Petra Bojovi}a 1a.

UDRU@EWE AKCIONARA “TR@NICA” a.d. Bawa Luka Broj: 53/10 Dana: 4.6.2010. godine

PO3IV

Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima “BORS INVEST“ a.d. Bawa Luka objavquje

Pozivaju se ~lanovi Udru`ewa akcionara “TR@NICA” a.d. Bawa Luka, na skup{tinu Udru`ewa koja }e se odr`ati u ~etvrtak, dana 10.6.2010. godine sa po~etkom u 20 ~asova u Salonu “TR@NICA” a.d. Bawa Luka na III spratu sa sqede}im: DNEVNIM REDOM 1.Izbor radnih tijela: 1.1. Izbor komisije za provo|ewe glasawa, 1.2. Izbor zapisni~ara, 2. Izvje{taj komisije za provo|ewe glasawa 3. Priprema za Skup{tinu akcionara “Tr`nica” a.d. Bawa Luka koja }e se odr`ati u utorak dana 29.6.2010. godine - dono{ewe Odluke o izboru predstavnika koji }e predstavqati Udru`ewe na Skup{tini akcionara “Tr`nica” a.d. Bawa Luka; 4. Dono{ewe Odluke o potvr|ivawu ovla{tewa za zastupawe i glasawe gdina Stojana Kosti}a na V i VI vanrednoj Skup{tini akcionara “TR@NICA” a.d. Bawa Luka. 5. Razno Registracija u~esnika po~iwe u 19 ~asova u Salonu “TR@NICA” a.d. Bawa Luka na III spratu. Predsjednik Udru`ewa akcionara “TR@NICA” a.d. Bawa Luka Radosav Grbi}

OBAVJE[TEWE
akcionarima o neto vrijednosti imovine ZIF-a “BORS INVEST FOND“ A.D. Bawa Luka Na dan 31.5.2010. Neto vrijednost imovine Neto vrijednost po akciji (u KM) imovine Fonda (u KM) 10.793.651,55 8,54

Obavje{tavamo sve akcionare ZIF-a “BORS INVEST FOND“ A.D. Bawa Luka da su izvje{taji o utvr|ivawu neto vrijednosti imovine fonda dostupni akcionarima u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe investicionim fondovima “BORS INVEST“ A.D. Bawa Luka u ulici Kolubarska br. 2. u Bawoj Luci, svakog radnog dana od 9 do 13 ~asova, kao i na veb stranicama www.borsinvest.com i www.blberza.com.

OGLASI

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 41

BOSNA I HERCEGOVINA Ministarstvo pravde

BOSNA I HERCEGOVINA Ministarstvo pravde

MH “ELEKTROPRIVREDA REPUBLIKE SRPSKE” TREBIWE ZP “ELEKTRO DOBOJ” a.d. DOBOJ Na osnovu Odluke Nadzornog odbora ZP “Elektro Doboj” a.d. Doboj broj: 1755/10 od 19.3.2010. godine , Komisija za sprovo|ewe licitacije

Na osnovu Odluke Ministra pravde Bosne i Hercegovine broj 04-16-4-6209/10 od 31.5.2010. godine, o prodaji specijalnog vozila VW ı"Transporter T5" 1,9 TDI i ~lanova 7. i 8. Pravila licitacije broj: 04-16-4-6209-1/10 od 31.5.2010. godine, Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine objavquje

OGLA[AVA
prodaju starih drvenih stubova - Stari drveni stubovi 4.200 kom

za prodaju specijalnog vozila u vlasni{tvu Ministarstva kombinovanom metodom-putem prikupqawa pismenih ponuda i usmenim javnim nadmetawem I Podaci o vozilu: Transporter
Vrsta vozila: Marka vozila: Model/tip: Registarska oznaka: Broj motora: Broj {asije: Snaga motora u KW Godina proizvodwe Pre|eno kilometara: Po~etna vrijednost u KM Specijalno VW T5 1,9 TDI 657-J-996 (istekla registracija) AXC028706 WV1ZZZ7HZ4H073726 63 2004 104.379 9.000,00

JAVNU LICITACIJU

Du`ina stubova je razli~ita i kre}e se od 1 do 9 metara po~etna cijena 0,50 KM po jednom metru du`nom Licitacija }e se obaviti putem zatvorenih ponuda. Ponude se dostavqaju u zatvorenim kovertama na adresu ZP “Elektro Doboj”, a.d. Doboj, ul. Nikole Pa{i}a 77. Doboj, sa posebnom napomenom na koverti “Za licitaciju starih drvenih stubova“. Rok za dostavu ponuda je do dana otvarawa ponuda. Otvarawe ponuda izvr{i}e Komisija dana 22.6.2010. god. u 11 ~asova u Upravnoj zgradi ZP “Elektro Doboj” a.d. Doboj, ul. Nikole Pa{i}a 77. Zbog kontinuiranog rada na zamjeni stubova, postoji mogu}nost pove}awa koli~ine do same prodaje, a kona~ne koli~ine stubova bi}e utvr|ene mjerewem prilikom preuzimawa istih. Preuzimawe kupqenih starih stubova vr{i}e se u Radnoj jedinici Doboj gdje se predmetna roba nalazi i to uz prisustvo Komisije prodavca. Roba koja je predmet prodaje nalazi se u Radnoj jedinici Doboj gdje se ista mo`e i pogledati, a kontakt osoba je tehni~ki rukovodilac Radne jedinice Doboj. Detaqnije informacije se mogu dobiti na telefon 053/209-734, kao i pogledati navedene stare stubove, svakim radnim danom od 7 do 15 ~asova. Ukoliko se prodaja ne obavi na prvoj licitaciji druga licitacija }e se odr`ati 29.6.2010. godine u 11 ~asova. U~esnici licitacije du`ni su prije po~etka licitacije polo`iti na blagajni Preduze}a iznos u gotovini od 300,00 KM. Po okon~awu postupka licitacije kupac je du`an izvr{iti avansnu uplatu izlicitiranog iznosa, a preuzimawe predmetnih starih stubova izvr{i}e nakon uplate ukupne cijene po koli~inama utvr|enim mjerewem. Rok za preuzimawe ukupnih koli~ina je 15 dana od dana zakqu~ewa Ugovora o kupoprodaji. Broj: 3389/10 Datum: 3.6.2010. god. DIREKTOR

II Pravo u~e{}a 1) Pravo u~e{}a na licitaciji imaju doma}a i strana fizi~ka i pravna lica, koja uplate depozit u vrijednosti od 5% od po~etne vrijednosti vozila. Depozit se upla}uje na transakcijski ra~un za uplatu depozita, kako slijedi: Banka: Centralna banka Bosne i Hercegovine, Broj transakcijskog ra~una: 0000030000000145, Primateq: JRT Trezor BiH, Centralna banka Bosne i Hercegovine, Svrha uplate: uplata depozita za kupovinu vozila u vlasni{tvu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine, Poziv na broj: 37111, 2) Pravo u~e{}a u postupku licitacije nemaju zaposleni u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine i ~lanovi wihove u`e porodice. III Pregled vozila i rok za prijavu u~e{}a u licitaciji 1) Prodaja se vr{i po na~elu “vi|eno-kupqeno“, bez naknadnih prigovora i `albi koje se odnose na predmet prodaje . 2) Vozila se mogu pogledati na parkingu Suda Bosne i Hercegovine, svakim radnim danom od dana objavqivawa oglasa o licitaciji u periodu od 11 do 15 sati. 3) Kontakt osoba: Ismet Buli}, telefon broj 033-707-292 IV Dostavqawe ponude (1) Ponude u zatvorenoj koverti sa naznakom “NE OTVARAJ-Ponuda za prodaju vozila putem licitacije“, sa dokazom o izvr{enoj uplati depozita primaju se 15 dana od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa, odnosno najkasnije do 11 sati 21.6.2010. godine. (2) Sve ponude koje pristignu poslije roka nazna~enog u prethodnom stavu, ne}e se uzeti u razmatrawe. (3) Javno otvarawe ponuda uz prisustvo zainteresovanih ponu|a~a odr`a}e se 21.6.2010. godine u 12 sati na adresi Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, Trg BiH br. 3, sala na IV spratu (Zgrada prijateqstva Gr~ke i BiH) (4) Otvarawu ponuda, odnosno na javnom nadmetawu mogu u~estvovati fizi~ka lica li~no ili po punomo}niku, te osoba koja je ovla{tena da zastupa pravno lice ili opunomo}nik za u~e{}e u postupku licitacije. V Sadr`aj ponude 1) Ponuda obavezno treba da sadr`i: a) Podaci o fizi~kom licu (ime i prezime, ime jednog roditeqa, adresa i broj telefona, broj teku}eg ra~una, broj i naziv banke, kopija identifikacionog dokumenta). b) Podaci o pravnom licu (fotokopija rje{ewa o upisu u sudski registar, ovjerenu od strane nadle`nog organa, ime ovla{tenog lica za zastupawe u postupku licitacije, adresa, broj telefona, broj `iro ra~una za povrat depozita, broj i naziv banke). c) Iznos ponude izra`ene u KM. d) Dokaz o uplati depozita. (2) Ponuda mora biti potpisana od strane podnosioca. Ukoliko je ponu|a~ pravno lice, ista mora biti i ovjerena pe~atom pravnog lica. (3) Nepotpune i neblagovremeno dostavqene ponude se ne}e uzimati u razmatrawe. (4) Licitacija }e biti punova`na i u slu~aju da ponudu dostavi samo jedan ponu|a~. VI Tok licitacije 1) Prije otvarawa zatvorenih pismenih ponuda, saop{tavaju se pravila licitacije. 2) Ako se na poziv odazove samo jedan ponu|a~ i dostavi ponudu na po~etnu vrijednost/cijenu ili ve}i iznos, predsjedavaju}i ga progla{ava pobjednikom licitacije. 3) Ako ponudu dostave dva ili vi{e ponu|a~a sa istom cijenom, koja je ujedno i najvi{a cijena ponude, a ponu|a~i ne `ele izvr{iti pove}awe cijene usmenim javnim nadmetawem, Komisija }e proglasiti pobjednikom ponu|a~a, ~ija je ponuda dostavqena ranije, na osnovu datuma i vremena prijemnog {tambiqa Slu`be protokola Ministarstva. 4) Ako nisu ispuweni uslovi za prodaju vozila putem pisane ponude, nastavqa se usmeno javno nadmetawe. Po~etna cijena za usmeno javno nadmetawe je 80 % iznosa utvr|ene po~etne vrijednosti za dostavu pisanih ponuda. 5) Usmeno javno nadmetawe traje maksimalno 30 minuta od momenta davawa instrukcije od strane predsjedavaju}eg Komisije. Najmawe pove}awe licitiranog iznosa je 10 KM. 6) Nakon zakqu~ene licitacije, utvr|uje se lista ponu|a~a koji su ponudili cijenu iznad minimuma i konstatuje se da je imovina prodata najpovoqnijem ponu|a~u. Listu ponu|a~a potpisuju predstavnici ponu|a~a i ~lanovi Komisije. VI Obaveze kupca (1) Ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena, odnosno kupac du`an je pristupiti zakqu~ewu ugovora u roku od 7 dana od dana progla{ewa pobjednikom licitacije. (2) Kupac je du`an za kupqeno vozilo uplatiti puni iznos u roku od 7 dana od dana potpisivawa ugovora. (3) Sve poreze i tro{kove oko prenosa vlasni{tva snosi Kupac (4) Prodaja se vr{i po na~elu “vi|eno-kupqeno“, bez naknadnih prigovora i `albi koje se odnose na predmet prodaje. (5) Ako kupac odustane od kupovine (odnosno ne pristupi sklapawu ugovora), upla}eni depozit od 5% mu se ne}e vratiti. Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine }e sklopiti ugovor sa slijede}im najpovoqnijim ponu|a~em. VII Dodatne informacije U~esnicima u licitaciji ~ije ponude ne budu prihva}ene, depozit od 5% se vra}a na ra~un naveden u wegovoj ponudi u roku od 8 dana od dana zavr{etka licitacije.

AD “GRADINA” - u ste~aju - Bratunac Broj: 080-0-St-06-000 006/1-10 Datum: 4.6.2010. godine Na osnovu Odluke Odbora povjerilaca od 19.5.2010. godine AD “Gradina” – u ste~aju Bratunac, objavquje

JAVNI OGLAS
Za prodaju imovine putem javnog nadmetawa, i to: 3. ZEMQI[TE na lokalitetu VRAWKOVINA, povr{ine 96.996 m2 sa prate}im objektima magacina i portirnice – po po~etnoj vrijednosti od 193.985,00 KM. 4. [QUNAK “3-4 IB.LAUF” u koli~ini od 100.000 metara kubnih na lokalitetu Vrawkovina po cijeni od 2 KM/m3. IMOVINA JE BEZ TERETA. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do po~etka prodaje polo`e obezbje|ewe u visini od 30.000,00 KM na `iro ra~un broj: 562-009-80280132-85 kod NLB Razvojne banke, i dostave dokaz o izvr{enoj uplati do po~etka licitacije. Imovina se prodaje kombinovanom metodom, i to prikupqawem zatvorenih ponuda gdje }e na licitaciji biti po~etna cijena najve}a cijena iz dostavqenih ponuda. Ponude u zatvorenim kovertama i dokazi o uplati dostavqaju se Komisiji za prodaju prije po~etka licitacije. Otvarawe ponuda izvr{i}e se u prisustvu svih ponu|a~a. Prodaja }e biti izvr{ena i ukoliko se pojavi samo jedan ponu|a~. Fizi~ka lica koja zastupaju pravna lica moraju prilo`iti ovjerenu punomo} za u~e{}e na javnoj prodaji, a zakonski zastupnici dokaz iz sudskog registra. Prodaja imovine odr`a}e se dana 23. juna 2010. godine, (srijeda), na lokalitetu Vrawkovina, sa po~etkom u 11 ~asova. Kupac koji izvr{i kupovinu u postupku javne licitacije du`an je najkasnije u roku od 30 dana da polo`i cjelokupni iznos prodajne cijene na `iro ra~un, te da zakqu~i ugovor o kupovini. Kupac sti~e pravo na prenos vlasni{tva nad imovinom kada u cijelosti izvr{i isplatu kupoprodajne cijene. Ukoliko kupac u roku ne ispuni svoju obavezu, smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na povrat upla}enog obezbje|ewa. Imovina koja je predmet prodaje, prodaje se u vi|enom stawu sa zate~enim pravnim statusom o kojem se zainteresovani kupci mogu informisati na telefon 065/528-955. Tro{kove prenosa prava na predmetnoj imovini (porezi, takse i drugo) pla}a kupac. STE^AJNI UPRAVNIK

42 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE “TERMINALI” AD DOBOJ UPRAVNI ODBOR Broj: 315/10 Dana, 2.6.2010. godine Na osnovu ~lana 304. ~lana 267. Zakona o privrednim dru{tvima (“Sl. glasnik RS” br. 127/08) i ~lana 38. Statuta “Terminali” AD Doboj, Upravni odbor na XI vanrednoj sjednici odr`anoj dana 2.6.2010. godine donosi odluku i OTKAZUJE PETU SKUP[TINU AKCIONARA DRU[TVA “TERMINALI” AD DOBOJ ZAKAZANU ZA 30.6.2010. GOD. SA PO^ETKOM U 11 ^ASOVA U PROSTORIJAMA SJEDI[TA DRU[TVA U DOBOJU UL. KNEZA MILO[A 87 I SAZIVA NOVU PETU SKUP[TINU AKCIONARA DRU[TVA “TERMINALI” AD DOBOJ Skup{tina akcionara “Terminali” AD Doboj, odr`a}e se dana 8.7.2010. godine sa po~etkom u 11 ~asova u prostorijama sjedi{ta Dru{tva u Doboju, ul. Kneza Milo{a br. 87. Za sjednicu se predla`e sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor radnih tijela (predsjednika, zapisni~ara, Komisije za glasawe, dva ovjeriva~a zapisnika). 2. Usvajawe Zapisnika sa IV redovne sjednice Skup{tine akcionara, odr`ane 30.11.2009. godine. 3. Razmatrawe i usvajawe Finansijskih izvje{taja za 2009. godinu sa Mi{qewem Nezavisnog revizora i Nadzornog odbora. 4. Razmatrawe i usvajawe Plana poslovawa Dru{tva za 2010. godinu. 5. Razmatrawe i usvajawe Odluke o izmjeni i dopuni Statuta “Terminali” AD Doboj - usagla{avawe sa Zakonom o privrednim dru{tvima - Odluka o izmjenama i dopunama Statuta nalazi se u prostorijama sjedi{ta Dru{tva i mo`e se izvr{iti uvid u sobi broj 12. 6. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora i Nadzornog odbora. 7. Dono{ewe odluke o izboru i imenovawu ~lanova Upravnog odbora, Odbora za reviziju, Internog revizora i Nezavisnog revizora. U slu~aju da se Skup{tina ne odr`i zbog nedostatka kvoruma ponovqena sjednica Skup{tine odr`a}e se dana 8.7.2010. godine sa po~etkom u 13 ~asova na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Uvid u materijal za sjednicu Skup{tine mo`e se izvr{iti u sjedi{tu Dru{tva u Doboju u ul. Kneza Milo{a br. 87. Pozivaju se akcionari, fizi~ka i pravna lica da li~no ili putem wihovih punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine. Punomo} fizi~kih lica mora biti ovjerena od strane Suda ili Nadle`nog organa uprave a punomo} pravnog lica pe~atom i potpisom pravnog lica. Predsjednik UO Boji} Dragan, dipl. ecc. REPUBLIKA SRPSKA KAZNENO POPRAVNI ZAVOD FO^A
Studentska br. 2, Fo~a, tel: 058/210-892, faks: 058/210-154, E-mail: kpzfoca@.zona.ba

OGLASI

Broj: 01/10 Datum, 2.5.2010. godine Na osnovu ~lana 31. Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta Kazneno-popravnog zavoda Fo~a, direktor Kazneno-popravnog zavoda Fo~a, raspisuje

o prodaji sekundarnih sirovina i o davawu u zakup poslovnog prostora 1. Predmet licitacije su: - Sekundarne sirovine (otpadno `eqezo, aluminijum i drugi otpadni materijali) i - Davawe u zakup poslovnog prostora u Ul. [anti}evoj br. 1. u Fo~i, povr{ine 34 m2. Po~etne cijene su: - otpadno `eqezo ....................... 350,00 KM/tona, - otpadni aluminijum..............1.500,00 KM/tona, - poslovni prostor....................... 10,00 KM/m2 U navedene cijene nije ura~unat PDV. 2. Prodaja sekundarnih sirovina i izdavawe poslovnog prostora se vr{i u vi|enom stawu i naknadne reklamacije ne mogu isticati. Poslovni prostor se izdaje na period od 2 godine, a isti se ne mo`e koristiti za namjene organizovawa igara na sre}u i salona zabave. 3. Zainteresovana lica mogu pogledati sirovine i poslovni prostor svakim radnim danom od 10 do 13 ~asova, u periodu od 7.6.2010. godine do 16.6.2010. godine. 4. Prodaja sekundarnih sirovina i izdavawe poslovnog prostora obavi}e se putem javnog nadmetawa-licitacijom dana 17.6.2010. godine, sa po~etkom u 11 ~asova, u prostorijama Kazneno-popravnog zavoda Fo~a, Ulica Studentska br. 2, a ukoliko se ne izvr{i prodaja na prvoj licitaciji, ponovna licitacija }e se obaviti dana 24.6.2010. godine, u isto vrijeme i na istom mjestu. 5. Pravo u~e{}a na licitaciji imaju sva pravna i fizi~ka lica, koja prije licitacije na blagajni KPZ-a Fo~a uplate iznos u visini od 10 % po~etne vrijednosti sirovina i vrijednosti mjese~ne zakupnine poslovnog prostora koji se licitiraju. 6. Uslovi i na~in preuzimawa sekundarnih sirovina regulisa}e se kupoprodajnim ugovorom, a za poslovni prostor ugovorom o zakupu poslovnog prostora u skladu sa Zakonom. 7. U~esnik licitacije koji postigne najvi{u cijenu, a potom odustane od potpisivawa kupoprodajnog ugovora ili ugovora o zakupu ili ne plati kupoprodajnu punu cijenu za sirovine koju je izlicitirao u roku od 5 dana od dana zavr{etka licitacije gubi pravo na povrat depozita. Ostalim licima koja u~estvuju u licitaciji upla}eni depozit se vra}a po zavr{etku licitacije. DIREKTOR Sini{a Golijanin

JAVNU LICITACIJU

OSNOVNI SUD U PRWAVORU Broj:78 0 I 000578 07 I Prwavor, 3.6.2010. godine

VETERINARSKA STANICA AD BIJEQINA Ra~anska broj 56 Datum: 4.6.2010. godine

OGLAS
“Osnovni sud Prwavor na prijedlog tra`ioca izvr{ewa NLB Razvojna banka Bawa Luka, protiv izvr{enika Mili{i} Zorana i Preradovi} Bogoquba donio je rje{ewe o izvr{ewu broj 78 0 I 000578 07 I 16.5.2007. godine koje glasi: “Sud odre|uje predlo`eno izvr{ewe. Tro{kovi tra`ioca izvr{ewa odre|uju se u iznosu od 350,00 KM. Poziva se tra`ilac izvr{ewa da u roku od 8 dana uplati predujam od 50,00 KM za izlazak izvr{ioca ovog suda na lice mjesta. “Kako je boravi{te izvr{enika Mili{i} Zorana nepoznato, predmetno rje{ewe se objavquje na oglasnoj tabli i u dnevnim novinama “Glas Srpske”. Smatra se da je predmetno rje{ewe o izvr{ewu dostavqeno izvr{eniku Mili{i} Zoranu protekom roka od 15 dana nakon dana objavqivawa u “Glasu Srpske”.
O PROMJENI DATUMA ODR@AVAWA SKUP[TINE AKCIONARA Zakazana Skup{tina akcionara AD Veterinarska stanica Bijeqina, umjesto 18.6.2010. godine odr`a}e se 29.6.2010. godine ili ponovqena 30.6.2010. godine. Predlo`eni dnevni red Skup{tine dopuwava se sa ta~kom: 3. pod I) Razmatrawe i usvajawe Odluke u pokri}u ostvarenog gubitka za 2009. godinu. Ostale informacije o sazivu Skup{tine ostaju neizmijewene. Kontakt osoba i tel/faks Mi}o Male{evi}, 055/209-826 UPRAVNI ODBOR

OKRU@NI PRIVREDNI SUD U BAWALUCI BROJ: 57 0 Ps 004562 03 Ps Dana, 2.6.2010. godine PRAVNA STVAR TU@ILAC: “TRIGLAV KRAJINA KOPAONIK” AD B. LUKA TU@ENI: ODSP “AUTOTRANSPORT” ZVORNIK RADI: DUGA

POZIV
Za: ODSP “AUTOTRANSPORT” ZVORNIK Pozivate se kao stranka na pripremno ro~i{te za dan SRIJEDU, 28.7.2010. g. u 13 ~asova, pred ovaj sud u sobu broj 33/III. NAPOMENA: Stranke se upozoravaju na odredbe ~l. 84 ZPP-a, o prisustvovawu pripremnom ro~i{tu, te se upozoravaju da ako tu`ilac bez opravdanog razloga ne do|e na pripremno ro~i{te, a bio je uredno obavije{ten, tu`ba }e se smatrati povu~enom, osim ako se tu`eni ne upusti u raspravqawe, a ako tu`eni ne pristupi na pripremno ro~i{te, a bio je uredno obavije{ten, ro~i{te }e se odr`ati u wegovom odsustvu.

OGLASI

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 43

44 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE
Posqedwi pozdrav dragoj sestri Tu`no sje}awe na dragog

JAGODI \UKI]
od sestre Radoslavke i svaka Mi}e sa porodicom. 2301 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki

MARKA MARJANCA
5.6.1998 - 5.6.2010. S ponosom i tugom ~uvamo te od zaborava. Tvoja supruga i djeca 2298 A-2 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

JAGODI \UKI]
od Dade, Dragane, Stefana i Sandre ]etojevi}. A-1 UP Tu`no sje}awe na dragu sestru

JAGODI \UKI]
od sestre Miladinke Jolyi} sa porodicom. 2302 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

JOVANKU @IVKOVI]
Brat Nedeqko sa porodicom 2299 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu sestru

JAGODI \UKI]
od brata Milenka ]etojevi}a sa porodicom. 2303 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj brati}ki

JOVANKU
Sestra Nada sa porodicom 2300 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu sestru

JAGODI \UKI]
od tetke Radojke ]etojevi}. 2304 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj brati}ki

JOVANKU
Sestra Grozda sa porodicom 2300 A-1 G Tu`no sje}awe na dragu sestru

JAGODI \UKI]
od tetke Kose i tetka Drage Jo{i}. 2305 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki

JOVANKU
Brat Jovo sa porodicom 2300 A-1 G

JAGODI \UKI]
od Sini{e Ja}imovi}a sa porodicom. 2307 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj sestri

JAGODI \UKI]
od sestre Cuje. 2307 A-1 G

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 45 Dana 6.6.2010. godine navr{avaju se ~etiri tu`ne godine od kako nije sa nama na{ dragi suprug, otac i djed
Tu`no sje}awe na dragog prijateqa Dana 8.6.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

DU[KA ALEKSI]A
U subotu, 5.6.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Spainci, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: supruga Dragana, sin Stefan te ostala rodbina i prijateqi 2282 A-6 G 2290 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog zeta Tu`no sje}awe na dragog ujku Tu`no sje}awe na dragog brata

GOJKA
Dragoqub i Marija

GOJKO (Milutina) JOLOVI]
Toga dana u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu u Bawaluci, pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. Tvoji najmiliji: supruga Qubinka, k}erka Gordana, unuka Tina, unuk Milan, zet Darko i ostala mnogobrojna rodbina 2290 B-2 G
Dana 8.6.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog Dana 6.6.2010. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti mog voqenog mu`a

DU[KA DU[KA
Mirko, Miqa, Slavi{a i Dada sa djecom 2282 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca Znao si koliko smo te voqeli, ali ne zna{, ujko, koliko nam nedostaje{. Tvoji Tawa i Tiho sa porodicom 2289 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog brata

DU[KA
Bol nije u rije~ima i u suzama, ve} u na{im srcima u kojima }e{ ostati vje~no. Sestra @eqana sa porodicom 2289 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog brata

SAVE [IKMANA
U nedjequ, 6.6.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Sjenice na Rebrovcu. O`alo{}ena porodica [ikman 2277 A-6 G Tu`no sje}awe na dragog

VASE MARI]A
U nedjequ, 6.6.2010. godine, u 11 sati posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena supruga Milka 2276 A-4 G Dana 6.6.2010. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti dragog oca

DU[KA DU[KA
@ivot je trenutak, a sje}awe vje~no. Sin Stefan 2283 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav Bio si na{a snaga, na{ oslonac i na{ zagrqaj. Ostavio si tragove koji se ne bri{u, qubav i dobrotu koja se pamti i koja }e vje~no trajati. Sestra @ivana, zet Sreto i @arko 2289 A-3 G

DU[KA
Tuga se ne mjeri rije~ima, suzama ni vremenom koje prolazi, ve} prazninom koja ostaje u na{im srcima. Sestra Dobrila i zet Mile 2289 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog brata

SAVU
Brat Milo{, sestre Milena i Bosiqka sa porodicama 2277 A-8 G Dana 9.6.2010. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti na{eg dragog

VASE MARI]A
O`alo{}eni sin @eqko 2276 A-2 G Dana 6.6.2010. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti dragog oca

QUBI
od kumova Danke i Steve Are`ina. 2278 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

QUBI
od Vladinih radnih kolega: Steve, Ne|e, Srbije, @arka i Ogwena. 2280 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog

MI[U MALBA[I]A
Godine prolaze, a sje}awe na tebe ostaje vje~no. Tvoja sestra Qubica, zet Milomir i sestri~ina Maja 17/2010 A-3 GKD Tu`no sje}awe na dragog sina

STOJANA STEVANDI]A
U subotu, 5.6.2010. godine, u 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Prekaji (Drvar), polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni supruga Borka, sin Nenad, k}erka Nada, snaha Nata{a, zet Miodrag, unu~ad Sr|an, Danilo, Ana, Katarina i Aleksandra 2288 A-6 G Dana 7.6.2010. godine navr{ava se devet godina kako nije sa nama na{ voqeni

QUBI
od Ne|e Budi} sa porodicom. 2279 A-1 G

VASE MARI]A
O`alo{}eni sin Dragan 2276 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog oca, supruga, brata i djeda

Posqedwi pozdrav zetu i tetku

SLOBODANA BLA@ENOVI]A
5.6.2007 - 5.6.2010. Supruga Nada, sin Dragan i k}erka Qiqana sa porodicom 2260 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog brata

MI[U MALBA[I]A
Dragi moj sine Mi{o Ni vrijeme koje te~e kao voda nije te odvojilo od tvoje majke. Dok sam `iva, `ivi{ i ti u mom srcu. Majka Radmila 17/2010 A-3 GKD Dana 5.6.2010. godine navr{ava se 21 godina od smrti na{eg dragog

DU[AN (Rade) GLAMO^AK
Bez obzira na vrijeme, uvijek si sa nama u na{im mislima. Tvoji najmiliji 2272 A-6 G Posqedwi pozdrav dragoj tetki Tu`no sje}awe na

QUBI
od Jovanke, Dra{ka i Gorana sa porodicama. 2275 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog

PILIPA MAYARA
2.6.1987 - 2.6.2010. Dana 6.6.2010. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu u Dowem Jelovcu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 2281 A-4 G

MI[U MALBA[I]A
Vrijeme koje prolazi ne mo`e izbrisati sje}awe i uspomene na tebe. Brat Sla|an, snaja Dragana, brati}i Slavi{a, Sr|an i Milovan 17/2010 A-3 GKD

JAGODI \UKI]
od Qubinke sa porodicom. 2307 A-1 G

MLADENA DRAGI^EVI]A
6.6.1998 - 6.6.2010. Supruga Beba i sin @eqko 2306 A-1 G

SLOBODANA BLA@ENOVI]A
Porodica Radovanovi} 2260 A-1 G

RADOVANA TO[I]A
Sin Miroslav sa porodicom 2292 A-2 G

46 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

U povodu 6.6.2010. godine, dana Grani~ne policije Bosne i Hercegovine, sje}awe na poginule i umrle kolege

Tu`no sje}awe na kuma

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

QUBOMIRU
od supruge Branke. 2264 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ocu

FILIPOVI] IGOR
1971 - 2005.

SIROVINA FERID
1959 - 2007.

DRAGANA JAGODI]A

QUBOMIRU
od sina Vladimira i snahe Svjetlane. 2264 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom ocu

Milorad ^egar sa porodicom

2266 B-1 G

QUBOMIRU
od k}erke Velese, unuka Sergeja i Andreja. 2264 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom kumu

PRODANOVI] BOJAN
1971 - 2005. S po{tovawem, Jedinica grani~ne policije “Hum“ Fo~a B-5 IP 03365
Tu`no sje}awe na dragog kuma Posqedwi pozdrav dragom

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 3.6.2010. godine, u 72. godini `ivota, iznenada preminuo na{ dragi

QUBOMIR (Nikole) VRAWKOVI]
1938 - 2010. Sahrana }e se obaviti 5.6.2010. godine u 13 ~asova na Gradskom grobqu u Bawaluci. O`alo{}eni: supruga Branka, sin Vladimir, k}erka Velesa, brat Du{an, sa porodicom, snaha Svjetlana, unuci Sergej i Andrej, porodice Kne`evi}, Ko{~ica, \ukeli} i Popovi}, te ostala rodbina, kom{ije i prijateqi 2264 A-8 G

QUBOMIRU
od porodica Mihajlovi} i Trapara. 2264 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom priki

QUBI
od Svjetlane, Aleksandra, Teodore i Ane. 2264 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom bratu

Dana 5.6.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{eg dragog

BRANKA MALE[EVI]A
Pro{la je godina kako nisi sa nama, ali zauvijek }e{ ostati u mom sje}awu. Tvoj kum Kreki} Milorad 2247 A-8 G Tu`no sje}awe na

QUBOMIRU
od porodice Popovi}. 2264 A-1 G Posqedwi pozdrav dragom

QUBOMIRU BRANKA
od brata Du{ana, snahe Mileve, sinovaca Radomira, Nikole i Mirka sa porodicama. 2264 A-2 G Posqedwi pozdrav dragom Tvoj prijateq Drago Ostoji} sa porodicom 2247 A-6 G In memoriam Tu`no sje}awe na dragog oca

VASE (Jove) KRE[TALICE
Toga dana u 12 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na porodi~nom grobqu Miqevi}i, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}ena porodica A-8 IP 03366 Dana 9.6.2010. godine navr{ava se tu`na godina od smrti na{eg dragog

QUBI
od {urjaka Marka i Perse. 2264 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca

QUBI
od Dragane, Pe|e i Vladana.

BOSA (ro|. Miki}) BUNDALO
Dok smo `ivi, rado }emo se sje}ati tebe i tvoje plemenitosti. Tvoji najmiliji 2159 A-2 G

VLADIMIRA JANKOVI]A
6.6.2009 - 6.6.2010. K}erka Jelena sa suprugom i djecom 2180 A-2 G

2264 A-1 G

DRAGANA - BELOG QUBOJEVI]A
U nedjequ, 6.6.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridru`e. O`alo{}eni: Nada, Sergej i Damjan 2262 A-8 G

NEDEQKA BAWCA
11.6.2009 - 11.6.2010. K}erka Slobodanka sa porodicom 2197 A-3 G

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 47
Tu`no sje}awe na na{e drage roditeqe Tu`no sje}awe na drage roditeqe Dana 6.6.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti na{eg dragog

MILKA DRAGOMIR 1936 - 1999. (ro|. Ne{kovi}) 1937 – 2009. MI[I]
Zahvalni sinovi: Du{an, Zdravko i Mirko sa porodicama 2171 A-7 G Tu`no sje}awe na radnog kolegu

RADOJKU
3.6.2008 - 3.6.2010.

i VELIMIRA POPOVI] 26.6.2007 - 26.6.2010.

U nedjequ, 6.6.2010. godine u 10 ~asova posjeti}emo wihovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Sinovi, snahe, unu~ad i praunu~ad 2187 A-7 G Dana 5.6.2010. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od prerane smrti na{e drage Dana 5.6.2010. godine navr{ava se {est tu`nih godina od smrti na{eg dragog

SREDOJA BOGI^EVI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom grobqu, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Dobra du{a nikad ne umire iako vrijeme prolazi, bol za tobom nikada ne}e pro}i. O`alo{}eni: supruga Mileva, k}erke Mira i Brankica, zetovi, unu~ad i ostala mnogobrojna rodbina 2291 A-8 G Dana 5.6.2010. godine navr{ava se dvanaest godina od smrti na{eg voqenog

SLAVKA VINTOWIVA PAJE BUNDALA
Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u u 11 ~asova, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}ena porodica 2261 A-3 G Posqedwi pozdrav tetku

Sina, Qubo, \ole, Goga, Gagi, Ra~o, Quban, Ceca, Qubi{a, Zoran, Dragan, Nine, Rajko, Zvonko, Brzi, Ne|o, Baka i Vlado 2225 A-6 G U subotu, 5.6.2010. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti na{eg dragog

GORDANE IWAC
Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: sin Dalibor i k}erka Tawa 2267 A-3 G Tu`no sje}awe na dragog

\OR\E (Du{ana) PEJI]A
Toga dana u 11 ~asova na Novom grobqu posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Porodica: supruga Bosiqka, sin Slobodan, k}erka Slobodanka, unu~ad Tawa, \or|e, Marko i Nikola te ostala o`alo{}ena rodbina 2269 A-6 G Dana 6.6.2010. godine navr{avaju se tri tu`ne godine od smrti na{e drage

BLAGOJE VOJNOVI]A
25.3.1929 - 5.6.1998. Zauvijek u sje}awu na tebe, tvoju dobrotu i nesebi~nu qubav koju si nam pru`ao. Tvoja supruga Bosiqka, k}erke Dragana i Spomenka, zetovi Sead i Sini{a, tvoji unuci Damir, Luka i Aleksandar 2284 A-8 G Petogodi{wi pomen na na{eg dragog

VUJU ^UBRILOVI]A
O`alo{}ena porodica 2272 A-1 G

BORI
od porodice Rajili} Nikole. 2263 A-1 G Posqedwi pozdrav dragoj majci

RAJKE DANOJEVI]
Evo tri godine pro|o{e ni{ta bol ne umawi{e. La`u kad ka`u da vrijeme lije~i sve, jer svaki dan nam je te`e. Puno nam nedostaje{. Suprug Boro, k}erke Biqa i Qiqa, zetovi i unu~ad 2248 A-6 G Tu`no sje}awe na dragu Dana 8.6.2010. godine navr{avaju se dvije godine od smrti drage majke

Posqedwi pozdrav dragoj majci

JAGODI
od sina Bobana i snahe Sanele, unu~adi Teodore i Mihaela. 2273 A-1 G Posqedwi pozdrav kom{inici

JAGODI
od k}erke Sandre, zeta Zorana, unuka Sergeja i Ogwena. 2273 A-1 G Posqedwi pozdrav kom{inici

STEVU TOPALOVI]A
Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Porodica 2282 A-8 G Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 4.6.2010. godine u 63. godini `ivota preminula na{a draga

RAJKU DANOJEVI]
Ti ne zna{ mila kako je tu`no `ivjeti bez tebe. Tvoja sestra Vinka sa porodicom 2253 A-2 G Tu`no sje}awe na dragog brata

DARINKE RUWI]
Sin Du{ko, snaha Sla|ana i unuk Andrej 2238 A-2 G Tu`no sje}awe na dragu suprugu 2274 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca 2274 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca

JAGI
od porodice Jeremi}.

JAGI
od porodice Dinek.

JAGODA (Milana) \UKI]
SLOBODANA JUNGI]A
Nikad te ne}u zaboraviti. Sestra Savjeta sa porodicom. 014980 A-1 R Tu`no sje}awe na dedu

DARINKU RUWI]
Suprug Gojko 2238 A-1 G Dana 7.6.2010. godine navr{avaju se dvije godine od smrti na{eg dragog

VLADIMIRA JANKOVI]A
Sin Milan sa porodicom 2293 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 6.6.2010. godine u 13 ~asova na grobqu u Slatini. O`alo{}eni: suprug Milivoje, sin Boban, k}erka Sandra, snaha Sanela, zet Zoran, unu~ad te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijateqi 2273 A-8 G

MIRKA
K}erka Dragica i unuka Rosa 2285 A-1 G Tu`no sje}awe na dragog oca Dana 5.6.2010. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti na{eg dragog Dana 5.6.2010. godine navr{ava se godina dana od smrti na{e drage tetke

DRAGOMIRA STJEPANOVI]A
Unuci David i Marko 2271 A-1 G

MIRKA [E[I]A DRAGOMIRA STJEPANOVI]A
Wegovi najmiliji 2270 A-2 G

MIRKA
K}erka Qubica, zet Marinko, unu~ad Mirjana i Dragi{a 2285 A-1 G

MIRKA
K}erka Ru`ica, zet Ranko, unu~ad Mirko i Aleksandra 2285 A-1 G

Toga dana posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu [umari u Gorwoj Piskavici. O`alo{}eni: sin Radenko, snaha Milka, unuci Mihajlo i Bogdan 2285 A-3 G

AN\E BO[WAKOVI]
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Gradskom grobqu. Porodica Vru}ini} 2177 A-3 G

48 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

Sport
FOTO: M. RADULOVI]

Du{an Ivkovi} sru{io mi je snove o reprezentaciji 2009. godine. Bio sam kapiten tokom kvalifikacija za EP, a onda me nije bilo na spisku za Evrobasket. Tada mi se ugasila `eqa za igrawem u nacionalnom dresu. Milo{ Vujani}, srpski ko{arka{

Kru`ne trke na stazi u Zalu`anima

Beograd doma}in kongresa
Srpska prestonica Beograd dobio je ~ast da bude doma}in Kongresa Udru`ewa profesionalnih fudbalera svijeta FIFpro za isto~nu Evropu. Sastanak }e se odr`ati 1. i 2. septembra, a organizacija je povjerena srpskom sindikatu “Nezavisnost“.

Bez Momira Ili}a na ^ehe
Oporavak od povrede srpskog rukometa{a Momira Ili}a ne te~e po planu. Prvotimac Kila i daqe ima problema sa koqenom, stawe povrede se pogor{alo i vjerovatno }e propustiti duel bara`a za odlazak na Svjetsko prvenstvo protiv ^e{ke.
Detaq sa pro{logodi{wih trka

mo`e da po~ne
Nije bilo lako, ali svi smo se svojski potrudili da se ove trke pamte po dobrom. I posqedwe pripreme su privedene kraju, tako da je sve spremno za po~etak takmi~ewa, istakao Brki}
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Bawalu~ki automobilista Boris Miqevi} ovog vikenda bi}e na novom ispitu. Poslije premijere u Valensiji, adut britanskog “Advent motorsporta“ u~estvova}e na drugoj trci {ampionata “Seat Leon Supercopa“, koja se vozi na stazi “Jarama“ u Madridu. Dva quta rivala, srpski fudbalski reprezentativci Radosav Petrovi} iz Partizana i adut Crvene zvezde Dejan Leki}, od jeseni bi mogli da nose isti dres. Naime, za wihove usluge zainteresovan je Rasing iz Santandera, pa nije iskqu~eno da od jeseni nekada{wi protivnici zaigraju u istom dresu.

Foto dana

BAWALU KA - Sve je spremno za automobilisti~ki spektakl na stazi u Zalu `a ni ma – dvos tru ku kru`nu trku koja }e se bodovati za Otvoreno prvenstvo Republike Srpske, kao i za {ampionat Srbije. Organizator dijela progra ma ve za nog za RS je “Brki} servis“ iz Bawaluke, dok je organizacija prvenstva Srbije povjerena beogradskom “\elma{ sportu“. I jedni u drugi potrudi li su se da ta kmi ~ewe pro te kne na naj vi {em ni vou, voza~i su u petak po~e-

li da sti `u na auto drom kraj Bawaluke, pa nas u ova dva dana o~ekuju velike bitke majstora brzine sa obje strane Drine.

NA PISTI 80 voza~a
- Sve je spre mno. Ni je bi lo la ko, ali svi smo se svoj ski po tru di li da ove trke svi pamte po dobrom. I posqedwe pripreme su privedene kraju. Boksovi su raspore|eni, staza je u petak po no vo opra na, ta ko je da sve ura|eno onako kako smo `eqeli - po ru ~io je je dan od organizatora nadmetawa

Aleksandar Brki}. Prema prvim procjena ma, u Zalu`anima bi trebalo da nastupi 20-ak doma}ih i 60-ak voza~a iz Srbije. - Tih 80 takmi~ara trebalo bi da budu i vi{e nego do voqni za is tin ski pra znik ovog sporta. Pogotovo ako se zna da }e nastupiti svi na {i vo za ~i, da iz

Srbi je sti `u ime na po put Vesni}a, Tomoti}a, Leki}a, Terzi}a... i da }e svi zajedno voziti. Nadam se i da }e publika prepoznati ovaj doga|aj i u velikom broju do}i u Zalu`ane, jer }e zasigurno ima ti {ta da vi di zakqu~io je Brki}, dodaju}i da se nada da }e i vrijeme poslu`iti organizatore.

Satnica
Prvog dana takmi~ewa, u subotu, program po~iwe od 11 ~asova, kada su zakazani slobodni treninzi. Zatim slijedi sjednica Sportske komisije, a potom i trke. U nedjequ nas o~ekuje sli~an program, samo {to treninzi po~iwu u deset ~asova, onda slijede trke, te zavr{na sjednica Komisije i objava zvani~nih rezultata.

Dvije titule za jubilej
Titula prvaka Republike Srpske i plasman u Premijer ligu Drine iz Zvornika, te prvo mjesto fudbalera Napretka iz Doweg [epka u Drugoj ligi, grupa istok i plasman u Prvu ligu Republike Srpske, najve}i su poklon sportskoj javnosti i gra|anima op{tine Zvor nik za ve li ki ju bi lej - 600 go di na od prvih pisanih tragova o postojawu grada na Drini. Ova fudbalska sezona ina~e je jedna od najuspje{nijih posqedwih nekoliko godina, zato {to je Op {tin ski fu dbal ski sa vez Zvornik imao klubove u ~etiri ranga takmi~ewa, a osvojene su titule prvaka u tri ranga. Pored Drine i Napretka, titulu je osvojila i ekipa Trnovice u Podru~noj fudbalskoj ligi. Ovakvim uspjehom ne mogu da se pohvale ni mnogo ve}i fudbalski centri u Srpskoj, a oni nam daju obavezu da kvantitet, koji se ogleda u broju klubova i igra~a, pretvorimo u odgovaraju}i kvalitet. Dri na }e mo ra ti dos ta da ura di na po boq{awu infrastrukture kako bi usjela da ispuni uslove takmi~ewa u Premijer ligi. To se odnosi na dopunu mjesta na tribinama, rekonstrukciju svla~ionica, prostor za ambulantu i pres-konferencije... Napredak iz Doweg [epka, najfudbalskijeg sela ne samo u Republici Srpskoj nego i u cijeloj BiH, jo{ jednom je potvrdio kvalitet. Ova ekipa godinama je ~lan Prve ili Druge lige RS, pokazuju}i najstandardniju formu. Napredak ima gotovo potpunu infrastrukturu, a posebno se mo`e ponositi ~iwenicom da se niko u ovom mjestu nije po`alio na do~ek ekipe i na kompletnu organizaciju i odigravawe utakmica. Dani slavqa su pro{li. Sada treba da zasu~emo rukave i poradimo, qudi u klubovima i mi u Op{tinskom savezu, na stvarawu jo{ boqih uslova, kako bi oba kluba igrawe u ve}im rangovima u~inila vi{egodi{wim.

Mirko MILO[EVI], predsjednik OFS Zvornik
Drina }e morati dosta da uradi na poboq{awu infrastrukture, kako bi uspjela da ispuni uslove takmi~ewa u Premijer ligi

Trenutno najpopularniji navija~ki rekvizit holandskih navija~a je majica koja sa unutra{we strane ima lik omiqenog fudbalera i svaki fan wenim podizawem preko glave postaje ba{ onaj kome se divi - Snajder, Van Persi, Huntelar...

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 49

Skup{tina Regionalne lige za rukometa{ice

@KK Sloboda bez kapitena

Kraj za Vukojevi}evu
NOVI GRAD - U @enskom ko{arka{kom klubu Sloboda, poslije najve}eg uspjeha u istoriji dugoj tri decenije, osvojenog ~etvrtog mjesta u Premijer ligi BiH, ve} razmi{qaju o ekipi za sqede}u sezonu. Izvjesno je da }e Novogra|anke ostati bez kapitena Vawe Vukojevi} jer je iskusna igra~ica zbog obaveza na poslu donijela definitivnu odluku da zavr{i karijeru. - Na{ novi ~lan ostala je bek Nata{a Kajtaz, koja je na tri godine stigla iz Br~ko distrikta, a rije~ je o nosiocu igre juniorske bh. reprezentacije. Najve}a `eqa nam je da zadr`imo najboqu igra~icu Almu Kova~evi}, a u~ini}emo sve da se {to prije poja~amo na poziciji centra - naglasio je predsjednik Slobode Miroslav Raili}. N. \.

Nijedan klub nije bio protiv na{eg u~e{}a, a i sam predsjednik najvi{eg tijela lige Predrag Bo{kovi} uvjerio nas je da }emo dobiti ~lanstvo, rekao Gligori}
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Po~elo finale NBA lige
WUJORK - Dvanaesto izdawe kultne finalne serije NBA lige izme|u LA Lejkersa i Bostona otvoreno je kavgom, povla~ewem i tehni~kim gre{kama, a zavr{eno glatkom pobjedom zvani~nog {ampiona – 102:89. Poslije samo 27 sekundi duela timova koji zajedno imaju 32 prstena, do{lo je do ko{kawa starih neprijateqa Rona Ar tes ta i Po la Pir sa.

Lejkersi poveli trku
Obojica su dobili po tehni~ku, a onda je fizi~ki iscrpquju}a borba nastavqena. Na kraju, radovao se doma}in, uz 30 poena Kobija Brajanta i 23 Paua Gasola. Kod Seltiksa najefikasniji je bio pomenuti Pirs (24), dok je Kevin Garnet ubacio 16 ko{eva. Drugi me~ je u nedequ, tako|e u “Stejpls centru“, a potom }e tri uzastopna duela biti odigrana u “Boston gardenu“.

BAWALU KA - @en ski rukometni klub Borac u nedjequ bi trebalo da postane ~lan Regionalne lige, takmi~ewa u kojem u~estvuju ekipe iz Austrije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije i BiH. Podgorica }e ovog vikenda biti doma}in finalnog turnira pomenutog nadmetawa, a u prestonici Crne Gore bi}e odr`ana i redovna Skup{tina, na kojoj }e Bawalu~anke dobiti “zeleno svjetlo“. - [to se nas ti~e, uradili smo sve {to smo mogli. Uspostavili smo kontakt sa predstavnicima svih klubova i niko nije bio protiv na{eg u~e{}a. I sam predsjednik najvi{eg tijela Predrag Bo{kovi} uvjerio nas je da }e mo do bi ti ~lanstvo i da su svi zadovoqni {to pristupamo ligi. Preostalo je, dakle, da na{ i Metalurgov ulazak bude verifikovan - rekao je direktor Borca Ranko Gligori}. Izabranice Rade Un~anina ve} godinama su dominantne na bh. sceni, ove godine odbranile su duplu krunu ostvariv{i pobjede u svim me~evima, pa

Ranko Gligori}

FOTO: GLAS SRPSKE

je logi~an izbor u~e{}e u mnogo ja~em takmi~ewu.

BAWALU^ANKE dominantne na doma}oj sceni
- Ekipa je prevazi{la doma}e okvire, o ~emu najboqe svjedo~e rezultati u ovoj sezoni. Motivacija vi{e nije na istom nivou, pa vjerujem da }e nam Regionalna liga svima dobro do}i, kako klubu, tako i gradu Bawaluci, Republici Srpskoj, te na{em rukometu u

cjelini. Bi}e to veliki izazov za sve nas jer ulazimo u nadmetawe koje ima ~etiri prvaka Evrope - jasan je Gligori}. Bawalu ~an ke u sqede }e dvi je go di ne ne }e igra ti u evropskim takmi~ewima. - Zamrzli smo na{ status jer o~ekujemo da }e na{ tim u sqede}e dvije sezone dodatno da sazri kroz jake utakmice, poslije ~ega bismo se upustili u novi me|unarodni izazov. Uz to, igrawe dva kola u Evropi ko{ta gotovo kao cijela sezona u Regionalnoj ligi - zakqu~io je Gligori}.

Timovi
Regionalna liga od sqede}e sezone trebalo bi da broji deset klubova. Pored Borca, novo ime je i makedonski Metalurg, a tu su i “starosjedioci“ Hipo banka (Austrija), Krim Merkator (Slovenija), Podravka, Lokomotiva (Hrvatska), Budu}nost, Biseri (Crna Gora), Zaje~ar (Srbija) i Qubu{ki (BiH).

Ko{arka{i LA Lejkersa

FOTO: AGENCIJE

Juniorsko prvenstvo BiH

Drina `eli titulu
ZVORNIK - OK Drina iz Zvornika ovog vikenda bi}e doma}in finalnog turnira odbojka{kog prvenstva BiH za juniore. Prvog dana smotre, u subotu, takmi~ewe }e otvoriti ekipe Drine i Jedinstva (16), poslije ~ega slijedi sve~ano otvarawe. Od 18 ~asova se igra druga utakmica izme|u Modri~a Optime i Olova. U nedjequ u 11 ~asova na programu je utakmica za tre}e mjesto, a finale je zakazano za 13 ~asova. U taboru Drine o~ekuju da }e wihovi juniori osvojiti titulu jer ve}ina igra~a ima iskustva u ovakvim utakmicama, budu}i da nastupa u prvom sastavu, koji se ove godine takmi~io u zavr{nici plej-ofa seniorskog prvenstva Republike Srpske. D. G.

Borov~anin u "klubu 20"
BEOGRAD - Poslije pobjede nad Rajmondom O~iengom na sta di onu [al kea, srpski bokser i biv{i adut Sala vi je Ne nad Bo rov ~a nin osvojio je bodove za plasman me|u 20 najboqih boksera svijeta. Borov~anin trenutno zauzima 19. poziciju na svjetskoj rang-listi u kruzer kategoriji, {to je ogroman uspjeh za srpski boks. Wegov prethodni me~ li~no je ocjewivao predsjednik Evropske bokserske unije (EBU) i potpredsjednik Svjetskog bokserskog savjeta (WBC) Bob Lo`ist. mu da u idu}oj godini boksuje za svjetsku titulu. - Ulazak u “top 20” je ogroman uspeh, kako za mene, tako i za na{ sport. Za mene je to veliko priznawe, ali i o~ekivano, s obzirom na to koliko sam trenirao i kakav skor pobeda imam. Taj veliki podstrek da}e mi novi motiv za trening i nove pobede, kako bih {to pre u{ao u “top 15“ i bio u prilici da izazovem svetskog {ampiona. Nadam se da }u do kraja godine boksovati za evropsku titulu i biti korak bli`e kona~nom ciqu - rekao je Borov~anin. Biv {i adut bawalu ~ke Slavije za protekli me~ pripremao se u Tirolu zajedno sa Vitalijem Kli~kom, a trenirao ih je Fric Zdu nek. Za sqede}i me~ kao bazu za pripreme odabrali su Drvengrad, gdje ih je Emir Kusturica pozvao i stavio na raspolagawe sve kapacitete wegovog remekdjela arhitekture.

Novi uspjeh biv{eg boksera Slavije

Liga veterana Republike Srpske

Bawaluka ili Igokea
MRKOWI] GRAD - Ko{arka{ka Liga veterana Republike Srpske u{la je u sa mu zavr{nicu, a {ampon }e biti poznat poslije nedjeqnog finala u Mrkowi} Gradu. Nakon liga{kog dijela takmi~ewa, te doigravawa, KKV Bawaluka i branilac trofeja Igokea osigurali su plasman u finale i od 13.15 ~asova bori-

}e se za krunu. Prije tog duela, ta ~no u po dne, za ka zan je okr{aj za tre}u poziciju izme|u Mo dri ~e i prwavor ske Mladosti 76. Poslije ove dvije utakmice, od 14.30 ~asova, sasta }e se ve te ra ni Mrkowi} Grada i selekcije koju ~ine igra~i ~iji se klubovi nisu plasirali na “Fajnal-for”. De. M.

Prva liga RS rukometa{a

LO@IST odu{evqen Borov~aninom
On je bio odu{evqen Nenadovim izdawem u ringu, pa je uvrstio Srbina me|u 20 najboqih na planeti i po`elio

Minimalac Cepelina
BAWALUKA - Rukometa{i Cepelina ostvarili su minimalnu pobjedu nad Derventom, 31:30, u prvom me~u 25. kola Prve lige Republike Srpske za rukometa{e. Parovi 25. kola, subota: BAWALUKA: Mladost - Kotor Varo{ (16 ~asova), ISTO^NO SARAJEVO: Slavija - Bijeqina (17), igrano u petak: PRIJEDOR: Prijedor - Drina, SRBAC: Srbac Hercegovina, igrano ranije: BAWALUKA: Cepelin - Drina 31:30. Me~ izme|u Leotara i Omladinca ne}e se igrati. De. M.

Nenad Borov~anin

FOTO: AGENCIJE

50 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: AGENCIJE

Pi{e: Slavko BASARA

Mi i Kup
Mundijalska groznica ve} uveliko trese zemaqsku kuglu. Svjetsko prvenstvo je u centru pa`we, iako po~iwe tek u sqede}i petak. Ipak, bez obzira na to, na doma}oj sceni finale Kupa Republike Srpske privla~i veliku pa`wu. Na{a fudbalska svetiwa, nadamo se, bar }e donekle u drugi plan gurnuti planetarnu popularnost Mundijala, jer Radnik i Kozara zaslu`uju to. Oni }e se, u dvije utakmice, u nedjequ i ~etvrtak, boriti za trofej prvog takmi~ewa organi zo va nog pod okriqem Fu dbal skog sa ve za Re pu bli ke Srpske. Pa neka u nedjequ u Bijeqini bude praznik. Neka pobijedi fudbal. Nadamo se da }emo krenuti uzlaznom linijom i da }e interesovawe za na{e najmasovnije takmi~ewe biti mnogo ve}e. Recimo prijedlogom da polufinalisti, ili ~etvrtfinalisti, takmi~ewe nastave u Kupu BiH, a ne da u wega idu klubovi po plasmanu u prvenstvu. To bi bila dobra formula. Kada su nagrade za finaliste u pitawu, one su mizerne. Mo`da i one mogu da privuku pa`wu. Ili recimo da Fudbalski savez Republike Srpske donese odluku da pobjednik na{eg Kupa uz novac u finalu za sqede}u sezonu bude oslobo|en kotizacije?! Pored igra~a iz Bijeqine i Gradi{ke, koji }e biti glavni protagonisti finala, ne treba zaboraviti da je FSRS, ta~nije wegova Sudijska organizacija, donio dobru odluku da finale sude Dragan Petrovi} i Dino Sikiri}. Rije~ je o mladim arbitrima, na{oj sudijskoj perspektivi, fakultetski obrazovanim qudima koje moramo da ~uvamo za budu}nost. Zbog Mundijala i `eqe da jednom i arbitri iz Srpske ugledaju svjetla najve}e fudbalske pozornice. Iskreno, vjerujemo u to!

Katarina Srebotnik i Nenad Zimowi}

Trofej Zikiju i Kati
Zimowi} i Srebotnikova su ve} bili najboqi mje{oviti dubl Rolan Garosa, po{to su pobijedili 2006. godine, dok su finale u Parizu igrali i 2007. godine
PARIZ - Srpski teniser Nenad Zimowi} i Slovenka Katarina Srebotnik po bi je di li su na tur ni ru Rolan Garos u konkurenciji mje {o vi tih du blo va, po {to su u finalu pobijedili Ka zah stan ku Ja ro slavu [ve do vu i Aus tri janca Ju li ja na No ula sa 4:6, 7:6, 11:9. Zimowi} i Srebotnikova su ve} bili najboqi mje{oviti dubl Rolan Garosa, po{to su pobijedili 2006. go di ne. Fi na le u Pa ri zu igra li su i 2007. go di ne, dok su 2005. bi li na do mak tro fe ja na Otvo re nom prvenstvu SAD. Titule u mje{ovitom dublu Zi mowi} je dva pu ta osva jao i na Otvo re nom prvenstvu Australije, prvu 2004. godine sa Elenom Bovi nom iz Ru si je, a dru gu 2008. sa Ki nes kiwom Sun Tijantijan. Me~ je trajao sat i 34 minuta, {esti nosioci Srebotnikova i Zimowi} su osvojili ~etiri poena mawe i napravili brejk mawe, ali su ipak osvojili trofej. brej ku. Zi mowi} i Sre bo tni ko va su do bro igra li, po ve li sa 5:1 i sa ~u va li prednost do kraja, iako su wihovi protivnici uspjeli da do|u do 5:6. U tre }em se tu, ko ji se igra do deset poena, Noul i [vedova su dobro po~eli i poveli sa 4:0. Srebotnikova i Zimowi} su uspjeli da se pribli`e na poen zaostatka (3:4), a zatim i da izjedna~e na 6:6. Srpsko-slo ve na ~ki dubl je u nastavku u nekoliko navrata morao da nadokna |u je za os ta tak, da bi po sli je do brih ser vi sa preokrenuo na 10:9, a zatim i mi ni-brej kom do {ao do kona~nih 11:9.

Srpsko-slovena~ki dubl osvojio Rolan Garos

Otvorene kvalifikacije za US open

Miler postao teniser
WUJORK - Poznati ameri~ki skija{ krenuo je sa misijom u kojoj mu je ciq nastup u kvalifikacijama US opena, posqedweg teniskog grend slem turnira godine. Me|utim, misija mu nije krenula dobro, po{to je u prvom odigranom me~u pora`en od Erika Nelsona Kortlanda sa 2:6, 4:6 na kvalifikacijama koje se odr`avaju na Havajima. Naime, svi oni koji igraju tenis u SAD imaju pravo da se prijave na ovaj turnir, a samo najboqi me|u wima u obje konkurencije dobi}e vajld kard za nastup u kvalifikacijama na US openu. - Te{ko je bilo o~ekivati ne{to posebno. Nisam do{ao spreman na ovaj turnir u mjeri u kojoj sam `elio. Ovi momci ovdje lupaju na hiqade loptica po danu, a ja nisam ba{ bio u pravom ritmu - rekao je Miler. Ovim porazom Miler nije izgubio sve {anse. Pred wim su novi me~evi, ali sada mora dobiti sqede}a ~etiri me~a.

DRUGI SET rije{en u taj brejku
U prvom setu [vedova i Noul su u sedmom gemu uspjeli da naprave drugi brejk u setu i povedu sa 4:3 te da do kraja sa~uvaju prednost jednog brejka i povedu u me~u. Drugi set rije{en je u taj-

FINALE DUBLOVA
Nenad Zimowi} }e na Rolan Garosu igrati i u finalu mu{kog dubla. On }e se sa Kana|aninom Danijelom Nestorom za trofej boriti protiv tre}ih nosilaca Luka{a Dluhija iz ^e{ke i Indijca Leandera Paesa, nekada{weg Zimowi}evog dubl partnera. Ovaj me~ na rasporedu je u subotu od 12 ~asova.

Rosi `eli da vozi za Ferari

Alonso, Fetel i ja

"Samanta igrala kao mu{karac"
PA RIZ - Sa man ta je igra la go to vo kao mu {ka rac! Ta ko se ose }am po sle me ~a. Kad upo re di te ka ko igraju mu{karci, vide}ete paralelu. Ima sjajan servis, kakav nemaju druge teniserke, sa dosta spina. I forhend joj je odli ~an, jak. Sjajno igra posledwih meseci i mislim da ima velike {anse da trijumfuje. Pobedila je sve favorite na turniru i otvorena su joj vrata trijumfa - izjavila je srpska teniserka Jelena Jankovi} poslije poraza (1:6, 2:6) od Samante Stosur u polufinalu Rolan Garosa. Australijanka je odigrala odli~an me~ i za samo sat vre me na eli mi ni sa la naj boqu teniserku Srbije. Do sada Stosurova je izbacila prvu teniserku svijeta Serenu Vilijems i ~etvorostru ku po bje dni cu Ro lan Ga ro sa @is tin Enen, a u finalu }e odmjeriti snage pro tiv Fran ~es ke Skja vo ne, koje je na rasporedu u subotu. posebno na ritern - rekla je Jankovi}eva. - U pojedinim poenima kada sam imala {anse, pravila sam velike gre{ke. To nisam bila ja, to nije moja igra. Na`alost - izgubila sam. Ona je bila boqa - rekla je Jelena. Upitana da li je quta na sebe zbog poraza, po{to su u polufinalu igrale teniserke koje nisu osvajale grend slem turnir i imala bi veliku {ansu za trijumf, Jelena je odgovorila potvrdno. - Quta sam. Ni je la ko izgubiti me~ na ovakav na~in, ali takav je tenis. Moram da ostanem pozitivna, ima }u dru gu pri li ku. Ne znam {ta se dogodilo. Ona je bila boqa, igrala je svoju igru. Nisam pru`ila ni 20 odsto mogu}nosti, to nisam bi la ja. Ne znam ko je to bio na terenu - naglasila je Srpkiwa.

Jelena Jankovi} pora`ena u polufinalu Rolan Garosa

Valentino Rosi

FOTO: AGENCIJE

MARANELO - Zainteresovanost da zasjedne u tre}i Ferari jev bo lid u prven stvu “formule 1” iskazao je najboqi motociklista dana{wice Italijan Valentino Rosi. Se dmo ros tru ki mo to GP {ampion ve} je nekoliko puta izletni~ki sjedio u Ferarijevom bolidu testiraju}i ga, a iza sebe ima i nekoliko trka u reliju. - Da bi Ferari imao jaku

ekipu kakvu ima Jamaha u Moto GP-u, Fernandu Alonsu morali bi pridru`iti Sebastijana Vetela. A, i ja bih volio da istra`im mogu}nost nastupa u tre}em bolidu - rekao je Rosi. Ve} du`e vrijeme on se spomiwe u kontekstu profesionalnog anga`mana u italijanskom timu, me|utim, do konkretnije saradwe nikada nije do{lo.

SUSRET TRAJAO sat vremena
- Tokom me~a nisam mogla da prona|em pravi ritam. Sa man ta je igra la i ser vi ra la stvar no do bro. Ose}ala sam da su mi te{ke noge, nisam se kretala i to je uticalo na svaki udarac,

Jelena Jankovi} FOTO: AGENCIJE

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 51

Sedamnaesti Kup Republike Srpske, Radnik - Kozara (RTRS, nedjeqa, 17.15 ~asova)

Prva finalna epizoda
Bijeqincima ovo tre}i nastup u finalu, dok su dva puta eliminisani u polufinalu. Kozara tri puta osvajala pehar i jednom izgubila finalni susret Fudbalski Fudbalski PI[U: IGOR STANI[I] klub Radnik klub sport.bijeljina@gmail.com ZORAN VAJKI] Godina osnivawa: 1945. Kozara zvajkic@gmail.com
FOTO: G. [URLAN

BIJEQINA - Do kraja fudbalske sezone u Republici Srpskoj ostalo je da se odigraju jo{ dvije finalne utakmice 17. izdawa Kupa u kojima }e snage odmjeriti Radnik iz Bijeqine i gradi {ka Ko za ra. Prvi fi nalni susret bi}e odigran u nedjequ od 17.15 ~asova na Gradskom stadionu u Bijeqini uz direktan prenos na Radio-televiziji Republike Srpske. U redovima Bijeqinaca nadaju se da }e im ovo finale biti tre}a sre}a. Naime, ve} su bili dva puta u~esnici zavr{nice, ali je 2007. godine od wih bio boqi Radnik, a pro{le godine Borac.

GLAVNI SUDIJA Dragan Petrovi} iz Bawaluke
- Napravili smo veliki uspjeh plasmanom u finale Kupa. To dobija na zna~aju kada se zna da je na{a ekipa veoma mlada i u prethodnoj sezoni biqe`ila je odli~ne rezultate. Me|utim, kruna bi bila osvajawe pehara namijewenog pobjedniku najmasovnijeg takmi~ewa. Iako je Kozara veoma kvalitetan rival, moji igra~i imaju veliki mo tiv u pred sto je }em dvome~u i nadam se da }emo se na kraju radovati trijumfu u fi na lu - na gla sio je {ef stru~nog {taba Radnika Nikola Bala. Kapiten Radnika Filip Vuji} nada se uspjehu. - Ve} u prvom susretu, koji se igra na na{em stadionu, moramo tra`iti {ansu za osvajawe pehara. To zna~i da moramo zabiqe`iti bilo kakvu pobjedu, po mogu}nosti bez primqenog gola, jer bismo tek tada mogli mirno pu-

Godina osnivawa: 1945. Adresa: Dositeja Obradovi}a b.b, Gradi{ka. Stadion: Gradski. Kapacitet: 5.000. Boja dresova: crveno-bijela. Pred sje dnik Skup {ti ne: Mirko Pavlovi}. Predsjednik kluba: Mirko Pavlovi}. Direktor: Sekretar: Blagoja Blagojevi}. [ef stru~nog {taba: Vinko Marinovi}. Najve}i uspjesi: Plasman u Drugu ligu SFRJ 1970/71, 1974/75. Po bje dnik Ku pa Re pu bli ke Srpske 1994, 2000. i 2001, fina lis ta 2002. i 2010. godine. Put do finala: {esnaestina finala: Kozara - Modri ~a Ma ksi ma 0:0 (penalima 5:4), osmina finala: Borac ([amac) - Koza ra 0:5, ~et vrtfi na le: Sloboda (Novi Grad) - Koza ra 3:3 (pe na li ma 7:8), polufinale: Sloga (Doboj) - Kozara 1:3, 1:3.

Filip Vuji}

tovati na revan{ utakmicu, ko ja se u ~et vrtak igra na stadionu u Gradi{ci - istakao je Vuji}. [ef stru~nog {taba Kozare Vinko Marinovi} je sa Crvenom zvezdom kao igra~ osvojio ~etiri Kupa Jugoslavije i jednu {ampionsku ti-

tu lu u pe ri odu od 1995. do 1999. godine. - Na po~etku svoje trenerske karijere volio bih i imam veliku `equ da ne{to sli~no ostvarim i sa Kozarom. Ove godine podmladili smo ekipu, jer smo pru`ili {ansu mladim igra~ima. Od

REVAN[ UTAKMICA
Revan{ utakmica finala Kupa Republike Srpske igra se u ~et vrtak, 10. ju na u Gra di{ci sa po~etkom od 17.15 ~aso va uz di rektan pre nos na Ra dio-te le vi zi ji Re pu blike Srpske. Glavni sudija bi}e Dino Sikiri} (Prijedor), po mo }ni ci; Zo ran Grbi} (Pri je dor) i Go ran ]eji} (Bawaluka), dok je ~etvrti arbitar @eqko Latinovi} (Gradi{ka). Kontrolor su|ewa Jovo Tadi} (Doboj), a de le gat su sre ta Bra ni slav Petri~evi} (Doboj).

tog projekta ne}emo odustati, jer imamo 17 igra~a do 21 godine, od toga sedam juniora i tri kadeta i svi oni su ve} debitovali u dresu Kozare tokom prvenstvene sezone. Za ovu generaciju igra~a trofej Kupa Republike Srpske bio bi najqep{a nagrada, ali i podsticaj za budu}i rad. Idemo u Bijeqinu, koja tako|e kao i mi ima mladu ekipu, da se nadigravamo, a volio bih da se po no vi re zul tat iz prvenstva kada smo igrali nerije{eno 1:1. Cijenim kolegu Nikolu Balu, trenera Radnika, koji je sli~no kao i mi krenuo u stvarawe jednog novog Radnika i vjerujem da

}e u obje finalne utakmice gledaoci imati {ta da vide, jer su Kozara i Radnik budu}nost fu dba la Re pu bli ke Srpske - rekao je Marinovi}.

Adre sa: Bal kan ska b.b, Gradi{ka. Stadion: Gradski. Kapacitet: 5.000. Boja dresova: Plava. Predsjednik Skup {ti ne: Du{an Gli{i}. Predsjednik kluba: Dragan Peri}. Direktor: Dragan Jevti}. Sekretar: Slobodan \or|i}. [ef stru~nog {taba: Nikola Bala. Najve}i uspjesi: Plasman u Drugu ligu SFRJ 1970/71, 1976/77, 1981/82. U~esnici osmi ne fi na la Ku pa SFRJ 1949. godine i u sezoni 1979/80. Prvaci Republike Srpske 1998/1999. Finalisti Kupa Republike Srpske 2006, 2009. i 2010, polufinalisti 2001. i 2007. godine. Put do finala u ovoj sezoni: {e sna es ti na fi na la: Radnik - Slavija (Isto~no Sarajevo) 5:2, osmina fina la: Na pre dak (Dowi [epak) - Radnik 0:1, ~etvrtfi na le: Ra dnik - Le otar (Tre biwe) 4:1, po lu fi na le: Mla dost (Dowa Sla ti na) - Ra dnik 2:2, 0:4.

REVAN[ utakmica u ~etvrtak, 10. juna u Gradi{ci
Prvotimac Kozare Miodrag Gigovi} nada se povoqnom re zul ta tu ve} u Bijeqini. - Igram prvo finale Kupa Srpske u dresu Kozare i `elio bih da pehar donesemo u na{e vitrine. U Bijeqini }emo igrati oprezno, ne}emo srqati, a na{a odbrana, siguran sam, bi}e u prvom planu. Ciq nam je da se u Gradi{ku vratimo sa aktivnim rezultatom, a smatram da je i poraz od jednog gola dosta povoqan uo~i revan{a - naglasio je Gigovi}.

Dosada{wi pobjednici
1994: Kozara (Gradi{ka) 1995: Borac (Bawaluka) 1996: Borac (Bawaluka) 1997: Sloga (Trn) 1998: Rudar (Ugqevik) 1999: Rudar (Ugqevik) 2000: Kozara (Gradi{ka) 2001: Kozara (Gradi{ka) 2002: Leotar (Trebiwe) 2003: Jedinstvo (Br~ko) 2004: Leotar (Trebiwe) 2005: Jedinstvo (Br~ko) 2006: Sla vi ja (Is to ~no Sarajevo) 2007: Mo dri ~a Ma ksi ma (Modri~a) 2008: Sla vi ja (Is to ~no Sarajevo) 2009: Borac (Bawaluka)

Bijeqina, nedjeqa, 17.15 ~asova

Radnik - Kozara
Stadion: Gradski ^etvrti arbitar: Zoran Sofreni} (Bijeqina) Delegat: Mom~ilo To{i} (Isto~no Sarajevo) Kontrolor su|ewa: Vlado Li{~inski (Prijedor)

R{um Simi} (Doboj)

Dragan Petrovi} (Bawaluka)

@eqko Dragojevi} (Bawaluka)

Joki} Pavlovi} Niki} Tasovac Ostoji} \or|i} Pavi} Sapawo{ Vuji} Ze~evi} Trener: Nikola Bala \uri} Peri} Uji}

Stan~i} Jandri} Gigovi} Kozi} Studen Zakari} Miti} Kova~evi}

Gwati}

Trener: Vinko Marinovi}

52 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

U SUSRET 19. SVJETSKOM PRVENSTVU U FUDBALU, 11. JUN - 11. JUL 2010.
FOTO: AGENCIJE

Fabio Kapelo “prelomio“

JO[ 4 DANA

Xejmsu "jedinica"
LONDON - Selektor reprezentacije Engleske Fabio Kapelo jo{ uvijek nije donio defini ti vnu odlu ku ko }e bi ti prvi gol man “Gor dog Albiona“ na predstoje}em Mundijalu. Me|utim, Italijan je Dejvidu Yejmsu dodijelio dres sa brojem jedan i tako nagovijestio da }e on biti wegov prvi izbor na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi. ^ini se da je ~uvar mre`e novog drugoliga{a Portsmuta najbli`i startnoj postavi Engleske u prvom me~u protiv SAD, koji se igra 12. juna u Rastenburgu, za razliku od konkurencije - Roberta Grina i Yoa Harta. S druge strane, izgleda da }e Vejnu Runiju u napadu dru{tvo praviti Piter Krau~, koji je dobio dres sa brojem devet, dok je u odsustvu povrije|enog Dejvida Bekama Aron Lenon dobio broj sedam. Stiven Yerard i Frenk Lampard su, naravno, zadr`ali svoje standardne brojeve - ~etvorku i osmicu.

Selektor Paragvaja Herardo Martino

“Ne}e nam biti lako“
ASUNSIJON - Selektor fudbalske reprezen ta ci je Pa ra gva ja Herardo Martino jasno je stavio do znawa da wegov tim mo ra da nas ta vi sa na por nim ra dom ukoliko `eli da ostvari us pjeh na pred sto je }em Svjetskom prvenstvu. - Bio sam u Ju`noj Africi ranije, mislim da znam {ta tre ba da o~e ku je mo. Do bro smo se pri pre ma li za ovo prvenstvo, mislim da }emo

biti u dobroj formi za po ~e tak ta kmi ~ewa. Po ku {a }e mo da se na najboqi mogu}i na~in pripremimo za prvu uta kmi cu pro tiv Italije koja ne}e biti nimalo laka - rekao je Martino. Paragvaj se u prvoj rundi takmi~ewa sastaje sa Italijom, Slova~kom i Novim Zelan dom, a prvi su sret }e igrati 14. juna.

Miroslav Klose i Bastijan [vajn{tajger

Nijemci u Frankfurtu boqi od selekcije BiH (3:1)

Milovan Rajevac u problemu

Muntari napustio pripreme
AKRA - Lareja Kingston, fudbaler iz Gane koji ne}e igrati na Svjetskom prvenstvu, demantovao je da je poku{ao da se fizi~ki obra~una sa selektorom Milovanom Rajevcem kada mu je ovaj saop{tio da ga ne vodi na Mundijal. - Imam informacije da su se moji navija~i okupili oko sjedi{ta Fudbalske federacije Gane u Akri i protestovali zbog odluke selektora. Znam da svi u dr`avi govore o mom neigrawu i da tvrde da bez mene reprezentacija ne}e biti ista. Ne mogu da pro mi je nim odlu ku se le kto ra, ali ni sam htio da se tu~em - rekao je Kingston. Poslije otkaza Mihaela Esijena zbog povrede, {ef Ra je vac je u novom problemu. Kako su javili svjetski mediji, Su li Mun ta ri svo je voqno je napustio pripreme reprezentacije i oti {ao u Lon don na preglede kako bi sanirao povredu. Suli Muntari (Gana)

U drugom poluvremenu smo odigrali u visokom ritmu i to je bilo lijepo vidjeti poslije tronedjeqnih priprema, rekao Lev
PI[E: GORAN IVANKOVI] gosa@bih.net.ba

[vajn{tajger penalxija
- U drugom poluvremenu smo odigrali u visokom ritmu i to je bilo lijepo vidjeti poslije tronedjeqnih priprema. Vidi se da imamo potencijal. Svi su naporno radili i mislim da imamo dobar tim koji mo`e da ostva ri za pa `en re zul tat na Svjetskom prvenstvu - izjavio je Lev. `i moglo biti mnogo vi{e lopti. Fizi~ki pad nije jedino {to je presudilo. Ipak je ve li ka ra zli ka u kla si dvije selekcije. Oni imaju eksplozivne i brze igra~e koji mogu da naprave promjenu - prokomentarisao je Safet Su{i} i posebno imao zamjerki na desnu stranu. Stra teg BiH je po tom dodao: - Bilo je dosta propusta na de snoj stra ni, a Sa nel Jahi} zaslu`uje sve pohvale, stizao je da obavi posao na obje strane - istakao je Su{i}. Treba ista}i i nekorektni po tez ka pi te na BiH Emi ra Spa hi }a ko ji je na te re nu o{a ma rio Mar ka Marina poslije drugog gola Nijemaca. Italijanski sudija Nikola Ricoli mu nije pokazao ni `uti karton. WEMA^KA BiH 3 (0) 1 (1)
Strijelci: 0:1 Xeko u 15, 1:1 Lam u 50, 2:1 [vajn{tajger u 73. iz penala, 3:1 [vajn{tajger u 76. minutu iz penala. Stadion: “Komercbank arena“ u Frankfurtu. Gledalaca: 48.000. Sudija: Nikola Ricoli (Italija) 6,5. @uti karton: Spahi} (BiH). Igra~ uta kmi ce: Me sut Ozil (Wema~ka) 7. WEMA^KA: Nojer 6,5, Lam 7, Fridrih 6 (od 86. minuta Taski -), Mertesaker 6,5, Bad{tuber 6,5, Kedira 7, [vajn{tajger 7 (od 86. minuta Kros -), Trohovski 5,5 (od 46. minuta Miler 6,5), Ozil 7 (od 80. minuta Gomez -), Podolski 6,5 (od 69. minuta Marin 6,5), Kloze 5,5 (od 46. minuta Kakau 6). Selektor: Joakim Lev. BiH: Hasagi} 6,5, Mravac 5,5 (od 44. minuta Ibri~i} 5,5), Nadarevi} 5,5, Spahi} 6, Jahi} 6, Rahimi} 6, Pjani} 6, Salihovi} 6 (od 77. minuta Berberovi} -), Misimovi} 6 (od 79. minuta Muslimovi} -), Ibi{evi} 6 (od 74. minuta Zec -), Xeko 6. Selektor: Safet Su{i}.

FRANKFURT - Fudbalska reprezentacija Wema~ke savladala je BiH 3:1 u pri ja teqskom su sre tu u Frankfurtu. Iako su izabranici selektora Safeta Su {i }a prvih 45 mi nu ta rije{ili u svoju korist 1:0 sre}nim golom Edina Yeke, “pan ce ri“ su u nas tav ku opravdali ulogu favorita. Prvo je kapiten “elfa“ Fi lip Lam po sli je po lu kontre izjedna~io rezultat na 1:1 u 50. minutu kada je loptu poslao u ra{qe, a pobjedu doma}inu donio je novi “plej mej ker“ Bas ti jan [vajn{tager iz jedanaesteraca u 73. i 76. minutu. Se le ktor wema ~ke re pre zen ta ci je Jo akim Lev bio je za do voqan po sli je utakmice.

Pripreme francuske reprezentacije

FOTO: AGENCIJE

SPAHI] o{amario Marina
Poslije jo{ jednog poraza Su{i} nije bio previ{e raspolo`en. - Izdr`ali smo fizi~ki prvih 45 minuta, ali kako je vrijeme odmicalo, ekipa je bila umornija i sporija, za razliku od Wema~ke, koja se ulaskom svje`ih igra~a dizala. Na kraju smo i dobro pro{li, jer je u na{oj mre-

Brazilac pro{ao kroz 25 zemaqa do Ju`noafri~ke Republike

Domenek pobjesnio
REUNION - Selektor francuske fu dbalske reprezentacije Rejmon Domenek je pobjesnio kada je saznao da blizu 200 djece nije moglo da u|e na trening “trikolora“ na ostrvu Reunion u Indijskom okeanu gdje se Francuzi na la ze na posqedwoj fazi priprema za Mundijal. - Ovo je skandal! Sprije~iti dje cu da vi de svo je qubim ce i to na tre nin gu ko ji je or ga ni zo van ba{ zbog wih je u najmawu ruku

Pedro Pedala putovao dvije godine
JOHANESBURG - Brazilac @oze Geraldo de Souza Kastro, poznatiji kao Pedro Pedala, prije dvije godine krenuo je u posebno dizajniranom vozilu na pedale u Ju`nu Afriku, kako bi u`ivo navijao za svoje zemqake. - Ni je mi prvi put. Na sli~an na~in sam putovao i na Svjetsko prvenstvo 1982. godine, koje se igralo u [paniji, ali je sada bilo mnogo opasnije. U nekim trenucima sam jedva izvukao `ivu glavu rekao je @oze Kastro. Pepe je u svom specijalnom vozilu na pedale u Johanesburg krenuo prije vi{e od dvi je go di ne i pre {ao 16.593 kilometra. Dva puta se zarazio malarijom, prelazio je min ska poqa i do `ivqavao prijetwe smr}u, a sve to ka ko bi u`i vo pru `io podr{ku Kaki, Robiwu, Maikonu, Alve{u... Mundijalu u Ju`noafri~koj Republici, a pored we tu su jo{ En gles ka, Wema ~ka, Italija i Argentina. Nadam se da }e moji zemqaci ipak igrati u finalu i osvojiti {estu titulu prvaka globusa. Nebitno je ko }e nam biti posqedwi rival na tom putu, vjerujem u izabranike selektora Karlosa Dunge - rekao @oze Geraldo koji je od Brazila do Ju`noafri~ke Republike pro{ao 25 zemaqa.

sra mo ta. @e lio sam da igra~i osjete da su voqeni i da ima ju po dr{ku, ali ne ko nerazuman je tu ideju onemogu}io - bjesnio je Domenek. Na sta di onu na ko jem je odr`an trening prisustvovalo je 3.000 navija~a, mahom djece iz lokalnih {kola, a odlukom bezbjednosnih organa wih 200 je bilo onemogu}e no da u|e, iako je bi lo vi{e nego dovoqno praznih mjesta.

MO@DA sam navija~ki raspolo`en
- Sve bih dao da postanemo svjet ski prva ci {es ti put. Ali, pored [panije bi}e veoma te{ko. “Crvena furija“ je najve}i favorit na

@oze Geraldo poznatiji kao Pedro Pedala

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 53

"Lavovi" glume Ganu
Nastoja}emo da zahvalimo narodu za podr{ku koju nam je davao tokom puta prema Ju`noj Africi, rekao Anti}
KOVILOVO - Stru~ni {tab i svi igra~i fudbalske reprezentacije Srbije (osim Nemawe Vidi}a) iskoristili su priliku da u petak obi|u Sportski centar Fu dbal skog sa ve za Srbije u Staroj Pazovi, koji je jo{ u izgradwi. Poslije obilaska budu}eg doma FSS “orlovi“ su odradili posqedwi trening uo~i me~a protiv Kameruna, koji je zakazan za subotu od 20.30 ~a so va na sta di onu Partizana i koji }e ujedno biti “generalna proba“ za obje selekcije pred polazak na Svjetsko prvenstvo. [to se ti~e Nemawe Vidi}a, on je obilazak propustio zbog

Srbija u subotu (20.30 ~asova) do~ekuje Kamerun u Beogradu

Fjorentina

Promocija Mihajlovi}a
FIRENCA - Novi trener Fjorentine je Sini{a Mihaj lo vi}, sa op {tio je taj ita li jan ski fu dbal ski klub. “Qubi~asti“ }e Mihajlovi}a zvani~no predstaviti u subotu na stadionu “Artemio Franki“. Biv{i srpski re pre zen ta ti vac je u Se ri ji A igrao za Romu, Sam pdo ri ju, La cio i Inter. Sa da ve} biv {i tre ner Fjorentine ]ezare Prandeli zamijeni}e Mar}ela Lipi ja na mjes tu se le kto ra reprezentacije Italije poslije Svjetskog prvenstva. Mihajlovi} je pro{le sezone trenirao Kataniju.

Obala Slonova~e

Drogba povrije|en

Dejan Stankovi}, kapiten Srbije

FOTO: ROJTERS

povi{ene temperature, ali je na javqeno da }e bi ti spreman za me~ protiv “lavova“.

SAMJUEL ETO
Samjuel Eto je zaradio crveni karton na prethodnoj prijateqskoj utakmici “lavova“ protiv Portugalije. FIFA u takvim situacijama tra`i od nacionalnih saveza da sami suspenduju iskqu~ene igra~e na sqede}oj utakmici istog karaktera. Fudbalski savez Kameruna nije ozvani~io neigrawe napada~a Intera i jednog od najboqih fudbalera afri~kog kontinenta, ali su svi izgledi da }e napad Kamerunaca biti zna~ajno oslabqen na ispra}aju reprezentacije Srbije u Ju`nu Afriku.

- Uta kmi ca pro tiv Ka meruna za mene ima poseban zna~aj i odgovornost. Nastoja}emo da zahvalimo narodu za podr{ku koju nam je davao to kom pu ta pre ma Ju `noj Africi - rekao je selektor “orlova“ Radomir Anti}. Ka pi ten Srbi je De jan Stankovi} istakao je da }e pro tiv afri ~kih “la vo va“ wegovi saigra~i i on “gristi“ za sva ku lop tu i {to boqi rezultat. - Igra mo pred na {im vernim navija~ima i `eli-

mo da im se odu`imo na najboqi na ~in. Ne ka u Beogradu subota ve~e bude fudbalski praznik. Ho}emo pune du{e da odemo u Afriku i dos toj no re pre zen tu je mo na{ fudbal i narod - kazao je popularni Deki.

NEDJEQA slobodan dan za “orlove“
Selektor Anti} je odlu~io da reprezentativcima u

nedjequ da slobodan dan, koje }e se po no vo oku pi ti u nedjequ uve~e da bi put Ju`ne Afrike krenuli u ponedjeqak popodne. “Or lo vi“ }e prvu uta kmicu na Mundijalu odigrati pro tiv re pre zen ta ci je Gane, 13. juna od 16 ~asova u Pretoriji. Ka me run ci ima ju za da tak da “glume“ Ganu poslije No vog Ze lan da ko ji je bio zamjena za Australiju i Poqsku ko ja je du bli ra la Wema~ku.

SION - Obala Slonova~e je u posqedwoj pripremnoj utakmici uo~i Mundijala savladala selekciju Japana sa 2:0, autogolom Tanake i pogotkom Koloa Turea, ali bi taj trijumf mogla skupo da plati. Tokom me~a najboqi igra~ “slonova“ Didije Drogba zadobio je ozbiqnu povredu lakta, poslije ~ega je hitno preba~en u bolnicu u Sionu. Sumwa se da je Drogba slomio ruku u predjelu lakta i da bi zbog toga mogao da propusti Mundijal. - Drogba je zadobio povredu lakta, ali jo{ nismo sigurni koliko je ozbiqna. Didije je ~vrst momak, ali mnogo ga je boqelo - rekao je selektor Sven Goran Erikson.
www.glassrpske.com

Bawaluka

Doboj Tuzla

Bijeqina

Zvornik Zenica

Sun~ano na jugu
U Republici Srpskoj u subotu ujutro bi}e prete`no do potpuno obla~no, uz mogu}nost slabe ki{e u ve}ini krajeva. Tokom prijepodneva jewavawe i prestanak padavina i djelimi~no kidawe obla~nosti, osim u centralnom planinskom dijelu i na istoku zemqe, gdje }e se ve}i dio dana zadr`ati obla~no povremeno s ki{om. Poslijepodne u ostalim krajevima promjenqivo obla~no i suvo sa sun~anim intervalima, a na jugu sun~ano uz malu obla~nost. Minimalna temperatura vazduha na planinama od {est, u ostalim krajevima od osam do 13, a najvi{a dnevna od 15 do 22, te na jugu lokalno do 24 stepena Celzijusa. Sli~no vrijeme zadr`a}e se i u nedjequ, a temperature se ne}e znatno mijewati.

Sarajevo

Mostar

Subotica U Srbiji }e u subotu biti prete`no obla~no vrijeme sa ki{om i grmqavinom u ve}ini krajeva, a tokom dana mogu}i su Novi Sad kratkotrajni sun~ani intervali. Minimalne temperature kreta}e se od {est do deset na planinama, a u unutra{wosti od 11 do 14 stepeni Celzijusa. Najvi{e Beograd dnevne temperature bi}e u intervalu od 12 do 14 na planinama, odnosno od 21 do 25 stepeni Celzijusa u ni`im krajevima. Tokom no}i sa subote do nedjequ do}i }e do prestanka padavina, Novi Pazar a tokom dana bi}e promjenqivo obla~no sa dosta sun~anih intervala. Nik{i}

Ki{a i grmqavina

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Beograd
Maks. Min. 26 oC 14 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawaluka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31.jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Ni{

Bawaluka
Trebiwe

Maks. Min.

22 oC 11 oC

Podgorica

Pri{tina

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 20 21 26 28 28 26 Budimpe{ta Bukure{t Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 25 26 13 19 17 22 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 21 28 31 10 16 19 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 29 30 20 18 23 27

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 5. i 6. jun 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 8.00 8.30 9.00 10.20 12.00 13.00 13.30 14.00 14.30 16.00 16.30 Znawe na poklon Trnav~evi}i u divqini, crtani film Vodi~ za roditeqe Avanture dje~aka ~udotvorca, film Dolina sunca, serija Hitna pomo} Bu|elar Magazin Ludi svijet Popodne Vijesti Putovawe carskog pingvina, film 18.30 Vijesti 19.00 Afri~ki lavovi 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Najboqi, film 22.20 Top Gear, serija 23.00 Vijesti 23.30 Top Gear, serija 0.00 Cage Rage 1.10 Konstantno gluvarewe, serija 2.30 ^udnije od raja, film Info 8.10 9.00 10.00 10.30 11.20 11.30 11.40 12.10 13.00 13.30 14.10 15.00 16.40 17.10 17.30 18.00 18.20 18.50 19.30 20.10 21.00 23.00 0.20 2.10

Hrabra qubav
Uloge: Matilda Seigner, Madven le Besko, Masimo Ranieri Re`ija: Klod Lelu{

020
RTRS

Terminator

Uloge: Arnold PINK BH [varceneger, Majkl Bin, Linda Hamilton Re`ija: Xems Kameron

2300

RTRS
Jutro u Srpskoj Kvizolog Mali dnevnik Kliford veliki crveni pas Porodica Nes Bijela hronika Svemirski brod Zemqa Pri~a o grupi Galija Dolinom Ibra kroz vijekove Turizam plus Pod obru~em, serija Nekog drugog dana, film Ah ta planeta Za.Druga No limit Pravila igre, serija Svjetski sport Put na SP 2010 Dnevnik Sviraj ne{to narodno Festival “Pjesma Mediterana“ Koncert u ~ast To{eta Proeskog Hrabra qubav, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija 7.00 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 17.00 19.00 19.40 20.00 22.00 0.00 1.00

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Romanti~ni siroqupci, crtani film Sporti}i Vijesti Ostin Pauers 2, film Auto {op magazin Najlu|e godine, serija Borila~ke vje{tine, film Xoni Mnemonik, film Vijesti Muzika U plamenu, film Crna ta~ka, film Brus Li, serija Sudar, serija 6.05 9.00 9.05 10.50 11.00 12.20 12.40 13.00 13.10 13.50 14.40 14.50 15.40 15.45 16.40 18.30 19.00 19.30 20.00 22.20 22.25 1.10 1.20 2.00

RTS 1
Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Gastronomad Dnevnik Sport plus Lud zbuwen normalan, serija Vi i Mira Adawa Polak Vijesti TV lica Vijesti Policajac sa Petlovog brda Maradona, film Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Fudbal: Srbija - Kamerun Vijesti Podzemqe, film Vijesti Vi i Mira Adawa Polak Vijesti 6.10 7.10 8.10 9.40 10.30 11.00 11.30 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 14.40 14.50 17.00 17.30 18.30 20.00 21.00 21.30 22.00 23.00 0.00

RTS 2
Brazde TV lica Ludi za kowima, film Vjerski mozaik Srbije Klinika Vet Profil i profit Kwiga utisaka Agroinfo Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Total tenis Reli Tenis Vrele gume Borba za `ivot Koncert ansambla Legende Mo`emo li vjerovati nauci Svijet sporta Art zona Horizont Mocart Vrele gume

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.10 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40 Momci s Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za Sti, serija Ali Mekbil, serija Bra~ne vode, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Slobodni strijelci, serija Razvedeni Gari, serija Doktor Haus, serija [ta je sa Brajanom, serija Svita, serija Kupidon, serija Ru`na Beti, serija 16.30 Vil i Grejs, serija 16.50 Slobodni strijelci, serija 17.10 Da draga, serija 18.00 Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 18.50 Doktor Haus, serija 19.30 Sudije za Sti, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bra~ne vode, serija 21.10 O~ajne doma}ice, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Kupidon, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

PINK BH
7.20 7.30 8.00 9.00 9.50 10.30 12.00 12.20 14.00 14.05 14.10 14.20 15.00 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 19.30 20.20 21.00 23.00 1.00 2.00 4.00 4.10 5.50 Mejd in Bawa Luka Sportisimo Gre{ne du{e, serija BH net Robna ku}a Pozori{na veza, film Info Gold Music Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand poga~a Farma Info Gre{ne du{e, serija [ou tajm Info Ivkova slava, serija Ni{ta za sakriti Seks i selo, serija Farma Terminator, film Farma Lo{ dan u bloku, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Gold Music 7.00 7.20 8.00 8.05 8.10 8.20 10.00 10.05 11.00 12.00 12.10 12.40 13.40 14.40 14.50 18.00 19.00 19.30 20.00 22.00 22.10 0.00

BHT 1
Prirodno bogatstvo Rusije Godine prolaze, serija Vijesti Be Ha Te bebe Mini {kola Mali ~ista~i, film Vijesti Govor ti{ine Pra{ki student, serija Vijesti Tribunal Snaga planete Gra|ani i gra|anke za Evropu Vijesti Tenis (`) 500 godina Ajvatovice Dnevnik London u`ivo Xejn Ostin, film Vijesti Leo, film Pra{ki student, serija 8.20 8.40 9.30 11.20 13.00 15.00 18.00 18.30 19.00 20.00 21.40 23.20 1.00 7.10 7.50 8.00 10.00 10.10 10.50 12.00 12.30 13.20 14.00 14.30 15.20 16.00 16.10 16.30 18.00 18.30 19.10 19.30 20.00 22.10 22.40 23.30 1.00

HRT 1
Mu{karci na stablima, serija Vijesti Narednik Ratlix, film Vijesti Ku}ni qubimci Normalan `ivot Dnevnik Moj grijeh, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Kulturna ba{tina Dobra `ena, film Iza ekrana Luda ku}a, serija Loto Dnevnik Dan poslije sutra, film Vijesti Mamutica, serija Cry Baby, film Unutara{we carstvo, film 11.40 12.30 13.20 15.00 16.40 17.50 19.50 21.30 6.00 7.20 7.30 7.50 8.10 8.30 9.00 10.00 12.40 13.40 14.40 16.50 17.50 18.50 19.10 20.00 21.30 23.40 1.50 2.30

OBN
OBN Star Model An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film Ogi i `ohari, crtani film Ajronmen, crtani film Tre}a planeta OBN Star Model Lonci i poklopci Ke~eri Pri~a o dinosaurusima, crtani film Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Info Ekskluziv OBN Star Model Napoleon i ja, film OBN Star Model Potra`i odgovor, film Tre}a planeta

Foks
6.00 7.00 8.20 e-TV Doma}in Fajront Republika 9.30 Nuklearna podmornica, film 11.40 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em 12.40 @elite li da postanete milioner 13.50 Ke{ taksi 14.20 Mi nismo an|eli, film 16.20 Hiqadu i jedna no}, serija 20.10 Dvije nedjeqe za zaqubqivawe, film 22.30 Ponovo opsjednuta, film 1.00 Top Spid 2.00 Ke{ taksi 3.00 Ameri~ko rvawe 4.00 Ponovo opsjednuta, film

NOVA
5.50 7.50 8.10 No} s kraqem, film Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ben Ten, crtani film Dodir s neba, serija Frikovi, serija ^arobnice, serija Sunset, film Farma Ni{ta zajedni~ko, film Dnevnik Za{ti}eni svjedok, film 300, film Minotaur, film Ezo TV Veteran, film No} s kraqem, film

Radio RS
6.00 9.00 9.05 Jutarwi program Vijesti Korijeni, emisija o nacionalnim mawinama Vijesti Riznica znawa Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti 18.05 Tkanica od nota 19.00 Vijesti 19.10 Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Muzika naroda 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

8.30 8.50 9.20 10.20 11.20 12.10 14.20 16.40 19.10 20.00 21.50 23.50 1.30 3.00 4.20

10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00

Bajkeri s Marsa, crtani film Skrivene poruke, serija Shaq Steel, film Pixama zabava, film Plava laguna, film Hrvatska tra`i zvijezdu Zvijezde ekstra Vijesti Qubav je na selu Taksi, film Policijska akademija 2: Na prvom zadatku, film Vojska tame, film Astro {ou

Briqantin Veliki prirodni doga|aji Hrvatski pisci na TV ekranu Tenis (`) Put do Ju`ne Afrike Ko{arka: Cibona - Zadar Vaterpolo: Jug - Mladost Istorija svjetskih fudbalskih prvenstava 23.10 Ritam tjedna 23.50 No} u pozori{tu

BN
6.30 9.00 11.00 12.00 12.30 13.30 15.00 16.00 16.10 17.00 18.30 19.30 20.00 20.20 22.30 23.00 0.00 1.40 Jutarwi program Film Svijet na dlanu Auto{op Gradske pri~e Koktel Tu|e sla|e Novosti Luda ku}a Kao kod svoje ku}e Tu|e sla|e Monitor Vitafon - zvuk koji lije~i Uz {ank Pregled dana Muzi~ke zvijezde Film Film

HRT 2
7.30 101 dalmatinac, crtani film Moj prijateq Tigar i Pu, crtani film 8.20 @utokqunac 8.50 Brlog 9.10 Eksperimenti koji su promijenili svijet 9.30 Navrh jezika 9.40 Festival se vratio ku}i 10.40 Pinokijeve pustolovine, serija

RTL
6.40 7.30 7.50 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film

GLAS SRPSKE 5. i 6. jun 2010. 55

Barska mu{ica
Uloge: Miki Rurk, Fej Danavej, Alis Krig Re`ija: Barbet [reder

130
PINK BH

SCI borac
Uloge: Don “Dragon“ Vilson, Sintija Rotrok, Lorenco Lamas Re`ija: Art Kama~o

20

00

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 8.30 11.00 11.30 14.00 15.00 16.00 16.30 Avanture dje~aka ~udotvorca, film Znawe na poklon Potraga Dolina sunca, serija Drugi svjetski rat u boji Top Gear, serija Vijesti Najboqi, film 18.30 Vijesti 19.00 Afri~ki lavovi 19.30 Sun|er Bob, crtani film 20.00 Hitna pomo} 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Patrola 0.10 Jelen Top 10 1.10 Belgrade Rocks 1.40 Drugi svjetski rat u boji Info

ATV

RTRS
8.00 8.10 9.00 10.00 10.50 11.00 12.00 12.10 13.00 13.20 14.00 14.10 16.00 17.00 17.10 19.00 19.30 20.10 21.00 23.40 Vijesti Jutarwi program Duel struna Kliford veliki crveni pas Porodica Nes, crtani film Kvizolog Vijesti Snop Ogwi{ta Sviraj ne{to narodno Rani radovi @ivka Nikoli}a Jovana Lukina, film Od bisera grana Vijesti Fudbal: Radnik - Kozara Pri~e o pjesmama Dnevnik Od bisera grana Festival “Pjesma Mediterana“ Koncert Tonija Cetinskog i Ane Rucner 7.00 8.00 9.50 10.00 10.30 10.50 11.30 12.00 13.00 13.40 16.00 16.30 17.50 18.40 19.00 20.00 22.00

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Vinks, crtani film Spektakularni Spajdermen, crtani film Sporti}i Ulica Sezam Oliver i Oliva, crtani film Stipe u gostima, serija Klub tajnih agenata, film Sinema Magika Studio Najlu|e godine, serija Kulinarski letopisi Vijesti SCI borac, film Razotkrivawe, film 6.05 9.05 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.10 14.40 15.10 16.00 16.40 17.20 18.20 19.00 19.30 20.00 21.00 22.40 22.50 23.30 23.50 0.30 2.00

RTS 1
Jutarwi program @ikina {arenica Dizni Hana Montana, serija Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Gastronomad SAT Pozori{te u ku}i Rockovnik Pri|i bli`e, serija Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Policajac sa Petlovog brda, serija Zgodne sestre, film Vijesti Uvi|aj Dnevnik Harperovo ostrvo, serija Egzit Vijesti 8.00 9.00 9.20 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 12.30 13.00 13.30 14.00 14.30 14.50 17.00 18.00 18.10 19.10 19.40 20.10 21.30 22.40 23.50

RTS 2
Dozvolite Povratak vodene vile Zanimawe dijete Bleja Igraj fudbal budi sre}an Moj qubimac Znawe imawe UNHCR - povratak: Kosovo Interfejs Trag u prostoru Kulturako aresipe Srpski isto~nici Libela Tenis Pregled sezone Premijer lige Mi smo tim Igrale se delije nasred zemqe Srbije Ekologija Misliti zeleno Odbojka: Srbija - Kina Nedjeqom uve~e Bora pod okupacijom, film Uspon novca

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.10 12.30 13.20 14.10 14.50 Momci sa Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za Sti, serija Ali Mekbil, serija Bra~ne vode, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Slobodni strijelci, serija Parovi, serija Ru`na Beti, serija [ta je sa Brajanom, serija O~ajne doma}ice, serija Uvod u anatomiju, serija 15.40 Doktor Haus, serija 17.40 Vil i Grejs, serija 18.00 Bruka, serija 18.50 Peper Denis, serija 19.30 Sudije za Sti, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bra~ne vode, serija 21.10 Doktor Haus, serija 22.00 Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Ko `iv ko mrtav, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

PINK BH
8.00 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 12.10 14.00 14.10 14.20 14.30 15.00 16.00 16.30 18.00 18.20 19.00 20.00 21.00 22.30 1.30 3.30 3.40 3.50 4.20 6.10 Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Ivkova slava, serija BH net Posledwi krug u Monci, film Info Gold ekspres Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand hitovi Ni{ta za sakriti Seks i selo Farma Info Robna ku}a Sve za qubav Farma Grand Farma Barska mu{ica, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawa Luka Grand hitovi Film Xuboks 7.00 8.00 8.05 8.30 9.00 9.20 10.00 10.05 10.30 11.10 12.00 12.10 13.00 14.40 14.50 18.10 18.40 19.00 19.30 20.00 21.00 21.20 22.10

BHT 1
Snaga planete Vijesti Zombi hotel, crtani film Slagalica Kineski moreplovac, crtani film Najboqa emisija za mlade Vijesti TV Liberti Retrovizor Duhovni mostovi Vijesti Kranford, serija Cirque de Soleil Vijesti Tenis Smawi gas Bijela hronika Dnevnik Magazin Mafioza - klan, serija Sport Global Nevoqe sa mu{karcima, film 8.00 8.30 8.50 10.10 10.40 11.10 13.00 13.40 15.30 17.20 18.30 19.00 20.00 23.00 1.10 7.00 7.30 8.10 9.10 10.00 10.20 11.00 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.30 15.50 17.30 18.30 19.10 19.30 20.10 20.50 22.20 23.00 23.20 1.20 2.00 2.50 3.50

HRT 1
Iza ekrana Duhovni izazovi Muzika Opera Vijesti Monk, serija Monk, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Stroker Ace, film Lijepom na{om U istom loncu Loto Dnevnik Stipe u gostima Brzina, film Paralele Vijesti Libertinac - otrov za `ene, film Monk, serija Monk, serija Lijepom na{om U istom loncu 6.00 7.20 7.30 7.50 8.10 8.30 9.00 10.00 10.30 11.00 12.00 12.50 14.00 15.00 16.40 18.40 18.50 20.00 21.50 22.40 23.50 2.50 4.10

OBN
OBN Star Model An|eli i prijateqi Gusarska akademija Nimboli Ogi i `ohari, crtani film Ajronmen, crtani film Tre}a planeta Skrivena kamera Vil i Grejs, serija Dejana tok {ou Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne OBN Star Model An|eli i prijateqi, crtani film Info Posu|ena srca, film Vil i Grejs, serija Doktor 90210 OBN Star Model Tre}a planeta Fudbal

Foks
7.00 8.00 9.00 Doma}in Doma}in Sonik, serija 9.40 Dvije nedjeqe za zaqubqivawe, film 11.40 Seka Aleksi} 15.00 Ke{ taksi 15.30 ^ovjek zvani Benito, film 19.00 Nuklearna podmornica, film 21.00 Borba za pravdu, film 23.00 Fajront Republika 0.00 Dosije 0.40 Ameri~ko rvawe 1.30 Ke{ taksi 2.00 Top spid 3.00 ^ovjek zvani Benito, film

NOVA
6.50 7.50 8.20 8.30 9.00 9.20 9.50 10.10 10.50 12.50 14.50 17.20 19.10 20.00 21.00 22.40 0.10 0.40 2.20 3.50 5.10 5.30 Dodir s neba, serija Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ben 10, crtani film U slu~aju frke, serija Automotiv Novac Robinzon Kruso, serija Sunset, film Ni{ta zajedni~ko, film Izazov `ivota, film Dnevnik Farma Okrug Hazard, film Crveni tepih Televizijska posla, serija Mra~no putovawe, film Scena zlo~ina, film Crveni tepih Automotiv Novac

Bakugan, crtani film Bajkeri s Marsa, crtani film Kolexicom po svijetu Skrivene poruke, serija Red Bul slobodni stil Srce i du{e, film Odred za ~isto}u Istina o ma~kama i psima, film Kolumbo, serija Diskaveri Vijesti Magazin Budi mi prijateq - RTL poma`e djeci Terminal, film Policijska akademija 2: Na prvom zadatku, film

12.00 Najdu`i dan, film 15.00 Tenis 19.30 Put do Ju`ne Afrike 19.50 Rukomet - finale Kupa Hrvatske 21.40 Izbor mis i mistera Hrvatske 23.50 Gara`a 0.20 Istorija svjetskih fudbalskih prvenstava

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu 19.00 Vijesti 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Razgovornik 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Korijeni 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 Kultura u ogledalu 1.00 No}ni program 5.00 Emisija za selo
Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
6.30 8.00 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 19.30 20.00 21.00 21.30 22.00 23.30 1.00 Koktel Svijet Renomea Pri~e zavi~ajne Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ki izlog Servis Karamela Bez maske Nedjeqno popodne Monitor Luda ku}a Pazi mogu}e je Nijesmo mi od ju~e, serija Film Slu~ajni partneri Astro~et

HRT 2
6.30 6.50 7.20 9.00 10.00 10.40 10.50 11.00 Trolovi, crtani film Slu~aj za ekipu BARZ, serija Sajmon u oblacima, film Prijateqi Nora Fora Biblija Portret mjesta i crkve Misa

RTL
6.30 7.00 7.40 Skrivene poruke, serija Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film

Nema folirawa bawalu~ke publike
RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com

Bajaga za “Glas Srpske“ povodom koncerta u Bawaluci

Luda planeta

Policija "digla kola"
Policajci iz Velike Britanije pozvali su parking servis da digne kola na kojima su bili otvoreni prozori, kako ga lopovi ne bi ukrali. Na kraju, mladi}u koji je bio propisno parkiran, naplatili i uslugu. Kada se Markus Moris (25) iz Lidsa, poslije razgovora za posao vratio na parking, ~ekalo ga je neprijatno iznena|ewe. Iako je svoj automobil propisno parkirao na dozvoqenom mjestu, nije ga bilo.

Prvi put u karijeri sviramo u Bawaluci izbor najve}ih hitova. Iako smo ranije imali koncerte u ovom gradu, ovaj se razlikuje, jer spada u ro|endansku turneju. To {to sam 30 godina u muzici samo potvr|uje koliko volim ovo ~ime se bavim. Ovim rije~ima Mom~ilo Bajagi} Bajaga najavio je ve~era{wi (subota) koncert “Bajage i instrukto ra“, ko ji }e u 21 ~as bi ti odr`an u organizaciji agencije “Akva ri jus ogil vi“ i vo de nog parka “Akvana“. GLAS: Koliko se dru{tvene promjene odr`avaju na kvalitet muzike koja se slu{a kod nas? BA JA GA: Mu zi ka se pu {ta qudi ma ona kva ka kva pos to ji u

tom trenutku. Uvek su krivi autori. Ne mogu da verujem da ima gomi la ta len to va nih auto ra ko ji imaju mnogo dobrih pesama, a samo te pesme niko ne}e da uzme. Ne verujem da je to istina. Da imamo neku boqu muziku, wu bismo slu{ali. Nemam ni{ta protiv bilo koga, neka svako slu{a ono {to voli. Mo`emo da ka`emo da ima muzi~kog ki~a i nepismenosti u tekstovima. To je ba{ ekstremno. Ako ja ne slu{am odre|enu vrstu muzike, ne moram da govorim lo{e o qudima koji se time bave. I me|u narodwacima ima fenomenalnih izvo|a~a, ali to postoji i u roku i popu. GLAS: Da li su Vam poslije 30 godina karijere mediji postali dosadni kada tra`e da se pojavqujete u javnosti?

BAJAGA: Mediji mi nisu dosadili, jer to shvatam kao deo posla. Stvarno se trudim da se ne pojavqujem u medijima kada nemam razloga za to. Nekada se desi problem kada ka`em novinarima da nemam {ta da pri~am. Oni tada ka`u: “Nema veze, ali nama treba za no vi ne“. Moj od go vor gla si:

“Ali meni ne treba“. Trudim se da uvek iza|em u susret medijima. Vi{e od 30 godina sam na sceni i kada bi se svaki put pojavqivao u medijima kada me neko pozove, to niko ne bi mogao da podnese, jer bi bilo previ{e. Qudi koji imaju duga~ku karijeru treba da prave neke svoje pauze. GLAS: Nis te prvi put u Bawaluci. Kakva je bawalu~ka publika? BAJAGA: Super, ali zahtevna. Ne mo`e{ da je folira{. Kao i u svaki ve}i grad i u Bawaluku dolazi mnogo bendova i qudi imaju priliku da sva{ta vide. Ali ako ste dobri na nastupu, onda je i publika odli~na. Iz Bawaluke imam super iskustva. Kada smo na po~etku dolazili pred bawalu~ku publiku svi su nas upozoravali da je iskrena i da nas ne}e pohvaliti ako nismo zaslu`ili. GLAS: Gdje }ete se odmarati i “puniti baterije“? BAJAGA: Po{to nas je u naju`oj ekipi benda osmoro, moramo da pravimo kolektivni godi{wi odmor. Ne idemo zajedno, ali idemo u isto vreme. Ove godine smo planirali da to bude druga polovina jula. Posledwi koncert imamo 17. ju la, a prvi kon cert u slede}oj sezoni 14. avgusta. Oti}i }u negde na more, a kako su vize ukinute, razmi{qam o [paniji. Tamo nisam nikada bio. Moj sin ima 19 godina i bio je dva puta u Barseloni, a ja nisam nijednom. Ranije sam ~esto odlazio u Gr~ku na more, pre toga u Hrvatsku na Mqet. Ne bih i{ao negde daleko, pa mi se [panije uklapa u te planove.

Prosidba iz zasjede
Mladi} iz Wujorka organizovao je nesvakida{wu prosidbu uz pomo} igra~a, “TV ekipe koja snima dokumentarac“ i prolaznika u parku. Na Jutjub kanal postavqen je snimak nesvakida{we prosidbe, a mladi} je svojoj dragoj pripremio zasjedu plan je da im tokom {etwe parkom pri|u momci koji “snimaju dokumentarac“ i zamole ih za “malo vremena“. Par naravno pristaje, i dok budu}a mlada sjeda na stolicu u parku, mladi} pu{ta muziku i po~iwe ples sa cijelim parkom...

Ide na sahrane da jede
Mu{karac star oko 40 godina, ~iji identitet jo{ nije poznat, zapao je za oko zaposlenima u pogrebnom dru{tvu “Harbor siti“ u Velingtonu, po{to su ga vi|ali na bdijewima i sahranama po nekoliko puta sedmi~no, javio je Mondo. - Kad god da smo imali okupqawe o`alo{}enih uz pi}e, pojavio bi se isti ~ovjek, uredno obu~en i tih. Izjavqivao je sau~e{}e porodicama, a onda bi se bacio na hranu i pi}e - ka`e direktor “Harbor sitija“ Deni Langstrat.

Mom~ilo Bajagi} Bajaga

FOTO: S. ILI]

NEKAD BILO...
[panski pjesnik i dramski pisac Federiko Garsija Lorka ro|en je 5. juna 1898. godine. Lorka je ro|en u Fuente Vakerosu, provincija Granada, u [paniji, a umro je 18. ili 19. avgusta 1936. Studirao je kwi`evnost, slikarstvo i muziku {to je sve kasnije do{lo do izra`aja u wegovom bavqewu scenskom umjetno{}u, odnosno dramom. Putovao je {irom [panije, ali je posjetio i Ameriku, SAD i Argentinu. Tokom putovawa kroz [paniju biqe`i narodne napjeve. U SAD je stigao u doba ekonomske krize pa je tu zemqu do`ivio kao svijet praznine i tjeskobe u kojem nema ni~eg humanog, ve} je sve podre|eno trci za novcem. Iako se Lorka nije aktivno bavio politikom, za vrijeme gra|anskog rata je bio uhva}en i strijeqan u avgustu 1936.

POSQEDWA
Seve pjevala za kraqa heroina
- Severina nije provjeravala ~ime se bave mladenci, porodica i prijateqi. Na gostovawe je oti{la po preporuci \or|a Novkovi}a. Vjerujem da ni on tada nije znao ni{ta vi{e - komentarisao je Severinin menaxer Tomislav Petrovi} nastup pjeva~ice na svadbi “balkanskog kraqa heroina“ Safeta Kali}a, 2001. godine. Honorar koji je dobila za dvije otpjevane pjesme na toj svadbi “Dalmatinku” i “Ja samo pjevam” bio je 50.000 tada{wih wema~kih maraka. U autenti~nim snimcima sa Kali}eve svadbe Severina se u zla}anoj haqini pojavquje na stepenicama sale u kojoj se odr`avalo vjen~awe. Samo mladina vjen~anica na toj svadbi ko{tala je vrtoglavih 55 miliona wema~kih maraka, jer je bila napravqena od ~istog zlata i dijamanata. Mlado`ewa je po budu}u suprugu Aminu, k}erku biv{eg {efa ro`ajske policije [emsa Dedei}a, do{ao helikopterom.

Ro|en Federiko Garsija Lorka

www.glassrpske.com

Na nivou BiH i RS formiran veliki broj nepotrebnih institucija

OBJEKTIV Moda koju donosi film “Seks i grad 2“

Nedopustivo je da se osnivaju agencije koje godinama imaju samo direktora i eventualno wegovog zamjenika. Anga`ovawem radnika na osnovu ugovora o radu i djelu izbjegavaju transparentnost pri zapo{qavawu i ne po{tuju nacionalnu zastupqenost. Sve te agencije tro{e enormna sredstva i uglavnom imaju negativne revizorske izvje{taje ili izvje{taje sa rezervom, istakao Okoli}

INTERVJU
Omer Brankovi}, ministar za izbjeglice i raseqena lica Republike Srpske

Izgradwa hrama Svetog Save u selu Svodna kod Novog Grada

Problem izbjeglih i raseqenih traja}e jo{ 15 godina

Mje{tani prvi put dobijaju mjesto za molitvu

2 5. i 6. jun 2010. GLAS PLUS

Kolumna

Novinari sude sudijama V
Vrhu nac hra brog i is tra `i va ~kog no vi nar stva se o~i to do ga |a ovih da na i to razotkrivawem "prqave uloge" suca Suda BiH Branka Peri}a. Ne treba pod sje }a ti da je jo{ po ~et kom pro {le go di ne sa ja vnog ser vi sa Federacije po~eo odstrel ovog ~ovjeka. Ni tada, a ni danas nismo imali prilike svje do ~i ti za {ti ti in te gri te ta su ca koja bi do{la od predsjednice ovoga suda ili sudske zajednice u ovoj zemqi. Ogla si lo se, do du {e, je dan put Udru `ewe su da ca, ali po tpi snik te ja vne rea kci je je odmah bio izlo `en ja vnom di fa mi rawu. Ovih da na ~u je mo da je predsjednica Suda ~ak i prijavila suca Peri}a Uredu disciplinskog tu`iteqa VSTV-a. Za {to? Za to {to je bra nio in te gri tet su da i ako ho }e te oso bni in te gri tet. Pred sje dni ci je o~i to sa morazumqivo da novinari sude i presu|u ju su ci ma. Ni ti u je dnom wenom obra}awu javnosti putem odabranih medi ja ni je se mo gao ~u ti ma kar tra ~ak sumwe da upad medija u sudstvo nije po`eqan. Name}e se samo po sebi pitawe tko on da na ru {a va in te gri tet Su da i po dri va po vje rewe ja vnos ti u Sud: su dac Peri} brane}i ga ili predsjednica Su da ne bra ne }i ga? Tvrdi ti da je me dij ski na pad na ovog ~o vje ka sa mo posqedi ca wego ve me dij sko po li ti ~ke kampawe je u najmawu ruku neodmjereno. ti wego va re agi rawa. Ovih da na po prvi put je po zvan na BHT da se ~u je “druga strana“ i, gle ~uda, sa Federalnog ser vi sa su kre nu li na pa di na ure dnika emisije koji ga je pozvao. Nije li je dan od osno vnih pos tu la ta pro fe si onal nog no vi nar stva upra vo da tre ba ~uti drugu stranu? U ~la nu 6. Ko de ksa o emi ti rawu RTV programa pi{e i ovo: "Ne }e se do zvo li ti da pre vla da ni ti je dno mi{qewe ili stanovi{te kada se radi o kon tro ver znim po li ti ~kim, pri vre dnim i dru gim ja vnim te ma ma. " Ako do sa da ni smo ni ti je dnom u " Oslo bo |ewu " , ja vnom ser vi su Fe de ra ci je ili sa ra jev skim " Da ni ma " mo gli ~u ti Pe ri }e ve ar gu men te, on da za si gur no ne mo `e mo go vo ri ti o po {ti vawu ovog ~la na. Ali za to je smo mo gli ~i ta ti ure dni ~ko pre su |i vawe Pe ri }u u ja vnos ti i spo ~i ta vawa da se obra }a sa svo jih omiqenih me di ja. E pa ti omiqeni me di ji ni su ni {ta dru go ne go profesionalni mediji koji iznose obje strane jednog slu~aja. Bilo bi dobro da i " gra |an ske no vi ne " ima ju tu pra ksu koja je prema svim kodeksima tako|er i obvezuju}a. Skandalozno je suditi sucima po novinama, a ne dati im prostor za izlagawe wihovih argumenta. A {to se ti~e spo~itavawa Peri}u za navodnu bliskost sa Dodi kom, pa ta ko i kam pawe protiv suca u svrhu obra~una sa po li ti ~a rom, sa mo je pi tawe vre me na ka da }e i naj za gri `e ni ji an ti do di kov ci u Federaciji po~eti da ga brane, jer bru tal ni me dij ski na pa di ko ji do la ze iz klanskih medija na ovog ~ovjeka mogu sa mo proi zves ti em pa ti ju pre ma wemu, s obzirom na to da je u tim napa di ma ar gu men ta ci ja da vno us tu pi la mjesto neskrivenoj mr`wi. Ina ~e, Pe ri }ev ar gu ment o neou dba {kim me to da ma sa svim je dnos ta vno mo`e biti provjeren. Da li mu je dozvoqeno obra }awe ja vnos ti sa me di ja sa ko jih sti `u na pa di na wega? Da li se napadi na wega temeqe na tajnim snimcima, montirawu i izrezivawu wegovih re ~e ni ca ka ko bi se do ka za lo ono {to ure dni ci `e le da do ka `u? Da li se ko ris te naj ni `e uvre de za do ka zi vawe wego ve pri pa dnos ti " Do di ko voj ban di " ? Da li se uzi ma ju izja ve pred sje dni ce Su da da bi se do bi li sa mo `eqeni od go vo ri? Da li se na pa di i te {ke op tu `be pre no se i u cen tral nim in for ma ti vnim emi si ja ma, a po tom i u brat skim me di ji ma? Da li je sve to princip slobodnog novinarstva ili udba {kog vr{ewa pri tis ka? Kwige bi ipak re kle da je po sri je di ovo drugo.

OSNOVNI POSTULAT profesionalnog novinarstva druga strana
Tre ba se sa mo os vrnu ti na pro te kli tje dan. U po li ti ~kom ma ga zi nu Fe de ral nog ser vi sa po tko zna ko ji put je diskreditiran sudac Peri}, a to je ser vi ra no kao prvi i naj va `ni ji pri log. U in for ma ti vnoj emi si ji is to ga ser vi sa go lem pros tor je po sve }en uni{tavawu ugleda ovog ~ovjeka. U brat skoj dne vnoj no vi ni ure dni ca " Oslo bo |ewa " mu pre su |u je obra zla `u}i za{to je nesiguran i za{to bi ga dis ci plin ska ko mi si ja tre ba la go ni ti. Spo~itava mu i da zloupotrebqava svoju sudsku funkciju za obra~un s novinarima (sic!) te opomiwe Ured disci plin skog su ca {to se jo{ ni je ogla sio po vo dom Pe ri }a. I ni je tu kraj, ostala je jo{ jedna bratska klanska novina. "Dani"! U posqedwem broju Pe ri} do bi va tri to ~ki ce, jer ru {i ugled i kre di bi li tet VSTV, a sve ga par stra ni ca ka sni je mo `e mo pro ~i ta ti razloge zbog kojih bi bilo po`eqno smaknuti ovog ~ovjeka i najavu da }e se na sqede}oj sjednici Visokog sudskog i tu `i la ~kog vi je }a ras pravqati o pri javi protiv wega. [to li bi sad na ovo curewe in for ma ci ja re kla pred sje dnica Suda? Postoji li netko me|u qudima iz pravosu|e tko }e osuditi ovo neprimjereno uplitawe u rad sud skih or ga na? I na kra ju da ponovo podsjetim na jednu Peri}evu izja vu: " Ure |i va ~ki kon cept po nu dio

Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

U NAPADIMA argumentacija davno ustupila mjesto neskrivenoj mr`wi
Kako netko tko brani svoj integritet mo `e ima ti me dij sku kam pawu? I, uos ta lom, pro tiv ili za ko ga on ima kampawu? Je li kampawa obratiti se javnosti u namjeri da za{tite svoju obiteq, dje cu i se be od ja vnih po zi va na smaknu}e? Ovaj su dac ne vaqa, ko rum pi ran je, {ti ti ra tne osu |e ni ke i gla sno go vor nik je " Ava za " i " Gla sa Srpske " . Za {to? Zato {to su to jedini mediji koji su htjeli sasvim profesionalno objavi-

A

[

Niti u jednom wenom obra}awu javnosti putem odabranih medija nije se mogao ~uti makar tra~ak sumwe da upad medija u sudstvo nije po`eqan. Name}e se samo po sebi pitawe ko onda naru{ava integritet Suda i podriva povjerewe javnosti u Sud: sudija Peri} brane}i ga ili predsjednica Suda ne brane}i ga?
je obrazac: Srbin na funkciji u Sarajevu - Dodik-Karai}-zlo~inac". Zaista poruka svima koji poput Peri}a po`ele biti dijelom BiH, a dolaze iz RS, te{ko da mo`e biti druk~ija od ove ko ju je na te mequ vlas ti tog is kus tva o me dij skom pro go nu sa `eo Pe ri}.

Inbox
^itaju}i svakodnevno kako se {irom Srpske obiqe`avaju godi{wice stradawa, ne mogu a da se ne zapitam kako je mogu}e da ni poslije 15 godina od rata ve}ina krivaca za mnogobrojna ubistva nije otkrivena ni pravedno osu|ena. Zlo~in u Ledi}ima kod Trnova jedan je od najstravi~nijih, ubijana su djeca, bebe, nemo}ni starci... Ka`u da je istraga zavr{ena, predmet stoji u Tu`ila{tvu. Moraju li porodice stradalih ~ekati sqede}u godi{wicu da se neko smiluje i otvori wihov predmet pred sudom? milica@gmail.com

Komentar ~italaca

U ~ast okupatoru
Ono zbog ~e ga sam po ~eo pi sa ti ovu kolumnu je slu~aj ugledne srpske porodice ]orovi}. Ovih dana se tamo, u Muzeju Hercegovine (za koji, da pripomenem, ne znam otkud u ]oro vi }a ku }i - vla sni{ tvu SPKD “Prosvjeta“ - zavje{tawe Perse ro|. [an ti} ]o ro vi}), odr`a va izlo `ba u spo men 100 go di na po sje te aus trij skog ca ra Frawe Jo si fa Prvog. Nemam primjedbi na izlo`bu, rado bih oti{ao i saznao ne{to o okupato ru Frawi Jo si fu Prvom i tim ne vre me ni ma, ali mjes to... Mjes to je... Uh... Evo, re}i }u vam za{to mi ni je pa lo na pa met da odem na tu izlo`bu. Svetozar ]orovi} je napisao pu no to ga, ba{ kao i brat mu, Vladimir ]orovi}. Ako ni{ta, sje}ate se serije “Porobyije“. E, to je, re ci mo, na pi sao Sve to zar. Na kon Prin ci po vog aten ta ta i ubis tva Frawe Ferdinanda i wegove `ene, oba su uhap{eni i ba~eni u tamnicu. Proces je nazvan “Veleizdajni~kim“. Iz da li su, na ra vno, oku pa ci onu Aus trougar sku. Sve to zar ]orovi} je dobio dodatne godine zbog akti vnos ti u srpskim kul tur no-umje tni ~kim dru{ tvi ma. Nakon smrti ]orovi}evih, ta~nije Perse ]orovi}, sestre pokojnog pjesnika Alekse [anti}a, ku}a u kojoj je sada (Bog zna kako) smje{ten Muzej Hercegovine, wenom je dobrotom po klowena SPKD “Pros vje ta“. I, ovih dana je bila mjesto za podsje}awe na 100 godina posjete ]orovi}evog krvnika Frawe Josifa. Jer, Sve to zar ]o ro vi} je u toj k u }i umro, umro od posqedica mu~ewa i bolesti ste~enih u austrougarskim, Frawe Josifa kazamatima. [ta da ka `em ja, rab Bo `i ji Ve se lin, na ovo? Da se krstim s obje ruke? Ili sa mo da ka `em, afe rim. Afe rim pi{a~ima na grobove, toleratorima, multikurajberima i onom kome je ovakva gadost poput obiqe`avawa posjete krvnika u ku}i ubijenog, uspjela izi}i na um. Veselin Gatalo, kwi`evnik Mostar

Ve} predugo traje agonija radnika Urbanisti~kog zavoda RS i mislim da nadle`ne institucije {to prije treba da se pozabave ovim pitawem. Radnici se otpu{taju, zakon se svakodnevno kr{i i ko zna do kada }e to tako da traje. Stra{no je da radnici pravdu tra`e {trajkom. kojicdragana@yahoo.com

GLAS PLUS 5. i 6. jun 2010. 3

31. 5 - 4. 6. 31. 5.
Odnosi Crne Gore i Republike Srpske su otvore ni i pos to ji {i rok pros tor za sa radwu u svim oblastima, koja je naro~ito dobra izme|u parlamenata i vlada. Rekao je to u Bawaluci predsjednik Crne Gore Filip Vujanovi}, koji je u odvojenim susretima razgovarao sa ~lanom Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{om Radmanovi}em, predsjednikom Republike Srpske Rajkom Kuzmanovi}em, predsjednicima Vlade i Narodne skup{tine RS Miloradom Dodikom i Igorom Radoji~i}em. Poslije sastanka sa Kuzmanovi}em, Vujanovi} je kazao da je wegova posjeta RS u slu`bi dobrosusjedskih odnosa i politike Crne Gore prema BiH i RS. Kuzmanovi} je izrazio zadovoqstvo {to izme|u Srpske i Crne Gore nema nikakvih otvorenih pitawa.

Doga|aj sedmice
Odr`an samit “EU - zapadni Balkan“

Budu}nost zapadnog Balkana u Evropi
Zapadni Balkan mora intenzivirati napore da ispuni neophodne kriterijume i dogovorene uslove na putu ka ~lanstvu u EU, zakqu~eno na samitu. Samit bio bezuspje{an i jo{ je jedna prilika propu{tena da se rije{e neka konkretna pitawa, istakao Knaus

2. 6.

} i premijer RS Mi Srbije Vuk Jeremi su u Bawaluci da put u~ili lorad Dodik zakq kqu~ivo zavisi od zavr{eu uniju is BiH u Evropsk edstavnika (OHR). larije visokog pr {ewe problema u BiH taka misije Kance ne rje metila~ki faktor, a naglasio - OHR je sve vi{e re skim integracijama BiH na putu ka evrop i direktno spre~ava ne saradwe Beograda je Dodik. u pogledima regional vnosti. Nema rastoje nikakve razlike - Ne po ila`ewa u ja bilo mnogo razmimo i Bawaluke, iako je }. osti - rekao je Jeremi dnica Vije}a za prizlika niti nesaglasn r`ati sje se 8. juna od predsjednik Dodik je rekao da }e }e do}i premijer i ecijalnih veza, gdje {to }e biti premu sp kovi} i Boris Tadi}, visok Srbije Mirko Cvet de dobri odnosi i prilika da se potvr . stepen razumijevawa

1. 6. Ministar spoqnih poslova

Sindikalna organizacija Urbanisti~kog zavoda RS podnijela je krivi~nu prijavu protiv v. d. di re kto ra Ur ba nis ti ~kog za vo da Go ra na Vajki}a zbog samovla{}a. Predsjednik Sindikalne organizacije Igor Kqaji} rekao je da su podnijeli i prijavu inspekciji rada zbog nelegalnih otkaza radnicima koji su u {trajku. Rje{ewa o otkazu uru~ena su dvojici radnika. On je dodao da je Vajki} na zahtjev predste~ajnog upravnika Doste Barakovi} trebalo da pripremi potrebnu do ku men ta ci ju u ve zi sa da vawem iz vje {ta ja i mi{qewa o stawu u Zavodu, ali da je odmah po~eo da je obmawuje daju}i joj neta~ne i la`ne podatke i informacije. Goran Vajki} je rekao da su optu`be gluposti koje nisu vrijedne komentara.

Moratinos i File PRIREDILA: SANDRA MILETI] sandra@glassrpske.com

3. 6.

4. 6.

, ~lanovi Porodice `rtava zacije “Moje ogwi nevladine organi ade RS u mjestu Ledi}i, ici Vl {te“ i predstavn Trnovo, polo`ili su cvije}e ralnoj op{tini u fede koje su 1992. godi pskim civilima {waci. palili svije}e sr Bo i za ije nuo je govima ubile kom{ ne na ku}nim pra “Moje ogwi{te“ Slavko Vasi} napome }, ik Udru`ewa si}, Te{anovi Predsjedn porodica Va ci. ijena 24 civila iz i beba od 18 mjese da su u tom selu ub je bilo troje djece }. Me|u wima zlo~ina Simo Miov~i} i Kewi `ivawe ratnih MUP-a RS za istra . godine podnio Koordinator Tima ve} 4. avgusta 1992 godine za je da je MUP RS i drugi 1994. Tu{evqak rekao {taj Tu`ila{tvu RS nim seliprvi slu`beni izvje ma u Trnovu i okol ni nad Srbi ~ine koji su po~iwe zlo i selo Ledi}i. zavr{ena ma, me|u kojima je osjetqiv, istraga je - Predmet je veoma ali odgovorni nisu li{eni prije dvije godine, Tu{evqak. slobode - rekao je

U @epi kod Han Pijeska slu`en je parastos za 45 pripadnika Vojske Republike Srpske koji su poginuli u proteklom otaxbinskom ratu, prije 18 godina. Porodice poginulih, pre`ivjeli borci, predstavnici bora~kih organizacija i vlasti svake godine 4. juna polo`e cvije}e na spomen-plo~u u @epi na dan pogibije 45 boraca VRS, od kojih je ve}ina bila sa Pala. - Stradawe boraca VRS u @epi 4. juna 1992. godine najtragi~niji je doga|aj u novijoj istoriji Pala - rekao je Mihajlo Para|ina. On je istakao da je Skup{tina op{tine Pale prihvatila inicijativu Bora~ke organizacije da jedna od ulica na Palama dobije naziv 4. jun, da bi se sa~uvalo trajno sje}awe na te borce koji su dali svoje `ivote.

SARAJEVO - Evropska unija ponovila je nedvosmislenu posve}enost evropskoj perspektivi zapadnog Balkana i naglasila da je ~lanstvo zemaqa ovog regiona u EU zajedni~ki ciq. Poru~eno je to u predsjedni~koj izjavi sa konferencije “EU - zapadni Bal kan“ ko ja je u sri je du odr`ana u Sarajevu. U izjavi, koju je poslije tro~asovnog sastanka objavila [panija kao predsjedavaju}a EU i organizator skupa, poru~eno je da zapadni Balkan mora intenzivirati napore da ispuni neophodne kriterijume i dogovorene uslove na putu ka ~lanstvu u EU. - Zapadni Balkan se suo~ava sa velikim izazovima u vezi sa vladavinom zakona, reformom administracije i sudstva, borbom protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ta su pitawa kqu~na za funkci onal nu de mo kra ti ju i ekonomiju i u najve}oj mjeri uslov za prikqu~ewe EU - navedeno je u predsjedni~koj izjavi. Pozdravqena je namjera EU da pro{iri proces liberalizacije viznog re`ima na sve gra|ane zapadnog Balkana, kada svi uslovi budu ispuweni. - Evropska komisija nije promi je ni la svo ja pra vi la niti je postavila nove politi~ke uslove za BiH kada je rije~ o liberalizaciji viznog re`ima - istakao je komesar za pro{irewe Evropske unije [tefan File. [ef {pan ske di plo ma ti je Migel Anhel Moratinos je naglasio da se ne zna ta~no kada }e BiH biti ukinute vize. Doma}i i strani zvani~nici u izjavama datim poslije samita ocije nili su da su zemqe zapa dnog

Balkana na konferenciji u Sarajevu pokazale spremnost da prona|u zajedni~ki jezik, ali da su dometi samita skromni i da EU, suo~ena sa svojim problemima, nije iskazala entuzijazam. - Samit u Sarajevu bio je bezuspje{an i jo{ je jedna propu{tena prilika da se rije{e neka konkretna pitawa - istakao je predsjednik Evrop ske ini ci ja ti ve za stabilnost (ESI) Gerald Knaus.

DODIK: Evropa okupirana svojim problemima
^lan Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{a Radmanovi} kazao je da predsjedni~ka izjava ne sadr`i ni{ta spektakularno {to nismo znali i o~ekivali, ali da nije lo{e {to su zvani~nici EU pokazali da nas ne zaboravqaju. Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} smatra da je dobro {to je BiH bila doma}in sa mi ta i da je pot vr|e na evropska perspektiva zemaqa regiona. Predsjednik Vlade RS Milorad Dodik ocijenio je da je Evropa okupirana svojim problemima i da je vidqivo da gubi interes za region.

Prepreke
Predsjednik RS Rajko Kuzmanovi} rekao je da je na samitu istaknuto da su BiH {irom otvorena vrata za ulazak u EU, ali da ispred tih vrata ima toliko prepreka zbog kojih se u skorije vrijeme tamo ne mo`e u}i.

4 5. i 6. jun 2010. GLAS PLUS

Omer Brankovi}, ministar za izbjeglice i raseqena lica Republike Srpske

Problem izbjeglica traja}e jo{ 15 godina
Donatori i me|unarodna zajednica su sve mawe prisutni i sredstvima koja imamo, ne bude li se ne{to zna~ajnije mijewalo, ne mo`emo rije{iti problem izbjeglih i raseqenih lica za sqede}ih deset do 15 godina, istakao Brankovi}
RAZGOVARALA: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net

FOTO: GLAS SRPSKE

re ma re vi di ra noj strategiji, 2014. godina bi trebalo da se zakqu~i sa rije{enim pitawem izbjeglica. Optimista sam ako sve institucije, a ne samo ministar stva za iz bje gli ce i raseqena lica, budu radile svoj posao. Re kao je to u in ter vjuu “Glasu Srpske“ ministar za qud ska pra va i iz bje gli ce Re pu bli ke Srpske Omer Brankovi}. - Me |u tim, do na to ri i me |u na ro dna za je dni ca su sve mawe prisutni i sredstvima koja imamo, ne bude li se ne{to zna~ajnije mijewalo, ne mo`emo rije{iti problem izbjeglih i raseqenih lica za sqede}ih deset do 15 godina. Jedini izlaz je da se BiH zadu`i kreditno od 400 do 500 miliona maraka - istakao je Brankovi}. GLAS: Da li je da nas, 15 godina poslije potpisivawa Dejtonskog sporazuma, ilu zor no go vo ri ti o po vratku? BRANKOVI]: Ni 15 godi na po sli je po tpi si vawa Dejtona problemi izbjeglih i raseqenih lica nisu rije{eni. Prema podacima Ministarstva za qudska prava i izbjeglice BiH, jo{ ima 46.000 zahtjeva porodica ko-

P

je `ele da se vrate u svoja pri je ra tna mjes ta `i vo ta. Uglavnom su do prije nekoliko godina probleme izbjeglica rje{avali entiteti, a dr`ava sa svoje strane nije izdvajala nikakva sredstva. U posqedwe tri go di ne u ovaj pro ces se ukqu~i la i dr`a va, i ove go di ne je buyetom izdvojila 38 miliona maraka, pa uz sredstva ko ja za po vra tak iz dva ja ju entiteti i distrikt Br~ko, kao i lokalne zajednice, taj iznos dosti`e 80 miliona maraka. Donatori i me|unarodna zajednica su sve mawe prisutni, i sredstvima koja imamo, ne bude li se ne{to zna~ajnije mijewalo, ne mo`emo rije{iti problem izbjeglih i raseqenih lica za sqede}ih deset do 15 godina. Je di ni izlaz je da se BiH kreditno zadu`i od 400 do 500 miliona maraka, da bi se ovi pro ble mi mo gli ri je {i ti. Re vi di ra nom stra te gi jom pre dvi |e no je da se zakqu~no sa 2014. godinom rije{i problem povratka izbjeglica i kona~no ka`e da je Aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma sproveden. GLAS: Kada je rije~ o strategiji, i u woj postoji ka men spo ti cawa jer, je dnos ta vno, stran ke iz FBiH ne `ele na ravnopravan na ~in da tre ti ra ju opre djeqewe iz bje glih i

Omer Brankovi}: Na povratak ~eka 46.000 porodica

raseqenih za ostanak, {to je dejtonsko pravo kao i povra tak. Ka ko ko men ta ri {ete tu ~iwenicu? BRAN KO VI]: Re vi di rana strategija, na kojoj se radilo dvije godine i u ~iju izradu je bilo ukqu~eno vi{e od 50 {to me|unarodnih {to en ti tet skih pred sta vnika, i u drugom ~itawu u Do mu na ro da Par la men ta BiH vra}ena je iz tehni~kih ra zlo ga. U toj stra te gi ji pre dvi |en je ra vno pra van tretman i povratka i ostanka qudi koji `ele da se vrate ili ostanu u sada{wim prebivali{tima. Predvi|eno je da se formira fond na ni vou BiH za pra vi ~nu nadoknadu uni{tene imovine. Kada se usvoji strategija, mo ra }e i za ko ni do`ivjeti odre|ene promjene. GLAS: Pred sta vni ci OEBS-a tvrde da je proces po vrat ka imo vi ne oni ma koji `ele da se vrate u RS realizovan u velikim procentima. BRANKOVI]: Predstavnici me|unarodne zajedni-

ce su u svim op {ti na ma u RS pro vje ra va li po vrat imovine i konstatovali da je 99,9 odsto imovine vra}eno. Jedino nisu vra}eni slu~ajevi za koje se vode sudski sporovi. Me|utim, i pored po vrat ka ku }a, sta no va i dru ge imo vi ne, jo{ uvi jek ima dos ta po sla da se one obnove da bi qudi u wima mogli `ivjeti.

JEDINI izlaz da se BiH kreditno zadu`i za 500 miliona KM
GLAS: Kada je rije~ o po{tivawu qudskih prava po vra tni ~ke po pu la ci je, kakva je, prema Va{im saznawima, situacija u RS, a kakva u Federaciji BiH? BRANKOVI]: Mi u RS imamo odre|ene grantove za po mo} po vrat ku Srba u FBiH. Me|utim, kada je rije~ o problemima zapo{qavawa, to je pro blem ci je le BiH, ne samo povratnika nego i do mi cil nog sta no vni{ tva. Dok fa bri ke ne po~nu da rade, te{ko je o~e-

kivati neke pomake. Na nama svima je da u~inimo sve da bi privreda krenula napri jed i da se stvo re eko nom ski uslo vi za za po{qavawe i nor ma lan `ivot. GLAS: Pomenuli ste da je 46.000 porodica izrazilo `equ da se vrati. Kakav je odnos tih zahtjeva me|u entitetima? BRAN KO VI]: Pos to ji ve}i broj zahtjeva onih koji `ele da se vrate u Federaciju BiH nego {to je zahtjeva za povratak u RS.

GLAS: Ako sve institucije budu na nivou zadatka, da li }e kraj 2014. godine biti i kraj pri~e o izbjeglicama? BRAN KO VI]: Pre ma re vi di ra noj stra te gi ji, 2014. godina bi trebalo da se zakqu~i sa ri je {e nim pitawem izbjeglica. Optimista sam ako sve institucije, a ne samo ministarstva za izbjeglice i raseqena lica, budu radile svoj posao. Ne mo`e samo jedno ministar stvo da ri je {i ti pro blem povratka.

Prodaja imovine
GLAS: Kako komentari{ete ~iwenicu da se veliki broj po vra tni ka po sli je obno ve imo vi ne opredjequje za wenu prodaju? BRANKOVI]: Na`alost, to su neumitne ~iwenice, pa se ponekad sti~e utisak da je proces povratka uzaludan posao jer poslije godinu, dvije oni kojima je imovina obnovqena je prodaju. ^iwenica je da qudi ne mogu da na|u zaposlewe, pa prodaju imovinu. Mora se vi{e u~initi da bi se qudi zapo{qavali i ako im se ne mo`e na}i posao u nekom preduze}u ili na drugom mjestu u administraciji, mora se na}i na~in da se stimuli{e obrada zemqe da bi qudi mogli `ivjeti od svojih imawa.

OVE GODINE za povratak BiH, entiteti i Br~ko distrikt izdvojili ukupno 80 miliona maraka

GLAS PLUS 5. i 6. jun 2010. 5

Izgradwa hrama Svetog Save u selu Svodna kod Novog Grada

Mje {ta ni prvi put do bi ja ju mjes to za mo li tvu
Hram Svetog Save, ujedno spomen-hram bra}e Mar~eta, koji je sagra|en u sje}awe na tri sina pokojne majke Krstine koji su poginuli u posqedwem otaxbinskom ratu, bi}e prvi izgra|eni hram poslije Drugog svjetskog rata u ovom selu

Osve{tawe hrama planirano za 29. avgust PI[E: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

FOTO: G. [URLAN

e tako davno, Svodnu su zva li “se dmom republikom“. Tragove u ovom selu nadomak Novog Grada ostavili su Rimqani, Iliri, Huni i knezovi Babowi}i, tu su se odmarale Napoleonove glasono {e i umor ne za odmorne kowe mi jewali za vri je me wegovog pohoda na Rusiju. Ka`u da je u Svodni postojao veliki jendek u koji su se svodile rje~ice i potoci. Po jendeku, a zatim svodi{tu, Svodna i dobi svoje dana{we ime. A stanovni{tvo? Ono je po dru ~je da na{we Svo dne po~elo da naseqava polovinom 19. vijeka, kada su se u ovom kra ju, uz oba le Sa ne, po~eli polagati prvi metri

N

`eqezni~ke pruge. U Svodni je prva crkva sagra|ena jo{ u vrijeme Turaka, a druge dvije podignute su ne {to ka sni je. Sve tri bile su brvnare, jer su Turci zahtijevali da se podi`u tamo gdje ih niko ne}e vidjeti, te da u wihovoj gradwi ne bude upo tri jebqen ni je dan ekser. Bez obzira na to {to su svi uslovi bili ispuweni, Osmanlijama su i te bogomoqe smetale i odmah bi ih poslije gradwe zapalili. Hram Svetog Save, ujedno spomen-hram Bra}e Mar~eta, koji je sagra|en u sje}awe na tri sina pokojne majke Kristi ne, ko ji su po gi nu li u posqedwem otaybinskom ratu, bi}e prvi izgra|eni hram poslije Drugog svjetskog rata u ovom selu.

- Izgradwa hrama krenula je po~etkom 2000. godine, jer je tek krajem 1999. godine dogovoreno da radovi mogu po~eti - pri~a jerej Zoran Blagojevi}. Is ti ~e da je iz gradwa hrama pro{la te`ak poslijeratni period, ali da je, uprkos svim problemima, hram pomo}u qudi dobre voqe i op{tine Novi Grad sagra|en.

NAJBLI@I HRAM udaqen oko {est kilometara
- Ovo je de se ta go di na kako se gradi ovaj hram, a uz Bo `i ju po mo} 29. av gus ta ove godine obavi}emo osve{tawe hrama i dati ga naro du na upo tre bu - sa osmijehom pri~a jerej Blagojevi}. Prema wegovim rije~ima, ideja da mje{tani Svodne dobiju hram do{la je od rukovodstva op{tine Novi Grad, koje je, u saglasnosti sa bawalu ~kim epis ko pom Jefremom, pokrenulo inicijativu da se izgradi ovaj vjerski objekat. - Najbli`i hram mje{tanima Svodne bio je udaqen oko {est kilometara, a nalazi se u Brezicima. S obzirom na to da je veliki broj stanovnika koncentrisan na podru~ju sela, bilo je krajwe neophodno da ovaj narod dobije sveto mjesto gdje mo`e da ode na molitvu - isti~e jerej Blagojevi}. Na se os kom grobqu u Svodni, pod srpskom trobojkom na jarbolu, dvije su granitne plo~e i pet humki. Uz

majku Krstinu i oca Radomira, u miru Bo`ijem po~iva ju i wiho vi si no vi Du{an, Boro i Drago Mar~eta, srpski borci, herojski poginuli u otaybinskom ratu, po kojima novoizgra|eni hram nosi naziv. Bra }a Dra go i Bo ro Mar ~e ta iz se la Svo dna stradali su u istom danu na Suvoj me|i, kod Novog Grada, 1993. go di ne, i ti me uve}ali tragediju porodice Mar~eta, koja je samo dvije go di ne ra ni je iz gu bi la u Slavoniji sina i brata Du{ana. Majka Krstina umrla je vi{e od tuge nego od bolesti za trojicom sinova. Najstariji Du{an imao je sa mo 41 go di nu ka da je po gi nuo u se lu Ra ji }i, u Sla vo ni ji. Bio je pri pa dnik 16. bawalu~ke briga-

Arhimandrit Partenius ~esto posje}ivao Krstinu Mar~eta

de. Boro je imao ~etrdeset, a Drago 35 godina. Pogibija bra}e Mar~eta u to do ba odje knu la je ci je lom Re pu bli kom Srpskom, ali i {i re. Pre te {ki bol i tu ga maj ke Krs ti ne mje ri li su se bolom majke Stojanke, opjevane u po emi Sken de ra Kulenovi}a. Je rej Bla go je vi} pri ~a kako je ba{ zbog te velike tra ge di je i odlu ~e no da ovaj hram, ~i ja }e gradwa biti zavr{ena do kraja ove

godine, bude posve}en bra}i Mar~eta. Prije nego {to se hram osve {ta, ka ko ka `e je rej Zoran, potrebno je uraditi jo{ niz radova, kao {to je postavqawe ograde oko hrama, te ikonostasa i ikona, koje su u izradi. - Mnogo sitnih detaqa bi }e po tre bno ka ko bi se sve namjestilo i uprili~ilo, da to bu de je dan ve li ~an stven hram, ka kav ovaj narod zaslu`uje - ka`e jerej Blagojevi}.

Grob bra}e Mar~eta u Svodni

Prezime
Mje{tani Svodne pri~aju da su nekada{wi stanovnici ovo selo me|u sobom nazivali Sent Luis, jer je to naseobina u koju su stigle porodice iz raznih dijelova Balkana. Porodice ~ija su se prezimena zavr{avala na “i}“, poput Adamovi}a, @uji}a, Jawetovi}a... do{le su iz ju`ne Srbije, sa Kosmeta, a oni drugi, sa “a“ na kraju prezimena, kao {to su Gara~a, Berowa, Desnica... do{li su iz Dalmacije, Banije i Like.

Jerej Zoran Blagojevi}

HRAM sagra|en uz pomo} qudi dobre voqe i op{tine Novi Grad

6 5. i 6. jun 2010. GLAS PLUS

Na nivou BiH i RS formiran veliki broj nepotrebnih institucija

Ne zna se {ta rade, tro{e milione mar
Nedopustivo je da se osnivaju agencije koje godinama imaju samo direktora i eventualno wegovog zamjenika. Anga`ovawem radnika na osnovu ugovora o radu i djelu izbjegavaju transparentnost pri zapo{qavawu i ne po{tuju nacionalnu zastupqenost. Sve te agencije tro{e enormna sredstva i uglavnom imaju negativne revizorske izvje{taje ili izvje{taje sa rezervom, istakao Okoli}
PI[U: @EQKA DOMAZET glasss@teol.net SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

a nivou BiH formirano je i ra di vi {e od 20 agencija za koje malo ko zna da postoje, ~ime se bave, koliko ~inovnika zapo{qavaju i koliko novca iz buyeta tro{e. Formirani su i razli~iti centri, kancelarije, direkcije, komisi je i dru ge dr`a vne slu `be za ~iji rad se izdvaja mnogo novca, a rezultati su za javnost tajna. Na ni vou BiH je ta ko, po red mno{tva fakulteta i visoko{kolskih ustanova, formirana i Agenci ja za {ko lo vawe i stru ~no osposobqavawe, koja je kraj pro{le godine do~ekala sa samo jednim zaposlenim i to direktorom, umjesto 12 radnika, kako je planirano. Ova agencija planirala je da kraj godine do~eka sa ~ak 46 zaposlenih koji bi, kako je buyetom predvi |e no, tre ba li da po tro {e 4.070.000 maraka na plate i tro{kove zaposlenih.

N

Sli ~no je i sa Agen ci jom za fo ren zi ~ka ispi ti vawa ko ja je kraj pro{le godine do~ekala sa dva zaposlena, direktorom i wegovim zamjenikom, umjesto 15 radnika. Planirano je da ta Agencija kraj ove godine do~eka sa 32 radnika koji mogu da potro{e 2.180.000 maraka, od ~ega je skoro 1,8 miliona planirano za wihove plate. Agen ci ja za po li cij sku po dr{ku je, tako|e, kraj 2009. do~ekala sa dva zaposlena umjesto 15, a planira da ovu godinu okon~a sa 37 za po sle nih ko ji }e na pla te iz buyeta potro{iti 1,8 miliona maraka.

AGENCIJA ZA antidoping kontrolu BiH potro{i}e 795.000 maraka
Na nivou BiH postoji i Agencija za antidoping kontrolu u kojoj ra di dvo je qudi. Ta agen ci ja do kraja ove godine planira da zaposli {est oso ba i da po tro {i 795.000 maraka od kojih }e za nabav-

Sa{a Grabovac

ku opreme potro{iti 50.000 maraka, a ostatak na plate i tro{kove zaposlenih. Agencija za promociju stranih investicija BiH u kojoj je na kraju pro{le godine bilo zaposleno 28 radnika ima plan da kraj ove godine do~eka sa 32 zaposlena koji }e potro{iti 3.905.000 maraka. Rijetki znaju da u BiH imamo i Agenciju za radijacijsku i nuklearnu bezbjednost u kojoj radi jedna osoba. U ovoj godini planirano je za po{qavawe jo{ 19 oso ba ko je treba da potro{e gotovo 1,5 miliona maraka, od ~ega }e za nabavku opreme potro{iti 200.000, a ostatak za plate. Poslanik SNSD-a u Parlamentu BiH @eqko Kuzmanovi} rekao je “Glasu Srpske“ da su agencije na nivou BiH uglavnom balast koji tro{i buyetski novac, a ne ostvaruje nikakve rezultate. - ^iwenica je da na nivou BiH postoji veliki broj agencija koje od svog osnivawa do danas nisu dale nikakve rezultate. Primjera radi, na nivou BiH formirana je Izvozno-kreditna agencija koja je tokom pro{le godine ostvarila gubitak blizu tri miliona ma ra ka, {to je pros to nevjerovatno. Ova agencija daje garancije izvoznicima u situaciji kada se svaka dr`ava i firme sa svih strana dobro osiguraju da ne bi do{lo do gubitka, a uspjela je pro{le godine ostvariti toliki gubitak - istakao je Kuzmanovi}. S druge strane, ka`e on, 14 zaposlenih koliko radi u ovoj agenciji ima u prosjeku neto plate oko 3,5 hiqada maraka. - Toliko pla}ati nerad zaposlenih u agenciji koja }e praviti gubitke je nedopustivo - konstatuje Kuzmanovi}. Sli~nog mi{qewa je i poslanik SDS-a u Par la men tu BiH Mirko Okoli} koji ka`e da se iz go di ne u go di nu na ni vou BiH formiraju nove agencije koje godinama ne donose nikakve rezultate. Okoli} ka`e da je nedopustivo da se osnivaju agencije koje godinama imaju samo direktora i eventualno wegovog zamjenika. - An ga `o vawem ra dni ka na osnovu ugovora o radu i djelu izbjega va ju tran spa ren tnost pri za po{qavawu i ne po {tu ju nacionalnu zastupqenost. Sve te

Zgrada Savjeta ministara BiH

agencije tro{e enormna sredstva i uglavnom imaju negativne revizorske izvje{taje ili izvje{taje sa rezervom - istakao je Okoli}. On ka`e da direktori agencija koji su dobili dva puta zaredom revi zor ske iz vje {ta je sa re zer vom ili negativan revizorski izvje{taj, tre ba lo bi da bu du smi jeweni.

ne mogu biti na ~elu neke dr`avne institucije.

Komisije, direkcije, centri, savjeti….
Pored mno{tva agencija, u BiH su formirane i razli~ite komisije, direkcije, centri i savjeti, koji poreske obveznike godi{we ko{taju milione, a wihov rad i nije tako vidqiv. Ko mi si ja za o~u vawe na ci onalnih spomenika BiH, u kojoj su na kraju pro{le godine bila za po sle na 22 ra dni ka, ima u planu da kraj ove godine do~eka sa 25 radnika i potro{enih 1.801.000 ma ra ka, od ~e ga 1.651.000 maraka na plate i tro{kove “radnika“. Institucija Ombudsmana za za{titu potro{a~a u BiH koja ima {est zaposlenih planira do kraja godine da primi jo{ jednog radnika koji }e, kako je planirano, poreske obveznike ko{tati 447.000 maraka, od ~ega }e samo pet hiqada maraka biti utro{eno za nabavku opreme, a ostatak za plate i tro-

- Ne do pustivo je da neko sa negativnim revizorskim izvje{tajima ne bude makar toliko odgovoran da ponudi ostavku na mjesto za koje je enormno pla}en - konstatuje Okoli} i dodaje da takvi direktori ni po ~emu

Instituti
Institut za akreditovawe BiH u kojem bi, umjesto 13, na kraju ove godine trebalo biti zaposleno 18 radnika, ove godine potro{i}e 1.061.000 maraka, od ~ega 1.027.000 maraka za plate i tro{kove zaposlenih. Institut za intelektualno vlasni{tvo, u kojem je na kraju pro{le godine bio zaposlen 41 radnik, planira da primi jo{ deset radnika koji }e poreske obveznike ko{tati 2.037.000 maraka, od ~ega 1,9 maraka ide na plate i tro{kove zaposlenih. Institut za mjere BiH u kojem ima 45 zaposlenih planira da primi jo{ osam radnika, a ove godine raspola`e sa 2.795.000 maraka, od ~ega gotovo 2,2 miliona ide na tro{kove i plate zaposlenih. Institut za standardizaciju imao je na kraju pro{le godine 32 radnika, a planira do kraja ove godine da broji 39 radnika. Za wihove plate i tro{kove izdvojeno je 1.635.000 maraka.

AGENCIJA ZA VODE oblasnog rije~nog sliva Trebi{wice godi{we potro{i 820.000 KM, a

GLAS PLUS 5. i 6. jun 2010. 7

Vazduhoplovni servis
U Republici Srpskoj postoje i dva servisa, vazduhoplovni i helikopterski, za koje se izdvajaju zna~ajna sredstva. Za Vazduhoplovni servis ove godine iz buxeta RS bi}e izdvojeno 947.000 maraka, a od te sume, 250.000 maraka planirano je za U ministarstvu dodaju da Agencija za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi ima 18 zaposlenih koji vr{e stru~ne i druge poslove u vezi sa pru`awem stru~nih savjeta, podizawem nivoa znawa, prakti~nih vje {ti na poqo pri vre dnim proizvo|a~ima, kao i drugim korisnicima. - Ova Agen ci ja pri kupqa i analizira podatke o svim aspektima poqoprivredne proizvodwe radi pra vo vre me nog i ta ~nog in for mi sawa poqo pri vre dnih proizvo|a~a i drugih korisnika istakli su u ministarstvu. U Ministarstvu poqoprivrede nagla{avaju da Agencija za uzgoj i selekciju u sto~arstvu zapo{qava 38 radnika koji obavqaju stru~ne i druge poslove u vezi sa vo|ewem mati~ne evidencije po vrstama doma}ih `ivotiwa. - U ovoj Agenciji se izdaju uvjerewa o proi zvo dnim oso bi na ma kvalitetne priplodne stoke, vodi evidencija proizvo|a~a kvalitetne priplodne stoke i novostvorenih rasa i kri`anaca stoke i p~ela, izra|uju stru~na uputstva i metodologije rada na sprovo|ewu mjera sele kci je sto ke - ka `u u ministarstvu. Za sve ove agencije u resornom ministarstvu ka`u da su republi~ke upravne organizacije koje je formirala Vlada RS i koje godina ma obavqaju va `ne po slo ve iz oblasti poqoprivrede. tro{kove usluge prevoza i goriva. Helikopterski servis iz buxeta RS dobija 843.000 maraka, a najvi{e za tro{kove usluga prevoza i goriva, i to 240.000 maraka, dok }e za bruto plate zaposlenih biti izdvojeno 320.000 maraka. razvijene i dobro kadrovski osposobqene agencije iz oblasti poqoprivrede, ukoliko `eli da povla~i sredstva iz predpristupnih fondova EU i da realizuje odre|ene programe iz poqoprivrede - kazali su u ministarstvu.

ali raka

0 VI[E OD 2 ih nepotrebn i d agencija ra u BiH

(Ne)opravdanost postojawa agencija
Izvr{ni direktor Udru`ewa ekonomista “SWOT“ Sa{a Grabovac smatra da je te`wa BiH da se prikqu~i Evrop skoj uni ji uslovqena i tim da se osnivaju razne agencije da bi se pravni sistem prilagodio propisima EU. - Masa agencija osnovana je radi ispuwavawa forme i one naj~e{}e ne rade ono {to bi trebalo da rade. Te agencije se naj~e{}e osnivaju kao “ad hoc“ varijanta i vrlo ~esto im se ne znaju precizno ni nadle`nosti, a organi koji ih osnivaju ne insistiraju na rezultatima wihovog rada - ka`e Grabovac. Dodaje da bi sve agencije bile korisne kada bi stvarno radile posao za koji su namijewene. - Da se agencije ili fondovi ozbiqno bave ekolo{kim pitawima, energetskom efikasno{}u i temama kojima EU poklawa mnogo pa`we i obezbje|uje zna~ajna nov~ana sredstva koja bi se mogla povu}i, on da bi wiho vo pos to jawe trebalo da ima smisla. Na`alost, one postoje ~isto radi ispuwavawa uslo va ko je na me }e EU - sma tra Grabovac. On isti~e da samo postojawe agencija zbog ispuwavawa uslova EU ne smije da bude opravdawe. - Ako je neko tijelo ili institucija osnovana, onda wen osniva~ treba da razmi{qa {ta ona treba da radi, te da za hti je va kon kre tne rezultate rada, jer ipak je wiho vo pos to jawe preskupo da bi se pona{ali indiferentno prema ra du i tro {ko vi ma tih agencija - naglasio je Grabovac.

FOTO: ARHIVA

Uprava za za{titu zdravqa biqa
U BiH postoji ~ak i Uprava za za{titu zdravqa biqa BiH, koja umjesto 15 radnika koliko ih je bilo na kraju pro{le, kraj ove godine planira da zavr{i sa 22 radnika koji }e potro{iti 1.388.000 maraka, od ~ega ~ak 1.340.000 maraka na plate i tro{kove zaposlenih. {kove zaposlenih. Direkcija za ekonomsko planirawe u kojoj je na kraju pro{le godine bilo za po sle no 25 ra dnika planira da kraj ove godine do~eka sa 33 radnika koji bi trebalo da potro{e vi{e od dva miliona mara ka, od ~e ga za na bav ku opre me {est hiqada, a ostatak na tro{kove i plate zaposlenih. Me|u iluzornim institucijama na nivou BiH je i Centar za informisawe i priznavawe dokumena ta iz oblas ti vi so kog obrazovawa koji je kraj pro{le godi ne do ~e kao sa je dnim umjes to {est zaposlenih, a kraj ove godine planira da do~eka sa 14 zaposlenih koji }e potro{iti 1.335.000 maraka, od ~ega samo za opremu treba da se utro{i 83.000 maraka, a ostatak na plate i tro{kove. Konkurencijski savjet BiH u kojem je na kraju pro{le godine bilo 28 za po sle nih ne pla ni ra da prima nove, ali planira da potro{i 1.769.000 maraka od ~ega, kad se oduzme 50.000 maraka na tro{kove opreme, ostatak ide na plate i tro{kove zaposlenih. ali se u buyetu Srpske za wih izdvajaju milioni. Ta ko u sklo pu Mi nis tar stva poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske radi Agencija za vode oblasnog rije~nog sliva Save za koju se iz buyeta RS godi{we izdvaja 8.417.000 maraka. Od te sume za plate i naknade 31 zaposlenog planirano je 740.000 maraka, a za putne tro{kove, usluge prevoza i gorivo, kao i za druge materijalne tro{kove skoro {est miliona maraka. Pored toga, postoji i Agencija za vo de obla snog ri je ~nog sli va Trebi{wice za koju se iz buyeta RS ove godine izdvaja 820.000 maraka, a od tog iznosa 288.000 maraka utro{i}e se na platu i naknadu jednog radnika, i to v.d. direktora. U sklopu ovog ministarstva radi i Agencija za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi za koju je ove godine izdvojeno 713.000 maraka, a na pla te i na kna de ide 609.000 ma ra ka, na ko mu nal ne i tro{kove za komunikacije 11.500 maraka, a za zakup imovine i opreme 16.000 maraka. Agencija za uzgoj i selekciju u sto ~ar stvu ove go di ne do bi }e 862.000 maraka, od ~ega je za plate zaposlenih planirano 801.000 maraka, a za putne tro{kove, telefone, ko mu na li je, pre voz i za kup 61.000 maraka, {to ispada da sva sredstva koja dobijaju iz buyeta idu

na plate i tro{kove za komunalije. Pro {le go di ne je u sklo pu ove agencije izdvojeno 18.000 KM za podr{ku sto~arskim manifestacijama, dok ove godine sredstva za ove namjene nisu planirana. U Ministarstvu poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede RS rekli su da agencije za slivove rijeka pre dla `u du go ro ~ne, sredworo~ne i godi{we planove i programe razvoja vodoprivrede i wihovu realizaciju, sprovode politiku finansirawa vodoprivrede i staraju se o obezbje|ewu potrebnih sredstava. - Pored toga, predla`u visinu stopa doprinosa i posebnih vodoprivrednih naknada, organizuju rad i funkcionisawe vodoprivrede na oblasnom i rije~nom slivu, te predla`u kriterijume i mjerila za usmje ra vawe i ra spo re |i vawe sredstava - rekli su u resornom ministarstvu.

VE]INA agencija ne rade ono {to bi trebalo da rade
- U Hrvatskoj je u Agenciji za pru`awe stru~nih usluga u poqoprivredi zaposleno 248 radnika, u Sloveniji 310 radni ka, ta ko da se ne mo`e govoriti o vi{ku ve} prije o mawku zaposlenih u ovim instituci ja ma, a po go to vo zbog ~iweni ce da BiH mo ra da ima

Suvi{ne agencije u Srpskoj
I u Republici Srpskoj, u vrijeme ekonomske krize i {tedwe, formi ra ju se i ra de mno go broj ne agencije, ~iji rezultati se ne vide,

Mirko Okoli}

zapo{qava samo direktora

8 5. i 6. jun 2010. GLAS PLUS

GLAS PLUS 5. i 6. jun 2010. 9
FOTO: AGENCIJE

OBJEKTIV

Moda u filmu “Seks i grad 2“

Prikazano nekoliko modnih razdobqa, od 80-ih pa sve do najnovijih trendova, koje }emo na ulicama vi|ati tek idu}ih sezona

Samo Keri, odnosno Sara Xesika Parker, u filmu promijeni ~ak 48 autfita U filmu zastupqeno 180 modnih brendova

i S filmom “Seks ilazno dograd 2” nezaob . Pripadnice lazi i nova moda strpqewem i{~e qep{eg pola s ne tiri najdra`e ju~e je stil, kuju da vide svo ve haqine, novi kiwe, wihove no binuju luksuzno sa na kom avo te na~in na koji e da je moda zapr nim. Mnogi tvrd jefti larnom filmu. ca u popu peta glavna glumi robu tokom snimawa uznu garde Na luks , ali i silno bogatstvo filma se potro{ a~e sve one scei privl publiku upravo ra, glamurozne enatrpanih orma ne pr u kombinacijama haqine, patike om, dekoltisa {a{avom sukw “brdo“ rane majice i cipela

Samo za kupovinu ornih Wuj kostima popular Mirande i nte, ~anki Keri, Sama ona je blizu 13 mili arlot potro{eno [ “paprenih“ odje koliko 0 dodolara. Tu je ne farmerki od 4.00 . Ve} artikala poput vnih ~erwe toalete skupqe ve lara i deset puta zivawa filma postavqena je vog prika p tri na toj poslije pr svijetu mode. To va hijerarhija u no ior“ i “Kavarke “[anel“, “D qestvici dr`e ma ameri~ki magazin “Vog“ nase li“. Ba{ kao {to koji diktira trendove te na j svrgava metnuo kao medi a jedne, a s wih tronove postavq modne caja na modnu in poslije uti “Seks i druge kreatore, imao prvi film dustriju koji je dijela, najsnimawa drugog grad“, uo~i dno endovi nemilosr ve}i svjetski br esto na za mj su se nadmetali tnu velikom pla

Producenti nisu `eqeli da poka`u da je u stvarnom svijetu recesija, nego su odlu~ili da zadr`e bqe{tavilo

Kad je rije~ o cipelama, Lobutin je u filmu potpuno zamijenio Blanika

Glavnim glumicama dopu{teno da zadr`e svu garderobu

Za snimawe u Abu Dabiju djevojke su svoje urbane autfite zamijenile prigodnijim krpicama s orijentalnim duhom

U NOVOM “Seksu i gradu“ ~etiri glavne glumice Sara Xesika Parker, Kim Katral, Kristin Dejvis i Sintija Nikson nose odje}u vrijednu 13 miliona dolara

10 5. i 6. jun 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO
FOTO: G. [URLAN

Branislav

Pi{e: Aleksandar ILI]

Nikada
“Kosa“ je verovatno ne{to najte`e {to smo svi mi radili u svojim karijerama. Rezultat je fantasti~an. Za tri meseca smo imali 35 predstava i oko 12 hiqada gledalaca. Te reakcije publike su ne{to {to nas je ve} nateralo da zaboravimo te`i proces rada koji smo imali
RAZGOVARALA: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassroske.com

Budalije
Ne tre ba mno go na }u li ti u{i i ra zro ga ~i ti o~i da bi se u se bi oslu {nu la, izre ~e na ~u la, ili u postupawu prepoznala, sopstvena glupost. Uz malo posve}enosti, to mo`e da postane svakodnevna i blagotvorna razonoda koja razgoli}uje su{tinu gluposti. Na taj na~in, gre{ke, koje su posqedica sopstvene gluposti, bivaju sagledane, i nastaju mogu}nosti ispravki gre{aka ili bar priznavawa vlastitih ograni~ewa i povla~ewa u wihove okvire. I jedno i drugo, ako se dosqedno sprovode u djelo, pridru `u ju se vrhun skim Kad mislim dometima qudskog `ida sam vota. Glupost je jestiv ustanovio korov. ne~iju glupost S dru ge stra ne, ako i da sam wom sam se iskazao ili poka zao kao glup, ne ko zahva}en, drugi tako|e mo`e da ~esto mo`e za pa zi mo ju glu post. da se dovede Mi naprosto ne mo`eu pitawe mo da se otmemo utisda li moja ku da smo u stawu da sopstvena uvi|amo gluposti druglupost ima gih. Skloni smo zapaudjela u toj `awu da i iz ono ga procjeni; da {to su ispoqile najuli me u datom mnije glave, tu i tamo, pro go vo ri glu post. slu~aju tu|a glupost zaista Ne pri li ke sa glu pos tima postaju zao{treugro`ava i ni je u sraz mje ri sa u kojoj mjeri dosegnutom obilato{}u ne po `eqnih posqedica ne~ijih sopstvenih gluposti na druge ko ji ih trpe. Ov dje se javqa po tre ba za skre tawem pa`we. [to je trpqewe posqedi ca tu |e gluposti nepodno{qivije, to je nepokolebqivija odlu ~nost da se vi no vni ku uka `e na wego vu glupost. Najpametnije, iako ne i najlak{e, {to vinovnik mo`e da uradi jeste da ovo ukazivawe uva`i i postupi isto kao i u slu~aju samosagleda vawa sop stve ne glu pos ti: da gre {ke is pra vi ili da prizna vlastita ograni~ewa i povu~e se u wihove okvire. Ako do toga ne do|e, do sukoba }e do}i... Me |u tim, u odno si ma po sre do va nim glu po{ }u ugro `e nost ~es to ni je ne dvo smi sle na. Kad mi slim da sam us ta no vio ne ~i ju glu post i da sam wom zahva}en, ~esto mo`e da se dovede u pitawe da li moja sopstvena glupost ima udjela u toj procjeni; da li me u datom slu~aju tu|a glupost zaista ugro `a va i u ko joj mje ri. U tom smi slu, glupost izbija iz uznemirenosti, razdra`enosti ili ozloje|enosti izazvanih tu|om glupo{}u koja orosi, poprska ili zapqusne nedu`na kao priroda. Glupost najtvrdoglavije izbija i najte`e se protjeruje iz `u~ne kese. Koliko god je dostojanstveno usprotiviti se nasrtqivosti tu|e gluposti, toliko je glupo duriti se zato {to se glupost uop{te susre}e.

Branislav Trifunovi}

agrade nikada ne o~ekujem. Kao vrlo mlad pomirio sam se sa tim da kada je u pitawu dodela nagrada uvek ima nekih vra}awa dugova. [ta god ko mislio o nagradama, stalno se de{ava da se na kraju odlu~uje, ovako }emo, onako }emo. Nikada sebe ne bih doveo u situaciju da igram za nagradu - rekao je za “Glas Srpske“ beogradski glumac Branislav Trifunovi}. On je ~lan gluma~ke ekipe u mjuziklu “Kosa“ u “Ateqeu 212”, koji je izazvao veliku pa`wu kulturne javnosti, ali i privukao brojnu publiku u pozori{te. Osim toga, Trifunovi} glumi i u predstavi “Dundo Maroje“ Kru{eva~kog pozori{ta, koja je bila na mnogim festivale. GLAS: Glumite Pometa u predsta vi “Dun do Ma ro je“ Kru {e va ~kog pozori{ta. Kako je izgledao povratak kwi`evnim klasicima putem ovog komada? TRIFUNOVI]: Ova predstava je totalno druga~ija, jer je rediteq Kokan Mladenovi} tako postavio na scenu. Klasi~an komad smo stavili u je dno dru ga ~i je okru `ewe, u za tvor. Meni “Dundo Maroje“ u po~etku i ni je bio ne {to pre te ra no sme{an, a na posletku smo se trudili da se zaigramo. Jako smo se zabavqali i u`ivali dok smo radili predstavu, jer smo vratili duh igre u pozori{te. Toliko smo lepo igrali da smo napravili predstavu koja

N

“TAMO I OVDE“, film koji je dobio najvi{e nagrada

Novo izdawe Zavoda za uxbenike Beograd

No vo iz dawe Prvog srpskog bu kva ra
Zavod za uybenike iz Beograda obiqe`io je svoj 53. ro|endan pred sta viv {i kri ti ~ko iz dawe Prvog srpskog bukvara Inoka Save iz 1597. godine Di re ktor Za vo da Mi loqub Albijani} rekao je na sve~anosti u Jugoslovenskom dramskom pozori {tu da Prvi srpski bu kvar Inoka Save predstavqa dar |acima, stu den ti ma i pro fe so ri ma, kao vrijednost koja je moderna, a ~uva temeq srpske pismenosti. - Zavod za uybenike `eli da i ubudu}e bude dio konkurentnog i dinami~nog dru{tva, koje je, prije sve ga, za sno va no na znawu. Ali, Zavod }e i ubudu}e biti jedan od naj va `ni jih ~u va ra kul turne ba{tine i zna~ajnih dela, na kojima po~iva sve ono {to danas ima mo ili je smo - re kao je Albijani}. Inok Sava iz De~ana napisao je Bu kvar ko ji je {tam pan kod mleta~kog {tampara A. Rampaceta u Ve ne ci ji 1597. go di ne. To djelo je, me|utim, ostalo nezapa`eno u Srbiji gotovo 400 godina.

DAR \ACIMA, studentima i profesorima
Tek 1903. Qubo mir Sto ja no vi} je, sastavqaju}i Katalog Naro dne bi bli ote ke, spo me nuo to izdawe Bukvara, kao “do sada nepoznato“. Prvo iz dawe Bu kva ra, {tam -

pano 20. maja 1597. ruski konzul u Ska dru I. Kri lov po klo nio je 1893. godine novinaru i prevodiocu Oki ci Glu {e vi }u, a dru go, {tampano 25. maja 1597. kupio je Milorad Dimitrijevi} u Dubrovniku 1921. godine. Drugo izdawe ~uva se u Narodnoj bi bli ote ci Srbi je, a od prvog je os tao sa mo pre pis, jer je iz gor je lo u po `a ru u Na ro dnoj biblioteci 6. aprila 1941. godine.

5. i 6. jun 2010. GLAS PLUS 11

Trifunovi}, glumac

ne igram za nagradu
dvojiti ulogu u filmu “^ekaj me, ja sigurno ne}u do}i“? TRIFUNOVI]: Re~ je o prijateqskom pro je ktu. Mi ro slav Mo m~ilovi} je moj veliki prijateq i mi smo zajedno radili i film “Sedam i po”. “^ekaj me, ja sigurno ne}u do}i“ je druga~iji od svih drugih filmova koje sam radio, zato {to smo me se ci ma se de li i pri ~a li. Cela gluma~ka ekipa je ~etiri, pet meseci pri~ala o svojim qubavnim problemima i {ta se kome de{avalo. On da smo sve to uba ci va li u film. Zna~ajno je {to se taj film bazira na li~nim iskustvima i iskren je od po~etka do kraja. Najva`ni je je sku pi ti do bru eki pu, sastavqenu od qudi koji se razumeju u to. Ta ko je bi lo sa fil mo vi ma “Sedam i po” i “^ekaj me, ja sigurno ne}u do}i“. GLAS: U “Kosi“ glumite sa Va{im bratom Sergejom. Kako je izgledala ta saradwa? TRI FU NO VI]: Ni je bi lo ni {ta vi {e ili mawe pro ble ma nego na bilo kojoj predstavi. Me|u tim, to {to smo se Ser gej i ja na{li u istoj predstavi izazivalo je pa`wu medija. Ali svi su se interesovali za kompletan mjuzikl i hteli su da virnu iza scene i vide {ta se doga|a. Bilo je i lepo, zanimqivo, tu `no, umor no i sve {to mo`e da bude u jednom takvom projektu. Emocije su uvek jake kada se rade neke velike predstave, ali uspeli smo da na radost nas dvojice, kao i rediteqa Kokana Mladenovi}a i “Ateqea 212”, napravimo ne {to uzbudqivo i ja ko ener gi ~no.

“Pritajeno zlo”
Novi promotivni poster i fotografije iz ~etvrtog nastavka filma “Pritajeno zlo” pojavile su se na Internetu, javio je Mondo. ^etvrti dio filma “Pritajeno zlo”, sa Milom Jovovi} u glavnoj ulozi, u bioskope sti`e 10. septembra u 3D formatu. Glavna glumica Mila Jovovi} potvrdila je na svom nalogu na “Tviteru“ da su glasine da }e u novom filmu Sijena Gilori ponovo igrati Xil Valentajn istinite.

Scena iz predstave “Dundo Maroje”

iza zi va sal ve sme ha, ali ni je ni jeftina niti igra na to da bude duhovita. Sama po sebi je duhovita, vrlo precizna i ta~na. Kru{eva~ki ansambl je to odli~no ispratio, pa je pred sta va bi la na pe tna es tak fes ti va la. To do voqno go vo ri o wenoj vrednosti.

“^EKAJ ME, ja sigurno ne}u do}i“ prijateqski projekat
GLAS: ^lan ste gluma~ke ekipe u mjuziklu “Kosa“ u produkciji “Ateqa 212”. Kakva ste iskustva ste kli ra de }i na ovom ve li kom projektu? TRIFUNOVI]: To je verovatno ne{to najte`e {to smo svi mi radili u svojim karijerama. Rezultat je fantasti~an. Za tri meseca ima li smo 35 pred sta va i oko 12 hiqada gledalaca. Te reakcije publike su ne{to {to nas je ve} nate-

ralo da zaboravimo te`i proces rada koji smo imali. Rad na ovoj predstavi je zahtevan, bili smo po 20 sati u pozori{tu. Tu su bile gluma~ke, peva~ke probe. Sve se sklopilo za mesec i po, {to je, ~ini mi se, rekordni rok za jedan ovakav projekat, gde je 50 qudi na sceni. Sigurno je ovo najve}e iskustvo koje sam imao u pozori{tu. GLAS: Imate ulogu u filmu “Tamo i ovde“ Darka Lungulova, ko ji je pri ka zan na fes ti va lu “Trajbeka“ u Wujorku. Robert de Niro je tada dao pozitivne kritike za film. Da li to zna~i da je srpska kinematografija krenula naprijed? TRIFUNOVI]: Ve} jeste. “Tamo i ovde“ je film koji je u posledwih de se tak, pe tna es tak go di na dobio najvi{e nagrada na stranim fes ti va li ma. Ono {to je smo `eleli kada smo po~eli da radimo ovaj film je da prika`emo Beograd

i Srbiju u nekom drugom svetlu. Svi filmovi koji su dolazili iz Srbije i koji su i{li tamo negde uglavnom su po ka zi va li ne ku dru gu lo{iju stranu. Uspeli smo da napravimo film koji komunicira sa qudima sa svih kontinenata. Postigli smo to da qudi zapamte Beograd po ne~em drugom, a ne samo po glupostima i idiotlucima koji nam se de{avaju. GLAS: Po ~emu biste mogli iz-

Rene Zelveger producent
Holivudska glumica Rene Zelveger bi}e producentkiwa filmske adaptacije romana “Pillage“ Brentlija Martina, javio je Mondo. “Pillage“ je pri~a o ~etvoro prijateqa koji `ive na Menhetnu i tragaju za savr{enom `urkom u no}nim klubovima. Scenario je napisao Xon Korikidas, koji }e i re`irati film, a snimawe }e po~eti u prvoj polovini sqede}e godine u Wujorku.

Teatar fest “Petar Ko~i}“
- Predstave koje su deo programa Teatar festa “Petar Ko~i}“ su fantasti~ne i odavno nismo bili na nekom ja~em festivalu. Program je jako zanimqiv i nadam se da }e uspeti da odr`i taj nivo. Festivalski repertoar ~ine najboqe predstave iz regiona - ka`e Branislav Trifunovi}.

Branislav Trifunovi} u mjuziklu “Kosa”

na stranim festivalima
Muzej primewenih umetnosti Beograd

Festival Hoperu u ~ast
Sqede}i me|unarodni filmski festival u Stokholmu, od 17. do 28. novembra, bi}e posve}en Denisu Hoperu, koji je umro 29. maja od raka prostate, objavio je list “Varajeti“. Hoper je na {vedskom festivalu gostovao 1991, kada mu je uru~ena nagrada za `ivotno djelo i prikazana retrospektiva wegovih filmova. Denis Hoper igrao je u vi{e od 100 filmova i dva puta je bio nominovan za “Oskara“. Najpoznatiji je po filmu “Goli u sedlu“.

Retrospektivna izlo`ba Mirjane Isakovi}
Retrospektivna izlo`ba jedne od najzna~ajnijih srpskih umje tni ca u oblas ti keramike Mirjane Isakovi} otvo re na je u Mu ze ju pri mewene umetnosti, javqa Tanjug. Na pos tav ci pod na zi vom “Kerami~ka skulptura“ izlo `e no je 65 oda bra nih ra do va ko ji ilus tru ju sve stva ra la ~ke fa ze ra da ove umjetnice. Izlo`bu prati luksuzna dvo je zi ~na mo no gra fi ja (srpsko-en gles ki) ko ju je kreativno rije{io poznati dizajner Miodrag Bata Kne`evi}. Isa ko vi }e va pri pa da generaciji prvih diplomira nih ke ra mi ~a ra ko je je obu ~a vao i in spi ri sao svo jim ra dom pro fe sor akademik, slikar Ivan Tabakovi}. Ona je bi la du go go di{wi profesor unikatne keramike na Fakultetu primewenih umetnosti i svojim umjetni~kim ostvarewima u po je di nim pe ri odi ma svog stva ra la{ tva os ta vi la je zna~ajan trag u srpskoj savremenoj keramici. Tokom vi{edecenijskog stvarala{tva ova umjetnica je re ali zo va la pet zao kru `enih opusa koji su, svaki za se be, {i ri li gra ni ce ove oblasti vizuelnih umetnos ti i ko ji su izla ga ni na 11 samostalnih izlo`bi. U~estvovala je na vi{e od 150 gru pnih izlo `bi u zemqi i inostranstvu i na 30 me |u na ro dnih `i ri ra nih izlo`bi. Dobitnica je 17 nagrada od kojih su ~etiri me |u na ro dne. Izlo `ba }e biti otvorena do 30. juna.

12 5. i 6. jun 2010. GLAS PLUS

Sli~nosti postizbornih koalicija u Iraku i Velikoj Britaniji

Stranka koja je tre}a po broju osvojenih glasova na izborima postaje jezi~ak na vagi, odnosno u poziciji je da promijeni odnos snaga time {to ima mogu}nost da izabere kojoj }e se strani prikloniti
PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

dok je Britanija bila uskome{ana zbog re zul ta ta op {tih izbora 6. maja, ostatak Evrope je sve to posmatrao nezainteresovano. U ve}ini evropskih dr`ava formirawe koalicione vlade je vi{e pravilo nego izuzetak. Britanija je bila suo~ena sa potpuno evropskim izborom, a rezultat je bila isto tako evropska odluka. U politi~kim nadmudrivawima koja su uslijedila poslije izborne no}i, na stolu se na{la i ponuda o koaliciji dvije gubitni~ke stranke - liberalnih demokrata i odlaze}ih laburista. Mnogi su nagla{avali da bi ta koalicija, koja oduzima vlast po bje dni ci ma, bi la izrugivawe demokratiji kakvu poznaju Britanci. ^etiri dana poslije op{tih izbora, objavqeno je da }e prva i tre}a stranka po broju osvojenih glasova - konzervativci i liberalne demokrate - formirati punu koaliciju, a to se u Britaniji nije dogodilo od Drugog svjetskog rata. Zabrinutost politi~kih analiti~ara nije bila bez razloga. Ko ali ci je se naj~e{}e prave pod prinudom. To najboqe zna wema ~ka kance lar ka An ge la Mer kel n a ko n {to je vlada-

I

ju}a koalicija pod wenim vo|stvom, formirana zato {to wena Hri{}ansko-demokratska unija prije pola godine nije osvojila ve}inu, pora`ena 10. maja na izborima u najmno goqu dni joj po kra ji ni, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. To nije i{lo u prilog relativno novoj koaliciji formiranoj na saveznom nivou. Interne razmirice izme|u wema~kih konzervativaca i liberala o tome ko je kriv za pretrpqeni poraz pokazuju kako krhki dogovori mogu biti ako se strane ne sla`u u osnovnim pitawima, za razliku od konzervativaca i liberala u Britaniji.

Prebrojavawe glasova na ira~kim izborima

FOTO: AGENCIJE

KOALICIJE se naj~e{}e prave pod prinudom
Jedna od glavnih tema u Britaniji je svakako Evropa. Vje~ito skepti~ni konzervativci, odnosno “torijevci“, smatraju da bi upravo Britanija, u slu~aju da je prema nasto jawima li be ral nih demokrata postala ~lanom evrozone, umjesto Wema~ke imala tu (ne)sre}u da vadi iz dugova Gr~ku. A upravo je to razlog izbornog poraza koalicije Angele Merkel. I tako je ro|ena britanska postizborna koalicija. Bez obzira na mogu}nosti politi~kih i ideolo {kih ne su glasica, ovo je u svakom slu~aju boqe nego da

su se uorta~ile dvije stranke koje su izgubile na izborima kako bi oborile onu za koju je glasalo najvi{e bira~a. Me|utim, veoma sli~no se doga|a i na Bliskom istoku. I dok se britanske postizborne muke porede sa ostatkom Evrope, u gotovo istoj situaciji je Irak. Dva mjeseca prije britanskih, izbori su odr`ani u Iraku, u kojima je sada{wi premijer Nuri alMaliki tijesno izgubio od svog biv {eg ko le ge Ija da Alavija. Tada je Malikijeva stranka odlu~ila da u|e u koaliciju sa tre}om strankom po broju glasova - {iitskom Ira~kom nacionalnom alijansom (ta koalicija bi imala 159 mjesta u parlamentu i nedostajala bi joj jo{ ~etiri da bi formirala vladu). Na taj na~in je Malikijev blok poku{ao da sprije~i Alavijevu stranku Irakija da preuzme vlast. U Britaniji - sli~na situacija. Koaliciji izme|u libe ral nih de mo kra ta i laburista za dlaku bi izmakla parlamentarna ve}ina (umjesto potrebnih 326, “dogurali“

Al-Maliki, Al-Sadr i Alavi - svi bi u vlast

bi do 315 mjesta), kao {to bi koalicija Malikijevog i {iitskog bloka tako|e izazvala nevoqe. U ovakvim situacijama, stranka koja je tre}a po broju osvojenih glasova na izborima postaje jezi~ak na vagi, odnosno u poziciji je da promijeni odnos snaga time {to ima mogu}nost da izabere kojoj }e se strani prikloniti. U slu~aju Britanije to je bio Nik Kleg, koji je pro{ao boqe nego {to se o~ekivalo time {to se udru`io sa novim premijerom Dejvidom Kameronom. A u Ira ku kqu~ no ve vlasti je u rukama antizapadno nas tro je nog {i it skog

klerika Muktade al-Sadra. On je jedan od ~elnika {iitske Ali jan se i ko man dant vjerske milicije koja je u~estvovala u krvavom nasiqu {irom Iraka. Me|utim, iako su i Kleg i Al-Sadr najavqivali da ne}e u~estvovati u vladi u kojoj nema pobjedni~ke stranke, liberalne demokrate odr`ale su obe}awe, dok je Alijansa krenula drugim putem i sklopila savez sa gubitni~kom strankom. Jedna dr`ava (Irak) je gotovo na ivici raspada, dok se druga (Britanija) bori sa ekonomskom krizom. Stran ke ko je sa da ~i ne

vladaju}i blok u Iraku, osim vjerskih ubje|ewa, imaju malo toga zajedni~kog. Nuri al-Maliki je prije samo nekoliko godina pokrenuo vojnu kampawu protiv Al-Sadrove milicije. Me|utim, ni savez sklopqen izme|u Kamerona i Klega tako|e ne pokazuje znake savr{ene koalicije. Mo`da je pore|ewe neumjesno - jednu zemqu potresa sekta{ko nasiqe, dok druga nastoji da spase vlastitu ekonomiju. Me|utim, u odnosu na vlastite probleme, nijedna od wih ne stoji na ~vrstim nogama. (“Kafebabel“)

Evropa u Iraku
Uprkos razli~itim mogu}nostima, nova britanska vlada oformqena je poslije ~etiri dana pregovora, dok se pregovori izme|u stranaka u Iraku dva mjeseca poslije izbora nastavqaju punom parom. Mo`da Ira~ani trebaju da potra`e rje{ewe na evropski na~in.

Nik Kleg, gubitnik koji je postao pobjednik

Protesti u Londonu za vrijeme pregovora o postizbornim koalicijama

JEDNA dr`ava (Irak) je gotovo na ivici raspada, dok se druga (Britanija) bori sa ekonomskom krizom

GLAS PLUS 5. i 6. jun 2010. 13

Potraga na ~etiri kontinenta
Smatra se da je ^arls Tejlor u xepove strpao i do tri milijarde dolara. Istra`ioci su ~ak odvaqivali daske na tremovima ispred ku}a u siroma{nom glavnom gradu Liberije, ne bi li prona{li wegove finansijske izvje{taje
PREVEO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

Gdje je nezakonito ste~eni novac biv{eg predsjednika Liberije

oliko je para ^arls Tejlor, svrgnuti predsje dnik Li be ri je, iznio iz te siroma{ne, ratom razru{ene zemqe, i gdje je taj novac? Jo{ od raspisivawa me|unarodne potjernice za Tejlorom, gotovo sedam godina, potraga za novcem se protegla od mo~vara i nalazi{ta dijamanata u Zapadnoj Africi do {vajcarskih banaka i naftnih kompanija. Is tra `i oci su ~ak odvaqivali daske na tremovima ispred ku}a u siroma{nom glavnom gradu Liberije, ne bi li prona{li Tejlorove finansijske izvje{taje. Obavili su razgovore sa bankarima i vladinim zvani~nicima na ~etiri kontinenta. Tra`ili su zajedni~ke reference me|u gomilama dokumenata i poku{ali da u|u u trag transferi ma mi li ona do la ra sa desetina bankovnih ra~una. Me|utim, sve je bilo uzalud, nisu prona{li novac na Tej lo ro vo ime. [ta vi {e, Posebni sud za Sijera Leone u Hagu Tejlora je proglasio “djelimi~no siroma{nim“. Ina ~e, biv {i li be rij ski predsjednik pred ovim sudom je optu`en za podsticawe na ubistva, silovawa i seksualno ropstvo za vrijeme ratova u Liberiji i Sijera Leoneu, u ko ji ma je izme |u 1989. i 2003. godine poginulo ~etvrt miliona qudi. Zato su zemqe donatori SAD su me|u najve}im - pokrivale mjese~ne tro{kove advo kat skih uslu ga od 100 hiqada dolara, a cijelo su|ewe ko{ta 20 miliona dolara. Me|utim, istra`ioci ne odustaju, a dijelovi zapisa sa su|ewa, bankovnih izvje{taja i povjerqivi memorandumi tu`ila{tva, koje je objavio

K

“Interne{nel Herald tribjun“, sadr`e razloge zbog ko jih is tra `ni ti mo vi ne `ele da odustanu od potrage. U nekim od dokumenata objelodaweno je kako je najve}a drvoprera|iva~ka kompanija u Liberiji, umjesto u dr`avni buyet, porez upla}iva la na Tej lo rov pri va tni ra~un. Druga dokumenta otkrivaju da je najve}a kompanija za pru`awe telekomunikacionih usluga upla}ivala velike iznose novca Tejlorovim sa ra dni ci ma. Mre `a kompanija i banaka od Hongkonga do Wujorka bila je ukqu~ena u transfere nekoli ko mi li ona do la ra na wegove ra~une u Liberiji. - No vac bi do {ao do trgovca oru`jem ili nekog od sau~esnika, a zatim bi ga preuzela agencija koja se bavi nov~ano-menayerskim poslovima, novac bi zatim bio pretvoren u gotovinu, pa onda preba~en na drugi bankovni ra~un - obja{wava Tomas R. Kril, fi nan sij ski ek spert iz ^ikaga koji je pet go di na u ime Uje diwenih na ci ja ru ko vo dio akci jom potrage za novcem.

Tejlor jedan od krivaca za rat u Liberiji

FOTO: AGENCIJE

ISTRA@IOCI ne odustaju
Anga`ovan od strane libe rij ske vla de, Kril u sa radwi sa tri advo kat ske firme razvija novu strategiju. Prema planu, podnije}e gra|anske tu`be protiv kompanija, vlada i me|unarodnih banaka koje su u~estvovale u Tejlorovim nezakonitim transakcijama. Nakon {to su uspjeli da prona|u i “zamrznu“ samo oko osam miliona dolara koji su bili u vlasni{tvu ~lanova porodice i saradnika, ciq istra`ilaca je da dobi ju pre su du u ko rist Liberije, ~ak i ako ne uspiju da

prona|u ostatak novca. Tejlorovo nezakonito ste~eno bogatstvo, nastalo uglavnom trgovinom drvnim bogatstvima i dijamantima i “muvawem“ sa porezom, procjewuje se na oko 280 miliona dolara, mada neki tvrde da iznosi i do tri milijarde. Pro{le godine, taj gizda vi biv {i go spo dar ra ta ismijavao je tu`ioce na sudu, optu`iv{i finansijske is tra `i oce da `e le da ga diskredituju: - Pozivam bilo kog pojedinca ili organizaciju na svijetu - mislim na ovoj planeti - da navede jedan bankovni ra~un na kome je ^arls Tejlor polo`io novac. Jedino {to sam ~uo su bezo~ne la`i tu `i oca, ko ji ka `e “Pro na {li smo mi li one.” Poka`ite nam te milione glasio je samouvjereni Tejlorov monolog u sudnici. Sti ven Rep, ame ri ~ki ambasador zadu`en za ratne zlo~ine i nekada{wi glavni tu`ilac u “slu~aju Tejlor“, isti~e da lov na Tejlorove pare mo`e trajati godinama: - Nikada ne}ete prona}i ban ko vni ra ~un na wego vo ime. I ranije je trebalo dugo da se zaplijeni novac i

imovina nekada{wih lidera optu`enih za korupciju. Ni u ovom slu~aju ne nazire se kraj - ka`e Rep. Svrgnu te pred sje dni ke dr`ava i vojne zvani~nike finansijski istra`ioci u `ar go nu zo vu “po li ti ~ki izlo`ene osobe“. U tom smislu, Tejlor je najzagonetniji od svih. Na toj listi su ina~e bili Slo bo dan Mi lo {e vi}, biv{i predsjednik Filipina Ferdinand Markos, kao i

Sani Aba~a, nigerijski vojni di kta tor ko ji je pu tem fiktivnih kompanija i ra~una u {vajcarskim bankama u yep strpao pet milijardi dolara. Vla da Ni ge ri je je od 1999. godine uz pomo} {vajcarskih istra`ilaca uspjela da vrati vi{e od 700 miliona dolara. Lov za Tejlorovim nezakonito ste~enim novcem se nastavqa, a on je ve} ~etiri godine u holandskom zatvoru.

Biv{i nigerijski predsjednik nekada je vladao umije}em glumca, obla~e}i se u tradicionalnu afri~ku odje}u, “sa fa ri“ uni for mu u krem-bojama ili bijela odijela, i prisustvuju}i masovnim molitvama 2002. godine. Sada se na sudu pojavquje u sivim odijelima. Nedavno se preobratio u judaizam i uporno odbacuje sve stavke op tu `ni ce na zi va ju }i ih “la`ima“. (“Wujork tajms“)

Biv{i predsjednik zara|ivao na nalazi{tima dijamanata

Kanibalizam
Najozbiqnije optu`be na wegov ra~un izrekao je biv{i komandir odreda smrti Xozef Marza. Prema wegovom svjedo~ewu, Tejlor je nare|ivao kanibalizam i ritualne obrede u kojima se slu`ilo meso sa le{eva pobijenih neprijateqa. Najomiqenije “jelo“ bili su mirovwaci UN.

Tomas R. Kril

^arls Tejlor

OPTU@EN za podsticawa na ubistva, silovawa i seksualno ropstvo

14 5. i 6. jun 2010. GLAS PLUS

Zinedin Zidan o incidentu iz finala Mundijala prije ~etiri godine

Ne mislim da je taj doga|aj obiqe`io i zasjenio moju fudbalsku karijeru. Meni se to danas, poslije nekog vremena, ~ini prili~no neva`nim, rekao Zidan

"Ne bih ponovo udario
FOTO: AGENCIJE

F

rancuski penzionisani fudbalski as Zinedin Zidan (38) govorio je, gos tu ju }i na je dnoj ma drid skoj kon fe ren ci ji, o predstoje}em, ali i posqedwem Svjetskom prvenstvu. Dotakao se svog incidenta u finalu sa Markom Materacijem kojeg je, isprovoci ran od prga vog Ita li ja na, divqa ~ki glavom udario u prsa. - Ne mi slim da je taj do ga |aj obiqe`io i zasjenio moju fudbalsku karijeru. Meni se to danas, poslije nekog vremena, ~ini prili~no neva`nim. Mislim da sam u svom `ivotu napravio mnogo

va`nijih stvari - rekao je Zidan govore}i na konferenciji pod nazivom Sportisti kao dru{tveni idoli, koju je organizovao Evropski sportski simpozijum. Zi Zu je ipak priznao da mu poslije tog incidenta nije bilo lako. - Pro`ivqavao sam poslije toga {est te{kih mjeseci. Niko ne zna kako mi je bilo tokom tog dugog perioda. Da se sad opet na |em u toj si tu aci ji, na ra vno da ispad ne bih ponovio. Ali, u to je vrijeme moja majka ba{ bila u bolnici. Sve u svemu, osje}am se vrlo lo{e {to i daqe, ~etiri godine kasnije, moram da govorim o tome - rekao je Francuz.

Zinedin Zidan

FOTO: AGENCIJE

Fudbalski trener boravio u striptiz klubu

Predstavqen specijalni kofer za pehar

Uhva}en Tomas Dol
Biv{i trener fudbalskih klu bo va Ham bur ga i Dor tmunda Tomas Dol uhva}en je u neugodnoj situaciji. Wema ~ki stru~wak, ko ji sa da vo di tur ski Gen ~ler birligi, provodio se u ~uvenom striptiz klubu “Suzijev {ou bar“ u Sent Pa uli ju. Alkohol je u~inio svoje, pa se Dol na {ao u na ru ~ju striptizeta koje su ga mazale kremom, a paparaci nisu pro pus ti li pri li ku da to do bro ovje ko vje ~e i, na ra vno, unov~e.

Trofej “elegantno“ putuje na Mundijal
FOTO: AGENCIJE

Naomi Kempbel

Tomas Dol

FOTO: AGENCIJE

Jedan od najpoznatijih svjetskih supermodela Naomi Kempbel predstavila je u Parizu luksuzni kofer kojim }e do Ju`ne Afrike putovati trofej namijewen svjetskom {ampionu u fudbalu. Kofer u koji je Naomi upakovala pehar proizvod je ugledne svjetske modne ku}e “Luj Viton” poznate, me|u ostalim, upravo po proizvodwi luksuznih torbi. Jo{ od prvog svjetskog prvenstva 1930. trofej je, ponajvi{e iz bezbjednosnih razloga, putovao do odredi{ta u

metalnom kov~egu. Ali, FIFA se ove godine odlu~ila za druga~iji pristup i u martu je od “Luj Vitona” naru~ila ekskluzivni kov~eg. - Ne postoji razlog za{to bezbjednost ne bi mogla i}i uz eleganciju - istakao je portparol “Luj Vitona” Antoan Arno. Ko`ni kov~eg u kojem }e se smjestiti pehar ima na sebi i pozla}enu kop~u. Za SP 2014. u Brazilu FIFA je ve} od istog proizvo|a~a naru~ila novi kov~eg.

GLAS PLUS 5. i 6. jun 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Sve vi{e kretawa u~ini}e da se na|ete zapleteni u mre`i qudi kojima stalno treba da dajete neke informacije ili da ih upu}ujete kako i {ta da rade. Zdravqe: Ulazak Urana u va{ znak u~ini}e vas osobom koja je pod stalnim naponom. Qubav: Jo{ nije do{lo va{ih pet minuta.

Bik
Posao: Me{etarewa, kombinacije, kalkulacije i daqe }e vas zaokupqati vi{e nego ina~e. Finansijske teme tako|e. Zdravqe: Jo{ }e biti nemira i nervoze, ali }ete se s wima nositi lak{e. Ostalo je u redu. Qubav: Lijepa rije~ i gvozdena vrata otvara.

Blizanci
Posao: Misli }e vam biti povezane s intuicijom, pa }ete djelovati kompletno – odluke }ete donositi ne samo putem intelekta, nego i slu{aju}i svoj unutra{wi glas. Zdravqe: Osje}a}ete se dobro cijelu ovu sedmicu. Qubav: Razgovarajte iskreno sa svojim partnerom o zajedni~kim dilemama.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno uradite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawalu~kog fudbalera sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno naziv novosadskog fudbalskog kluba u kojem trenutno igra. 10 slova: STARI KELTI. 9 slova: ZASTIRA^I. 8 slova: RASTAVI], RU^NI RAD, STANESKU, TRAKTOVI. 7 slova: LATU ADA, OKTOBAR, PRIMARI. 6 slova: LANIST, LIKVOR, NEODIM, OVIJA^, STANAR. 5 slova: AVION, PROSO. 4 slova: AN^I, EMIR, KWAZ, NENO, RATA, SARA. 3 slova: DIM, OSE, ROJ, SAR, TEA. 2 slova: DO, LA, OA, OM, O], PR, UV. Z. Deli}

Rak
Posao: Ukoliko imate neke lijepe ideje, slobodno ih izrazite ili poku{ajte provesti u djelo. Makar one i ne bile toliko va`ne za sam radni proces, vama su va`ne i mogu poboq{ati odnose. Zdravqe: Nema lo{ih aspekata po va{e zdravqe. Qubav: Za vas su ovi dani kao stvoreni za qubav.

Lav
Posao: Va{i poslovni apetiti bi}e veliki, a mogu}nost da ih ostvarite ne}e uvijek biti realna. Tako|e se ~uvajte la`nih obe}awa. Zdravqe: I daqe stoji da se redovno odmarate i da odr`avate higijenu jer postoji mogu}nost prolazne infekcije. Qubav: Mo`da }ete se radije dru`iti s prijateqima ili bliskim krugom qudi.

Djevica
Posao: Pove}avaju se odgovornosti na radnom mjestu, ali to }e biti samo dio obiqe`ja ove sedmice. Osje}a}ete mali pritisak i mora}ete se maksimalno usredsrediti na rad. Zdravqe: Malo ste kruti i sami sebe ograni~avate, pa se nastojte opustiti uz neki opu{taju}i sadr`aj. Qubav: O~ekuje vas ugodna sedmica udvoje.

Vaga
Posao: Sada se otvara jo{ vi{e novih perspektiva, pa su pred vama dani kad zaista treba da vagate izme|u mnogih (dobrih) mogu}nosti. Zdravqe: Osje}a}ete se prili~no dobro cijelu ovu sedmicu. Qubav: Dru`ewa, razgovori, kretawa, putovawa - sve to moglo bi se kod vas na}i na dnevnom redu.

[korpija
Posao: Ovih dana mogli bi na dnevni red do}i nera{~i{}eni ra~uni izme|u vas i va{ih nadre|enih. Zdravqe: Vodite uredan `ivot i ne}ete imati nekih ve}ih problema sa zdravqem. Qubav: Ako `elite nekom pokazati svoju qubav, svakako je preporu~qivo da to ovaj put u~inite samo djelima.

Strijelac
Posao: Na poslu bi vam ovih dana moglo da nedostaje izazova. Vjerovatno }ete se susretati samo sa uobi~ajenim zadacima i blago }ete se dosa|ivati. Zdravqe: Fizi~ki }ete biti dobro, a mogu}i su mawi problemi sa imunolo{kim sistemom ili krvnom slikom. Qubav: Oni koji su sami jako }e ~eznuti za srodnom du{om.

Jarac
Posao: Na dnevnom poslovnom redu na}i }e se faze kreativnosti, intelektualizma, planirawa, birokratije, uslu`nih djelatnosti... Zdravqe: @ivje}ete uredno i na taj na~in jo{ vi{e doprinositi ina~e dobrom zdravstvenom stawu. Qubav: Jo{ jednom ponovite voqenoj osobi da je vi ina~e volite.

Vodolija
Posao: Ovih dana postoji mogu}nost podmetawa na va{ ra~un. Zato ne dopustite sebi da vam se dogodi neki profesionalni propust. Zdravqe: Sitnija nervoza, mawak energije koji }e se manifestovati umorom, ali i snaga duha – sve }e to uticati na va{e stawe. Qubav: Pred vama su {areni qubavni dani s nizom razli~itih mogu}nosti.

Ribe
Posao: Dani su dobri za podvla~ewe crte, analize i planirawe budu}ih poslovnih poteza. Ima}ete potrebu da se povu~ete i malo sagledate gdje ste i {ta ste postigli. Zdravqe: Ovo su dani kad }ete fizi~ki biti uglavnom dobro, ali }e vam raspolo`ewa biti vrlo promjenqiva. Qubav: Neki bi mogli do}i u priliku da se zaqube.

RJE[EWE: SARA, T, UV, AN^I, NENO, EMIN, SAR, KWAZ, PR, LATUADA, RATA, R, B, S, OSE, LANIST, STARI KELTI, OA, OKTOBAR, VOJVODINA, DIM, OVIJA O], PRIMARI. ^,

RJE[EWE: DA, GZ, STATOR, OSTRAVAC, METE, TRASAT, DOKAZ, PREDANOST, SVE, OBODINE, ATAR, ILIJINO BRDO, V, KOWETINA, EVKA, AGE, I, IRANIST.

Popularna pop-rok grupa iz sedamdesetih ponovo na okupu

Uz klavijaturistu Ijana Meklagana, gitaristu Ronija Vuda i bubwara Kenija Xonsona postavu }e ~initi Mik Haknal iz “Simpli reda“, koji }e na vokalima zamijeniti Roda Stjuarta. Na mjesto pokojnog basiste benda Ronija Lejna usko~i}e basista “Seks pistolsa“ Glen Metlok
PRIREDIO: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

ri tan ska pop-rok gru pa “Face“, koja je na vrhuncu slave bila sedamdesetih go di na pro {log vi je ka, ponovo se vra}a na muzi~ku scenu uz izmjene u sastavu benda.

B

Grupa koja je ostavila trag u istoriji muzike

FOTO: ARHIVA

Uz klavijaturistu Ijana Meklagana, gitaristu Ronija Vuda i bubwara Kenija Yonsona postavu }e ~initi Mik Haknal iz “Simpli reda“, koji }e na vokalima za mi je ni ti Ro da Stju ar ta. Na mjesto pokoj noga basiste benda Ro ni ja Lej na us ko ~i }e ba sis ta “Seks pistolsa“ Glen Metlok. Ideja o ponovnom okupqawu javila se prije dvije godine. Tada je to najavio Rod Stjuart, rekav{i da ~lanovi benda razmi{qaju o okupqawu i koncertima. Za tim su se i na {li Stju art, Vud, Me kla gan i Yones. Odr`ali su probu, ali je Stjuart po sli je izja vio da to ni je ta ~no i da nema ponovnog sastajawa ~lanova grupe. Po sli je Stju ar t o v o g de man ti ja, grupa “Face“ odr`ala je pro{le godine koncert u londonskom “RoMik Haknal, jal Al bert ho novi pjeva~

lu“, na kojem je Stjuarta zamijeni lo vi {e pje va ~a, ukqu~u ju }i Mi ka Ha kna la. Bio je to prvi wihov koncert poslije 1975. godine. ^lanovi benda su saop{tili da }e gru pa u av gus tu odr`a ti koncert u Engleskoj, a da u januaru kre}u na turneju sa biv{im gitaristom “Gans N Rosses“ Sle{om i bubwarom iz prvo bi tne postave Kenijem Yonsonom. Mik Haknal ve} je bio na probama sa ostalim ~lanovima grupe, koji su objasnili da ne mogu da ~ekaju da Rod Stjuart zavr{i sa obavezama.

MIK HAKNAL novi pjeva~ benda
- Ni smo iskqu~i li mo gu }nost da Rod do|e. Stvar je u tome da je wegov raspored toliko pun i da mu wegov me nayer da je no vi posao svaki put kada ga pozovemo. Nemamo vi{e vremena za ~ekawe. Trenutak je sada - rekao je Bi-BiSiju gitarista iz prve postave Roni Vud. Ha knal }e rad sa “Sim pli re dom“ za vr{i ti po sli je posqedweg koncerta ove godine. - On je prije svega pjeva~ balada,

romanti~an, ali kada pjeva rok, ako za `mi ri te, to zvu ~i kao “Face“ sedamdesetih godina, on za is ta umi je da izvo di wiho ve pjesme - rekao je Vud za crvenokosog pjeva~a “Simpli reda“. Novoformirani sastav prvi koncert odr`a}e 13. avgusta na festivalu Gudvud na jugu Engleske. “Face“ su engleski rok bend osnovan 1969. Izdali su ~etiri studijska albuma i redovno i{li na turneje {irom svijeta, sve do jeseni 1975. godine. Sve vrijeme Stjuart se bavio solo karijerom, a Vud je nastupao sa “Roling stoun si ma“, ko ji ma se ka sni je i pridru`io. U periodu od 1970. do 1975. godine “Face“ su redovno i{le na turneje po Britaniji, Evropi, SAD, Japanu, Novom

Zelandu i Australiji. U to vrijeme bili su me|u bendovima koji su imali najprodavanije koncerte. Neke od najpoznatijih pjesama ovog kultnog rok benda su “Had me a Really Good Time“, “Stay With Me“, “Cindy In ci den tally“, “Po ol Hall Richard“ i druge. Sve pomenute pjesme bile su veliki hitovi u svoje vrijeme. Vre me nom je so lo ka ri je ra vode}eg pjeva~a benda napredovala, do{lo je do toga da je Stjuart svo jom po pu lar no{ }u pre va zi {ao mati~ni bend. Tada je po~elo sa laganim raspadawem grupe, koja je nesumwivo ostavila svoj trag u istoriji muzike, a mnogi se nadaju da }e novim okupqawem pokazati da su spremni i za budu}nost.

Uticaj

0

Iako su u pore|ewu sa savremenicima “The Who“ i “The Rolling Stones“ u`ivali samo skroman uspjeh, “Face“ su ipak ostavile zna~ajan trag u rok muzici i wenoj kulturi. Mnogi poznati bendovi priznali su da su “ Face“ imale uticaj na wihov rad i stvarala{tvo. Zadivquju}e je da se radi o bendovima koji predstavqaju {irok asortiman `anrova. Tako su uticaj “Faca“ priznali bendovi od “The Replacments“ i “The Quireboys“ do “Guns N Rosses“, “Zou Am I“, “The Black Crowes“, “Oasis“ i “Perl Jam“.

NOVE “FACE“ odr`a}e prvi koncert 13. avgusta na jugu Engleske Doma}a top-lista
1. Keckec & Acid Folk Orchestra [est momaka 2. Leo Martin - Ima vremena 3. Sajsi MC - BMX 4. Ika - August Song to Heal My Heart 5. @enekese - Zamka za Karsona 6. Virvel - A sve neki fini svet 7. Zemqa gruva - Najqep{e `eqe 8. Zerkman big beng - Orpiment 9. Hornsman coyote - Flower Fields 10. Breeze - Uhvati zrak

Bilbordovih top 10 singlova
1. Usher featuring will.i.am - OMG 2. B.o.B featuring Eminem & Haley Williams - Airplanes 3. Kate Perry ft. Snoop Dog - California Gurls 4. Taio Cruz featuring Ludacris - Break You Heart 5. B.o.B featuring Bruno Mars - Nothin’ on 6. Lady Gaga - Alejandro 7. Ke$a - Your Love Is My Drug 8. Miley Cyrus - Can’t Be Tamed 9. Eminem - Not Afraid

Bilbordovih top 10 albuma
1. Soundtrack - Glee: The Music 2. The Rolling Stones - Exile On Main St. glee-music3. The Black Keys - Brothers vol-1 4. Justin Bieber - My World 2.0 5. Nas & Damian Marley - Distant Relatives 6. Lady Antebellum - Need You Now 7. Band Of Horses - Infinite Arms 8. Usher - Raymond V Raymond 9. AC/DC - Iron Man 2 (Soundtrack) Charice - Charice 10. LCD Soundsystem - This is Happening

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->