P. 1
Matematski model peci za proizvodnju cementa

Matematski model peci za proizvodnju cementa

|Views: 2,116|Likes:
Published by Huso
Ovdje su predstavljene razne peći za proizvodnju cementa, matematski model peći, kao i tehnološki postupci proizvodnje.
Ovdje su predstavljene razne peći za proizvodnju cementa, matematski model peći, kao i tehnološki postupci proizvodnje.

More info:

Published by: Huso on Jul 05, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial
List Price: $70.00 Buy Now

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
See more
See less

01/22/2016

$70.00

USD

Sections

  • 2. TEORETSKI DIO
  • 2. 3. Portland - cement
  • 2.2. Karakteristični moduli
  • 2.2. 0 Stepen zasićenja
  • 2.3. Minerali Portland-cementnog klinkera
  • 2.4. Proizvodnja Portland cementa
  • 2.4.0. Osnovni postupci proizvodnje
  • 2.4.0. Osnovne operacije (faze) procesa proizvodnje cementa
  • Slika 2. Grafički prikaz osnovnih postupaka proizvodnje Portland cementa
  • 2.4.3. Priprema cementnih sirovina
  • 2.5 Vrste peći za proizvodnju klinkera
  • Slika 4. Peć za proizvodnju klinkera
  • 2.6 Historijat, razvoj i sistematizacija rotacionih peći
  • 2.6.1 Sistematizacija rotacionih peći
  • Slika 5. Osnovni oblici rotacionih peći
  • 2.6.1.1 Osnovni konstruktivni elementi rotacione peći
  • 2.6.2 Rotacione peći za suhi postupak
  • 2.6.3 Karakteristični parametri rotacionih peći
  • 2.6.3.1 Stupanj punjenja peći
  • 2.7 Osnovne karakteristike dugih rotacionih peći
  • 2.7.1 Toplinski gubici kroz zidove rotacionih peći
  • 2.8 Vertikalne (šahtne) peći
  • 2.8.1 Osnovni princip rada vertikalne (šahtne) peći
  • 2.8.1.1 Konstrukcija vertikalne (šahtne) peći
  • 2.8.2 Šahtne peći sa plaštom i vatrostalnim ozidom
  • 2.9 Lepol peć
  • 2.9.1 Priprema osnovnih sirovina za proizvodnju klinkera u Lepol-peći
  • 2.9 .1.1 Tehnološka linija za proizvodnju klinkera u Lepol-peći
  • 2.9.2 Peć u obliku sinter - trake
  • 2.10 Tehnološki proces pečenja klinkera na sinter-traci
  • 2.11 Usporedna analiza osnovnih karakteristika peći za pečenje klinkera
  • 3. EKSPERIMENTALNI DIO
  • 3. 4. Matematski model peći za proizvodnju cementa
  • 4. ZAKLJUČCI
  • 5. LITERATURA

Matematski model peći za proizvodnju cementa

Autor Huso Jašarević

Tuzla, juli 2010 godine

Sažetak Cementi su hidraulična sinterovana veziva koja vezuju i otvrdnjavaju u prisustvu vode, a dobivaju se termičkom obradom odgovarajuće sirovinske mješavine na temperaturi sinterovanja. Portland-cement je između ostalog definisan određenim empirijskim odnosima – modulima, koji mogu dati jasnu sliku o kvaliteti klinkera, odnosno cementa. U praksi se koriste slijedeći moduli: hidraulični modul, silikatni modul, aluminatni modul ,krečno-silikatni modul. Proizvodnja pravog Portland-cementa započinje od Engleza Džonsona (Isaec Johnson) koji je prvi utvrdio da se Portland-cement dobija pečenjem smjese krečnjaka i gline na temperaturi sinterovanja. Pri ovome se ne smije zanemariti ni zasluga Aspdina (John Aspdean) koji je prvi na bazi smjese krečnjaka i gline izradio vezivo koje je nazvano Portland-cementom ali koje nije bilo pečeno do temperature sinterovanja. Priprema cementnih sirovina predstavlja jednu od najvažnijih operacija u procesu proizvodnje klinkera od čijeg kvaliteta (klinkera) zavisi kvalitet finalnog proizvoda. Imamo suhi i mokri postupak. Pečenje sirovinske smjese (sirovinsko brašno ili mulj) u cementni klinker vrši se u pećima kojima se kao prvi uvjet postavlja kontinuiranost (neprekidnost) procesa proizvodnje. Danas se u industriji cementa rabi nekoliko osnovnih tipova peći a to su: šahtne, rotacione i lepol peći. Matematski model peći predstavlja sistem relacija koje daju informacije o utrošku materije i energije kao i dobivanju proizvoda. Matematski model peći za proizvodnju cementa može dati približnu sliku realnim okolnostima i mođe biti orjentir i simulacija procesa proizvodnje . Ključne riječi: cement, matematski model, peć, klinker, sinterovanje, modul.

Abstract Hydraulic cements are sintered binder that binds hardening in the presence of water, and get the proper heat treatment of the raw material mixture at a temperature sintering. Portland cement, among others, certain empirically defined relations - modules, which can give a clear picture about the quality of clinker and cement. In practice, using the following modules: hydraulic module, a silicate module, module aluminate, lime-silicate module Production of true Portland cement starts from the English Johnson (Isaec Johnson) who first determined that the Portland cement obtained by firing mixtures of limestone and clay on the sintering temperature. When this can not 2

................................... TEORETSKI DIO ........ module..... Firing of the raw material mixture (raw material flour or mud) in cement clinker is made in kilns where the first condition set continuity (continuity) of the production process.........4 2. Karakteristični moduli............................. 0 Stepen zasićenja....2.....4.................... We have dry and wet process........................................3...cement............ sintered.6 2... but that was not cooked to a temperature sintering.... 1.........................4........................................5 2...........................................................9 3 ............ Portland .......... Minerali Portland-cementnog klinkera................. SADRŽAJ str................ Today in the cement industry uses several basic types of furnaces as follows: šahtne... Mathematical model for the production of cement kiln can give an approximate picture of the real circumstances and can only acquire be a landmark and simulation of manufacturing processes.... Preparation of cement raw materials is one of the most important operations in the production process whose quality of clinker (clinker) depends on the quality of the final product........................2..................................................be ignored merit Aspdina (John Aspdean) that was first based on the mixture of limestone and clay binder was made which was called Portland cement............................................... UVOD.............5 2.............0... furnace.......... Osnovni postupci proizvodnje............. Key words: cement..8 2...................... clinker............. mathematical-model........ and lepol rotary kiln...............................7 2................... Mathematical model furnace is a system of relations that provide information on consumption of matter and energy as well as getting the product.................. Proizvodnja Portland cementa............................. 3..7 2..........

......................................8.......... (2005)............................................................... • laboratorijsko praćenje.... A...............................................................9 Lepol peć................10 Tehnološki proces pečenja klinkera na sinter-traci..................12 2.....6....... Grafički prikaz osnovnih postupaka proizvodnje Portland cementa.........6....... Recycling of waste materials and utilization of alternative fuels in the cement factory in Lukavac.1 Tehnološka linija za proizvodnju klinkera u Lepol-peći .......................48 1...37 2.................................29 2.............................................10 Slika 2. ...................30 2.................................6...1.....................................2 Peć u obliku sinter ........21 2.11 2........20 2...............35 2..............47 5...................................................36 2.............31 2...............trake...... Osnovne operacije (faze) procesa proizvodnje cementa.3..........38 3.............................11 Usporedna analiza osnovnih karakteristika peći za pečenje klinkera............... Iz tog razloga se postavljaju slijedeći ciljevi: • osiguranje kvalitete traži ujednačena svojstva različitih proizvoda koji odgovaraju potrebama tržišta.............. U tom cilju neophodno je «pokriti» niz funcija: • sistem procesne kontrole • upravljačko-informacioni sistem.................20 2..22 2..................9......16 2.1 Stupanj punjenja peći..................17 2.............. vol................6...........................................2..... EKSPERIMENTALNI DIO ......................................... Matematski model peći za proizvodnju cementa.......31 2...19 Slika 5............... Peć za proizvodnju klinkera.....................32 2................................................8 Vertikalne (šahtne) peći...................................... UVOD Danas..........................1.................................... Z...4................ Osmanović...........Petrovski & H..............................24 2.5 Vrste peći za proizvodnju klinkera......41 3.1 Osnovni konstruktivni elementi rotacione peći..0.........................4..........8............. zaštite okoline i sniženja troškova produkcije stalno se postavljaju novi zahtjevi.................6...........................................1 Toplinski gubici kroz zidove rotacionih peći..................7 Osnovne karakteristike dugih rotacionih peći.........................1 Konstrukcija vertikalne (šahtne) peći........ Osnovni oblici rotacionih peći..1 Osnovni princip rada vertikalne (šahtne) peći..1 Sistematizacija rotacionih peći........................ pri radu moderne tvornice cementa u pogledu kvalitete.........6.................4.........20 2..Cipurković.................................... Smailhodžić.................3 Karakteristični parametri rotacionih peći..........................................2 Šahtne peći sa plaštom i vatrostalnim ozidom....8......1.... 4.9 ................ Journal of Environmental Protection and Ecology....................9........21 2...6... razvoj i sistematizacija rotacionih peći..............48 1.............................3............2 Zavisnost kapaciteta o stupnju punjenja za rotacione peći različitih dijametara...... • sistem temeljen na spoznajama o postizanju optimalnih proizvodnih uvjeta i • planiranje proizvodnje itd............2 Rotacione peći za suhi postupak ....... ZAKLJUČCI......7....6 Historijat............................. LITERATURA........ 4 ....................... Priprema cementnih sirovina.......................37 2... P.......................................................................41 4.....3..16 Slika 4..........30 2.....1 Priprema osnovnih sirovina za proizvodnju klinkera u Lepol-peći........

Realiziovani matematski moduli. Suštinski se nameće rješavanje rekuperacije energije. U procesu produkcije cementa osim realizacije tehnološkog procesa bitnim se nameće i proces kvantitativne i kvalitativne analize sirovinske smjese. u ovom slučaju. korištenjem sekundarnih goriva te maksimalnim vremenskim iskorištenjem postrojenja i povećanje kvaliteta radnog mjesta smanjenjem rutinskog rada. dobiju se iz Portlandcementnog klinkera i određenih vrsta dodataka. hemijski i mehanički procesi sa velikim brojem procesnih varijabli. a dobivaju se termičkom obradom odgovarajuće sirovinske mješavine na temperaturi sinterovanja. Tehničke promjene u proizvodnji ili strojnoj opremi.cement 5 . ostvarivanje navedenih ciljeva nezamislivi su bez «kompjutorske» podrške. Iz tih razloga sinergizam analitičkih i matematskih metoda pri inženjerskom odlučivanju daje mogućnost kvalitetnog upravljanja procesom. smanjenje troškova se postiže štednjom energije.) što osim formiranja baze podataka elementarnog sastava korektivnih komponenti nameće i problem «ekonomije« samog procesa. dizajna i kontrole procesnih jedinica s jedne strane i «trening» personala s druge strane. 3. Za pripremu sirovinskog brašna za produkciju klinkera koriste se krečnjak. odnosno cementa. TEORETSKI DIO Cementi su hidraulična sinterovana veziva koja vezuju i otvrdnjavaju u prisustvu vode. Portland . je kompleksan dinimičan proces još dovoljno teorijski nerazjašnjen. Reinženjeringom procesa. 2. nižim troškovima upravljanja i održavanja. laporovita glina i dr. klinkera i cementa . odnosno povećanjem kapaciteta rotacione peći sa npr.• • • zaštita okoliša zahtijeva minimiziranje otpada i emisije. procesne kontrole. usavršavanja i kvaliteta procesa. Stvaranje cementnog klinkera. 2. odgovarajućih svojstava. optimalnim korištenjem sirovina. Metode modeliranja i simulacije procesa na računarskim mašinama u stalnom su kontaktu sa razvojem procesne opreme i načinom pretvorbe sirovine u ciljni produkt u cementnoj industriji. laporovita glina i kvarcni pijesak. Niz drugih cemenata. Prije svega bitnim se nameće uvođenje korektivnih komponenti (pijesak. Razrađuju se termodinamski. 800 t/dan na 1100 t/dan i problemom u snabdijevanju jednom od sirovina (pepeo) javljaju se novi momenti u tehnološkom postupku. Vodeće cementno vezivo je Portlandcement. vizuelno predstavljaju komponente procesnog sistema.

). laporaste gline. glinci. 2.4-2.7 do 2. Generalno govoreći. pucolani i td. • silikatni modul.Portland-cement je hidraulično vezivo koje se dobije finim mljevenjem Portlandcementnog klinkera sa određenom količinom gipsa. ubrajaju se: • sirovine karbonatnog karaktera (krečnjak i neke vrste laporaca sa visokim sadržajem CaCO3) • sirovine kiselog karaktera (gline. Fe2O3 i Al2O3) i kreće se u vrijednostima od 1. čijim će se pečenjem dobiti Portland-cementni klinker.7.). proizvodnja Portland-cementa se sastoji iz dvije osnovne tehnološke operacije: • pečenja sirovinske smjese u Portland-cementni klinker i • mljevenje klinkera u Portland-cement Sirovinska smjesa čijim se pečenjem dobija klinker sastoji se iz osnovnih i korektivnih sirovina. koji mogu dati jasnu sliku o kvaliteti klinkera. koje vezuje i očvršćava u vodi i na zraku. Predstavlja kvocijent sadržaja bazičnog oksida CaO i sume kiselih oksida (SiO2. U korektivne sirovine čiji je osnovni zadatak popravak hemijskog sastava sirovinske smjese ubrajaju se: • korektivne sirovine silikatnog karaktera (kvarcni pijesak.2. odnosno cementa. U osnovne sirovine koje služe za izradu sirovinske smjese. a kreće se u granicama 2. tufovi i druge mineralne materije prirodnog ili vještačkog porijekla) i • korektivne sirovine sa visokim sadržajem oksida gvožđa (piritne izgoretine i sl. 6 . Hidraulični modul služi za izračunavanje bazičnosti Portland-cementa i ujedno daje najtačniju sliku o hidrauličnosti cementa. • aluminatni modul i • krečno-silikatni modul. U praksi se koriste slijedeći moduli: • hidraulični modul. Karakteristični moduli Portland-cement je između ostalog definisan određenim empirijskim odnosima – modulima.2: HM = CaO SiO + Al2O3 +Fe2O3 2 (0) Silikatni modul služi za ocjenu kvaliteta određenog cementa. tufovi. a dat je slijedećim obrascem: SM = SiO 2 Al2O3 +Fe2O3 (0) Silikatni modul postavlja granicu do koje treba ići sa sadržajem SiO 2 u klinkeru u odnosu na sadržaje oksida aluminija i željeza.

KSM iznosi 1. KSM ima vrijednost 2.60. SiO2 (S). Minerali Portland-cementnog klinkera Osnovni sastojci Portland-cementnog klinkera su: CaO (C). U praksi se ne smije prekoračiti vrijednost KSM od 2. njegova vrijednost iznosi 0. jer se tada dobije produkt niske hidrauličnosti.65⋅ (Al2O3 − 0.2⋅ Al2O3 + 0. koja se ne smije preći. jer to izaziva teškoće pri pečenju klinkera. niti se ide ispod vrijednosti od 2. Al2O3(A) i Fe2O3 (F). Tako na primjer. Međutim. 0 Stepen zasićenja Navedeni moduli mogu poslužiti za ocjenjivanje kvaliteta cementnog klinkera.Data jedinjenja se u cementu ne javljaju kao slobodna. Pored njih u sastav cementa ulaze i neki drugi sastojci (primjese): Na2O.5).87 do 2. koji mogu stupiti u hemijsku reakciju: KSM= CaO− (1. pokazuje koja maksimalna količina CaO može da se veže sa kiselim oksidima. mora iznositi od 66 do 102. Ovi sastojci su po pravilu štetni ali ih je teško izbjeći iz razloga 7 .30.87. aluminatni modul za Portland-cement obično ima vrijednost 2.Aluminatni modul daje odnos tzv. jer omogućava da se odredi odnos dva najvažnija konstituenta CaO i SiO2. SZ pokazuje gornju granicu sadržaja CaO u mješavini.5-2. Stepen zasićenja. pomoću njih nije moguće odrediti gornju granicu zasićenja mješavine sa CaO. dok u slučaju kada se radi o čistom trikalcij-silikatu (3CaO·SiO 2). KSM daje stvaran odnos oksida kalcija i silicija. jer bi u tom slučaju CaO bio u suvišku u formi nepoželjnog slobodnog CaO. SZ je dat slijedećim izrazom: SZ= 100⋅ CaO 2.2. topitelja u klinkeru: AM = Al2 O3 Fe2O3 (0) Aluminatni modul vrlo jasno razgraničava Portland-cement od drugih vrsta cemenata. SO2 (zbog prisustva gipsa) kao i slobodni CaO. saglasno standardima za cement. U slučaju da se radi o cementnom klinkeru koji se sastoji samo od dikalcij-silikata (2CaO·SiO2).4⋅ Fe2O3) SiO 2 (0) Ovaj modul može se kretati od vrijednosti 1. koji hemijskom reakcijom na temperaturama sinterovanja daju kalcij-silikate.0 (1.8⋅ SiO + 1.4. a za specijalni Ferari-cement.3. već su ona uvijek u vidu različitih kompleksnih jedinjenja.80. 2.80. jedinjenja koji su nosioci očvrščavanja.64⋅ Fe2O3) + 1.65⋅ Fe2O3 2 (0) Stepen zasićenja izražen u %. Krečno-silikatni modul (KSM) je kompletniji u odnosu na navedena tri. 2. K2O. koji se označava sa SZ.

Nosioci vezivnih osobina – očvrščavanja cementa: • Dikalcij-silikat. Ustvari. ovaj štetni efekat ne postoji. Ova jedinjenja se formiraju tokom procesa pečenja. Ispitivanja su pokazala da prisustvo alkalija utiče na povećanje čvrstoće cementa u prva tri dana. Proizvodnja Portland cementa Proizvodnja pravog Portland-cementa započinje od Engleza Džonsona (Isaec Johnson) koji je prvi utvrdio da se Portland-cement dobija pečenjem smjese krečnjaka i gline na temperaturi sinterovanja. 8 . Međutim. i oni predstavljaju vrlo štetne komponente u cementu.6 % može biti uzrok alkalno-silikatne reakcije u betonu. Alkalije koje ulaze u sastav cementa potiču uglavnom iz glinene sirovinske komponente. radilo se o vezivu koje je po svom kvalitetu bilo negdje između hidrauličnog kreča i pravog Portland-cementa. tačnije u fazi sinterovanja sirovinske smjese koja se unosi u cementnu peć i koja prelazi u klinker. U pogledu mineralnog sastava. • Tetrakalcij-alumo-ferit. ovo važi samo u slučajevima kada se radi o kristalnim oblicima ovih supstanci. Što se tiče slobodnog MgO i CaO. aluminija i željeza. isto kao i CaO. u Portland-cementu su prisutni • C3S (alit) • C2S (belit) • C3A (trikalcijaluminat) • C4AF (celit) slijedeći odnosi: 45-60 % 20-30 % 4-12 % 10-20 % Kao što se vidi.Od pronalaska Aspdina i Džonsona započinje era industrijske proizvodnje Portlandcementa koja dostiže takav razvoj da se industrija cementa danas smatra industrijskom granom na kojoj počiva civilizacijski razvoj čovječanstva. Ukoliko je riječ o amorfnim oblicima. Prisustvo slobodnog MgO. to su oksidi koji iz nekih razloga nisu uspjeli da izreaguju sa komponentama nosiocima hidrauličnosti. minerali – silikati učestvuju sa oko 75 % u ukupnoj masi i njihova svojstva uglavnom opredjeljuju tehničke karakteristike Portlandcementa. 4CaO·Al2O3·Fe2O3 ili C4AF 2. minerala klinkera. 2CaO·SiO2 ili C2S • Trikalcij-silikat. izaziva u cementu nestalnost volumena. Prisustvo alkalija u iznosu 0. Na temperaturi sinterovanja dolazi do niza hemijskih reakcija od kojih su osnovne one koje dovode do stvaranja tzv. 3CaO·Al2O3 ili C3A. pri čemu nastaju navedena osnovna jedinjenja klinkera.što obično ulaze u sastav osnovnih sirovina koje nikada nisu potpuno čiste. dolazi do sjedinjavanja bazičnog CaO sa kiselim oksidima silicija. Pri ovome se ne smije zanemariti ni zasluga Aspdina (John Aspdean) koji je prvi na bazi smjese krečnjaka i gline izradio vezivo koje je nazvano Portland-cementom ali koje nije bilo pečeno do temperature sinterovanja. 3CaO·SiO2 ili C3S Topitelji sirovinske smjese: • Trikalcij-aluminat.4. U periodu definisanom kao period sinterovanja.

Pri ovome treba istaći da se ustvari radi o procesima pripreme sirovinske smjese koji.2. Sistematizacija prema vrsti tehnološkog procesa se zasniva na karakteru procesa pripreme sirovine koji se može odvijati po suhom ili mokrom postupku. Osnovni postupci proizvodnje Osnovni postupci za proizvodnju Portland-cementa sistematizuju se prema vrsti upotrijebljenih sirovina. 1 . predstavljaju produžetke dva osnovna procesa pripreme sirovinske smjese. Pri ovome treba napomenuti da se u prirodi rijetko nalaze nalazišta laporca koji se direktno mogu upotrijebiti za proizvodnu Portland-cementa već se njegov sastav "dotjeruje" dodatkom korektiva bazičnog (krečnjak) ili kiselog (kvarcni pijesak.4. Proističe iz pomenuta dva osnovna postupka a primjenjuje se pri pečenju klinkera u Lepol-pećima. Dobijena suspenzija se naziva sirovinskim muljem. Po mokrom postupku mljevenje sirovinskih komponenti vrši se uz dodatak vode. tufovi. Ustvari ovaj treći postupak (polusuhi odnosno polumokri) zasniva se na korištenju peleta odnosno granula koje predstavljaju finalni oblik sirovinske smjese u kome se on dodaje u Lepolpeć. pucolani) karaktera. Opšta shema procesa proizvodnje cementa prikazana je na Sl. polusuhi odnosno polumokri postupak. Osim dva osnovna postupka pripreme sirovinske smjese u obliku sirovinskog brašna ili sirovinskog mulja primjenjuje se i treći postupak tzv. vrsti tehnološkog procesa proizvodnje. Prema vrsti sirovina razlikuje se proizvodnja Portland-cementa na bazi: • laporca – prirodne smjese krečnjaka i gline (pod uslovom da se nalaze u približnom odnosu 3 : 1).0. 9 . Po suhom postupku sirovine ili sirovinske komponente se najprije suše a zatim melju i miješaju u sirovinsko brašno strogo određenog hemijskog sastava. • vještački izrađene sirovinske smjese krečnjaka i gline u odnosu 3: 1 Proizvodnja Portland-cementa na bazi laporca se primjenjuje u slučaju da se raspolaže sa laporcem kod kojeg se krečnjak i glina nalaze u odnosu 3 : 1. na neki način.

10 .0. Opšta shema procesa proizvodnje cementa 2. Osnovne operacije (faze) procesa proizvodnje cementa Grafički prikaz osnovnih postupaka proizvodnje cementa prikazan je na Sl.4.2.eksploatacija sirovina priprema sirovina suhi posatupak polusuhi postupak mokri postupak proizvodnja sirovinskog brašna proizvodnja sirovinskog brašna proizvodnja sirovinskog mulja uskladištenje sirovinskog brašna uskladištenje sirovinskog brašna uskladištenje sirovinskog mulja izrada peleta pecenje klinkera odležavanje klinkera gips klinker klinker gips dodaci mljevenje klinkera u Portland cement mljevenje klinkera i dodataka u Portland cement uskladištenje cementa u silose pakovanje. otprema Slika 1.

• mljevenje klinkera u cement. Opšta tehnološka šema proizvodnje cementa (sl. • pečenje sirovinskog brašna. Grafički prikaz osnovnih postupaka proizvodnje Portland cementa Proizvodnja cementa je vrlo složen tehnološki proces koji se sastoji iz velikog broja osnovnih i sporednih operacija koje sve zajedno predstavljaju proizvodni proces – proces proizvodnje cementa. • pakovanje i otprema cementa.Slika 2. polusuhom ili mokrom postupku). peleta ili sirovinskog mulja u cementni klinker. laporca.2) sastoji se iz slijedećih osnovnih (faza) operacija: • eksploatacija cementnih sirovina (krečnjaka. • odležavanje klinkera u klinker halama. • uskladištenje cementa u silose. korektivnih sirovina). • uskladištenje sirovinskog bašna u silose odnosno sirovinskog mulja u bazene. 11 . gline. • priprema sirovina (po suhom.

strogo definisanog hemijskog sastava. ma kako bio dobro vođen proces pečenja. jer se lijepe u mlinu.3. 2. po sastavu i stepenu homogenizacije. pripremljene sirovine. ako se uz to teško melju. Kako je svrha i jednog i drugog postupka dobijanje što više usitnjene jednolične sirovinske smjese u obliku sirovinskog brašna ili mulja.Nabrojane operacije predstavljaju samo osnovne tehnološke operacije proizvodnje cementa odnosno njima nisu obuhvaćene mnoge međufazne operacije kao što su drobljenje i mljevenje sirovina. 12 . Ako sirovine sadrže visoku količinu vlage. homogenizovanje sirovinskog brašna ili mulja. i • mokri postupak. Za pripremu cementnih sirovina koriste se dva dobro poznata osnovna postupka: • suhi postupak. Znači. Priprema cementnih sirovina Priprema cementnih sirovina predstavlja jednu od najvažnijih operacija u procesu proizvodnje klinkera od čijeg kvaliteta (klinkera) zavisi kvalitet finalnog proizvoda tj. ne može se. Mokri postupak se primjenjuje u slučajevima ako ne postoje silosi za homogenizaciju sirovinskog brašna. onda se sirovine pripremaju po mokrom postupku. U takvim slučajevima priprema osnovne sirovinske smjese se vrši po mokrom postupku koji daje sirovinski mulj vrlo ujednačenog hemijskog sastava. Pri ovome se mora voditi računa o negativnom efektu koji proističe iz pripreme sirovina po mokrom postupku koji istina daje vrlo homogen sirovinski mulj. polufinalnih i finalnih proizvoda. glina. Inače. to se odluka o izboru postupka pripreme sirovina donosi u zavisnosti od svojstava sirovina. sadržati znatne količine vode. Portland-cementa.4. ali za čije se pečenje u klinker troši skoro dvostruko veća količina toplote. laporac. Osnovni zadatak pripreme sirovina je dobijanje sirovinskog brašna ili sirovinskog mulja određene finoće i jednoličnog sastava koji mora odgovarati hemijskom sastavu sirovinske smjese čijim će se pečenjem dobiti kvalitetan cementni klinker. čije se odstranjivanje ekonomski ne isplati. sami procesi pripreme cementnih sirovina. Ovo se postiže čitavim nizom tehnoloških operacija čiji je krajnji cilj dobijanje sirovinskog brašna ili sirovinskog mulja jednoličnog strogo određenog hemijskog sastava. transport sirovina. Pri ovome važi osnovno pravilo: iz loše. ponekad. ako je sadržaj vlage u osnovnim sirovinama nizak a same se sirovine lako melju. tuf). dobiti kvalitetan klinker. pogotovo kada se radi o sirovinama neujednačenog hemijskog sastava. 3 . Izbor postupka zavisi od fizičkih i hemijskih svojstava osnovnih sirovina (krečnjak. da glina predstavlja rastresit plastičan materijal sa velikim sadržajem vlage a da laporac i tuf predstavljaju manje kompaktne stijene koje mogu. Pri ovome treba imati na umu da krečnjak ima svojstva kompaktnog kamena. prednost se daje suhom postupku. odvijaju se u zavisnosti od vrste postupka po jednoj od shema prikazanim na Sl. otprašivanja i td.

i peći za prekalcinaciju. 13 . jednostavne operacije. Sve vrste rotacionih peći uredno proizvode cementni klinker sa uređenjem u svakom segmentu za postizanje ciljeva : poboljšana energetska efikasnost. silika SiO3. Sve promjene u svim vrstama peći zavisi od temperature. ove peći su glavni stub proizvodnje cementa u industriji. suhe peći.4. hemijske reakcije. hematit Fe2O3.4.Suhi ili polusuhi postupak drobljenje sirovina Mokri postupak drobljenje sirovina uskladištenje uskladištenje sušenje sirovina razmuljivanje mljevenje sirovina u sirovinsko brašno mljevenje sirovina u sirovinski mulj transport sirovinskog brašna transport sirovinskog mulja homogenizacija sirovinskog brašna homogenizacija sirovinskog mulja uskladištenje sirovinskog brašna uskladištenje sirovinskog mulja Slika 3. kvalitet produkta. pregrijajuće peći. Sve ove peći su opisane u knjzi autora Peray (1986) i ih drugih. uključujući sušenje. polusuhe peći. ali mi nećemo slijediti njih već ćemo radije detaljno opisati hemijski proces pravljenja cementa kao .4 Proces proizvodnje cementa Rotacione peći su sinonim pravljenja cementa. reformiranje ili sinterovanje. toplinske zahtjeve i transport. i hlađenje. promjenu faze. predgrijavanje. 2. Aluminijum oksid Al2O3.5 Hemijski proces proizvodnje cementa Smjesa sirovina koje ulaze u peć za cement uključuje slijedeće bitne elemente: kalcijum karbonat CaCO3. minimiziranje emisije polutanata. Shema procesa pripreme cementnih sirovina 2. Rotacione peći se mogu klasificirati prema procesu proizvodnjeu: mokre peći.

nastupa zona sa većim temperaturama od 900 0 C . Često je poznat kao dvojna alkalna sol. CaO·Fe2O3 – CF. Temperatura formiranja ovih komponenti je različita u aksijalnim zonama za svaku formiranu komponentu.5. Glavna komponenta C3S .1 Zona tranzicije Ključ reakcija u ovoj zoni jesu egzotermne reakcije koje počinju sa silika C2S H =+603kJ/kg C2S pri čemu slijedi formiranje C4AF H =+109kJ/kg C4AF. Alkalni metali kao što su potaša.1400 0 C . soda. 14 . od Na2SO4 takođe se slično formira ili čak veći kompleks (Haspel. sumpor prisutni su u cementu. zonu sinterovanja 1300 . to je 2CaO+SiO2 = 2CaO·SiO2 1000 0 C 2CaO·Fe2O3_+5CaO·3Al2O3+CaO = 4CaO·Al2O3 ·Fe2O3 1200–1300 0 C 5CaO·3Al2O3+4CaO = 3CaO·Al2O3 1200–1300 0 C 2.5. Kaže se da magnezijum oksid u klinkeru nije dozvoljen da pređe 6 %. and 4CaO·Al2O3 ·Fe2O3 -C4AF. 3CaO·Al2O3 -C3A. MgO iz disocijacije MgCO3.zonu tranzicije 900 – 1300 0 C . koji obično je udružen sa CaCO3 kao dolomit ili dolomitni magnezijum oksid.2 Zona sinteovanja U ovoj zoni formiraju se tečne faze. 2. Aksijalna temperatura pofila može se razdvoiti na tri zone gdje se sve reakcije pjavljuju nezavisno ili su istovremene. magnezijum oksid . Na primjer.4. Ako u zonu dekompozicije ubacujemo male iznose CaO · Al2O3 –CA. 2CaO·SiO2 -C2S. and 5CaO·3Al2O3 -C5A3 onda se formiraju slijedeće reakcije ispod: CaCO3 = CaO+CO2 600–900 0 C CaO+Al2O3 = CaO·Al2O3 800 0 C CaO+Fe2O3 = CaO·Fe2O3 800_ 0 C CaO+CaO·Fe2O3 = 2CaO·Fe2O3 800 0 C 3CaO·Al2O3+2CaO = 5CaO·3Al2O3 900–950 0 C Poslije zone dekompozicije . 1998).H =+448kJ/kg C3S formira se reakcijom između C2S formiranog ranije i bilo koje dostupne sirovine kao 2CaO·SiO2+CaO = 3CaO·SiO2 1350–1450 0 C . Sveovo uključuje : zonu dekompozicije 900 0 C . tada se pojavljuje serija hemijskih reakcija između naprijed navedenih i drugih metalnih oksida tada se formiraju četiri glavne komponente cementa : . to može biti disocijacija kalcijum karbonata endotermna reakcija H =−1660kJ/kg CaCO3.Kada sirovine u peći u dođu u zone visokih temperatura u rotacionoj peći . Sumpor takođe ulazi u sistem peći kroz sirovinski materijal ili fosilno gorivo koje se sagorijeva i formira se u klinkeru. Iznos nereagovalih sirovina na izlazu iz prekalcinera može iznositi oko 85 – 95 procenata. i C3A H =+37kJ/kg C3A.C3S. K2O generalno ulazi u sirovinsku mješavinu kao prirodni mineral u formi K ·AlSi3O6 i izlazi sa klinkerom kao K2SO4. 2CaO·Fe2O3. CaO·SiO2 .4.

Različiti sumpori i alkalni spojevi nalaze se u rotacionoj cemennoj peći i kondenziraju se na površini izmjenjivača topline.Sumpor koji izlazi iz peći preko struje izlaznog gasa kao SO2. 15 .

Peći za pečenje klinkera Prostor pečenje Vertikalan za Osnovni tip Podvrste peći peći Šahtna peć Prosta rotaciona peć Horizontalan Rotaciona Peć sa vertikalnim predgrijačem pec Peć sa predgrijačem u obliku beskrajne trake Horizontalan LEPOL-peć U odnosu na postupak pripreme sirovine.2. Osim ovog.2) Tabela 2.1. sirovinski mulj) u industriji cementa se razlikuju tri osnovna tipa peći. Na Sl. mogu sistematizirati na način prikazan u Tab. prema Planku. traži se da kvaliteta klinkera bude što bolja uz što manji utrošak topline. Slika 4.prikazan je proces proizvodnje klinkera u peći. oblik u kom se ona nalazi (sirovinsko brašno. Peć za proizvodnju klinkera Danas se u industriji cementa rabi nekoliko osnovnih tipova peći koje se. tj. 4 . Tabela 1. peći: peć za suhi. Sistematizacija peći prema postupku proizvodnje Vrsta postupka Suhi postupak Oblik sirovine Tip peći Drobljeni laporac Sirovinsko brašno Granule Vertikalna (šahtna) peć Rotaciona peć Vertikalna peć LEPOL-peć 16 . tj.5 Vrste peći za proizvodnju klinkera Pečenje sirovinske smjese (sirovinsko brašno ili mulj) u cementni klinker vrši se u pećima kojima se kao prvi uvjet postavlja kontinuiranost (neprekidnost) procesa proizvodnje. polusuhi i mokri postupak (Tab. tj. granule. goriva.

Kao gorivo uglavnom je korištena ugljena prašina potrebne finoće koja se uduhavala u peć pomoću „teleskopskih" uređaja. To je omogućilo. Napori na rješavanju problema smanjenja utroška toplinske energije (goriva) zahtijevali su izmjenu konstrukcije prvobitnih rotacionih peći. tj. Povećanjem dužine peći (preko 200 m) postiglo se bolje iskorištenje topline dimnih plinova. u cjevovode za dovod plinovitog goriva.6 Historijat. Pri tome se ne smiju zanemariti ni razlike u investicionim ulaganjima u jednu liniju za mljevenje i uskladištenje ugljene prašine u odnosu na ulaganje u cisterne za uskladištenje tečnog goriva (mazuta). Međutim i dalje je problem predstavljala velika dužina rotacionih peći za čije obrtanje su korišteni pogonski uređaji velike snage i velikog troška električne energije. Sastojala se od beskrajne trake na kojoj se vršila djelomična dekarbonizacija sirovinske smjese pomoću otpadnil dimnih gasova nastalih u kratkoj sotacionoj peći. Pri ovome su gubici nastali zračenjem kroz zidove peći zbog velikih površina plašta peći i nadalje predstavljali znatnu vrijednost ukupnom bilansu izgubljene topline. topline koju odnosi CO2 nastao dekarbonizacijom karbonatne komponente. dovelo je do daljeg unapređenja procesa pečenja klinkera u rotacionim pećima u pogledu: • smanjenja utroška topline za pečenje klinkera sa 4900-5440 na 33504186 kJ/kg. Što je smanjilo utroške na 5440-6280 kJ/kg klinkera. „predgrijača“. Prvo rješenje uvođenja predgrijača u sistem za pečenje klinkera bila je tzv. i zamjene ugljene prašine tečnim (mazut) ili plinovitim gorivom (prirodni plin). kalcinaciju i sinterovanje sirovinske smjese istom uređaju. a koja zajedno sa spomenutim predgrijačem predstvlja LEPOL-peć. tj. i 17 . Sljedeći korak u razvoju procesa pečenji klinkera redstavljao je pronalazak ciklonskih predgrijača.Polusuhi postupak Mokri postupak Sirovinski mulj Peć u obliku sintertrake Rotaciona peć 2. može biti vrlo neujednačene toplinske vrijednosti. istovremeno sušenje. njegovo povezivanje sa rotacionom peći u jedinstven sistem za pečenje klinkera. Problem velikih dužina rotacionih peći bio je definitivno riješen uvođenjem uređaja za predgrijavanje cementnih sirovina. razvoj i sistematizacija rotacionih peći Prve rotacione peći upotrijebljene u industriji cementa za pečenje klinkera. Uvođenje predgrijača (ciklonskog tipa ili u obliku beskrajne trake) u industriju cementa. Ove su se izmjene kretale u pravcu: povećanja dužina peći. Pri tome treba istaći učinke eliminacije skupih linija mljevenje i uskladištenja ugljene prašine koji su bili uzrokom eksplozija i havarija cijele linije za proizvodnju klinkera. Sljedeću fazu razvoja rotacionih peći predstavljalo je uvođenje uređaja za hlađenje klinkera (hladnjaci) kojima se klinker hladio predajući svoju toplinu sekndarnom zraku za sagorijevanje. tj. tzv. „LEPOL-peć“. bile su malih dimenzija i velikog utroška topline (8372 kJ/kg klinkera). Ovim je toplinski bilans bio poboljšan a utrošak topline smanjen na 4600-5230 kJ/kg klinkera. Zamjena čvrstih goriva (ugljene prašine) tečnim (mazut) ili plinovitim gorivom (prirodni ili vještački plin) predstavljala je dalje unapređenje procesa pečenja jer ugljena prašina.

m) Kapacitet t/dan Duga peć za mokri postupak Duga peć za suhi postupa k L ∅ 0.5 180 4.9 42 3.m i dužine.3 4.8 160 5.8 300 7.8 295 8.8 4.2 4.8 140 4.1-3.6 180 6.37.m.0 250 7.• smanjenja dužine samih rotacionih peći na dužine koje iznose svega 1/3 od dužina peći bez predgrijača.5 6.03.5 L 95-120 115-140 145-170 165-200 185-225 210-260 235-290 265-420 18 .2 L 32-44 43-49 56-62 66-76 75-85 88-98 94114 104124 Kratka peć sa LEPOL predgrijač em L ∅ 2.75.3 4.3 3.27.56.86.2 5. ∅.8 2.7-6.1 80100 3. Tabela 3.5-7.44. (∅.3 4248 5563 6575 7484 8797 93113 103123 30İ 500 1000 1500 2000 3000 4000 5000 ∅ 2.302.0 230 6.0 6.2 350 Kratka peć sa višestupnjevit im ciklonskim predgrijačem ∅ 2.93.1 5.65. rotacionih peći Dimenzije rotacionih peći.34.5-5.0 3.3.6.9-4.9 5. L.m⋅ L.4 3.2-7.96. Ilustraciju smanjenja dužina prvobitnih rotacionih peći za pečenje klinkera ostvarenih postavljenjem predgrijača predstavljaju podaci dati u Tab.84.94.0 5.0 260 7. Osnovne dimenzije promjera.52.0 5.6 6.4 200 5.7 4.45.3 3.7-3.6 5.2 6.5 3.2 150 4.5 110 3.5 210 7.0-5.

• duge rotacione peći sa hladnjakom. upotrijebljene u industriji cementa za pečenje klinkera. kalcinacije i sinterovanja došlo je do modifikacije u konstrukciji peći. s jedne strane. tj. Prema dužini rotacione peći se dijele na: • duge rotacione peći. tj. i hladnjaka. kod kojih se sirovinska smjesa dodaje u obliku sirovinskog mulja. a što se postiglo promjenom (povećanjem) dijametara rotacione peći u pojedinim karakterističnim zonama. duže ili kraće zadržavanje (putovanje) materijala u svakoj od karakterističnih zona. a ostalih 50% u rotacionoj peći čije su dužine bez obzira na kapacitet smanjene na dimenzije kratke rotacione peći tj. tzv. 2.Pronalaskom višestupnjevitih vrtložnih (ciklonskih) predgrijača. u cilju rekuperacije topline. Prema obliku u kojem se sirovinska smjesa dodaje u peć razlikuju se: • rotacione peći za suhi postupak kod kojih se sirovinska smjesa dodaje u obliku sirovinskog brašna. uključujući i dodatnu „munjevitu“ komoru izvrši oko 90% dok se u rotacionoj peći dekarbonizira samo preostalih 10%. a koja omogućava da se proces dekarbonizacije sirovinskog brašna u predgrijaču. Pri ovome treba napomenuti da se suvremene rotacione peći ne mogu smatrati kao izolirani agregati već kao dijelovi sistema za pečenje klinkera koji se sastoji iz: predgrijača. Najsuvremenije rješenje predstavljaju vrtložni (suspenzioni) predgrijači u čijem se sastavu nalazi komora za kalcinaciju.6. Time se u rotacionoj peći praktično obavljaju samo procesi predsinterovanja i sinterovanja sirovinskih komponenti u Portland-cementni klinker. s druge strane. poznatih pod imenom „suspenzioni predgrijači“. Vremenom. Prve duge rotacione peći imale su oblik pravih cilindara. • rotacione peći za mokri postupak. rotacione peći. stvaraju probleme pri prelazu 19 . i • dužini same rotacione peći. na dužine manje od 70 m. • duge rotacione peći sa ugradnjama za rekuperaciju topline. proces proizvodnje klinkera u rotacionim pećima je u osnovi izmijenjen jer se 50% procesa dekarbonizacije sirovinske smješe vršilo u spomenutom više stupnjevitom predgrijaču. Modifikacije peći omogućavaju. • i kratke rotacione peći. imale su isti dijametar po cijeloj dužini. Daljim razvijanjem ove sistematizacije u grupu dugih rotacionih peći se ubrajaju: • duge rotacione peći bez ikakvih uređaja za rekuperaciju topline. ali. („munjevita komora“). i • duge rotacione peći sa predgrijačem i hladnjakom. poboljšanja procesa termičkog tretiranja cementnih sirovina. u zonama predgrijavanja.1 Sistematizacija rotacionih peći Rotacione peći. dijele se na dva osnovna načina i to prema: • obliku u kojem se sirovinska smjesa dodaje u peć. „Flash Furnace“.

Osnovni oblici rotacionih peći Oznake na slici: a. zonom kalcinacije i sinterovanja (mokri postupak).2 Rotacione peći za suhi postupak Primjena rotacionih peći u industriji cementa započela je krajem XIX vijeka. I-zona predgrijavanja (kalcinacije).rotaciona peć sa proširenom zonom sinterovanja.1. Proces pečenja klinkera po suhom postupku u rotacionoj peći zasniva se sljedećim osnovnim principima: osnovna sirovina se dodaje u peć u obliku sirovinskog brašna. i • sistema (uređaja) za odvođenje klinkera u hladnjak. dok automatske vertikalne peći još nisu bile konstruirane. 2. c. 5 . blago nagnutog cilindra 20 .6. Osnovni oblici rotacionih peći prikazani su na Sl. • sistema (uređaja) za dodavanje sirovinskog brašna u peć. • radijalnih i aksijalnih rolni. • plašta peći.materijala iz jedne zone u drugu. Slika 5.prava rotaciona peć. • zupčastog vijenca sa pogonom i nosećim sistemom. b. e-rotaciona peć sa proširenom zonom predgrijavanja tj. putovanje materijala kroz peć se ostvaruje okretanjem dugog.1 Osnovni konstruktivni elementi rotacione peći Rotacione peći gdje se vrši pečenje sirovinske smjese u klinker sastoje se iz sljedećih osnovnih elemenata. • platforme sa nosećom konstrukcijom žarne glave.6. d-rotaciona peć sa proširenom zonom kalcinacije. II-zona sinterovanja 2.rotaciona peć sa proširenom zonom kalcinacije. f-rotaciona peć sa proširenom zonom predgrijavanja (suhi i mokri postupak). • žarne glave sa gorioničkim postrojenjem.

toplina potrebna za pečenje sirovine dobiva se uduhavanjem plinovitog. klinker koji napušta peć sa vrlo visokom temperaturom.6. tako da klinker napušta peć sa maksimalno mogućom temperaturom dok djelomično ohlađeni plinovi odlaze u predgrijač ili u uređaj za otprašivanje. tečnog ili čvrsto sprašenog goriva (ugljena prašina) u peć u struji primarnog zraka. Stupanj punjenja peći kreće se u zavisnosti od centralnog ugla. sagorijevanje goriva vrši se u struji primarnog zraka kojim se gorivo uduhava u peć i zagrijanog sekundarnog zraka koji se dobiva pri procesu hlađenja zrakom vrelog klinkera u hladnjaku. nagib peći.3.3 Karakteristični parametri rotacionih peći U osnovne parametrre koji definiraju jednu rotacionu peć ubrajaju se: stupanj punjenja peći. plameni plinovi kreću se kroz peć u smjeru suprotnom od smjera kretanja materijala koji se peče. nešto nižom od temperature sinterovanja (1420-1450°C). Slika 6.1 Stupanj punjenja peći Pod stupnjem punjenja peći podrazumijeva se površina segmenta presjeka peći ispunjenog materijalom u odnosu na ukupnu površinu presjeka peći. Površina ovog segmenta je definirana tzv. „centralnim uglom“ čija je vrijednost promjenljiva jer zavisi od brzine rotiranja cilindra peći. 2.. Rotacione peći za suhi postupak 2. od 5 do 17% pri čemu treba istaći da 21 .peći iznutra obloženog vatrostalnim materijalom. da bi se smanjili utrošci topline. zagrijani zrak iz hladnjaka. i odnos volumena peći i instalirana snaga motora. „sekundarni zrak“ kojem je toplinu predao klinker uvodi se u rotacionu peć u cilju poboljšanja procesa sagorijevanja goriva čime se smanjuje količina primarnog zraka tj. vrijeme transporta materijala kroz peć. 6 . pri svom kretanju ka dimnjaku.6. ispušta se u hladnjak u koji se uduhava zrak kojim se klinker hladi. smanjuje količina topline koja se utroši za zagrijavanje sekundarnog zraka dat o na Sl. broj obraja peći. tzv.

Kod 22 . stupanj punjenja i način rotacione peći dati su u Tabeli.% 9 10 11 12 13 2.09 7.). stupanj punjenja i nagib rotacione peći Centralni ugao.3.75 12. Vrijednosti za centrani ugao.40 4. Ako se prihvati najjednostavnija metodologija nagib se izražava u % (za RTG 45°=1=100%). računa se bazi različitih metodologija.(%) 15.6. (%) 4.6.2 Zavisnost kapaciteta o stupnju punjenja za rotacione peći različitih dijametara.0 3.0 2.32 5.5 3. 2. 2.5 4.on ne zavisi od dijametara peći već samo od njenog nagiba tj. tj. (°) 110 105 100 95 90 85 80 75 70 Stupanj punjenja rotacione peći.5 Stupanj punjenja rotacione peći. Kod peći manjih dijametara (2-3m) uvijek se izražava kao broj obrtaja u minuti (o/min.3.6. Tabela 4 Vrijednosti za centralni ugao. Obračunat prema ovom jednostavnom obrascu stupanj nagiba rotacionih peći obično se kreće u granicama od 2-6 %.3 4 Broj obrtaja peći Broj obrtaja rotacionih peći prikazuje se na dva načina.75 6.10 10.70 9.3 Nagib rotacione peći Nagib rotacione peći je parametar koji se iskazuje na četiri razna načina.4.65 13.50 Nagib peći. od centralnog ugla.

66 ⋅ 3.04 ⋅1.peći većeg dijametara (iznad 6 m). Nekad se smatralo da optimalna vrijdnost periferne brzine rotiranja peći treba da iznosi 35 cm/{. t= 1. t-vrijeme putovanja materijala kroz peć.3 Odnos volumena peći i instalirane snage motora Odnos volumena peći i instalirane snage motora izračunava se na osnovu obrasca: n= V(m 3 ) p(kW ) (0) gdje je n-specifičan volumen peći u odnosu na jedan kilovat instalirane snage.S. a. P -ukupna snaga instaliranih motora za pogon (obrtanje) peći. p-nagib peći. d-dijametar peći. broj obrtaja se iskazuje kao periferna razina i izražava u cm/s. u minutama. Primjer proračuna vremena transporta materijala kroz rotacionu peć poznatih karakteristika. u metrima. i F-faktor režima putovanja materijala kroz peć (neometan sa preprekama).77 ⋅100 ⋅ 6. u metrima.95 Duži na peći. volume 3 m kW n. Danas je ova brzina povećana na 40-70 cm/s. u stupanjima. θ -ugao nasipanja materijala ( klinkera ). m3 (izračunata na bazi unutrašnjeg dijametara peći). m 58 Volum Snaga Specifič en motor na peći. Vrijeme transporta (putovanja) materijala kroz peć Vrijeme transporta (putovanja) materijala kroz rotacionu peć obračunava se prema obrascu Biroa za rudarstvo SAD (U. m3/kW 710 149 4. L-dužina peći.76 23 . u stupnjevima. m 3. Bureau of Mines): t= 1.5. Specifičan volumen rotacionih peći u odnosu na 1 kW instalirane snage motora Vrsta peći Dijamet ar peći.325 ⋅1 = 106min 2. kW Vrijednost za specifičnu zapreminu rotacionih peći u odnosu na 1 kW instalirane snage motora date su u Tab. n-broj obrtaja peći.77⋅ L ⋅ θ p ⋅ d⋅ n (0) gdje je. m3/kW V-volumen peći. Tabela 5.

3 5.40⋅ 00 4. 0 4. 176.60 6.28 7.24 6.50 sa predgrijačem 5. 176. 176.86⋅ 32 4. 3 6.39 7.86⋅ 32 4. 170 1760 2018 4282 3984 3926 8754 2086 2792 2707 2861 2657 3733 3265 3870 373 447 745 670 745 1788 373 447 447 447 373 522 447 522 4. 3 5. 173 5. 0 4.90 5. • -velikim gubicima zračenjem kroz plašt peći.72 4.80⋅ Rotaciona 56 peć za 5. 170 5. • -velikim volumenima peći.Rotaciona 5.74 5.47⋅ Rotaciona 32 peć za 6.08⋅ mokri 16 postupak 7. 161 4. 2.16 peć 5.12 7. 161 5. Shema peći je dana na Sl.10⋅ 56 5.92⋅ 32 5.94 5.86⋅ 32 84 85 5.7 Osnovne karakteristike dugih rotacionih peći Duge rotacione peći za pečenje klinkera po suhom postupku odlikuju se sljedećim karakteristikama: • -ekstremno velikim dužinama.41 Stvarni trošak električne energije za pogon rotacione peći iznosi 40-60% od snage instaliranih motora. • -relativno niskim specifičnim kapacitetom.60⋅ 88 4. 231.26 4. i • -većim specifičnim utroškom topline u odnosu na kratke rotacione peći. 24 .16 7.05 6.51 5.16⋅ 71 4. • -velikim odnosom dužine prema dijametru peći.00⋅ suhi 71 postupak 4. 152. 7 . 167 5. 0 4 155.

Duga rotaciona peć Slika 8.Slika 7. Shematski dijagram prikačenog ventilatora U Tabeli. date su orijentacione dimenzije rotacionih peći za pečenje klinkera po suhom postupku Tabela 6. 6. Orijentacione dimenzije rotacionih peći za pečenje klinkera po suhom postupku Projektir Dimenz Volum 25 .

614 0. ∅D⋅ L 4.875 0.6 33. Tabela 8.7⋅ 16 Odn Čisti Kapacit os volumen. et L/D m3 peći t/24h 38:1 1500 1000 33:1 30:1 35:1 35:1 33:1 680 3691 3120 2440 2377 595 2500 1700 1500 1365 Specifični kapacitet. 8 0.65⋅ 149 3.3⋅ 5. 7.7⋅ 23 0 5000 6.9⋅ 18 0 5.8. Tabela 7.677 0.4 100.5⋅ 17 8 5.ani ije kapacitet peći t/ 24h ∅D⋅ L( m) 3000 6.4 28. 0 postupak date su u Tab.7⋅ 26 0 en peći m3 5652 8100 9162 Orijentacioni bilans topline pečenja klinkera u jednoj dugoj rotacionoj peći povezanoj u sistem sa ciklonskim izmjenjivačem topline i satelitskim hladnjakom odgovara vrijednostima danim u Tab.3⋅ 4.0⋅ 4.3⋅ 4. t/m3⋅ 24h 0.666 0.574 26 .6 25. Toplinski bilans duge rotacione peći kJ/k g 178 5 16 934 92 280 0 435 42 276 201 954 375 4 Osnovne karakteristike dugih rotacionih peći za suhi Specifikacija utrošaka -gubitaka topline Toplina pečenja klinkera Otparavanja vode iz sirovine Toplina odvedena dimnim plinovima Ostana toplina klinkera Ukupno Toplinski gubici Kroz plašt peći U predgrijaču U hladnjaku Ostali gubici Ukupno Ukupni gubitak topline % 62.25⋅ 3. 3 3. 4.9⋅ 18 0 5.35⋅ 3. 100 % 74.544 0.0⋅ 1 06 6.3 100 . Osnovne karakteristike dugih rotacionih peći za suhi postupak Dimenzije peći.0 45. 21.0⋅ 20 0 4000 6.

555 Navedena djelovanja se očituju kroz toplinske.5⋅ 1 21:1 05 1758 1980 1200 1100 0. vatrostalna obloga je zbog rotiranja izložena stalnim temperaturnim skokovima. Spomenute pojave dolaze naročito do izražaja u zoni sinterovanja u kojoj je materijal zagrijan na 1400-1450°C pri čemu temperatura plamenih plinova može biti viša za još nekoliko stotina stupnjeva uslijed međusobnog hemijskog djelovanja između nekih hemijskih komponenti materijala koji se peče i vatrostalnog materijala kojim je obložen cilindar rotacione peći. mehaničke i kemijske faktore. -odgovarajući hemijski sastav koji će onemogućiti kemijske reakcije između vatrostalnog ozida i materijala koji se peče. Kritični tok alkalija i sulfata u rotacionoj peći prikazan je na Sl. 9 .1 4. Kako je temperatura plamenih plinova uvijek veća u odnosu na materijal koji ne peče. Kružni tok alkalija i sulfata u rotacionoj peći Osim toga vatrostalni ozid ima ulogu posrednog prenosioca topline u sistemu plameni plinovi -vatrostalni ozid .25⋅ 4.4⋅ 4.4⋅ 14 32:1 0 5. Da bi se proces pečenja klinkera u peći nesmetano odvijao materijal od kojeg se radi vatrostalni ozid peći mora imati slijedeća svojstva: -visoku vatrostanost (tačku topljenja) da ne bi došlo do njegovog topljenja.materijal koji se peče. Slika 9.682 0. -potrebnu mehaničku čvrstoću da bi izdržao sve udarce do kojih dolazi uslijed -prekrtanja materijala pri njegovom kretanju kroz peć. 27 .

Tabela 10.O3 O3 O 1 0 2-3 1 53 42 0 12. Pregrijač cementne peći Pregled vrsta vatrostalnog materijala upotrijebljenog za izradu vatrostalnog ozida jedne kratke rotacione peći po zonama. % SiO2 Al2O Cr2 Fe2 Ca MgO 50.9. Tabela 9.571 -2 1 1 35 80 28 . mas. Hemijski sastav vatrostalnih opeka Vrsta vatrostalne opeke Šamotne Šamotne sa visokim sadržajem Al2O3 Hemijski sastav. Vrste vatrostalnog materijala upotrijebljenog za izradu vatrostalnog ozida jedne kratke rotacione peći po zonama Ozna Zona peći Vatrostalni materijal ka 1 Zona kalcinacije Šamot 2 Prelazna sinter Šamot sa visokim zona sadržajem Al2O3 3 Zona Krom-magnezitne opeke sinterovanja 4 Zona hlađenja Šamot sa visokim sadržajem Al2O3 Hemijski sastav upotrijebljenih vatrostalnih opeka dat je u Tab.10. prikazan je u Tab.3 30.Slika 10.

slobodnom 2 W/m h postoru.5 m/s toplinski gubici za date temperature plašta peći dati su u Tab. krom-magnezitna opeka 3 Šamotna opeka (70% Al2O3) 75 Ukupna dužina peći Dužine zona i vrste vatrostalnog materijala rotacione peći za mokri postupak date su Tab.1 Toplinski gubici kroz zidove rotacionih peći Toplinski gubici kroz zidove rotacionih peći zavise od temperature plašta peći i od ambijenta u kojem je peć smještena (u zgradi ili slobodnom prostoru). Za temperaturu ambijenta od 21°C u kojem se peć nalazi (hala-otvoren prostor) tj. krom magnezitna opeka 29 . °C 38 93 149 204 260 316 372 Gubitak topline zračenjem kroz plašt peći kroz plašt peći U Smještene u hali.12.40⋅ 3. W/m 140 270 2h 830 1480 1850 2965 3270 4700 5190 6922 7745 9690 11000 Magnezitne Hrom-magnezitne 2-3 2-4 Dužine zona i vrste vatrostalnog materijala ugrađenih u dvije karakteristične rotacione peći dane su u Tab.85⋅ 75 m Dužina zone. Gubici topline zračenjem kroz plašt peći Temperat ura plašta peći. Dužine zona i vrste vatrostalnog materijala rotacione peći za mokri postupak dimenzija 3. Dužine zona i vrste vatrostalnog materijala rotacione peći sa predgrijačem dimenzija 4. Tabela13. dolomitna. dolomitna.1–5 0-5 1-8 2-3 803-9 53-10 1-3 5817 78 2. Vrsta vatrostalnog materijala 26 Šamotna opeka (50% Al2O3) 21 Šamotna opeka (70% Al2O3) 25 Magnezitna.95 ⋅ 129 m Dužina zone Vrsta vatrostalnog materijala 8 Bez ozida 15 Vatrostalni malter 35 Šamotna opeka (50% Al2O3) 35 Šamotna opeka (60% Al2O3) 15 Šamotna opeka (70% Al2O3) 18 Magnezitna. 11 Tabela 11.7.13. za brzinu zraka na otvorenom prostoru od 1. Tabela 12.

tj. Ovakav razvoj tehnologije pripreme cementnih sirov ina omogućio je da vertikalne (šahtne) peći postan postrojenja gdje je mogućno dobiti.8. S obzirom da se palete izrađuju uz dodatak 15-20% vode. Pronalazak trokomornog uređaja za pražnjenje peći predstavljalo je završni korak u potpunoj automatizaciji rada vertikalne peći. Polusuhi postupak se sastoji u proizvodnji cementnog klinkera na bazi granula koje su izrađene od sirovinskog brašna.8 Vertikalne (šahtne) peći Savremene vertikalne peći vode porijeklo od starih šahtnih peći gdje je pečenje vršeno na primitivan način slaganjem goriva (ugljen) i sirovine (laporca) po sistemu slojeva. po polu suhom postupku. za čije se isparavanje troše određene količine topline. Prvi tipovi polu automatiziranih peći odlikovali su se velikim utroškom goriva. Postupak paletizacije omogućio je pečenje klinkera u vertikalnoj peći na bazi sirovinske smjese točno definiranog kemijskog sastava čime je eliminirana upotreba komadnog laporca često primjenjivog. uvođenjem kontinuiranog procesa rada peći tj. U principu proizvodnja klinkera u vertikalnim pećima može se odvijati po suhom.1 Osnovni princip rada vertikalne (šahtne) peći 30 . te su peći radile po principu diskontinuiranog rada. 2. ovaj postupak stoji. Pri ovome treba napomenuti da je proizvodnja po suhom postupku iz laporca praktično napuštena iz razloga sto se po ovom postupku ne može uvijek dobiti kvalitetan klinker. Postupak je dalje usavršavan. Osnovni postupci proizvodnje klinkera u vertikalnim pećima kemijskog sastava. Sljedeći napredak je postignut uvođenjem operacije granuliranja sirovinske smjese u proces proizvodnje koja je omogućavala pečenje cementnih sirovina u obliku granula (granula) prethodno izrađenih od smjese sirovinskog brašna i sprašenog čvrstog goriva. pri čemu njihov jedini nedostatak u odnosu na rotacione predstavljaju daleko manji kapaciteti (100 do 200 t/dan sa perspektivom njihovog daljeg povećanja (300-400 tona/dan). Tako. Daljnji napredak predstavlja izrada granula po "postupku crne meljave" po kome se granule izrađuju zajedničkim mljevenjem sirovine i ugljena čime se eliminiraju procesi posebnog mljevenja cementnih sirovina i ugljena. dalje. Stoga je usporedo sa razvojem tehnologije pečenja klinkera u šahtnim pećima išao je i razvoj tehnologije uduhavanja zraka za sagorijevanje goriva. izrađuju palete (granule).129 (80% MgO) Ukupna dužina peći 2. dva do tri puta većim u odnosu na suvremene potpuno automatizirane šahtne peći. dok se u prvobitnim pećima proces odvijao pod tlakom od svega 100-200 mm VS isti je u savremenim automatiziranim pećima višestruko uvećan. utroška toplinske energije. uz prihvatni utrošak goriva. tj. vrlo kvalitetan klinker. sprašenog čvrstog goriva i vode. prethodnim rješavanjem problema kontinuiranog pražnjenja peći. između suhog i mokrog postupka. Po završetku procesa pečenja peć bi se hladila a zatim praznila. procesi njihovog posebnog uskladištenja kao i procesi njihovog doziranja i sirovinsku smjesu od koje se. Suhi postupak se sastoji u proizvodnji cementnog klinkera na bazi drobljenog laporca čiji hemijski sastav približno odgovara sastavu sirovinske smjese dobivene miješanjem vapnenca i gline i eventualnih korektivnih materija. u pogledu pripreme sirovine tj.

31 . pečenje klinkera se vrši po principu protiv strujnog kretanja materijala i plamenih plinova koji odlaze na više predajući svoju toplinu materijalu koji se krećući se na dole. predgijava za razliku od klasičnih rotacionih peći iz kojih klinker izlazi sa vrlo visokom temperaturom.8. klinker pečen u vertikalnoj peći napušta peć tek nakon što je ohlađen zrakom koji služi za sagorijevanje goriva koje se u smjesi sa sirovinskim brašnom nalazi u sirovim granulama. • -(trokomorni) ispust klinkera iz peći.1 Konstrukcija vertikalne (šahtne) peći Slično vertikalnim pećima za pečenje vapna osnovne elemente vertikalnih peći za pečenje cementnog klinkera predstavljaju: • -šahtna peći sa plaštom i vatrostalnim ozidom. Toplina za pečenje klinkera dobiva se sagorijevanjem goriva koje u sebi sadrže palete izrađene od sirovinskog brašna i sprašenog ugljena od koje su izrađene granule sagorijevanje goriva se vrši u struji zraka koji se u peć uduhava sa donje strane (s dna) peći pri čemu se ovaj zrak prvo koristi za hlađenje klinkera a zatim zagrijan koristi kao zrak za sagorijevanje goriva. granuliranom sirovinskom smjesom).8. hlađenja klinkera vertikalne peći predstavljaju uređaje koji se sastoje iz dva elementa peći i hladnjaka spojene u jedinstven sistem. obrtni roštilj i trokomorni ispust nalaze se ispod donjeg otvora šahte peći na nivou prizemlja. • -ventilator za uduhavanje zraka za sagorijevanje goriva tj. vertikalnu peć. Na Sl. pražnjenje peći vrši se sa njene donje strane pomoću uređaja za oduzimanje obrnutog roštilja (rosta). Omotač šahte peći (plašt peći) izrađen je od čeličnog lima ili od građevinske opeke. Šahta je takve konstrukcije da je dijametar donje polovine peći za 4-5 cm veći od dijametara gornjeg dijela šahte a što omogućava lakše kretanje (propadanje) materijala na dole. • -obrtni roštilj za oduzimanje pečenog klinkera sa dna peći. Unutrašnja strana šahte peći je obložena vatrostalnim materijalom. • -nosiva konstrukcija peći.1. • -uređaj za doziranje sirovih granula u peć. hlađenje pečenog klinkera. 2. i • -dimnjak za odvod dimnih plinova u atmosferu. Zbog ovakvog postupka pečenja tj. Sama peć je obično smještena u centar građevinskog objekta koji se sastoji iz potrebnog broja platformi i stupnjeva.11 prikazana je shema automatske vertikalne peći. Uređaji za ispuštanje klinkera iz peći tj. dijametar je oko 3 m.2 Šahtne peći sa plaštom i vatrostalnim ozidom Visina šahte suvremene vertikalne peći iznosi 8-12 m. Gornji otvor peći nalazi se uvijek iznad posljednje platforme sa koje se kontrolira rad uređaja za punjenje peći sirovinama (kamenom. 2.Savremena vertikalna (šahtna) peć za pečenje klinkera radi na sljedećim osnovnim principima: osnovna sirovina se dodaje u peć u obliku granula (granula) koje se izrađuju od smjese sirovinskog brašna i sprašenog čvrstog goriva (ugljen) kretanje materijala (granula) kroz peć u smjeru dole vrši se silom gravitacije.

5-cjevovod zraka. 7-ispust klinkera. U prvom. Rješenje se sastojalo u postavljanju pregrada u obliku beskrajne trake ispred rotacione peći tako da oba uređaja predstavljaju jedinstven agregat (sistem). Lelep (Lellep) koji je na sasvim originalan način riješio ovaj problem. pronalazača peći. 3-obrtni roštilj. 4-ventilator. Ovaj sistem.Slika 11. materijal se suši i kalcinira. Vatrostalna obloga vertikalnih peći izrađuje se od sintermagnezitinih opeka pri čemu se za zonu predgrijavanja rabe sinter-magnezitne opeke čiji se kvalitetu približava kvalitetu šamotnih opeka. sastoji od dva po funkciji različita uređaja. njemačke firme iz Dessan-a koja je proizvođač peći. Automatska vertikalna peć Oznake na slici:1-rotacioni dodavač. Jedno od rješenja koje potiče iz tridesetih godina XX vijeka dao je inž. to se za kvalitetu vatrostalne obloge postavljaju manji zahtjevi nego za vatrostalnu oblogu rotacionih peći. utrošci topline sto više smanje. Riječ Lepol je sastavljena od početnih slova Lellep. a u drugom sinteruje. 32 .9 Lepol peć LEPOL-peć je nastala iz težnje da se stepen termičkog iskorištenja rotacione peći što više poboljša tj. 2-šahtna peć. Postrojenje je poznato pod imenom „Lepol-peć“. 6-dvokomorni ispust sa klapnama. 8cjevovod dimnih plinova Pošto pri radu vertikalne peći ne dolazi do obrtanja plašta peći.12. Shema Lepol postrojenja za pečenje klinkera prikazana je na Sl. 2. i riječ Polysisus.

Slika 12. polumokrom postupku. čime se ostvaruje najprije njihovo sušenje a zatim djelomična dekarbonizacija. proizvodi po polu suhom tj. 7-Lepol-traka. 3prihvatni sud.pužni transporter. 33 . Prilikom svoga putovanja kroz limeno kućište. 12-ventilator primarnog zraka. koje je djelomično obloženo vatrostalnim materijalom. uvođenjem postupka dvostrukog oblika sirovinskog mulja (mokri postupak). Sam postupak pečenja klinkera u Lepol-peći sastoji se u termičkom tretiranju sirovih granula prvo u predgrijaču oblika beskrajne trake sa roštiljnim segmentima a zatim pečenju do temperature sinterovanja u kratkoj rotacionoj peći. smanjuje se na simboličan sadržaj čime se omogućuju nesmetan proces dekarbonizacije sirovinske smjese pri njenom daljem putovanju kroz drugu komoru predgrijača. Toplina potrebna za predgrijavanje tj. Sitan materijal koji pri putovanju materijala kroz kućište propadne kroz roštilje skuplja se ispod beskrajne trake i pomoću transportera vraća na ponovni proces granuliranja. Na ovaj način se u roštiljnom predgrijaču u potpunosti iskorištava toplina dimnih plinova koji napuštaju rotacionu peć. dobiva se uvođenjem dimnih plinova (temperature oko 1000°C) iz rotacione peći u kućište u kome je smještena beskrajna traka. 11. 9-rotaciona peć. Otuda i opće prihvaćen stav da se klinker u Lepol-pećima. 5-tanjurasti granulator.kofičasti elevator. 8-cjevovod za transport prašine. u zavisnosti od procesa proizvodnje sirovih granula (granula). sadržaj vode u granulama. tj. Da bi se proces sušenja. Shema Lepol postrojenja za pečenje klinkera Oznake na slici: 1-prihvatni silos sirovinske smjese. koji se kreću u smjeru odozgo naniže u odnosu na smjer kretanja beskrajne trake na kojoj „putuju“ granule (granule). tj. sirovinska smjesa koja se koristi za pečenje klinkera u Lepol-pećima ima oblik sirovih granula koje su pripremljene po polu suhom ili polu mokrom postupku. Na izlasku iz kućišta predgrijača materijal je već zagrijan na 800-900°C i takav ulazi u rotacionu peć gdje se toplinski tretira do temperature od oko 1450°C. 4. djelomičnu kalcinaciju sirovih granula. 13-Lepol-hladnjak klinkera Originalno rješenje Lepol-peći i relativno mali utrošak toplinske energije (4186 kJ/kg klinkera) izazvao je veliki interes proizvođača cementa za ovu peć tako da je samo u periodu između 1930-1945 godine podignuto oko 120 ovakvih postrojenja sa maksimalnim kapacitetom od 600 tona klinkera na dan. 6-usipni lijevak peleta. koje se u sloju debljine 15-20 cm dodaju u sandučiće (kasete) sa dnom u obliku roštilja. prva faza kalcinacije. 2. (koji iznosi pri njihovom ulasku u kućište predgrijača oko 15-20%). Daljim usavršavanjem ovog sistema. 10gorioničko postrojenje. Proces termičkog tretiranja sirovih granula započinje prolaskom vrelih dimnih plinova.silos sprašenog ugljena.

7. Temperatura dimnih plinova koji napuštaju prednju komoru kućišta predgrijača. 2-zrak. Prvo rješenje Lepol-peći je bilo sa istostrujnim vođenjem plinova. Samo granule ovakvih karakteristika omogućavaju da se proces njihovog sušenja. 34 . Lepol-peć sa istostrujnim vođenjem plinova Oznake na slici: 1-tanjurasti granulator. 3-komora za sušenje. 5-ulaz plinovitog goriva u komoru za sušenje. granule moraju pored čvrstoća ispunjavati i uvjete u pogledu poroznosti koja ne smije biti manja od 30-35%. preko (kroz) sintertrake. 14. Slika 13. Slika 14. 9-gorivo. njihove djelomične dekarbonizacije (25-30%) završi u toku 20-30 min pri temperaturi od 700-800°C. 7-komora za sušenje. 11-roštilj hladnjaka.beskrajna traka sa roštiljnim segmentima. 4-komora za kalcinaciju. 8-komora za predgrijavanje.rotaciona peć Lepol-peć sa istostrujnim vođenjem plinova prikazano je na Sl. 6-dimnjak dimnih plinova.obavljala bez smetnji. 4rotaciona peć. Lepol-peć sa istostrujnim vođenjem plinova prikazana je na Sl. tj.15. Lepol-peć sa kružnim vođenjem plinova prikazana je na Sl. 6-dimni plinovi. 13. Lepol-peć sa istostrujnim vođenjem plinova Oznake na slici: 1-mljevena sirovinska smjesa. 12-transport klinkera Rješenje sa dvostrukim (kružnim) vađenjem toplih plinova je još efikasnije jer se utrošak topline za pečenje klinkera svedeno na svega 3350 kJ/kg. iznosi 100-140°C pri čemu utrošak topline za pečenje klinkera zavisi od načina vođenja toplih plinova preko beskrajne trake. 10-zrak za hlađenje. 2. 5-granulator. 3-Lepol-roštilj.

Naime. 6-Lepol-roštilj. Karakter ova dva postupka je definiran sadržajem vlage u sirovinskoj smjesi. 4komora za drugi prolaz zraka. Ukoliko se radi o sirovinskom mulju.9. 9-zrak za hlađenje.1 Priprema osnovnih sirovina za proizvodnju klinkera u Lepol-peći Za razliku od obične pripreme cementnih sirovina koja se odvija po suhom tj.Slika 15. 3-dimni plinovi. „polumokrom postupku“ prethodnim obezvodnjavanjem sirovinskog mulja. granule se izrađuju po tzv. ukoliko polaznu sirovinu predstavlja sirovinsko brašno. 11-roštilj hladnjaka. odnosno polumokrom postupku. priprema granula se vrši po tzv. 7-rotaciona peć. obično vibracionom situ. 12transport klinkera 2. samljeveni ugljen i voda dodaju u odnosu koji omogućava dobivanje granula potrebnih čvrstoća i poroznosti. Za izradu granula po polusuhom postupku koristi se tanjurasti granulator u koji se sirovinsko brašno.16. 10-gorivo. ugušćivanje sirovinskog mulja na sadržaj vode koji omogućava izradu granula na uređaju za granuliranje. 2-granulator. „polusuhom postupku“. izrada sirovih granula vrši se po specifičnom polusuhom. 35 . 5-zrak. Prije procesa zgušnjavanja sirovinskom mulju se dodaje potrebna količina sprašenog goriva. Lepol-peć sa kružnim vođenjem plinova Oznake na slici: 1-mljevena sirovinska smjesa. priprema osnovnih sirovina za pečenje u Lepol-peći tj. Izrada granula po polu mokrom postupku sadrži jednu operaciju više. Tehnološka linija za proizvodnju cementa u Lepol peći prikazana je na Sl. 8-komora za prvi prolaz zraka. po mokrom postupku.

12-Lepolpeć. 9-mlin sirovinskog brašna. 8-silosi silikatne i željezne komponente. 10-silosi za homogenizaciju i uskladištenje. 19-silos klinkera. 13-silos za klinker. 2-skladište gline. 36 . • roštiljnog predgrijača u obliku beskrajne trake. Tehnološka linija za proizvodnju cementa u Lepol peći Oznake na slici: 1-istovar gline. 11-paletizatori. 4postrojenje za drobljenje kamena. 7-silos za glinu. pucolani. 20-otprema cementa 2.1. pepeli). 17-silos korektivnih komponenti.9 . 16-mlin cementa.1 Tehnološka linija za proizvodnju klinkera u Lepol-peći Linija za proizvodnju klinkera u Lepol-peći sastoji sljedećih uređaja • uređaja za granuliranje (granuliranje) sirovinske smjese i goriva u sirove granule (granule). 5-kamenolom krečnjaka. 14-linija za istovar korektivnih komponenti (topionička zgura.Slika 16. 6-rotaciona sušara. 3-skladište krečnjaka. 18-silos za gips. 15-hladnjak klinkera.

37 . Kapacitet ovih peći u obliku sinter-traka iznosi i do 600 tona/dan a utrošak topline 4600-5020 kJ/kg klinkera. ventilatora za transport vrelih dimnih plinova kroz rotacionu peć i roštiljni hladnjak. 4-dimni plinovi.2 Peć u obliku sinter . plinovito ili tečno gorivo. Slika 17. 6-povratne sinter čestice.trake Pečenje klinkera na sinter-traci predstavlja samo pokušaj uvođenja jednog specifičnog tipa peći u industriju cementa. tj. Shema pečenja klinkera na sinter-traci prikazana je na Sl. 2. Uređaji za usisavanje su međusobno povezani u jedinstven sistem koji omogućuje odvođenje dimnih plinova u sistem za otprašivanje. Smjesa sirovinskog brašna i sprašenog čvrstog goriva (ugljena) se granulira u granulatoru koji se nalazi na platformi iznad uređaja za sinterovanje. Sinter-traka ima oblik beskrajne trake koja se sastoji iz niza sandučića čije je dno izrađeno u obliku roštilja. 7-klinker. Za odvođenje plinova do.10 Tehnološki proces pečenja klinkera na sinter-traci Prvi dio procesa proizvodnje klinkera na sinter-traci je u svemu identičan procesu proizvodnje u Lepol-peći. odnosno iz. hladnjaka za pečeni klinker.• • • • kratke rotacione peći. 17. Dodavanje sirovih granula iz granulatora vrši se pomoću dozirne trake. kalcinacije i sinterovanja vrše pomoću samo jednog uređaja sinter-trake. Da bi se sinter-traka zaštitila od pregrijavanja dno (roštilj) sandučića se prekriva slojem već sinterovanog materijala. postupci sušenja.9. 78 . Zasniva se na procesu koji se odavno primjenjuje u metalurgiji za pripremu ruda procesom sinterovanja. 8-roštiljna (sinter) traka Sinter-traka je smještena u dobro zaptiveno kućište u koje se uvodi sprašeno čvrsto. sistema za otprašivanje koristi se sistem cjevovoda i ventilatora. 2. Ispod sinter-trake nalazi se sistem za usisavanje plamenih plinova koji su prošli kroz sinter-traku. 5zrak. Pečenje klinkera na sinter –traci Oznake na slici:1-povratne sinterovane čestice. i otprašivača. Shema postrojenja za pečenje klinkera na sinter-traci prikazana je na Sl. Razlikuje se od procesa pečenja klinkera u Lepol-peći po tome što je rotaciona peć eliminirana. 2-smjesa sirovinskog brašna i sprašenog koksa. 3-otvori gorionika za inicijalno paljenje.

1 Rotacione peći • -odlikuju se proizvodnjom klinkera odličnog kvaliteta.Slika 18. Sinterovani materijal (pečeni klinker) se na izlaznom dijelu kućišta istresa sa trake i kroz ispusni lijevak prihvatnog silosa ispusta na transportnu traku. 38 . Shema postrojenja za pečenje klinkera na sinter–traci Oznake na slici: 1-prihvatni silos sirovinskog brašna i sprašenog koksa. 17-ventilator. 9-prihvatni silos klinkera. smjesa dimnih plinova se sistemom usisnih cjevovoda odvodi do linije za otprašivanje.11 Usporedna analiza osnovnih karakteristika peći za pečenje klinkera Na osnovu usporedne analize osnovnih karakteristika četiri osnovna tipa peći za pečenje klinkera mogu se donijeti Sljedeći zaključci koji se odnose na njihove prednosti. kalcinacije i sinterovanja. Nakon prolaza kroz sandučiće tj. 19-cjevovod dimnih plinova. 15-separator sinter prašine. 18-dimnjak otprašenog zraka. i to u smjeru na dole.8-cjevovod zraka za sagorijevanje.12-pužni transporter. 11prihvatni sanduk sinter prašine. kroz traku. Djelomično ili potpuno sinterovane čestice koje propadaju kroz roštilje sandučića sinter trake sakupljaju se u prihvatni sanduk sinterovanih čestica iz koga se sistemom pužni transporter kofičasti elevator odnose do zračnog separatora u kome se sinterovana prašina obara i vraća u proces kao sredstvo za zaštitu roštilja sinter-trake. 14pužni transporter. odnosno nedostatke: 2. 3-kofičasti transporter. 10-transportna traka klinkera. 20-ventilator Na svom putu kroz kućište sinter-trake granule prolaze kroz zonu sušenja. 6sinter traka sa sandučićima. Gorivo i zrak za inicijalno paljenje granula unosi se u peć kroz mlaznice pomoću ventilatora primarnog zraka. 2. 5-dozirna traka granula. 4-granulator.11. 13-kofičasti elevator. 2-pužni transporter. 16-povratni vod sinterovanih čestica. 7-gorionici inicijalnog paljenja.

-proizvodnja klinkera u Lepol-peći odvija se po polu suhom tj. istina relativno malo. -u rotacionim pećima moguća je proizvodnja klinkera od sirovinske smjese pripremljene i po suhom i po mokrom postupku. -mada su kapaciteti vertikalnih peći za pečenje klinkera daleko manji u odnosu na kapacitete rotacionih peći. iznosi oko 4186 kJ/kg klinkera. polu mokrom postupku koji podrazumijeva prethodno granuliranje smjese sirovinskog brašna i sprašenog ugljena u sirove granule koje sadrže 15-20% vode. -postavljanjem rotacionih peći u sistem sa predgrijačem i komorom za predkalcinaciju utrošak topline za pečenje klinkera se smanjuje na 31403265 kJ/kg klinkera.11. danas se projektiraju i grade rotacione peći kapaciteta 10000 tona klinkera na dan. -klinker dobiven pečenjem u Lepol-peći. koje se sastoje iz predgrijača-roštilja u obliku beskrajne trake i kratke rotacione peći. ustvari ne predstavljaju peć već sistem za pečenje klinkera. -proizvodnja klinkera u rotacionim pećima sa ili bez predgrijača zahtjeva postavljanje relativno skupih linija za otprašivanje. -nepostojanje uređaja za predgrijavanje „hendikepira“ vertikalne peći u odnosu na rotacione u pogledu utroška topline. -konstrukcija vertikalnih peći onemogućava izlaz zaprašenih dimnih plinova sa vrha peći čime je eliminiran problem postavljanja linije za otprašivanje. koji.2 Vertikalne peći • -kvalitetu klinkera proizvedenog u vertikalnim pećima zaostaje.• • • • • • • -cijeli tok pečenja u peći moguće je vizualno promatrati. ispred rotacione peći moraju biti postavljeni uređaji za sušenje (ugušćavanje) sirovinskog mulja. u slučaju da se radi o pečenju sirovine pripremljene po mokrom postupku.11. 39 . -u odnosu na ostale tipove peći izgradnja rotacionih peći zahtjeva veoma velike investicije koje su djelomično kompenzirane njihovim velikim kapacitetima.za kvalitetom klinkera proizvedenog u rotacionim pećima što je prihvatljivo s obzirom na kratko vrijeme zadržavanja klinkera u ovim pećima. • • • • 2. 2. -kapaciteti rotacionih peći daleko nadmašuju kapacitete vertikalnih i Lepol-peći. međutim. po svom kvalitetu je ravan klinkeru dobivenom u sistemu vrtložni predgrijači-kratka rotaciona peć. -postavljanjem rotacionih peći u sistem sa predgrijačima i hladnjacima količina topline potrebne za proizvodnju klinkera se smanjuje na 33503560 kJ/kg.3 Lepol-peć -Lepol peći. investiciona ulaganja u vertikalne peći obračunata po jedinici proizvodnje (eur/tona) su znatno manja u odnosu na rotacione peći. -konstrukcija vertikalnih peći ne omogućava vizualno praćenje materijala tokom njegovog putovanja kroz peć. i pored toga.

odgovaraju kapacitetima savremenih vertikalnih peći (oko 300 tona/dan). 2. -za razliku od Lepol-peći koja se sastoji od dva elementa beskrajne trake za predgrijavanje i kratke rotacione peći u kojoj se vrši sinterovanje materijala za sve tri faze toplinske obrade sirovih granula (predgrijavanje.11. sinterovanje) koristi se samo jedan uređaj sinter-traka. -investiciono ulaganje u postrojenja sa Lepol-pećima je dvostruko manje u odnosu na izgradnju rotacione peći sa predgrijačem istog kapaciteta.-utrošak topline za pečenje klinkera u Lepol-pećima iznosi za varijantu predgrijača sa istostrujnim kretanjem plinova do 4186 kJ/kg. kalcinacija.peć za vrijednost rotacione peći koja predstavlja sastavni dio linije za pečenje klinkera po sistemu Lepol. -kapaciteti savremenih postrojenja sa Lepol-pećima iznose i do 3500 t/dan.4 Peći u obliku sinter-trake • • -kvalitetu klinkera proizveden na sinter-traci ne razlikuje se od kvaliteta klinkera proizvedenog u Lepol-peći. -investiciono ulaganje u izgradnju peći u obliku sinter-trake je znatno niže u odnosu na Lepol. za varijantu sa kružnim kretanjem toplih plinova kroz predgrijač. • • • 40 . ovaj se utrošak smanjuje na svega 3350 kJ/kg klinkera. -kapaciteti sinter-traka za proizvodnju cementnog klinkera su znatno manji u odnosu na kapacitete Lepol-peći. tj. -utrošak topline za pečenje klinkera u pećima sa sinter trakama iznosi oko 5020 kJ/kg klinkera što je znatno više od utroška topline u suvremenim Lepol-pećima.

rotaciona peć. dio topline se nepovratno gubi kroz plašt peći dok dio topline napušta peć sa klinkerom. EKSPERIMENTALNI DIO 3. 4. 1 1 Slika 19. Prijelaz topline u klasičnim pećima ostvaruje se 80% isijavanjem i 20% konvekcijom. Q4-tok proizvedenog klinkera. Matematski model peći za proizvodnju cementa Rotaciona peć za proizvodnju Portland-cementa u osnovi je nesavršeni protivstrujni izmjenjivač topline.19. Q 2 + Q 3 = Q 4 + Q1 (0) 41 . i Q1-tok plinova na izlazu iz peći. Topološka struktura procesne jedinice za proizvodnju klinkera. prikazana je na Sl. Q2-tok sirovinske smjese na ulazu u peć.3. Materijalni bilans Jednadžba ukupnog materijalnog bilansa za procesnu jedinicu peć. rotaciona peć U skladu s procesnom shemom usvajaju se sljedeće oznake: Q3-tok plinova nastalih sagorijevanjem goriva u prisustvu zraka. Topološka struktura procesne jedinice za proizvodnju klinkera. Pri prijelazu topline s plinova na materijal uz visoke temperaturne razlike.

CaCO = Q1 ⋅ x (CO . Q p.CaCO α peć = (0) Q 2 ⋅ x (2) CaCO 3 3 Jednadžba materijalnog bilansa u odnosu na konstituant kalcijev oksid. pepeo pepeo (0) Podsistem jednadžba koje sumiraju sadržaje konstituanata procesnih tokova. a j-broj toka a n-broj konstituanata u j–tom toku.CaCO = Q 4 ⋅ x (CaO (0) 3 Jednadžba materijalnog bilansa u odnosu na konstituant karbon (II)oksid. (0) Jednadžba materijalnog bilansa u odnosu na konstituant kalcijev karbonat. Toplinski bilans Specifična entalpija procesnog toka plinova nastalih sagorijevanjem goriva. ˆ H6 = Q6 ⋅ H6 . 2 2 (0) Jednadžba materijalnog bilansa u odnosu na konstituant sumpor(II) oksid. 2 2 (0) Jednadžba materijalnog bilansa u odnosu na konstituant kisik. 2) 4) Q 2 ⋅ x (CaCO − Q p . x ( 3) ⋅ Q 3 = x (1) ⋅ Q 1 . CaCO 3 → CaO + CO 2 . uz odvijanje reakcije. 3 1 x (N ) ⋅ Q 3 = x (N) ⋅ Q1 . (0) 42 . (0) gdje je i-oznaka konstituanta. 1 x (O3) ⋅ Q 3 = x (O ) ⋅ Q1 . (3 (1) x SO) ⋅ G 3 = x SO ⋅ G 1 .CaCO = Q 4 ⋅ x (CaCO (0) 3 3 3 Jednadžba funkcionalne veze kojom se opisuje stupanj konverzije kalcijev karbonata. ˆ H = 6 T 6 (6) (6) ∫ xi ⋅ cp (T)dT T ref.Nakon djelomične dekarbonizacije u četvrtom stupanju predgrijavanja. (0) 2 2 Jednadžba materijalnog bilansa u odnosu na konstituant pepeo. sirovinska smjesa biva potpuno dekarbonizirana u prvom dijelu peći pri temperaturi oko 1000°C. 4) Q p . ∑x 1 n ( j) i = 1. 3) 1) Q 3 ⋅ x (CO + Q p . (0) Entalpija procesnog toka plinova nastalih sagorijevanjem goriva. (0) 2 3 2 Jednadžba materijalnog bilansa u odnosu na konstituant azot.

3CaO + Al 2 O 3 → 3CaO ⋅ Al 2 O 3 (0) (0) 43 . (0) Uslijed stvaranja metakaolinita na 950°C dolazi do transformiranja topline u sistem. (0) Entalpija procesnog toka plinova na izlazu iz peći. (0) .Specifična entalpija procesnog toka plinova na izlazu iz peći ˆ H = 1 T 1 (1) (1) ∫ xi ⋅ Cp (T)dT T ref. (0) SO SO SO 2 2 2 H gdje je transferirana entalpija. Q alk = −(x (4) ⋅ Q 4 + x (10) ⋅ Q10 − x (2) ⋅ Q 2 ) ⋅ ΔHalk . Uslijed obrazovanja silikata i aluminata kalcija transferira se toplina u prvom dijelu peći te se stvaraju povoljni uvjeti za nastajanje minerala po sljedećim reakcijama. (0) . (0) Entalpija procesnog toka klinkera na izlazu iz peći. . Prisutni sumpor trioksid (SO3). ˆ H2 = Q2 ⋅ H2 . natrijum i kalijum oksidom uz stvaranje sulfata (CaSO4. Na2SO4. ˆ H 1 = Q1 ⋅ H 1 . (0) 2 3 pri čemu se. K2SO4). radi jednostavnijeg proračuna uzima za entalpiju stvaranja H metakaolinita vrijednost.2 kJ/kg klinkera. 4 ˆ Q prih 2 = ∆H metakolini t ⋅ x (Al ) O . ˆ H4 = Q4 ⋅ H4 . (0) 2CaO + SiO 2 → 2CaO ⋅ SiO 2 . Specifična entalpija procesnog toka klinkera.40 kJ/kg klinkera. (0) Entalpija procesnog toka sirovinskog brašna na ulazu u peć. Ova pojava u literaturi je poznata kao alkalijski efekt. 3CaO + SiO 2 → 3CaO ⋅ SiO 2 . ∆ˆ metakaolin it = 301. Specifična entalpija procesnog toka sirovinskog brašna na ulazu u peć T 2 (2) (2) ˆ = ∫ x H ⋅ Cp (T)dT 2 T i ref. Stvoreni sulfati negativno utječu na sam proces stvaranja klinkera jer dolazi do formiranja naljepa na zidovima peći i ciklona. reagira sa kalcij. Da bi se sračunala transferirana toplina potrebno je poznavati sadržaj sumportrioksida na ulazu i izlazu iz sistema peć-ciklon. ˆ H = 4 T 4 (2) (4) ∫ xi ⋅ Cp (T)dT T ref. ∆ alk =83.

ˆ Q min er. Nakon zone egzotermnih reakcija slijedi zona sinterovanja i nastajanje talina uz formiranje najvažnijeg minerala C3S iz C2S i kalcijev oksida. ∆H r . C4AF i C2F i slobodni kalcijev oksid. 2 3 [ 2 3 ] (0) Standardna entalpija nastajanja alumoferita. 44 . 2 3 2 3 [ 2 3 2 3 ] (0) Toplinski tok transferiran uslijed odvijanja kemijske reakcije dekarbonizacije kalcijevog oksida. Forma kalcijev oksida u funkciji temperature reakcionog prostora u pojedinim dijelovima peći prikazana je na Sl. ∆H r . Pri temperaturama između 1300-1400°C stvoreni su gotovo idealni termodinamički uvjeti za vezivanje preostalog kalcijevog oksida što ima za posljedicu proizvodnju kvalitetnog sitnozrnastog klinkera. C2S. 2 [ 2 ] (0) Standardna entalpija nastajanja aluminata. C3S. [ 2 ] 3 (0) Nakon završetka egzotermne zone u peći. ˆ ˆ ˆ ˆ ∆H dek = ∆H CaO + ∆H CO − ∆H CaCO . = − ∑ ∆H R . ∆H r .i standardna entalpija i-te reakcije. (0) pa je transferirana toplina u egzotermnoj zoni peći. C3A. (0) 3 H gdje je ∆ˆ dek standardna entalpija i-te reakcije. Standardna entalpija reakcije formiranja alita.4CaO + Al 2 O 3 + Fe 2 O 3 → 4CaO ⋅ Al 2 O 3 ⋅ Fe 2 O 3 (0) Toplinski tok transferiran uslijed odvijanja hemijskih reakcija računa se prema matematičkom zapisu. 2 = ∆H 2 CaO ⋅SiO − ∆H 2 CaO + ∆H SiO . C3A. 2 [ 2 ] (0) Standardna entalpija reakcije nastajanja belita.1 = ∆H 3CaO⋅SiO − ∆H 3CaO + ∆H SiO .i ⋅ G (ri ) . Standardna entalpija reakcije dekarbonizacije kalcijevog oksida.CaCO . ∆H r . 4 = ∆H 4 CaO ⋅Al O ⋅Fe O − ∆H 4 CaO + ∆H Al O + ∆H Fe O . temperatura se održava oko 1300°C i sastav materijala koji se tretira je po sastavu C2S.3 = ∆H 3CaO ⋅Al O − ∆H 3CaO + ∆H Al O . i =1 4 (0) ˆ H gdje je ∆ R.20. ˆ Q dek = −∆H dek ⋅ Q p . Q prih1 = Q miner −Q alk .

Konstruktivni parametri Formirani sistem jednadžbi potrebno je dopuniti podsistemom jednadžbi koje određuju geometrijske parametre peći. . peć peć Q zr = Q zra č . Jednadžba površine plašta peći. m2. konvektivnog transfera topline.Slika 20. termodinamskih parametara zraka i njihove srednje temperature. α kf.pe ć ⋅ (ϑ ć − ϑ ) . (0) Transferirana toplina zračenjem računa se prema jednadžbi. H 2 + H 3 + Q prih 1 + Q prih 2 = H 4 + H1 + Q rash 1 + Q rash 2 + Q zr . A peć = d v ⋅ π ⋅ L . Tm. (0) 45 . + Qkonv . αe ć . = A pe ć ⋅ αkf . pe ć =f(T m. Q pe ć .peć. pe ć .peć   −   100   100 = C⋅ T0 − Tpeć 4     4 (0) Transferirana toplina konvekcijom s plašta ciklona na okolicu. Određivanje transferirane topline konvekcijom i zračenjem s peći na okolicu. Tpe ć . (0) Jednadžba presjeka svijetlog dijela peći. koeficijenta transfera topline zračenjem. (0) Tpe ć srednja temperatura površine peći Tok . Ukupno transferirana toplina predstavlja sumu toplina koja s peći pređe na okolicu u vidu konvektivnog transfera topline i zračenja. To ) . računa se prema formuli. p α peć  T0   Tm . povezano je sa određivanjem koeficijenta zračenja tj. (0) Jednadžba ukupnog energetskog bilansa peći zapisuje se relacijom. Proračun gdje je Apeć površina peći. Forma kalcijev oksida u funkciji temperature sirovinske smjese u peći Nakon zone sinterovanja proizvedeni klinker prelazi u zonu hlađenja gdje je temperatura u prostoru ispod 1300°C i gdje se formirana tečna faza stabilizira uz završavanje procesa sinterovanja. peć Q zra č = A peć ⋅ α peć ⋅ (T peć − Tok ) . konv pe ok (0) gdje je koeficijent konvektivnog transfera topline u funkciji temperatura zida peći.

= kl. 1. algoritam proracuna parametara peci G4 Ulaz: -hemijski sastav klinkera i -temperatura klinkera G4= 4+ G kor -jednadžba materijalnog i enegetskog bilansa. 4 Jednadžba volumena svijetlog dijela peći. (0) Vpeć Tok proračuna tehnoloških parametara procesne jedinice peć za proizvodnju klinkera prikazan je na Dij. G Q vol = 4 . -protok. (0) A sv Jednadžba volumnog opterećenja peći tj. sastav i temperatura plinova na izlazu iz peci. A sv = (0) (0) Jednadžba masenog opterećenja peći tj. G Q pov = 4 . protok klinkera po površini svijetlog dijela peći.max G -Specificna entalpija goriva i temperatura plinova nastalih sagorijevanjem goriva. Vpeć = A sv ⋅ L . protok klinkera po volumenu peći.du ⋅ π . protok i sastav sirovinskog brašna na ulazu u pec. -konstruktivne karakteristike peci Dijagram 1. -specificna entalpija. Dijagram toka proračuna tehnoloških parametra procesne jedinice za proizvodnju klinkera 46 . m3. -jednadžba funkcionalne veze informacionih promjenjivih i -jednadžba tehnoloških karakteristika peci za proizvodnju klinkera G 4.

Takođe mora se napomenuti da trenutna proizvodnja cementa mora ažurnije povesti računa o zaštiti okoliša što zahtijeva minimiziranje otpada i emisije. ako se uz to teško melju. Potrebno je više pažnje obratiti na smanjenje troškova koji se mogu postići štednjom energije. ZAKLJUČCI • Matematski model. Metode modeliranja i simulacije procesa na računarskim mašinama u stalnom su kontaktu sa razvojem procesne opreme i načinom pretvorbe sirovine u ciljni produkt u cementnoj industriji. Ono na što je potrebno posebno obratiti pažnju i dodati jeste rekuperacija energije. Ako sirovine sadrže visoku količinu vlage. nižim troškovima upravljanja i održavanja. je kompleksan dinimičan proces još dovoljno teorijski nerazjašnjen u svijetu. optimalnim korištenjem sirovina. prednost se daje suhom postupku. onda se sirovine pripremaju po mokrom postupku. procesne kontrole. Rotacijone peći su najraširenije u primjeni u odnosu na druge peći jer imaju veliki kapacitet a pri tome se dobiva i 47 • • • • • . Ovaj model pokazuje materijalni i energetski bilans kao i konstruktivne jernadžbe. odnosno cementa. Razrađuju se termodinamski. Iz tih razloga sinergizam analitičkih i matematskih metoda pri inženjerskom odlučivanju daje mogućnost kvalitetnog upravljanja procesom. Ako je sadržaj vlage u osnovnim sirovinama nizak a same se sirovine lako melju. predstavlja komponentu procesnog sistema. usavršavanje i kvalitet procesa. dizajna i kontrole procesnih jedinica s jedne strane i «trening» personala s druge strane. čije se odstranjivanje ekonomski ne isplati. hemijski i mehanički procesi sa velikim brojem procesnih varijabli. Stvaranje cementnog klinkera. jer se lijepe u mlinu. korištenjem sekundarnih goriva te maksimalnim vremenskim iskorištenjem postrojenja.4. Proizvodnja cementa se može vršiti po mokrom i suhom postupku. Matematski model jeste bitan i kod «ekonomije« samog procesa.

N.veoma kvalitetan klinker.Suljkanović &Dž.. 3-14.S. Osmanović.. Research Triangle Park. 71-MM-02.. J. Sirchis (Ed. 1985. Z. Cipurković. (2006). Air & Waste Management Association.Osmanović. PA.6.P. LITERATURA 1.Petrovski & H. Proceedings. 118-128. C. E. »Metallic and nonmetallic inorganic materials. London. In: Waste Combustion in Boilers & Industrial Furnaces: Proceedings of the International Specialty Conference. Živanović. 1 (1977-78) 20-25. Suvremene matematičke metode i njihova primjena u optimizaciji proizvodnih programa fabrika cementa.. Omerdić & I. Z. 86-102 6. W.. Application of digital-image-based models to microstructure. Martys.S. Duda. Proceedings. . 255-278. Birch. Ono što je manjkavost jesu skupe linije za otprašivanje i velike investicije za izgradnju. B. 9.4. 5. P.Pozderovic. Wiesbaden. Elsevier Applied Science (Publ. M. U. Cement. S. A. Đureković. transport properties. Garboczi. ETB Test No. Recycling of waste materials and utilization of alternative fuels in the cement factory in Lukavac. SP-95. Zagreb. D. 463-468. Školska knjiga.469-474. 1972.A. SINTHESSIS TOPOLOGICAL STRUCTURE OF PRODUCTION CLINKER WITH COOGENERATION ENERGY. A. vol. Smailhodžić. APPLICATION OF X-RAY ANALYZERS IN THE PROCESS OF RAW MATERIAL PREPARATION AND CLINKER PRODUCTION..Cipurković. 10.... 2. Journal of Environmental Protection and Ecology.H. Emissions from dry process raw mill and finish mill systems at ideal cement company. cementni kompozit i dodaci za beton. »Metallic and nonmetallic inorganic materials. Dž.1995.. Cement. 6th Scientific /Research Symposium with International Participation. 7. 3. 1996. Osmanović. Zenica.Omerdić. Refuse derived fuel as an alternative fuel for cement kilns. IGH. 4. Pittsburgh. Lj. Imamović. Z. and degradation of cement-based 48 . B&H.. In: Energy Efficiency in the Cement Industry. Environmental Protection Agency. 8. 1990. Energy savings in cement kiln systems. Ćatić.. Dragicević. (2006). Zenica. (2005).). D. A. NC. Coles. 5. Cement Data Book: International Process Engineering in the Cement Industry.. 6th Scientific /Research Symposium with International Participation.). B&H.

University of Siegen. XVII savjetovanje o tehnološkim dostignućima u proizvodnji cementa. II41-II50. Fakultet za metalurgiju i materijale.). Vol. Germany. 12 (1997) 531–535. Netherlands. Kluwer Academic (Pub. Korištenje energije u pećima za sinteriranje Portland-cementnog klinkera. Djuric. 1998. 17. Kemija u Industriji. Đurić. 167-185. Department for simulation.J. 9th World Round Table Conf. Sintering.materials. American Society of Agricultural Engineers. In: The Modeling of Microstructure and Its Potential for Studying Transport Properties and Durability. S. KHD. 1 (1984-1985) 21-26.. Međunarodni znanstveno stručni skup.. Prognosis of the mineralogical composition of sintered Portlandcement clinker. 1999. 20-22. Wieehert.. Software zur Simulation des Zementher stellumgsprozesses. Vol.. Procedure Industries... LJ. 16. Miletić.. 1. Finland. Lj. Cement.. Mogućnosti povećanja učina instaliranih rotacionih peći s izmjenjivačem topline. H.Physical characteristics of cyclone particulate emission. Radić. Split. Živanovic.. Petrašinović-Stojkanovic. Radić. 1997. M.E. 22. V. 13. Tok hlapljivih komponenti u rotacijskoj peći s izmjenjivačem topline. 1 (1979). Radić.. Åbo. Međunarodni znanstveno stručni skup. KHD Wedag AG. Savjetovanjeo tehnološkim dostignućima i ekološkim rješenjima u proizvodnji cementa i vlakno-cementnih proizvoda. Promic. Frankfurt. Karić. Toplinski procesi u proizvodnji cementa.. W. Combustion Chemistry Research Group. P. I. 20. Åbo Academy. P. Proc. KY.. Petrašinović. XVI. Učin vatrostalnog materijala u sistemu peći. Komljenovic. B. Savjetovanje o tehnološkim dostignućima u proizvodnji cementa. D43-D56.. Ožegović.. 1997. 1996. D. Cement. In: Advanced Science and Technology of Sintering.. 35 (1986) 271-276. 1995. S. XVII. Suvremeno vođenje procesa komponiranja sirovine pri proizvodnji cementnog klinkera. D. Ranković. Split. M. Wakelyn.. Combustion Division. Faculty of Chemical Engineering. E. Zbornik radova. 14. Zbornik radova. vapna i gipsa.. 1992. Sonja. Urbanke. 23. I. P.. Zbornik radova. Cement. 18. 2007. Pillard Products Louisville. 19.. 11. Žižić. 21. M. 1998. Grisogono. Modeling and simulation of the cement clinker burning process. Utjecaji tehnoloških veličina rotacijske peći na proces pečenja sirovinskog brašna-Portland-cementnog klinkera. Zenica. Modelling the Alkali and Sulphur Chemistry in the Cement Kiln – The Influence of Using Car Tyres as Additional Fuel. 49 . Hughs. Međunarodni znanstveno stručni skup. Klein.. 15.. Split. Applied Engineering in Agriculture. 12. I. A.. The Rotaflam Kiln Burner: Product Information Brochure. Optimalno komponovanje sirovinske smješe za proizvodnju portland cementa. 1 (1986) 12-16. S. M... Novaković. 1. C137-C157..

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->