^etvrtak

www.glassrpske.com 10. jun 2010.

Broj 12.231
Godina LXVII

Cijena
0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

VIJESTI [piri}: Pismo VIJESTI Ne zna se kada DRU[TVO [panskim

ambasadora }e SPC biti “talgo“ vozom
UO PIC-a vra}ena zgrada od Sarajeva
prvorazredni Bogoslovije do Doboja za
skandal u Sarajevu tri ~asa
странa 2 странa 5 странa 6

Mitropolit Nikolaj nalo`io smjenu Odbora

POSLIJE OBRA^UNA UBICA ZORANA \IN\I]A U ZAGREBU za gradwu hrama Svetog Save u Fo~i
FOTO: GLAS SRPSKE

Posle pucwave u Zagrebu i hap{ewa Sretka

Kalini}a, jednog od osu|enih za ubistvo
premijera \in|i}a, mogu se o~ekivati nova
hap{ewa ~lanova “zemunskog klana“, koji su
verovatno povezani i sa Darkom [ari}em,
ka`e Veqovi}

Priprema se atentat na Dodika od strane

“zemunskog klana“. Atentator bi trebalo da
bude Sretko Kalini}, kojem bi logisti~ku
podr{ku poslije atentata u Sarajevu dala
kriminalna grupa Ramiza Delali}a ]ele,
navedeno u Informaciji MUP-a Kantona

Sretko Kalini}
Sarajevo iz 2006.
Smijewen Odbor
na ~elu sa странa 4

Krsmanovi}em
UHAP[EN DANAS

KALINI],
POLICIJA
TRA@I странe 16 i 17
Milan Lane Jovanovi} za “Glas Srpske“

“Posle Mundijala
31

SIMOVI]A Gerald M. Stajnberg, akademik i savjetnik

dolazim u Srpsku
i Bawaluku“ странa 47

vlade Izraela, za “Glas Srpske“

NN svoje
podru`nice u
BiH koristi
kao baze za Do}i }u sa Milo{em Krasi}em s kojim sam
nerazdvojan. Nas dvojica `elimo da posetimo
operacije premijera Republike Srpske Milorada Dodika.
On je veliki ~ovek, Srbin, mnogo je uradio za
Gerald M. Stajnberg странa 3 na{ narod, rekao Jovanovi}
2 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Moj prijedlog bio je da otvorimo ambasade u nama susjednim ili

bliskim zemqama, kao {to su Albanija, Slovenija, dr`ave EU, a on-
da da krenemo u one gdje bismo mogli imati zna~ajne privredne efe-
Vijesti dana kte, kao {to su zemqe Kavkaza.
Sven Alkalaj, ministar inostranih poslova BiH

FOTO: GLAS SRPSKE

Dodik - Gilmur
Nikola [piri}, predsjedavaju}i
RS ne}e dati saglasnost Savjeta ministara Bosne i Hercegovine
da BiH prizna Kosovo
Pismo
ambasadora
PIC-a
Gilmur i Dodik FOTO: G. [URLAN
BAWALUKA - Srpska ne}e dati saglasnost da zajedni~ke
institucije BiH priznaju samoprogla{enu nezavisnost Ko-
prvorazredni
sova i Metohije i u potpunosti podr`ava teritorijalni in-
tegritet Srbije u skladu sa me|unarodnim pravom.
Izjavio je to ju~e u Bawaluci premijer RS Milorad Dodik
tokom razgovora sa predstavnikom generalnog sekretara UN u
skandal
Beogradu Endrjuom Gilmurom, saop{teno je iz Vlade RS.
Ukazuju}i na ~iwenicu da je BiH nestalna ~lanica Savjeta
bezbjednosti UN, da ima potpisan Sporazum o stabilizaciji
i pridru`ivawu sa EU i da je na putu NATO integracija, Do-
dik je ocijenio da glavnu prepreku za ~lanstvo u EU pred- Nikola [piri}
stavqa postojawe protektorata OHR-a.
V. K.
Samo u BiH ambasadori PIC-a govore o buxetu zemqe, a da me kao predsjedavaju}eg
Tomislav Tomqanovi} Savjeta ministara BiH niko nije upitao {ta o tome mislim, rekao [piri} i
Klub Hrvata podr`ao dodao da wihovo pismo udaqava sagovornike od stola
SARAJEVO - Pismo am- pravo ~ine medvje|u uslugu na za kon ske uslo ve, kao i Fiskalni savjet BiH da obe-
Zakon o popisu u RS basadora Upravnog odbora za BiH, ali sam uvjeren da }emo uslove koje je potrebno ispu- zbijedi da buyet institucija
BAWALUKA - Klub Hrva- kao je novinarima u Bawalu- primjenu mira (PIC) u vezi se svi kretati u okviru zada- niti za proces evropskih in- BiH za 2011. godinu bude ut-
ta u Vije}u naroda Republi- ci predsjednik Kluba Tomi- sa buyetom institucija BiH tih resursa koje imamo - ista- te gra ci ja, mo gli bi ti vr|en “u obimu koji omogu}a-
ke Srpske ju~e je ocijenio da slav Tomqano vi} po sli je ne poma`e BiH, udaqava sa- kao je [piri}. ugro`eni zbog neadekvatnog va us pje {no i efi ka sno
tekst Zakona o popisu stano- sjednice Kluba. govornike od stola i u svakoj Dodao je da je u BiH po- dr`avnog buyeta. fun kci oni sawe dr`a vnih
vni{tva RS ni za koga nije Dodao je da su tim aktom normalnoj zemqi takav po- trebno sjesti i razgovarati - Da bi BiH pre du ze la institucija“.
diskriminatorski, jer je ri- obuhva}ena i pitawa vjere i tez bio bi prvorazredni po- da bi bi lo pro na |e no naj - kqu~ne reforme i postigla Pla ni ra no je da sred -
je~ o standardnom tekstu ko- jezika, {to Klub Hrvata po- liti~ki skandal. boqe mogu}e rje{ewe kada je napredak na putu evropskih stva za buyet in sti tu ci ja
ji tretira ovu tematiku. dr`ava. On je naveo da zakon Istakao je to ju~e u Sara- rije~ o buyetu institucija integracija, izuzetno je va- BiH u 2011. budu pove}ana u
- Zakon tretira i popis li- “ne}e imati efekta prema jevu predsjedavaju}i Savjeta BiH. `no da dr`ava ima institu- odnosu na ovu godinu. Spor-
ca koja se nalaze u inostran- vani“, jer }e se rezultati po- ministara BiH Nikola [pi- PISMO PIC-a cije koje dobro funkcioni{u no je 200 mi li ona KM od
stvu, ta ko da }e i gra |a ni pisa mo}i koristiti samo za ri} i istakao da je ipak jo{ i da razvija agencije koje su Uprave za indirektno opo-
ko ji se za te knu izvan BiH potrebe RS. mogu}e na}i rje{ewe kojim ne poma`e formirane s ciqem sprovo- re zi vawe, jer ovaj iznos
mo}i da budu popisani - re- V. K. ne}e biti ugro`ena ni BiH BiH |ewa reformi potrebnih za tra `i Mi nis tar stvo fi -
niti entiteti. On smatra da je mogu}e evropske integracije - navo- nansija BiH za institucije
Rajko Vasi}, izvr{ni sekretar SNSD-a - Samo u BiH prvorazre- na }i rje{ewa prema ko jim di se u saop{tewu ambasado- BiH, za ko li ko bi bi li
dni politi~ki skandal nije ne}e biti ugro`ena nijedna ra zemaqa ~lanica UO PIC-a. o{te}eni buyeti Republike
“Silajxi} proizvod da ambasadori PIC-a govore o
buyetu zemqe, a da me kao
funkcija entiteta, ni BiH.
- Nije najve}i prijateq
Am ba sa do ri po zi va ju Srpske i FBiH.

Dobrovoqa~ke ulice“ predsjedavaju}eg Savjeta mi- BiH onaj koji ka`e da je po-
UIO BiH
BAWALUKA - Izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} oci- nistara BiH niko nije upi- tre ban {to ve }i buyet ski
jenio je ju~e u Bawaluci da je politika bo{wa~kog ~lana i tao {ta o to me mi slim - okvir na dr`a vnom ni vou.
[piri} je kazao da imenovawe novog direktora Uprave za
predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a pozna- rekao je [piri}, prenijela je Buyet sko pla ni rawe jes te
indirektno oporezivawe (UIO) BiH zavisi od stava svih
ta, s obzirom na to da je on “dijete rata i bo{wa~ke politike“. Srna. stvar dogovora i kompromisa
~lanova Savjeta ministara BiH.
- Silajyi} je proizvod Dobrovoqa~ke ulice u kojoj su stradali Naglasio je da je zakon ja- i ubije|en sam da }e do toga
- Ne znam ho}e li biti imenovan direktor UIO BiH, a sva
vojnici JNA i mogu}e je da }e raditi kao {to je to nekada ra- san i da }e se primjewivati do}i - izjavio je [piri}.
pisma koja do|u do mene bi}e prezentovana ~lanovima Sa-
dio u ime RBiH i privatizovane i sarajevizovane BiH - rekao ovogodi{wi buyetski okvir Ambasadori zemaqa ~la-
vjeta ministara. Nije uvijek najbitnije {ta ja mislim, bitno
je Vasi} i dodao da je sada poznato da je Istanbulska deklara- ako ne bude usvojen okvirni nica UO PIC-a 4. juna izrazi-
je kakav }e stav imati Savjet ministara - rekao je [piri}
cija privatni hir Silajyi}a i da qudi u Evropi polako shvata- buyet BiH za 2011. godinu. li su za bri nu tost da bi
novinarima govore}i o zahtjevu Sindikata UIO BiH da se
ju su{tinu i anga`man Silajyi}a i Turske. - Svi ko ji bu du i{li funkcionisawe i sposobnost
imenuje novi direktor UIO.
Vasi} je kazao da opoziciona scena u RS, ~etiri mjeseca prije izvan zakonskih okvira za- institucija BiH da odgovore
izbora, ne postoji, kao {to ne postoji ni politi~ki program
koji bi okupio opoziciju. Neboj{a Radmanovi}, ~lan Predsjedni{tva BiH iz Republike Srpske
V. K.
www.glassrpske.com Posebna rasprava o odnosima u MIP-u
FOTO: SRNA

SARAJEVO - Ministar- nijelo zakqu~ak koji ka`e ja neva`e}a, jer je prihva}e-

Ne mogu da shvatim da ne samo da jo{ nije podignuta
stvo inos tra nih po slo va
optu`nica protiv Atifa Dudakovi}a, nego glavni
BiH ni je pre uze lo ulo gu
tu`ilac BiH ka`e da ne zna ni da li }e, ni kada, bi-
Predsjedni{tva BiH jer je
ti podignuta. Pa, zar onoliki mrtvi i nestali nisu
to ne mo gu }e, ali pos to je
dovoqan dokaz?
qudi u ovoj zemqi koji vole
E-mail: milivoj.sr@gmail.com
da se pona{aju onako kako
se wima svi|a, izjavio je ju-
Pitam se kako je mogu}e da se prilikom glasawa BiH ~e u Sarajevu ~lan Predsje-
u UN ne po{tuje protokol i da li }e neko za to da dni{ tva iz Republike
odgovara. Vaqda treba da se zna ko, {ta i kako ra- Srpske Ne boj {a Ra dma no -
di, a ne da BiH svoj glas za ne{to daje na osnovu vi}.
voqe nekoliko qudi. Sva{ta. Predsjedni{tvo BiH je
E-mail: slobodanka_pavlichich@yahoo.com na Radmanovi}ev zahtjev do-
da tre ba oba vi ti po se bnu
ras pra vu o odno si ma u
MIP-u BiH.
ISTANBULSKA
deklaracija
neva`e}a
Na pi tawe da li je
Pred sje dni{ tvo BiH ras -
pravqalo o Is tan bul skoj
deklaraciji Radmanovi} je
od go vo rio da ni je i po no -
vio stav da je ta deklaraci-
na bez saglasnosti Predsje-
dni{tva BiH.
- Pos to ji je dan broj
stranaka iz opozicije u RS
ko ji po tpu no ne po tre bno
stalno pri~aju o deklaraci-
ji. Rije~ je o dokumentu koji
je neva`e}i i koji ne proi-
zvo di ni ka kvo pra vno ni
politi~ko dejstvo za Bosnu
i Hercegovinu - kazao je Ra-
dmanovi}.
@. D. Neboj{a Radmanovi}

BAWALUKA - SDS podnosi inicijativu Narodnoj skup{tini RS
za odr`avawe referenduma o pristupawu NATO-u u skladu sa
Zakonom o referendumu i gra|anskim inicijativama koji je neda-
vno stupio na snagu, najavio je lider ove stranke Mladen Bosi}.
Gerald M. Stajnberg, akademik i savjetnik vlade Izraela, za “Glas Srpske“
IHH svoje podru`nice u BiH
koristi kao baze za operacije
Mogu}e da }emo vidjeti aktivnosti IHH na Balkanu protivne ameri~kim interesima. IHH aktivna u
podr{ci brojnim projektima u BiH u vezi sa islamom, ukqu~uju}i izgradwu vjerskih objekata i pla}awe
imama. O~igledno da podr`ava i teroristi~ke aktivnosti, istakao Stajnberg
RAZGOVARAO: PERICA PE]ANAC
pecanac@glassrpske.com
Fondacija za qudska pra-
va i slobode i humanitarnu
pomo} (IHH) je razotkrivena
kao teroristi~ka organiza-
cija, koja svoje podru`nice u
BiH ko ris ti kao ba ze za
izvo|ewe operacija. Ako se
sukob sa SAD poja~a, mogu}e
je da }emo vidjeti aktivnos-
ti IHH na Balkanu protivne
ameri~kim interesima, a bi-
}emo i svjedoci umije{anos-
ti ove organizacije u napade
na nemuslimanske mete, kao
{to su crkve i sli~ne insti-
tucije.
Ovo je u in ter vjuu za
“Glas Srpske“ izjavio akade-
mik i sa vje tnik izra el ske
vlade Gerald M. Stajnberg.
Stajnberg je istakao da je
IHH, prema navodima sa vlas-
tite veb stranice, aktivna u
podr{ci brojnim projektima
u BiH u ve zi sa isla mom,
ukqu~uju}i izgradwu vjerskih
objekata i pla}awe imama.
- Me|utim, o~igledno je
da IHH podr`ava i teroris-
ti~ke aktivnosti - naglasio
je Stajnberg.
GLAS: Tajne slu`be SAD
i Izra ela, CIA i Mo sad,
ozna~ili su jo{ 2006. tursku
humanitarnu organizaciju
IHH kao teroristi~ku. Koji
su zadaci i ciqevi ove or-
ga ni za ci je na po dru ~ju
Bliskog istoka i Balkana?
STAJ NBERG: Izra el je
organizaciju IHH stavio van
zakona jo{ 2008, kao jednu od
30 organizacija koje pripa-
daju “Bo`jem jedinstvu“. Ova
krovna organizacija islam-
skih dobrotvornih dru{tava
je, prema tvrdwama ameri~kog
Ministarstva privrede, us-
mjeravala pomo} Hamasu, zbog
~ega je od strane tog minis-
tarstva 2008. godine progla-
SILAJXI] I OIK
GLAS: Predsjedavaju}i
Predsjedni{tva BiH Haris
Silajxi} je bez saglasnosti
~lana Predsjedni{tva iz
RS poslao ambasadoru BiH
u @enevi instrukciju da
glasa za antiizraelsku
Rezoluciju o Gazi. Kakvo je
va{e mi{qewe o tome?
STAJNBERG: Iako nisam upo-
znat sa odnosima unutar
Predsjedni{tva BiH, Izrael
je veoma ~esto izlo`en dvos-
trukim standardima i jednos-
Bosi}: Referendum o pristupawu NATO-u
Gerald Stajnberg
{ena za teroristi~ku. IHH
sprovodi brojne humanitarne,
obrazovne i vjerske aktivnos-
ti {irom islamskog svijeta.
Prema navodima sa vlastite
veb stranice, ova organiza-
ci ja je akti vna u po dr{ci
brojnim projektima u BiH u
vezi sa islamom, ukqu~uju}i
izgradwu vjerskih objekata i
pla }awe ima ma. Me |u tim,
o~igledno je da IHH podr`a-
va i teroristi~ke aktivnos-
ti. Prema izvje{taju danskog
In sti tu ta za me |u na ro dne
studije iz 2006, turske slu-
`be bezbjednosti su jo{ 1997.
sprovele istragu, poslije sa-
znawa da je IHH nabavqala
oru`je od islamisti~kih gru-
pa. Prema navodima tog iz-
vje {ta ja, de taqno su pre g-
ledane prostorije IHH u Is-
tanbulu, a lokalni predsta-
vni ci su uha p{e ni. Sna ge
tranim rezolucijama UN su-
protnim me|unarodnom pra-
vu, u kojima se Izrael
okrivquje zato {to preduzi-
ma legitimne bezbjednosne
mjere s ciqem za{tite wego-
vih gra|ana. Ti procesi, kao
i aktivnosti Savjeta za qud-
ska prava UN, u velikoj mjeri
su diktirani od strane Orga-
nizacije islamske konferen-
cije (OIK), ~ije zemqe
~lanice mogu da kontroli{u
ishod glasawa.
Bosi} je na ju~era{woj konferenciji za novinare u Bawaluci ka-
zao da je formiran Inicijativni odbor koji treba da sprovede
proceduru, prema kojoj je potrebno prikupiti deset hiqada potpi-
sa gra|ana RS i da tu ne}e biti nikakvih problema.
bezbjednosti otkrile su niz
dokaza, kao {to su vatreno
oru`je, eksplozivi, uputstva
za izradu eksplozivnih sred-
stava. Poslije analize zapli-
jewenih dokumenata, turske
bez bje dno sne slu `be su
zakqu~ile da su “pritvoreni
~lanovi IHH namjeravali da
u~estvuju u sukobima u Avga-
nistanu, BiH i ^e~eniji“.
Izvje{taj danskog Instituta
ci ti ra fran cus kog su di ju
@an-Luja Bri`ijea, specija-
lizovanog za slu~ajeve tero-
ri zma, ko ji je izja vio:
“Ana li zom lis te te le fon -
skih poziva IHH otkriveno je
vi{e poziva prema skrovi-
{tu “Al-Ka ide“ u Mi la nu
obavqenih 1996, a pozivani
su i brojevi al`irskih tero-
ris ta-ope ra ti va ca {i rom
Evrope. Me|u pozivanima bio
je i zloglasni Abu el-Mali,
koga su ameri~ke bezbjedno-
sne slu`be prozvale “Osama
bin Laden junior“. Prema iz-
vje{tajima, Abu el-Mali je
bio aktivan i u BiH. Bri`i-
je je tako|e iznio dokaze koji
potvr|uju da je IHH logisti-
~kom podr{kom i slu`ewem
kao paravan aktivno u~estvo-
vao u kovawu “Al-Kaidine“
zavjere s ciqem postavqawa
eksplozivne naprave na aero-
drom u Los An|elesu 1999.
Kao {to je ve} re~eno, IHH je
~lan “Bo `jeg je din stva“.
Prema navodima izraelskog
In for ma ti vnog cen tra za
obavje{tajnu djelatnost i te-
rorizam (ITIC) iz 2002, ova
teroristi~ka organizacija je
preko Hamasovih humanitar-
nih organizacija prebaciva-
la no vac po ro di ca ma bom -
ba{a-samoubica koji su ubi-
li stotine Izraelaca. U je-
dnom iz vje {ta ju ITIC-a
prilo`ene su i fotografije
na kojima vode}i qudi IHH
do~ekuju lidere Hamasa Ha-
niju i Ma{ala. Nakon {to je
ministar odbrane Jehud Ba-
rak 2008. potpisao odluku ko-
jom se IHH stavqa van zakona,
predstavnik ove organizacije
nastavio je da tajno djeluje na
Zapadnoj obali, prebacuju}i
novac na ra~une humanitar-
nih organizacija iza kojih
stoji Hamas, sve dok nije de-
portovan u Tursku. Ameri~ki
Stejt department smatra da
IHH odr`ava kontakte sa li-
derima Hamasa u Turskoj, Si-
riji i pojasu Gaze.
O^IGLEDNO
da IHH podr`ava
teroristi~ke
aktivnosti
GLAS: IHH ima niz kan-
celarija u Federaciji BiH,
ali o ovoj organizaciji ovdje
se malo znalo, sve do posqed-
wih de{avawa u Gazi?
STAJNBERG: IHH je ra-
zotkrivena kao teroristi~ka
organizacija, koja svoje po-
dru`nice u BiH koristi kao
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 3
FOTO: GLAS SRPSKE
baze za izvo|ewe operacija.
Ukoliko se sukob sa SAD po-
ja~a, mogu}e je da }emo vidjeti
aktivnosti IHH na Balkanu
protivne ameri~kim intere-
si ma, a bi }e mo i svje do ci
umije{anosti ove organiza-
cije u napade na nemusliman-
ske mete, kao {to su crkve i
sli~ne institucije.
GLAS: Zna~i li to da je
IHH prakti~no izgradila
ifrastrukturu i logisti-
~ku ba zu za “Al-Ka idu“ u
srcu Evrope?
STAJNBERG: Ovo je da-
kako va`no pitawe, me|utim
nemamo informacija o tome.
GLAS: Da li IHH ima
podr{ku turskih vlasti?
STAJ NBERG: Na bav ku
IHH brodova koji su prevozi-
li humanitarnu pomo} u Gazu
fi nan si ra le su lo kal ne
vlasti u Istanbulu, a za ra-
zliku od ostalih putnika, te-
ro ris ti ove or ga ni za ci je
ukrcali su se posebno, i taj-
no. Smatramo da to potvr|uje
saradwu izme|u IHH i tur-
skih vlasti, koje su ovu orga-
nizaciju snabdijevale novcem
i drugim sredstvima. Pored
toga premijer i drugi ~lano-
vi tur ske vla de da li su
~vrstu po li ti ~ku i di plo -
matsku podr{ku nastojawima
IHH u ki dna po vawu ili
ubistvima Izraelaca.
GLAS: Kako komentari-
{ete izjavu turskog ministra
inostranih poslova da je Tur-
Biografija
Gerald M. Stajnberg je izra-
elski akademik i profesor
politi~kih nauka. Doktori-
rao je na Univerzitetu Kor-
nel 1981. godine, a diplomu
iz fizike stekao je na Uni-
verzitetu Kalifornije u
San Dijegu 1975. godine.
Stajnberg je profesor na
Univerzitetu Bar Ilan.
Osniva~ je Projekta za rje-
{avawe sukoba i pregovore.
Anga`ovan je kao savjetnik
Vlade Izraela. ^lan je Me-
|unarodnog akademskog
odbora Izraelske revije za
pravna pitawa. Predstavnik
je Izraela u Organizaciji
za bezbjednost i saradwu u
Evropi, te u~esnik u blisko-
isto~nim mirovnim pregovo-
rima. Kolumnista je uglednih
svjetskih listova kao {to su
“Xeruzalem post“, “Fajnen-
{el tajms“, “Interne{nel
herald tribjun“ i “Ne{enel
post“.
ska izradila novu doktrinu o
“obnovi osmanskog carstva“
na Balkanu, kroz “obnovu oto-
manskog Balkana“?
STAJNBERG: Ova izjava
je samo jo{ jedan dokaz pono-
vnog bu |ewa tur ske “No ve
otomanske politike“ i nas-
tojawa da Istanbul pro{iri
svoj uticaj na Bliski istok,
Cen tral nu Azi ju, kao i na
Balkan kroz BiH.
GLAS: Ko je su na mje re
IHH bi le ka da su po sla le
“humanitarni konvoj“ pre-
ma Gazi? Da li je do{lo do
zahla|ewa odnosa Turske i
Izra ela i da li je mo gu}
oru `a ni su kob ove dvi je
zemqe?
STAJNBERG: Stvarna na-
mjera organizatora konvoja, a
to su IHH i druge radikalne
grupe poput Me|unarodnog po-
kreta za solidarnost, bila je
da poku{aju isprovocirati
konfrontaciju sa izraelskim
sna ga ma ka ko bi pri vu kli
pa`wu svjetske javnosti i da
je pridobiju za svoje jednos-
trano vi|ewe stawa u Gazi.
Tursko-izraelski odnosi su
pogor{ani poslije dolaska na
vlast Ta ji pa Er do ga na i
wegove islamisti~ki orijen-
tisane Partije pravde i ra-
zvo ja. Pre mi jer Er do gan je
poznat po nerazumnim i opa-
snim odlukama. Me|utim, uko-
li ko bu de po ra `en na
izbo ri ma sqede }e go di ne,
odnosi izme|u Izraela i Tur-
ske veoma brzo se mogu vrati-
ti u normalno stawe.
4 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

FOTO: ARHIVA
Mitropolit Nikolaj nalo`io
Komentar dana smjenu Odbora za gradwu
hrama Svetog Save u Fo~i
Pi{e:
Marina
^IGOJA

Haxiahmetovi}eva
Komora
Da je Bosna i Hercegovina zemqa u kojoj je sve mogu}e
odavno je ve} poznato. Da se predstavnici srpskog naroda
u zajedni~kim institucijama redovno preglasavaju, o bilo
kojoj oblasti da je rije~, tako|e je poznato.
Tome u prilog najboqe govore de{avawa u Spoqnotrgo-
vin skoj ko mo ri BiH, ko ju je wen pred sje dnik Ma hir Po~etak izgradwe hrama Svetog Save u Fo~i
Haxiahmetovi}, ni{ta drugo, nego privatizovao, i odlu-
~io da raspola`e wom onako kako wemu padne na pamet.
Tako je Haxiahmetovi} samoinicijativno odlu~io da
formira Komisiju koju je zadu`io da sprovede konkursnu

Da je u BiH sve
pro ce du ru za izbor
~la no va Skup {ti ne
Smijewen Krsmanovi}
mogu}e, najboqe
govore de{avawa
u Spoqnotrgovin-
Komore {to je apsolu-
tno nezakonito, jer je,
prema zakonu i Statu-
tu Spoqnotrgovinske
i ~lanovi Odbora
Prema nezvani~nim informacijama, odbor smijewen jer je samo dobavqa~ima u
skoj komori BiH, komore BiH, raspisi-
koju je wen vawe izbo ra u iskqu - U`icu, Gora`du i Fo~i do sada ostao du`an 250 hiqada maraka
predsjednik Mahir ~i voj na dle `nos ti PI[E: GORAN MAUNAGA ski odbor za izgradwu hrama kojem je istaknuto “da se ime- On tvrdi da ni je ta ~na
Haxiahmetovi}, Skup{tine Komore. g.maunaga@glassrpske.com na ~ijem sam ~elu ja i Udru- nuje odbor po{tenih qudi ko- informacija da se crkveno
ni{ta drugo, nego Bez ob zi ra na to, u FO ^A - Mi tro po lit `ewe gra |a na za iz gradwu ji pos te i ko ji idu na ru ko vod stvo na ta kav po tez
utorak je odr`ana ne- Ni ko laj ra zri je {io je du - hrama. [to se ti~e crkve, sa- bogoslu`ewe”. odlu ~i lo zbog du ga biv {eg
privatizovao, i le gal na Skup {ti na `nosti Gra|evinski odbor da je na sna zi sa mo je dan Krsma no vi} ka `e da je Odbora od 250.000 KM prema
odlu~io da Komore, na kojoj je iza- za iz gradwu hra ma Sve tog odbor koji je formirao mi- “Gra |e vin ski odbor za iz - dobavqa~ima i jer je bilo ne-
raspola`e wom brano novo nelegalno Save u Fo~i koji je formi- tropolit Nikolaj. Ovaj odbor gradwu hra ma for mi ra la za do voqno to kom izvo |ewa
onako kako wemu ru ko vod stvo, jer sa - rao i na ~ijem je ~elu bio }e do daqeg voditi sve akti- Skup{tina op{tine Fo~a na radova na hramu. Ka`e da se
padne na pamet da{wem ru ko vod stvu na~elnik op{tine Zdravko vnosti na izgradwi hrama - ~ijem je ~elu po funkciji na- “sa dobavqa~ima sedre i ci-
mandat jo{ nije iste- Krsmanovi}, a formiran je ka`e Tupe{a. ~elnik op{tine”. gle sklapaju ugovori o pla-
kao. Zbog ~ega je novo rukovodstvo izabrano i kako je bi- novi odbor za ~ijeg je pred- On nije `elio da govori }awu u ra ta ma”, te da se
lo mo gu }e spro ves ti izbor na ova kav na ~in, zna sa mo sjednika, po direktivi mi- o dugovima dobavqa~ima, ali KRSMANOVI] “oba ve ze izmi ru ju re do vno
Haxiahmetovi} i wegovi istomi{qenici koji su ga u to- tro po li ta, ime no van je rekao da crkva vi{e nema smijewen zbog prema ugovorima”.
me podr`ali. sve{tenik Nenad Tupe{a. fi nan sij skih sred sta va od mawka novca za “Glas Srpske” saznaje da
Ni upozorewa ministra spoqne trgovine i ekonomskih Prema nezvani~nim in- op{tine, te da o~ekuju pomo} izgradwu hrama je u izvo|ewu radova u~estvo-
odnosa BiH Mladena Zirojevi}a nisu uticala na Haxia- formacijama, odbor je smi- Vlade RS jer im je “premijer va lo i pre du ze }e “HG in -
hmetovi}a da svoje djelovawe vrati u granice zakona. On jewen jer je samo dobavqa~ima obe}ao 700.000 KM za gradwu `ewering” koje se dovodi u
ih je sve, jednostavno, ignorisao. u U`icu, Gora`du i Fo~i os- hrama”. - Sada je formiran para- ve zu sa Krsma no vi }em. Ta
Nesporazumi i kr{ewe zakona u Spoqnotrgovinskoj ko- tao do sada du`an 250 hiqada - Sada crkvena op{tina i lelni odbor preko kojeg treba fir ma nas ta la je od ne ka -
mori BiH traju jo{ od 2007. godine, kada je generalnom maraka. sve{tenstvo preuzimaju posao da se potro{e sredstva Vlade da{weg pre du ze }a “Hi dro -
sekretaru Tariku \o|i}u istekao mandat. Po principu Sve{tenik Tupe{a ka`e oko izgradwe hrama, {to do RS od 700.000 KM. Ja to po- gradwa” u Fo ~i ~i ji je
nacionalne rotacije, funkciju generalnog sekretara tada da je Krsmanovi} razrije{en sada nije bio slu~aj - isti~e dr`avam - ka`e Krsmanovi}. direktor bio Krsmanovi}.
je trebalo da preuzme predstavnik srpskog naroda. Rota- du`nosti predsjednika Gra|e- Tupe{a.
cija je blokirana uz podr{ku bo{wa~kih ~lanova u Upra- vinskog odbora zbog nedostat- Na sjednici Gra|evinskog
vnom odboru i Skup{tini Spoqnotrgovinske komore, a ka finansijskih sredstava za odbora odr`anoj u utorak uve-
\o|i} je na mjestu sekretara ostao sve do danas. zavr{etak radova na hramu. ~e, sve{tenik Tupe{a pro~i-
Predstavnici Komorinih organa iz srpskog i hrvatskog - Sada postoje Gra|evin- tao je mitropolitov nalog u
naroda, potpuno su iskqu~eni iz dono{ewa bilo kakvih
odluka u vezi sa funkcionisawem Komore, koja je postala
privatno vlasni{tvo wenog predsjednika.
DONACIJE
O~igledno je da brojna upozorewa gospodinu Haxiahme-
tovi}u ni{ta ne zna~e i da je potrebno da se u sve ovo Na donatorskoj ve~eri, {lo samo oko 100.000 KM.
ukqu~e istra`ni organi i provjere, ko, kako i {ta radi u odr`anoj prije dvije godine Svi problemi su nastali
ovoj instituciji. Sigurno je da im posla ne bi nedostaja- u porti hrama u izgradwi, kad je mitropolit na jednom
lo i da bi se oni u ovoj instituciji i te kako imali ~ime prikupqeno je vi{e od mili- od sastanaka Krsmanovi}a
pozabaviti. on maraka. Nezvani~no, od upitao {ta je sa ostatkom
toga se na `iro-ra~unu na- prilo`enog novca.
Donatorska ve~era za hram

Rifat Doli}, Konor Foli, biv{i predstavnik "Amnesti interne{nela" na Kosovu

predsjednik
Komisije za
"Humanost" u Gazi po receptu iz BiH
LONDON - Politi~ka hu-
istra`ivawe ratnih manost, kao rezultat najnovi-
jih de{avawa u Gazi, nije prvi
zlo~ina u Biha}u i Cazinu slu~aj ovakve vrste. Ona je ve-
Sud sigurno ima dovoqno dokaza, ali je u “slu~aju Dudako- liku ulogu igrala u ishodu ra-
vi}“ rije~ o politici i voqi suda da zavr{i istragu. Doka- tova na Balkanu devedesetih
zi koje sud ima, sasvim su dovoqni za podizawe optu`nice. godina, tvrdi u autorskom tek-
stu objavqenom u “Gardijanu“
Konor Foli, koji je na Kosovu
Milorad 1999. bio predstavnik organi-
Bara{in, za ci je “Amnes ti in ter ne -
{nel”.
glavni tu`ilac BiH Fo li is ti ~e da su se u
svim ratovima doga|ali zlo-
~ini, me|utim, BiH je jedin-
Ne zna ho}e li i kada biti optu`nice protiv ratnog koman- stven slu ~aj u ste pe nu
danta Petog korpusa Armije RBiH Atifa Dudakovi}a, koji je humanitarnih intervencija
osumwi~en za zlo~ine. koje su ih pratile.
- Hu ma ni tar ni ra dni ci
protestovali su zbog blokada
humanitarnih konvoja, bili
svjedoci zlo~ina i konstantno
snabdijevali medije pri~ama
kojima je bilo zajedni~ko to
{to je samo jedna strana, ona
ja~a - srpska - ~inila zle stva-
ri - pi{e on.
BiH JEDINSTVEN
slu~aj u stepenu
humanitarnih
intervencija
Isti~e da ni Armije RBiH
nije bila bezgre{na, kao {to
to pokazuje i optu`nica pro-
tiv komandanta bo{wa~kih
snaga u Srebrenici i da su ~ak
i humanitarni radnici sma-
trali da stvarawe “bezbjedno-
snih zona“ nije dobar potez.
- Karin Landgren, {ef
misije UNHCR-a u BiH u to
vrijeme, tvrdila je da “bezbje-
dnosne zone“ pru`aju “izvjesno
uto~i{te od krvoproli}a“, ali
su is to vre me no “mjes to za
odmor, naoru`avawe i druge
vidove ja~awa (bo{wa~ke) voj-
ske“. Landgrenova je smatrala
i da su bezbjednosne zone po-
tencijalni ulog u kasnijim
pregovorima oko teritorija, te
efektni simboli ugwetavawa
u ratu u kome je jedan od fron-
tova bio i onaj sa Si-En-Enom,
podsje}a Foli.
Dodaje da je godinu poslije
pada Srebrenice, do tada nepo-
znata paravojna formacija,
Oslobodila~ka vojska Kosova,
po~ela teroristi~ku kampawu
u pokrajini koja za Srbiju ima
istorijski zna~aj, ali u kojoj
ve}inu ~ine Albanci.
- Namjera tih akcija bila
je isprovocirati sli~nu rea-
kciju. Serija zvjerstava i osve-
tni~kih pohoda na kra ju je
dovela do intervencije NATO
snaga, velike humanitarne kri-
ze i `rtava - pi{e on. M. K.
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 5

Potpisan protokol o izmje{tawu sarajevskog Ekonomskog fakulteta Valentin Incko

“Posjeti}u mjesta gdje
Ne zna se kada }e SPC su u ratu stradali Srbi“
BIJEQINA - Visoki predstavnik u BiH Valentin In-

biti vra}ena zgrada cko izjavio je ju~e u Bijeqini da }e rado posjetiti mjesta
gdje su u ratu stradali Srbi i da mu je `ao svake `rtve, kao
{to bi svima trebalo da bude.
On je naveo da je u vrijeme kada je hrvatski predsjednik
U protokolu ne stoji kada }e Ekonomski fakultet biti izmje{ten iz objekta koji Ivo Josipovi} posjetio Sijekovac bio u Wujorku, gdje je po-
dnio izvje{taj Savjetu bezbjednosti UN, prenosi Srna.
pripada SPC. Mitropolit Nikolaj zatra`io da se do izgradwe nove zgrade - Stigao sam kasno, a to ne zna~i da ne}u i}i na grobqa gdje
Ekonomskog fakulteta za smje{taj na|e druga zgrada su stradali Srbi i pokloniti se svakoj `rtvi, jer svaka majka
koja je izgubila sina ima istu patwu i tu nema razlike - re-
kao je Incko, odgovaraju}i na pitawe za{to nikada nije po-
sjetio mjesto stradawa Srba u proteklom ratu.

Advokat Milo{ [aqi}

Tra`i rodni list da se
Mladi} proglasi mrtvim
BEO GRAD - Mi lo{
[aqi}, advokat Ratka Mla-
di}a, zatra`io je od nadle-
`nih slu`bi u Kalinoviku
izvod iz mati~ne kwige ro-
I]
MUJEZINOV |e nih, ka ko bi mo gao da u
`ali zb g
o beo grad skom su du po dne se
nedolaska zahtjev da se Mladi} progla-
SPC si mrtvim.
~lanova iz - Jo{ ni sam po dnio zah -
tjev, jer mi jo{ nije pristi-
gao izvod iz mati~ne kwige
ro |e nih, ko ji se oba ve zno
prila`e uz zahtev, a koji se
nalazi u Kalinoviku u RS -
rekao je [aqi} Srni, doda-
ju}i da o~ekuje da }e Mladi-
}ev ro dni list sti }i u
idu}a dva do tri dana.
Naglasio je da }e po dobi-
jawu rodnog lista, podnije-
ti zah tjev su du u Beo gra du
da se Mladi} proglasi mrt-
vim.

Potpisivawe protokola u Sarajevu FOTO: GLAS SRPSKE

PI[E: MARIJANA MIQI] Dodali su da se mitropo- premijer FBiH Mustafa Mu- lentin Incko. Potpisivawu su
marijanam@glassrpske.com lit dabrobosanski Nikolaj na jezinovi}, premijer Kantona prisustvovali i wegov prvi za-
SARAJEVO - Mitropolija pozivu federalnog premijera Sarajevo Besim Mehmedi}, na- mjenik Rafi Gregorijan, pot-
dabrobosanska nije zadovoqna da prisustvuje potpisivawu za- ~elnik op{tine Stari Grad pred sje dnik FBiH Mir sad
protokolom koji je ju~e po- hvalio, ali je i naglasio da Ibrahim Hayibajri} i dekan Kebo i drugi.
tpisan u Sarajevu, na osnovu nije siguran koji je interes Ekonomskog fakulteta Veqko Mu je zi no vi} je izra zio
kojeg }e biti izgra|ena nova SPC u okviru samog potpisi- Trivun. `aqewe zbog toga {to potpi-
zgrada Ekonomskog fakulte- vawa protokola osim na~elnog si vawu ni su pri sus tvo va li
ta, a objekat Bogoslovije, u ko- iskazivawa dobre voqe. MITROPOLIJA predstavnici Me|ureligijskog
jem je fa kul tet tre nu tno - Mitropolit je predlo- tra`ila da joj se vije}a, a posebno zbog izostan-
smje{ten, biti vra}en Srp- `io da se do izgradwe nove dostavi protokol ka predstavnika SPC.
skoj pravoslavnoj crkvi. zgrade Ekonomskog fakulteta - Uo~i same sve~anosti iz
- Tra`ili smo da nam dos- za wegov smje{taj na|e druga Potpisnici su izrazili Mitropolije dabrobosanske
tave pomenuti protokol, {to je zgrada i da se zgrada Bogoslo- nadu da }e ove godine biti stiglo je pismo u kojem se na-
i ura|eno. U protokolu ne sto- vije odmah stavi na raspola- obezbije|en novac za prethodne vodi da predstavnici SPC
ji kada }e Ekonomski fakultet gawe SPC - is ta kli su u aktivnosti, a sama gradwa nove negoduju {to i oni nisu me|u
biti izmje{ten iz objekta koji Mitropoliji dabrobosanskoj i zgrade Ekonomskog fakulteta po tpi sni ci ma pro to ko la.
pripada SPC, zbog ~ega smo i dodali da su i ranije ~uli za zapo~e}e 2011. godine u kom- Osim toga, wima se `uri da
oba vi jes ti li na dle `ne u vra}awe zgrade Ekonomskog pleksu sada{weg univerzitet- zgra da u ko joj je tre nu tno
FBiH da ne}emo prisustvovati fakulteta u Sarajevu, ali da to skog kam pu sa u Sa ra je vu. smje{ten Ekonomski fakul-
potpisivawu istoga - rekli su do dan-danas nije u~iweno. Naglasili su da je ovo “pri- tet bude vra}ena {to prije,
“Glasu Srpske“ u Mitropoliji. Pro to kol su po tpi sa li mjer koji je urodio plodom po- {to razumijem, ali aktivnos- Ratko Mladi} FOTO: GLAS SRPSKE
sli je ne {to vi {e od dvi je ti u sada{wem objektu i usta-
go di ne an ga `o vawa, te kao nove ne mogu prekinuti rad
primjer pozitivnog stava pre- naprasno - istakao je Mujezi-
Sud BiH
Denacionalizacija ma vra}awu izvorne imovine
vjerskim zajednicama i dokaz
novi}.
Dodao je da je pobornik to-
Potvr|ena optu`nica
Sve~anosti potpisivawa prethodilo je usvajawe nacrta
protokola na 140. sjednici Vlade FBiH odr`anoj u apri-
da Sarajevo iskreno weguje
atmosferu tolerancije, ja~awa
ga da mnogi objekti ~ija je
obnova u toku ili se tek pla-
za Korwa~u i druge
lu u kome je, izme|u ostalog, navedeno da Vlada uva`ava SARAJEVO - Sud BiH potvrdio je optu`nicu kojom se
me|usobnog povjerewa i po- nira, poput sarajevske Vije-
to da vra}awe nacionalizovane imovine koja je ranije Milun Korwa~a, Milorad @ivkovi} i Du{ko Tadi} te-
{tivawa qudskih prava“. }ni ce, do bi ju prvo bi tnu
bila vlasni{tvo vjerskih zajednica predstavqa poziti- - Sarajevo }e dokazati da je namjenu, uva`avaju}i, kako je re te da su u ma ju 1992. godi ne u~es tvo vali u ubistvu 11
van napor u obezbje|ewu vjerskih sloboda zagarantova- ovdje uvijek bila Evropa - re- izjavio, dru{tveno-istorijske bo{wa~kih civila sa podru~ja op{tine ^ajni~e koji su bi-
nih Ustavom BiH. kao je visoki predstavnik Va- promjene. li zatvoreni u lova~kom domu.
Ubistva su, prema optu`nici, izvr{ena iz automatskog
naoru`awa i ru~nim bombama, poslije pogibije jednog pri-
Xejms [tajnberg, zamjenik ameri~kog dr`avnog sekretara padnika jedinice “Plavi orlovi“, saop{teno je ju~e iz Su-
da BiH. U optu`nici se navodi da su Korwa~a i Tadi}, u
Tadi} po{tuje dejtonsku podjelu BiH svojstvu komandanta i pripadnika jedinice “Plavi orlo-
vi“, te @ivkovi} u svojstvu na~elnika SJB ^ajni~e i ~lana
VA[INGTON - Predsje- podjelu BiH. pozitivan ishod, ali jo{ ima rike i Evrope kao partnera u Kriznog {taba op{tine, od aprila do kraja maja 1992. godi-
dnik Srbije Boris Tadi} igra nerije{enih problema. Mi- procesu pribli`avawa ovih ne progonili civilno muslimansko stanovni{tvo iz op-
va`nu ulogu u pomo}i BiH da [TAJNBERG: slim da je pozitivan znak to zemaqa evroatlantskim inte- {tine ^ajni~e.
krene naprijed, rekao je zamje- Veoma pozitivno da da su lideri regije pristali gracijama. Vidjeli smo pomak
nik ameri~kog dr`avnog se- Tadi} ne vidi RS na zajedni~ko pronala`ewe i na drugim poqima - dodao je
kretara Yejms [tajnberg u rje{ewa, kao i saradwa Ame- [tajnberg.
kao dio Srbije
intervjuu za Glas Amerike.
- Tadi} ima kredibilitet - On nagla{ava i da ne Prvi elektronski molitveni tepih na svijetu, koji omogu}ava
me|u srpskim liderima u BiH, `eli podjelu BiH, te da ne vi- HRVATSKA I CRNA GORA vjerniku da zabiqe`i ta~an broj klawawa, na}i }e se uskoro
{to poma`e i smawuje mogu- di Republiku Srpsku kao dio u prodaji u Tunisu, javile su ju~e agencije.
}nost nesigurnosti. Tako|e je Srbije, {to je veoma poziti- [tajnberg je istakao i bi- Hrvata u BiH da idu zajedno Tepihu, koji je dobio odobrewe vrhovnog muftije, trebalo bi
podr`avao SAD i EU u nasto- vno - rekao je [tajnberg. tnu ulogu Hrvatske i Crne naprijed, a Crna Gora, da uslijede druge “haj-tek” molitvene prostirke, poput one sa
jawima da ujedini strana~ko Govore}i o nedavnoj posje- Gore u BiH. predvo|ena Milom \ukano- ultracrvenim zracima.
vo|stvo - naglasio je [taj- ti Sarajevu [tajnberg je re- - Hrvatski premijer Ja- vi}em, je tako|e pomogla Cijena prvog elektronskog tepiha za molitve je oko 25 evra,
nberg. kao da je situacija u BiH i na dranka Kosor igrala je va- BiH da prevazi|e probleme pa proizvo|a~ o~ekuje da }e biti velike naruxbe za ovaj je-
Istakao je da Tadi} po- Balkanu kompleksna. `nu ulogu u podsticawu - zakqu~io je [tajnberg. dinstven proizvod.
{tuje dejtonsku teritorijalnu - Neki problemi su imali
6 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Za borbu protiv degradacije zemqi{ta u BiH 150.000 dolara

BAWALUKA - Globalni mehanizam za `ivotnu sredinu (GEF) {ta (UNCCD) u Pragu, prenijele su agencije.

Dru{tvo izdvoji}e u idu}ih pet godina 150.000 dolara za BiH, za izra-

du dr`avnog akcionog programa borbe protiv degradacije
zemqi{ta, odlu~eno je na regionalnom zasjedawu zemaqa po-
tpisnica Konvencije UN za borbu protiv degradacije zemqi-
Ova sredstva namijewena su svim zemqama koje su desetogo-
di{wim strate{kim planom Konvencije preuzele obavezu
odr`ivog upravqawa zemqi{tem i borbe protiv wegove de-
gradacije, saop{teno je iz Poqoprivrednog instituta RS.

FOTO: S. PUHALO
Razgovor o otkazima u Urbanisti~kom zavodu RS
Inspekcija }e nalo`iti
vra}awe radnika na posao
BAWALUKA - Republi~ka inspekcija rada nalo`i}e ru-
kovodstvu Urbanisti~kog zavoda RS da se uspostavi radno-
pravni status za radnike koji su prethodnih dana u Zavodu
dobili otkaze u legalnom i zakonitom {trajku.
Istakla je to ju~e u Bawaluci glavni republi~ki inspe-
ktor rada Radmila Puzi} poslije sastanka rukovodstva Sa-
veza sindikata RS sa predstavnicima Republi~ke inspek-
cije rada i Poreske uprave RS u vezi sa nezakonitim otka-
zima u Urbanisti~kom zavodu RS.
Po mo }nik di re kto ra za uslu ge po res kim ob ve zni ci ma
PURS Persa Baji} potvrdila je da su za radnike Zavoda koji
su dobili otkaze u PURS dostavqene odjave obveznika do-
prinosa osigurawa i dodala da one ne uti~u na radno-pra-
vni status radnika.

Fond PIO RS
Isplata penzija danas
"Talgo" vagoni veoma
PALE - U Republici Sr- Mastilo je rekao da je ri- udobni i bezbjedni
pskoj danas }e po~eti ispla- je{eno oko 15.000 `albi od
ta majskih penzija za 227.742 pris ti glih 21.531 na uma-
korisnika, od kojih 186.889 u wene penzije po osnovu iz- Probna vo`wa “talgo” voza na `eqeznicama u BiH
RS i 35.853 sa prebivali- mje na i do pu na Za ko na o
{tem u drugim dr`avama, na-
javio je ju~e direktor Fonda
PIO RS Zoran Mastilo.
Mastilo je na konferenci-
ji za novinare u Palama re-
PIO, ukqu~u ju }i i bor ce
NOR-a ~ije pravo je rije{e-
no na osnovu odluke Vlade
RS i one nisu obra|ivane.
On je rekao da su poziti-
Od Sarajeva do
kao da je broj korisnika u
proteklom mjesecu pove}an
za 777, a za pet mjeseci ove
go di ne za 3.125, ja vi la je
vno rije{ene 3.564 `albe,
od ~ega na prvostepenom or-
ganu 2.382, a na drugostepe-
nom or ga nu je od 2.833
Doboja za tri ~asa
Srna. `albe pozitivno rije{eno Sa {panskim proizvo|a~em potpisali smo ugovor o kupovini ~etiri garniture vozova
On je naglasio da je u is- 129.
platu majske penzije uvr{te- Mastilo je naglasio da je sa po devet putni~kih “talgo” vagona i o otvarawu radionice za wihovo odr`avawe.
no i 360 korisnika prava na Glavna slu`ba za reviziju Ukupna vrijednost ove investicije je oko 32 miliona evra, rekao Kori~i}
nov~anu naknadu za tjelesno javnog sektora RS dala po- PI[E: SLOBODAN PUHALO
o{te}ewe i naknade za po- zi ti van iz vje {taj o ra du predstavnici `eqeznica i infrastrukturi. se dmoj ge ne ra ci ji vo zo va,
puhalo@teol.net
mo} i wegu. Fonda PIO. ove {panske firme. - Kada ona bude zavr{e- {to zna~i da su najsavreme-
DOBOJ - Poslije tro~a- na, o~ekujemo da }e se vozo- niji. Voz mo`e da se kre}e
so vne vo`we od Sa ra je va, VOZOVI vi na na {im pru ga ma kre- brzinom do 220 kilometara
Klizi{te u Tuzli }e i}i do 140
na `eqe zni ~ku sta ni cu u tati brzinom i do 140 kilo- na ~as, a na na{im prugama
Uni{teno grobqe Doboju ju~e popodne stigao
je putni~ki voz sastavqen
kilometara na ~as metara na ~as - rekao je Ko-
ri~i}.
koliko dozvoqava infras-
truktura, odnosno oko sedam-
TUZLA - Nevrijeme i obilne padavine koje su protekle od “talgo” vagona, poznatog - Sa {panskim proizvo- Pred sta vnik “Tal go“ de set ki lo me ta ra na ~as -
sedmice pogodile BiH pokrenule su klizi{te u tuzlanskom {panskog proizvo|a~a. |a~em potpisali smo ugovor firme za BiH Adnan \ugum rekao je \ugum i dodao da se
nasequ Po`arnica, zbog ~ega je uni{ten ve}i dio grobqa Rije~ je o probnoj vo`wi o kupovini ~etiri garnitu- is ti ~e da su va go ni ve oma kompozicija sastoji od devet
Carska ba{~a, prenose agencije. tako da u vozu nije bilo pu- re vozova sa po devet putni- udobni i bezbjedni. vagona. Za svaku garnituru
Mnoge grobnice nestale su pod nanosima zemqe, a klizi- tnika, ve} su putovali samo ~kih “tal go” va go na i o - Ri je~ je o posqedwoj, garancija je dvije godine.
{te je jo{ aktivno i stawe se pogor{ava. otva rawu ra di oni ce za
Zbog haoti~ne situacije u kojoj su neki grobovi zatrpani, wihovo odr`avawe. Ukupna
a drugi otvoreni, na~elnik op{tine Tuzla Jasmin Imamo- vrijednost ove investici-
vi} pozvao je porodice pokojnika da do|u u Komemorativni je je oko 32 mi li ona
centar Tuzla da bi se sahrawena tijela za{titila. "Talgo" evra - re kao je po mo -
- Prema na{oj procjeni, bilo je oko 100 grobnih mjesta. }nik generalnog di-
Grobqe je zauzimalo povr{inu od oko ~etiri dunuma, a vi- - "Talgo" vozovi, osim u [pani- rektora “@eqeznica
{e od 3,5 dunuma je gotovo nestalo - rekao je protojerej sve- ji, saobra}aju i na prugama Re pu bli ke Srpske“
{tenik tuzlanski i po`arni~ki Milan Topi}. Francuske, Wema~ke, Kazah- za razvoj i investi-
stana, [vajcarske, Italije i cije Goran Kori~i}.
Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava On je naglasio da
- kazao je \ugum. su u to ku ra do vi na

Premijer RS Milorad Dodik primio radnike “Fruktone“

Slijedi provjera imovine i poslovawa
BAWALUKA - Na ju~e- kakvo je stawe u “Fruktoni“, ski vlasnik “Fruktone“ Ne-
ra{wem sastanku premijera jer se postavqa pitawe da li deqko Popovi} mo`e naslu-
RS Milorada Dodika, pred- ona uop{te postoji, odnosno ti ti da u ovom pre du ze }u
Radnici
Potrebna ekshumacija tijela FOTO: AGENCIJE
sjednika Saveza sindikata da li se u wenom vlasni{tvu nisu “~ista posla“ i da se Predsjednik Sindikalne
RS Ranke Mi{i} i predsta- nalazi 49 dunuma zemqe na kao i uvi jek ra ~un {aqe
Fond za dje~iju za{titu RS vnika radnika “Fruktone“ prijedorskoj petqi, devet du- onima koji su najmawe kri-
organizacije “Fruktone“
Qubomir Kre~ar rekao je
U Kumbor putuje dogovoreno je da se odmah an-
ga`uju nadle`ne institucije
nu ma zemqe u bawalu ~kom
nasequ Borik, hale i ma{i-
vi, a to su radnici.
- Ako postoji “Frukto-
da je premijer Dodik zadu-
`io savjetnike i ministre
druga grupa djece i provjere kakvo je stawe sa
imovinom preduze}a, poslo-
ne - rekla je Mi{i}eva. na“ i ako se u wenom vla -
sni{tvu nalaze hale, ma{ine
da se anga`uju na upu}i-
U drugoj smjeni otputova}e SUMWA SE vawu pisma kompaniji
BIJEQINA - U Kumbor }e vawem i uplatama doprinosa. i zemqi{te, onda je rje{ewe
120 djece, 14 vaspita~a, 24 rodi- “Pepsi“ za tra`ewe licen-
danas otputovati druga grupa - Idu}ih dana Komisija da je imovina jednostavno, pokrenuti proi-
teqa, qekar, medicinska sestra, ce. Radnici “Fruktone“ ko-
djece u okviru projekta Fonda za re vi zi ju pri va ti za ci je rasprodata zvodwu i omogu}iti radnici-
tri sportska animatora, dva ji su {trajk zapo~eli 21.
za dje~iju za{titu Republike privatnog kapitala, Tu`i- ma da pos ta nu vla sni ci
studenta, koordinator i stru- maja, nastavi}e i daqe da
Srpske pod nazivom “Socija- la{ tvo, Po res ka upra va i Ona je do da la da se iz akcija - rekla je Mi{i}eva.
~ni saradnik Fonda. M. Mi. {trajkuju u krugu fabrike.
lizacija djece RS - 2010“. Inspektorat RS provjeri}e pisma koje je poslao ve}in- S. T.

BAWALUKA - Uprava za igre na sre}u RS, koju su predstavqali direktor
Zdravko Mili}evi} i Jelena Quboja, vi{i stru~ni saradnik u Ministar-
stvu finansija, u prisustvu vi{e od 26 evropskih zemaqa, zvani~no je
primqena u ~lanstvo GREF-a (Gaming Regulators European Forum), odno-
sno u Evropski forum regulatora u oblasti igara na sre}u, na kongresu
Zavr{eno ispitivawe ~lanova Komisije za izdavawe dozvola za me|unarodni transport za 2009.
Dokazane zloupotrebe pri
izdavawu CEMT dozvola
^lanovi
Komisije su
tokom saslu{awa
poku{ali da se
pravdaju i brane,
ne ponudiv{i
nijedan argument
ni dokaz da su
dozvole dijeqene
na zakonit i
transparentan
na~in, rekla
Majki}eva
PI[E: @EQKA DOMAZET
glasss@teol.net
SARAJEVO - Istra`na
ko mi si ja za ut vr|i vawe
okol nos ti u ve zi sa iz da -
vawem CEMT dozvola u pro-
{loj go di ni ju ~e je
saslu{ala i preostala dva
~lana Komisije koji su ra-
dili na izdavawu ovih do-
zvola i konstatovala da su
od po~etka rada ove komisi-
je ra|ene brojne zloupotrebe
i da je pravilnik o izda-
vawu CEMT dozvola svako
tuma~io na svoj na~in.
Ovo je “Glasu Srpske“ re-
kla ~lan Istra`ne komisije
Du{anka Majki}.
- ^lanovi Komisije su to-
kom saslu{awa poku{ali da
PRAVILNIK
Majki}eva ka`e da je pi-
tawe kada }e Ministarstvo
komunikacija i transporta
predlo`iti novi pravilnik
o izdavawu CEMT dozvola
i kada }e ga usvojiti Savjet
ministara BiH.
- Pla{im se da }e nam i
ova i idu}a godina biti
U~enici stekli bogato iskustvo u Americi
SARAJEVO - Grupa od 14
bh. sredwo{kolaca koji su
pu tem “Youth Exchan ge and
Study“ programa boravili u
SAD, gdje su poha|ali jednu
akademsku godinu na nekoj
od tamo{wih sredwo{kol-
skih ustanova stigli su ju~e
u Sarajevo.
Ot pra vnik po slo va u
Ambasadi SAD u BiH Yona-
tan Mur rekao je da je ovaj
program veoma va`an u {i-
rewu ko mu ni ka ci je izme |u
qudi u Americi i partner-
skih ze maqa, a u in te re su
promovisawa me|usobnog ra-
Uprava za igre na sre}u RS primqena u ~lanstvo GREF-a
Du{anka Majki}
se pravdaju i brane, ne ponu-
div{i nijedan argument ni
dokaz da su dozvole dijeqene
na zakonit i transparentan
na~in. U izvje{taju, koji }e-
mo dostaviti Domu naroda na
usvajawe, nave{}emo da Ko-
misija za dodjelu CEMT do-
problemati~ne kada je ri-
je~ o izdavawu CEMT do-
zvola. Jedna tre}ina CEMT
dozvola treba da ide Repu-
blici Srpskoj, a dvije Fe-
deraciji BiH i
pravilnikom se to mora ja-
sno regulisati - kazala je
Majki}eva.
Sredwo{kolci koji su u SAD boravili godinu vratili se u BiH
zumijevawa i po{tovawa.
PROMOCIJA
me|usobnog
razumijevawa
i po{tovawa
On je dodao da su u~enici
`ivjeli sa porodicama doma-
}i ni ma, po ha |a li sredwu
{kolu, gdje su ukqu~ivani u
aktivnosti kako bi nau~ili
{to vi{e o ameri~kom dru{-
tvu i vrijednostima.
Isidora Simani}, u~e-
nica Gimnazije “Jovan Du-
~i}“ iz Trebiwa, nije krila
odu{evqewe iskustvom koje
odr`anom 2. juna 2010. godine u [vajcarskoj, saop{teno je ju~e iz Repu-
bli~ke uprave za igre na sre}u. - ^iwenica da je RS postala ~lan ove or-
ganizacije predstavqa veliko priznawe za utvr|enu strategiju, dostignute
rezultate, ali i veliku priliku za daqe unapre|ewe ove oblasti - navodi
se u saop{tewu.
zvola Ministarstva komuni-
kacija i transporta BiH nije
ponudila odgovore koje smo
tra`ili - rekla je Majki}eva.
POTREBAN
novi pravilnik za
dodjelu CEMT dozvola
Ona je istakla da je pro-
tiv ~lanova ove komisije ve}
po di gnu ta op tu `ni ca za
2007. go di nu, ali da ni je
sporno da }e se optu`nice
pro{iriti i za sve sqede}e
godine, jer su, kako je ista-
kla, “nepravilnosti i kri-
minal karakterisali rad ove
komisije“.
Majki}eva je naglasila
da Istra`na komisija sma-
tra da {to prije treba rije-
je do`ivjela u Americi.
- Drago mi je {to mi se
pru `i la pri li ka da upo -
znam i tradicionalne spe-
ci fi ~nos ti ame ri ~kog
naroda. Tako|e me odu{evi-
la ~iwenica da su Ameri-
kan ci qudi ko ji }e uvi jek
pru `i ti po mo} i u~i ni ti
neku uslugu, a da pritom ne
tra`e ni{ta zauzvrat - is-
takla je Simani}eva.
U Americi su boravila
i ~e ti ri u~e ni ka iz
Bawaluke. Sara Okiq, u~e-
nica bawalu~ke Gimnazije,
ka `e da bi ka da bi joj se
{iti pitawe pravilnika za
dodjelu CEMT dozvola, jer
postoje}i ostavqa mogu}nost
~lanovima Komisije za dodje-
lu CEMT dozvola da se pona-
{a ju “ka ko im pa dne na
pamet“.
- Pitawe dodjele CEMT
dozvola se mora uozbiqiti i
Ministarstvo mora propisa-
ti ta~ne kriterijume dodjele
i iz da vawa za mjen skih
CEMT do zvo la - ka za la je
Majki}eva.
Ona je istakla da se na
pogre{an na~in rada u Mi-
nistarstvu koji traje od 2006.
godine mora staviti ta~ka.
Tu`ila{tvo BiH podi-
glo je u januaru ove godine
optu`nicu protiv sedam slu-
Na razmjeni bilo 14 sredwo{kolaca
pru `i la pri li ka po no vo
oti{la na razmjenu u neku
od ameri~kih {kola, ali da
bi se uvijek vratila u BiH.
- Bila sam u porodici u
kojoj je majka bila Ameri-
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 7
M. ^.
FOTO: ARHIVA
`benika Ministarstva ko-
mu ni ka ci ja i tran spor ta
BiH zbog ne re gu lar nos ti
prilikom izdavawa CEMT
dozvola.
Slu`benici Ministar-
stva su optu`eni za zloupo-
tre be slu `be nog po lo `a ja
ili ovla{}ewa. Sve optu`e-
ne Tu`ila{tvo BiH tereti
da su od 25. oktobra 2006. do
10. januara 2007. godine, kao
slu`bena i odgovorna lica
Ministarstva komunikacija
i transporta BiH, prekora-
~ili slu`bena ovla{}ewa i
omo gu }i li iz da vawe 247
CEMT dozvola, iako su zna-
li ili su mogli znati, da je
to suprotno zakonskim pro-
pisima BiH.
FOTO: M. KEWI]
kan ka, a otac Gva te ma lac,
{to mi je pru`ilo priliku
da upo znam i gva te mal sku
kulturu i obi~aje - objasni-
la je Okiqeva.
M. K.
Vijesti
Ranko [krbi}
Ravnopravan
tretman
pacijenata
BAWALU KA - Mi nis -
tar zdravqa i socijalne
za {ti te RS Ran ko
[krbi} najavio je da }e
za nekoliko sedmica biti
potpisan memorandum sa
resornim ministarstvom
Srbije koji }e omogu}iti
ravnopravan tretman pa-
ci je na ta iz Srpske u
zdravstvenim ustanovama
u Srbiji.
S. J.
Boravi{na taksa
Novi zakon
otklawa
nedoumice
BAWALUKA - Nacrtom
zakona o boravi{noj taksi,
koji je nedavno utvrdila
Vla da RS, ot klawaju se
odre|ene nedoumice koje su
uslovqene pojedinim rje-
{ewima Zakona o boravi-
{noj taksi iz 2005. godine
u smislu prakti~ne primje-
ne i pojedinih normati-
vnih rje{ewa, saop{teno je
iz Ministarstva trgovine
i turizma RS.
M. ^.
Ombudsman BiH
Dobra
saradwa
sa NO
SARAJEVO - Institucija
ombudsmana je u proteklih
12 mjeseci ostvarila razli-
~ite vidove saradwe sa ne-
vladinim sektorom, ali je
potreba za formalizovawem
ove saradwe i razvijawem
stalnog konsultativnog me-
hanizma ostala i daqe pri-
sutna, izjavila je ju~e u
Sarajevu ombudsman za qud-
ska prava u BiH Jasminka
Yumhur.
Sredoje Novi}
Slo`ili se o
akademskim
titulama
ISTO^NO SARAJEVO
- Ministar civilnih po-
slova BiH Sredoje Novi}
i re kto ri osam ja vnih
univerziteta u BiH ju~e
su usaglasili tekst Pra-
vil ni ka o ko ri{ }ewu
aka dem skih ti tu la, te
sticawu nau~nih i stru-
~nih zvawa, na ko jem se
be zus pje {no ra di lo u
protekle dvije godine, ja-
vila je Srna. Novi} je is-
takao da ovaj pravilnik
zna~i po~etak velike re-
for me u oblas ti za -
po{qavawa, odno sno
promjene zakonodavstva u
ovoj oblasti.
8 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Zaposleni u Fabrici glinice “Bira~“ treba da zadr`e svoja prava

ZVORNIK - Radnici prilikom transformacije Fabrike gli- darstva RS Tane Peuli}. On je rekao da je na sastanku

Kroz RS nice “Bira~“ iz Zvornika moraju da zadr`e sva ste~ena

prava iz radnog odnosa, kao i da tra`e potpuno obja{wewe
o sudbini dionica koje su ulo`ili u mati~nu firmu, izjavio
predstavnika Sindikalnog odbora i generalnog direktora
Fabrike “Bira~“ Virginijusa Vajege razgovarano o prelas-
ku oko 200 radnika u novoformi-
je ju~e Srni predsjednik Sindikata metalske industrije i ru- rano preduze}e.

FOTO: SRNA
Akcija u Prijedoru
Po~iwe zapra{ivawe
komaraca
PRIJEDOR - Akcija preventivne za{tite protiv koma-
raca radi spre~avawa pojave i {irewa oboqewa koja mo-
gu da pre ne su ovi in se kti bi }e spro ve de na ve ~e ras u
Prijedoru, javila je Srna.
Stru~ni saradnik za poslove zdravstva i socijalne za{ti-
te u op{tinskoj administraciji Milo{ Bijeli} rekao je da
}e akcijom zapra{ivawa komaraca biti obuhva}eno {ire
gradsko podru~je op{tine i to uglavnom du` vodotoka rije-
ke Sane i naseqa Pe}ani, Ra{kovac, Urije, Puharska, Be-
rek, Ko kin grad i dio Cel pa ka, Or lo va ~e i Vrbi ca, te
gradski parkovi.
- Prije, kao i tok same akcije, primjenu i dozirawe inse-
kticida, koji nisu {tetni po zdravqe qudi i korisnih in-
se ka ta, kao {to su p~e le, kon tro li sa }e Op {tin ska
sanitarna i poqoprivredna inspekcija - naglasio je Bije-
li}.
Za ovogodi{wu redovnu proqe}nu i jesewu deratizaciju i
dezinsekciju u buyetu op{tine Prijedor je predvi|eno uku-
pno 85.000 maraka.

Panika na prwavorskom “buvqaku”

Afanasijev
Zmije na {tandovima i Vladi~i}

PRWAVOR - Na “buvqoj
pijaci”, kod Fabrike lana-
ca “Metalka“ u Prwavoru,
ju~e su se pojavile zmije.
Sa dva {tan da pro dav ci
su otjerali gmizavce, od ko-
jih je jedna bila na krovnoj
kon stru kci ji drve ne ba ra -
ke, ali ni su `eqeli pu no
da pri~aju o pojavi “nezva-
nih gostiju“.
- U ovoj na{oj bijedi sa-
mo su nam jo{ zmije nedos-
ta ja le, da ras tje ra ju i ovo
ma lo ku pa ca ko ji se ov dje
Izlo`ba u Derventi
snabdijevaju - rekla je vla- Povratnici u 12 op{tina Republike Srpske dobijaju struju
snica jednog od {tandova.
Uz im pro vi zo va ne {tan -
do ve na la zi se de po ni ja
otpa dnog ma te ri ja la i vi -
so ka tra va, gdje su “ko mu -
Za elektrifikaciju
nalci“ otkrili ve}e leglo
zmija, koje su uni{tene.
Prostorom “buvqaka” gaz-
du je Ko mu nal no pre du ze }e
1,6 miliona dolara
Zahvaquju}i elektrifikaciji bi}e stvoreni uslovi za br`i povratak izbjeglih i
“Park“, a zmije su se, kako
smo sa zna li, po javqiva le raseqenih lica. Veliki broj povratnika podnio je zahtjeve za obnovu svojih ku}a
na pro daj nom pros to ru i
ranijih godina. kada je saznao za ovaj projekat, istakao Afanasijev
B. R. PI[E: RATOMIR MIJANOVI] vi ne“ Mi ro slav Krsto vi}, saznao da }e biti implementi-
krozrs@glassrpske.com “Elektro - Bijeqine“ Du{an ran ovaj projekat - istakao je Korisnici
TREBIWE - Memorandum Gli{i} i “Elektrodistribu- Afanasijev.

Istorija svetiwa na
o elektrifikaciji 12 povra- cije“ Pale Qubomir Mrda. Direktor “Elektro-Herce- Izvr{ni direktor za in-
tni~kih op{tina u RS, vri- govine“ Miroslav Krstovi} vesticije i razvoj “ERS“
NAJVE]I
fotografijama
jedan oko 1,6 miliona dolara, rekao je da }e najnovijim pro- Vladislav Vladi~i} je
potpisan je ju~e u Trebiwu. radovi na podru~jima jektom elektrifikacije na po- istakao da }e uloga dis-
Projekat }e finansirati Bratunca i dru~ju ove elektrodistribucije tributivnih preduze}a iz
DERVENTA - U prostorijama Zavi~ajne zbirke u Naro- Norve{ka, Razvojni program Srebrenice biti obuhva}ena povratni~ka Trebiwa, Bijeqine i Pa-
dnoj biblioteci Branko Radi~evi} u Derventi danas }e UN (UNDP) i Ministarstvo mjesta u op{tinama Gacko i la biti da instaliraju
biti otvorena izlo`ba fotografija sredwovjekovnih ma- za qudska prava i izbjeglice Afanasijev je rekao da je Nevesiwe. mre`u do svih korisnika.
nastira dobojske regije. BiH. zadovoqan ~iwenicom da }e, Di re ktor “Elek tro-Bi - On je naglasio da su ko-
Posjetioci }e mo}i da vide fotografije manastira sa po- Memorandum su potpisali zahvaquju}i elektrifikaciji, jeqine“ Du{an Gli{i} ista- risnici odabrani po-
dru~ja tri eparhije – Dabrobosanske, Zvorni~ko-tuzlanske i rezidentni predstavnik UN- biti stvoreni uslovi za br`i kao je da se najve}i radovi, sredstvom javnog
Bawalu~ke - Ozren, Lipqe, Vozu}a, kao i Gostovi}-Udrim. DP-a za BiH Juri Afanasijev, po vra tak iz bje glih i ra se- kada je rije~ o povratnicima, konkursa koji je sprovelo
- Osnovni ciq ove izlo`be je da se {iroj javnosti poka- izvr{ni direktor za investi- qenih lica. izvode na podru~jima Bratunca Ministarstvo za izbje-
`e dio istorije ovih svetiwa, koje su vijekovima odolije- cije i razvoj “Elektroprivrede - Veliki broj tih qudi po- i Sre bre ni ce, gdje je u glice u Savjetu minista-
va le ne da }a ma svih vrsta, kri je pe }i du {u na ro dnu RS“ Vladislav Vladi~i}, te dnio je zahtjeve za obnovu svo- posqedwe vrijeme zavr{en ve- ra BiH.
religiozno-prosvjetiteqskom i kulturnom misijom - re- direktori “Elektro-Hercego- jih stambenih objekata, kada je liki broj projekata.
kla je direktor Narodne biblioteke
Mirjana Plisni}. Okrugli sto “Evropske integracije i lokalna samouprava“ u Doboju
Izlo`ba }e za posjeti-
oce biti otvorena do 30.
juna. ^. V. Fondovi EU ~ekaju projekte kalna samouprava“ u Doboju is- ~ki inkubator. Sada je na tom dnika Sisa~ko-moslava~ke `u-
DOBOJ - Agencija za eko-
nomski razvoj op{tine Prije- takao direktor Agencije Mi- prostoru smje{teno sedam kom- panije u Hrvatskoj i ekonom-
dor jedna je od rijetkih u BiH {o Reqi}. panija u kojima radi pedesetak skog podru~ja Prijedora.
koja koristi novac iz fondova - Jedan od projekata, u vri- zaposlenih - istakao je Reqi}. Sli~an projekat namjera-
Evropske unije za realizaciju jednosti od 280.000 evra, odno- vaju da realizuju i u dobojskoj
nekoliko projekata. Ovo je na si se na re kon stru kci ju POVEZIVAWE op{tini.
ju~era{wem okruglom stolu objekata biv{e vojne kasarne turisti~ke ponude - Kada je rije~ o sredstvi-
“Evropske integracije i lo- koji je pretvoren u preduzetni- Doboja i Slavonskog ma iz pretpristupnih fondo-
Broda va, op{tina Doboj aplicira}e
projekat o prekograni~noj sa-
Narodna biblioteka u Derventi FOTO: ^. VUJI^I]
Sredstva radwi sa Hrvatskom. Rije~ je
On je dodao da su projekat, o finansirawu obnove tvr|a-
Trebiwe - Evropska unija favorizuje ukqu~ivawe lokalne uprave i vrijedan 240.000 evra, radili u ve u Doboju i Slavonskom Bro-
osposobqavawe op{tina za evropski integracioni proces saradwi sa Medicinskim fa- du. Na taj na ~in bi se ove
PORODILI[TE posjeta.
putem posebnog programa. U te svrhe izdvojila je za BiH oko kultetom u Bawaluci i Op- dvije op{tine povezale u smi-
Nije ro|ena nijedna beba. {tom bolnicom u Prijedoru. slu turisti~ke ponuda - ista-
VODA 550 miliona evra i do na{ih op{tina i wihove ospo-
HITNA POMO] Snabdijevawe vodom uredno. sobqenosti je da apliciraju za odgovaraju}e programe kako Raqi} je napomenuo da se kla je na ~el nik Od sje ka za
U slu`bi hitne pomo}i pregle- bi mogle da povuku ta sredstva - rekao je zamjenik direktora realizuje jedan projekat o pre- privredu op{tine Doboj Ma-
dano 20 pacijenata. STRUJA Direkcije za evropske integracije u BiH Nedeqko Masle{a. kograni~noj saradwi i on je rica Ili}.
Obavqeno deset ku}nih Snabdijevawe strujom uredno. namijewen povezivawu privre- Sl. P.
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 9

Prioritet izgradwa mosta izme|u Bratunca i Qubovije Skup{tina op{tine Srebrenica

BRATUNAC - Predsjednik Skup{tine op{tine Bratu-
nac Mustafa Goli} najavio je da }e na dnevnom redu
predstoje}e sjednice SO biti razmatrana Informa-
cija o izgradwi grani~nog mosta preko Drine izme|u
BiH i Srbije, javila je Srna. On je ocijenio da bi
Mira i Rade Borojevi} iz prijedorskog sela Jugovci
prioritet trebalo dati izgradwi mosta na ve} ut-
vr|enoj lokaciji izme|u Bratunca i Qubovije.
Sjednica odgo|ena
Goli} je naveo da su obje op{tine ve} izmijenile re-
gulacione planove na toj lokaciji, koja je najkra}a
za 21. jun
veza izme|u ova dva susjedna pograni~na gradi}a. SREBRENICA - Redovna sjednica Skup{tine op{tine
Srebrenica, koja je zakazana za idu}i petak, odgo|ena je za
21. jun, potvrdio je predsjednik Mom~ilo Cvjetinovi}.
- Dogovorili smo se da odgodimo sjednicu zbog toga {to
skup{tinske komisije nisu pripremile izvje{taje o radu i
programe rada, kao i zato {to na~elnik Osman Suqi} i je-

Qubav na prvi dan broj odbornika, zbog ranije preuzetih obaveza, ne}e mo-
}i da prisustvuju sjednici koja je bila zakazana za 11. jun
- rekao je Cvjetinovi} i dodao da je sastanak kolegijuma za-
kazan na inicijativu Stranke demokratske akcije.

pogled traje 40 godina Klub odbornika SNSD-a ocijenio je da je ju~era{wa sje-

dnica kolegijuma odr`ana u suprotnosti sa odredbama Po-
slovnika o radu Skup{tine, te da je neva`e}a odluka o
odga|awu 12. redovne sjednice SO.
Mira i Rade najboqe znaju {ta je to qubav na prvi pogled jer su im prije Predsjednik Radomir Pavlovi} rekao je na{em listu da je
40 godina trebala samo dva dana da shvate da su jedno za drugo i da na brzinu taj klub uputio dopis Ministarstvu uprave i lokalne sa-
odlu~e o zajedni~kom `ivotu. I nisu se pokajali mouprave RS u kojem je ukazao na “kr{ewe“ odredaba Poslo-
vnika i zatra`io mi{qewe o postupcima predsjedni ka
Mom~ila Cvjetinovi}a. K. ].

Fabrika obu}e “Viale“ u Prwavoru

Radnici ~ekaju
da po~ne proizvodwa
PRWAVOR - Nakon {to su laze ma{ine i radnici “Sa-
morali da napuste pogon ne- nina“, koji treba da presele
ka da{we Fa bri ke kon fe - u “Pi onir“. Od di na mi ke
kci je “Pi onir“, ko ji je u wihovog preseqewa zavisi i
me|uvremenu kupio derven- po~etak na{e proizvodwe -
tski “Sa ni no“, ra dni ci ka`e direktor fabrike “Vi-
prwavorske Fabrike obu}e ale“, Fortunato Dal{a{o.
“Vi ale“ i daqe su na ne - On je istakao da zbog ova-
`eqenom odmoru, koji traje kvog stawa “Viale“ dnevno
od 1. juna. gu bi naj mawe pet hiqada
- Na{ih 170 radnika str- evra.
pqivo ~ekaju da prona|emo - Vjerujem da }e poslovni
novi prostor za proizvodwu. par tner iz Ita li je ima ti
Sa ru ko vod stvom fir me razumijevawa za nastalu si-
“Falkon stil“ u Prwavoru tuaciju, odnosno da ne}e do-
dogovorili smo da koristi- }i do pre ki da sa radwe u
Mira i Rade Borojevi} sa najmilijima FOTO: S. TASI] mo, pod zakup, wihovu halu, isporuci gotove obu}e - re-
PI[E: SNE@ANA TASI]
ali se u tom pogonu jo{ na- kao je Dal{a{o. B. R.
momenata. Borojevi}i ka`u - U srijedu smo se vidjeli `ewa ni u ovom tre}em dobu
krozrs@glassrpske.com da }e malo ko od mla|ih ge- pred hotelom “Balkan” u Pri- ne mawka. I da li zbog vese- Sredwe {kole u Prijedoru
PRI JE DOR - Mi ra i ne ra ci ja do ~e ka ti u bra ku jedoru, a petkom smo se vjen- los ti i sklo nos ti {a li,
Rade Borojevi} iz prijedor- tolike godine, jer se br`e
rastaju nego sastaju.
~ali - prisje}a se Rade. ovo dvoje supru`nika izgle-
da ju kao da im je mno go
Planiran upis
skog sela Jugovci uz rodbinu,
kom{ije i prijateqe pro- Mi ra i Ra de naj boqe VJEN^ALI mawe godina. 890 u~enika
slavili su 40 godina braka. zna ju {ta je to qubav na se poslije dva - Nema ni{ta qep{e nego
Iako to ni je zla tni prvi pogled jer su im prije dana zabavqawa kad dvoje ostanu sami kad dje-
pir, odlu~ili su da se pro- 40 godina trebala samo dva ca odu. Lijepo je kad djeca do-
vesele sa najbli`im i wima dana da shvate da su jedno za Wego va `i vo tna sa pu - |u, a jo{ qe p{e kad odu -
dra gim qudi ma jer je u drugo i da na brzinu odlu~e tnica Mira potvr|uje da je {aqivo govori Rade i dodaje
wihovih 40 zajedni~kih go- o zajedni~kom `ivotu. I ni- ba{ tako bilo. Wena bra}a da su zadovoqni svojim `ivo-
dina bilo uglavnom lijepih su se pokajali. su do{la da je vrate ku}i, ali tom, djeca su oti{la svojim
ka`e da ona nije htjela. Pi- putem, imaju porodice, rade.
tali su je da li je oti{la si- Mira ka`e da se, `ive}i
lom, a ona im je rekla da je to u zajednici sa svekrvom i za-
Slavqe uradila dragom voqom i ta- ovom, ipak dobro slagala sa
ko je postala Radina mlada. svima. Rade dodaje da je u `i-
Borojevi}i `ivot posmatraju uvijek sa one vedrije stra- Stekli su troje djece, Dra`e- votu uvijek imao novca i da
ne i ka`u da im nikada nije bilo te{ko i da im je uvijek nu, Sla|anu i Lepu, i imaju mu ni{ta nije nedostajalo. U~enici sredwe {kole FOTO: ARHIVA
bilo dobro. Zadovoqni su kako su provodili zajedni~ki devetoro unu~adi, od kojih je U Rudniku `eqezne ru-
`ivot. PRIJEDOR - Za {kolsku 2010/11. godinu u {est prije-
dvo je od Ra di nog si na iz de “Qubija” zaradio je pen- dorskih sredwih {kola planiran je upis 890 svr{enih
Na ovom neobi~nom vesequ bilo je zvanica kao na pra- prvog braka. zi ju ra de }i na ra znim
voj, velikoj svadbi. Vreme{ni mladenci ka`u da su tako osnovaca u 40 odjeqewa.
- Li je po nam je bi lo i poslovima, od bu{a~a do me- U {kolama o~ekuju da }e se u prve razrede, kao i pretho-
`ivjeli da su ovakvo slavqe zaslu`ile sve godine wiho- neka tako i ostane, i mili- ha ni ~a ra i rada na viqu -
vog braka. dnih godina, upisati i odre|en broj budu}ih sredwo{kola-
na - smje{ka se Mira, koja {ka ru, dok je Mi ra bi la ca iz susjednih op{tina. Predsjednik Aktiva direktora
ka`e da im dobrog raspolo- kod ku}e sa djecom. sredwih {kola Prijedor Zdravko Kova~evi} rekao je da je
na sastanku direktora postignut dogovor da svako odjeqewe
Vodosnabdijevawe u kotorvaro{koj mjesnoj zajednici Grabovica broji najvi{e 24 u~enika, kako bi svaka {kola ispunila
upisni plan.
Vo du do bi ja 260 do ma }in sta va On je dodao da }e u sqede}oj {kolskoj godini, na tra`ewe
preduze}a koja se bave proizvodwom obu}e, u Poqoprivre-
KO TOR VA RO[ - Op - On je pod sje tio da je nuta inicijativa. pi}e se popisu svih do sada dno-prehrambenoj {koli upisati jedan razred ko`arskog
{tina Kotor Varo{ dosta- pro{le godine u izgradwu Izgradwom vodovoda kva- izgra|enih vodovoda u ovoj smjera u kojem }e se u~enici obrazovati za zvawe obu}ara.
vi la je Mi nis tar stvu prve faze vodovoda u Grabo- litetnu vodu za pi}e dobi}e mjesnoj zajednici, {to }e do- Upis u~enika bi}e obavqen u dva upisna roka, od 14. do 28.
poqoprivrede, {umarstva i vi ci ulo `e no oko 200.000 i 85 u~enika Podru~ne {ko- prinijeti uvo|ewu rada u ovu ju na i od 1. do 9. ju la ove go di ne, a pre dnost u izbo ru
vo do pri vre de Re pu bli ke KM iz Razvojnog programa le “Petar Ko~i}“ u Grabovi- oblast, posebno kada je rije~ `eqene {kole |acima }e davati uspjeh postignut tokom
Srpske projekat za realiza- RS, op{tinskog buyeta i iz ci i terenska ambulanta. o obezbje|ewu redovne higi- osnovnog obrazovawa. S. T.
ciju druge faze vodovoda u sredstava mje{tana. Predsje- jenske ispravnosti vode za
mjesnoj zajednici Grabovica, dnik gra |e vin skog odbo ra POTREBNO pi}e - rekao je Mirkovi}. Prijedor
za koji je potrebno obezbije- Zoran Mirkovi} rekao je da obezbijediti Snab di je vawe vo dom u
STRUJA POLICIJA
diti oko 150.000 KM. je zahvalan lokalnoj zajedni- oko 150.000 KM mjesnoj zajednici Grabovica
Uredno snabdijevawe strujom. Zabiqe`ena dva krivi~na djela i
Na ~el nik ove op {ti ne ci i do na to ri ma ko ji su bilo je ote`ano prethodnih
VODA jedna saobra}ajna nesre}a.
Nedeqko Kne`evi} rekao je omogu}ili da 260 grabova- - U skladu sa odlukom o go di na, a na ro ~i to qeti,
da }e resorno ministarstvo ~kih do ma }in sta va do bi je snabdijevawu vodom, koju je osim u zaseocima Cvjetojevi- Uredno snabdijevawe vodom. HITNA POMO]
uskoro da raspi{e tender za novi vodovod poslije vi{e sredinom aprila usvojio op- ca i Luji}i, gdje je ranije PORODILI[TE U Slu`bi hitne pomo}i pre-
izvo|a~a radova. od decenije od kada je pokre- {tinski parlament, pristu- izgra|en vodovod. D. K. Ro|ena jedna djevoj~ica. gledano 50 pacijenata.
 10 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Lon~ari se bratime sa Ora{jem

DOWI @ABAR - Mjesna zajednica Lon~ari, u op-
{tini Dowi @abar, u septembru ove godine potpi-
sa}e ugovor o bratimqewu sa mjesnom zajednicom
Ora{je u op{tini Varvarin, u Srbiji, i time kru-
Vrti} “^ika Jova Zmaj“ iz Bijeqine nisati dugogodi{we prijateqstvo.
Mali{ani u {etwi
- Na{a delegacija boravila je 15. maja ove godine
u Ora{ju, na wihovoj Smotri folklora, gdje je do-
govoreno bratimqewe - rekao je vo|a delegacije
Lon~araca u Srbiji Miroslav @igi}.
V. S.

FOTO: T. NESTOROVI]
upoznaju grad
BIJEQINA - Mali{ani iz bijeqinskog vrti}a “^ika
Jova Zmaj“ veoma ~esto uz pratwu svojih teta obilaze gradske
parkove i trgove s ciqem boqeg upoznavawa djece sa gradom.
Djeca iz vrti}a naj~e{}e posje}uju plato ispred zgrade op-
{tine Bijeqina i veliki gradski trg koji se prostire u
centru grada. Obilaze i Gradski park, kao i dio namijewen
wihovom uzrastu.
Vaspita~i iz vrti}a “^ika Jova Zmaj“ ka`u da se na ovaj
na~in razvija qubav djece prema rodnom gradu, a uz to se i
dobro zabavqaju.
Bezbroj pitawa i nedoumica u vezi sa gradskim ulicama
ili znamenitostima, ka`u u “^ika Jova Zmaju“, poslije budu
teme za razgovor u vrti}u.
Uz to, dodaju, {etwa gradom razvija i qubav prema rodnom
mjestu, ja~a kolektivni duh i zajedni{tvo, ali i djeci prija
i da se igraju na svje`em vazduhu. T. N.
FOTO: T. NESTOROVI]

Rada Marinkovi} sa svojim slikama

Penzionerka Rada Marinkovi} iz Popova gaji i slika cvije}e

Djeca u obilasku bijeqinskih znamenitosti
Bawa “Dvorovi” kod Bijeqine
Osvje`ewe potra`ilo
vi{e hiqada kupa~a
BIJEQINA - S lijepim i
sun ~a nim vre me nom bawu
Dvorovi posjetio je i veliki
broj ku pa ~a, ko ji su os vje -
`ewe od qetwih temperatura
prona{li u bazenima.
Na pet bazena u ovom kom-
pleksu svakodnevno se okupi
blizu tri hiqade kupa~a.
Iz bawe “Dvorovi” isti~u
da su svi bazeni napuweni
geotermalnom vodom.
- Ovogodi{wa sezona ka-
sni vi {e od mje sec zbog
neuobi~ajeno niskih tempe-
ratura pro{le sedmice, ali
se ipak nadamo da }e tokom
ovog qeta na na{im bazeni-
ma i sportskim terenima bi-
ti vi{e od stotinu hiqada
gostiju - ka`e direktor ove
bawe Svetislav Lopandi} i
dodaje da se vikendom u Dvo-
ro vi ma oku pi vi {e od pet
hiqada kupa~a iz Semberije,
podmajevi~kog kraja, Ma~ve i
Srema.
- Bawa “Dvorovi” ove godi-
ne svim posjetiocima, osim
nepromijewenih cijena, nu-
di i ve}e mogu}nosti zabave,
posebno za djecu. Ure|en je
poseban bazen za najmla|e, a
ove godine imamo u ponudi i
veoma povoqne aran`mane za
qetovawe u ovom kompleksu -
rekao je Lopandi}.
T. N.
Cvi je }e u ba {ti
i na sli ka ma
Cvije}u je potrebno mnogo qubavi i pa`we. Vremena za to sada imam na pretek,
a svaka biqka pru`enu pa`wu vrati na najqep{i mogu}i na~in, mirisom
i cvjetovima, ka`e Rada
PI[E: TIHOMIR NESTOROVI]
krozrs@glassrpske.com
BI JEQINA - Odlas -
kom u penziju Rada Marin-
ko vi} iz sem ber skog se la
Popovi kona~no je dobila
vrijeme potrebno da se po-
Obaveze
Qubav prema cvije}u nije
uticala na to da Rada za-
nemari ostale obaveze u
doma}instvu. Cvije}e gaji
i slika kada svi poslovi u
ku}i i dvori{tu budu za-
vr{eni. Ovim hobijima,
ka`e Rada, dala je novi
smisao i sadr`aj `ivotu u
tre}em dobu, te penzi-
onerske dane ispunila za-
dovoqstvom.
Milenko [arkanovi}, uspje{ni privrednik iz Pelagi}eva
sveti svojim dvjema veli-
kim qubavima - gajewu me-
diteranskog i egzoti~nog
cvije}a i biqa i slikawu
na svili.
U svom prostranom dvo-
ri{tu Rada ima veliki broj
sadnica kaktusa, palmi, ru-
zmarina, lavande, drvo `i-
vo ta i mno go dru gih
mediteranskih biqaka. Po-
sebno mjesto u Radinoj ba-
{ti za uzi ma tri de se to go-
di{wa palma na koju je ova
penzionerka veoma ponosna.
Ukras je, ka`e, wene ba{te.
Qubav pre ma cvi je }u,
pri~a Rada, ponije la je iz
svoje rodne Kikinde, dok je
znawe o gajewu biqa stica-
la godinama.
- Cvi je }u je po tre bno
mnogo qubavi i pa`we. Vre-
mena za to sada imam na pre-
tek, a svaka biqka pru`enu
pa`wu vra ti na najqe p{i
mo gu }i na ~in, mi ri som i
cvje to vi ma. Ra du je me i to
{to i ostale `ene u Popo-
vima gaje cvije}e i ure|uju
dvo ri {ta, ta ko da ima mo
najqe p{e i naj mi ri sni je
selo u Semberiji - ka`e Ra-
da.
U SLIKAWU
prona{la na~in
da se opusti
Osim brige o biqkama,
ova penzionerka ima jo{ je-
dnu qubav, a to je slikawe
cvije}a.
- Svoju qubav prema cvi-
je}u prenosim i na platno. U
No vom Sa du sam po ha |a la
kurs slikawa na svili, jer
mi se ta tehnika najvi{e do-
pala, pa sada sa dosta uspjeha
slikam kod ku}e. Rad na svili
veoma je zahvalan, jer svoju
ma{tu mogu u potpunosti da
prenesem na platno - ka`e
Rada i dodaje da sada ve} mo-
`e da se pohvali zavidnim
brojem slika.
Do da je da je u sli kawu
cvije}a prona{la na~in da
se opusti i pusti ma{ti na
voqu.
- Slikawe nudi bezbroj
mogu}nosti da se usavr{a-
vam i u mojim drugim hobi-
jima. Po~ela sam da radim
raznorazne kompozicije cvi-
je}a, ali i likova `ene. Ra-
do izra |u jem i ma ra me i
druge komade `enske odje}e
- pri~a Rada.

Uzgoj sviwa unosan posao

Cijene ulaznica na bazene iste kao lani
[amac
VODA I STRUJA
Uredno snabdijevawe vodom i
elektri~nom energijom.
PORODILI[TE
Nije ro|ena nijedna beba.
FOTO: T. NESTOROVI]
HITNA POMO]
Pregledano 13 pacijenata.
POLICIJA
Nije bilo intervencija, ni
naru{avawa javnog reda i
mira.
PELAGI]EVO - Poqo-
privredni proizvo|a~ i sto-
~ar iz Pelagi}eva Milenko
[arkanovi} najve}i je in-
di vi du al ni proi zvo |a~
sviwa u Posavini, a sa naj-
sa vre me ni je opremqenom
farmom ima veliku perspe-
ktivu da ostvari veoma uno-
snu proizvodwu.
Na wegovoj farmi nala-
ze se sviwe veoma poznatih
rasa jork{ir, landras i pi-
jetren.
Uzgoj sviwa, ka`e [ar-
kanovi}, porodi~na je tra-
dicija.
- Ono {to su za po ~e li
moji roditeqi, ja sam nasta-
vio u osavremewenoj farmi
koja omogu}ava mojoj supruzi proi zvo dim na 30 he kta ra Bosne i mnoga druga.
i meni da sami brinemo o zemqi{ta - rekao je [arka- [arkanovi} ka`e da i u
sviwama - ka `e [ar ka no - novi}. ekonomski te{kim vremeni-
vi}. Dodaje da se sviwama iz ma, uz ve li ki trud i za la -
[ARKANOVI]A Pe la gi }e va snab di je va ju gawe, mo `e da odr`i
farma jedna tr`i {ta Kra ji ne, sredwe sopstveni biznis. V. S.
od najmodernijih
Is ti ~e da je uz po mo}
podsticajnih sredstava Vla-
de RS uspio na stvori jednu
od naj mo der ni jih far mi
sviwa u Pelagi}evu.
- Ulo `io sam vlas ti ta
sredstva u izgradwu farme,
ali svakako moram da ista-
knem i veliku podr{ku Mi-
nis tar stva poqo pri vre de,
{umarstva i vodoprivrede
RS. Hra nu za sviwe sam Milenko [arkanovi} na svojoj farmi FOTO: V. SAJLOVI]

BRATUNAC - Op{tina Bratunac i ove godine je raspi-
sala javni poziv za izbor najboqih uzgajiva~a maline,
koji }e biti progla{eni na tradicionalnom bratuna-
~kom sajmu “Dani maline“ i nagra|eni, saop{tila je
Srni samostalni stru~ni saradnik za razvoj poqopri-
Zavr{ena izgradwa bora~ke zgrade u Vlasenici
Porodice uskoro
useqavaju u stanove
Izgradwa objekta je prakti~no zavr{ena, a datum useqewa, poslije obavqenog
tehni~kog prijema, zavisi od resornog ministarstva za bora~ka pitawa, koje je i
investitor ovog programa, rekao Popovi}
PI[E: GORAN PERI]
krozrs@glassrpske.com
VLASENICA - Nadle-
`na komisija sqede}e se-
dmice trebalo bi da obavi
te hni ~ki pri jem bo ra ~ke
zgrade sa 33 stana u op{ti-
ni Vlasenica, ~iji zavr{e-
tak i useqewe kasni zbog
problema oko vawskog ure-
|ewa, izjavio je ju~e na~el-
nik Vla se ni ce Mla den
Popovi}.
On je do dao da }e op -
{tina u skladu sa preuzetim
oba ve za ma, idu }e se dmi ce
uplatiti predvi|en novac za
vodovodne, kanalizacione i
elektro prikqu~ke, ~ime }e
se omo gu }i ti pri bavqawe
ne op ho dnih sa gla snos ti i
stvoriti preduslovi za use-
qewe bora~kih porodica.
- Poznato je da smo tra-
`i li do da tna sred stva za
vawsko ure |ewe
objekta, me|u-
tim, po{to se
ta procedura
od u ` i l a ,
naj vje ro va -
tni je }e mo
p r i v r e m e no
urediti je-
dan
FOTO: G. PERI]
Mladen
Popovi}
Posao za 42 pripravnika
ZVOR NIK - U okvi ru
projekta zapo{qavawa pri-
pra vni ka vi so ke stru ~ne
spreme “Prvi posao“, u zvor-
ni~koj op{tini bi}e zapo-
slena 42 pripravnika kod 16
poslodavaca, rekao je ruko-
vodilac poslova u Birou za
za po{qavawe Zvor nik Go -
ran Petrovi}.
- Na osno vu Odlu ke
Upravnog odbora Zavoda za
za po{qavawe za op {ti nu
Zvor nik odo bre no je za 16
po slo da va ca za po{qavawe
42 pri pra vni ka, {to je za
~e ti ri pri pra vni ka mawe
ne go {to su oni tra `i li.
Ukupan broj poslodavaca ko-
ji se prijavio bio je 22, ali
neki nisu imali urednu do-
kumentaciju. Osim toga, ne-
Po~iwe izbor najboqih uzgajiva~a maline
Bora~ka zgrada
dio platoa oko zgrade da bi
porodice koje imaju rje{ewa
za stan mogle da usele. Ve}i-
na tih porodica je privatno
smje{tena i pla}a zakupe, pa
smo odlu ~i li da ubrza mo
pro ce du re i omo gu }i mo
qudima da napokon rije{e
stambeno pitawe - kazao je
Popovi}.
ZGRADA
izgra|ena na mjestu
podlo`nom
klizi{tima
Na ~el nik Po -
po vi} ka `e da je
izgradwa objekta,
izu zev ne kih si -
tni jih de taqa,
pra kti ~no za -
vr{e na i da }e
da tum useqewa,
po sli je obavqe-
Zapo{qavawe na podru~ju op{tine Zvornik
kim po slo dav ci ma se ni je
moglo udovoqiti zbog nedos-
tatka novca, s obzirom na to
da je ve li ka za inte re sova-
nost za ovaj projekat u ~ita-
voj Srpskoj - re kao je
Petrovi}.
VLADA SRPSKE
izdvojila 250.000
maraka
On je is ta kao da je za
op{tinu Zvornik odobreno
zapo{qavawe sedam pripra-
vnika, za dje~iji vrti} “Na-
{a radost“ ~etiri, Domu za
dje cu i omla di nu dva, Op -
{toj bolnici, “Vodovodu i
ko mu na li ja ma“ i Osno vnoj
{koli “Sveti Sava“ po je-
dan pripravnik, a preostale Goran
pripravnike zaposli}e pre- Petrovi}
vrede u op{tini Bratunac Andrijana Markovi}.
Markovi}eva je istakla da na javni poziv treba da se
prijave zainteresovani uzgajiva~i kako bi stru~na
komisija sqede}ih dana pregledala wihove zasade i
uvjerila se u kvalitet roda.
nog tehni~kog prijema obje-
kta, za vi si ti od re sor nog
ministarstva za bora~ka pi-
tawa, koje je i investitor
ovog programa.
Problem je nastao zbog
procjene geologa da je obje-
kat iz gra |en na zemqi {tu
po dlo `nom kli zi {ti ma,
{to izis ku je do da tna ula -
gawa u vawsko ure |ewe.
Procjena nadle`ne op{tin-
ske slu `be je da }e za ove
ULAGAWA
Vlada RS je u okviru pro-
grama stambenog zbri-
wavawa bora~kih
porodica iz prioritetnih
kategorija u izgradwu zgra-
de u Vlasenici ulo`ila
oko 1.300.000 KM, a u ko-
duzetnici.
Vlada Srpske za pripra-
vni~ki sta` 42 pripravni-
ka u Zvorniku izdvojila je
250.000 maraka.
Petrovi} je dodao da }e
se prije zapo{qavawa pri-
pravnika obaviti potpisi-
vawe Ugo vo ra Za vo da za
zapo{qavawe sa poslo-
davcima.
Projekat re-
ali zu je Za vod
za za po{qav-
awe, dok je
no vac obe -
zbi je di la
Vlada
Repu-
bl i ke
radove biti neophodno oko
450.000 maraka.
- Smatram da porodica-
ma treba da pru`imo mogu-
}nost da usele, a u hodu da
rje {a va mo ova pi tawa oko
vawskog ure|ewa. Bojim se
da bi se malo vi{e odu`ilo
ako bi ~ekali na sredstva za
ove radove, {to podrazumije-
va ra spi si vawe ten de ra i
druge procedure - obja{wava
Popovi}.
na~nu cijenu izgradwe obje-
kta potrebno je ukqu~iti i
obaveze op{tine u pogledu
obezbje|ewa infrastruktu-
re i prate}ih prikqu~aka,
koje jo{ uvijek nisu preci-
zirane.
Srpske koja }e sufinansi-
rati zarade pripravnika u
visini od 60 odsto,
dok }e poslodav-
ci koji ih pri-
m a j u
obezbje|ivati 40
odsto.
S. S.
FOTO: S. SAVI]
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 11
U Bratuncu predata donacija CRS-a
Poqoprivrednici
dobili 13 ma{ina
Povratnike obradovala donacija FOTO: K. ]IRKOVI]
BRATUNAC - U okviru projekta “Trajna rje{ewa za ko-
risnike kolektivnih centara“ predstavnici ameri~ke hu-
ma ni tar ne or ga ni za ci je CRS pre da li su ju ~e 13
poqoprivrednih ma{ina korisnicima tog projekta koji
`ive na podru~ju Bratunca. Predstavnica CRS-a Armina
Pijalovi} rekla je da je ova organizacija dopremila deset
freza i tri kosilice i najavila da }e idu}ih dana za ~eti-
ri sto~ara biti dopremqene ovce.
- Ovo je samo dio aktivnosti CRS-a, koji putem donacija
poma`e povratnicima da ostvare prihod i da `ive od svog
rada - rekla je Pijalovi}eva.
Zoran Mla|enovi}, poqoprivrednik iz sela Dowi Maga-
{i}i, ima 30 dunuma obradivog zemqi{ta i ka`e da do sa-
da nije uspio da nabavi nijednu ma{inu.
- Mnogo mi zna~i freza koju sam dobio, jer uzgajam malinu
na povr{ini od dva dunuma, kupinu i krastavce na po je-
dnom dunumu, a na ostalim povr{inama p{enicu i kukuruz -
kazao je Mla|enovi}. K. ].
Projekat u Rogatici
Dru{tveno korisnim
radom do donacija
Rogati~ani uklonili sme}e iz potoka FOTO: S. MITROVI]
RO GA TI CA - S ciqem li su opremu, alate, stoku i
pod sti ca ja ra zvo ja ma lih prikqu ~ke za poqo pri vre -
preduze}a, zapo{qavawa no- dne ma{ine, a jedina obave-
vih radnika i boqeg `ivota za je da odrade deset ~asova
na selu, vlada Wema~ke je u dru{ tve no ko ri snog ra da.
saradwi sa nevladinom or- Tako je organizovana akcija
ganizacijom “Help“ u okvi- ~i{}ewa potoka koji se na
ru pro je kta “Smawewe periferiji Rogatice ulije-
si ro ma{ tva kroz po dr{ku va u rijeku Rakitnicu.
lokalnom ekonomskom razvo- - Dva de se tak ko ri sni ka
ju“ podijelila 60.000 evra za “Helpove“ donacije uredilo
53 korisnika u op{tini Ro- je potok i uklonilo sme}e,
gatica.
U ovom projektu u~estvova-
la je i lo kal na za je dni ca
ko je je bi lo po ten ci jal ni
zaga|iva~ bistre Rakitnice
- istakao je Momir Obrado-
ko ja je iz dvo ji la 15 od sto vi} iz Odjeqewa za privre-
novca. du i dru{tvene djelatnosti
Korisnici donacije dobi- op{tine Rogatica. S. M.
Zvornik
POLICIJA bio dio potro{a~a u Kito-
Javni red i mir nije naru{a- vnicama i na Vidakovoj wivi.
van, nisu zabiqe`ena krivi~na
VODA
djela, ni saobra}ajne nesre}e.
Zbog zamu}enosti izvori{ta
STRUJA lo{ije snabdijevawe vodom
Zbog sanacije mre`e od devet dijela potro{a~a u Srpskoj
do 14.30 ~asova bez struje varo{i.
Srebrenica
STRUJA U Slu`bi hitne pomo}i pre-
Snabdijevawe strujom ure- gledano je osam pacijenata.
dno.
VODA
HITNA POMO] Snabdijevawe vodom uredno.
12 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

EU nalo`ila kompaniji “Mol“ da vrati dr`avnu pomo}

BRISEL - Evropska komisija nalo`ila je ju~e ma|arskom nafte i gasa, imao nelojalnu prednost nad rivalima nakon

Biznis “Molu“ da vrati 112 miliona evra plus kamate, jer je ocije-
nila da je rije~ o subvenciji ma|arske vlade u vidu niske na-
knade za rudni~ku eksploataciju.
Komisija je ocijenila da je “Mol“, koji posluje u sektoru
{to je ma|arska vlada obe}ala da ne}e mijewati iznos na-
knade za fosilno gorivo od 2005. do 2020. a zatim je 2008.
godine znatno podigla naknade ostalim kompanijama, preni-
jele su agencije.

FOTO: ARHIVA
ZVANI^NA KOTACIJA
Sredwi Promjena Vrijednost
Dioni~ko dru{tvo kurs kursa

BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO 17.87 0.06 3,556.22

KOTACIJA FONDOVA
Zvani~ni Promjena
Dioni~ko dru{tvo kurs kursa Vrijednost

ZIF BONUS D.D. SARAJEVO 2.52 8.08 3,022.00

ZIF CROBIH FOND D.D. MOSTAR 5.01 -4.57 155.31
ZIF PREVENT INVEST D.D. SARAJEVO 5.50 0.00 3,157.00

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE

Sredwi Promjena Vrijednost
Dioni~ko dru{tvo kurs kursa Drvoprera|iva~i jo{
~ekaju na povoqnije trupce
BH TELEKOM D.D. SARAJEVO 21.70 -1.32 2,170.00
ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO 4.50 0.00 5,467.50 Vlada Srpske predlo`ila “[umama RS” sni`ewe cijena sirovina

Cijene trupaca nisu

FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO 88.77 3.21 24,662.68
RMU BANOVI]I D.D. BANOVI]I 47.00 0.00 47,000.00
TVORNICA CEMENTA KAKAW D.D. KAKAW 24.00 -3.88 2,760.05
VISPAK D.D. VISOKO 6.00 20.00 1,338.00

sni`ene po preporuci
Svjetske berze
Cijena zlata dostigla
1.254 dolara za uncu Na{li smo se u “vakuumu“, jer nam ni{ta nije definisano do kraja, nego se
LONDON, WUJORK - Cijene zlata dostigle su novi is- “sugeri{e“ i “preporu~uje“, ka`u u “[umama“
torijski maksimum od 1.251 dolara za finu uncu u Londonu
PI[E: SVJETLANA TADI] jene, a ne konkretnu odluku. nas zovu i pitaju za{to cije- - Na spisku je sedam pre-
i 1.254 dolara na berzi u Wujorku. Analiti~ari obja{wavaju
svjetlanat@glassrpske.com - U do ku men tu ko ji smo ne trupaca nisu sni`ene. Iz duze}a kojima se odobrava od-
da zlato ne gubi privla~nost kao sigurno uto~i{te za inves-
titore. BAWALU KA - Ci je ne do bi li iz Vla de “[u ma ma Privredne komore RS najavi- goda pla}awa na period od 90
Stru~waci procjewuju da bi unca mogla da poskupi i do trupaca za drvoprera|iva~e RS” se sugeri{e i preporu- li su da }e provjeriti za{to dana, 34 preduze}a za odgodu
2.000 dolara, ako se ostvare strahovawa od drugog talasa kri- u RS jo{ ni su sni `e ne za ~uje da snize cijene trupaca. se ova preporuka ne primjew- pla}awa na 60 dana, a svi os-
ze, zbog du`ni~kih problema zemaqa evrozone. pet odsto, iako je to bi lo Mi jo{ ~ekamo kona~nu odlu- uje - rekao je Kozomara. tali koji ispuwavaju mini-
Zlato je od po~etka godine poskupjelo za 14 odsto zbog pa- nalo`eno preporukom Vlade ku i cjenovnik na osnovu ko- Vlada RS zadu`ila je i malno tehni~ko-tehnolo{ke
da kursa evra u odnosu na dolar. RS. U “[umama Republike jeg bi smo pri mi je ni li ovu Mi nis tar stvo in dus tri je, uslove za rad pilana, odgoda
Prema procjenama, cijene zlata }e do kraja godine oscili- Srpske“ ka`u da }e postu- pre po ru ku. Na {li smo se energetike i rudarstva RS da je predvi|ena na 30 dana - re-
rati u granicama od 1.050 do 1.300 dolara za uncu, ali bi piti prema ovoj preporuci “vakuumu“, jer nam ni{ta ni- u saradwi sa Privrednom ko- kli su u Ministarstvu i do-
mogle da sko~e i na 2.000 i prema{e cijenu platine, preni- tek kada im Vlada dostavi je definisano do kraja, nego morom, sa~ini listu preduze- dali da su spisak preduze}a
jele su agencije. kona~nu odluku o sni`ewu i se “sugeri{e“ i “preporu~u- }a za od go |e no pla }awe “[umama“ poslali u petak.
- Ako nastupi drugi talas krize, to }e biti odraz dugoro~ne novi cjenovnik. je“ - rekao je Gagovi}. si ro vi na “[u ma ma RS” na U “[umama“ ka`u da ovaj
ekonomske krize i faktor rasta za zlato - smatraju ekonomisti. Vlada RS donijela je pre- period od 30 do 90 dana. spisak nisu dobili.
poruku kojom “[umama RS“ KOZOMARA:
Dodaju da bi ovakav scenario mogao da izazove dodatne potrese “[ume“ trebalo da
na tr`i{tima {irom svijeta. pre dla `e da za pet od sto DRVOPRERA\IVA^I
snize cijene trupaca za re- primijene preporuku
MMF zawe na period od {est mje-
Po mo }nik mi nis tra Sekretar Udru`ewa drvo- mim tim doma}i drvoprera-
seci, po~ev od 1. aprila ove
Evropska du`ni~ka kriza godine, kao i da drvoprera-
|i va ~i ma odo bre po pust od
poqoprivrede, {umarstva i
vodoprivrede RS Ranko Kozo-
prera|iva~a pri Privre-
dnoj komori RS Lazo [inik
|iva~i nisu konkurenti na
tr`i{tu. “[ume RS” su tre-
bi mogla da pogodi Aziju pet od sto na ime avan sne
uplate za trupce.
mara ka`e da su “[ume RS”
tre ba lo da pri mi je ne ovu
ka`e da su drvoprera|iva-
~i u te{koj poziciji i da im
balo da postupe prema
odluci Vlade RS i tada bi i
SIN GA PUR - Du `ni ~ka gno za ja kog ras ta azij skih preporuku, koja je obavezuju- to {to se cijene ne smawuju ovo preduze}e bilo na do-
Komercijalni direktor
kriza evrozone mogla bi da privreda bi mogla da privu- }a. jo{ vi{e ote`ava polo`aj. bitku, jer bi se pove}ao
“[uma RS” Dragomir Gago-
poremeti globalnu trgovinu ~e dodatni kapital u taj re- vi} re kao je da su do bi li - Svjesni smo novonasta- - U regionu su cijene trupa- plasman sirovina - rekao
i na ne se {te tu po tra`wi gion - rekao je [inohara i preporuku Vlade da snize ci- log pro ble ma, proi zvo |a ~i ca ni`e nego kod nas i sa- je [inik.
azijskih izvoznih proizvo- upozorio da bi ovo moglo da
da, izjavio je ju~e zamjenik iza zo ve stva rawe in ves ti -

Ne po{tuje se princip rotacije

di re kto ra Me |u na ro dnog
monetarnog fonda (MMF)
Naojuki [inohara.
On je upozorio da bi ovo
moglo da prouzrokuje veliki
priliv sredstava u taj regi-
on, ako vla de ne re agu ju
brzo i na odgovaraju}i na-
~in.
- Iako su finansijske ve-
ze Azi je sa pri vre da ma
evro zo ne ogra ni ~e ne, pro -
ci onih “mje hu ra“, ko ji }e
prije ili kasnije pu}i, pre-
nijele su agencije.
Kad je rije~ o Kini, [i-
nohara je rekao da ekonom-
ski ra zvoj te dr`a ve
napreduje na odr`iv na~in,
uprkos odre |e nim in fla -
tornim pritiscima.
On je pozvao zvani~ni Pe-
king da dozvoli ve}u fle-
ksibilnost svoje valute.
Nikola [piri} o situaciji u Spoqnotrgovinskoj komori BiH
SARAJEVO - U Spoqno-
trgovinskoj komori BiH ne
po{tuje se princip rotacije
na rukovode}im mjestima, a
osnovni uzrok problema u ovoj
instituciji je nepovjerewe,
rekao je ju~e u Sarajevu pred-
sjedavaju}i Savjeta ministara
BiH Nikola [piri}.
- Nemam puno informaci-
ja o de{avawima u Spoqno-
trgovinskoj komori BiH, osim
{to znam da se ve} dvije godi-
ne ne po{tuje Zakon koji je
usvojila Parlamentarna skup-
{tina BiH, odnosno ne po-
{tuje se princip rotacije -
rekao je [piri}.
Rekao je da o~ekuje da }e
Savjet ministara BiH dobiti
detaqnije informacije o de-
{avawima u ovoj instituciji,
prenijela je Srna.
Potpredsjednici Spoqno-
trgovinske komore BiH iz re-
da srpskog i hrvatskog naroda
Qubomir Klincov i Milan
Lovri} u vi{e navrata upozo-
ravali su da je Spoqnotrgo-
vinska komora uzurpirana, te
da su predstavnici srpskog i
hrvatskog naroda u organima
Komore marginalizovani i da
im se radi iza le|a. Uprkos ne-
godovawu srpskih i hrvatskih
delegata, ju~e je odr`ana kon-
stitutivna sjednica Skup{ti-
ne Spoqnotrgovinske komore
BiH, na kojoj je konstituisana
nova Skup{tina Komore.

FTSE 100 INDEX MEMBERS DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS

Naziv kompanije Cijena Promjena Naziv kompanije Cijena Promjena
LLOYDS BANKING 52.6 1.62 BANK OF AMERICA 15.19 -0.92
BP PLC 383.8 -6.14 MICROSOFT CORP 25.25 0.56
ROYAL BK SCOTLAN 41.64 0.46 PFIZER INC 14.42 -0.89
BARCLAYS PLC 280.1 1.28 INTEL CORP 20.29 0.55
VODAFONE GROUP 136.15 0.55 GENERAL ELECTRIC 15.52 0.26
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 13

GM sa tr`i{ta povukao milion i po vozila

DETROIT - Ameri~ki automobilski gigant “Xeneral motors“ pojedinih serija proizvedenih od 2006. do 2009. godine, pre-
(GM) odlu~io je da sa tr`i{ta povu~e milion i po vozila, zbog nijele su agencije. Ve}ina opozvanih kamioneta i automobila SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
toga {to bi neispravan grija~ u rezervoaru za vodu za prawe prodata je u SAD i Kanadi, a GM se obavezao da na spornim Prosje~na
Naziv emitenta Promjena Promet
predweg stakla mogao da izazove po`ar. vozilima zamijeni sistem za prawe stakla i obezbijedi nado- cijena
Iz kompanije je saop{teno da se opoziv odnosi na vozila iz knadu vlasnicima automobila. Република Српска - измирење ратне штете 3 32,11 2,31 43.556,56
Телеком Српске а.д. Бањалука 1,38 -0,72 30.013,25
Република Српска - стара девизна штедња 2 87,00 0,00 7.830,00
Akcionari u RS nemaju koristi od pozitivnog poslovawa firmi Република Српска - измирење ратне штете 2 32,96 3,00 4.944,00
РиТЕ Угљевик а.д. Угљевик 0,15 0,00 2.445,00

Dividendu ispla}uje РиТЕ Гацко а.д. Гацко

Електро Добој а.д. Добој
Република Српска - измирење ратне штете 1
0,12
0,61
32,00
0,00
1,84
0,00
1.800,00
1.220,00
320,00

jedan odsto preduze}a Naziv emitenta

FONDOVI
Prosje~na Promjena Promet
cijena
Kada se radi o isplati dividende, situacija u zemqama u okru`ewu sli~na je kao
i kod nas. U inostranstvu praksa je bitno druga~ija, kod wih je isplata dividende ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањалука 3,65 -9,88 146,00
ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука 4,77 0,00 0,00
normalna stvar, kazao Stevanovi} ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањалука 3,00 0,00 0,00
PI[E: MARINA ^IGOJA ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука 2,71 0,00 0,00
marinacigoja@glassrpske.com
ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука 7,31 0,00 0,00
BAWALU KA - Od 600 ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина 0,04 0,00 2.600,00
pre du ze }a ~i je su akci je ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале 3,11 0,00 0,00
uvr{te ne na Bawalu ~ku ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука 4,26 0,00 12.630,15
berzu, do sada je samo wih ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука 4,00 0,00 0,00
{est isplatilo ili doni- ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука 1,51 0,00 0,00
jelo odluku da akcionari- ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина 1,10 0,00 0,00
ma is pla ti di vi den du za ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука 4,05 0,00 0,00
pro{lu godinu.
ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука 3,29 0,00 0,00
Pre ma in for ma ci ja ma
ЗИФ Zepter фонд а.д. Бањалука 4,16 0,24 4.234,26
sa Bawalu~ke berze, u 2010.
godini najve}u dividendu u Republi~ke agencije za telekomunikacije Srbije
iznosu od 50 miliona mara-
ka is pla ti }e “Te le kom "Telenor" ispla}uje
Srpske“. Osim “Telekoma“,
di vi den du su is pla ti li i naknadu "Telekomu"
NLB Razvojna banka Bawalu- BEOGRAD - Kompanija “Telenor“ mora}e da plati “Tele-
ka u iznosu od 3.577.602 mar- Bawalu~ka berza FOTO: GLAS SRPSKE komu Srbija“ jednokratnu naknadu za infrastrukturu u
ke, te “TGT” a. d. Lakta{i u iznosu od 38,2 evra za svakog preuzetog korisnika fiksne
akcije uvr{tene na Bawalu- nog profita preduze}a. Do- isplati dividende, situaci-
iznosu od 407.434 marke. telefonije. Prema odluci Republi~ke agencije za telekomu-
~ku berzu, mawe od polovi- daje da je veoma va`no i to ja u zemqama u okru `ewu
Dividendu je isplatila nikacije Srbije (RATEL), “Telenor“ }e pla}ati i dodatnih
ne, wih 280, os tva ri lo je da li pre du ze }a os tva ru ju sli~na je kao i kod nas. U
i “Medikart zdravstvena us- 6,28 evra mjese~no po pristupnoj liniji ako pru`a i usluge
pro fit. Pre ma po da ci ma dobit ili ne. inostranstvu praksa je bi-
ta no va“ a. d. Bawalu ka u telefonije i interneta.
Berze, profit ve}i od 100 tno druga~ija, kod wih je is-
iznosu od 94.365 maraka, dok
hiqada maraka ostvarilo je NAJVE]U plata dividende normalna Zakup opti~kih vlakana na 15 godina ko{ta}e “Telenor“
}e “Jahorina osigurawe“ a. dividendu isplati}e 2,5 evra po metru za me|ugradsku telekomunikacionu in-
60 preduze}a. stvar - kazao je Stevanovi}.
d. Pale isplatiti dividen- “Telekom Srpske“ frastrukturu, uz godi{wu naknadu za odr`avawe u iznosu
Po mo }nik di re kto ra Pred sje dnik Upra vnog
du u iznosu od 200.000 mara- od 2,5 odsto od te jednokratne naknade, navodi se u odluci
Bawalu~ke berze Darko La- odbo ra Udru `ewa ber zan -
ka. No va ban ka a. d. RATEL-a, prenijele su agencije.
ki} rekao je da je za akci- - Ako pre du ze }e ne os - skih posrednika RS Branko
Bawaluka dividendu }e is-
Gr~ki ministar finansija
onare veoma zna~ajno da li tvaruje dobit ili nema jasne Kecman rekao je da kod nas
platiti kroz emisiju akcija
pre du ze }e is pla }u je di vi - projekcije kada }e to biti, preduze}a ni ranije nisu u
u uku pnoj vri je dnos ti od
9.852.762 marke.
dendu, jer na taj na~in imaju
direktnu korist od ostvare-
te {ko je o~e ki va ti da }e
postojati interes investi-
zna~ajnijem broju ispla}i-
vala dividendu.
Atina }e smawiti
Od 600 preduze}a ~ije su
to ra da ku pu ju akci je te
firme - kazao je Laki}.
- To i jeste problem, jer
pre du ze }a ni su vo |e na
deficit kako je planirano
VLASNICI ^lan Udru`ewa eko no - iskqu~ivim ciqem ostvari- ATINA - Gr~ki ministar
finansija Jorgos Papakonsta-
za 40 odsto. Pro{logodi{wi
buyetski deficit Gr~ke pro-
mis ta RS “SWOT“ Sa {a vawa dobiti i razvoja fir-
Sa{a Stevanovi} je ista- svjestan da ve}inski vla- Stevanovi} rekao je da stan- me za po tre be akci ona ra. tinu rekao je da je Gr~ka na pu- cijewen je na 13,6 odsto bruto
kao da se kod nas jo{ uvijek snik mo`e da odlu~i ono dar di kor po ra ti vnog up- Kada preduze}a shvate da vi- tu da ove go dine smawi dru{tvenog proizvoda, a vlada
nije probudila svijest o {to wemu ide u prilog, a ravqawa pre dvi |a ju da {e ne mo gu svoj ra zvoj da deficit u skladu sa projekci- se obavezala da ga do kraja ove
potrebi vo|ewa dividen- ne akcionarima. Iz tog ra- preduze}e ima jasno defi- finansiraju kreditima, ve} jama i dodao da su pri~e o ban- godine smawi na 8,1 odsto.
dne politike. zloga akcionari su izlo`e- nisanu dividendnu politi- da moraju tra`iti ulaga~e, krotu te zemqe “besmislene“. Gr~koj su Me|unarodni mone-
- S obzirom na to da ve}i- ni riziku da nemaju ku. on da }e bi ti va `no ko ja Papakonstatinu je ju~e rekao tarni fond i ~lanice zone
na preduze}a kod nas ima direktne koristi od pozi- - To je jedan od instru- firma svojim akcionarima da }e podaci koji }e biti ob- evra odobrile spasila~ki pa-
ve}inskog vlasnika, prosje- tivnog poslovawa preduze- me na ta za pri vla ~ewe in - ispla}uje dividendu, a koja javqeni u idu}ih nekoliko da- ket od 110 milijardi evra zajma
~an ulaga~ treba da bude }a - kazao je Stevanovi}. ves ti to ra. Ka da se ra di o ne - kazao je Kecman. na pokazati da je deficit za da bi sprije~ile bankrot
pet mjeseci ove godine smawen zemqe, prenijele su agencije.
Be~ki institut za me|unarodna ekonomska istra`ivawa
KURSNA
Pad stranih ulagawa u 2009. godini Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 10.6.2010. godine. LISTA
BE^ - Direktna strana ulagawa u zemqe sredwe i isto~ne Evrope lani su iznosila Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)
sredwe i isto~ne Evrope prepolovqena su u 58,5 milijardi evra, spustiv{i se nadomak ni-
pro{loj godini, objavio je Be~ki institut voa iz 2005. godine. U 2008. godini vrije- Oznaka za devize Jedinica Kupovni Srednji Prodajni
Zemlja za devize
i efekt. valutu za devize za devize za devize
za me |u na ro dna eko nom ska is tra `i vawa, dnost investicija iznosila je 111,5 milijardi
prenijele su agencije. evra - rekao je Huwa. EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830
Autor analize za Institut Gabor Huwa U izvje{taju Instituta procjewuje se da Australija AUD 1 1.338185 1.341539 1.344893
rekao je da u pojedinim zemqama jo{ nije do- }e se direktna strana ulagawa u ovoj godini Kanada CAD 1 1.551320 1.555208 1.559096
Hrvatska HRK 100 26.928094 26.995583 27.063072
vr{en proces privatizacije, {to je podr`alo pove}ati za 14 odsto, pri ~emu se najizrazi-
^e{ka R. CZK 1 0.075267 0.075456 0.075645
rast ulagawa u Albaniju i Crnu Goru, a prigu- tiji rast o~ekuje u Poqskoj i Rusiji, ~ije bi Danska DKK 1 0.262287 0.262944 0.263601
{ilo u Srbiji. privrede trebalo da ostvare visoke stope Ma|arska HUF 100 0.691332 0.693065 0.694798
- Di rek tna stra na ula gawa u re gi onu rasta. Japan JPY 100 1.784614 1.789087 1.793560
Litvanija LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864
Norve{ka NOK 1 0.244417 0.245030 0.245643
[vedska SEK 1 0.201967 0.202473 0.202979
[vajcarska CHF 1 1.414442 1.417987 1.421532
ZIF Cepter fond ZIF Aktiva invest fond Turska TRY 1 1.019300 1.021855 1.024410
V. Britanija GBP 1 2.356066 2.361971 2.367876
a.d. Bawaluka a.d. Bawa Luka USA USD 1 1.633680 1.637774 1.641868
Srbija RSD 100 1.887836 1.892567 1.897298
Cijena (KM) Promjena Cijena (KM) Promjena Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
4,16 0,24% 3,65 -9,88% SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com
14 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Dojava o podmetnutoj bombi u bijeqinskoj {koli

BIJEQINA - Nepoznata osoba dojavila je ju~e ujutru da je u Policija je odmah po dojavi evakuisala u~enike i radnike
Hronika Sredwoj poqoprivredno-medicinskoj {koli u Bijeqini po-
dmetnuta bomba, potvrdio je Srni portparol bijeqinskog
Centra javne bezbjednosti Dragomir Peri}.
{kole. Peri} je kazao da je sekretar {kole o ovom inci-
dentu obavijestio Centar javne bezbjednosti, koji je odmah
reagovao.

CJB Doboj
U Gra~anici na|en
ukradeni “audi“
DOBOJ - Pripadnici Sektora kriminalisti~ke poli- UBISTVO
cije CJB Doboj u utorak su od F. K. iz Gra~anice u Fede- eno
raciji BiH oduzeli “audi“ za koji postoji sumwa da je pet nije po~iw m
q a je
godina ranije ukraden na podru~ju Tesli}a. sa umi{
- Sumwa se da je na ukradenom vozilu, koje je registrovano
u Italiji i vlasni{tvo je italijanskog dr`avqanina, fal-
sifikovan broj {asije i dokumentacija o porijeklu, posli-
je ~ega je registrovano u Policijskoj stanici Prwavor, a
onda i u Policijskoj upravi u Gra~anici - rekla je portpa-
rol CJB Doboj Qerka Stanimirovi}. Sl. P.

Nesre}a na putu Jajce - Bawaluka

Te`e povrije|en Uvi|aj poslije tragedije

Dalibor Gligi} Porodi~na tragedija u selu [eva{ Wive kod ^apqine

MRKOWI] GRAD - Dali-
bor Gli gi} (33) iz ^e sme
kod Bawaluke zadobio je te-
`e po vre de u sao bra }aj noj
Gligi} upravqaju}i vozilom
“fijat“, vlasni{tvo firme
“Vino `upa“, najvjerovatnije
zbog neprilago|ene brzine
Ubio ro|aka, pa
nesre}i koja se dogodila u
utorak u 14.20 ~asova u Bo-
~cu na putu Jajce - Bawaluka.
Gligi} je zadobio prelom
kqu~ne kosti i lopatice lijeve
izgubio kontrolu i udario u
za{titnu ogradu. Od udara se
vozilo prevrnulo i udarilo u
ka mi on “ive ko“ pre du ze }a
“Pri je dor pu te vi“, ko je se
se raznio bombom
Ro|aci poku{ali da umire \enana [abanovi}a, a u tome najuporniji bio Sead
ruke. Poslije ukazane prve po- kretalo iz suprotnog pravca,
mo}i u mrkowi}kom Domu a potom sletjelo pored puta. [abanovi}. Tokom ubje|ivawa \enan pucao iz pi{toqa i ubio Seada. Kada je
zdravqa upu}en je na lije~ewe u Vo za~ ka mi ona Mi lan Zec shvatio {ta je uradio, aktivirao je ru~nu bombu i raznio se
Klini~ki centar u Bawaluci. (36) iz Prijedora u udesu je PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] liciju o wegovom nestanku,
Nesre}a se dogodila kada je pro{ao bez povreda. S. D. ntomasevic@glassrpske.com ali se on oko 23 ~asa poja-
^APQINA - \e nan vio u selu.
[a ba no vi} iz [e va{ Mje {ta ni [e va{
Wiva kod ^apqine ubio je Wiva su is pri ~a li da se
u uto rak oko 23.30 ~a so va tada na prvi pogled vidje-
hi ci ma iz pi {toqa svog lo da s wim ne {to ni je u
ro|aka Seada [abanovi}a, redu.
a kada je vidio {ta je ura-
dio, sebe je raznio ru~nom PSIHI^KI
Zaplijewen {tapin i bombom. problemi \enana
detonatorske kapisle Prije ove tragedije po- [abanovi}a mogu}i bio Sead [abanovi}. U tom imao ozbiqnih psi hi ~kih
rodica \enana [abanovi}a ubje |i vawu \e nan je po vu - problema.
Pretres u Velikoj Kladu{i uzrok tragedije
SIPA oduzela pet
obavijestila je kao oroz i te{ko ranio Se- Izvor bli zak is tra zi
po- ada, ko ji je po dle gao na ovog doga|aja je kazao da je
- Dje lo vao je iz - putu do bolnice u Mostaru. utvr|eno da je \enan u Se-
kilograma eksploziva gubqeno, a kod sebe je
imao pi{toq. Ro|a-
Kada je shvatio {ta je ura-
dio \e nan se odma kao i
ada pucao nakon {to mu je
on po ku {ao da odu zme pi -
SARAJEVO - Pripadnici Dr`avne agencije za istrage i za- Bili bliski ci su poku{ali da aktivirao ru~nu bombu - is- {toq.
{titu (SIPA) prona{li su na podru~ju Velike Kladu{e i oduzeli umi re \e na na pri~ao je novinarima jedan U MUP-u Hercegova~ko-
pet kilograma eksploziva, oko deset metara {tapina, deset detona- zbog stra ha da mje{tanin [eva{ Wiva ne neretvanskog kantona ka`u
torskih kapisli “DK 8“, te dva usporiva~a, saop{teno je iz SIPA. ^lanovi porodice [abanovi} novi-
sebi ili drugom `e le }i da mu se na vo di da bi se cijeli slu~aj mogao
Eksplozivna sredstva prona|ena su u utorak pretresom vo- narima su kazali da su \enan i Se-
ad bili izuzetno bliski. ne bi na udio. ime. okarakterisati i kao nesre-
zila i objekta u vlasni{tvu M. K. protiv kojeg }e poslije Na go va ra li su U policiji Hercegova- }an slu~aj, jer ubistvo nije
kriminalisti~ke obrade u prostorijama SIPA biti podne- Oni smatraju da je ovoj tragediji do-
ga da spus ti ~ko-ne re tvan skog kan to na po ~iweno sa umi{qajem,
sen izvje{taj zbog neovla{}enog prometa oru`ja i vojne prinijelo, po svemu sude}i, lo{e
psihi~ko stawe u kome se \enan na- oru `je. U to me nezvani~no se moglo saznati niti je \enan imao motiv
opreme. Akcija je izvedena na osnovu naredbe Op{tinskog je na ju por ni ji da je \e nan [a ba no vi} da ubije Seada.
suda u Velikoj Kladu{i. lazio posqedwu godinu.

Sud odbio zahtjev za izuze}e sudije

PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI]
ntomasevic@glassrpske.com
BAWALUKA - Okru`ni
sud Bawaluka odbio je ju~e
zah tjev Spe ci jal nog tu `i -
la{tva RS za izuze}e pred-
sje dni ka Sud skog vi je }a
Olge Male{evi} u predmetu
protiv optu`enih za orga-
nizovani kriminal, falsi-
fi ko vawe i pre va ru
Mi lu ti na Ga ji }a (41) i
Frane Relote (55).
Su |ewe je nas tavqeno
izno {ewem ma te ri jal nih
dokaza tu`ila{tva, a speci-
jalni tu`ilac @ivana Ba-
ji} sudu je dostavila vi{e
od 100 dokaza koji }e, kako je
na gla si la, uz sa slu {awe
svjedoka dokazati navode op-
tu`be. U dokazima su se na-
{le i fo to gra fi je
po je di nih op tu `e nih ~i ji
iden ti tet jo{ ni je ot kri -
ven, a me|u kojima je i O. Z.
koji se la`no predstavqao
kao revizor revizorske ku}e
“Dilojt“. Izuze}e je tra`e-
no jer Tu`ila{tvo smatra
da je sudija pristrasna, po-
{to na pro{lom su|ewu ni-
je pri hva ti la iz mje ne
optu`nice prije izvo|ewa
dokaza, a u sli~nom drugom
slu~aju je to prihvatila.
Gaji} je do sada sklapao
spo ra zum sa tu `i la{ tvom
dva puta i oba puta Sudsko
vije}e je odbilo da ga pri-
hva ti. Na ra ni jem su |ewu
odbijen je i sporazum o pri-
znawu koji je sa specijalnim
tu`iocem bio sklopio Relo-
ta. Ovi sporazumi bi}e po-
no vo ra zma tra ni na
sqede}em ro~i{tu.
Gaji} je bio pristao na
~etiri i po godine zatvora
i da plati 8.000 maraka zbog
nedozvoqenog dr`awa oru-
`ja i vrati 490.000 KM ne-
za ko ni to ste ~e ne ko ris ti.
Relota je bio pristao na ka-
znu zatvora od ~etiri godi-
ne.
IZNESENI
materijalni
dokazi protiv
Relote i Gaji}a
Gaji} se tereti da je kao
pri pa dnik zlo ~i na ~kog
udru `ewa or ga ni zo vao i
osmislio na~in prevare Te-
lekoma RS, Republi~ke upra-
ve za ge odet ske i pre ba cio vi {e od 300.000
imovinsko-pravne poslove,
Elektroprivrede RS i pre-
duze}a “Dep-ot”. Prevaru Te-
le ko ma, vri je dnu 98.000
maraka, i RUGIP-a vrije-
dnu 4,3 miliona KM, izveo
je sa optu`enima K. S., P.
@., O. Z. i G. G.
Gaji} je zajedno sa Mirom
[uvakom, Brankom Zeleni-
kom, Franom Relotom i Mi-
rom Ivan ~e vi} sa ra ~u na
EPRS i “Dep-ota” na prevaru
uzeo vi{e od milion maraka.
Relota je optu`en da je u
saradwi sa ostalim ~lano-
vima zlo~ina~kog udru`ewa
maraka sa ra~una JP “Dep-
ot” na ra~un la`nog predu-
ze }a “Dep-ot“ DOO
Drago~aj.
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 15

Quban Jankovi} poginuo od strujnog udara Policija

KOZARSKA DUBICA - Quban Jankovi} (49) iz mjesta Kle- Iz bawalu~kog Centra javne bezbjednosti ju~e je, navode}i
kovci kod Kozarske Dubice poginuo je od strujnog udara, Jankovi}eve inicijale, saop{teno da je policija uz pri-
dok je zavarivao lim u dvori{tu svoje ku}e, saznaje “Glas sustvo qekara mrtvozornika uvi|ajem utvrdila da je rije~
Srpske“ od izvora bliskog istrazi. o zadesnoj smrti. N. T.

Akcija Dr`avne agencije za istrage i za{titu na podru~ju Travnika Vijesti

Lakta{i

Uhap{en Suad Alijagi} sa Ukraden

12.000 tableta ekstazija
Tablete otkrivene prilikom pretresa
stana koji koristi Alijagi}. Prona|ene
tablete ekstazija na crnom tr`i{tu
vrijede oko 40.000 maraka
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI]
ntomasevic@glassrpske.com
TRAVNIK - Pripadni-
ci Agen ci je za is tra ge i
za{titu (SIPA) uhapsili su
Suada Alijagi}a iz Novog
Gra da zbog po sje do vawa
12.000 tableta opojne dro-
ge ek sta zi, sa zna je “Glas
Srpske“ od izvora bliskog
istrazi.
Prema nezvani~nim in-
for ma ci ja ma, ta ble te su
prona|ene prilikom pretre-
sa stana koji koristi Ali-
jagi}, a ~iji je vlasnik To-
mi slav Obra do vi} iz Tra -
vnika.
Prema rije~ima izvora
bliskog policiji, prona|e-
ne ta ble te ek sta zi ja na
crnom tr`i{tu vrijede oko
40.000 maraka.
Alijagi} je uhap{en na
podru~ju Zeni~ko-dobojskog
kantona.
Pripadnici SIPA prive-
li su na saslu{awe i Tomi-
slava Obradovi}a.
On je pri ve den na po -
dru~ju Travnika i nad wim
je obavqena kriminalisti-
~ka obrada, poslije ~ega je
kotao za
rakiju
LAKTA[I - Policiji u
Lakta{ima u utorak je pri-
javqeno da je no} ranije iz
dvori{ta porodi~ne ku}e u
Bakincima kod Lakta{a ne-
poznato lice ukralo rakij-
ski bakarni kotao vrijedan
oko dvije hiqade maraka, sa-
op{teno je ju~e iz CJB Bawa-
luka. G. O.
pu{ten, jer se ispostavilo
da nema nikakve veze sa pro-
na|enom drogom. Doboj
U Agenciji za istrage i Izvje{taj
za{titu potvr|eno je da su
8. juna na podru~ju op{tine zbog {umske
Travnik uhapsili jedno li- kra|e
ce kod ko jeg su pre tre som
DOBOJ - Policijska sta-
stana koji je koristio pro- nica Doboj u utorak je Okru-
na{li 12.000 tableta eksta- `nom tu `i la{ tvu u tom
zija. gradu podnijela izvje{taj o
po~iwenim krivi~nim djeli-
VLASNIK ma protiv bra}e S. H. i S. H.
iz Doboja, zbog sumwe da su
stana priveden,
pa pu{ten krali {umu, potvr|eno je ju~e
u policiji. G. O.
- Uha p{e ni je po sli je Vlasenica
kriminalisti~ke obrade u Otu|en
prostorijama SIPA, uz izvje-
{taj o po ~iwenom kri vi - agregat
~nom dje lu ne do zvoqena za struju
trgovina opojnim drogama,
VLASENICA - Nepoznata
sproveden u prostorije Od-
lica su u periodu od 14. do 20.
sje ka za za dr`a vawe li ca
maja iz restorana “Medo” ko-
li {e nih slo bo de MUP-a
ji se nalazi u sklopu Ski-
Kantona Sarajevo - navede- centra “Igri{te“ u Vlase-
no je u saop{tewu SIPA. nici ukrali agregat za struju
U toj agenciji ju~e nisu vlasni{tvo “Elektrodistri-
mogli da saop{te vi{e de- bucije“ iz Vlasenice, vrije-
taqa u vezi sa ovim slu~a- dan oko 2.000 maraka, re~eno
jem. je ju~e u CJB Bijeqina.
G. O.

Isto~no Sarajevo
Maloqetniku
slomili ruku
Akcija SIPA u Travniku FOTO: GLAS SRPSKE
ISTO^NO SARAJEVO -
Policijskoj stanici Isto-
~no Sarajevo u utorak oko 18
Naredba ~asova {esnaestogodi{wak,
u pratwi oca, prijavio je da
Alijagi} }e najvjerovatnije, saznaje “Glas Srpske“, biti predat Tu`ila{tvu BiH su ga dva maloqetna lica is-
na daqe procesuirawe. pred Sredwe {kole “28. juni“
Hap{ewe je izvedeno uz asistenciju pripadnika Specijalne jedinice MUP-a SBK- fizi~ki napala i slomila
a, po naredbi Tu`ila{tva BiH. Stan Obradovi}a pretresen je na osnovu naredbe mu ruku, istakli su ju~e u po-
Ekstazi Suda BiH. liciji. G. O.

Kod Doboja te{ko povrije|en Policajci osumwi~eni za Povrije|eni pje{aci

osmogodi{wi dje~ak
DOBOJ - Osmogodi{wi dje~ak iz sela Kostajnica kod Do-
boja prekju~e je oko 15.15 ~asova te{ko povrije|en u saobra-
}aj noj ne sre }i ko ja se do go di la na re gi onal nom pu tu
Blatnica - Tesli}, javila je ju~e Srna.
Dje~aka je, dok je sa grupom djece prelazio put u Bawi Vru-
}ici, udario “golf“ ~iji voza~ nije mogao bezbjedno da zaus-
tavi vozilo zbog neprilago|ene brzine uslovima i stawu
puta.
Dje~ak je prilikom udara i pada na put zadobio te{ke tjele-
sne povrede - potres mozga i vi{e preloma. Zbog te`ine po-
vre da pre ve zen je u bawalu ~ki Kli ni ~ki cen tar, gdje je
zadr`an na lije~ewu.
nesavjestan rad u slu`bi u Zenici i Maglaju
QUBU[KI - Sektor kriminalisti~ke policije iz
Qubu{kog poslije izvje{taja nadle`nom tu`ila{tvu pro-
tiv bra}e Mate (41) i Blaga (34) [imi}a utvrdio je i mo-
gu}u krivi~nu odgovornost policajaca koji su u~estvovali
u intervenciji.
Agencije prenose da su bra}a [imi} 23. maja u kafi}u
“Bumerang“ u Grudama po~inili ve}i broj krivi~nih djela.
Policija je utvrdila da policijski slu`benici iz Gruda
H. B. (42) i K. M. (29) nisu Blaga [imi}a vezali “lisica-
ma“, {to je on iskoristio i pobjegao iz vozila, poslije ~e-
ga se pje{ice vratio pred “Bumerang“ i pomogao u bijegu
svom bratu, osumwi~enom i za poku{aj ubistva na~elnika
policije.
ZENICA, MAGLAJ - U @eqezni~koj ulici u Zenici u uto-
rak se dogodila saobra}ajna nesre}a u kojoj je automobil
“golf“ udario pje{aka.
“Golfom“ je upravqao A. K. iz Kakwa, dok je pje{ak H. V.
zadobio lak{e tjelesne povrede i pu{ten je na ku}no lije-
~ewe. Istog dana u Maglaju se dogodila saobra}ajna nesre}a u
kojoj je Maglajlija K. V. upravqaju}i automobilom “reno“ uda-
rio sugra|anina, pje{aka C. A.
U ovoj nesre}i pje{ak je zadobio lak{e tjelesne povrede, te
je prevezen u Dom zdravqa Maglaj, gdje su ga poslije pregleda
pustili ku}i.
G. O.
16 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Treba li da se napravi most tajkuna da bi ih qudi gazili?

Srbija Aleksandar Tijani}, direktor Radio-televizije Srbije

Ustavni sud
Kalini} poslije Poslije pucwave i obra~una
Tadi} predlo`io dva

Uskoro nova
rawavawa policiji
kandidata za sudije rekao da je na
BEOGRAD - Predsjednik Srbije Boris Tadi} predlo`io wega pucao tako|e

Srbija tra`i
je Skup{tini Srbije dva kandidata za sudiju Ustavnog su- odbjegli ~lan
da - sudiju Vi{eg suda u Novom Sadu Sabahudina Tahirovi-
}a i pomo}nika generalnog direktora Republi~kog fonda “zemunskog klana“
za penzijsko i invalidsko osigurawe Envera Nik{i}a. Milo{ Simovi},
Tadi} je u dopisu predsjednici parlamenta Slavici \u-
ki}-Dejanovi} naveo da predlo`eni kandidati posjeduju za kojim policija
stru~ne i li~ne kvalitete, na osnovu kojih mogu obavqati intenzivno traga.
funkciju za koju su predlo`eni, prenijele su agencije. Locirani stanovi
Ustavni sud ima 15 sudija, koji se biraju i imenuju na de-
vet godina - pet bira Skup{tina Srbije, pet imenuje pred- u kojima su
sje dnik Re pu bli ke, a pet op {ta sje dni ca Vrho vnog boravili
kasacionog suda.
pripadnici
Beograd kriminalnog
Jedanaesta godi{wica miqea
Kumanovskog sporazuma Interpolova potjernica za Simovi}em

BEO GRAD - Spo ra zum o vi je Sve to zar Mar ja no vi}, BEO GRAD, ZA GREB - to kom no }i pre tre sa ne
voj no-te hni ~koj sa radwi policijski general Obrad Poslije pucwave u Zagrebu odre|ene lokacije i isti~e Skrivawe u regionu
Voj ske Ju go sla vi je i pred - Stevanovi} i britanski ge- i hap{ewa Sretka Kali- da o~ekuje da }e u najskori-
stavnika UN, poslije kojeg neral Majkl Yekson. ni}a, jednog od osu|enih za je vrijeme biti uhap{en i Urednik nedjeqnika “Vrijeme“ Filip [varm ka`e da nije
je prestalo NATO bombar- Istog dana, Savjet NATO-a ubistvo premijera Srbije Mi lo{ Si mo vi}, ko jem je iznena|en pojavom Kalini}a i Simovi}a u Hrvatskoj i
do vawe SRJ, po tpi san je je na sjednici u Briselu odo- Zo ra na \in |i }a, mo gu se hrvatska policija na tragu. dodaje da je skrivawe u regionu jedno od pravila balkan-
pri je 11 go di na na voj nom brio sporazum koji su u Ku- o~e ki va ti no va ha p{ewa - Mi i ovaj sam doga|aj skih kriminalaca. On vjeruje da se i ostali odbjegli “ze-
aerodromu u blizini Kuma- ma no vu po tpi sa li ~la no va “ze mun skog kla - mo `e mo ve za ti za ubis tvo munci“, prije svih Milan Juri{i} i Vladimir
nova, javile su ju~e agencije. predstavnici jugoslovenske na“, koji su vjerovatno po- Cvetka Simi}a u Hrvatskoj. Milisavqevi} zvani Budala kriju u regionu, a ne u
Sporazum su tada potpisa- vojske, policije i me|unaro- ve za ni i sa nar ko-bo som Ovo je je dna {i ra pri ~a, zemqama Evropske unije, kako se spekuli{e.
li general Vojske Jugosla- dnih snaga. Darkom [ari}em. {ira akcija koja }e rezul- - Neslu`beno ~ujemo da je Kalini}, osim {to je rekao ko
Rekao je to ju~e za B92 tirati i novim hap{ewima. je pucao na wega, otkrio identitete i mjesta gdje se kriju
di re ktor srpske po li ci je Ni sam si gu ran da se ova ostali pripadnici “zemunskog klana“, koji su u bjekstvu -
Milorad Veqovi}, koji je pri ~a ne do ti ~e i sa mog rekao je novinar hrvatskog “Jutarweg lista“ Du{an
is ta kao da je od tre nut ka klana [ari} - rekao je Ve- Miqu{.
pucwave i rawavawa Kali- qovi}.
ni}a u stalnom kontaktu sa Veqovi} na vo di da su
kolegama iz Hrvatske. kod Ka li ni }a pro na |e na kojima su boravili srpski jezera u Rakitju. Kalini} je
Kalini} je rawen u uto- dva la`na hrvatska paso{a. kriminalci, ali jo{ nije operisan u bolnici “Sestre
rak u Za gre bu, a po sli je na{la Milo{a Simovi}a, milosrdnice“ i nalazi se
ODBJEGLI osumwi~e nog za po ku {aj izvan `ivotne opasnosti.
rawavawa dok je jo{ bio u
svjesnom stawu, policiji je “zemunci“ povezani ubistva Sretka Kalini}a,
rekao da je na wega pucao sa [ari}em koji ima i srpsko i
ta ko |e od bje gli ~lan “ze - hrvatsko dr`avqanstvo.
Kermabon na Kosovu FOTO: AGENCIJE munskog klana“ Milo{ Si- Portparol hrvatske po- - Tokom no}i smo loci-
movi}, osu|en na 30 godina licije Krunoslav Borovec rali stanove u kojima su bo-
Iv de Kermabon ra vi li pri pa dni ci
zbog ubistva premijera. je istakao da je hrvatska po-
Tijesna saradwa Veqovi} na vo di da su licija locirala stanove u kri mi nal nog miqea, na -
pravqene su odre|ene pro-
EULEX-a i Srbije POJA^AWE IZ SRBIJE
vjere, ali za sada tamo nije
zate~en Milo{ Simovi} -
BEOGRAD - Prvi ~ovjek misije Evropske unije na Kosovu rekao je Borovec.
rekao je da su tu`ioci EULEX-a ~esto u vezi sa srpskim Dvojica srpskih policijskih is- koji su dobro upoznati sa On je dodao da je poli-
vlastima i da tijesno s wima sara|uju, prenio je ju~e B92. tra`ilaca dolaze u Hrvatsku da prilikama, odnosima i na- cija imala informacije da
De Kermabon smatra da je “tehni~ka saradwa od obostranog bi se prikqu~ili timu zadu`e- ~inom rada srpskog krimi- su Ka li ni} i Si mo vi} u
interesa u borbi protiv korupcije i organizovanog krimina- nom za rje{avawe zlo~ina koji nalnog miqea, prikqu~i}e Hrvatskoj, ali da nije zna-
la“. On je rekao i da se saradwa dobro odvija i u slu~ajevi- se dovode u vezu sa pripadni- se na{em timu istra`ila- la gdje.
ma posjeta zna~ajnih predstavnika vlasti Srbije Kosovu, a cima srpskog podzemqa. ca - potvrdio je portparol Rawenog Sretka Kali-
kao primjer je naveo i ustoli~ewe novog srpskog patrijarha - Dvojica vrsnih srpskih hrvatske policije Kruno- ni}a zvanog Zver prona{ao Rawenog Kalini}a prona{ao
Irineja u Patrijar{iji SPC u Pe}i. policijskih istra`ilaca, slav Borovec. je slu ~aj ni pro la znik kod slu~ajni prolaznik uz
- Zatra`io sam od ministra za Kosovo i Metohiju Gorana jezero u Rakitju
Bogdanovi}a da se razrije{i problem funkcionisawa suda
u sjevernom dijelu Kosovske Mitrovice. Tamo bi, prema
prijedlogu EULEX-a, trebalo da radi dvoje albanskih i Verica Bara}, predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije

Prijave u "slu~aju C market"

dvoje srpskih sudija - ka`e Kermabon.

DOBRA
VIJEST
TRGOVI[TE
Sanacija klizi{ta u Trgovi-
{tu trebalo bi da bude za-
vr{ena najkasnije za 15
dana. Radovi obuhvataju
formirawe prirodne brane
od kamenih blokova, kojom
bi u du`em vremenskom pe-
riodu bila otklowena opa-
snost od pokretawa
zemqi{ta.
BEOGRAD
Dugogodi{wa izlo`enost kon-
tinuiranom stresu u Srbiji
dovela je do porasta broja
osoba sa zdravstvenim pro-
blemima iz oblasti mental-
nog zdravqa, a unipolarna
depresija je jedan od vode}ih
uzroka optere}ewa stanovni-
ka bolestima u Srbiji. De-
presija vi{e optere}uje
`ene.
LO[A
VIJEST
BEOGRAD - Predsjednik
Savjeta za borbu protiv ko-
rupcije Verica Bara} naja-
vi la je ju ~e po dno {ewe
kri vi ~ne pri ja ve pro tiv
onih koji su u~estvovali u
tajnom kartelskom sporazu-
mu, na osnovu kojeg su pre-
uze te akci je ne ka da{weg
trgo vin skog pre du ze }a “C
market“.
Bara}eva je objasnila da
kar tel ski spo ra zum pred -
stavqa memorandum, koji je
svo je vre me no upu }en ta -
da{wem premijeru Vojisla-
vu Ko{tunici, a potpisni-
ci me mo ran du ma su Dan ko
\uni}, Milan Beko, Miro-
slav Mi{kovi} i Slobodan
Radulovi}.
PRIJAVE
u~esnicima tajnog
kartelskog
sporazuma
- Oni svi pot vr|u ju
autenti~nost tog sporazuma
i u sudskom postupku za ste-
~ajnu mafiju pozivaju se na
Vla du - da je i ona u to me
u~estvovala, mada nema po-
tpisa ni premijera, ni ne-
kog iz Vla de - re kla je
Bara}eva za TV B92.
Ona je oci je ni la da je
va`no da se to brzo uradi,
zato {to je problem sli~an
“Lu ci Beo grad“, jer je i
akcije “C marketa“ preuzela
fan tom ska fir ma ko ja se
na la zi na is toj adre si i
spratu, isto bez novca i ka-
pi ta la, odno sno “{koqka
firma“, iza ~ega se, vjerova-
tno, ta ko |e, kri je prawe
novca.
- Vodi se krivi~ni pos-
tupak za deo tog problema,
ali optu`nica nije obuhva-
tila memorandum, jer je taj-
ni kar tel ski spo ra zum
za brawen, kao i pre uzi -
mawe akci ja “C mar ke ta“,
ukoliko se prethodno ne do-
bi je odo brewe an ti mo no -
polske komisije - dodala je
Bara}eva.
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 17

Osnovcima danas po~iwe qetni raspust

BEOGRAD - Raspust za |ake od prvog do sedmog razreda Maturanti gimnazija, zavr{nih razreda sredwih stru-
osnovnih {kola u Srbiji po~iwe danas, dok }e drugo po- ~nih {kola i u~enici osmog razreda nastavu su zavr{i-
lugodi{te za sredwo{kolce biti zavr{eno 18. juna, ja- li ranije i prije qetnog raspusta o~ekuju ih pripreme za
vio je ju~e RTS. upis na fakultete, odnosno u sredwe {kole.

Vijesti
pripadnika “zemunskog klana“ u Zagrebu

hap{ewa "zemunaca",
Kraqevo
Priveden
zbog

izru~ewe Kalini}a
pedofilije
KRAQEVO - Aksentije
[uti} (66) iz ^a~ka uha-
p{en je ju~e zbog sumwe da
je obqubio dijete, saop-
{tila je Policijska upra-
va u Kraqevu. Sumwa se da
Ministar pravde Srbi- Ministarstava pravde Srbi- tijelo na|eno 3. juna 2006. je [uti} tokom ove godine
je Sne`ana Malovi} izjavi- je i Hrvatske da se pristupi godine na autoputu. na podru~ju Kraqeva i ^a-
la je da }e Mi nis tar stvo potpisivawu ugovora o me|u- Ka li ni} se te re ti za ~ka u vi{e navrata imao
pravde zatra`iti od Hrvat- so bnom izru ~ewu do ma }ih u~e{}e u ubistvima bra}e seksualne odnose sa trina-
ske izru~ewe Sretka Kali- dr`avqana okrivqenih za Sredoja i Zorana [quki}a, es to go di{wom dje voj ~i -
ni }a u naj kra }em mo gu }em krivi~na dela organizova- Jovana Guzijana Cunera, Ra- com iz ^a~ka.
ro ku, odmah po do bi jawu nog kriminala i korupcije - deta Cveti}a i Todora Gar-
zvani~ne potvrde Interpo- rekla je Malovi}eva. da {e vi }a, Bra ni sla va
la da je uhap{en. Ona je istakla da o~eku- Lainovi}a i drugih. Kali-
Ha{im Ta~i
- Ministarstvo pravde je da }e do to ga do }i ~im ni} je, pre ma pro cje na ma “Pravda
o~ekuje da }e tokom dana do-
biti zvani~nu potvrdu In-
Hrvat ska iz vr{i us ta vne
promjene. Malovi}eva je na-
policijskih eksperata, ~o-
vjek ko ga je bi lo te {ko
jednaka
Sretko
ter po la o iden ti te tu po me nu la da sam pos tu pak uhvatiti, jer je spreman da Kalini} za sve“
uhap{enog lica i proveri ekstradicije mo`e trajati `ivi u potpunoj divqini. PRI[TINA - Kosovski
wegovog dr`avqanskog sta- i vi{e mjeseci. Po red Ka li ni }a za premijer Ha{im Ta~i obra-
tusa. Kada dobijemo tu pot- ubistvo premijera \in|i}a tio se u utorak uve~e stano-
vrdu, bi}e podnesen zahtev POLICIJA na po 40 godina zatvora osu- Kalini} atentator na Dodika vnicima Kosova porukom da
za ekstradiciju nadle`nim na tragu Milo{u |e ni su biv {i ko man dant je pravda jednaka za sve i sa
or ga ni ma Hrvat ske u naj - Simovi}u JSO Milorad Ulemek Legi- U Informaciji MUP-a Kantona Sarajevo, koju je 13. molbom da imaju povjerewa u
kra}em mogu}em roku - ista- ja i neposredni izvr{ilac i 14. decembra 2006. godine v.d. policijskog komesa- wegovu vladu, tra`e}i po-
kla je Malovi}eva. Ka li ni} je slo vio za atentata Zvezdan Jovanovi}. ra Himzo Selimovi} dostavio pod oznakom “strogo dr{ku za wen rad i napore u
Ona je navela da, ukoli- glavnog egzekutora “zemun- Ale ksan dar Si mo vi}, Ni - povjerqivo“ i “hitno“ Dr`avnoj agenciji za istrage i suzbijawu organizovanog
ko se ut vrdi da Ka li ni}, skog klana“. no slav Kon stan ti no vi} i za{titu (SIPA), MUP-u Federacije, MUP-u RS i kome- kriminala, javile su agenci-
pored srpskog ima i hrvat- Svi zlo~ini koji mu se Vla di mir Mi li savqevi} saru Evropske policije, navodi se da se priprema je. Danas mo`ete da budete
sko dr`avqan stvo, on ne pripisuju izvr{eni su kra- osu|eni su na po 35 godina atentat na premijera RS Milorada Dodika. razo~arani, jer pre`ivqava-
mo`e biti izru~en Srbiji, jwe bru tal no. Posqedwi zatvora, a na po 30 godina - Informacije ukazuju na to da se priprema atentat mo krizu povjerewa u poli-
sve dok u Hrvatskoj ne do|e put wego vo ime se po mi- osu|eni su Simovi}, Milan na predsjednika Vlade RS od strane kriminalne gru- tiku, ali vas uvjeravam da mi
do ustavnih promjena, odno- walo u ja vnos ti po sli je Juri{i} Jure i Branislav pe “zemunski klan“, uz pomo} nekih kriminalnih grupa ne toleri{emo korupciju
sno dok se ne ukinu ustavna monstruoznog ubistva svje- Bezarevi}. iz BiH. Atentat bi mogao da bude izveden u Sarajevu, kao i vi, rekao je Ta~i.
ograni~ewa za izru~ewe do- doka saradnika Zorana Vu- Biv{i pripadnik JSO a kao bli`a lokacija se navodi lokalitet objekta
ma}ih dr`avqana. ko je vi }a Vu ka, ~i je je @eqko Tojaga je osu|en na OHR-a - navedeno je tada u informaciji MUP-a Kan- Dragan [utanovac
- Za sada postoji dogovor una ka `e no i ugqeni sa no 15 godina, a pripadnik “ze-
mun skog kla na“ Du {an
tona Sarajevo. Svi `ele
Atentator bi trebalo da bude Sretko Kalini}, koji
Krsma no vi} na 20 go di na je najja~i na oru`ju i izuzetan strijelac, kako iz snaj- saradwu
zatvora, dok je Sa{a Peja- perskog, tako i iz automatskog oru`ja. Logisti~ku po- sa Srbijom
kovi} osu|en na osam godi- dr{ku ovoj kriminalnoj grupi, prema informacijama, ^A^AK - Ministar od-
na zatvora. u Sarajevu bi dala kriminalna grupa okupqena oko brane Srbije Dragan [uta-
Milo{ Simovi} je jedan Ramiza Delali}a ]ele, koja bi se najvjerovatnije novac izjavio je ju~e da je
od zavjerenika u atentatu na ogledala u pomagawu bjega i sakrivawu izvr{ilaca Srbija najve}i izvoznik na-
pre mi je ra Srbi je Zo ra na ovog planiranog kriminalnog ~ina. oru`awa i vojne opreme od
\in|i}a i tako|e je ozna~en Prema drugom nezavisnom izvoru Vladimir Mili- Ankare do Be~a i da sa
kao pripadnik kriminalnog savqevi} i Milo{ Simovi} po~etkom ovog mjeseca wenom odbrambenom indus-
“zemunskog klana“. boravili su u motelu “Jezero“ u Bawaluci, vlasni{- trijom svi `ele da sara|uju.
Za u~estvovawe u ubis- tvo Slavka Roguqi}a, a za logisti~ke poslove i pre- Srbi ja je sa da pos ta la
tvu Zorana \in|i}a, presu- bacivawe preko granice zadu`en je Zoran [ekari}, va `an ~i ni lac izvo za u
dom Okru `nog su da u crnogorskog porijekla, vlasnik pekare u Trebiwu, celom regionu, a i zemqe
Beogradu, osu|en je, po tri stoji na kraju Informacije MUP-a Kantona Saraje- koje su mnogo razvijenije
osnove, na 30 godina zatvo- vo. od nas `ele da sara|uju sa
ra. nama radi izvoza naoru-
Simovi} je 18. januara `awa, re kao je [u ta no -
go di na za tvo ra zbog u~es - cama i teroristi~kim dje-
2008. go di ne osu |en na 40 vac.
tvovawa u ubistvima, otmi- lima.
Bo`idar \eli}
O~ekuje
pozitivan
O{tetili dr`avu Identifikovani Arhimandrit Partenios izvje{taj
za 870.000 evra osumwi~eni za kra|u kod patrijarha Irineja BEOGRAD - O~ekujem da
BEOGRAD - Pripadnici MUP-a Srbije uhap- PRI[TINA - Istra`iteqi EULEX-a identi- BEOGRAD - Wegova svetost patrijarh srpski }e usmeni izvje{taj Ser`a
sili su ju~e dva direktora i jednog vlasnika fikovali su nekoliko osumwi~enih za kra|u ne- Irinej primio je ju~e u Patrijar{iji visokopre- Bramerca biti dovoqan da
preduze}a zbog nelegalne kupovine firme “Cen- ko li ko de se ti na ki lo gra ma dro ge iz so be podobnog arhimandrita Parteniosa, predstavnika sve zemqe EU odlu~e da po-
tropromet“ AD iz [ida, na osnovu prethodnog kosovske policije za ~uvawe dokaza u Pri{tini, Gr~ke pravoslavne crkve, koji godinama doprema ~ne proces ratifikacije
dogovora sa Slavi{om Puri}em, koji se ve} na- pi{e ju~e pri{tinski list “Zeri“. pomo} bratskog gr~kog naroda stradalnom srpskom SSP-a, rekao je potpredsje-
lazi u pritvoru. Oni su tom kupovinom nanije- Neimenovani zvani~nik EULEX-a na koga se narodu od Krajine, preko Republike Srpske do Ko- dnik Vlade Srbije zadu`en
li {tetu Akcijskom fondu Srbije u ukupnom list poziva nije `elio da iznosi druge detaqe sova, javila je Srna. za evropske integracije Bo-
iznosu od 870.000 evra. istrage, zbog osjetqivosti slu~aja, dodaju}i jedi- - Za svoje zasluge i qubav prema srpskom narodu i `idar \eli}, javio je B92.
- Uhap{eni su direktor Privrednog dru{tva no da je specijalno tu`ila{tvo suzilo istragu za wegovoj Svetoj crkvi, otac Partenios je u martu On je rekao da, poslije sas-
“Posavina“ AD Obrenovac Qiqana Joki} (1972) kra|u. tanaka sa politi~kim dire-
odlikovan najvi{im priznawem SPC - ordenom Sve-
iz [apca, ve}inski vlasnik Privrednog dru{- ktorom holandskog
To tu`ila{tvo, koje vodi slu~aj kra|e u depou za tog Save prvog stepena - saop{teno je na sajtu SPC.
Ministarstva spoqnih po-
tva “Centropromet“ Svetlana Puti} (1961) iz dokaze, nije dalo ta~an broj osumwi~enih niti Prijemu su prisustvovali i Kostis Dimtsas iz “So-
slova, ima utisak da “i in-
Beograda i direktor Privrednog dru{tva “Cen- imena li~nosti za koje se sumwa da su umije{ane lidarnosti“, humanitarne organizacije Atinske ar- tonacija i ono {to smo ~uli
tropromet“ AD [id Dragoqub Markovi} (1952) u ovaj slu~aj. U EULEX-u su zvani~no potvrdili hiepiskopije, kao i prezviter Panajotis Karatsios, najavquje pozitivan ishod“.
iz Beograda - saop{teno je iz MUP-a Srbije. navode lista. sve{tenik Gr~ke pravoslavne crkve u Beogradu.
18 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Buntovan sam s idejama i prijedlozima i to }u pokazati.

Region Davor Bernardi}, novi {ef zagreba~kog SDP-a

FOTO: INDEX.HR
“Slu~aj Vladimir Zagorec“
Supruga spre~ava
zapqenu imovine
ZAGREB - Klerisa Zagorec ukwi`ila se na stan u Hatzovoj
ulici od 124 kvadrata i na polovinu poslovnog prostora od
145 kvadrata u Bo{kovi}evoj ulici u Zagrebu i time sprije~i-
la zapqenu imovine wenog supruga Vladimira, javili su ju~e
hrvatski portali.
Supruga Vladimira Zagoreca tvrdi da je to wena bra~na imo-
vina, ~ime je zaustavila @upanijsko dr`avno tu`ila{tvo da
krene s prodajom nekretnina. Hrvatski portali prenose da po
wihovom bra~nom ugovoru iz 2003. godine Klerisi pripada
sve {to je navela, a kako se Zagorecu sudilo po starom zakonu,
Klerisina imovina ne mo`e da bude zaplijewena.

Su|ewe za ubistvo Ive Pukani}a

Ulo`en prigovor na
svjedo~ewe vje{taka Autobus se prevrnuo preko
obje saobra}ajne trake
ZAGREB - U nastavku su- hrvatski mediji.
|ewa za ubistvo Ive Puka- - U pitawu je ~isti sukob Poslije prevrtawa autobusa punog |aka nedaleko od Sluwa
ni}a i Nike Frawi}a ju~e interesa - rekao je advokat
je svjedo~io vje{tak centra
“Ivan Vu~eti}“ Stanislav
Pe ru {ko, na ~i je svje do -
~ewe je od bra na ulo `i la
Slobodana \urovi}a Damir
Uroi}, dok je advokat Bojana
Guduri}a rekao da vje{tak
treba da bude nepristrastan
U~iteqica ostala bez
prigovor, jer se radi o vje-
{taku koji je koristio po-
licijske podatke i kojeg je
dovela policija, javili su
i objektivan i poru~io da
}e tra `i ti vje {ta ka ko ji
nije iz centra “Ivan Vu~e-
ti}“.
ruke, djeca stabilno
U~enici se vra}ali s Plitvi~kih jezera, a autobus sletio s puta, udario u kameni usjek,
Svetozar Marovi} o svojoj bezbjednosti
te se prevrnuo preko obje saobra}ajne trake. Povrede zadobilo 39 osoba, uglavnom djece
SLUW - U~iteqici, ko- bolnice Nedjeqko Striki}. Karlovcu, nalazilo 44 djece Vo za~ auto bu sa je pod -
"Qudi bliski Grahovcu ja je sa jo{ 39 osoba, ugla-
vnom dje ce, po vri je |e na u
On je naveo da je zdrav-
stveno stawe svih povrije|e-
tre}eg razreda Osnovne {ko-
le “Iva na Brli} Ma `u ra -
vrgnut alko-testu i kod wega
nije utvr|en stepen alkoholi-
snose odgovornost" saobra}ajnoj nesre}i {kol-
skog autobusa na li~koj ma-
nih stabilno, te da nije bilo
zna~ajnijih problema. Povri-
ni}“ iz Prigorja Brdove~kog
kod Za pre {i }a, tri nas ta -
sanosti.
Prema nezvani~nim in-
gis tra li u mjes tu Vequn, je|eni imaju dosta posjekoti- vnika, jedan roditeq, vo|a formacija, on je u trenutku
nedaleko od Sluwa, amputi- na po glavi i tijelu i tokom puta i voza~. nesre}e poku{ao da izbjegne
rana je podlaktica, dok je no}i su hirur{ki zbrinuti. - Svi povrije|eni putni- kamion koji je dolazio iz su-
zdravstveno stawe povrije- TEST POKAZAO ci pre ve ze ni su u Op {tu protnog smjera i poslije na-
|ene djece stabilno, javili bolnicu Karlovac gdje im je glog skretawa udesno sletio
su ju~e hrvatski portali.
da voza~ nije bio pod pru`ena qekarska pomo}, a je sa puta.
Saobra}ajna nesre}a se dejstvom alkohola 23 osobe zadr`ane su na li- Autobus je izuzet u sklo-
dogodila u utorak uve~e, a u U~enici su se vra}ali s je ~ewu. U sao bra}aj noj ne - pu uvi|aja i nad wim }e biti
autobusu je bilo ukupno 50 pu- Plitvi~kih jezera, a autobus sre }i dvi je odra sle oso be iz vr{e no vje {ta ~ewe, po -
tnika. je sletio s puta, udario u ka- zadobile su te{ke tjelesne sli je ~e ga }e bi ti po znat
- Ope ra ti vni za hvat je me ni usjek, te se pre vrnuo povrede, dok je 21 dijete la- uzrok nesre}e. Materijalna
pro{ao u redu. Ona se i daqe preko obje saobra}ajne trake. k{e povrije|eno - saop{ti- {teta procijewena je na oko
nalazi na odjeqewu intenzi- Djeca su se vozila u autobusu la je ju~e policija. 70.000 kuna.
Svetozar Marovi} FOTO: ARHIVA vne wege, a stawe joj je sta- prevoznika VTV-a iz Zagreba.
PODGORICA - Potpredsjednik crnogorske vlade Sveto- bil no i van je `i vo tne Po li ci ja je sa op {ti la
zar Marovi} izjavio da odgovornost za wegovu fizi~ku opasnosti - rekao je za portal da se u autobusu, koji se kre-
bezbjednost snose “i oni” kojima je blizak general u penzi- “index“ direktor karlova~ke tao iz pravca Sluwa prema
ji Blagoje Grahovac, doskora savjetnik predsjednika parla-
menta Ranka Krivokapi}a, javile su ju~e agencije. KARLOVAC
Marovi} je to izjavio nakon {to je Grahovac pozvao vlasti
da uhapse potpredsjednika Vlade, koga je optu`io za umije-
Prije samo nekoliko dana tno ugro`en. U autobusu je bi-
{anost u afere povezane sa organizovanim kriminalom.
autobus pun |aka izletio je sa lo vi{e od 50 u~enika sedmog
Komentari{u}i navode da je biv{a kompanija potpredsje-
autoputa kod Karlovca, a po- razreda jedne osnovne {kole
dnika Vlade “Zavala invest” dala pod hipoteku dr`avnu zemqu na rtu
vrije|eno je 25 djece, staros- u Velikoj Gorici, kod Zagre-
Zavala kod Budve za kredit vrijedan od oko 20 miliona evra,
ti oko 14 godina. Niko od ba, koji su putovali na izlet u
Grahovac je rekao da bi hap{ewem Marovi}a “dr`ava doka-
povrije|enih nije bio `ivo- Biograd.
zala da funkcioni{u institucije“, te da bi se tako Maro- Povrije|eni imaju posjekotine po glavi i tijelu
vi}u “sa~uvao `ivot“.
Neboj{a Medojevi}, lider crnogorskog Pokreta za promjene
DOBRA SKOPQE
VIJEST Akademik Bla`e Ristovski
neovla{}eno je predstavio
Sa slu {a ti di re kto ra ANB-a
POD GO RI CA - Li der tiv organizovanog krimina- firmi u Crnoj Gori “okre- dno, na pus ti zemqu, po red
SPLIT Makedonsku enciklopediju u
Pokreta za promjene (PZP) la ili ra di bor be pro tiv }u“ milijarde evra“ i dodao ANB-a i po li ci je i da ne
Ukrajini, koju je Makedonska
Regionalni centar za up- Neboj{a Medojevi} ponovo vi tal nih in te re sa dr`a ve da oni “kupuju hotele i fir- postoji sumwa da je sve to
akademija nauka i umjetnosti
ravqawe otpadom u Splitsko- (MANU) nedavno povukla pod je po ru ~io da }e kao ~lan Crne Gore - reka oje Medoje- me po Srbiji i Sloveniji, ra|eno uz wihovu direktnu
dalmatinskoj `upaniji pritiskom javnosti, konstato- Odbora za bezbjednost ini- vi} i dodao da su u prilog po zajmquju no vac crno gor - podr{ku... Jo{ jednom pitam
vrijedan 55 miliona evra po- vao je Izvr{ni odbor MANU. ci ra ti kon trol no sa slu - tome ~iwenice da se “jedan skim tajkunima, finansira- ka da i pre ko ko jeg gra ni -
~e}e da se gradi sqede}e, a Izvr{ni odbor akademije je {awe direktora Agencije za od naj ve }ih nar ko-kar te la ju kam pawe DPS-a i ~nog prelaza je Darko [a-
proradi}e dvije godine kasni- konstatovao da je akademik na ci onal nu bez bje dnost mirno i bez straha od ANB- SDP-a”. ri} na pus tio Crnu Go ru.
je. Evropska banka za obnovu postupio suprotno stavovima (ANB) Du {ka Mar ko vi }a, a, policije, tu`ila{tva, i Ako ka`ete da ne znate, onda
i razvoj (EBRD) taj centar }e
OPTU@ENI
i predsjedni{tvu Skup{tine pi{e ju~e podgori~ki “Dan”. DPS-a i SDP-a go di na ma ili ste krajwe neprofesi-
sufinansirati s ne{to vi{e MANU. - Vrijeme je da nam Du- razvijao u Crnoj Gori“. narko-bosovi kupuju onalna slu`ba ili ste i sa-
od 32,7 miliona evra, preni- {ko Mar ko vi} ka `e da li Medojevi} je javno pitao hotele po Crnoj Gori mi u~es tvo va li u wego vom
LO[A
jeli su ju~e hrvatski mediji. wegovi saradnici sara|uju kako je mogu}e da “optu`eni - Kako je mogu}e da {ef prikrivawu - poru~io je Me-
VIJEST
sa mafijom radi borbe pro- nar ko-bo so vi pre ko svo jih klana Darko [ari}, navo- dojevi}.
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 19

TOP STORIES CNN

Kongres Filipina proglasio je ju~e za roma{tva u zemqi. Akinu je mandat for-
Svijet novog predsjednika zemqe Beniwa Akina
Tre}eg, koji je obe}ao da }e se boriti
protiv korupcije i za iskorjewivawe si-
malno priznat poslije glasawa na zaje-
dni~koj sjednici Senata i
Predstavni~kog doma.

Po~etak su|ewa biv{em guverneru Ilinoisa Rodu Blagojevi}u Vijesti

"Nije uzeo za sebe ni paru" SAD

U uvo dnom izla gawu, ko je je tra ja lo go to vo dva ~a sa, Bla go je vi }ev advo kat Sem Adam re kao
da su wego vog kli jen ta pre va ri li qudi sa ko ji ma je bio bli zak. Tu `i la{ tvo na ja vi lo
pre slu {a vawe kom pro mi tu ju }ih audio-sni ma ka
^IKAGO - Rod Blagoje-
vi} “nije uzeo za sebe ni pa-
ru“, sa mo je vje ro vao
pogre{nim qudima, izjavio
je Bla go je vi }ev advokat u
^ikagu, na po~etku su|ewa
biv{em guverneru Ilinoisa
optu`enom za korupciju, ja-
vile su agencije.
Blagojevi} je optu`en za
24 krivi~na djela, ukqu~uju-
}i po ku {aj da “pro da“
upra`weno mjesto u Senatu
ko je je os ta lo iza Ba ra ka
Oba me ka da je pre uzeo du -
`nost predsjednika SAD.
On je tako|e optu`en da
je vr{io pritisak na odre|e-
ne qude da daju priloge za
wegovu politi~ku kampawu i
da je davao la`ne izjave save-
znim agentima.
Blagojevi} je negirao op-
tu`be, ali u slu~aju da ga sud
proglasi krivim po svim ta-
~kama optu`nice, mogla bi
da mu bude izre~ena kazna od
415 godina zatvora i nov~ana
kazna od {est miliona dola-
ra.
U uvodnom izlagawu, koje
je tra ja lo go to vo dva ~a sa,
Bla go je vi }ev advo kat Sem
Adam je rekao da su wegovog
klijenta prevarili qudi sa
kojima je bio blizak.
On je potvrdio da je An-
toan Toni Resko, koji je u me-
|u vre me nu osu |en za
korupciju, pomogao da se pri-
kupi novac za Blagojevi}evu
kampawu, ali je podsjetio da
je Resko to ~inio i za druge
politi~ke kandidate.
- U svakom slu~aju, nika-
kav novac nije nelegalno za-
vr{io u Bla go je vi }e vim
yepovima - istakao je on, a
prenosi Bi-Bi-Si.
@IVOPISNI
razgovori
dokaz krivice
Tu`ila{tvo je najavilo
da }e pustiti audio-snimke
pri slu {ki va nih te le fon -
skih razgovora koji dokazuju
Blagojevi}evu krivicu.
- ^u}ete ga kako `ivopi-
snim jezikom isti~e koliko
je za wega ovo mjesto u Sena-
tu vrijedno - izjavila je tu-
`ilac Keri Hamilton.
Prema wenim rije~ima,
Blagojevi} je doslovno rekao:
“Ovo mesto je zlata vredno,
ne}u ga ustupiti. Ni za {ta”.
Blagojevi}, koji je dva pu-
ta biran za guvernera, tra-
`io je da sud preslu{a 500
Skandal u
Rojtersu
VA[INGTON - Rojterso-
va fotografska slu`ba po-
novo se na{la usred
skandala, nakon {to su sa
fotografija aktivista na
~iji su se brod ukrcali izra-
elski komandosi digitalno
uklonili no` i krv, te
rawenog izraelskog vojnika.
U la`i ih je uhvatio blog
Little Green Footballs. Na dvije
fotografije Rojters o~igle-
dno nije htio da prika`e pu-
nu pri~u, pa je isje kao
“neugodne“ dijelove, odnosno
no` u ruci jednog od akti-
vista i tragove krvi.
Turska
Hap{ewa
pripadnika
“Al-Kaide“
ANKARA - Turska polici-
ja uhapsila je 17 pripadni-
ka te ro ris ti ~ke mre `e
“Al-Ka ida“ u Tur skoj, u
okvi ru ope ra ci je u vi {e
oblasti te zemqe, prenijela
je agencija Anatolija. Pri-
padnici antiteroristi~ke
policije zapo~eli su akcije
hap{ewa prekju~e u provin-
Rod Blagojevi} dolazi na su|ewe u pratwi supruge Peti ciji Konija.
~asova snimqenih telefon-
skih razgovora kako bi doka-
zao da je ne vin. On je
uhap{en prije 18 mjeseci za-
je dno sa bra tom Ro ber tom
Blagojevi}em.

Advokatski tim biv{eg guvernera Ilinoisa FOTO: AGENCIJE

Turski avioni nad Ju`na Koreja odobrila

gr~kom fregatom
ATINA - Gr~ki zvani~nici saop{tili su da
su turski vojni avioni opasno nadlijetali
gr~ku fregatu u me|unarodnim vodama u isto-
~nom Egejskom moru.
Portparol gr~ke mornarice Dijamantis
Hristodulu izjavio je da se incident dogodio
u utorak uve~e i da su turski avioni na visi-
ni od oko 150 metara nadlijetali fregatu
“Salamis“. On je dodao i da je u manevru u~es-
tvovalo sedam turskih borbenih aviona, u
oblasti izme|u ostrva Hios i Samos. Kako se
o~ekuje, vlasti u Atini ulo`i}e Ankari zva-
ni~an protest zbog ovog incidenta, prenio je
AP. Od 1974. do 1996. godine, Gr~ka i Turska
tri puta su bile na ivici rata zbog spora oko
ostrva Kipra i granica u Egejskom moru.
pomo} za Pjongjang
SE UL - Ju `na Ko re ja je ju ~e odo bri la
slawe humanitarne pomo}i djeci iz Sjever-
ne Koreje, uprkos veoma o{trim mjerama ko-
je je Seul uveo protiv Pjongjanga, po{to je
me|unarodna istraga utvrdila da je torpe-
dovao jedan ju`nokorejski ratni brod.
Ministarstvo za ujediwewe odobrilo je
zahtjeve dvije ju`nokorejske fondacije za
slawe pomo}i djeci Sjeverne Koreje.
- Dok }e Ju`na Koreja u principu nasta-
viti da ignori{e poslovnu saradwu dvije
Koreje, mi }emo istovremeno nastaviti sva-
ke nedjeqe da obezbje|ujemo humanitarnu po-
mo} za najugro`enije, poput beba i djece -
rekla je novinarima portparolka tog mi-
nistarstva Li Yong-yu.
20 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

FOTO: AGENCIJE
Prijedlog Irana o slawu uranijuma u Tursku
Zabrinutost
velikih sila
BE^ - Velike sile su odgovorile na prijedlog Irana da
svoj uranijum {aqe u Tursku i zauzvrat dobije nuklearno
gorivo, potvr|eno je ju~e u be~kom sjedi{tu Me|unarodne
agencije za atomsku energiju (IAEA).
Rusija, Francuska i SAD izrazile su, u odgovoru predatom
generalnom direktoru IAEA Jukiju Amanu, zabrinutost u ve-
zi sa prijedlogom Irana.
IAEA je predlo`ila da Iran prekine program boga}ewa
uranijuma na svojoj teritoriji i prihvati boga}ewe urani-
juma u inostranstvu.

Poqski komunisti
Prijavili sami sebe
VAR [A VA - Akti vis ti
Ko mu nis ti ~ke par ti je Po-
qske podnijeli su ju~e sami
protiv sebe krivi~nu prija-
vu za posjedovawe za -
brawenih, ko mu nis ti ~kih
simbola, {to se od prekju~e
izmijewenim krivi~nim za-
konom te zemqe ka`wava sa
dvije godine zatvora, javila
je Beta.
Poqski ko mu nis ti `e le
da provjere da li u praksi
fun kci oni {e za kon ko ji
predvi|a zatvor za svakog ko
ne samo izra|uje i prodaje
ve} i posjeduje simbole to- Ekstremisti napali konvoj u Pakistanu
talitarnih ideologija - fa-
{izma i komunizma, dakle i
za onog ko bi obukao majicu
sa likom ikone pop kulture,
Ubili osmoro qudi,
revolucionara ^e Gevare.

zapalili 50 kamiona
Najmawe deset naoru`anih qudi do skladi{ta u blizini sela
Tarnol dovezlo se motorima i mawim teretnim vozilima i ubilo
sedam voza~a kamiona i radnika
ISLA MA BAD - Naj -
mawe osam li ca je ubi je -
no ka da su na oru `a ne
oso be u bli zi ni Isla ma -
bada zapalile vi {e od 50
ka mi ona ko ji su pre vo zi -
li zalihe za zapadne sna-
Obama i sneni gimnazijalac FOTO: AP ge u Av ga nis ta nu,
Matura u Mi~igenu sa op {ti la je ju ~e pa kis -

Obamin govor uspavao

tanska policija, a preni-
jele agencije.

gimnazijalca
Naj mawe de set na oru -
`a nih qudi se do skla di -
{ta u blizini sela Tar nol
DETROIT - Za vrijeme govora ameri~kog predsjednika do ve zlo mo to ri ma i
Baraka Obame na maturskoj sve~anosti u jednoj gimnaziji Zapaqeni kamioni prevozili zalihe za zapadne snage
mawim teretnim vozilima
u Mi ~i ge nu, ni su svi u~e ni ci us pje li da odr`e du `nu i ubi lo se dam vo za ~a ka - je izve den ka sno pre ksi - mi one ko ji prevoze zali he trupe u Avganistanu.
pa`wu. mi ona i ra dni ka, ja vio je no}, ubi je no {est, a u Av ga nis tan, ali je ovo Pret ho dni na pad na
Jedan od ~lanova {kolskog hora, koji su sjedili iza pred- Rojters. raweno se dam li ca, i da prvi na pad u bli zi ni do - konvoj izve den je u aprilu,
sjednika, muku je mu~io da ostane budan. Ameri~ka agencija AP wihov iden ti tet jo{ ni je bro ~uvane prestonice. kada su ekstremisti ubili
Na video-snimcima koji su osvanuli na internetu mo`e da pre ni je la je da je u na pa - poznat. Ame ri ~ka voj ska pre ko ~e ti ri po li caj ca i za pa -
se vidi kako dje~ak neprestano zijeva dok Obama maturanti- du, ko ji teritorije Pakistana pre- lili 12 ka miona u provin-
ma daje savjete o uspjehu u `ivotu. NAPAD vo zi 75 od sto za li ha za ciji Panyab.
Na kraju tinejyer gubi bitku sa snom: o~i mu se sklapaju i izveli talibani
glava pada na grudi. Tek povremeno uspijeva da se trgne iz
sna ka da wego vi vr{waci bur no apla udi ra ju ili poz - Pr e t p o s t a v q a
dravqaju predsjednika. Bezbjednost se da su na pad
izve li ta li ba -
Najnoviji napad ukazuje na sve ve}e ni, koji su i ra -
odsustvo bezbjednosti u Pakistanu, ni je izvo di li
gdje su talibani do sada izveli niz sli ~ne na pa de
samoubila~kih i bomba{kih napada na ne mir nom
{irom zemqe u znak odmazde za voj- sjeverozapadu i
ne ofanzive na wihova upori{ta na ju go za pa du Pa -
sjeverozapadu zemqe. kis ta na na ka -

SAD potvrdile hap{ewe Amerikanaca u Jemenu

Trojica optu`ena za terorizam

VA[INGTON - Ameri-
~ki Stejt department obja-
vio je kako ima potvrdu da su
tro ji ca dr`avqana SAD
pritvorena u Jemenu pod op-
tu`bama za terorizam, te da
pro vje ra va iz vje {taje o 12
ame ri ~kih stu de na ta pri -
tvorenih u toj zemqi na jugu
Arap skog po lu os trva, pod
istim optu`bama.
- Za sada znamo da su sa-
mo trojica dr`avqana SAD
u pritvoru u Jemenu, pod op-
Radnici jedne fabrike tekstila u Pnom Penu voze se ku}i po-
slije napornog radnog dana. tu`bama za terorizam, i to
ve} du`e vrijeme - rekao je
zvani~nik Stejt departmen-
ta Filip Krouli, dodaju}i
da su oni pri tvo re ni jo{
prije nekoliko mjeseci.
VA[INGTON
tra`i poja{wewa
Krouli je u ponedjeqak
objavio da je 12 ameri~kih
dr`avqana uhap{eno u Jeme-
nu, me|u pedesetak stranih
studenata, sugeri{u}i da bi
slu~aj mogao biti povezan sa
terorizmom.
U utorak je na brifingu
za novinare negirao da je on
go vo rio o 12 pri tvo re nih
Amerikanaca.
- Izvje{taji su govorili
o novim hap{ewima 12 Ame-
rikanaca pod optu`bama za
terorizam. Nisu nam pozna-
ti ti novi izvje{taji, jo{
razgovaramo s Jemenom, tra-
`i mo po ja{wewa, jo{ ni -
smo dobili odgovore - rekao
je Krouli, odbiv{i daqe da
komentari{e slu~aj.
On je is ta kao da SAD
imaju sjajnu saradwu s vla-
dom Je me na u
suprotstavqawu pri jetwi
koju predstavqa “Al-Kaida”
Arap skog po lu os trva. Me -
dijski izvje{taji govorili
su o pro {lo se dmi ~nom ha -
p{ewu 50-ak stranih stude-
nata osumwi~enih za veze s
tom teroristi~kom organi-
zacijom, koja djeluje kao je-
men ski ogra nak
“Al-Ka ide”, pre ni je la je
Hina.

Wema~ka i Italija o napadu na konvoj brodova u Gazi
~etiri mirovna
posrednika
Wema~ki i italijanski {efovi diplomatije slo`ili se da
istraga treba da bude pomna, transparentna i neutralna, uz
u~e{}e predstavnika UN, SAD, EU i Rusije
TEL AVIV - Wema~ka i
Italija saop{tile su da `e-
le u~e{}e ~etvorke bliskois-
to~nih mirovnih posrednika
(UN, SAD, EU i Rusije) u is-
trazi izraelskog napada na
konvoj brodova, koji je u pro-
{li ponedjeqak nosio pomo}
za pojas Gaze, prenijele su
agencije.
Izrael je odbacio pozive
UN na me|unarodnu istragu
tog smrtonosnog upada, u ko-
jem je poginulo devet propa-
les tin skih akti vis ta, sve
tur skih dr`avqana. Je dan
izraelski zvani~nik izjavio
je da se Izrael konsultuje sa
SAD i dru gim zemqama o
formatu svoje istrage in-
cidenta.
Jevrejska dr`ava je izra-
zila spremnost da u istrazi
u~estvuju strani eksperti ili
posmatra~i.
Osuda
Predstavnici 21 od uku-
pno 22 zemqe ~lanice
Konferencije o ja~awu
saradwe i mjera povje-
rewa u Aziji osudili su
na samitu u Istanbulu na-
pad izraelskih snaga na
flotilu brodova s huma-
nitarnom pomo}i za pojas
Gaze, izjavio je turski
predsjednik Abdulah Gul.
Vanredni parlamentarni izbori u Holandiji
Nikom apsolutna ve}ina
AMSTERDAM - U Holan-
diji su ju~e odr`ani prijevre-
meni parlamentarni izbori
na kojima, kako se procjewuje,
nijedna stranka ne}e dobiti
apsolutnu ve}inu glasova, ta-
ko da }e zemqa opet dobiti
ko ali ci onu vla du, a os ta je
otvoreno ko }e je formirati,
prenijele su agencije.
U predizbornoj kampawi
lideri partija su najavili da
}e se bo ri ti za dras ti ~no
smawewe dr`avnih izdataka,
Wema~ki {ef diploma-
tije Gvido Vestervele i wegov
italijanski kolega Franko
Fratini su na sastanku u Ber-
linu rekli da `ele me|unaro-
dnu is tra gu. Ves ter ve le je
naglasio da je to u “sopstve-
nom interesu Izraela“, pre-
no se izra el ski me di ji
izvje{taje Rojtersa.
IZRAEL
}e prihvatiti
britanski prijedlog
- Slo`ili smo se da mora
biti pomne, transparentne i
neutralne istrage s me|unaro-
dnom komponentom, koja po na-
{em mi{qewu tre ba da
ukqu~i ~etvorku - rekao je on,
ocijeniv{i da je blokada po-
jasa Gaze neprihvatqiva.
Fratini se slo`io, is-
takav{i potrebu u~e{}a ~e-
Gvido Vestervele i Franko Fratini
po{to ekonomska kriza nije
mimoi{la ni Holandiju. U
centru pa`we je bila i imi-
grantska politika, pogotovo
odnos pre ma oni ma ko ji su
stigli iz muslimanskih ze-
maqa.
U CENTRU
pa`we imigranti
Glavna bitka za glasove
vodila se izme|u lidera Na-
rodne partije za demokratiju
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 21
FOTO: AGENCIJE
Blokada poja~ana
ve} tri godine
tvorke i da istraga bude tran-
sparentna, po{tena i pomna.
On je rekao da blokada,
poja~ana jo{ prije tri godine,
mora biti ukinuta, sugeri{u-
}i da me|unarodna zajednica
mo`e da pomogne Izraelu da
provjerava robu koja se ispo-
ru~uje u Gazi.
Izrael je u me|uvremenu
izlo`io na {ta }e usredsre-
diti istragu. Ispitiva}e se
prije svega legalnost pomor-
ske blokade i upada na konvoj,
najavio je izraelski ministar
bez portfeqa Beni Begin.
Izraelska {tampa preni-
jela je ju~e pisawe britanskog
“Telegrafa“ da }e Izrael, ka-
ko se o~ekuje, prihvatiti bri-
tanski prijedlog da se olak{a
blokada pojasa Gaze u zamjenu
za me|unarodno prihvatawe
unutra{we izraelske istrage
upada na brod.
i slobodu (VVD) Marka Ruta
i prvaka laburista Dzoba Ko-
ena.
Prema posqedwim anketa-
ma, u holandskom parlamentu
koji ima 150 mjesta VVD }e
najvjerovatnije osvojiti 36, a
la bu ris ti 29 po sla ni ~kih
mjesta. Na tre}em mjestu bi}e
demohri{}ani Jana Petera
Balkenendea sa 25, a na ~et-
vrtom Slo bo dar ska par ti ja
Gerta Vildersa sa o~ekivanih
17 poslani~kih mjesta.
22 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

x
VIJESTI IZ PORODILI[TA
Bawaluka
5 dje~aka djevoj~ice

Bawaluka dobila jo{ jednu savremenu zdravstvenu ustanovu

GRADSKI
VODI^ U novoj laboratoriji
br`e do krvne slike
Va`ni telefoni
Ovaj savremeno opremqeni objekat pru`a}e usluge najmawe tre}ini onih pacijenata koji su do sada po svoje
biohemijske i hematolo{ke nalaze dolazili u centralnu laboratoriju Doma zdravqa u okviru Poliklinike,
Informacije 1185
Hitna pomo} 124, 230- 620 rekao [krbi}
Vatrogasci 123 PI[E: SAWA JOKI]
CJB 122, 337-100 sanjaj@glassrpske.com
Ta~no vrijeme 1373 Otvarawem nove biohe-
Meteorolo{ka stanica mijske laboratorije u Pla-
307-943 to no voj uli ci, ~i ja je
S.O.S. telefon 1264 ukupna vrijednost 100.000
(Linija za pomo} `rtvama
ma raka, bi }e smawene gu -
nasiqa u porodici)
`ve u naj ve }em Do mu
bolnice zdravqa Republike Srpske
i pacijenti }e br`e dola-
Paprikovac 342-100 ziti do neophodnih nalaza.
Poliklinika 247-333 Izja vio je ovo ju ~e mi -
nistar zdravqa i socijalne
ordinacije za{tite RS Ranko [krbi}
prilikom otvarawa ove la-
Deamedika 309-221 boratorije.
Euromedik 216-875 - Ovaj sa vre me no
Intermedik 216-661 opremqeni objekat pru`a}e
Jelena 324-310 uslu ge naj mawe tre }i ni
Firena 437-222 onih pacijenata koji su do
sada po svoje biohemijske i
apoteke hematolo{ke nalaze dolazi-
li u centralnu laboratoriju
"Nova" 218-264
Doma zdravqa u okviru Po- Ranko [krbi} i Dragoqub Davidovi} otvorili laboratoriju FOTO: S. ILI]
"Neven" 281-017 li kli ni ke. Za ot pri li ke
"Tempo" 310-044 mje sec otvo ri }e mo re kon - ke Dragoqub Davidovi} is- alizovati sa nadle`nim mi- cen tral noj la bo ra to ri ji dio obaveza tako {to }e svo-
stru isa nu am bu lan tu u takao je da je realizovan ve- nistarstvom i bawalu~kim Doma zdravqa dnevno kretao jim pa ci jen ti ma pru `a ti
prevoz bawalu~kom nasequ Star~e- li ki pro je kat za sve Domom zdravqa je izgradwa od 350 do 400, te da }e se informacije gdje mogu br`e
vi ca ko ja }e u po tpu nos ti stanovnike, jer tako dobijaju dvije do tri nove ambulante. otvarawem ove laboratorije i jednostavnije da do|u do
Autobuska st. 090/513-000
biti opremqena novom me- no vu, kva li te tni ju zdrav - ^iwenica je da se Bawaluka cen tral na ras te re ti ti za potrebnih nalaza - pojasni-
@eqezni~ka stanica 301-229
dicinskom opremom. Tako|e, stvenu uslugu u potpuno no- iz dana u dan sve vi{e {i- oko 35 odsto pacijenata. la je Te{anovi}eva.
Aerodrom Bawaluka 535-210 planiramo da u svakoj mje- vim prostorijama. ri, a samim tim pove}ava se - Koristim priliku da Bawalu ~a ni su za do -
Biletarnica (centar) 315-867 snoj zajednici na teritori- broj stanovnika koji zahti- pozovem gra|ane koji `ive u voqni otvarawem nove labo-
PROJEKAT jevaju boqu zdravstvenu za- mjesnim zajednicama Borik, ratorije.
taxi
ji gra da obe zbi je di mo po
jednu modernu i opremqenu
vrijedan 100.000 {ti tu kao i kvalitetniju Vrbawa, Star~evica i Laza- Sta no vnik Bo ri ka Zo -
maraka uslugu - rekao je Davidovi}. re vo da pri mar no ko ris te ran Simi} istakao je da }e
"A" taksi 1500 am bu lan tu, te ta ko zao kru -
Direktor Doma zdravqa ovaj lokalitet na{ih labo- se zahvaquju}i uslugama nove
Bawalu~ki taksi 1544 `imo na{e planove za ovu
- Jedan od planova za bu- Gordana Te{anovi} istakla ratorija. Tako|e, wihovi po- ambulante do rezultata anal-
Bel taksi 1550 godinu - kazao je [krbi}. ize krvne slike br`e dola-
Gradona~elnik Bawalu- du }i pe ri od ko ji }e mo re - je da se broj pa ci je na ta u rodi~ni qekari }e preuzeti
Euro taksi 1555 ziti nego do sada.
Maksi taksi 1551 - Centralna laboratori-
Patrol taksi 1533 NOVA VOZILA ja u Po li kli ni ci je bi la
Ideal taksi 1545 za is ta pre trpa na broj nim
Mobil taksi 1566 Slu`ba hitne medicinske slu`iti za zbriwavawe vi- pa ci jen ti ma i vje ru jem da
pomo}i od ju~e je bogatija talno najugro`enijih paci- }emo sada br`e dolaziti do
hoteli za tri nova sanitetska vo- jenata na podru~ju grada. ne op ho dnih bi ohe mij skih
zila. Resorno ministarstvo je za analiza i nalaza. Podr`a-
"Bosna" 215-681
- Ova vozila hitne pomo}i wihovu kupovinu i opre- vam sve ovakve projekte, po-
"Palas" 218-723
se bno u oblasti zdrav stva,
"Ideja" 217-444 opremqena su najsavreme- mawe utro{ilo oko
jer to je za do bro svih
"Vidovi}" 217-217; 245-800 nijom kompletnom medicin- 300.000 maraka - kazala je Bawalu~ana - istakao je Si-
"Cezar" 326-400 Hitna pomo} skom opremom. Ona }e Gordana Te{anovi}. mi}.
"Grand" 380-105
"Meriot" 222-870;
217-801 REPERTOAR
BIOSKOPI re`ija: Majk Mi~el DJE^IJE POZORI[TE RS Stalna izlo`bena postavka - “Od
inspekcija MULTIPLEKS “PALAS“ glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Muzej lutaka, svakim danom od deset praistorije do savremenog doba“
Sanitarna 244-475 Goran Jevti}, Boris Milivojevi} do 20 ~asova, ulaz slobodan Multimedijalna izlo`ba - “Jaseno-
SEKS I GRAD 2 - komedija
Tr`i{na 348-710 termini: 16.30, 18.30, dodatni ter- Izlo`ba plakata, svakim danom od vac“
re`ija: Majkl Patrik King
Inspekcija rada 348-730 mini subotom i nedjeqom u 12.30 i deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba “Ban i Bawaluka - ambijen-
uloge: Sara Xesika Parker, Kim Ka-
Prosvjetna 466-346 tral, Kristin, Dejvis 14.30 talni i gra|anski identitet“
Komunalna 306-464 termini: 19.15, 21, 22 ~asa ROBIN HUD - istorijski spektakl KULTURNI CENTAR BANSKI
Republi~ka uprava za PRINC PERSIJE: PIJESAK VREME- re`ija: Ridli Skot DVOR
inspekcijske poslove 213-624 NA - epska avantura uloge: Rasel Krou, Kejt Blan{et, Vi- Me|unarodna izlo`ba Svjetske aso-
Republi~ki devizni re`ija: Majk Wuel lijam Hart cijacije olimpijskih umjetnika, Veli-
inspektorat 300-434 uloge: Xejk Gilenhal, Gema Arterton, termini: 16.55 ki izlo`beni salon
Alfred Molina “U POMO], JA SAM RIBICA“ - Kwi`evni portret: Ratko \ogatovi},
termini:16.15, 18.45, 20.30, 22.45, animirani/sinhronizovani klasa: prof. Biqana Ja{i} - Rado-
kvarovi dodatni termin subotom i nedjeqom u re`ija: Stefan Fjeldmark, Majkl He- vanovi}, Koncertna dvorana, ve~e-
Prijava kvarova 300-384 14 ~asova gner ras u 19 ~asova
Kvarovi na telefonima 1275 [REK SRE]AN ZAUVIJEK - animira- termini: subota i nedjeqa u 12 ~aso-
ni/sinhronizovan va MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 23

Pove}awe koncentracije alergenih polena

Na podru~ju Bawaluke ju~e je zabiqe`ena pove}ana koncentra-
cija polena trave, bokvice, lipe i koprive koja je kod alergi-
~nih lica prouzrokovala alergijske reakcije. U porastu je
koncentracija polena trave i koprive koja alergijske reakcije
FOTO: S. ILI]
mo`e izazvati i kod osjetqivijih osoba.
Prema prognozama stru~waka, osim polena koprive i trave kon-
centracija polena ostalih trava imaju trend opadawa.
N. L.

GRADSKE VIJESTI
Utvr|en program
“Ko~i}evog zbora“
Ovogodi{wi “Ko~i}ev zbor“ bi}e odr`an od 22. do
29. avgusta, navedeno je u programu koji je ju~e utvrdio
Organizacioni odbor ove manifestacije na sastanku u
Bawaluci, javila je Srna.
^lan Organizacionog odbora Luka Medar rekao je da
}e prethodno biti organizovana likovna kolonija “Zmi-
jawe 2010“ koja }e po~eti 15. avgusta, {to }e biti prvi u
nizu sadr`aja ovogodi{we manifestacije.
On je naveo da su na sastanku svih komisija Odbora ut-
vr|eni plan rada i okvirnih finansijskih potreba.
Medar je dodao da su sredstva predvi|ena za kulturno-umje-
tni~ke sadr`aje na nivou pro{logodi{wih i da iznose
33.000 KM, te da }e dio novca biti obezbije|en iz buyeta
grada Bawaluka i Vlade RS, a drugi iz prihoda sa zbori{ta.
Ovogodi{wi zbor ima}e me|unarodni karakter, a osim
Pri kraju izgradwa kulturno-umjetni~kih sadr`aja, glavno obiqe`je mani-
sekundarne mre`e festacije bi}e odr`avawe kwi`evnog programa pred
Ko~i}evom rodnom ku}om.
Uskoro zavr{etak sekundarnog vodovoda u Motikama

Vukeli}a ~esmu Mi{in Han dobio

vodovodnu mre`u

iskqu~uju 1. jula
U bawalu~kom nasequ Mi- vno{}u Administrativne
{in Han zavr{ena je iz- slu`be grada Bawaluka.
gradwa se kun dar ne Jo{ je navedeno da je iz-
vodovodne mre`e koja }e vo- gradwa vodovodne mre`e u
dom snabdijevati nekoliko ovom nasequ po~ela po~et-
O~ekujemo da }e se do po~etka jula prikqu~iti svi korisnici. Nema razloga da neko stotina doma}instava, saop- kom aprila ove godine.
{teno je iz Administrati- - Radovi su trajali nepuna
strahuje da }e ostati bez vode ukoliko se iskqu~i Vukeli}a ~esma, objasnio [aji} vne slu`be grada. dva mjeseca, a izvo|a~ rado-
PI[E: NIKOLA LUGI] je~ o du go vawima, po miwe - Ukupna du`ina vodovo- va, bawalu ~ko pre du ze }e
nikolal@glassrpske.com samo naseqe Motike. dne mre`e je 5,3 kilometra, “Tri gon”, us pje {no je
Izgradwom sekundarne - Samo mali dio doma}in- a vri je dnost ugo vo re nih zavr{ilo sve {to je plani-
vodovodne mre`e na podru- stava, wih oko 50, vodom se radova iznosila je 323.000 rano - rekli su u Adminis-
~ju Motika i Petri}evca, snabdijeva sa Vukeli}a ~esme. maraka - saop{teno je iz trativnoj slu`bi grada.
koja je pri kraju, prestaje Sada je i taj broj smawen, jer Od sje ka za odno se sa ja - N. L.
po tre ba za Vu ke li }a ~e - se znatan dio wih prikqu~io
smom i ona }e 1. jula biti na novoizgra|enu sekundarnu
iskqu~ena iz sistema snab- vodovodnu mre`u - kazao je
dijevawa vodom. Krajinovi}.
Izja vio je ovo “Gla su Prema wegovim rije~i-
Srpske“ por tpa rol Admi - ma, znatno ve}i broj doma-
nis tra ti vne slu `be gra da }instava iz MZ Petri}evac
Milenko [aji}. snabdijeva se vodom sa ove
- Uskoro }e biti stvore- Doma}instva uskoro na gradskom vodovodu FOTO: ARHIVA
~esme.
ni uslovi da se svi korisni- - Sta no vni ci Mo ti ka,
ci pre ko in di vi du al nih tri}evca. Taj datum nije fi- dana do zavr{etka vodovodne koji se jo{ nisu prikqu~i-
prikqu~aka spoje na novoiz- ksan i mogu}e je da se i pro- mre`e na tom podru~ju grada. li na se kun dar nu mre `u,
gra|enu sekundarnu vodovo- longira, ali su{tina je da MJE[TANI u~ini}e to kada se izgrade
dnu mre`u - rekao je [aji}. }e svi ma bi ti omo gu }e no jo{ tri mawa kraka i kada Zbog radova bio usporen protok vozila FOTO: N. LUGI]
normalno prikqu~ewe. Zato potpisuju ugovore o
On je dodao da je realan se steknu potrebni uslovi -
da tum da se gra |a ni nema razloga da neko strahu-
je da }e ostati bez vode uko-
reprogramu dugova istakao je Krajinovi}.
Jo{ je naglasio da su ra-
Pukla cijev u ulici
prikqu~e na novu mre`u 1.
jul. liko se iskqu~i Vukeli}a
~esma - objasnio je [aji}.
- Kada su u pitawu pos-
to je }i du go vi za utro {e nu
dovi po wegovim saznawima
ve} trebalo da budu zavr{e-
Mladena Stojanovi}a
- O~ekujemo da }e se do Radnici bawalu~kog “Vodovoda“ ju~e su od ranih ju-
tada prikqu~iti oko 250 do- Iz bawalu~kog “Vodovo- vodu sa Vukeli}a ~esme, ne- ni.
za hval no je bi lo {ta pro - tarwih ~asova sanirali kvar na vodovodnoj cijevi u
ma }in sta va Mo ti ka i Pe - da“ ka`u da ima vi{e od 15 - Radovi su ve} trebalo
gno zi ra ti - re kla je ulici Mladena Stojanovi}a.
da bu du za vr{e ni i ja mi -
por tpa rol “Vo do vo da“ An - - Bi la je pu kla ci je vi. Taj kvar ni je pred stavqao
slim da }e do iskqu~ewa
|elka Vilende~i}. ozbiqan problem na{im radnicima i otklowen je bez
Naplata Jo{ je dodala da mje{ta-
Vu ke li }a ~e sme sva do ma -
iskqu~ewa isporuke vode potro{a~ima - rekao je dire-
}in stva ima ti po tre bne
ni podru~ja koje se napaja sa ktor sektora odr`avawa “Vodovoda“ Sa{a [eva.
- Mislim da je problem {to vi{e od pet godina niko nije preduslove da se prikqu~e
Vu ke li }a ~e sme do la ze u On je dodao da je saobra}aj za vrijeme izvo|ewa radova
vodio ra~una o naplati, pa su se sada sjetili. Siguran na novu vodovodnu mre`u -
“Vodovod“ i potpisuju ugo- bio usporen u jednoj kolovoznoj traci.
sam da bi stanovnici MZ Motike redovno pla}ali ra~u- naglasio je Krajinovi}.
vore o reprogramu duga. - Prema propisima, postavili smo sve potrebne znako-
ne da su ih predstavnici “Vodovoda“ obilazili. Bitno je Stav pred sta vni ka MZ
Predsjednik mjesne zaje- ve upozorewa kako bi voza~i na vrijeme bili upozoreni
da }e sva dugovawa biti pla}ena, a gra|ani ve} potpisuju Petri}evac ju~e nismo mo-
dnice Motike Milan Kraji- zbog radova na putu - kazao je [eva. N. L.
reprogram dugova sa “Vodovodom“ - rekao je Milan Kra- gli da dobijemo, jer je pred-
jinovi}. no vi} re kao je da ni je sje dnik Sa vje ta Dar ko
po{teno {to se, kada je ri- Vu~i} bio zauzet. PA@WA
MATI^NI URED Zbog radova bez struje
Zbog izvo|ewa planiranih te dio ulice Bra}e Podgor-
Ro|eni: vi}, sin Da ne i Zo ri ce; Iva no vi}, k}i Bo ja na i Aleksandre.
radova na elektroenerget- nika. Bez struje }e u periodu
Anastasija Jaguzovi}, k}i Bor ja ne; Te odo ra Stu par,
Te odo ra Zrni}, k}i Og- Miroslava i Dragice; Da- k}i Sve to za ra i Je le ne; skim objektima danas }e bez od 8.30 do 14 ~asova biti i
wena i Zorice; Ana Popo- nilo [mit, sin Vawe i Je- Lara Berezovski, k}i Ivi-
Umrli: elektri~ne energije u peri- dijelovi naseqa Petri}evac
vi}, k}i Mi ro sla va i Slavko (Milan) Stojadi- odu od 8.30 do 13 ~asova i Motike.
le ne; An drej Lu ki}, sin ce i Sla|ane; Tibor Vido- novi}, ro|en 1937. godine.
Je le ne; Da mjan Tri fu no - Ste ve i Biqane; Sowa vi}, sin Da vo ra i biti dio naseqa Quba~evo, N. L.
24 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Borislav Mihail

Kultura Peki},
ANALI
Bulgakov,
MAJSTOR I
MARGARITA

FOTO: S. TASI]
Beogradsko dramsko pozori{te
“Falsifikator“
u Zagrebu
BEOGRAD - Predstava “Falsifikator“, po tekstu i u
re`iji Gorana Markovi}a, izabrana je za 34. festival
“Dani satire“, koji se odr`ava u organizaciji Satiri~kog
kazali{ta “Kerempuh“ u Zagrebu od 4. do 17. juna, saop{teno
je ju~e iz BDP-a, javqa Tanjug.
Sa predstavom “Falsifikator“ Beogradsko dramsko pozo-
ri{te u~estvova}e tre}i put na festivalu u Zagrebu, koji je
takmi~arskog karaktera i od 1976. godine okupqa najboqa
komediografska i satiri~ka djela hrvatske pozori{ne pro-
dukcije, kao i istaknutih produkcija iz inostranstva.
Predstave u zvani~noj konkurenciji bira selektor, doma}a
i inostrana po-
zori{ta ravno-
pravno u~estvuju
u kon ku ren ci ji
za nagrade, a oc-
jewiva~ki `iri
od tri ~lana do-
djequje 16 na -
gra da “Zla tni
smi jeh“ i spe - Detaq sa izlo`be
ci jal ne na gra - Predstava

[etwa kroz Prag

de. "Falsifikator"
Izlo`ba Danka Brki}a
“Se}awa“ pred publikom
BEO GRAD - Dje la Dan ka
Brki}a izlo`ena su u Galeri-
ji Studentskog kulturnog cen-
tra Novi Beograd na izlo`bi
pod nazivom “Se}awa“.
Brki} pred stavqa se ri ju
radova ra|enih tehnikom su-
vog `iga i metodom bijelog
na bijelom, ~ime je stvorio
sa vre men gra fi ~ki izraz
koji u svojoj cjelokupnoj kon-
sti tu ci ji i fra gil nos ti
nosi wegov do`ivqaj.
On pri pa da onoj vrsti
umjetnika, posve}enika koji
se pa ra lel no ba ve sli kar -
stvom i gra fi kom, ko ji
stalno nalaze nove izazove
da isprobaju svoje mogu}nos-
ti postizawa poetskih iska-
za u razli~itim tehnikama i
razli~itim postupcima.
Veoma je ~esta pojava da se
grafi~ki postupak koristi
samo kao jedno od sredstava
u kon tek stu i re ali za ci ji
odre|ene umjetni~ke ideje, a
na su prot ta kvoj po ja vi
Brki} je kao umjetnik i kao
pe da gog, pro mo tor dosqe -
dnos ti pra vi la i ~is to te
zanatskog postupka.
Izlo`ba fotografija u Muzeju Kozare
Na izlo`enim fotografijama mnoga istorijska mjesta koja su povezana sa muzikom,
na kojima se pokazuje qepota enterijera i eksterijera tih objekata, navela Sara
PI[E: SNE@ANA TASI] Izlo`ba 40 fotografi- se cijeli `ivot bavi foto- je da je ovo osma godina kako
snezanat@poen.net
ja pokazuje ~ari i istorijske grafisawem Praga, a izdao ova kulturna ustanova sara-
PRIJEDOR - U okviru znamenitosti, tako da je uje- je i vi {e kwiga o Pra gu, |u je sa Am ba sa dom ^e {ke
manifestacije “Prijedor- dno svojevrsna i jedinstve- gdje su sakupqene najqep{e Republike u BiH.
sko kulturno qeto“, u Mu- na {etwa Pragom. fotografije o ovoj staroj i - Kao i tokom svih ovih
ze ju Ko za re otvo re na je Konzul ~e{ke ambasade u mo`da jednoj od najqep{ih godina, kada su ^esi u pi-
izlo- `ba umjetni~ke fo- Sarajevu i ata{e za kulturu evropskih prestonica. tawu, u muzeju je veselo, ima
to gra fi je pod na zi vom Jana Sara istakla je da se dosta muzike i izlo`be su
“Prag, grad mu zi ke“, ~e - pred prijedorskom publikom IZLO@BA veoma posje}ene. A dovoqno
{kog fotografa Jir`ija nalaze fotografije jednog dobro je po gle da ti je dnu od ovih
V{ete~ke. od svjetskih fotografa koji posje}ena fotografija pa da se na|ete
u samom srcu Praga - rekao
- Prag ima dva izuzetna je Ra di vo jac, do da ju }i da
Biografija muzi~ka festivala i gotovo pri vi le gi ju da vi de ovu
sva ko dne vno niz mu zi ~kih izlo`bu ima samo nekoliko
Vrsni umjetnik Jir`i V{ete~ka umjetni~kom fotografijom doga|aja. Pored wih, na fo- gradova u cijeloj BiH.
bavi se vi{e od 40 godina. Imao je niz samostalnih izlo- tografijama su i mnoga is- Se kre tar pri je dor skog
`bi {irom Evrope i svijeta i dobitnik je niza presti`nih to rij ska mjes ta ko ja su Udru`ewa “^e{ka besjeda“
nagrada. Ovu izlo`bu su, pored Prijedor~ana, vidjeli i povezana sa muzikom, na ko- Tomislav Blaha rekao je da
gra|ani u {est ve}ih gradova BiH. jima se pokazuje qepota en- je ^e{ka velika i otvorena
- Nadam se da }e umjetni~ke fotografije Praga na{eg umje- terijera i eksterijera tih zemqa i da su ovo jedinstve-
tnika zainteresovati mnoge Prijedor~ane - kazala je ata{e objekata - kazala je Sara. ne prilike za predstavqawe
za kulturu u ambasadi Republike ^e{ke u BiH Jana Stara Direktor Muzeja Kozare svih wenih znamenitosti i
prilikom otvarawa izlo`be. Milenko Radivojac istakao poznatih umjetnika.

Izbor crte`a u beogradskoj prodajnoj galeriji

Danko Brki} Izlo`ba oma` Oqi Ivawicki

BEO GRAD - Izlo `ba
Poklon ~itaocima “Glasa Srpske“
Ulaznice za
slika nedavno preminule ve-
li ke umje tni ce Oqe Iva-
predstavqeni {iroj javnos- talne forme {irokog temat- trag jedinstvene stvarala~ke
ti. Odabrani crte`i pripa- skog repertoara, ovi radovi ener gi je ko ji otva ra no ve
daju ranom i zrelom periodu za umjetnicu su bili prije mogu}nosti za budu}a tuma-

“Princa Persije“
wicki pod nazivom “Crte`i
1955-1985“ bi }e otvo re na
danas u Prodajnoj galeriji
BAWALUKA - “Glas Srpske“ i bawalu~ki multipleks “Beograd“, re~eno je Tanjugu
“Palas“ poklawaju ~itaocima ulaznice za film “Princ u toj ustanovi.
Persije: Pijesak vremena“. Izlo `ba crte `a Oqe
Tri najbr`a ~itaoca koji se u devet ~asova jave na broj te- Ivawic ki (1931-2009) za -
le fo na 051/342-900 do bi }e po dvi je ula zni ce za film mi{qena je kao oma` umje-
“Princ Persije“. tni ci ko ja je bi la du go -
Film je na repertoaru u 18.45 ~asova, a rije~ je o epskoj godi{wi bliski saradnik i
avanturi u re`iji Majka Wuvela. Nesta{ni princ (Yejk prijateq te galerije.
Gilenhal) nerado }e da se udru`i sa misterioznom prince- Autor izlo`be Zdravko
zom (Gema Arterton), kako bi se upustili u trku sa mra~nim Vu~ini} sa~inio je izbor od
silama. Jer, moraju da za{tite anti~ki bode` koji ima mo} oko 30 radova u razli~itim
da oslobodi Pijesak vremena - dar od bogova, koji mo`e da te hnika ma, ko ji su do sada
vrati vrijeme unazad i tako omogu}i onom ko ga posjeduje da bili rijetko izlagani, a ne-
vlada svijetom. A. R. ki od wih }e prvi put biti
wenog stvarala{tva, a u fo- sve ga in ti mni is kaz, a za ~ewa i vre dno vawa wenog
kusu postavke su radovi iz stru ~nu ja vnost sa kri ve ni bogatog opusa u cjelini.
pedesetih i {ezdesetih go-
dina pro{log vijeka, vreme-
na u kome je Ivawicki bila
aktivan protagonista grupe
“Mediala“, jednog od naja-
utenti~nijih pokreta srpske
poslijeratne umjetnosti.
U FOKUSU
radovi iz pedesetih
i {ezdesetih godina
Nastali kao pripremne
ski ce, stu di je za odre |e ne
kompozicije ili kao samos-
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 25

Amin Maluf dobitnik nagrade “Princ od Austrije“

MADRID - Francuski pisac libanskog porijekla Amin Maluf U saop{tewu se navodi da je Maluf kwi`evnik koji je inspiri-
dobitnik je ovogodi{we nagrade “Princ od Austrije“ za kwi`e- sao savremenike da istra`uju mediteransku kulturu i koji taj
vnost, saop{tila je ju~e fondacija koja dodjequje to priznawe, region prikazuje kao simbol prostora koegzistencije i tole-
javile su agencije. rancije.

Predstavom “Kosa“ zavr{en Teatar fest “Petar Ko~i}“ Vijesti

Pobuna nove
Cinema City
Veliko
interesovawe

generacije
Predstavom “Kosa“
postigli smo
zna~ajan uspeh koji
pokazuje da smo
progovorili o
devijacijama u
vremenu u kojem
`ivimo, pa samim
tim se mnogo
publike, pre svega
mlade, prepoznalo
u ovoj predstavi,
rekao Kokan
Mladenovi}
PI[E: MIRNA PIJETLOVI]
mirnap@glassrpske.com
BAWALUKA - Sve~anom
dodjelom nagrada najboqoj
predstavi, dramskom tek-
stu, te glum ci ma ko ji su
prema mi{qewu `irija os-
tvarili najzapa`enije ro-
le, spu {te na je za vje sa
ovogodi{weg, 13. po redu Te-
atar festa “Petar Ko~i}“
u Bawaluci.
U ~ast nagra|enih, zao-
kru `u ju }i cje lo ku pan do -
`ivqaj festivala, u utorak
je na sceni Narodnog pozo-
ri{ta RS igrana predstava
“Kosa“, u adaptaciji i re`i-
ji Kokana Mladenovi}a, a u
maestralnom izvo|ewu glu-
ma ca beo grad skog “Ateqea
212“.
Jasna \uri~i}, Aleksandar \urica i Boris [avija
Scena iz predstave "Kosa"
Narodno pozori{te RS
bilo je premalo da primi sve
one koji su `eqeli da pogle-
daju ovu vrhunsku predstavu,
tako da su mnogi, na`alost,
os ta li ra zo ~a ra ni is pred
vrata teatra.
Oni ko ji su us pje li na
vrijeme da nabave karte, is-
tinski su u`ivali u tri ~a-
sa vrhun ske glu me, pje sme,
muzike, scenografije, kosti-
mografije i precizne re`i-
je Kokana Mladenovi}a.
- Sa ovom predstavom smo
imali zna~ajan uspeh koji po-
kazuje da smo progovorili o
devijacijama u vremenu u ko-
jem `ivimo, pa samim tim se
mno go pu bli ke, pre sve ga
mla de, pre po zna lo u ovoj
predstavi. Taj glas na kraju
da je nam sna gu da to bu de
krik jedne nove generacije -
istakao je rediteq Mladeno-
vi}, ko ji je pred sta vu u
Bawaluci morao dodatno da
adaptira zbog jako male po-
zori{ne scene.
“KOSA“
krik mladih
protiv globalizacije
Pje sme o quba vi, to le -
ranciji, solidarnosti, pje-
sme pobune protiv globalne
postavke svijeta, protiv be-
smislenih ratova, nepravde,
koje i daqe imaju istu snagu
i va`nost, glumci “Ateqea
212“ po di je li li su i sa
bawalu~kom publikom.
- Veliko zadovoqstvo je
igrati sa ovim pozori{tem
i rediteqem upravo “Kosu“.
Za is ta smo vre dno ra di li
kako bismo dobili finalni
produkt, koji je dosta pode-
lio beogradsku publiku. Na
sce ni sa na ma je i bend
“Vrum“, koji svira sve nume-
re u`ivo, a stariji glumci
su tu da celu pri~u zaokru-
`imo - rekao je Ivan Jevto-
vi}, koji je pred bawalu~kom
publikom utjelovio lik Ber-
gera.
Glumica Tatjana Bo{ko-
vi} istakla je da je presre-
}na {to joj je Ko kan dao
priliku da stane iza mladih
glumaca, nekih novih klina-
ca koji su se prvi put pojavi-
li na sceni.
- Mislila sam da sam ja
jo{ uvek mlada, igraju}i u
“Kosi“. Velika sre}a je da
svoj autoritet i gluma~ki i
li~ni mogu da preporu~im
ce lim srcem, izvan re dnim
profesionalcima i qudima
pred kojima je velika budu-
}nost - rekla je Bo{kovi}eva.
Protiv svijeta devijaci-
ja se, hrabro{}u i ma{tom,
bore mladi qudi u “Kosi“, a
pje sma “Daj nam sun ca“ na
kra ju ko ma da pred stavqa
krik jedne nove generacije
mladih qudi i wihovo osje-
}awe pobune u odnosu na sa-
vremeni svijet.
Bawalu ~ka pu bli ka je
u`ivala u ovom istinskom
FOTO: GLAS SRPSKE
spektaklu, {to je i nagradi-
la gromoglasnim aplauzom i
ovacijama.
Festival je zatvorio ge-
neralni direktor Radio-te-
levizije Republike Srpske
Dragan Davidovi}, isti~u}i
da se “festival ne zatvara“
nego najavquje nove pobune i
radosti pozori{ne igre.
Saradwa
Narodno pozori{te RS i
“Ateqe 212“ potpisali su
i protokol o saradwi, {to
prema rije~ima upravnika
nacionalnog teatra Rade
Simovi}a zna~i da su ova
dva pozori{ta s pravom
stavqena u ravnopravan
polo`aj.
- Bitno nam je da napravi-
mo ovu saradwu i da ima-
mo redovne razmjene
predstava, ne sporadi~no
i kako nam sredstva do-
zvoqavaju, ve} da komade
razmjewujemo gotovo na
mjese~nom nivou i da u|e-
mo u neku vrstu koprodu-
kcije sa glumcima “Ateqea
212“ - rekao je Simovi}.
publike
NOVI SAD - Filmski i
muzi~ki program "Cinema
City"-ja u Novom Sadu je za
prva ~etiri dana imao vi-
{e od 40 hiqada posjeti-
la ca, sa op {ti la je
informativna slu`ba tog
fes ti va la, javqa Ta njug.
Zabiqe`eno je veliko in-
teresovawe publike za sve
festivalske programe, go-
tovo sve projekcije doma-
}ih filmova su rasprodate
zna tno ra ni je, a u No vi
Sad svakodnevno pristi`u
filmske ekipe, kao i mno-
gobrojni gosti, ne samo iz
regiona, nego i svijeta.
Madrid
Altamira
ponovo
otvorena
MA DRID - [pan ske
vlasti odlu~ile su da po-
slije osam godina ponovo
otvore praistorijsku pe}i-
nu Altamira za posjetioce,
javqa Mondo. Ministar-
stvo kul tu re i Upra vni
odbor saop{tili su da }e
broj po sje ti la ca bi ti
ograni~en, uprkos upozo-
rewima stru~waka da to-
plota koju emituju qudska
tijela mo`e da o{teti zi-
dne slike. U glavnoj pros-
to ri ji pe }i ne crnom i
crvenom bojom naslikano je
vi{e od 20 bizona.
Banski dvor
Kwige Ratka
\ogatovi}a
BAWALU KA - Kwige
Rat ka \o ga to vi }a bi }e
pro mo vi sa ne u Ban skom
dvoru u Bawaluci ve~eras
u 19 ~asova. Promociju or-
ganizuje Udru`ewe kwi-
`e vni ka Srpske - Po d-
ru`nica Bawaluka, u sa-
radwi sa Banskim dvorom,
a na kojoj }e, osim autora,
govoriti Miqko [indi}
i Zdravko Kecman. M. P.
Promocija
“Grofovska

Gradsko pozori{te “Jazavac“ Prijedorsko pozori{te vremena“

“Mister Bin” za ~itaoce
BAWALUKA - “Glas Srpske“ i
Gradsko pozori{te “Jazavac” obra-
dova}e dva ~itaoca sa po dvije ula-
znice za predstavu “Mister Bin”.
^itaoci treba da se jave u devet
~asova na broj telefona 051/342-
900. Predstava je na sceni “Jazav-
ca“ ve~eras u 20 ~asova.
“Mister Bin” sadr`i 11 slika u
kojima su prikazana na komi~an na-
~in pitawa vjere, bontona, stere-
otipi mentaliteta.
Predstava tako|e prikazuje neke
`ivotne situacije koje su uokvirene
bri tan skim hu mo rom, a ko je su
prilago|ene na{em podnebqu. Tekst
sadr`i dosta pou~ne elemente kao
{to su “pogre{no“ ~itawe [ekspi-
ra, neprilago|enost qudi u razli-
~itim situacijama i kako rije{iti
probleme koji se javqaju na prvom
sastanku, u {koli, crkvi... U pred-
stavi igraju Vladimir \or|evi} i
Velimir Blani}. A. R.
“Grobnica“ u Jajcu
PRIJEDOR - Predstavom “Grobnica
za Borisa Davidovi~a“ po tekstu Dani-
la Ki{a, a u re`iji i adaptaciji Gra-
di mi ra Go je ra, an sam bl Po zo ri {ta
Prijedor predstavi}e se ve~eras na 29.
po zo ri {nim igra ma BiH ko je se
odr`avaju od 4. do 11. juna u Jajcu.
Direktor ove pozori{ne ku}e Zoran
Baro{ istakao je da je zadovoqan, jer
je prijedorski gluma~ki ansambl pro-
{ao veoma jaku selekciju `irija igara.
- Ako se zna da smo na ovim igrama u
konkurenciji sa mostarskim teatrom
mladih, te sarajevskim i tuzlanskim po-
zori{tima, onda je samo na{e pojavqi-
vawe na sceni ovih igara velika ~ast i
ukazano povjerewe - rekao je Baro{.
On je dodao da je jo{ jednom potvr|e-
no da je predstava “Grobnica za Borisa
Davidovi~a“ sigurno jedan od najve}ih
projekata Pozori{ta Prijedor u 57 go-
dina wegovog postojawa, koju je prije-
dorska publika premijerno vidjela u
novembru pro{le godine. S. T.
BAWALU KA - Kwiga
“Grofovska vremena“ Rado-
vana Kalabi}a promovisa-
na je u uto rak uve ~e u
Narodnoj i univerzitetskoj
biblioteci RS. Prema Ka-
labi}evim rije~ima, kwiga
je fokusirana na geopoli-
ti~ku i literarnu temu. U
sredi{tu je tajna konvenci-
ja koju je Kraqevina Srbija
1882. godine potpisala sa
Austrougarskom. A. R.
26 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Polagali Mujo i Haso geografiju. Ovaj drugi polo`io i - Paa... u~io sam o rijekama Jugoslavije.

Razbibriga ka`e prvom da ga je u~iteq pitao gradivo o rijekama Ju-

goslavije. - Pa koje su, ja ne znam nijednu?
- Samo se sjeti{ cigareta: “drina”, “drava”, “morava”.
U|e Mujo i profesor ga pita {ta je nau~io?
- Dobro, pa hajde nabroj ih.
- Drina, Drava, Morava... - Dobro, odli~no, a hajde sa-
da nabroji jo{ neku, ali stranu?
- “Kent”, “vinston”, “marlboro”, “danhil”, “vest”...

Od tra~a do istine
Ne pomi{qa na abortus
Da je mlada folk pjeva~ica Tawa Savi} trudna, sad ve} znaju i
vrapci na grani. Me|utim, ~im je saznala za ovu radosnu vijest,
popularna pjeva~ica, sa svojim vjerenikom Du{anom Jovan~evi-
}em zaputila se u rodni Radinac nadomak Smedereva. Ona ot- Uz orijentalna jela,
kriva da ne pomi{qa na abortus, ve} `eli bebu. koja se kuvaju u lon-
Da je atraktivnu crnku informacija o prinovi zatekla potpuno cu, obi~no se poslu-
nespremnu govori i podatak da je ona pred qeto planirala da `uje ri`a. Ali da to
izbaci singl kojim }e harati Crnogorskim primorjem. nije pravilo, mo`e
Odmah po povratku sa ameri~ke turneje, se vidjeti po recep-
folkerka je istog trenutka pozvala svog tu kojeg vam ovog pu-
ginekologa, zakazala pregled i jo{ sutra- ta predla`emo.
dan saznala da je u blagoslovenom stawu. Malo komadi}a ju-
- U prvom trenutku to je bio {ok za mene. netine, malo papri-
Jednostavno, nismo planirali prinovu, ke, ri`ini rezanci,
ve} smo `eleli da stvari idu svojim to- ukusan umak i to je
kom. Tek kad me je pro{la po~etna za- to. Za oko ~etrdese-
~u|enost i neverica, po~ela sam da tak minuta, koliko
se radujem. Za razliku od mene Du- je potrebno za pri-
le je istog trenutka, kada nam je premu ovog jela, na
doktor saop{tio novosti, ska- stolu }ete imati
kao do plafona od sre}e. pravi u`itak.
Ipak, nijednog momenta nisam
pomislila na abortus. Grozim
se svake pomisli na taj gre{an Ri`ini rezanci
~in i osu|ujem sve `ene koje pris-
taju na to. Presre}na sam {to sam
sa junetinom
u blagoslovenom stawu jer je to
najve}i i najdragoceniji dar koji
jedna `ena mo`e da dobije -
izjavila je Savi}eva.

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu
razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

NARIKA^A, STATUSI, AV, K, BILETARI, OT, E, ARKO, PERU\A, SAN, ILIYANKA, I.

RJE[EWE: PA[MAN, LOPOV, AGA, KASPERSKI, TORP, UVO, LION, ISPOVJEDNIK, S, KT, PJETRO, ADE, AI, REDITEQ, ON, NASTANITI, MT, RA, KATINI, A,
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 27

Oti{ao policajac u prodavnicu govara: - Imamo, izvolite, koju Zgodna `ena do{la kod qekara ozbiqno ili samo prolazna ne-
televizora i pita: marku televizora `elite? da potra`i savjet: ugodnost? - Ne gospo|o, samo
- Imate li televizore u boji? - Dobro, da}ete mi onda jedan - Doktore, ~im legnem odmah za- treba da promijenite mu`a i
Zgodna prodava~ica qubazno od- plavi! spim. Recite mi je li to ne{to sve }e biti u redu.

Sastojci Priprema
HOROSKOP
( za 4 osobe) Cijene u KM Ovan Vaga
1. Prije svega meso nare`ite na trakice i stavite u
500 g junetine zdjelu. (21.3 - 20.4) (24.9 - 23.10)
bez kosti 2. Zatim napravite marinadu za meso tako {to u zdjeli- junetina 6,5
rezanci 0,8 Za dobro raspolo-
200 g ri`inih cu sa sojinim umakom dodate malo bijelog bibera, {e- Napokon je razum
`ewe razlog mo`ete
rezanaca }er, ulijete {eri vino, izmije{ate, prelijete preko umak 0,5 pobijedio. Osje}awa su
na}i u zaqubqenosti, popu-
1 ka{ika mesa, poklopite i stavite u fri`ider na 20-ak minuta. vino 0,3 ostala u drugom planu, jer ste
larnosti i mno{tvu
luk 0,2 shvatili da vam ona samo sme-
sojinog 3. U lonac s vrelom i posoqenom vodom stavite ri`ine spoqa{wih aspekata sre}e.
paprika 0,4 taju. Sve odluke donosite
umaka rezance i kuvajte po uputstvu sa pakovawa. U`ivaju}i u doga|ajima kao
uqe 0,3 oslawaju}i se na razum i je-
1 ka{i~ica 4. U poseban ugrijan lonac ulijte malo uqa, dodajte ma- {to su vjeridba, vjen~awe ili
dnostavno. Po{to je potreba
{eri vina rinirano meso i pr`ite, stalno mije{aju}i, 2-3 minu- so, biber 0,3 prinova - donosite bitne
za redom izra`ena, trudi}ete
te. odluke. Sa partnerom ste u
1/2 ka{i~ice se da oko sebe stvorite takvu
fenomenalnim odnosima.
{e}era 5. Potom meso izvadite na toplo, a na masno}u od atmosferu.
1 glavica luka pr`ewa dodajte paprike narezane na kockice, kolutove
1 zelena luka i pr`ite dva minuta. Bik [korpija
paprika 6. Zatim u lonac vratite meso, dodajte ocije|enu i u
(24.10 - 22.11)
CIJENA
1 crvena hladnoj vodi ispranu tjesteninu, ulijte umak od crnog (21.4 - 20.5)
paprika pasuqa, sve zajedno we`no izmije{ajte. Za sve svoje pos-
RU^KA
Burne emocije usmje-
2 ka{ike ravate na prijateqe. tupke odgovor potra-
crnog umaka `ite u podsvijesti. Morate

9,3
od pasuqa
Poslu`ivawe Ne umijete smireno da reaguje-
te, ve} im bacate istinu u lice posvetiti vi{e pa`we mental-
uqe i prosto ih {okirate. To vam se nom zdravqu i po~eti da ra-
Kada ste sve zajedno izmije{ali, gotove ri`ine rezan- zmi{qate o sebi. Poslovi
so ~esto doga|a, jer niste svjesni
ce s junetinom premjestite u zdjelice ili druge prikla- kad je drugima neprijatno. Biko- zahtijevaju puno rada i iznuri-
bijeli dne posude i poslu`ite. vi su zaqubqivije prirode nego vawa, {to }e se pokazati
biber dobro protiv nervoze.
ina~e. Evidentne su poja~ane
emotivne reakcije.

Blizanci Strijelac
(21.5 - 21.6) (23.11 - 21.12)
Mijewate predmet Sve vam je na-
interesovawa, za- kloweno. Umjetni~ki

Korisno dru`ewe sa odraslima okupqeni ste novim za-

Veoma je korisno za djecu i wihov mentalni i fizi~ki razvoj vi{ednevno dru`ewe
sa odraslima tokom odmora, jer je to vrijeme izuzetne psihi~ke i fizi~ke
bliskosti roditeqa i djeteta, ka`u stru~waci
Ako se spremate ili ste
mo `da ve} na go di{wem
odmoru sa svojim djetetom,
o~ekujte da }e ono za to vri-
jeme mnogo br`e da napreduje
nego ina~e, ka`u stru~waci
i navode da na odmoru djeca
ubrzano sazrijevaju i qeti
mnogo br`e u~e i ono {to se
~inilo nesavladivo.
To nije slu~ajno. Neiz-
mjerno je korisno za djecu i
wihov mentalni i fizi~ki
razvoj vi{ednevno dru`ewe
sa odraslima. To je vrijeme
izuzetne psihi~ke i fizi~ke
bliskosti roditeqa i djete-
ta, zbog ~ega se mali{ani
osje}aju sigurnije i slobo-
dnije pa su rezultati wiho-
vog na pret ka vidqivi iz
minuta u minut. Tokom go-
di{weg odmora roditeqi,
naj zad, ima ju sve vri je me
svijeta da se dru`e sa svo-
jim podmlatkom. Sve vrijeme
posve}uju djeci, imaju mnogo
strpqewa za wihova pitawa
i neoptere}eni poslom mno-
go puta ponavqaju odgovore,
{to po pravilu ne ~ine kad
su optere}eni obavezama. Za-
hvaquju}i tolikoj pa`wi,
dijete je sposobno da za kra-
}e vrijeme shvati i nau~i
vi{e pojmova. Dodatni mo-
tiv za dijete jesu interesan-
tne, no ve stva ri i po ja ve
koje ga okru`uju, a sa kojima
se ne susre}e u svakodnevnom
`ivotu, u okru`ewu u kojem
`i vi. Na ra vno, ova vrsta
u~ewa treba da se obnavqa
kroz igru i zabavu, a nikako
ne bi trebalo da se pretvori
u do sa dne ~a so ve do da tne
nastave kako se dijete ne bi
zamaralo ve} dodatno stimu-
lisalo.
Qetni period je idealno
vrijeme i za odvikavawe od
pelena. Ako ste roditeqi ta-
ko malog djeteta, onda su pred
vama dani radosti i sticawa
novih higijenskih navika.
Toplo vrijeme ne zahtijeva
go mi lu odje }e, omo gu }a va
slobodnije kretawe.
NA ODMORU
djeca ubrzano
sazrijevaju i br`e u~e
Qeti u par ku ili na
pla`i formiraju se grupe
dje ce ra zli ~i tog po la i
uzrasta, a igrawe sa stariji-
ma predstavqa veliki korak
za wihov psi hi ~ki ra zvoj.
Aktivnosti i znawe jednog
petogodi{waka vi{e su nego
stimulativni jer djeca na
poseban na~in u~e mla|e od
sebe, dok mla|i imaju nevje-
rovatne sposobnosti opona-
{awa sta ri jih, {to me |u
wima stvara poseban na~in
komunikacije i obostranu
korist.
Da bi vam ovo qeto bi-
lo vrijeme u`ivawa i laga-
nog u~ewa, ne zaboravite da
ste ro di teq je din stve nog
primjerka i neka vas ne obu-
zme takmi~arski duh. Ne upo-
re|ujte va{e dijete sa drugom
djecom i ne tjerajte ga da ra-
di stvari koje rade ostali.
Ono je, bez obzira na uzrast,
sa svim spo so bno da sa mo
procijeni {ta mu se dopada,
a {ta ne dopada. Posebno je
va`no da nikada ne tjerate
mali{ana u vodu zato {to
neka druga djeca plivaju. Vo-
da je prirodna sredina ~o-
vjeka, a ako va{ mali{an od
we zazire, onda ga ne pri-
siqavajte da u|e.
Iskoristite odmor da
u`i va te u svom dje te tu, u
onome {to u~i i radujte se
svakom wegovom napretku.
Odmor tako brzo pro|e, a on-
da ponovo ne}ete imati vre-
me na da se ra du je te u
osvajawu zajedni~kih znawa
o svijetu i `ivotu, zakqu~uju
stru~waci koji se bave pro-
u~avawem razvoja djece.
nimqivim sadr`ajima.
Poku{avate da ne{to od na-
u~enog primijenite u praksi, i
to u ciqu boqeg funkcioni-
sawa. Neumorni ste. Suo~ava-
te se sa izazovima, koji nisu
nimalo laki.
Rak
(22.6 - 21.7)
Optimista ste u ve-
zi sa nastupaju}im do-
ga|ajima, jer su oni odli~na
kompenzacija za osje}aj ni`e
vrijednosti. Na kraju }ete od
svega imati koristi, jer vas
situacija nagoni na to da se
stalno dokazujete. Podlo`ni
ste uticajima sredine vi{e ne-
go {to je to preporu~qivo.
Lav
(22.7 - 22.8)
U fazi ste zaqubqi-
vawa i potrebe za umjetni~kim
izra`avawem. Iskoristite tu
povoqnost i krenite u osva-
jawe. Ostvarujete ciq i do-
`ivqavate nezaboravne
trenutke. Kad boqe razmisli-
te, wih imate pregr{t. Plani-
rate nove porodi~ne susrete.
Ne mirujete.
Djevica
(23.8 - 23.9)
Naporan rad u kom
dolazite do punog izra-
`aja. Sve zamke uspje{no rje-
{avate, o~aravate
poslodavce, koji su to od vas
i o~ekivali, ali i saradnike.
Bavite se istra`iva~kim ra-
dom i detaqima, koji zahtije-
vaju temeqnost, za {ta ste
pravi majstor. Ma{ate o je-
dnom susretu.
ste orijentisani, emotivno za-
dovoqni. Istrajni ste u rje{a-
vawu poslovnih zamki, jasno ih
sagledavate. Skromno prizna-
jete rezultate, daju}i do znawa
da su vam drugi pomagali. Na
poslu uspijevate da budete in-
telektualno nadmo}ni.
Jarac
(22.12 - 20.1)
Okru`eni gomilom
svijeta, osje}ate se us-
amqeno. Mislite da vas niko
ne razumije. To i ne bi bio to-
liki problem da se niste poma-
lo razo~arali i u partnera.
Pred vama je puno posla, a ma-
lo pomo}i. Pod uslovom da di-
jelite `ivot sa Strijelcem,
morate stalno da radite.
Vodolija
(21.1 - 19.2)
Prija vam slobodna
qubav, volite slobodu. Ne `e-
lite da vas partner gu{i, pa
}ete reagovati na najmawi
wegov poku{aj. Okupirani ste
novcem, tako da su dana{we
emocije usmjerene vi{e na no-
vac nego na doti~nu osobu. No-
vac mo`e da pobjegne, a ona je
tu.
Ribe
(20.2 - 20.3)
Veza u kojoj se nala-
zite zasnovana je
iskqu~ivo na fizi~koj privla-
~nosti, ili pak ma{tate o to-
me. Budu}i da va{i postupci
izviru iz strasti, mogu}a su i
razo~arawa. Razmi{qajte kon-
struktivno, a ne emotivno. Bi}e
lak{e svima: i vama i okolini.
 28 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

NAJPORO^NIJE @ENE SVETA

Feqton (Karolina od Brunsvika ) (4)

Princ mrzio svoju `enu

FOTO: ARHIVA

nekrunisanu kraqicu
MARGARET NIKOLAS
Na dan krunisawa Yorya IV, wegova `e-
na Karolina od Brunsvika ustala je iz svog
kreveta u zoru, obukla se u beli saten, zaka-
~ila belo nojevo perje u kosu i odvezla se do
Vestminsterske opatije. Tamo su joj vrata za-
tvorena ispred nosa.
“Ja sam tvoja kraqica!” plakala je Karo-
lina, - “Zar me ne}e{ pustiti? Lord Hud, je-
dan od wenih pratilaca od koga je tra`eno
da poka`e propusnicu, rekao je uvre|eno:
“Predstavqam vam va{u kraqicu – sigurno
je da woj ulaznica nije potrebna.” Uprkos
ovoj farsi, nisu mogli da u|u unutra. Izdato
je nare|ewe da Karolini nikako ne sme bi-
ti dozvoqeno da u|e. A unutra, krunisawe je
teklo bez we. Princ je dobio bitku protiv
Ve}i deo prve bra~ne `ene koju je mrzeo. Ona nikada ne}e biti
no}i princ proveo krunisana.
hr~u}i pored kamina. ^udan brak u Britaniji
“Kada je pao, ostavila
Najneobi~niji brak u istoriji kraqev-
sam ga” - govorila je ske Britanije krenuo je naopako ve} od tre-
nutka kada su se prvi put sreli. Princ od
Karolina. Nije bilo Velsa je jednom pogledao nisku prsatu Nemi-
sumwe da je smatrao cu koja je izabrana za wega, od{etao do dru-
za fizi~ki neprivla~nu gog kra ja pros to ri je i {a pnuo svom
prijatequ erlu od Malmesberija “Herise,
i da je u krevetu ostao nije mi dobro. Molim te, donesi mi ~a{u
brendija“. Karolina je bila zaprepa{}ena,
samo onoliko koliko ali nije briznula u pla~ {to bi mnoge druge
je bilo potrebno
uradile. “Moj Bo`e“, rekla je glasno, “da li
je princ uvek takav. Veoma je debeo i uop{te
da izvr{i
nije zgodan kao na wegovim portretima“.
bra~nu obavezu
To je bila prva nevoqa sa Karolinom.
Nikad nije znala da dr`i jezik za zubima…
Princeza Karolina
razvela se od princa od
Velsa. Uredila je svoje
doma}instvo u Montegju Skandali
Hausu. Uskoro su po~ele ^uveni Ra|ard Kipling, kao mu{ki {ovinista,
da se {ire glasine o rekao je jednom da su u prirodi `ene svirepije
od mu{karaca. Mu{karci dakle jesu, ali i `e-
divqim zabavama koje je ne! Ponekad bi mu se moglo dati za pravo. Pi-
tamo prire|ivala. {u}i “Najporo~nije `ene sveta“ Margaret
Nikolas ih je prikazala u punom svjetlu. U tom
Pozivala je mornari~ke nizu na{le su se skandalozne supruge,
oficire sa Grini~a kradqivice, prestupnice, bezo~ne vladarke,
`ene fanatici, vje{tice, kraqice zlo~ina…
…U dvadeset {estoj godini jo{ uvek je
bila neudata. Aristokrat koji joj je bio na-
mewen lepo se zabavqao sa wom, ali je na
sam dan ven~awa nestao. Zato, kada je 1794.
godine od vojvode zatra`ena Karolinina ru-
ka u ime princa od Velsa, on je bio presre-
tan. Princ je nikada nije video, a ve} je
imao nezakonit brak sa katoli~kom udovi-
com Marijom Fizerbert u koju je bio veoma
zaqubqen. Ali koc kar ski du go vi ko ji su
stigli na naplatu bili su ogromni i kraq,
zabrinut za svog sina, koji treba i sam da
ima naslednika, obe}ao je da }e ih izmiriti
ukoliko on na|e zakonitu `enu. Karolina je
izgledala kao odgovaraju}a princeza iz or-
todoksne protestantske porodice.
Kada je stigla u Englesku odveli su je
kod ledi Yersi, prin~eve miqenice, koja je
nadgledala weno odevawe i obukla je kao bo-
`i}no drvo za katastrofalan prvi susret sa
princem. Karolina ju je mrzela i ubrzo se
vratila svom starom stilu pona{awa. Ven-
~awe je odr`ano u kraqevskoj kapeli u pala-
ti Sv. Yemsa 8. aprila 1795. godine. Princ
je bio smrtno bled i izdr`ao je ceremoniju
uz podr{ku kraqa.
Ve }i deo prve bra ~ne no }i pro veo je
hr~u}i pored kamina. “Kada je pao, ostavila
sam ga” - govorila je kasnije Karolina. Ni-
je bilo sumwe da ju je smatrao za fizi~ki
neprivla~nu i da je u krevetu ostao samo
onoliko koliko je bilo potrebno da izvr{i
bra~nu obavezu. Kada je postalo o~igledno da
je trudna, Karolina je zaurlala: “Ne veru-
jem!”
OBJAVQENO DA JE
usvojenog dje~aka Vilijama
Karolina tajno rodila 1802. godine
Govorila je da je princ nesposoban za
o~in stvo. Tu kle ve tu on joj ni ka da ne }e
oprostiti. Rodila je }erku, princezu [ar-
lotu, 7. januara 1796. godine, a princ je u
svoj dnevnik napisao: “Princeza je done-
la u svoj krevet ogromnu devoj~icu“.
Naravno, on je `eleo de~aka, ~ijim
ro|ewem bi cela stvar bila zavr{ena.
Razo~arewe je bilo toliko da je mislio
da }e umreti.
…Posle ro|ewa [arlote oni su se sve
vi{e udaqavali. Princ se `alio svojoj
majci o wenoj “li~noj gadosti“ - drugim re-
~ima, ona je smrdela - nije mogao ~ak ni da
jede u dru{tvu sa wom.
Ko je rodio Vilijama?
On je zauzeo jedno krilo svoje ogromne
ku}e u ^arltonu, princeza drugo, a kraqev-
ska beba, sa armijom dadiqa oko sebe, tre}e.
Princ je po~eo otvoreno da govori da je o~a-
jan zbog ove veze i napisao je Karolini:
“Priroda nije uredila da odgovaramo jedno
drugom, ve} da `ivimo mirno i udobno u na-
{oj mo}i. Hajde da ukinemo na{e me|usobne
ve ze...” I slo `i li su se da se raz dvo je.
Princeza Karolina je uredila svoje doma-
}instvo u Montegju Hausu. Uskoro su po~ele
da se {ire glasine o divqim zabavama koje
je tamo prire|ivala, pozivala je mornari~ke
oficire sa Grini~a, ukqu~uju}i poznatog
admirala ser Sidnija Smita i kapetana Ma-
ribija, komandira fregate.
…Us ko ro su qudi po ~e li da odbi ja ju
wene pozive.
Karolina je zapo~ela prijateqstvo sa
svojom susetkom ledi [arlotom Daglas, le-
pom `enom koja je volela skandale i imala
sli~nu reputaciju kao i Karolina. Ovo pri-
jateqstvo }e Karolinu skupo ko{tati i do-
ve{ }e do po ni `a va ju }e is tra ge wenog
qubavnog `ivota. Nevoqa je nastala kada je
[arlota objavila da o~ekuje dete. Karolina
je odlu~ila da se na{ali sa wom. I ona }e
tako|e biti trudna. Stavila je jastuk ispod
haqine i po~ela da `udi za pr`enim kolu-
tovima luka za doru~ak. Posle izvesnog vre-
mena, kada ju je wena prijateqica posetila,
Karolina joj je pokazala uspavanog de~aka.
Tek po{to se dobro na{alila sa [arlotom,
is pri ~a la joj je ce lu pri ~u. Wena pri ja -
teqica nije mislila da je sve to zabavno.
De~ak se zvao Vilijam Ostin i bio je
sin radnika iz Deptforskog pristani{ta.
Jedna od Karolininih boqih navika bila je
da poma`e siroma{nijoj i napu{tenoj de-
ci… [arlota je na{la na~in da se osveti.
Bila je besna na Karolinu {to ju je napusti-
la i zbog wene afere sa Sidnijem Smitom.
Nekada je ona bila wegova qubavnica. Obja-
vila je da je Karolina tajno rodila “malog
Vilijama“ 1802. godine.
(Nastavi}e se)

10. jun 1868. godine 10. jun 1874. godine 10. jun 1942. godine

Ubijen Umro Ofanziva

knez
Mihailo
1868 - Prilikom {etwe Ko- gne u Austriju, poslije ~ega
{utwakom (koji je tada bio je na presto Srbije doveden
privatno lovi{te Obreno- knez Aleksandar Kara|or-
vi}a) ubijen je srpski knez |evi}. Kada se wegov otac
Mihailo Obrenovi}. Na knez Milo{ Obrenovi}
prestolu Srbije bio je od vratio na vlast 1858. pre-
1839. do 1842. i od 1860. uzeo je komandu nad vojskom,
do smrti. Zbog bune koju je a ubrzo poslije o~eve smrti
1842. podigao Toma Vu~i} 1860. zaveo je autoritarnu
Peri{i} morao je da pobje- vladavinu.
Ilija
Gara{anin
1874 - Umro je srpski dr`a- Milutina Savi}a iz sela Ga-
vnik Ilija Gara{anin, ~ije je ra{i kod Kragujevca i prezime
djelo “Na~ertanije“ (prvu ver- je uzeo prema nazivu rodnog
ziju je napisao Frawa Zah), mjesta. Karijeru je zapo~eo
objavqeno 1844, predvi|alo kao oficir 1837. i bio je
osloba|awe svih Srba i Ju- prvi starje{ina vojske kwaza
`nih Slovena. Zalagao se za Milo{a Obrenovi}a, ali je
Savez balkanskih naroda kako poslije abdicirawa kwaza
bi se zajedno oduprli Osman- Milo{a 1839. morao u izbje-
skom carstvu. Sin je trgovca gli{tvo.
na
Kozaru
1942 - Po~ela je ofanziva
na Kozaru u Drugom svjet-
skom ratu, u kojoj je oko
40.000 wema~kih i hrvat-
skih vojnika zatvorilo
obru~ oko slobodne terito-
rije u podru~ju te planine u
BiH. U opkoqenom podru~ju
zbjeg sa oko 80.000 srpskih
civila je branilo 3.500
boraca Drugog kraji{kog
partizanskog odreda. Po-
slije 50 dana te{kih borbi
mjestimi~no je probijen
obru~ i spaseno je ne{to
vi{e od 15.000 civila.
Spaqena su i uni{tena sva
sela, a oko 60.000 srpskih
civila otjerano je u logore,
mahom u Jasenovac.
OGLASI GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 29

Na osnovu ~lanova 51, 101, 102, i 103. Zakona o ste~ajnom postupku Republike Srpske (“Slu`beni glasnik IV INVENTAR SKLONI[TA
Republike Srpske“, broj: 67/02, 38/03, 96/03), ~lanova 82, 89, 130 i 131 Zakona o izvr{nom postupku Repu- • prema popisnoj listi i procjeni sudskog vje{taka ..........................................po~etna cijena 2.268,00 KM
blike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj; 59/03, 85/03 i 64/05), ste~ajni upravnik dana:
7.6.2010. god. donosi: V TERETNO VOZILO, RABA – kiper, g. p. 1990. po~etna prodajna cijena....................................11. 000, 00 KM
• vozilo ne mo`e biti prodano ispod 50% od po~etne vrijednosti tj. ispod 5.500,00 KM.
ZAKQU^AK
Objavquje se javna licitacija VI KOTLOVI ZA GRIJAWE kako slijedi:
• toplovodni kotao na ~vrsto gorivo snage 50 kW proizvo|a~ ZASTAVA METAL-RESAVICA fabr.br.
Prodaja osnovnih sredstava – otpadnog materijala, ma{ina, metalnih stala`a, inventara skloni{ta, vo- 499 g. p. 2000 tip TFF, radna temperatura 90/700/C kom 1 .......................................... po~etna cijena 1.134,00 KM
zila, kotlova za grijawe i odlivaka ste~ajnog du`nika “Jel{ingrad“ Fabrika alatnih ma{ina a.d. Bawa- • toplovodni kotao na ~vrsto gorivo snage 63 kW proizvo|a~ ZASTAVA METAL-RESAVICA fabr.br.
luka - u ste~aju i to: 510 g.p. 2000 tip TFF, radna temperatura 90/700/C kom 1 ..................................... ......po~etna cijena 1.175,00 KM
I OTPADNI MATERIJAL kako slijedi : • elektro kotao snage 24 kW proizvo|a~ ZASTAVA METAL-RESAVICA g.p. 2000 tip EKA, napon 380V,
1 Otpadna `eqezna strugotina po~etna cijena 0,20 KM/kg struja I=37A, Hz=50, kom 10 ........................................................................................po~etna cijena 380,00 KM/kom
• VII PRESA ZA BRIKETIRAWE METALNE STRUGOTINE–B 6238.00.001 R3 SILA 630 TONA po~etna
2 Otpadno `eqezo po~etna cijena 0,30 KM/kg cijena 85.415,87 KM.
3 Gusani odlivci po~etna cijena 0,40 KM/kg
4 Liveni odlivci po~etna cijena 0,45 KM/kg Sve navedena cijene su po~etne cijene pri licitaciji u koje nije ura~unat PDV i iste }e se
5 Brusna tocila za reparaciju po~etna cijena 0,10 KM/kg obra~unati prilikom fakturisawa kupcu.
Prednost u kupovini - licitaciji u odnosu na ostale ponu|a~e ima ponu|a~, koji da najpovoqniju ponudu za
6 Elektromotori po~etna cijena 0,55 KM/kg kupovinu predmeta prodaje ste~ajnog du`nika “Jel{ingrad“ Fabrika alatnih ma{ina a.d. Bawaluka u
7 Konstrukcije ma{ina, {ine, alati, prese po~etna cijena 0,50 KM/kg ste~aju u odnosu na ostale ponu|a~e.
Zajedni~ke odredbe za prodaju imovine ste~ajnog du`nika
II MA[INE Prodaja imovine obavi}e se putem javnog nadmetawa – licitacije dana, 17.6.2010. god sa po~etkom u 10
RB vrsta ma{ine oznaka proizvo|a~ godina inv. broj cijena
~asova u prostorijama Ste~ajnog du`nika Branka Perduva 10A u Bawaluci – restoran dru{tvene ishrane.
proizv. Licitacija }e se vr{iti po pojedina~nim stavkama u grupi.
Pravo u~e{}a imaju pravna i fizi~ka lica koja uplate depozit u iznosu od:
1 testera 5124 TS7-03 RUMUNIJA 1964 09473 2.550,00
2 univerzalni strug PA 30 TS1-12 POTISJE 1965 09343 3.000,00 • Za I otpadni materijal u iznosu od ........................................ 1.000,00 KM
3 univerzalni strug PAC 25 TS1-54 POTISJE 1979 02441 7.500,00 • Za stavke II, III, IV, V, VI i VII 10% od pojedina~ne cijene stavki u grupi
4 univerzalni strug PAB 25 TS1-47 POTISJE 1979 02391 2.100,00 Uplata depozita mo`e se izvr{iti najkasnije do po~etka licitacije uplatom na `irora~un ste~ajnog
5 univerzalni strug PA 631 P POTISJE 1987 09929 2.250,00 du`nika broj: 571010-0000 1177-25 kod KOMERCIJALNE BANKE AD. Bawaluka i o izvr{enoj uplati
6 univerzalni strug TNP 200 B ATS1-06 PRVOMAJSKA 2436 2.100,00 predo~i dokaz a nakon provjere uplate depozita, licitirawu }e mo}i pristupiti samo oni u~esnici koji
su uplatu izvr{ili u roku.
7 univerzalni strug PA 501 M ATS1-09 POTISJE 1988 09928 2.250,00 Fizi~ka lica mogu u~estvovati na javnoj prodaji li~no ili biti predstavqena po punomo}niku. Ako u na-
8 univerzalni strug PA 631 P POTISJE 09927 2.700,00 dmetawu u~estvuju li~no, du`ni su radi dokazivawa identiteta, prije po~etka nadmetawa pokazati
9 univerzalni strug PA 631 P POTISJE 1988 08855 3.300,00
ste~ajnom upravniku li~nu kartu i dokaz o uplati depozita. Ako fizi~ko lice zastupa punomo}nik, isti
je du`an predati ste~ajnom upravniku vaqanu punomo} za zastupawe i dokaz o uplati depozita.
10 univerzalni strug PA 501 M POTISJE 1988 08869 2.250,00 Pravna lica mogu biti predstavqena po zakonskom zastupniku ( direktoru) ili punomo}niku.
11 univerzalni strug PAC 25 TS1-51 POTISJE 1979 09330 2.700,00 Ukoliko pravno lice predstavqa zakonski zastupnik isti je obavezan ste~ajnom upravniku preda na uvid
12 univerzalni strug PAC 22 TS1-53 POTISJE 1979 02390 8.250,00
rje{ewe o upisu u sudski registar ( obrazac broj 4.), li~nu kartu i dokaz o uplati depozita .
Ukoliko pravno lice predstavqa punomo}nik, isti je obavezan ste~ajnom upravniku predati na uvid va-
13 univerzalni strug PA 30 TS1-11 POTISJE 1966 09360 7.500,00 qanu punomo} i dokaz o uplati depozita.
14 NC strug AND 1Lx2500 TS1-26 HEYLIGENSTAEDT 1976 09147 15.000,00 Lica sa neurednom dokumentacijom i punomo}i za utvr|ivawe identiteta ili bez navedene dokumentacije
ne}e mo}i u~estvovati u nadmetawu.
15 NC strug TCZ 32N2 TS1-16 POQSKA 1978 09914 21.000,00
Sve informacije se mogu dobiti i na telefon broj: 051/305-452 radnim danom od 10 do 14 ~asova
16 vertikalna glodalica PGVZ 400/1600 TS2-07 PRVOMAJSKA 1971 07777 10.500,00 Javna licitacija }e se odr`ati i kada u~estvuju samo jedan ponu|a~.
17 vertikalna glodalica PGVZ 3/400 V1 TS2-08 PRVOMAJSKA 1971 07778 10.500,00 Pravila licitacije bi}e saop{tena na dan odr`avawa licitacije.
18 vertikalna glodalica 6560 TS2-19 SSSR 1974 1876 7.500,00 Nakon zakqu~ewa licitacije utvr|uje se lista ponu|a~a i konstatuje se da je imovina prodata najpovoqni-
jem ponu|a~u. Rok pla}awa cjelokupne kupoprodajne cijene je u roku od sedam dana od odr`ane licitacije,
19 vertikalna glodalica GVK-2N TS2-26 PRVOMAJSKA 1982 07776 8.250,00 na ra~un ste~ajnog du`nika broj: 571010-0000 1177-25 kod KOMERCIJALNE BANKE AD. Bawaluka
20 vertikalna glodalica UG 1 PRVOMAJSKA 1969 07712 1.950,00 Ponu|a~ ~ija ponuda bude prihva}ena, du`an je da pristupi zakqu~ewu Ugovora u roku od 5 dana od dana
21 portalna glodalica 6606 TS2-16 SSSR 1974 06362 15.750,00 uplate kupoprodajne cijene.
Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene vrati}e se u roku od 8 dana nakon javnog nadmetawa, osim ako se
22 horizontalna bu{ilica-glodalica BFP 160/I TS4-01 UNION 1978 05698 120.000,00 ne radi o uplati depozita prva tri ponu|a~a.
23 horizontalna bu{ilica-glodalica BFP 125/5 TS4-06 UNION 1971 647 45.000,00 Ukoliko kupac ne ispuni obaveze u pogledu uplate kupoprodajne cijene smatra}e se da je odustao od ugovora
24 horizontalna bu{ilica-glodalica BFK 130 TS4-13 UNION 1974 07088 30.000,00 i gubi pravo na vra}awe depozita. Depozit koji je upla}en od strane odabranog ponu|a~a – kupca, smatra se
dijelom avansne uplate.
25 obradni centar horizontalni OC 90 HR MAJEVICA 1988 03634 52.500,00 Tro{kove odvage i prevoza otpadnog materijala snosi kupac.
26 obradni centar horizontalni CW 1000 FRITZ HECKERT 1991 05243 45.000,00 Ukoliko ponu|a~ sa najpovoqnijom ponudom ne uplati prodajnu cijenu u roku od 7 dana, ste~ajni upravnik
27 dubilica 7414-13 SSSR 1988 05244 120.000,00 }e Zakqu~kom proglasiti prodaju nevaqanom i novim Zakqu~kom odrediti da je pokretna imovina prodana
28 dugohodna blawalica HZS 1600/4000 N TS3-03 UNION 1963 06122 39.750,00
drugom po redu ponu|a~u koji treba da u roku od 7 dana od dana prijema tog zakqu~ka uplati prodajnu ci-
jenu.
29 radijalna bu{ilica 2M 57 TS5-14 SSSR 1976 05832 6.750,00 Ukoliko ni drugi ponu|a~ ne uplati prodajnu cijenu u predvi|enom roku, isto pravilo va`i za tre}eg
ponu|a~a.
III METALNE STALA@E kako slijedi: Sve tro{kove oko ovjere kupoprodajnog ugovora, pripadaju}e takse i poreze u vezi sa pokretnim stvarima
snosi kupac, a prodavac nakon zavr{ene prodaje i naplate kupoprodajne cijene, nema u odnosu na prodane
Dimenzije kom KM/kom ukupno stvari nikakvih obaveza. Isplatom kupoprodajne cijene prestaju sve kup~eve obaveze prema prodavcu.
2500h4250h700 21 150,00 3.150,00 U slu~aju neuspjele licitacije druga licitacija }e se odr`ati za 8 dana tj. 24.6.2010 god. odnosno tre}a li-
7200h4250h700 10 450,00 4.500,00 citacija 1.7.2010. godine pod istim uslovima.
4900h4250h700 3 300,00 900,00 Ovaj Oglas - zakqu~ak objavqen je na oglasnoj tabli ste~ajnog du`nika, dnevnom listu “Glas Srpske“ a.d.
9800h4250h700 2 600,00 1.200,00 Bawaluka i oglasnoj tabli Okru`nog privrednog suda.
Ste~ajni upravnik
UKUPNO 9.750,00 Aleksa We`i}

Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima Dru{tvo za upravqawe investicionim fondovima

K.P. “Vodovod” a.d. “Kristal invest“ a.d. Bawaluka “AKTIVA INVEST“ AD Bawaluka
GRADI[KA Ulica Milana Tepi}a 1/1
Telefon 051/ 222-380, 222-382
OBAVJE[TEWE E-mail: office@aktivainvest.net
Na osnovu ~lana 5, 6. i 7. Zakona o javnim predu-
Akcionarima o neto vrijednosti imovine Objavquje
ze}ima i ~l. 50. Statuta K.P. “Vodovod” a.d. ZIF “Kristal invest fond“ a.d. Bawaluka
Gradi{ka, Nadzorni odbor predla`e za maj 2010. god. OBAVJE[TEWE
o vrijednosti neto imovine i neto imovine po akciji Zatvorenih
investicionih fondova za
APRIL 2010. godine
IZMJENU I DOPUNU Neto sredstva (KM) Neto sredstva po akciji (KM)
DNEVNOG REDA 48.603.932,99 15,07 Vrijednost neto imovine ZIF-a “Aktiva invest fond“ na dan
30.4.2010. godine iznosi 14.065.411,79 a neto vrijednost po akciji
ZA III REDOVNU 10,6409 KM.
Izvje{taji o utvr|ivawu neto vrijednosti imovine Fonda Vrijednost neto imovine ZIF-a “VB FOND“ na dan 30.4.2010. go-
SKUP[TINU AKCIONARA akcionarima su dostupni u sjedi{tu Dru{tva za upravqawe dine iznosi 12.643.452,58 a neto vrijednost po akciji 8,2849 KM.
investicionim fondovima “Kristal invest“ a.d. Bawaluka, Izvje{taji o utvr|ivawu neto vrijednosti imovine ZIF-a “Aktiva
invest fond“ AD i ZIF-a “VB fond“ dostupni su u sjedi{tu
ul. Milana Raki}a 1., tel/faks 320-230 ili na adresu Dru{tva u Bawaluci, Ulica Milana Tepi}a 1.
Na prijedlog Investiciono razvojne banke www.kristalinvest.com Direktor Dru{tva
Bawaluka predla`e se izmjena i dopuna dnevnog
reda za III redovnu Skup{tinu akcionara K.P.
“Vodovod” a.d. Gradi{ka, koja }e se odr`ati dana
7.7.2010. godine u 12 ~asova u Ulici Kozarskih MEDICINSKI FAKULTET U BAWALUCI
brigada br. 15 Gradi{ka (objavqen u “Glasu Srpske”
od 4. juna 2010. godine).
OBJAVQUJE
Izmijewen dnevni red glasi:

Poslije ta~ke 6 dodaje se ta~ka 7 koja glasi: Javna odbrana magistarskog rada dr stom. Vladana
Razmatrawe i usvajawe plana poslovawa za period Mirjani}a pod nazivom “Analiza zavisnosti ja~ine
2011 - 2013. g. veze bravica-zub od vrste adheziva” odr`a}e se dana
17.6.2010. godine u 10 ~asova u studentskom kampusu
Ta~ke 7. i 8. postaju ta~ke 8. i 9. odsjeka stomatologija Medicinskog fakulteta.
Zainteresovana lica mogu se upoznati sa magistarskim
radom svaki radni dan od 9 do 14 ~asova, te prisustvo-
Predsjednik Nadzornog odbora vati javnoj odbrani.
Vesna Kruni}, s.r. Dekan
Prof. dr Zdenka Krivoku}a
30 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE
RECRUITMENT OF TRAINEES
Bosnia and Herzegovina Agency for Statistics (BHAS), Federal Institute of Statistics of Bosnia and
Herzegovina (FIS) and Republika Srpska Institute of Statistics (RSIS) are cooperating with Statistics
Sweden (SCB) in a statistical project financed by Swedish International Development Cooperation
Agency (Sida).
Under the umbrella of this cooperation, Sida will be providing the opportunity for 1 newly graduated
university student to work on trainee basis at RSIS for the duration of one year.
The successful candidate will be under contract with SCB throughout the tenure of the assignment. The
general Bosnia and Herzegovina government regulations on state and entity levels for trainees will be
adhered to in most instances but the contract will be governed by Swedish law.
After completing the 12-month assignments trainees are eligible to attend the state exam which is a pre-
condition for employment in the government sector on state and entity levels.
Trainee requirements
• Citizenship of Bosnia and Herzegovina
• Final university certificate with major in the field of law preferred, but not mandatory
• Good command of English in speaking and writing
• Good command of general PC applications
Application process
The applicant shall provide the following:
• Letter of intention in English including preferred start-up date
• Curriculum vitae in English
• Proof of finalised studies
• Full contact details
Job desciprion
• Works on the improvement of development and records of staff, management and promotion of staff;
• Develops proposal for the first instance acts and other acts on rights, duties and responsibilities of
Civil Servants;
• Collaborates and participates in the preparation of draft amendments to the laws and bylaws of the In-
stitute, participates in providing professional and technical assistance in the implementation of laws and
bylaws.
The deadline for application is 18 June 2010. The applicants will be informed when the interviews will
be conducted. The interviews will in part be held in English.
Completed and signed applications for the positions at BHAS and FIS shall be sent or handed over to:
Ms Ly Villemi, Statistics Sweden
c/o Ms Aleksandra Zec
Republika Srpska Institute of Statistics
Veljka Mlađenovića 12d
Banja Luka
za multidisciplinarne i virtuelne studije
Pan-European University for Multidiscipline & Virtual Studies
Dana: 31.5.2010.g.
Broj: 1180/10
Na osnovu odredaba Statuta Panevropskog univerziteta “Apeiron”, Bawaluka, a u skladu sa odlu-
kom Senata Univerziteta, rektor Univerziteta donosi sqede}e
RJE[EWE
Kandidat Krsti} Suzana dana 28.6.2010. g. u 12 ~asova brani}e magistarski rad na temu:
ELEKTRONSKI ZDRAVSTVENI ZAPIS
Kandidat Simovi} Dragan dana 2.7.2010. g. u 12 ~asova brani}e magistarski rad na temu:
SISTEMI KVALITETA KAO FAKTOR UNAPRE\EWA PRODAJE I IZLASKA
SUBJEKATA NA SVJETSKO TR@I[TE
Radovi kandidata }e biti dostupni na uvid u prostorijama biblioteke Panevropskog univerzi-
teta “Apeiron” u Bawaluci, ulica Pere Krece 13, u vremenu od 13.6.2010. g. do 27.6.2010. g. Uvid se
mo`e izvr{iti radnim danom od 9 do 17 ~asova. Rektor Univerziteta
Prof. dr Risto Kozomara
U skladu sa ~lanom 38. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava (“Slu`beni glasnik RS“,
broj 65/08 i 92/09), Ponudilac “KIM TEC“ Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u Vitez,
MB: 42360984300006, sjedi{te: Poslovni centar 96-2, 72250 Vitez, koje zastupa direktor Ton~o
Karin, Stjepana Radi}a 91, 72250 Vitez, objavquje
IZVJE[TAJ O PREUZIMAWU
Akcionarskog dru{tva “Poqoprivrednik“ a.d. Derventa, Alekse [anti}a 13, 74400 Derventa
Ponudilac je dana 3.5.2010. godine u dnevnom listu “Glas Srpske” objavio javnu ponudu za
preuzimawe akcija emitenta “Poqoprivrednik“ a.d. Derventa.
Nije bilo izmjena na ponudi objavqenoj na prethodno navedeni na~in.
Ponuda je istekla dana 2.6.2010. godine.
Ponudilac je na dan objavqivawa javne ponude bio vlasnik 1.851.688 akcija emitenta, koje su
redovne, pojedina~ne nominalne vrijednosti 1,00 KM, {to predstavqa 1.851.688 glasova u
skup{tini emitenta ili 75,100025% od ukupnog broja glasova.
Ponudilac je u postupku preuzimawa djelovao samostalno.
Za vrijeme trajawa javne ponude deponovano je 2.636 akcija, {to predstavqa 2.636 glasova u
Skup{tini emitenta ili 0,10691% od ukupnog broja glasova. Deponovane akcije Ponudilac je
isplatio i preuzeo u zakonskom roku. Nije bilo akcija na kojima su bile sporne ~iwenice de-
ponovawa, niti je bilo povla~ewa deponovanih akcija.
Po okon~anom postupku preuzimawa, Ponudilac je vlasnik ukupno 1.854.324 akcije, {to pred-
stavqa 1.854.324 glasa u Skup{tini emitenta ili 75,206935% od ukupnog broja glasova.
“KIM TEC“ Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u Vitez
zastupano po punomo}niku
“Advantis Broker“ a.d. Bawa Luka
OGLASI
Na osnovu ~lana 54. Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine (“Slu`beni
glasnik BiH“, broj: 26/04, 07/05 i 48/05), ~lana 8. Odluke o uslovima i na~inu prijema
pripravnika VII stepena stru~ne spreme u radni odnos u institucije Bosne i Hercego-
vine (“Slu`beni glasnik BiH“, broj: 52/05 i 102/09) i Odluke o potrebi prijema pri-
pravnika u Dr`avnu regulatornu agenciju za radijacionu i nuklearnu bezbjednost, broj:
04-34-411/10 od 3.6.2010. godine, Dr`avna regulatorna agencija za radijacionu i nu-
klearnu bezbjednost r a s p i s u j e
JAVNI OGLAS
za prijem pripravnika u Dr`avnu regulatornu agenciju za radijacionu
i nuklearnu bezbjednost
1/01 Pripravnik – diplomirani ekonomista, visoka stru~na sprema, zavr{en
Ekonomski fakultet ili zavr{en prvi ciklus {kolovawa dodiplomskog studija
Ekonomskog fakulteta koji je vrednovan sa najmawe 240 ECTS bodova – prijem u radni
odnos na odre|eno vrijeme u trajawu od jedne (1) godine – jedan izvr{ilac.
1/02 Pripravnik – diplomirani in`iwer elektrotehnike, visoka stru~na sprema,
zavr{en Elektrotehni~ki fakultet ili zavr{en prvi ciklus {kolovawa dodiplomskog
studija Elektrotehni~kog fakulteta koji je vrednovan sa najmawe 240 ECTS bodova –
prijem u radni odnos na odre|eno vrijeme u trajawu od jedne (1) godine – jedan
izvr{ilac.
1/03 Pripravnik sa zavr{enim Filozofskim fakultetom, visoka stru~na sprema,
zavr{en Filozofski fakultet ili zavr{en prvi ciklus {kolovawa dodiplomskog
studija Filozofskog fakulteta koji je vrednovan sa najmawe 240 ECTS bodova – pri-
jem u radni odnos na odre|eno vrijeme u trajawu od jedne (1) godine – jedan izvr{ilac.
Opis poslova i radnih zadataka:
Pripravnici }e obavqati poslove iz nadle`nosti ove Agencije u organizacionim je-
dinicama Agencije.
Uslovi:
Pored op{tih uslova, propisanih ~lanom 10. Zakona o radu u institucijama Bosne i
Hercegovine (da ima navr{enih 18 godina, da je dr`avqanin Bosne i Hercegovine, da
protiv wega nije pokrenut krivi~ni postupak za krivi~no djelo za koje je predvi|ena
kazna zatvora tri i vi{e godina ili da mu nije izre~ena kazna zatvora za krivi~no
djelo propisano krivi~nim zakonima Bosne i Hercegovine, da nije obuhva}en odredbom
~lana IX stav 1. Ustava Bosne i Hercegovine, da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za
obavqawe poslova radnog mjesta na koje se prijavquje), kandidati trebaju da ispuwa-
vaju i sqede}e posebne uslove:
Za radno mjesto pod 1/01:
- Visoka stru~na sprema – zavr{en Ekonomski fakultet;
- Mawe od jedne godine radnog iskustva nakon ste~ene VSS;
- Poznavawe engleskog jezika smatra}e se kao prednost;
- Poznavawe rada na kompjuteru smatra}e se kao prednost.
Za radno mjesto pod 1/02:
- Visoka stru~na sprema – zavr{en Elektrotehni~ki fakultet-Odsjek Informatika;
- Mawe od jedne godine radnog iskustva nakon ste~ene VSS;
- Poznavawe engleskog jezika smatra}e se kao prednost;
- Poznavawe rada na kompjuteru smatra}e se kao prednost.
Za radno mjesto pod 1/03:
- Visoka stru~na sprema – zavr{en Filozofski fakultet;
- Mawe od jedne godine radnog iskustva nakon ste~ene VSS;
- Poznavawe engleskog jezika smatra}e se kao prednost;
- Poznavawe rada na kompjuteru smatra}e se kao prednost.
Napomena: Radni odnos se zasniva na godinu dana.
Uz prijavu na Javni oglas, kandidati su obavezni da dostave sqede}e dokumente
(ovjerene kopije):
1. Fakultetsku diplomu (u slu~aju da fakultet nije zavr{en u BiH, diploma mora biti
nostrifikovana),
2. Dokaz da nema ostvaren radni sta` od jedne godine nakon sticawa visoke stru~ne
spreme (ovjerena kopija radne kwi`ice ili uvjerewe Zavoda za zapo{qavawe da nema
ostvaren radni sta` od jedne godine nakon sticawa visoke stru~ne spreme),
3. Dokaze o poznavawu engleskog jezika i rada na kompjuteru,
4. Uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od {est mjeseci) ili ovjerenu kopiju va`e}e
li~ne karte,
5. Uvjerewe o nevo|ewu krivi~nog postupka (uvjerewe nadle`nog suda, ne starije od
tri mjeseca),
6. Izjavu kandidata da se na wega ne odnosi odredba ~lana IX stav 1. Ustava Bosne i
Hercegovine.
Procedura izbora:
Kandidati koji ispuwavaju uslove iz Javnog oglasa podlije`u provjeri znawa (test
i/ili intervju), koju provodi Komisija za izbor pripravnika.
O mjestu i datumu provjere znawa kandidati }e biti blagovremeno obavije{teni.
Prije zasnivawa radnog odnosa, izabrani kandidat je du`an da dostavi qekarsko uvje-
rewe da je sposoban za obavqawe poslova na koje se prijavquje.
Sve tra`ene dokumente treba dostaviti najkasnije do 18.6.2010. godine, putem po{te,
preporu~eno na adresu:
Dr`avna regulatorna agencija za radijacionu i nuklearnu bezbjednost, Vilsonovo
{etali{te broj 10, 71000 Sarajevo, sa naznakom “Javni oglas za prijem pripra-
vnika“.
Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave, kao ni neovjerene kopije dokumenata,
ne}e se uzimati u razmatrawe.
OGLASI GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 31
32 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE OGLASI
OGLASI GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 33

“KOMUNALAC” a.d.
79240 Kozarska Dubica, Miroslava Anti}a bb, BOSNA I HERCEGOVINA, RS
Tel. 00 387 (52) 420-420, 420-421, 410-497, faks 420-420
komunalac@spinter.net: www.komunalac.info

Na osnovu ~lana 7. stav 1. ta~ka 4. Zakona o javnim preduze}ima (“Sl. glasnik RS” broj
75/04), a u vezi sa ~lanom 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima
Republike Srpske (“Sl. glasnik RS” br: 41/03) i Odluke Nadzornog odbora “Komunalac”
A.D. Kozarska Dubica broj: NO-01-601-12/10 od 21.5.2010. godine raspisuje se:

JAVNI KONKURS
za izbor i imenovawe Odbora za reviziju
“Komunalac” A.D. Kozarska Dubica

I Osnov
U Odbor za reviziju “Komunalac” A.D. Kozarska Dubica vr{i se izbor i imenovawe 3
(tri) ~lana i to 2 (dva) ~lana diplomirani ekonomista i 1 (jedan) ~lan diplomirani
pravnik u skladu sa Zakonom o javnim preduze}ima i Zakonom o ministarskim, vladinim
i drugim imenovawima Republike Srpske.

II Nadle`nost
Nadle`nost, obaveze i odgovornosti ~lanova Odbora za reviziju “Komunalac” A.D. Koz.
Dubica utvr|ene su Zakonom o javnim preduze}ima i Statutom “Komunalac” A.D.
Kozarska Dubica.

III
Mandat
Mandat ~lanova Odbora za reviziju “Komunalac” A.D. Kozarska Dubica traje 4 (~etiri)
godine.

IV Standardi i kriterijumi:
1. Op{ti uslovi

- da su dr`avqani Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine,

- da su stariji od 18 godina,
- da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,
- da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be po osnovu disciplinske mjere na bilo kojem os-
novu vlasti u Republici Srpskoj i BiH, u periodu od 3 (tri) godine prije dana objavqi-
vawa javnog konkursa,
- da se ne nalaze na izdr`avawu kazne izre~ene presudom Me|unarodnog tribunala za
biv{u Jugoslaviju i da nisu pod optu`nicom tog tribunala, a nisu se povinovali
naredbi da se pojave pred tribunalom (~lan IX stav 1. Ustava BiH),
- da nisu osu|ivani i da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak za krivi~na djela
koja su nespojiva za obavqawe du`nosti u Odboru za reviziju “Komunalac” A.D.
Kozarska Dubica,
- da nemaju privatni (finansijski) interes u “Komunalac” A.D. Koz. Dubica,
- da ne obavqaju du`nost ili aktivnosti koje dovode do sukoba, kako je to propisano
~lanom 5. Zakona o sukobu interesa (“Sl. glasnik RS br: 34/02), ~lanom 13. Zakona o
javnim preduze}ima (“Sl. glasnik RS” br: 75/04) i ~lanom 5. Zakona o ministarskim,
vladinim i drugim imenovawima (“Sl. glasnik RS” br:25/03).

2. Posebni uslovi:
AKCIONARSKO DRU[TVO
- visoka stru~na sprema, 2 (dva) ~lana - diplomirani ekonomisti 1 (jedan) ~lan “KOMUNALAC”
diplomirani pravnik KOZARSKA DUBICA
- najmawe 5 (pet) godina radnog iskustva nakon sticawa visoke stru~ne spreme na istim
ili sli~nim poslovima,
- posjedovawe licence za ovla{}enog revizora ili certifikat ovla{}enog ra~unovo|e Na osnovu ~lana 7. stav 1. ta~ka e, j. Zakona o javnim preduze}ima (“Sl. glasnik RS” broj
(za ~lana Odbora za reviziju), samo za VSS - diplomirani ekonomista, 75/04) i ~lana 51. stav 1. ta~ka 8. Statuta-pre~i{}eni tekst “Komunalac” A.D. Koz. Dubica,
- da posjeduje stru~na i profesionalna znawa i sposobnosti za obavqawe poslova iz Nadzorni odbor u skladu sa Odlukom broj:NO-01-601-9/10 od 21.5.2010. godine:
nadle`nosti Odbora za reviziju,
- dokazani rezultati, ostvareni tokom dosada{weg rada. SAZIVA
devetu redovnu sjednicu
V Potrebna dokumentacija Skup{tine akcionara “Komunalac” A.D.
Kozarska Dubica
Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni prilo`iti dokaze o ispuwavawu
op{tih i posebnih uslova, sa adresom prebivali{ta i brojem telefona, biografiju o Deveta redovna sjednica Skup{tine akcionara “Komunalac” A.D. Kozarska Dubica }e se
kretawu u slu`bi, izvod iz mati~ne kwige ro|enih (original ili ovjerenu kopiju), ov- odr`ati 14.7.2010. godine, (srijeda) s po~etkom u 12 ~asova u prostorijama “Komunalac” A.D.
jerenu kopiju diplome o zavr{enoj {koli, ovjerenu kopiju licence ovla{tenog revi- Kozarska Dubica, ulica Miroslava Anti}a bb.
zora, odnosno ovjerenu kopiju certifikata ovla{}enog ra~unovo|e, uvjerewe o
dr`avqanstvu (original ili ovjerenu kopiju, qekarsko uvjerewe (original ili ov- Za sjednicu Skup{tine predla`e se sqede}i:
jerenu kopiju – ne starije od {est mjeseci), uvjerewe da nisu osu|ivani (original ili
ovjerenu kopiju), uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od tri mjeseca), Dnevni red:
dokaz o radnom iskustvu, izjavu da nisu otpu{tani iz dr`avne slu`be, ukoliko su bili 1. Izbor radnih tijela Skup{tine akcionara:
- Komisije za glasawe
zaposleni u dr`avnoj slu`bi ili izjavu da nisu bili zaposleni u dr`avnoj slu`bi, iz- - Broja~a glasova
javu da nije izre~ena presuda i da nisu pod optu`nicom Me|unarodnog tribunala i iz- - Zapisni~ara
javu o nepostojawu sukoba interesa i privatnog (finansijskog) interesa u “Komunalac” 2. Usvajawe izvje{taja Komisije za glasawe
A.D. Kozarska Dubica. 3. Razmatrawe i usvajawe Zapisnika sa VIII sjednice Skup{tine akcionara Dru{tva
4. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja Nezavisnog revizora o reviziji finansijskog
Sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove konkursa Nadzorni odbor “Komunalac” izvje{taja Dru{tva za 2009. godinu
A.D. Kozarska Dubica obavi}e intervju, o ~emu }e kandidati biti blagovremeno obav- 5. Razmatrawe i usvajawe:
ije{teni. - Izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2009. godinu
Kandidati sa kojima se ne stupi u kontakt u roku 15 dana od dana zakqu~ewa konkursa - Izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2009. godinu
ne}e biti uzeti u razmatrawe u daqem procesu imenovawa. - Finansijskih izvje{taja za 2009. godinu
Kona~nu Odluku za imenovawe Odbora za reviziju (predsjednika) i ~lanova, donosi 6. Dono{ewe Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti Dru{tva za 2009. godinu
Skup{tina akcionara “Komunalac” A.D. Kozarska Dubica. 7. Razmatrawe i usvajawe Proizvodno-finansijskog plana poslovawa i Plana investicija za
2010. godinu Dru{tva
VI Rok za podno{ewe prijava 8. Dono{ewe Odluke o izboru ~lanova Odbora za reviziju ili dono{ewe Odluke o izboru
Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana posqedweg objavqivawa. Nezavisnog revizora za reviziju finansijskog izvje{taja Dru{tva za 2010. godinu
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. 9. Razmatrawe i usvajawe Odluke o visini naknade ~lanovima Nadzornog odbora
Prijave se mogu dostaviti li~no na protokol “Komunalac” A.D. Koz. Dubica ili pre- 10. Teku}a pitawa
poru~enom po{tom na adresu “Komunalac” A.D. Kozarska Dubica, Ul. Miroslava
Anti}a bb, sa naznakom “Za Nadzorni odbor – Izbor ~lanova Odbora za reviziju – NE Pozivaju se akcionari da li~no ili preko punomo}nika ili pismenim putem u~estvuju u radu
OTVARAJ”, Skup{tine akcionara “Komunalac” A.D. Kozarska Dubica.
Punomo} za zastupawe mora biti ovjerena kod nadle`nog organa ili u stru~noj slu`bi
VII Objavqivawe konkursa Dru{tva. Sa sadr`ajem materijala koji su na dnevnom redu Skup{tine zainteresovana lica
mogu se upoznati u stru~noj slu`bi Dru{tva svakog radnog dana od dana objavqivawa ovog
Javni konkurs }e biti objavqen u “Slu`benom glasniku Republike Srpske” i dnevnom poziva pa do dana odr`avawa Skup{tine u vremenu od 10 do 14 ~asova. U slu~aju da se sjed-
listu “Glas Srpske” nica Skup{tine akcionara ne odr`i navedenog dana, ponovqena sjednica Skup{tine ak-
Broj: NO-01-601-12/10 cionara odr`a}e se dana 21.7.2010. godine na istom mjestu, u isto vrijeme i sa istim
Dana: 8.6.2010. godine dnevnim redom.
Predsjednik Nadzornog odbora Predsjednik Nadzornog odbora
Mira Pralica Mira Pralica
34 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE OGLASI

Na osnovu ~lana 25. Zakona o javnim preduze}ima (“Sl. glasnik Republike Srpske“ br; 75/04),
~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske (“Sl. glas-
nik Republike Srpske“ br; 41/03), ~lana 46. Statuta J.P. “Vodovod” a.d. Gacko, i odluke Nadzornog
odbora o utvr|ivawu uslova, standarda i kriterijuma za izbor ~lanova odbora za reviziju J.P. Na osnovu ~lana 45. ta~ke g, a u vezi sa ~lanom 8. i 9. Zakona o visokom obrazovawu (“Slu`beni glasnik
“Vodovod” a.d. Gacko br: N.O-183/10 od 8.6.2010 . godine i odluke Nadzornog odbora o raspisi- Republike Srpske“ broj 85/06 i 30/07) i Rje{ewa (Licence) Ministarstva prosvjete i kulture Republike
vawu Javnog konkursa br: N.O-184/10 od 8.6.2010. godine raspisuje se: Srpske broj 07.023/602-2701-2759/09 i Dozvole za rad broj:07.2-9631/07, raspisuje

JAVNI KONKURS KONKURS ZA UPIS

za izbor i imenovawe ~lanova odbora studenata na I ciklus akademskih studija {kolske 2010/11. godine na sqede}e organizacione jedinice kon-
za reviziju J.P. “Vodovod” a.d. Gacko cipirane po principima Bolowskog procesa:

I Osnov V Potrebna dokumentacija 1. FAKULTET ZA POLITI^KE NAUKE

U odbor za reviziju J.P. “Vodovod” a.d. Gacko
biraju se 3 ~lana.
II Nadle`nost, djelokrug rada, ovla{tewa i
obaveze i odgovornosti ~lanova odbora za re-
viziju regulisani su Zakonom o javnim pre-
duze}ima i Statutom preduze}a.
III Mandat
Mandat ~lanova odbora za reviziju traje
~etiri godine, uz mogu}nost ponovnog izbora.
IV Kriterijumi
a) Op{ti uslovi za izbor i imenovawe
~lanova odbora za reviziju su:
1. da su dr`avqani Republike Srpske i Bosne i
Hercegovine,
2. da su stariji od 18 (osamnaest) godina,
3. da imaju op{tu zdravstvenu sposobnost,
4. da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na os-
novu disciplinske mjere na bilo kom nivou
vlasti u BiH ili entitetu, u periodu od 3 go-
dine prije dana objavqivawa konkursa,
5. da nisu osu|ivani za krivi~na djela koja ih
~ine nepodobnim za obavqawe poslova revizije,
6. da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak,
7. da se na wih ne odnosi ~lan IX Ustava BiH.
b) Posebni uslovi za izbor ~lanova Odbora za
reviziju su:
1. Visoka stru~na sprema (VII) - zavr{en
ekonomski fakultet, sa posjedovawem licence
ovla{tenog ra~unovo|e ili ovla{tenog revi-
zora (uslovi za 2 kandidata)
2. Visoka stru~na sprema (VII) - zavr{en
pravni fakultet – (uslovi za 1 kandidata),
3. Radno iskustvo od 5 godina u struci,
4. Posjedovawe stru~nih znawa za obavqawe
poslova revizije.
c) Sukob interesa
Uz prijavu za konkurs, sa adresom i brojem
telefona, kandidati su du`ni dostaviti:
1. Uvjerewe o dr`avqanstvu (ne starije od 6
mjeseci),
2. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih,
3. Ovjerenu kopiju diplome o zavr{enoj
stru~noj spremi,
4. Ovjerenu kopiju sertifikata - licence
ovla{tenog revizora ili ovla{tenog
ra~unovo|e,
5. Uvjerewe da se protiv wih ne vodi
krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca),
6. Uvjerewe o radnom sta`u,
7. Qekarsko uvjerewe ne starije od 6 mjeseci,
8. Biografiju o kretawu u slu`bi.
Iz ta~ke IV 4. i 7. op{ti uslovi, i iz ta~ke V -
Sukob interesa, kandidati treba da dostave
pisanu izjavu.
Sa svim kandidatima koji ispuwavaju uslove
iz konkursa i u|u u u`i izbor, Nadzorni
odbor J.P. “Vodovoda” a.d. Gacko }e obaviti
intervju, o ~emu }e kandidati biti
obavije{teni.
VI Objavqivawe konkursa
Konkurs }e biti objavqen u “Sl. glasniku Re-
publike Srpske” i u dnevnom listu “Glas
Srpske”.
Rok za prijem prijava }e se ra~unati od dana
posqedweg objavqivawa.
VII Rok za podno{ewe prijava
Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana
posqedweg objavqivawa.
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se
uzimati u razmatrawe.
Prijave se mogu predati li~no na protokol
ili poslati na adresu:
• Studijski program ME\UNARODNI ODNOSI (diplomatija)
2. FAKULTET ZA DRU[TVENE NAUKE
• Studijski program PRED[KOLSKO VASPITAWE
• Studijski program RAZREDNA NASTAVA
3. EKOLO[KI FAKULTET
• Studijski program EKOLOGIJA
4. FAKULTET ZA PRIVREDNI RAZVOJ
• Studijski program PRIVREDNI RAZVOJ
• Studijski program OSIGURAWE I UPRAVQAWE RIZICIMA
• Studijski program MENAYMENT
• Studijski program BANKARSTVO I BERZANSKO POSLOVAWE
5. FAKULTET ZA INFORMATIKU
• Studijski program SOFTVERSKO IN@EWERSTVO
• Studijski program POSLOVNA INFORMATIKA
Dokumenti potrebni za upis na I ciklus studija su:
• Diploma o zavr{enoj sredwoj ~etvorogodi{woj {koli (original ili ovjerena kopija),
• Svjedo~anstva svih zavr{enih razreda sredwe {kole (originali ili ovjerene kopije),
• Rje{ewe o nostrifikaciji diplome sredwe {kole zavr{ene u inostranstvu,
• Izvod iz mati~ne kwige ro|enih (original ili ovjerena kopija),
• Za lica koja su promijenila prezime, Vjen~ani list,
• Dvije fotografije,
• Dokaz o uplati {kolarine.
Za prepis sa druge visoko{kolske ustanove, osim dokumenata iz stavova 1, 4, 5. i 6. kandidati prila`u:
• Uvjerewe o polo`enim ispitima (original ili ovjerena kopija),
• Nastavni plan i program prethodne visoko{kolske ustanove (ovjeren),
• Diplomu o prethodno ste~enom vi{em ili visokom obrazovawu (original ili ovjerena kopija).
[kolarina za {kolsku 2010/2011. godinu pokriva tro{kove nastave, ispita, obavezne literature i konsul-
tacija.
Tro{kove {kolovawa student mo`e uplatiti prilikom upisa:
• u jednakim ratama koje odgovaraju finansijskim mogu}nostima studenta (6, 8 ili 10 rata)
• putem studentskog kredita kod komercijalnih banaka,
• studenti koji upi{u prvu godinu tokom mjeseca juna ostvaruju popust od 10%
Upis traje od 1.6. do 30.9.2010. godine. Prijavqivawe kandidata svakog radnog dana od 13 do 19 ~asova.
NEZAVISNI UNIVERZITET BAWALUKA
Veqka Mla|enovi}a bb, 78000 Bawaluka
Telefoni
051/228-000
051/344-600
051/344-614
e-mail: info@nubl.org
Internet stranica: www.nubl.org

Kandidati za ~lana odbora za reviziju ne Javno preduze}e “Vodovod” a.d. Gacko, ul. Sol-
mogu obavqati du`nosti ili biti na unskih dobrovoqaca br. 1. 89240 Gacko, sa
polo`aju kako je propisano: naznakom:
- ~lanom 5. Zakona o sukobu interesa (“Sl. - Nadzornom odboru za izbor ~lanova odbora
glasnik RS“ br. 34/02), za reviziju.
- ~lanom 13. Zakona o javnim preduze}ima
(“Sl. glasnik RS” br. 5/04), Broj: A.D-185/10 Predsjednik
- ~lanom 5. Zakona o ministarskim, vladinim i Datum: 8.6.2010. god. Nadzornog odbora
drugim imenovawima (“Sl. glasnik RS” br. 41/03). Zoran Igwati}

Hotelsko ugostiteqsko turisti~ko

Akcionarsko dru{tvo “PODRIWE” BRATUNAC U STE^AJU
BRATUNAC, Svetog Save 77
Broj: 34/10
Datum: 20.5.2010. god.
Na osnovu Odluke Skup{tine povjerilaca, broj St-6/05 od 15.11.2007. god. i Odluke Odbora povjerilaca broj 32/10
od 20.5.2010. godine, ste~ajni upravnik Hotelsko ugostiteqsko turisti~kog Akcionarskog dru{tva “Podriwe”
Bratunac u ste~aju, Bratunac Svetog Save 77, objavquje

OGLAS
ZA 31. JAVNO NADMETAWE - LICITACIJA
Vr{i se prodaja imovine ste~ajnog du`nika Hotelsko 5. Ponu|a~i na trideset prvom javnom nadmetawu (lic-
ugostiteqsko turisti~kog Akcionarskog dru{tva “Po- itaciji) za imovinu iz ta~ke 1. a) du`ni su uplatiti na
driwe” Bratunac u ste~aju, sa sjedi{tem u ulici Svetog ime obezbje|ewa iznos od 50.000,00 KM, a za imovinu iz
Save 77 i to: ta~ke 1.b) da uplate na ime obezbje|ewa iznos od 500,00
1. a) Objekat hotela “Fontana” sa qetnom ba{tom, KM na `iro ra~un broj 555-001-00114143-47, sa naznakom
ukupne povr{ine 2.265 m2 za u~e{}e na trideset prvom javnom nadmetawu (lic-
1.b) Gara`a za motorno putni~ko vozilo povr{ine 16 m2 itaciji), najkasnije na dan 19.6.2010. god.
2. Utvr|ena vrijednost imovine iz ta~ke 1.a) iznosi 6. Kupac je du`an u roku od 30 dana od kupovine da uplati
600.000,00 KM, a iz ta~ke 1.b) iznosi 2.000,00 KM. Pro- cjelokupan iznos prodajne cijene, a ako ne izvr{i uplatu
daja }e se izvr{iti kombinovanom metodom zatvorenih smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na
ponuda, gdje }e po~etna cijena na licitaciji biti na- povrat upla}enog obezbje|ewa.
jpovoqnija ponuda. 7. Sve tro{kove oko kupoprodajnog ugovora, kao i pri-
3. Prodaja imovine iz ta~ke 1.a) i ta~ke 1.b) obavi}e se padaju}e poreze i takse, snosi kupac.
dana 22.6.2010. godine u 13 sati, u prostorijama Hotela 8. Za ostale informacije mo`ete se obratiti na tele-
“Fontana” Bratunac, ulica Svetog Save 77; fon broj 065/493-001;
4. Imovina iz ta~ke 1.a) i 1.b) prodaje se u fakti~kom i 9. Trideset prvo javno nadmetawe }e se odr`ati i ako
pravnom stawu u kakvom se ta imovina nalazi u momentu bude prijavqen samo jedan ponu|a~.
prodaje i na kupca se prenosi obim prava kojim ste~ajni HUT AD “Podriwe” Bratunac u ste~aju
du`nik raspola`e u momentu prodaje; Ste~ajni upravnik
OGLASI GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 35

Swisslion Industrija alata, a.d. Trebiwe “MRKOWI]PUTEVI” AD

Broj:1209/10 Mrkowi} Grad
Trebiwe, 9.6.2010. godine Broj: 01-345-1615-M/10
Dana: 9.6.2010. godine
Na osnovu ~l. 275. Zakona o privrednim dru{tvima (“Sl. gl. RS“ br.: 127/2008), a na prije- Na osnovu ~lana 304 stav 1. ta~ka v), u vezi sa ~lanom 272. Zakona o privrednim dru{tvima
dlog Koncerna “Swisslion-Takovo“ d.o.o. Beograd, kao vlasnika sa 64% akcija u Swisslion Indu- (“Slu`beni glasnik RS” br. 127/08 i 58/09), Upravni odbor “Mrkowi}putevi” AD Mrkowi}
striji alata a.d. Trebiwe, Upravni odbor objavquje: Grad, na 50. sjednici odr`anoj dana 9.6.2010. godine donio je odluku o

DOPUNU DNEVNOG REDA SAZIVAWU

za godi{wu Skup{tinu Swisslion Industrija alata a.d. Trebiwe,
zakazanu za dan 5.7.2010. godine 13. redovne sjednice Skup{tine akcionara, koja }e se odr`ati dana 12.7.2010. godine
u prostorijama preduze}a u Podbrdu, sa po~etkom u 12 ~asova, za koju predla`e sqede}i
1. Dono{ewe Odluke o finansijskoj konsolidaciji SL IAT:
DNEVNI RED:
a) prodajom udjela u SL TAKOVO d.o.o. Trebiwe, 1. Izbor radnih tijela skup{tine (Predsjednika, Komisije za glasawe, zapisni~ara, dva ov-
b) prodajom dijela stalne imovine koja nije u funkciji poslovawa, jeriva~a zapisnika)
c) prodajom akcija Jahorina osigurawa a.d. Isto~no Sarajevo. 2. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja komisije za glasawe (verifikacione komisije);
3. Usvajawe zapisnika sa prethodne skup{tine akcionara odr`ane 17.2.2010. godine;
2. Dono{ewe Odluke o razrje{ewu Nadzornog odbora SL IAT i izbor novog Nadzornog od- 4. Razmatrawe i dono{ewe odluka o:
bora SL IAT. 4.1. usvajawu finansijskog izvje{taja za 2009. godinu sa izvje{tajem nezavisnog revizora;
Predsjednik 4.2. usvajawu izvje{taja o poslovawu za 2009. godinu sa mi{qewem Nadzornog odbora;
Upravnog odbora SL IAT 4.3. usvajawu izvje{taja o radu Upravnog odbora za 2009. godinu;
Branka Ratkovi}, dipl. ecc. 4.4. usvajawu izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2009. godinu
5. Razmatrawe i usvajawe revizorskog izvje{taja za 2009. godinu;
6. Dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti ostvarene u poslovnoj 2009. godini uz mi{qewe
Nadzornog odbora;
A.D. “@ITOPROMET-DRINA” 7. Dono{ewe odluke o usvajawu Statuta Dru{tva uskla|enog sa odredbama Zakona o privred-
ZVORNIK nim dru{tvima RS;
Broj: 435/10 8. Dono{ewe Odluke o usvajawu Poslovnika o radu Skup{tine;
Datum: 9.6.2010. godine 9. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Upravnog odbora;
Na osnovu Odluke Upravnog odbora AD “@ITOPROMET-DRINA” Zvornik od 28.5.2010. godine, 10. Dono{ewe odluke o izboru ~lanova Upravnog odbora;
stru~na slu`ba Dru{tva, objavquje 11. Dono{ewe odluke o razrje{ewu ~lanova Nadzornog odbora;
12. Dono{ewe odluke o izboru Odbora za reviziju;
OBAVJE[TEWE 13. Dono{ewe odluke o izboru Internog revizora;
O IZMJENI I DOPUNI OGLASA O SAZIVAWU XIV REDOVNE SKUP[TINE 14. Dono{ewe odluke o izboru Nezavisnog revizora za poslovnu 2011. godinu;
AKCIONARA 15. Dono{ewe odluke o regulisawu statusa opreme u vezi odobrenog granta BiH za projekat
U oglasu o sazivawu XIV redovne Skup{tine akcionara Akcionarskog dru{tva “@itopromet- “Isporuka opreme za izgradwu puteva”;
Drina” Zvornik, objavqene dana 1.6.2010. godine mijewa se datum odr`avawa Skup{tine, tako da }e 16. Dono{ewe Odluke o davawu saglasnosti na Ugovor o zasnivawu hipoteke u korist "Raif-
XIV redovna Skup{tina akcionara biti odr`ana 1.7.2010. godine (~etvrtak) sa po~etkom u 9 ~asova feisen bank" d.d. BiH, Sarajevo.
u prostorijama Dru{tva u Zvorniku.
Mijewa se ta~ka 5. predlo`enog Dnevnog reda, tako da glasi: NAPOMENA: U slu~aju da se Skup{tina akcionara ne odr`i usqed nedostatka kvoruma
Razmatrawe i usvajawe: ponovna sjednica Skup{tine akcionara sa istim dnevnim redom se zakazuje 19.7.2010. godine
- Izvje{taja ovla{}enog revizora o reviziji finansijskih izvje{taja Dru{tva za 2009. godinu sa sa po~etkom u 12 ~asova u istim prostorijama.
Mi{qewem Nadzornog odbora, Svi materijali za rad Skup{tine dostupni su akcionarima u Upravi Dru{tva u Podbrdu,
- Izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2009. godinu, Mrkowi} Grad, svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova.
- Finansijskog izvje{taja za 2009. godinu.
Iza ta~ke 5. dodaje se nova ta~ka koja glasi: Poziv za Skup{tinu objavqen je i na internet stranici Dru{tva:
Razmatrawe i usvajawe Odluke o pokri}u ostvarenog gubitka Dru{tva za 2009. godinu. www.mrkonjicputevi.com
U slu~aju da se sjednica ne odr`i zakazanog dana zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica }e
se odr`ati dana 8.7.2010. godine, sa po~etkom u 13 ~asova na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA
PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA Radomir Zeqkovi}
36 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 8.6.2010. Dana 13.6.2010. godine Dana 8.6.2010. godine preminuo je na{ Posqedwi pozdrav
godine, u 39. godini `ivota, nakon du`e bolesti preminuo na{ dragi navr{ava se sedam godina voqeni otac, deda i pradeda u svojoj 88. godini dragom ocu
od smrti na{e drage supruge,
majke, svekrve i bake

SOFIJE GOJKU
(ro|. Vojvoda)
SA[A RA^I] VIDOVI] GOJKO (Mili}a) ZEQKOVI] od k}erke Gospe i zeta
Mom~ila.
Toga dana iza}i }emo na grobqe
Sahrana }e se obaviti 10.6.2010. godine u 14 ~asova na mjesnom i obaviti pomenski obi~aj. Sahrana na{eg voqenog }e se obaviti u ~etvrtak, 10.6.2010. godine, u 14 2378 A-2 G
grobqu Brda. Zahvalna porodica Vidovi} ~asova na grobqu “Sveti Pantelija“ u Bawaluci.
O`alo{}eni: majka Nevenka, supruga Milena, djeca Ena i Bo`ana, 2318 A-3 M O`alo{}ena porodica: k}erke Gospa i Mira, unu~ad Milan i Tamara Posqedwi pozdrav
sestra @eqana i zet Jovan sa djecom, brat @eqko i snaha Mi- sa porodicama, zetovi Mom~ilo i Zoran, te ostala rodbina, kom{ije i dragom ocu
ladinka sa djecom, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi Posqedwi pozdrav
prijatequ prijateqi
2348 A-8 G 2378 A-8 G

Posqedwi pozdrav prijatequ Posqedwi pozdrav Olginom tati

SA[I SLAVKU
RA^I]U STOJADINOVI]U GOJKU
SA[I
od k}erke Mirjane i zeta Zo-
od Ra{e, Gogija, Pane i Sa{e. rana.
od Dragana, Mirjane, Bate, Mirele, Dragi{e i Sawe. od koleginica hirur{ke operacijske sale.
2378 A-2 G
2353 A-6 G 2375 A-2 G 2356 A-6 G Posqedwi pozdrav
Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragom sinu dragom dedi
Dana 10.6.2010. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine
dragom suprugu i ocu otkako sa nama nije na{ dragi

NE\O
KASAPOVI]
SA[I SA[I SA[I
GOJKU
od sestre @eqane, zeta Jovana, od supruge Milene, k}erki Ene od majke Nevenke. S qubavqu i po{tovawem tvoji: supruga An|a, sin Ilija, k}erke
Nikole, Bojane, @eqe i Dejana. i Bo`ane. Trivuna i Milana, snaha Milena, zet Mla|o i unuke od unuka Milana sa porodicom.
2358 A-1 G 2358 A-1 G 2358 A-1 G 2362 A-6 G
Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom bratu
Dvogodi{wi pomen 2378 A-2 G
Dvogodi{wi pomen
bratu bratu
Posqedwi pozdrav
dragom dedi

NE\O
KASAPOVI]
SA[I RA^I]U SA[I
Dragi tata, uvijek }e{ biti u
od brata @ike, snahe Du{anke, od brata @eqke, snahe Mi- mom srcu i mojim mislima.
Sawe, Oqe i Teodore. ladinke, Jelene i Milice. Eka MOMIRU MOMIRU
2355 A-1 G 2358 A-1 G 2362 A-1 G
]ETOJEVI]U ]ETOJEVI]U GOJKU
Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav
Brat Darko sa porodicom od sestre Biqane sa porodicom. od unuke Tamare sa porodicom.

2352 A-3 G 2352 A-3 G 2378 A-2 G

Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragom zetu

dragom kom{iji kumu

SA[I SA[I RADOVANU

od Mikija Vu~i}a sa porodicom. od porodice Ra~i} Petre, Dra- od Jovane, Bojana, Tibora, Mi-
gana, Sawe, Luke i Marije. lana i Aqo{e.
2360 A-1 G 2359 A-1 G 2379 A-1 G
Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom kumu RADOVANU
DRINI]U
RADOVANU RADOVANU
od Rozine, Buce i Biqane.
DRINI]U 2372 A-1 G
od porodice Kajkut.
od kumova Trnini}.
Dana 10.6.2010. godine
2366 A-2 G 2357 A-2 G navr{ava se deset godina
RADOVANU od smrti na{eg dragog
SA[I SA[I Posqedwi pozdrav Dana 10.6.2010. godine
DRINI]U Ivoninom tati navr{avaju se dvije tu`ne
od porodice Ra~i} Mile, od porodice Travar.
Nevene, Nemawe i Jelene. godine od smrti na{eg dragog
od Drage, Milice, Irene i supruga i oca
2359 A-1 G 2370 A-1 G Bojana. 2376 A-1 G
Posqedwi pozdrav Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom zetu
dragom kom{iji
EKREMA VELI]A
Vrijeme prolazi, a sje}awe i us-
pomene ostaju vje~no u srcima
tvojih: supruga [efika, sinovi
Edin i Samir, snahe Milena i
RADOVANU DRAGOQUBA Umihana, unu~ad Vernes, Tarik,
RADOVANU BRANKOVI]A Edina i Ajla i sestra Munevera
SA[I od Slobodana Jankovi}a sa 2382 A-3 M
SA[I DRINI]U porodicom.
od vlasnika i osobqa kafe-bara Zauvijek }e{ biti sa nama.
od porodice Kr~mar. “AS”. od Dare sa porodicom. Tvoja porodica
2371 A-1 G 2361 A-1 G 2372 A-1 G 2377 A-3 G 2381 A-3 M
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 37

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 9.6.2010. godine,

u 82. godini `ivota, preminuo na{ dragi

JOVO
(Nikole)
BARO[
Sahrana }e se obaviti 10.6.2010. godine u 13 ~asova u mjesnom grobqu Crni Lug, op{tina
Bosansko Grahovo.
Ispra}aj dragog nam pokojnika je istog dana u 8 ~asova sa Novog grobqa u Bawaluci.
O`alo{}ena porodica Baro{
2383 B-2 M
Posqedwi pozdrav dragom ocu Posqedwi pozdrav
dragom dedi

JOVI

od sina Milana sa porodicom. JOVI

2383 A-6 M
od unu~adi Darije, Nikole,
Posqedwi pozdrav dragom ocu Aleksandra i Igora.

2383 A-2 M
Posqedwi pozdrav

JOVI

od sina Du{ana sa porodicom.

2383 A-6 M JOVI BARO[U
od Jove, Ne|e i Stanka [egrt iz
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana Aran|elovca.
8.6.2010. godine, u 76. godini `ivota, preminuo na{ dragi 2386 A-1 M

Posqedwi pozdrav bratu

JOVI BARO[U
ZVONKO (Ivana) VO@NI od sestre Darinke Erceg sa
porodicom.
Sahrana }e se obaviti 10.6.2010. godine u 13 ~asova na Perduvovom 2386 A-1 M
grobqu.
O`alo{}eni: supruga Vinka, k}erka Anica, zet Zoran, unuke Milica
i Zorana, porodice \uran i Milakovi} te ostala mnogobrojna rod-
bina, prijateqi i kom{ije
2384 A-8 M
38 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE
Oglasi
KU]E
PRODAJA
Prodajem ku}u na autoputu izme|u
“Ideal pumpe” i “Termo klime”. Mogu}-
nost gradwe poslovnog objekta. Urban-
isti~ka saglasnost. Informacije na,
tel. 38765/531-923.
Prodajem ku}u kod “Vo}ar prometa”,
tel. 065/631-613.
Prodajem kod Zavoda distrofi~ara
sre|enu ku}u P+1+M sa tri odvojena
stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom
na placu od 330 m2, cijena 300.000 KM,
tel. 066/165-323.
Prodajem vilu ({est soba, dvije kuhi-
we, dva kupatila, pet balkona i gara`a)
u Vrawici kod Trogira, 80 m do mora,
tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-514.
Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog pros-
tora, sanirana, sa dvori{tem 120 m2, ul.
Gavrila Principa, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem ku}e u Buyaku 150.000 KM do
850.000 KM, tel. 065/549-687.
Prodajem ku}e u Buyaku i Centru,
650.000 KM, tel. 065/549-687.
Prodaje se ku}a sa oku}nicom, 800 m2, u
Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-
908.
Prodajem dvije totalno sanirane ku}e,
gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2,
blizina petqe, asfalt do ku}e, struja,
voda, useqiva, ul. Blagoja Parovi}a, tel.
065/636-545; 065/939-969.
Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem,
tri trosobna stana sa gara`om,
oku}nicom 330 m2, vlastito centralno
grijawe, kod Zavoda distrofi~ara, ul. Dr
Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, odmah use-
qiva, tel. 065/636-545; 065/939-969.
Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u
na sprat + poslovni prostor - pekara sa
dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m2
kod “Alibabe”, ul. Koste Vojinovi}a, tel.
065/636-545; 065/939-969.
Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i
oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno, pod
vo}em, vlastito grijawe, preko puta
“Glasa”, Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-
969.
Prodajem ku}u u Zalu`anima na glavnoj
ulici, povoqno, tel. 051/216-155; 065/497-
846.
Prodajem pola dupleksa sa dva
dvosobana stana, dva podruma, 340 m2
dvori{ta, hitno i povoqno ili mijewam
za mawu ku}u u Bawaluci ili za stan u
Gradi{ci ili Vrbawi, tel. 065/458-621.
Prodajem ku}u, 120 m2, u ul. Gavrila
Principa, sa oku}nicom od 500 m2,
hitno, povoqno, uz put, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna
prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m2, u
Krfskoj ulici, papiri 1/1, tel. 065/636-
545; 065/939-969.
Prodajem brvnaru 3,5h2,5 m bez
zemqi{ta, tel. 066/248-231.
Prodajem ku}u na sprat, po~etak Gor-
weg {ehera, kod Turbeta, tel. 065/636-545.
Prodajem ku}u u Kqu~u, poslovni pros-
tor, gara`a, stambeni prostor ili zam-
jena za ku}u ili stan u Bawaluci, M.
Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644-
785.
Prodajem ku}u na Paprikovcu na 640
m2, 10h 9, prizemqe, sprat potkrovqe nije
izgra|eno, tel. 065/448-763.
Prodajem useqivu ku}u sa visokim
potkrovqem i prate}im objektom -
ogra|eno sa placem 1.300 m2 voda, struja,
sa gra|evinskom dozvolom u Ko~i}evu,
op{tina Gradi{ka, tel. 065/417-581.
Prodajem ku}u i zemqu u Biha}u,
mogu}a zamjena za Bawaluku ili okolinu
Bawaluke, tel. 051/305-597; 065/894-894.
Prodajem u Buyaku ku}u 65 m2 plus
dvori{ni objekat, 25 m2, plac 440 m2, ci-
jena 165.000 KM, tel. 065/582-223.
Prodajem ku}u u Novoj varo{i, tel.
063/118-488.
Prodajem stariju ku}u sa 17 dunuma
zemqe (~etiri {uma, ostalo obradivo),
struja, gradska voda, 20.000 KM,
^arda~ani, tel. 051/314-523; 00381-11-
2150-443; 065/657-630.
Prodajem polovinu nedovr{enog du-
pleksa P+I+II+P, 220 m2 korisnog
prostora 212 m2 placa, uredni papiri,
tel. 065/011-065.
Prodajem ku}u (pod plo~om) i 700 m2
zemqi{ta, naseqe [argovac, tel.
00385/917278705.
Prodajem ku}u u Rami}ima i {umu kod
Srpca, tel. 051/461-064; 065/322-834
*385-989-645-745.
Prodajem ku}u na sprat u Rosuqama sa
dva posebna ulaza, tel. 065/988-590.
Prodajem stariju ku}u 156 m2 na
parceli 1.070 m2, papiri uredni,
lokacija odli~na, tel. 066/174-334.
Prodajem ku}u 9h9 na sprat gara`a
5h3,5 uz gara`u, jedna prostorija 3h3,
{upa za drva 2h3, Prije~ani 870 m2
dvori{ta, tel. 051/385-370.
Prodajem ku}u sa dva lokala po 50 m2
na dobroj lokaciji, ul. Zelengorska br.
3, Bawaluka, tel. 051/217-986.
Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod
“Pe{tana” na placu od 600 m2 ili mije-
wam za stan na Star~evici, tel.
065/560-386; 065/596.526.
Prodajem ku}u visoku prizemnicu sa
poslovnim prostorom kod gorwe kapije
“Kosmosa”, ulica Trla, tel. 051/437-934;
065/763-941.
Prodajem na po~etku Pobr|a ku}u
P+1 na placu 1.500 m2 za 130.000 KM,
tel. 065/239-082.
Prodajem ku}u, 10h10, pod plo~om, ul.
1.300 kaplara 65, voda, struja, put, sve za
45.000 KM, Bawaluka, tel. 061/241-527.
Prodajem ku}u 14h11 m na 550 m2
ku}i{ta u nasequ Nova varo{,
mogu}nost sanacije ili gradwe novog
poslovno-stambenog objekta, tel.
065/511-121.
Prodajem novu ku}u P+1+(Pk) plac
1.000 m2 u Malom Bla{ku uz put za
Slatinu ili mijewam za stan u
Bawaluci, tel. 065/969-608; 051/309-145.
Prodajem imawe, ku}a sa prate}im
objektima, oku}nice 24 dunuma u Drage-
qima, Gradi{ka, tel. 065/569-294.
Prodajem ku}u u centru grada, naseqe
Dolac, Milana Raki}a 13, tel. 065/732-
818.
Prodajem ku}u spratnicu 9h9,5m na
300 m2 zemqi{ta kod restorana "Stu-
denac" cijena 200.000 KM, tel. 065/511-
121.
Prodajem ku}u, visoku prizemnicu, sa
4.700 m2 zemqi{ta, u Drago~aju - stra-
na, voda, struja, asfalt, cijena 45.000
KM, tel. 051/437-934; 065/763-941.
Prodajem stariju ku}u u Gradi{ci
7h4 m2, dozvoqena gradwa dvije ku}e,
tel. 051/831-232; 065/663-787.
Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe,
osam km od Lakta{a kanalom i 1 km u
selo, tel. 065/306-116.
Prodajem ku}u u centru Bawaluke,
Du{ka Ko{~ice 34, tel. 066/257-156.
Prodajem ku}u, visoku prizemnicu, sa
300 m2 zemqi{ta - dvori{te, na Lau{u,
ulica Vladike Nasti}a - Varnave, tel.
051/437-934; 065/763-941.
Prodajem stariju ku}u prizemnicu sa
5.000 m2 zemqi{ta kod jezera u Trnu,
tel. 051/437-934; 065/763-941.
Prodajem ku}u, nova gradwa, Desna
Novoselija, 50 m od {kole, tel. 065/033-
631; 066/470-791.
Prodajem ku}u 9h8 na sprat sa
oku}nicom na 4.650 m2 zemqe u
Osje~anima (kod {kole), op{tina
Doboj, tel. 051/464-478; 065/582-340.
Prodajem ku}u, Bawaluka, Rosuqe,
Trive Amelice 17, na placu od 400 m2,
tel. 051/318-239.
Prodajem ku}u na po~etku Pobr|a u
ul. Mile Bekute za 130.000 KM, tel.
065/785-526.
ZAMJENA
Mijewam ku}u u Biha}u za nekret-
nine u Bawaluci, tel. 065/961-201.
Mijewam ku}u u Bawaluci za RH ili
prodajem, tel. 051/461-064; 065/322-834
*385/989-645-745.
Prodajem ili mijewam za stan use-
qivu ku}u, VP, kod “Kosmosa” za stan u
Bawaluci, tel. 065/528-247.
IZDAVAWE
Izdajem sprat ku}e, poseban ulaz, ul.
Natalije Jovi} br. 6, zaposlenim
licima, zvati od 18 do 20 ~asova, tel.
066/495-414.
Izdajem praznu ku}u u Bawaluci, ul.
Baje Pivqanina 13, od centra 1.500
metara, vlasnik u inostranstvu, tel.
066/543-354.
Oglase, reklame
i ~ituqe
mo`ete predati
dopisni{tvu
GLASA SRPSKE
Izdajem luksuzno opremqenu ku}u kod
Rebrova~ke crkve, tel. 065/631-613.
Izdajem namje{ten sprat ku}e u
Prwavoru, tel. 065/491-921.
POTRA@WA
Mladi bra~ni par bez djece, ozbiqni,
sa stalnim zaposlewem - oboje, tra`e
ku}u na ~uvawe u Bawaluci, uz mini-
malno pla}awe, pla}awe re`ija i
odr`avawe ku}e, tel. 387 66/482-897.
STANOVI
PRODAJA
Prodajem dvosoban stan na Star-
~evici, tel. 065/809-391.
Prodajem troiposoban stan 91 m2, u
centru grada, sa gara`om i dvori{tem.
Pogodno i za kancelarije, tel. 387
65/572-929.
Bawa Luka, prodajem renoviran stan
u nasequ Sunca, ul. Majke Jevrosime 1,
~etvrti sprat, cijena povoqna, tel. 387
65/808-551.
Prodajem stan 69 m2 prvi sprat u cen-
tru grada 2.150 KM/m2, ul. Vase
Pelagi}a, tel. 38765/705-460.
Prodajem dvosoban stan, 62 m2, drugi
sprat, Obili}evo, Krfska ul, tel. 387
65/208-318.
Prodajem stan u ulici Skendera Ku-
lenovi}a, 53 m2 preko puta "Glasa
Srpske", renoviran i klimatizovan,
tel. 387 65/732-203.
Prodajem hitno i povoqno renoviran
dvosoban stan, ekstra lokacija, tel.
051/309-675; 387 65/832-572.
Prodajem stanove u ^elincu od 32 m 2
do 37 m2, nova gradwa, useqivi, tele-
fon, tel. 38765/332-828 i 051/551-332.
Prodajem stan na Lau{u 57 m2, drugi
sprat, novogradwa, mo`e automibil u
ra~un, tel. 065/523-162.
Prodajem na Rebrovcu dvosoban stan,
62 m2, ~etvrti sprat, dobro o~uvan, use-
qiv odmah, tel. 066/165-323.
Prodajem jednosoban stan sa
poslovnim prostorom na Star~evici,
hitno i povoqno, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem dvosoban stan na Star-
~evici 55 m2, tre}i sprat, ul. Kosovke
djevojke, hitno, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem dvosoban stan, 63 m2, na
Star~evici, ul. Ogwena Price, ~etvrti
sprat, tel. 065/636-545; 065/939-969.
Prodajem tri trosobna stana 76 m2,
ekstrasre|ena, dva kupatila, ul. Stepe
Stepanovi}a, tel. 065/562-426.
Prodajem jednosoban stan 31 m2, novo-
gradwa, odmah useqiv, 60.000 KM,
hitno, tel. 065/562-426.
Prodajem dvosoban stan 53 m2, novo-
gradwa kod Poreske uprave, 2.200
KM/m2, tel. 065/562-426.
Prodajem nov dvoiposoban stan 65 m2
(blizu mosta Venecija), centar, cijena
2.250KM/m2, tel. 065/524-505.
Prodajem stan, tel. 065/631-613.
Prodajem stan, 54 m2 u Krfskoj ulici,
cijena 1.900 KM/m2, tel. 065/497-846;
051/216-155.
Prodajem jednosoban stan 45 m2, preko
puta parka "Mladena Stojanovi}a" po
2.200 KM/m2, tel. 065/562-426.
Prodajem jednosoban stan 30 m2, kod
ambulante u Mejdanu, 68.000 KM, tel.
065/562-426.
Prodajem trosoban stan u Boriku, 75
m2, drugi sprat, tel. 065/359-045.
Prodajem stan dvoiposoban 58 m2,
~etvrti sprat kod CSB Bawaluka, tel.
065/516-927.
Prodajem dvosoban stan 49 m2, prvi
sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv,
naseqe Petri}evac, cijena 1.900
KM/m2, tel. 065/511-121.
Prodajem kod Muzi~ke {kole
dvosoban stan 61 m2, tre}i sprat, ren-
ovirana kuhiwa i kupatilo, tel.
065/371-611.
Prodajem stan 56 m2 na Mejdanu,
tre}i sprat, sre|en, lift, ulica
Milo{a Obili}a, tel. 065/636-545.
Prodajem dvosoban stan 58 m2, ~etvrti
sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv,
blizu {kole, fakulteta, ul. St. Ste-
panovi}a, cijena 2.000 KM/m2, tel.
065/511-121.
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE
Prodajem stan, 46 m2, u Rosuqama, ci-
jena povoqna, tel. 065/966-808; 065/581-
773; 051/318-739.
Prodajem trosoban stan 89 m2, ~etvrti
sprat, saniran, odmah useqiv, vojno
naseqe Pentagon, tel. 063/904-603.
Prodajem jednosoban stan 44 m2 vp.
saniran, useqiv kod restorana
"Ogwi{te" u nasequ Star~evica cijena
1.850 KM/m2, tel. 063/904-603.
Prodajem dvosoban stan, 54 m2, ul.
\ure \akovi}a, povoqno, tel. 065/497-
846; 051/216-155.
Prodajem stan 84 m2, visoko pri-
zemqe, pogodno za poslovni prostor, ul.
Rajka Bosni}a 34, Star~evica, Bawa-
luka, cijena 140.000 KM, tel. 065/937-
860; 066/750-396.
Prodajem dva mawa stana u Mejdanu,
prvi sprat, Kalemegdanska ulica, tel.
065/636-545; 065/939-969.
Prodajem dvosoban komforan stan 57
m2, @ivojina Mi{i}a 43, ili mijewam
za mawi uz dogovor do 30 m2, Borik, tel.
065/419-294.
Prodajem stan, Star~evica, 90 m2,
prvi sprat, ili mijewam za mawi do 50
m2, tel. 051/437-064.
Prodajem stan u Boriku, 39 m2, jed-
nosoban, povoqno, tel. 065/785-526.
Prodajem stan u centru grada kod
“[oping centra”, 54 m2, drugi sprat,
tel. 063/118-488.
Izdajem dvosoban stan, nije
namje{ten, nema grijawa, ima i
gara`a, ul. Starog Vujadina 51,
Star~evica, tel. 051/460-534.
Prodajem dvoiposoban stan 64 m2,
prvi sprat, u centru grada, ul. Jevrejska,
cijena 2.200 KM/m2, tel. 065/511-121.
Prodajem dva stana, jedan mawi
trosoban 72,5 m2 i ve}i stan 90 m2,
ulica Nikole Pa{i}a, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem trosoban stan u Boriku (92
m2) ili mijewam za mawi (jednosoban
ili dvosoban), tel. 065/262-917.
Prodajem dva stana u Novoj varo{i,
30 i 35 m2, visoko prizemqe, renoviran,
tel. 066/235-816.
Prodajem dva stana u novogradwi od
61,00 m2, 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450-
281.
Prodajem trosoban stan, 86 m2, naseqe
Sunca, u ul. Svete kraqice Jelene,
drugi sprat, hitno, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem stan, 86 m2, ~etvrti sprat,
ima lift, totalno saniran, u Krfskoj
ulici, tel. 065/636-545; 065/939-969.
Prodajem stan, 71 m2, prizemqe, ulica
Reqe Krilatice u Boriku, pogodno i za
poslovni prostor, tel. 065/636-545.
Prodajem stan, 65 m2, u Boriku, u Ti-
taniku, hitno, tel. 065/636-545.
Prodajem nov useqiv jednoiposoban
stan 38 m2, prvi sprat, ul. Majke Ju-
govi}a, tel. 065/524-505.
Prodajem trosoban nov stan 65 m2 use-
qiv - centar cijena 2250 KM/m2 hitno,
tel. 065/524-505.
Prodajem dvosoban stan, 66 m2, drugi
sprat u kuli kod {kole u Novoj varo{i,
tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-
514.
Prodajem stan, 64 m2, dobar raspored,
ul. Kne`opoqska, Borik, Bawaluka,
tel. 066/952-302.
Prodajem dvosoban stan u Novoj
varo{i, prvi sprat, 48 m2, kod super-
marketa, tel. 065/636-545.
Prodajem dvosoban stan 66 m2 , Ravno-
gorska 10, u Novoj varo{i - Bawaluka,
tel. 065/624-186.
Prodajem hitno stan u Karingtonki,
kod MUP-a, 48 m2 i stan u nasequ
Sunca, totalno sre|en, tel. 065/636-545.
Prodajem stan u ulici Ravnogorska,
VP, 35 m2, Nova varo{, tel. 066/235-816.
Prodajem komforan stan, 105 m2, kli-
matizovan, halogeno osvjetqewe, ame-
ri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2,
ul. Gunduli}eva, tel. 065/636-545.
Prodajem u centru grada dva stana od
po 55 m2, jedan na drugom, a drugi na
~etvrtom spratu, tel. 065/636-545;
065/939-969.
Prodajem sre|en, trosoban komforan
stan, 79 m2, u Novoj varo{i, sa gara`om,
Masarikova ulica, prvi sprat, tel.
065/636-545.
www.glassrpske.com
BAWALUKA
Prodajem trosoban stan u Boriku, dva
lifta, hitno, tel. 065/636-545.
Prodajem u Dervi{ima stan, 67 m2,
prvi sprat, papiri uredni, 1/1, 59.000
KM, tel. 065/239-082.
Prodajem stan, 82 m2, ul. Cara Du{a-
na 4, u centru, papiri uredni, 1/1, ci-
jena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi
do 40 m2, tel. 065/986-453.
Prodajem trosoban stan 82,50 m2,
~etvrti sprat, centralno grijawe, ul.
Kozarskih brigada, Gradi{ka, tel.
051/831-232; 065/663-787.
Prodajem stan 44m2 ul. Kulubarska 4,
Hiseta preko puta restorana
"Orhideja", tel. 066/742-581.
Prodajem stan 69 m2 u \. Kec-
manovi}a 7, tel. 065/621-017.
Prodajem ~etvorosoban stan, 116 m2,
drugi sprat, lift novogradwa ekstra
ure|en odmah useqiv naseqe Rebrovac,
tel. 065/511-121.
Izdajem prazan jednosoban stan u
dvori{tu parking za auto, ku}a
posebno Paprikovac kod tranzitnog
puta, tel. 051/315-829.
Prodajem dvoiposoban stan, 55 m2,
prvi sprat, novogradwa, lift, odmah
useqiv ul. Starine Novaka, cijena 2.100
KM po m2, tel. 063/904-603.
Prodajem trosoban stan 63 m2 u apart-
manima kod restorana "Marko Polo"
povoqno, tel. 065/562-426.
Prodajem stan u centru Bawaluke, 60
m2, prvi sprat, tel. 061/350-108.
Prodajem stan u ulici \ure \ako-
vi}a 53 m2, peti sprat, tel. 065/239-082.
Pravi izbor! Apartmani "Bijela" sa
~etiri zvjezdice, pet metara od pla`e,
vlastiti parking, TV, satel., klima,
terase sa pogledom na more, kompletno
opremqeni, vansezonski popust, tel.
065/305-965.
Prdajem stan u Novoj varo{i, ulica
Ravnogorska 35 m2, ~etvrti sprat, tel.
063/118-488.
Prodajem ~etvorosoban stan, 71 m2,
tre}i sprat, ekstra ure|en, namje{ten,
odmah useqiv, cijena 135.000 KM, tel.
065/511-121.
Hitno prodajem namje{ten
doviposoban stan, 78 m2, nova gradwa,
peti sprat, Lazarevo, cijena 1.600
KM/m2, tel. 065/097-158.
Prodajem jednosoban stan, 42 m2, novo-
gradwa, tel. 065/785-526.
Izdajem apartman u centru Vodica,
blizu pla`e za dvije do pet osoba, tel.
38751/437-880.
Prodajem dvije barake 52 m2 i 58 m2 u
Buyaku, tel. 065/549-687.
Prodajem jednosoban stan, visoko
prizemqe, saniran, u Novoj varo{i,
Bawaluka, tel. 065/569-294.
Prodajem jednosoban stan 35 m2,
~etvrti sprat, renoviran sa balkonom u
nasequ Sunce, tel. 051/437-934; 065/763-
941.
Prodajem jednosoban stan povr{ine
45 m2, VP u Mejdanu kod mesnice
"Sakib", tel. 051/437-934; 065/763-941.
Prodajem jednosoban stan u ul. Ro-
manijska, povoqno, tel. 065/497-846;
051/216-155.
Prodajem dvosoban stan, nov,62 m2,
~etvrti sprat - lift, ul. Stepe
Stepanovi}a, tel. 051/437-934; 065/763-
941.
Prodajem trosoban stan, 80 m2,
Novice Cerovi}a 13, Borik, cijena po
dogovoru, tel. 051/308-686.
Prodajem trosoban stan u Bawaluci,
drugi sprat, naseqe Lorka, tel.
066/671-997.
Prodajem stan u Slatini, 42 m2, ci-
jena po dogovoru, tel. 051/532-452;
065/197-063.
Prodajem hitno dvoiposoban stan 78
m2, peti sprat, nova gradwa, Lazarevo,
cijena 1.600 KM/m2, tel. 065/097-158.
Prodajem stan, ku}u, Star~evica 125
m2, dvije eta`e, poseban ulaz, tvrda
gradwa (marlesova), 1.450 KM/m2, tel.
065/825-393.
Prodajem stan u Bawaluci, naseqe
Lazarevo, kod O[ “Borisav Stan-
kovi}“, nova gradwa, drugi sprat,
povr{ine 45 m2, cijena 1.750 KM sa
ukqu~enim PDV-om, tel. 387 65/896-422.
Prodajem trosoban stan (93 m2), prvi
sprat + podrum, gara`a u centru
OGLASI
Bawaluke,cijena po dogovoru, tel.
051/219-798; 065/979-805.
Prodajem garsoweru, 23 m2, u Igalu,
centar grada, prvi sprat, sopstveni
parking, vlasni{tvo 1/1, 1.800 evra/m2,
tel. 033/458-551; 065/296-860.
Prodajem mawi dvosoban stan 41 m2, ul.
Cara Lazara, drugi sprat, Obili}evo
(preko puta Gale), cijena 80.000 KM, tel.
065/935-191.
Prodajem nov useqiv stan 79 m2, tre}i
sprat, ul. Romanijska, cijena 1.890
KM/m2, tel. 065/524-505.
Prodajem nov trosoban stan 68 m2 i 75
m2 ul. Stepe Stepanovi}a kod fakulteta
cijena 2000 KM/m 2 sa PDV-om, tel.
065/524-505.
Prodajem nov useqiv dvosoban stan 37
i 49 m2 Petri}evac - `ute zgrade, cijena
1.850 KM/m2 sa PDV, tel. 065/524-505.
Prodajem nov useqiv dvosoban stan 55
m2 ul. Stepe Stepanovi}a cijena 2.700
KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505.
Prodajem mawi trosoban stan, cijena
povoqna, ulica Jug Bogdana, tel. 065/729-
171; 051/351-506.
Prodajem baraku u odli~nom stawu,
renovirana demit fasada, novi krov,
gara`a, klima, ugodno dvori{te, povo-
qno, blizu Intereksa, tel. 065/541-491;
063/998-576.
Povoqno prodajem stan na Lau{u, prvi
sprat, 50 m2 kod Ardora 75.000 KM, tel.
065/820-586; 065/402-222.
Prodajem nov useqiv trosoban stan u
centru Bawaluke, 86 m2, cijena 2.450
KM/m2 sa PDV-om, tel. 301-622, 301-626.
Prodajem dvosoban stan 54 m2 u Krf-
skoj ulici i u \ure \akovi}a, tel.
051/216-155, 065/497-846.
Prodajem stan (baraku) 64 m2,
renovirana, useqiva odmah,
povoqno, tel. 065/720-500
2324 M.
Prodajem trosoban stan u Boriku, 92
m2, ili mijewam za mawi, jednosoban ili
dvosoban, tel. 065/262-917.
Prodajem u Boriku dvoiposoban stan
63 m2, drugi sprat, tel. 065/785-526.
Prodajem ili mijewam za mawi
dvosoban stan, 48 m2, tel. 066/369-864.
KUPOVINA
U ^elincu kupujem garsoweru ili jed-
nosoban stan, tel. 065/183-388.
Kupujem jednosoban i dvosoban stan u
Bawaluci, tel. 051/216-155, 065/497-846.
ZAMJENA
Mijewam dvosoban stan, 66 m2, u kuli
kod {kole u Novoj varo{i za trosoban u
centru grada, sprat 1-2, tel. 051/303-038;
065/180-753; 051/307-514.
Mijewam stan u Sarajevu, 64 m2, za stan
u Bawaluci, jednosoban po dogovoru, stan
se nalazi na Dobrwi 1, tel. 065/355-540.
Mijewam dvosoban stan u Sarajevu, 60
m2, drugi sprat, za Beograd, Novi Sad,
Bawaluku, U`ice, Bijeqinu, tel.
956/440-661 do 15Ä ; 056/482-414 od 16Ä ;.
Mijewam jednosoban stan 41 m2, u cen-
tru Bawaluke za dvosoban uz doplatu, tel.
065/969-287.
Mijewam dvosoban stan 47 m2 u Br~kom
za Bawaluku, tel. 065/889-959.
Mijewam ili prodajem garsoweru u
centru grada za ve}i u drugoj zoni, tel.
065/011-433.
Mawi stan u potkrovqu mijewam za
ve}i do 45 m2, stan se nalazi u podno`ju
Star~evice, ima lift, zvati poslije 17
~asova, tel. 051/465-603.
IZDAVAWE
Izdajem garsoweru u Mejdanu, 33 m2 , u
novogradwi. Cijena 350 KM plus
re`ije, tel. 065/520-202.
Izdajem sobe i garsoweru u Novoj
varo{i, slobodne od 15.7.2010, tel.
065/567-535 i 051/304-038.
Izdajem dvosoban stan u Kuqanima,
tel. 051/368-292 i 065/249-183.
Izdajem trosoban stan u ul. Maksima
Gorkog 27, tel. 051/214-169.
Izdajem jednosoban stan, namje{ten,
poseban ulaz, parking, povoqno, tel. 387
65/373-915, .066/249-393, 051/280-713.
Izdajem nov jednosoban namje{ten stan
sa centralnim grijawem na Paprikovcu
(kablovska, satelitska, kompjuter), ul.
Vojvode Sin|eli}a (300 m od Klini~kog
centra), tel. 065/611-441.
Izdajem garsoweru u centru grada,
pogodnu za dva studenta, tel. 065/212-300.
Izdajem prazan stan 80 m2, visoko
potkrovqe, poseban ulaz, ul. Podgrme~ka
br. 40, Lau{, tel. 051/280-028; 051/280-
632.
Izdajem dvosoban stan na Star~evici
za stan do 40 m2, tel. 065/881-461.
Izdajem jednosoban stan u Lazarevu
tri, ulica Kwaza Milo{a 45 A, tel.
051/327-050; 065/202-160.
Izdajem jednosoban stan u prizemqu,
40 m2 namje{ten, za jednu ili dvije
osobe, ul. Radoslava Laki}a br. 16,
Nova varo{, Rosuqe, tel. 051/304-869.
Izdajem namje{tenu garsoweru sa
posebnim ulazom, ulica Mom~ila
Popovi}a br. 3, preko puta OMV pumpe,
tel. 051/216-786.
Izdajem jednosoban stan u Lazarevu
dva, ulica Kwaza Milo{a 45 A, tel.
051/327-050.
Izdajem jednosoban stan namje{ten sa
grijawem, ul. Vojvode Sin|eli}a 36,
tel. 051/351-826,065/257-644.
Izdajem dvosoban stan, nije namje-
{ten, nema grijawa, Star~evica, tel.
051/460-534.
Izdajem stan u Obili}evu, zgrada,
ozbiqnom mu{karcu sa cimerom, tel.
065/801-986.
Izdajem komforno namje{ten dvoso-
ban stan u Bawaluci, tel. 066/808-770.
Izdajem jednosoban stan ul. Marka
Kraqevi}a 12 (Mejdan), tel. 065/364-
919; 051/427-496.
Izdajem prazan stan, jednosoban na
Mejdanu kod stare {kole "Kasim
Hayi}", na du`i period, II sprat, cen-
tralno, saniran,, tel. 065/636-545.
Izdajem namje{ten jednosoban stan
na du`i period, mladom bra~nom paru,
tel. 065/179-764.
Izdajem dvosoban namje{ten stan na
Hani{tu, prvi sprat, ul. Bra}e Ma`ar
i majke Marije, hitno (stambena
zgrada), tel. 065/636-545; 065/910-914.
Izdajem namje{ten ili nenamje{ten
prostor mladom bra~nom paru ili sam-
cima poseban ulaz, tel. 065/711-134.
Izdajem jednoiposoban namje{ten
stan za dvije osobe, privatna ku}a,
poseban ulaz - Lau{, cijena 150 KM,
tel. 051/281-218.
Izdajem polunamje{ten stan 64 m2,
Stepe Stepanovi}a 175, tel. 065/531-
615.
Izdajem namje{ten dvosoban stan u
Obili}evu, tel. 051/465-029.
Izdajem prazan jednosoban stan za
dvoje + parkig za auto. Paprikovac kod
tranzitnog puta, tel. 051/315-829.
Izdajem jednosoban polunamje{ten
stan u Lazarevu tri, ul. Jaroslava
Ha{eka 12, tel. 051/380-546.
Izdajem dvosoban namje{ten stan u
centru Bawaluke, tel. 065/497-846;
051/216-155.
Izdajem nov, dvosoban, namje{ten
stan sa gara`nim mjestom kod dvorane
“Obili}evo” ugra|en kalorimetar i
lift, tel. 065/492-516.
Izdajem stan, strogi centar, 40 m2,
prvi sprat, centralno grijawe, tel.
051/315-321; 065/271-894; 065/926-047.
Izdajem jednosoban stan, namje{ten,
cijena 150 KM, Kara|or|eva 445
Bawaluka, tel. 051/282-106; 065/635-449.
Izdajem dvosoban namje{ten stan,
drugi sprat, zgrada, novogradwa, u ul.
M. Gorkog u Bawaluci, klima, cen-
tralno grijawe, sigurnosna vrata,
videointerfon, tel. 065/523-093.
Izdajem namje{ten jednosoban stan
dvjema zaposlenim djevojkama ili
mladom bra~nom paru, poseban ulaz,
{iri centar grada, tel. 066/883-230.
Izdajem povoqno polunamje{tenu
garsoweru u Kara|or|evoj ulici Lau{ -
Kolonija, tel. 065/510-172; 066/878-038.
Izdajem namje{ten komforan stan 40
m2 Bra}e Jugovi}a 70 Obili}evo, od 10
do 16 ~asova, tel. 062/181-603.
Izdajem dvosoban namje{ten stan za
zaposlene `ene, Rosuqe, tel. 312-181;
066/628-337.
Izdajem namje{ten dnevni boravak,
kuhiwu i kupatilo zaposlenim dvjema
ili jednoj osobi, tel. 051/436-619.
Izdajem trosoban stan u ul. Stepe
Stepanovi}a, prednost studenti, tel.
065/531-615.
Izdajem stan 30 m2 ulaz poseban, S.
toplice, zvati iza 17 ~asova, tel. 062-
752-598.
Izdajem dvoiposoban stan na Lau{u,
ul. Filipa Kqaji}a, tel. 065/497-846.
Izdajem namje{ten jednosoban stan u
B. Luci - @ivojina Preradovi}a 10,
prednost mladi parovi, tel. 066/406-
241.
Izdajem nov dvosoban namje{ten
stan, useqiv 1.6.2010. godine, ugra|en
kalorimetar, tel. 065/671-664.
Izdajem kompletno namje{ten stan na
du`i period za jednu osobu 33 m2 novo-
gradwa, kod zgrade PNO, ul. Sime
Matavuqa 16, prvi sprat, tel. 063/118-
063; 065/254-628.
Izdajem apartmane uz more u Murteru
izme|u vodica i Pirovca, tel. 051/429-
003; 065/640-070.
Izdajem stan, garsowere i sobe,
namje{teno i sve odvojeno,, tel.
065/636-195; 051/212-691.
Izdajem stan 40 m2 naseqe Aleja Sve-
tog Save, tel. 065/525-205.
Izdajem nov stan za poslovne qude i
stan u ku}i, tel. 051/461-064; 065/322-
834.
Izdajem garsoweru u Rosuqama.
Obezbije|en parking, dva kreveta po
125 KM, pla}ene sve re`ije, tel.
065/988-590.
Iznajmqujem jednosoban, namje{ten
stan u centru grada, 40 m2, tel. 065/620-
322.
Izdajem namje{ten apartman, za jednu
osobu, Lau{, kod crkve, cijena 150 KM,
tel. 065/639-433.
Izdaje se jednosoban namje{ten stan
u zgradi centar, tel. 051/302-623.
Izdajem ~etvorosoban stan, komplet
namje{ten u ul. Starine Novaka u
nasequ Obili}evo, tel. 065/511-121.
Izdajem dvosoban polunamje{ten stan
za bra~ne parove ul. Stepe Stepanovi}a
206 kod "Incela", tel. 065/516-802;
065/707-190.
Izdajem kompletno namje{ten jed-
nosoban stan za studente u blizini
parka "Mladen Stojanovi}" Bawaluka,
tel. 065/837-269; 051/213-629.
Izdajem jednosoban stan ku}a posebno
ulaz + parking za auto prakti~no za
dvoje Paprikovac, kod tranzita, tel.
051/315-829.
Izdajem dvori{nu ku}icu - jed-
nosoban stan, namje{teno, tel. 051/354-
543.
Izdajem dvosoban namje{ten stan pod
Star~evicom kod Sama~kog hotela, tel.
051/464-842.
Izdajem namje{ten jednosoban stan,
poseban ulaz, povoqno, tel. 051/305-892.
Izdajem namje{ten stan, cijena 300
KM, tel. 065/535-220; 065/011-876.
Izdajem prizemqe sa jednosobnim
stanom, kablovskom, telefonom,
Lazarevo 3, Kwaza Milo{a 45 A, tel.
051/327-050; 065/202-160.
Izdajem namje{ten dvosoban stan u
Obili}evu, tel. 065/565-229.
Izdajem jednosoban prazan stan, nova
gradwa, grijawe, poseban ulaz kod
glavne kapije Kosmosa, Cetiwska br.
18, tel. 051/215-639.
Izdajem stan 100 m2 za gra|evinske
radnike, tel. 065/517-146.
Izdaje se dvosoban stan, prvi sprat u
ku}i sa gara`om, zvati od 13 do16
~asova, tel. 051/478-353.
Izdajem dvosoban stan 60 m2 u Boriku,
bra~nom paru, mo`e i sa djecom.Vrlo
povoqno, cijena 600 KM sa re`ijama,
tel. 051/319-370.
Izdajem za dva studenta garsoweru u
centru grada, povoqno, tel. 065/212-300.
POSLOVNI
PROSTORI
PRODAJA
Prodajem ili izdajem dvije poslovne
hale, oko 800 m2, u Glamo~anima, pored
autoputa, ekstra lokacija, trafo-stan-
ica, viqu{kar, tel. 065/528-882;
051/308-223; 387 65/514-070.
Prodajem kafi} u Rosuqama u stam-
benoj zgradi, tel. 066/165-323.
Prodajem nov poslovni prostor 80 m2
u centru i prostor od 68 m2 u Mejdanu
(povoqno), tel. 065/549-687.
Prodajem poslovni prostor 45 m2 u
podno`ju Star~evice, ul. Sime
Miqu{a, namjena za sve, cijena 2.500
KM/m2, tel. 051/437-934; 065/763-941.
Prodajem pekaru - 160.000 evra, tel.
065/549-687.
Kotor Varo{, poslovni objekat 3.276
m2, sa zemqi{tem 10.000 m2, tel. 065/896-
422.
Prodajem poslovne prostore 216, 360
m2, 700, 1.260 i 1460 m2, tel. 065/549-687.
Prodajem poslovno-stambeni objekat
sa oko 700 m2 korisnog prostora u stro-
gom centru grada, novogradwa, odmah
useqivo, tel. 065/511-121.
Prodajem poslovne prostore 68 m2, 72
m2 i 82 m2, tel. 065/549-687.
Izdajem poslovni prostor 30 m2,
ulica Bra}e Ma`ar i majke Marije,
tel. 065/588-889.
Prodajem poslovni prostor 28 m2
povoqno, Stepe Stepanovi}a 177, tel.
065/537-440.
Prodajem halu - Trn, tel. 065/631-613.
KUPOVINA
Kupujem poslovni prostor od 30 do 50
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 39
m2 u u`em dijelu grada, bez posrednika,
tel. 065/070-544.
IZDAVAWE
Izdajem namje{ten kancelarijski
prostor 27 m2, u “`utoj zgradi” kod
Mqekare, tel. 065/538-602.
Iznajmqujem 110 - 210 m2 kancelari-
jskog prostora u Bawaluci: centar,
{est parkinga, klima, alarm, cen-
tralno, upotrebna dozvola, tel. 387
65/666-435.
Izdajem poslovni prostor, 80 m2, sa
vi{e parking mjesta, u blizini Metal
sajma, tel. 065/523-162.
Izdajem
kancelarijski
prostor u centru
grada, uz fizi~ko
obezbje|ewe,
video-nadzor,
higijeni~arsku slu`bu
i kantinu.
Telefon 051/231-077,
zvati do 16 ~asova.
Izdajem skladi{te u Lakta{ima, 160
m2, u potrebna dozvola, povoqna cijena,
tel. 065/294-606; 051/532-252.
Izdajem vi{enamjenski lokal 35 m2 u
centru Bawaluke, kod Lovca, tel.
065/624-169.
Izdajem povoqno poslovni prostor
30 m2 vi{e namjena Branka Popovi}a
97, tel. 051/371-527; 065/566-527.
Izdajem poslovni prostor 50 m2,
ulica 1.300 kaplara br. 6, tel. 051/462-
535.
Izdajem poslovni prostor 50 m2, sa
upotrebnom dozvolom, strogi centar
grada, tel. 063/118-488.
Iznajmqujem poslovni prostor od 36
m2 kod "Intereksa", tel. 065/711-134.
Izdaje se vrlo povoqno kancelari-
jski prostore 37 i 49 m2 u strogom cen-
tru grada, vrlo povoqno, tel.
051/226-200; 065/514-170.
Izdajem poslovni prostor 100 m2 za
kancelarije, cijena 600 KM/mjesec, tel.
065/549-687.
Izdajem poslovni prostor, lokal, 50
m2, na dobroj lokaciji u Bawaluci, ul.
Zelengorska 3, tel. 251/217-986.
Izdajem dobro razra|en ugostiteqski
objekat u radu, od 130 m2, sa vlastitim
parkingom, na izvanrednoj lokaciji,
mo`e i pekara, tel. 065/837-918.
Iznajmqujem kancelarijski prostor,
povr{ina 33 m2, u sklopu prodajnog
centra “Centrum” Lakta{i, namje-
{teno, sa grijawem i hla|ewem, tel.
065/896-422.
Izdajem nov vi{enamjenski poslovni
prostor sa upotrebnom dozvolom i cen-
tralnim grijawem, na du`i period,
povoqno, Majevi~ka ulica br. 20 E,
Bawaluka - Petri}evac, tel. 065/784-
849.
Izdajem dva poslovna prostora u
strogom centru Bawaluke, ul. \ure
Dani~i}a 12, vel. 45 m2 i 11 m2, cijena
500 KM i 180 KM, tel. 065/193-035.
Izdajem poslovni prostor 22 m2, ima
upotrebna dozvola, jeftino Kara-
|or|eva 445, Bawaluka, tel. 051/282-106;
065/635-449.
Izdajem poslovni prostor u Novoj
varo{i, Wego{eva br. 7 povr{ine 140
m2, pogodan za razne djelatnosti, tel.
065/527-849.
Izdajem kancelarije 42 m2 i poslovni
prostor 30 m2, Nova varo{, tel. 066/847-
036.
Izdaje se poslovni prostor 33
m2 u centru grada, ulica Vese-
lina Masle{e u Zanatskom cen-
tru, tel. 065/518-920 2320 M.
Izdajem poslovni prostor 250 m2
+kancelarija 30 m2 u blizini "Tempo"
marketa (Lazarevo) sa vi{e parking
mjesta, povoqno, tel. 065/365-144.
Povoqno izdajem 100 m2 prostora
blizu centra za skladi{te Maslova~ka
12 Bawaluka, tel. 051/308-084; 066/642-
376.
Izdajem poslovni prostor u centru
grada, 80 m2 sa upotrebnom dozvolom,
tel. 063/118-488.
Izdajem lokal, 24 m2, Aleja Svetog
Save 59, lokal br. 15, tel. 065/567-011.
Izdajem poslovni prostor u Bawa-
luci kod “Poliklinike”, 175 m2, tel.
065/881-644.
Izdajem vrlo povoqno vi{enamjenski
poslovni prostor, 80 m2, na glavnom
putu, ul. Mla|e ]usi}a bb - Drakuli},
tel. 065/973-561; 065/063-311.
Izdajem kancelarijski prostor u cen-
tru Bawaluke (ulica Milana Tepi}a),
tel. 051/216-155; 065/497-846.
Izdajem skladi{te 160 m2 u Lakta-
{ima, upotrebna dozvola, povoqna ci-
jena, tel. 065/294-606, 051/532-252.
Izdajem lokal u ul. Stevana Mokraw-
ca 38, Nova varo{, tel. 051/305-217.
GARA@E
PRODAJA
Prodajem povoqno monta`nu gara`u
(dio), tel. 065/529-237.
Prodajem zidanu gara`u 800 KM/m2
Milo{a Obili}a 54, blok gara`a, tel.
065/895-971 i 303-908.
Prodajem gara`u kod CJB Bawaluka,
tel. 065/549-687.
Prodajem ili izdajem gara`u u ul.
Vojvode Mom~ila, tel. 065/497-846;
051/216-155.
Prodjem zidanu gara`u P=16,5 m2,
pogodna za radionicu, struja, kanal, ul.
Milo{a Obili}a 54, tel. 065/895-971;
303-896.
Prodajem povoqno zidanu gara`u
povr{ine 16,5 m2, struja, kanal, pogodna
za radionicu, ul. Milo{a Obili}a 54,
blok gara`a, tel. 065/895-971; 303-968.
IZDAVAWE
Izdajem gara`u na Bulevaru, kod
kwi`are “Kultura” u Bawaluci, tel.
050/220-390.
Izdajem gara`u, ul. Mirka Kova-
~evi}a br, 7, Bawaluka, tel. 065/008-
183.
Izdajem gara`u u nasequ Sunce, tel.
051/229-900; 065/588-999.
PLACEVI
PRODAJA
Prodajem vi{e placeva u Sara~ici
(^okorska poqa), tel. 065/200-279.
Prodajem zemqi{te u Kolima, 10 km
od Bawaluke, 20 metara od glavnog
puta, telefon, voda, struja, pogodno za
ku}u, vikendicu, vo}wak. Tel. 065/202-
157, 065/473-476.
Prodajem plac u nasequ Ada, V pri-
gradski put od 700 m 2, tel. 00381-
112336007 i 065/530-578.
Prodajem devet dunuma zemqe i
~etiri dunuma {ume uz asfalt u
Kolima (8 kilometara od Bawaluke).
Telefon: 065/613-113.
Prodajem plac u Glamo~anima, 586 m2,
sa gra|evinskom dozvolom i ura|enim
temeqom i plo~om, tel. 065/640-146.
Prodajem plac u Slatini 3.000m2, 1/1,
blizu centra, 30.000KM, tel. 38765/705-
460.
Prodajem 4.000 m2 zemqe u Rami}ima
pored asfalta i gradskog vodovoda,
pogodno za plastenike, maline i drugo
6evra/m2, tel. 38765/572-929.
Prodajem plac za poslovnu izgradwu u
Glamo~anima, pored autoputa, ekstra
lokacija, tel. 387 65/514-070; 065/528-
882; 051/308-223.
Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj
Topoli 200 m od glavnog puta iza ka-
toli~ke crkve, tel. 387 65/336-869.
Prodajem 11 dunuma zemqe sa objek-
tima voda, struja, asfalt u Kuqanima
povoqno, tel. 387 65/622-173.
Prodajem pet dunuma zemqe u Bak-
incima,struja, voda, put. Pogodno za
vikendicu i ribwak, tel. 387 66/264-
113; 051/580-138.
Prodajem ve}e imawe u Glamo~anima
i 40 dunuma zemqe, op{tina Lakta{i,
tel. 051/585-613.
Prodajem 1.650 m2 zemqe kod {kole u
Motikama, pored potoka , cijena 30.000
KM, tel. 065/516-927.
Izdajem plac sa stambenim objektima
i pomo}nim na kome je predvi|ena iz-
gradwa stambeno-poslovnih objekata,
tel. 051/303-038, 051/307-514.
Prodajem povoqno plac 1.635 m2 u
centru Slatine, dozvoqena gradwa,
hitno, tel. 588-150; 065/964-929.
Prodajem ~etiri placa u Kuqanima
iznad kasarne, struja, voda, asfalt,
vlasni{tvo 1/1, tel. 065/351-431.
40 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE
Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1,
dozvoqena gradwa, tel. 065/251-263.
Prodajem placeve u ul. Blagoja
Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m 2,
vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619.
Prodajem zemqu i {umu, i to 2 dunuma
i 37 m2 u Kme}anima, udaqenost 1,5 km na
pristupa~nom putu do manastira
Gomionice pogodnu za bazen i ribwak,
cijena po dogovoru, tel. 051/211-848.
Prodajem placeve za hale i stambeno-
poslovne objekte, tel. 065/549-687.
Prodajem 20 dunuma zemqe u selu
Milo{evci, Lakta{i, tel. 051/217-986.
Prodajem gra|evinski plac sa UT
uslovima za stambeno-poslovnu zgradu kod
novog Incelovog mosta, tel. 065/528-555.
Prodajem plac u Karanovcu, 623 m2 uz
Vrbas, tel. 065/978-775.
Prodajem plac na moru 227 m2 Milna,
Bra~, cijena povoqna, papiri uredni,
put, voda, struja, tel. 051/482-249; 066/286-
594.
Prodajem povoqno plac u Zalu`anima,
tel. 051/388-131.
Prodajem placeve uz autoput kod Prije-
dorske petqe za hale i stambene objekte,
tel. 065/549-687.
Prodajem plac od 700 m2 sa projektom i
prikqu~cima u nasequ Tuwice, Bawa-
luka, ili mijewam za baraku u Lazarevu,
tel. 065/288-628.
Prodajem ~etiri dunuma zemqe u Trnu,
Jablan, tel. 065/569-294.
Prodajem povoqno plac povr{ine 700
m2, asfalt, voda, kanalizacija, u blizini
trofazna struja, ul. Franca [uberta,
naseqe Lau{, tel. 051/437-862.
Prodajem plac, 600 m2, u ul. Davida
[trpca u Bawaluci, tel. 065/569-294.
Prodajem 3000 m2 zemqe u Drakuli}u
1/1, tel. 065/926-261; 318-249.
Prodajem vi{e lokacija za gradwu
stambeno-poslovnih objekata u gradu i
{irem gradskom podru~ju, tel. 065/511-
121.
Prodajem plac kraj Vrbasa, 650 m2 i
devastiran objekat, cijena 35.000 KM,
tel. 066/264-138.
Prodajem plac, 930 m2, u Debeqacima,
tel. 051/437-934; 065/763-941.
Prodajem plac, 1.200 m2, obuhva}en reg-
ulacionim planom, na asfaltu u ^esmi
gorwoj, tel. 051/437-934; 065/763-941.
Prodajem plac 1.000 m2 sa dva mon-
ta`na objekta, zelena ograda, vo}e, 500 m
od bazena Lakta{i, tel. 051/308-686.
Prodajem 3000 m2 zemqe u [u{warima,
100 m od firme "Elim", tel. 065/034-932.
Prodajem plac 750 m2 u Rebrovcu, tel.
065/733-555.
Prodajem zemqi{te - {uma, 1.800 m2, u
Debeqacima, prilaz asfaltom, pogodno
za vikendicu, tel. 051/437-934; 065/763-
941.
Prodajem zemqi{te 32.000 m2 u Kuqan-
ima (pogodno za hale) na magistralnom
putu Trn - Rami}i, tel. 051/437-934;
065/763-941.
Plac kod manastira Stupqe za
vikendicu mijenam za jednosoban stan u
Bawaluci, tel. 066/297-010; 051/481-383.
Prodajem u Han Kolima 2.000 m2, plac
pogodan za vikendice, po cijeni od
10.000 KM, tel. 065/785-526.
Prodajem dunum zemqe u Kla{nicama,
cijena povoqna (hitno), tel. 065/803-
315.
Prodajem sedam dunuma zemqe, lijepu
vikendicu, asfalt, struja, voda, vo}e sve
ogra|eno, cijena 4 KM/m2, tel. 051/413-
199; 066/870-370.
Prodajem 1,5 dunuma zemqe sa podumen-
tom blizu Kla{nica, cijena 30.000 KM,
tel. 0038162593027; 066/469-752.
Prodajem u Kuqanima plac povr{ine
3.648 m2 (raskrsnica za Rami}e), tel.
051/454-360; 066/408-499.
Prodajem plac za ku}u, 500 m2, 1/1, sa
papirima, kraj asfalta, Tuzlanska 76,
Star~evica, Bawaluka, tel. 051/424-876,
066/449-920.
Prodajem placeve u Lakta{ima od
glavne ceste udaqeno 600 m cijena povo-
qna, tel. 066/349-173.
Prodajem zemqi{te u Stanarima,
blizu lokacije termoelektrane, 7.300 m2 i
18.700 m2, pored asfaltnog puta, tel.
065/175-305.
Prodajem mawe placeve na po~etku
Jakupovaca blizu novog autoputa, cijena
povoqna, tel. 066/467-752.
Prodajem 20 dunuma zemqe s vo}wakom,
oko dva dunuma {ume, sa nedovr{enom
vikendicom, u [trpcima, {est km od
Prwavora, tel. 051/663-250.
Povoqno prodajem {est dunuma zemqe
kod "UNIS"-a, stara prijedorska cesta,
tel. 065/684-212.
Prodajem tri dunima zemqe u
Rami}ima, pored asfalta, udaqeno od
pruge 800 m, cijena 12.000 KM, tel.
051/386-517.
Prodajem plac na Paprikovcu 450 m2
sa UT uslovima papiri uredni, tel.
065/251-944.
Prodajem dva placa u [argovcu (kod
prodavnice “Jabuka”), 1.300 m2 i 1.200
2
m , uredna dokumentacija, 1/1, tel. 385
44/535-503.
IZDAVAWE
Izdajem tri dunuma zemqe uz autoput,
preko puta “^ambele”, Bawaluka, tel.
066/129-181.
SOBE
IZDAVAWE
Izdajem namje{tenu sobu u ku}i u
Prwavoru, tel. 065/491-921.
Izdajem sobu djevojci, upotreba
kuhiwe i kupatila, tel. 066/703-101.
Izdajem dvjema djevojkama namje{tenu
sobu sa upotrebom kupatila i kuhiwe i
centralnim grijawem, Mejdan, tel.
065/846-196.
Izdajem sobu jednoj ili dvjema djevo-
jkama, tel. 065/546-658.
Izdajem dvokrevetnu sobu, namje{tenu
sa grijawem, za mu{karce, tel. 065/740-
176; 051/300-458.
Izdajem namje{tenu sobu samcu kod
"Intereksa", centralno grijawe, tel.
065/711-134.
Izdajem namje{tenu sobu dvjema
djevojkama, sa upotrebom kupatila i
kuhiwe, po 150 KM, u zgradi u centru
grada, tel. 065/936-588.
Izdajem studentu nepu{a~u sobu sa
kupatilom, Borik, tel. 065/878-614.
Od 1. jula slobodna jednokrevetna
soba u Boriku kod "Merkatora" za za-
poslene mladi}e ili djevojke, tel.
051/350-753; 066/834-204.
Izdajem sobe u centru grada na kra}i
i du`i period i za no}ewe, tel.
065/900-365, 051/305-702.
Izdajem namje{tenu jednokrevetnu
sobu u centru grada, zvati od 15 do 18
~asova, tel. 051/218-930.
Izdaejm sobu u Obili}evu, ulica S.
Stepanovi}a 5, tel. 051/453-017; 066/-
996-002.
Izdajem namje{tenu sobu - Obili-
}evo, tel. 065/742-677.
Izdajem dvjema u~enicama dvokre-
vetnu sobu u stanu sa upotrebom kuhiwe,
tel. 051/437-794, 065/773-403.
Izdajem namje{tenu sobu u nasequ
Obili}evo, tel. 065301-515.
Izdajem namje{tenu sobu sa posebnim
kupatilom, odvojenom strujom i ulazom
u ul. Lazarevo 1, tel. 051/372-040.
Izdajem dvokrevetnu sobu studentki-
wama, nalazimo se kod Gradskog mosta
kraj Vrbasa, tel. 065/544-189.
Izdajem dvjema djevojkama dvokre-
vetnu sobu u stambenoj zgradi, centar,
Mejdan, povoqno, tel. 065/846-186.
Izdajem sobu za stanovawe sa ku-
patilom, tel. 065/433-461.
Izdajem lijepo namje{tenu dvokre-
vetnu sobu sa odli~nim grijawem u
nasequ Nova varo{, tel. 065/530-861;
051/315-890.
VIKENDICE
PRODAJA
Prodajem vikendicu u ^arda~anima,
struja, voda, povoqno, tel. 065/966-808;
065/581-773; 051/318-739.
Prodajem povoqno vi{e vikendica i
placeva u Slatini i okolini, tel. 588-
150; 065/964-929.
Prodajem vikednicu na glavnoj ulici
prije mosta u Karanovcu, vrlo povoqno,
tel. 051/303-038, 065/180-753, 051/307-
514.
Prodajem vikendicu 5h5 sa 3.100 m2
zemqe, pod vo}em nalazi se u Desnoj
Novoseliji kod pilane Partalo, cijena
povoqna, tel. 051/461-956.
Prodaje se vikendica od centra
Bawaluke 7 km, asfalt, struja, voda, pa-
piri uredni, cijena po dogovoru, dunum
zemqe, sve ogra|eno, nova gradwa, tel.
051/318-892.
Prodajem vikendicu sa dva dunuma
ogra|ene zemqe sa vo}em, selo
Aleksi}i, Lakta{i, tel. 066/683-034.
Prodajem vikendicu na glavnoj ulici
prije mosta u Karanovcu, tel. 065/955-
895.
Prodajem vikendicu u Kobatovcima
(Lakta{ima), tel. 065/620-186.
Prodajem nedovr{enu vikendicu sa
12.000 m2 zemqi{ta na glavnom putu
kroz Kr~marice, tel. 051/437-934;
065/763-941.
Prodajem vikend ku}u, 1.000 m2
oku}nice sa vo}wakom u ^elincu,
Tukovi bb, tel. 066/679-335; 066/748-681.
Prodajem vikendicu sa 6.000 m2 zemqe
u selu Vr{ani kod Prwavora, cijena po
dogovoru, tel. 065/514-837; 051/437-698.
ZAMJENA
Mijewam za odgovaraju}i stan
vikendicu u Barlovcima sa dva dunuma
zemqe, gara`om i vo}wakom, tel.
051/460-985.
MOTORNA
VOZILA
PRODAJA
Prodajem autoprikolicu “sabatijer”
sa poklopcem, tel. 065/971-583 i
065/410-485.
“Mercedes 220” CDI 2000. god., ful
oprema, ekstra stawe, mo`e i pod
garanciju, tel. 065/510-186.
Prodajem “golf 2” TD, god.
proizvodwe 1989, u dobrom stawu, reg-
istrovan 23.3.2010, tel. 065/428-446.
Prodajem “opel kadet 1.3”, 85. g. Dobar
motor, dobra limarija, registrovan do
2011. Cijena 2.300 KM, tel. 387 65/357-
623.
Prodajem "krajsler saratogu" veoma
povoqno u odli~nom stawu, reg-
istrovan, cijena 1000 evra, tel. 387
66/397-497.
Prodajem “nisan patrol” 12/2003. g.p.
pre{ao 50.000 km, rolbarovi, nove gume,
registrovan, ekstra stawe ili mijewam
za mawi automobil uz doplatu, tel.
38765/513-897.
Prodajem povoqno kamper "fijat" 90
g.p. ili mijewam za automobil, gra|u
ili plac, uz doplatu, tel. 38765/513-897.
Prodajem “golf 2”, bijele boje,
~etvoro vrata, ugra|en plin, g. p. 1989, u
odli~nom stawu, cijena 4.000 KM, tel.
065/424-198.
Prodajem “fijat tipo 1,4”, benzin,
12. mjesec 1995, u odli~nom stawu, tel.
065/513-894.
Prodajem "opel vektru" 1,6 i, proizve-
den 89, al. feluge, centralna brava,
boja trula vi{wa, registrovan godinu
dana, tel. 065/917-113.
Prodajem "BMW 5", karavan, tdi au-
tomatik, tel. 065/535-220; 065/011-876.
Prodajem "pe`o 605", dizel, 1994. g. p.,
registrovan do kraja godine, tel.
065/528-247.
Prodajem “fijestu 3” dizel, 86 g. p.,
cijena po dogovoru, zvati vikendom od
20 do 22 ~asa, tel. 051/660-163.
Prodajem "nisan patrol" terenac,
4h4, istekla registracija, tel. 065/513-
672.
Prodajem "ford fijestu" 1,8 D g. pr.
1992. kao dostavno ili servisno
vozilo, tel. 065/034-768.
Prodajem skuter Keeway, tel. 065/535-
220; 065/011-876.
Prodajem “reno lagunu”, 2006 g, 75.000
KM, ful oprema, dizel, cijena 9.000
evra, tel. 061/021-510.
Prodajem “golf 4”, 2000. g. p. board
kompjuter, alum. felge, elek. podiza~i,
klima, registrovan do 4.2011, fiksno
11.500, tel. 065/614-037.
Prodajem "tam" 75 T 5 u ispravnom
stawu, atestiran na 1.000 kg nosivosti,
vozi, B kategorija, du`ina karoserije
3,2 m, gume nove, cijena povoqna, tel.
065/425-135.
Hitno prodajem "golf 2" registrovan,
povoqna i minimalna cijena, tel.
051/781-188.
Auto “varburg”, 1990, ispravan, 500
KM, tel. 219-849; 066/349-243.
Prodajem “nisan sani 1,5 gl”, 1984.
godina, 400 KM, registrovan, tel.
065/484-909.
Prodajem "daewoo matiz", crven, 99 .
g.p, benzinac, druga ruka o~uvan, 5
sjedi{ta i vrata, klima el. prozori,
malo potro{we, malo km, tel. 065/596-
196.
Prodajem “jugo 65” u voznom stawu,
1989. godina, tel. 065/538-291.
Prodajem “opel astru 1,4”, godi{te
92, registrovana do 5.6.2010. u is-
pravnom stawu, ~etvoro vrata, cijena
po dogovoru, tel. 065/458-621.
Prodajem “fijat bravo 1,8”, g. p. 1996,
klima, dobro o~uvan, cijena 4.500 KM,
tel. 066/928-436.
Prodajem "reno" 18 (1983) reg-
istrovan 2009. registracija istekla,
zvati oko 20 ~asova, tel. 051/300-551.
Prodajem “ladu samaru”, 89. godi{te,
neregistrovana, tel. 066/800-064.
Prodajem “mercedes” karavan - 230
jumba{, dizel, registrovan, cijena
povoqna, a mo`e i zamjena za ogrevno
drvo, tel. 065/683-440.
Prodajem "fijat lan~ija" 999 cm3 33
KW u 10, t. vi{wa, 1986. god. regis-
trovan i al. original, ukrasne ratkape
"audi 80", povoqno, tel. 065/457-750.
Prodajem “opel korsu 1,2”, 88.
godi{te, registrovan - cijena 1.200
KM, tel. 065/659-282.
Prodajem “ford fijestu”, g. pr. 1991,
crna, troja vrata, 1,1, benzin, u dobrom
stawu, registrovana, Bawaluka, tel.
066/469-299.
Prodajem “reno klio 19” dizel, g. pr.
'96, cijena povoqna, tel. 065/444-442.
Prodajem (mijewam) “reno klio”, 1,4
cm3, 16 V; registrovan, u dobrom stnaju,
petoro vrata; 75 KW = 101 KS; gume
M+S, vl. 1/1, klima, CD, daqinsko
zakqu~avawe, tel. 065/919-776.
Prodajem “ladu nivu”, 1996. godi{te,
motor 1,7, plin, kuka, dobro o~uvana,
tel. 065/276-550.
Prodajem yip “honda CR-V z. 2.0“ ben-
zin, 2001. god, tel. 065/621-017.
Prodajem (mijewam) “lan~ija tema”
2.0, '88. g. p., metalik, cijena 1.950 KM,
tel. 065/938-401.
Prodajem "opel kadet" karavan, 1,6 D,
g. p.1987, registrovan do 10.10.2010, u
dobrom stawu, cijena 1.700 KM, mogu}a
i zamjena za "reno 5", tel. 066/641-495.
Prodajem "jugo 45" 86. godina nereg-
istrovan, zeleni, motor dobar, alu
felge, cijena 400 KM registracija is-
tekla u februaru, tel. 065/169-053.
Prodajem “fijat” 126 “bis” reg. do
17.7.2010. peglica, tel. 066/863-909.
Prodajem ili mijewam za jeftiniji
automobil “pe`o 307 HDI”, dizel, 2002.
g. p., tel. 065/528-247.
Prodajem "zastavu 101" godina
proizvodwe 1985, tel. 066/174-462.
Prodajem "golf 2", 1985. g. p., benz-
inac, 1600 KS + 4 gume + 2 felge, u
odli~nom stawu, cijena 2.500 KM, tel.
065/784-520.
Prodajem kombi “fijat dukato” 2,8
JTD, g. p. 1999, tel. 065/215-323; 065/524-
259.
"Opel kadet" suza 1,35 benzinac 1987.
godi{te, registrovan do 7.10. nov aku-
mulator, limarija i gume, dobra cijena
1500 KM, tel. 066/156-976.
Prodajem automobil "varburg" g. pr.
1990. ispravan, tel. 051/219-849.
Prodajem "golf 1" u dobrom stawu,
tel. 051/315-530.
Prodajem “zastavu 101”, g. p. 1985, reg-
istrovan do septembra, tel. 065/034-768.
Prodajem "lan~u temu" 2.0 i.e, '88. g. p.
registrovan, cijena 1.950 KM, tel.
065/938-401.
DIJELOVI I OPREMA
Prodajem kuku za “reno megan”, ci-
jena 100 KM, tel. 065/519-217.
Prodajem “mercedes 190”, dizel u di-
jelovima, tel. 065/218-600.
Prodajem gume 255-55-R19, tel.
065/931-383.
Prodajem elektropodiza~ za "golf 2"
sa ~etvoro vrata i kuku za "golf 2"
povoqno, tel. 065/742-388.
Prodajem razne gume, tel. 065/931-383.
Prodajem "pe`o 405" benzinac,
stranac, u dijelovima, tel. 065/218-600.
Prodajem dva predwa sica za “jugo”,
torbu za golf, tel. 065/811-058.
Prodajem motor za ~amac, tel. 066/174-
462.
Prodajem gume 215-65-R 16, osam ko-
mada, povoqno, tel. 065/931-383.
Prodajem gume 225-45R17 i 195-50R15,
tel. 065/931-383.
Prodajem auto-prikolicu sa dvije os-
ovine marke “klagije tim masburg” no-
sivost 1.280 kg, du`ina 2,5 m, {irina
1,5 m, registrovana, tel. 065/891-893.
Prodajem ~etiri ~eli~ne felge za
“ford fokus”, 15 cola, ~etiri rupe,
tel. 065/931-383.
Prodajem motor za ~amac, tel. 065/034-
768.
MA[INE
I ALATI
PRODAJA
Prodajem i servisiram nove
privredne i poqoprivredne ma{ine za
vo}e i povr}e, kombinovane stolarske
ma{ine i druge alate za doma}instvo,
tel. 051/532-426.
Prodajem trofazni el. motor sa
prirubnicom 7,5 KW, 2.900 obrtaja, tel.
065/931-383.
Prodajem ma{inu za pravqene beton-
skih blokova, cijena 1.300 KM, tel.
065/812-104.
OGLASI
Prodajem stubnu ugaonu bu{ilicu za
metal “metalac” SB-26 profesional
MK-2, ispravna, kao nova, tel. 061/473-
481.
Prodajem tokarsku radwu, strug,
bu{ilicu, univerzalnu brusilicu,
presu 10 t reni i mjerni alat, tel.
065/845-715.
Prodajem ma{inu, Pavel Ledinek:
pet glava, {irina 160 milimetara,
povoqno, tel. +38751/830-787, 00387
65/877-126.
UGOSTITEQSTVO
PRODAJA
Prodajem radi selidbe nov ugostite-
qski namje{taj, elektroagregat za
struju, hidrofah za vodu, motornu
prskalicu, sto sa dva brenera i drugi
alat, tel. 051/532-426.
Prodajem profesionalni ugos-
titeqski {poret, "igo" Qubqana,
kombinacija plin - struja, tel. 065/
588-889.
ZANATSTVO
PRODAJA
Prodajem opremqenu pekaru, tel.
065/631-613.
POQOPRIVREDA
PRODAJA
Prodajem grajfer za utovar |ubriva,
tel. 065/931-383.
Prodajem sistem za oro{avawe
(navodwavawe) kapaciteta 2.200 m2, tel.
065/529-237.
GRA\EVINARSTVO
PRODAJA
Prodajem granitnu kocku, kaldrma,
tel. 387 65/166-606.
Prodajem rezanu gra|u, betonske ci-
jevi i blokove, gotove {ahtove, tel. 387
65/541-743.
Prodajem povoqno krovnu limariju,
tel. 051/281-331.
Prodajem crijep, gra|u, stolariju, un-
utra{wu i vawsku na ku}i 7h8 m koju je
potrebno sru{iti, tel. 065/534-727.
Prodajem rezanu krovnu konstruk-
ciju od suve hrastovine sa stropnim
gredama za ku}u ili vikendicu,
veli~ine 5 h 6 m, zvati oko 20 ~asova,
tel. 051/300-551.
Prodajem 60 komada krovnih salonit
tabli, komad/4 KM, tel. 051/281-331.
Prodajem sitni crijep biber u do-
brom stawu, tel. 065/597-514.
Prodajem armiranobetonske stubove
raznih du`ina za mre`u i bodqikavu
`icu, tel. 051/388-094; 066/252-990.
Gra|evinski radovi krovne konstruk-
cije, zidawe, kamene staze, trotoari i
drugo, tel. 066/531-497.
Prodajem 700 komada crijepa,
Vinkovci, cijena 0,30 KM/komad, tel.
066/257-465.
MUZIKA
PRODAJA
Prodajem harmoniku 96 basova, osam
registara i harmoniku "veltmajster" 60,
8 registara u ispravnom stawu, tel.
065/206-060.
APARATI ZA
DOMA]INSTVO
PRODAJA
Prodajem kuhiwski fri`ider, povo-
qno, tel. 051/453-249; 065/843-923.
NAMJE[TAJ
PRODAJA
Prodajem elektri~ni {poret, itison
18 m2 sivi, dva predwa sica za jugo,
kancelarijsku stolicu drvenu, cipelar,
sobni stoli} i `ensku bundu, tel.
065/811-058.
Prodajem dvije ekskluzivne stilske
ko`ne garniture, bivoqa ko`a, tik
drvo, ru~ni rad, tel. 065/896-422.
Prodajem ugaonu garnituru plave
boje, puno drvo, ru~ni rad, dimenzije
1,5 h 2,5 m, tel. 065/891-893.
Prodajem drvenu vitrinu cipelar,
kanc. stolicu (drvena) sa to~ki}ima,
itison sivi, 18 m2, tepih, 500 kompleta
1/6 spu`vica za slu{alice (vokmen),
tel. 065/811-058.
Prodajem trpezariju "barbara", sto,
stolice, komoda, novo, neraspakovano,
tel. 065/510-969.
OGLASI
USLUGE
OSTALO
Stolar na licu mjesta radi popravke
stolarije, namje{taja i roletni. Stak-
lim stolariju, tel. 051/281-470, 065/562-
149.
Re`emo drva bansekom i cijepamo
hidrauli~nim cjepa~em, tel. 387 65/936-
605.
Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za
centralna grijawa, povoqno, tel.
051/483-144 i 065/670-639.
Kucawe seminarskih i drugih
stru~nih radova, priprema za {tampu
kwiga, bro{ura, priru~nika, stru~nih
~asopisa i novina, izrada kalendara,
vizitkarti i sl., tel. 065/930-031 ili
066/119-221.
Kucam maturske, seminarske, dip-
lomske i magistarske, kwige, {tampam,
narezujem na CD, tel. 065/984-971.
Postavqawe kerami~kih plo~ica i
kompletna sanacija kupatila, povoqno i
brzo, tel. 066/338-840.
Povoqno kucam diplomske, semi-
narske, magistarske i maturske radove,
tel. 065/615-028.
Servisirawe ra~unara, ~i{}ewe
virusa i antivirusna za{tita, tel.
065/363-417.
[kola ra~unara “Giga Computers” or-
ganizuje sve vrste kurseva za rad na
ra~unarima. Organizujemo i kurs za
kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod
Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan,
tel. 051/213-088; 065/520-223.
Popravka gumenih PVC poliester
~amaca, kajaka, jogija, povr{inskih
bazena, ronila~kih i ribarskih odijela,
tel. 065/990-944.
Internet usluge, salon igara,
Kara|or|eva 239, tel. 065/306-106.
Izvodim sve vrste masa`a i kinezit-
erapijskih procedura kod hroni~nih i
degenerativnih stawa, tel. 066/268-938.
Tra`im ozbiqnu i slobodnu `enu za
~uvawe starije `ene na selu, ~uvawe 24
~asa, svaki drugi vikend slobodan, tel.
065/607-035.
Elektri~ar mijewa elektroopremu, te
povoqno ugra|uje nove i popravqa stare
elektroinstalacije, tel. 065/418-878.
Dajem instrukcije iz matematike, in-
formatike, engleskog jezika svim uzras-
tima, povoqno, tel. 051/437-407; 065/
895-931.
Prevoz i selidbe kamionom sa rad-
nicima ili po dogovoru, povoqno i
odgovorno, tel. 065/198-933, 063/541-688.
Nastavnik engleskog jezika daje ~asove
djeci i odraslima, tel. 066/129-558.
Popravqam okvire nao~ara svih vrsta,
brzo i kvalitetno, Aleja Svetog Save br.
16, tel. 051/318-227.
Pravim sve od `eqeza, ograde, tende,
stala`e, gara`na vrata, za{titne
re{etke, natkrivam balkone, tel.
065/600-993.
Pru`am usluge prevoza robe kombi
vozilom, tel. 065/034-768.
Odgovorna, pedantna i komunikativna
`ena, tra`i posao ~uvawa djece, pomo}i
u ku}i, ~i{}ewa lokala, pru`awa wege
starijim osobama, Doboj, tel. 065/969-
391.
Kosim dvori{ta. Kr~ewe `ivica,
rezawe ba{ta, tel. 065/364-424.
Dje~ija igraonica "Ro|os" nudi ~uvawe
djece, 150 KM mjese~no, igrawe, proslave
ro|endana od 50 do 70 KM, najnovije u
gradu, Kara|or|eva 227, B. Luka, tel.
065/561-952; 051/439-114.
Radim metalne ograde, kapije, gara`na
vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i
ostalo od metala, tel. 051/463-329;
066/257-534.
Profesor matematike daje ~asove
sredwo{kolcima i studentima eko-
nomije, priprema maturante za prijemni
ispit za fakultet, tel. 051/217-260;
065/837-295.
Dajem ~asove na harmonici i sinti-
sajzeru, na programu su narodne pjesme i
kola, Bawaluka, tel. 051/303-011.
Stolar na licu mjesta radi popravke
stolarije, namje{taja i roletni. Stak-
lim stolariju, tel. 051/281-470, 065/562-
149.
Profesor engleskog jezika daje ~asove
i prevodi tekstove, tel. 065/229-553,
051/467-148.
Majstor minuta popravqa sve vrste
retrovizora za autobuse, kamione i
kombi vozila, yipove. Kriva i rezana
ogledala sa ugradwom za putni~ka kola,
farovi za “golf” 1, 2, 3, 4 i “mercedes”,
tel. 065/538-048.
Usluge kre~ewa, gletovawa, postav-
qawa tapeta, unutra{we fasade, izo-
lacije, dekoracije i stavqawe rigipsa,
laminata, plo~ica i razne sanacije,
tel. 065/343-745.
Presvla~im kau~e, ugaone garniture i
tapaciram namje{taj, povoqno, tel.
065/817-021.
Elektri~ar - ugradwa, zamjena au-
tomatskih osigura~a, intefona, halo-
gene rasvjete, indikatora, interfona,
instalacija, gromobrana itd., tel.
065/566-141.
Zidar radi malterisawe, kvalitetno
i jeftino, i ostale poslove, tel.
066/850-695.
Vr{im obuku rukovawa pi{toqem,
obezbije|ena municija i streli{te,
imam diplomu instruktora, tel.
066/690-114.
Popravka i nadogradwa gumenih,
PVC, poliester ~amaca, kajaka, dajaka,
kanua, povr{inskih bazena, du{eka,
ronila~kih i ribarskih odijela, tel.
065/990-944.
Profesor engleskog jezika daje
~asove i instrukcije, prevodi tekstove
i dokumenta, sudski tuma~ - prevodilac,
tel. 065/938-401.
Spremala bih stanove, 5 KM - po
satu, ~uvala bih starije osobe (pokret-
ne, nepokretne), tel. 096/896-449.
Autoprevoznik vr{i usluge prevoza
robe kombi vozilom, tel. 066/174-462.
Dajem ~asove matematike u~enicima i
studentima, vr{im pripreme za pri-
jemne, popravne ispite i takmi~ewa,
tel. 051/465-553; 066/430-105.
Usluge prawa i su{ewa svih vrsta
tepiha, po potrebi prevoz obezbije|en,
tel. 051/371-700; 065/885-944.
Ozbiqna `ena sredwih godina,
~uvala bih djecu, nalazim se u
Dervi{ima, tel. 065/976-375.
Prevoz, selidbe komiona sa rad-
nicima ili po dogovoru, odgovorno i
povoqno, tel. 051/313-116, 065/317-840,
063/541-688.
Dajem ~asove na harmonici i sinti-
sajzeru, na programu su narodne pjesme
i kola, Bawaluka, tel. 051/303-011.
GARDEROBA
PRODAJA
Prodajem vrlo povoqno paket nove
garderobe iz Wema~ke, pogodno za pi-
jacu, tel. 066/253-259.
RAZNA ROBA
PRODAJA
Prodajem televizor 72-82 cm, digital
100 Hz, stereo, teletekst, slika u slici,
silver, uvoz iz Wema~ke, u odli~nom
stawu, povoqno, tel. 387 65/516-441;
051/216-969.
Prodajem unikatnu umjetni~ku sliku
“Pred oluju” , vel. 140 h 88, ra|ena
uqanim bojama na platnu, tel. 065/986-
453.
Prodajem kasa pultove za markete sa
komplet instalacijom, pokretna traka,
bijela boja, tel. 065/896-422.
Prodajem grobnicu sa {est mjesta,
"Sveti Pantelija", tel. 051/319-451;
065/514-227; 051/216-067.
Prodajem ga{eni kre~, pakovan u pl.
kanti po 12 kg, cijena 10 KM po kanti,
12/1, odle`ao, ne bri{e se, tel. 065/193-
035.
Prodajem kalorimetar "simens" 5/4
kori{}en samo 2,5 mjeseci, garancija
do 10/2010. godine, cijena povoqna, tel.
051/214-470.
Prodajem polovan usisiva~ - povoqno
i starinski telefon - crni, tel.
051/493-249; 066/493-402.
Prodajem dva bicikla, specijal bo-
jler 80, tu{ bateriju, malu bateriju,
mali bojler, tel. 065/622-916.
Prodajem hitno i povoqno kamp
prikolicu za ~etiri osobe, neupotre-
bqavanu lutvansku, cijena 1.000 KM,
tel. 051/211-558; 065/616-833.
Prodajem strelice, pera i {piceve za
pikado, veoma kvalitetno, tel. 066/469-
299.
Prodajem alkatan cijevi, dva cola,
osam bari, za vodu, za dovod ili odvod,
po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni
motor, jedan i po KW, 2.800 obrtaja, tel.
065/206-060.
Prodajem povoqno kompjuterski sto
za kancelariju, tel. 051/371-527; 065/
566-527.
Prodajem dozator - punilicu hrane i
masti, Du{ka Ko{~ice 22, Bawaluka,
tel. 065/526-532; 213-177.
Povoqno prodajem dje~ija kolica, ci-
jena 70 KM, tel. 065/462-880; 051/433-
222.
Prodajem ili mijewam plasti~nu
kacu od 1.000 l za dvije po 500 l, tel.
051/281-331.
Prodajem dvokrilna balkonska vrata,
vel. 120h210 cm, proizvodwa “Fagus”,
po cijeni od 300 KM, tel. 065/193-035.
Prodajem kalup za stubove betonska
plo~a 1/1 kom 2m sa vibro stolom, tiba
3, tel. 065/640-070; 051/426-003.
Prodajem povoqno kompjuterski sto,
tel. 051/371-527; 065/566-527.
Prodajem tendu, 6h2,5 m i tri bam-
busove barske stolice, tel. 065/450-546;
051-307-182.
Prodajem ~amac sa {est sjedi{ta, tel.
065/535-220; 065/011-876.
Prodajem zubarsku stolicu, tel.
065/535-220; 065/011-876.
Prodajem vitrinu, itison, 18 m2,
sivi, ormari} za cipele, `ensku bundu
od astrahana, 300 kompleta spu`vica za
slu{alice - vokmen, kancelarijsku
stolicu, drveni sobni stoli}, tel.
065/811-058.
Prodajem dje~iji krevetac sa
du{ekom, tel. 066/709-448.
Proizvodwa i prodaja pletenog
namje{taja, radim po naruybi, is-
poruka na ku}ne adrese, ul. Kwaza
Milo{a 20, tel. 065/565-322.
Prodajem fliper, tel. 065/837-918.
Prodajem `eqezni izlog 2,80h185
postakqen, `eq. vrata (2 mh0,90 cm) 1
vakuum prozor 1,5 m2, tel. 065/973-429.
Prodajem bagremovo koqe za ograde i
vinovu lozu, vo}e, paradajz i pulceve za
gra|evinare, Bawaluka, tel. 065/206-
060.
Prodajem grobnicu betonsku, oprem-
qenu za tri mjesta (mo`e ~etiri),
pravoslavno grobqe Borik, Bawaluka,
tel. 066/402-307.
Gqiva za spremawe napitka “ke-
fira”, ukus sli~an jogurtu, cijena 8
KM, tel. 066/156-976.
Prodajem pi{toq, 7,9 mm, licu sa
odobrewem za nabavku oru`ja, cijena po
dogovoru, tel. 065/422-825.
Prodajem tablete za smawivawe po-
tro{we goriva za benzinske i dizel
motore kod putni~kih i teretnih vo-
zila, efikasne u{tede do 30% goriva,
uputstvo za upotrebu, tel. 061/473-481.
Prodajem “heliteh” mre`u, 800 m (za
uzgoj pu`a, ostale sitne `ivotiwe),
tel. 065/529-237.
Prodajem sto za ra~unar i skener, tel.
065/011-065.
Prodajem aluminijumske cijevi fi 30
mm, du`ina 3 m, 12 komada po 13 KM,
tel. 066/216-765.
Prodajem aparat koki~ar (na plin) za
pravqewe kukuruznih kokica sa
pomo}nim tezgicama na aparatu, cijena
300 KM, tel. 065/673-010.
Prodajem 500 kompleta spu`vica za
slu{alice - vokmen, tel. 065/811-058.
Prodajem su{aru za vo}e, povr}e,
gqive i qekovito biqe, tel. 061/180-
058.
Prodajem lova~ki karabin 30-06 sa
gravurom i optikom "cajs", tel. 065/528-
966.
Prodajem baletanke, “Jugoplastika” -
Split, crne i bijele, brojevi od 27 do
41, veoma povoqno, tel. 065/794-702.
[est filmova po `eqi 40 KM (ser-
ije, dokumentarci, sport, aerobik, cr-
tani filmovi, kuvar i vino...), tel.
065/498-429.
Prodajem nov agregat dva kilovata,
motornu prskalicu sa dva brenera i
hidrofah za vodu, tel. 051/532-426.
Prodajem elektromotor 11 KW 450, 4
KW sa prirubnicom, tel. 051/429-003;
065/640-070.
KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),
putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD,
Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka
Tekst:
Telefon:
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 41
Prodajem betonske stubove svih
du`ina do 3 m za ograde i vinograde i
ivi~wake za staze, tel. 051/429-003;
065/640-070.
Prodajem TA pe}, tel. 051/380-798.
Prodajem kombinovani usisiva~ sa
komorom od 50 l, cijena povoqna, tel.
051/453-249; 066/493-402.
Prodajem pleksiglas staklo veli-
~ine 60h76 cm, debqine pet mili-
metara, providno, tel. 065/773-403,
051/437-794.
Prodajem radi selidbe nov ugostite-
qski namje{taj, hidrofah za vodu,
agregat za struju, prskalicu za vo}e i
povr}e, ma{inu za mqevewe vo}a i
povr}a, tel. 051/532-426.
Prodajem lova~ku pu{ku karabin, ci-
jena po dogovoru, imam dozvolu, tel.
051/424-797.
Prodajem dvoje ulaznih vrata, hras-
tova i poklopnice za crijep 333, 28
kom, Kikinda, povoqno, tel. 051/424-
979; 065/683-440.
Trofaznu pumpu petostepenu za
duboke bunare, bazene - sudoper - kap
Gerungs, `agu, obra|ena hrastova
gazi{ta 13 kom od 80 cm, tel. 052/439-
098; 066-918-898.
Prodajem ugaonu garnituru, bicikl,
kau~, {poret, fri`ider, ma{inu za
ve{, zamrziva~, tel. 051/354-543.
Prodajem trokrilni ormar, tel.
051/312-629.
Prodajem grobnicu sa {est mjesta u
Lazarevu - Perduvovo grobqe, tel.
051/308-686.
Prodajem harmoniku (hohnerica) 96
basova 7+3 registra, cijena 500 KM
(hitno), tel. 051/413-199; 066/870-370.
Prodajem nov karabin 79 mm (unikat)
licima sa odobrewem za nabavku
oru`ja, cijena 300 KM, zvati poslije 17
~asova, tel. 051/487-392.
Prodajem staru ciglu za zidawe, tel.
062/752-598.
Prodajem malu rashladnu vitrinu 100
l toplo-hladna kombinacija i kafe-
aparat slovena~ke proizvodwe, tel.
065/429-104.
Prodaje se betonska grobnica sa
~etiri mjesta na grobqu Drakuli}, tel.
051/380-798.
Prodajem {iva}u ma{inu "danicu"
automatik, tel. 051/303-633.
KUPOVINA
Kupujem prvu kasetu “Vrap~i}a” sa
pjesmom “Nikoqdan”, tel. 065/462-880.
Kupujem antikvitete, stari nakit,
sitni namje{taj, stone lampe, tel.
061/021-510.
Kupujem nakit, satove, nov~i}e, pred-
mete, lomqeno zlato, pla}am 22 KM/gr,
tel. 061/021-510.
Kupujem ru~ni sat, mehani~ki, stariji
tipa, po mogu}nosti {toperica, mo`e
neispravan, uz mogu} popravak, tel.
065/378-866.
IZDAVAWE
Prodajem ili izdajem pikado sa
`etonima, podru~je Bawaluke i oko-
line, tel. 066/469-299.
ZAMJENA
Mijewam TA pe} za namje{taj, TV i
sl, tel. 065/547-711.
KU]NI
QUBIMCI
PRODAJA
Prodajem {tenad wema~kog ov~ara
od odli~nih roditeqa ili mijewam za
drva ili `itarice, tel. 066/829-204.
Prodajem male doma}e ze~eve i
{tenad wema~kog ov~ara, tel. 066/829-
204.
ZAPO[QAVAWE
Kafe-slasti~arna “Kalvados”
prima djevojke za rad u {anku, tel. 387
65/531-182.
“Cepter” internacionalna kom-
panija tra`i saradnike koji su komu-
nikativni, uporni, kreativni,
samouvjereni za prodavace, tel. 065/
656-907.
Kafe-baru u centru Bawaluke
potrebni konobar i konobarica.
Odli~ni uslovi, tel. 065/237-113.
Potrebna radnica za rad u kafi}u,
tel. 051/215-144.
Trgovac sa dugogodi{wim is -
kustvom, ~istila bih banku, ordi-
naciju, poslovne prostorije i sli~no,
zvati poslije 17 ~asova, tel. 051/388-
289; 065/706-388.
Frizerski salon iz Kotor Varo{a
tra`i frizerku, uslovi super, tel.
062/628-938.
Potreban maniker i frizer sa naj-
mawe tri godine radnog iskustva, tel.
066/278-987.
Tra`e se zastupnici za {vajcarsku
firmu "Cepter" za podru~je Bawaluke,
K. Dubice, Gradi{ke, obezbije|eno
{kolovawe, tel. 065/642-094.
Potrebna tri saradnika za market-
ing na poqu investicija, tel. 066/247-
277.
Potrebne djevojke koje `ele pjevati
narodne i starogradske pjesme, pri-
maju se i po~etnice, Bawaluka, tel.
051/303-011.
Organizaciji “Dobri medo”
potrebne odgovorne `enske osobe
radi ~uvawa djece na du`i period u
Bawaluci, tel. 065/412-112.
Hitno potrebno deset saradnika za
puno radno vrijeme, plata + procenat,
zvati od devet do 17 ~asova, tel.
066/537-853.
Adria - potrebni komercijalisti,
tel. 065/591-823.
Potrebna radnica za prodaju koz-
metike, tel. 065/564-003.
TURIZAM
PONUDA
Turisti~ka agencija "Hilandar" or-
ganizuje pokloni~ko putovawe u Os-
trog 18.6.2010, tel. 051/465-210; 065/
644-500.
IZDAVAWE
Iznajmqujem apartman/sobe u
vikendici na moru. Ciovo - Trogir
Hrvatska, 250 m od mora, kuhiwa,
parking. Cijena deset evra po osobi,
tel. 38766/184-804.
Zlatibor - sobe za prijatan odmor u
zelenilu i ti{ini, povoqno, tel.
065/239-344; 031/843-242.
Vodice ( kod [ibenika) izdajem
apartman za dvije do pet osoba u cen-
tru Vodica, pet minuta do pla`e,
povoqno, tel. 38751437880; 065/996-
090.
LI^NI
KONTAKTI
Udovac, tra`i `enu do 63 godine
kojoj nedostaje pa`we, razumijevawa
we`nosti, milovawa, za qeto, more,
qep{i zivot udvoje, tel. 38765/869-
208.
Mladi} 35 godina, lak{i invalid,
situiran, `eli upoznati radi braka
ozbiqnu djevojku za zajedni~ki `ivot
u Beogradu, tel. 00 381/11-31-93-400.
42 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Informacija da Stefan Markovi} prelazi u Beneton namerno

je plasirana uo~i najva`nijih utakmica Hemofarma u sezoni.

Sport Postoji red kada se i o ~emu pri~a.

Marko Ivanovi}, direktor KK Hemofarm

Nastavqa se Svjetska liga u odbojci

Uspje{an start \okovi}a

Na startu takmi~ewa u konkurenciji mu{kih du-
blova na turniru u Kvinsu \okovi} i Izraelac
Xonatan Erlih bili su boqi od doma}ih tenisera
Britanaca Xonatana Mareja i Xejmija Delgada, sa-
vladav{i ih sa 7:5, 6:3. Sqede}i rival su im Bra-
zilci Marselo Melo i Bruno Soare{.

Ili} sigurno propu{ta ^ehe

Rukometa{ Srbije Momir Ili} ne}e mo}i da igra
na bara` me~evima za Svjetsko prvenstvo protiv
^e{ke. Sjajni bek “vu~e“ povredu ligamenata ko-
qena, zbog koje je pauzirao prethodne tri sedmice,
a dodatnim pregledima je utvr|eno da ne}e biti
spreman za pomenute duele.

Za fu dba le ra Bor ca De ni je la Sa vi}a

za in te re so va na je Ci ba li ja iz Vin ko va -
ca, ina ~e u~e snik kva li fi ka ci ja za Li -
gu Evro pe. Sa vi} je nas tu pao za @e p~e i
te sli }ki Pro le te r, a na Grad ski sta di - Posle dve pobede i veoma dobre igre koju smo pokazali protiv Kine imamo ambicije
on sti gao je to kom zim skog pre la znog
ro ka. da odigramo {to boqe i da se vratimo makar sa jednom pobedom, rekao Stankovi}
BEOGRAD - Poslije ma- ali i iz duela sa Italijom, lazak na zavr{nu smotru i sijevi}, libero Nikola Ro-
Srpski odbojka{ Ivan Miqkovi} mogao bi
ksimalno obavqenog posla videli smo da su re{eni da doma}i teren }e imati va`nu si}, blokeri Dragan Stanko-
da izazove gr~ko-turski rat. Naime, zvijez-
na premijeri Svjetske lige po no vo do |u do fi nal nog ulogu. Oni }e posle dva pora- vi}, Mar ko Po dra{ ~a nin
da Olimpijakosa ima status bo`anstva u
pro tiv Ki ne odboj ka {e turnira - rekao je Kolakovi}. za po ku {a ti da se “va de“ Borislav Petrovi}, prima~i:
Gr~koj, ali tra`i od uprave da mu “poja~a“
Srbije danas i u subotu o~e- Bloker Dragan Stankovi} protiv nas i vrate u igru. S Bojan Jani}, Milo{ Niki},
ugovor, na {ta Atiwani nisu spremni, za
kuje novi izazov - okr{aj sa obe}ava da }e on i saigra~i druge strane, mi posle dve Nikola Kova~evi}, Milo{
razliku od ~elnika Fenerbah~ea, koji ne
“trikolorima“ u Francus- ura di ti sve da tri jum fu ju pobede i veoma dobre igre Terzi}.
pitaju za cijenu.
koj. protiv “galskih pijetlova“. koju smo pokazali protiv Ki-
Selektor Igor Kolako- ne imamo ambicije da odi-
vi} smatra da je veliki ispit FRANCUZI gra mo {to boqe i da se Satnice
pred wegovom ~etom, ali da dva puta izgubili vratimo makar sa jednom po- Prvi me~ Francuska i
Foto dana se nada barem jednom trijum- od Italije bedom - optimista je Stanko- Srbija odigra}e ve~eras
od 20.30 ~asova u lionskoj
fu. vi}.
- Za razliku od pro{le - Izgubili su od Italije Kolakovi} je odredio i dvorani “@erlan“. Drugi
godine, Francuzi sada raspo- obe utakmice na svom terenu, sastav tima koji ~ine, tehni- okr{aj “pijetlova“ i “or-
la`u ve}im fondom kvalite- ali to ne mora ni{ta da zna- ~ari Vlado Petkovi}, Mihaj- lova“ zakazan je za subotu
tnih igra~a. Po pripremnim ~i. Ita li ja, Fran cus ka i lo Miti}, korektori Sa{a u Grenoblu (20 ~asova), u
utakmicama protiv Poqske, Srbija su favoriti za pro- Starovi}, Aleksandar Atana- Palati sportova.

@elimo povratak u Premijer ligu BiH

Fudbalski klub Modri~a Maksima u jesewem
dijelu sezone osvojio je 21 bod, a u nastavku
prvenstva samo tri, po ~emu je premijerliga{ sa
najmawim u~inkom.
Velika je tragedija u sportu kada imate to-
liko bodova, kada imate tako povoqan raspored,
a odete u ni`i rang takmi~ewa. Ukazivao sam na
to da }e do ovog do}i. Dok su drugi zimus vrije-
ZDRAVKO dno trenirali, na{i igra~i su {trajkovali. Ni-
je novac za wih bio presudan. Oni su htjeli da se
JOVANOVI], neko iz Izvr{nog odbora kluba pojavi, razgova-
~lan uprave FK raju o~i u o~i. Niko nije `elio da ih saslu{a i
momci su oti{li tamo gdje im je sigurnije. Meni
Modri~a Maksima su govorili da }e sve biti dobro, da na{i juni-
ori mogu igrati u bh. eliti, ali sam znao da od
toga nema ni{ta. Danas smo tu gdje smo.
“Dok su drugi zimus Imao sam sadr`ajne razgovore sa na~elni-
vrijedno trenirali, kom op{tine Modri~a Mladenom Kreki}em. Ta-
na{i igra~i su ko |e raz go va rao sam i sa Pe rom Du gi }em,
Zvijezda Bostona Kevin Garnet nije ba{ dobro prihvatio direktorom Rafinerije uqa. Ako grad i Rafine-
jednu sudijsku odluku u tre}oj utakmici velikog finala NBA {trajkovali.”
lige, koju su dobili LA Lejkersi, te poveli u seriji sa 2-1. rija stanu uz nas, mogu ~vrsto obe}ati ekspresan
povratak u Premijer ligu BiH. Ve} smo razgova-
rali sa nekim fudbalerima. Sasvim je izvjesno
da }e od momaka sa strane vjernost na{em klubu
produ`iti Dragan Jolovi} i Vladanko Komle-
novi}. Ovih dana kod nas dolaze na{i biv{i
igra~i Nemawa Stjepanovi}, Vladimir Ranki},
Vladan Kujunxi} i Mladen Boji}. Htjeli bismo
i wih vratiti u na{e redove. Imamo odre|ene
kontakte i sa nekim igra~ima u Srbiji.
Predsjednik Skup{tine Lazar Geri} je zaka-
zao za danas sjednicu Skup{tine kluba. U wu su
dobrodo{li svi koji `ele dobro na{em klubu
privrednici, politi~ari, novinari, obi~ni gra-
|ani..., dakle svi koji mogu da pomognu da Modri-
~a Ma ksi ma pos ta ne sta bil na i po no vo
premijerliga{. Imamo odli~ne uslove u pogledu
infrastrukture, imamo iza sebe osvajawe titule
i Kupa BiH, igrawe u Evropi, imamo predivan
geografski polo`aj, pa sve to treba imati u vi-
du. Treba biti uz voqeni klub, vratiti ga tamo
gdje mu je mjesto - u Premijer ligu BiH.
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 43

Ko{arka{i Igokee ostali bez NLB lige Stabilne funkcije Bawalu~anke

Branka nakratko
KS BiH obmanuo skinuta sa aparata
VAL DI SOLE - Branka je nakratko bila skinuta sa apara-

Aleksandrov~ane
Pozivnicu smo dali Bosni, na osnovu dopisa iz Ko{arka{kog saveza BiH koji je
ta i znam da je samostalno disala, ali veoma kratko. Vitalne
funkcije su i daqe stabilne, to jest puls i temperatura. Dokto-
ri jo{ uvijek rade neke analize, ali se jo{ ne ogla{avaju. Po-
trebno je da pro|e neko vrijeme kako bi i oni imali vi{e
informacija - rekao je predsjednik Rafting saveza BiH Ale-
potpisao generalni sekretar Zdravko Kne`evi}, rekao Bili} ksandar Pastir.
^lanica rafting reprezentacije BiH Branka [tuli} je po-
FOTO: M. RADULOVI]

vrije|ena kada se tokom druge trke slaloma na EP u italijan-

skom Val di Soleu na rijeci No}e, iz jo{ nepoznatih razloga,
prevrnuo ~amac reprezentacije BiH. Do nezgode je do{lo kada su
se prevrnule posade Italije i BiH, poslije ~ega je nekoliko dje-
vojaka po~elo da pliva niz rijeku, ali su Branka i jo{ jedna dje-
vojka ostale u ~amcu. M. Z.

Tekvondo turnir “Fojnica open“

PI[E: DEJAN MARI]
dejanm@glassrpske.com
QUBQANA - Ko{arka-
{i Igokee ni sqede}e sezone
ne}e igrati u NLB ligi, jer su
~elnici regionalnog takmi-
~ewa, na preporuku Ko{arka-
{kog saveza BiH, specijalnu
pozivnicu dodijelili sara-
jevskoj Bosni.
Tako je KS BiH “pogazio“
vlastitu rije~, jer je prema ra-
[AKOTI]
Da se u KS BiH ne{to ~udno do-
ga|a, potvr|uje i ~iwenica da
pojedini ~lanovi Predsjedni{-
tva nisu upoznati sa trenutnom
situacijom.
- Iskren da budem, nisam znao
da je Bosna dobila pozivnicu.
Predsjedni{tvo se ve} dugo nije
Reagovawe Gorana Stoji}a na optu`be Alena Petkovi}a
"Krivicu prebacuje na druge"
DOBOJ - Rukometni tre-
ner i nekada{wi ~lan doboj-
ske Sloge Goran Stoji} iznio
je ~iwenice koje demantuju vi-
|ewa ge ne ral nog se kre ta ra
Turnira {ampiona u ostavci
Alena Petkovi}a iznesena u
tek stu ko ji je obja vio na{
list, pod naslovom “Izostala
prava podr{ka“.
Goran Stoji} FOTO: S. PUHALO
nijem stavu Predsjedni{tva,
drugi predstavnik BiH na Ja-
dranu trebalo da bude fina-
lista plej-ofa.
Upravo su Aleksandrov~a-
ni do {li do fi na la, za -
hvaquju}i dvostrukom trijumfu
nad “studentima“, me|utim, sve
to, ~ini se, bilo je uzalud.
- Pozivnicu smo dali Bo-
sni, na osnovu dopisa iz Ko-
{arka{kog saveza BiH koji je
sastajalo, tako da to nije na{
stav. Na~elni dogovor i plan je
bio da finalisti pripadne po-
zivnica, u ovom slu~aju Igokei,
ali o~igledno je da je kod Slove-
naca pobijedio neki drugi lobi -
naglasio je ~lan Predsjedni{tva
KS BiH Miodrag [akoti}.
- Upravni odbor Rukome-
tnog saveza RS, ~iji sam ~lan,
10. maja ove godine, dakle prije
ovih de{avawa, na sjednici u
Prijedoru, a na inicijativu
predsjednika, donio je jedno-
glasan zakqu~ak da se tra`i od
IO RS BiH da se u vrijeme
odr`avawa turnira u Doboju ne
organizuju druge smotre zbog
va`nosti i tradicije dobojske
manifestacije. S druge stra-
ne, kada wemu nije u interesu,
Petkovi} zanemaruje RSRS i
RS BiH kada je u pitawu orga-
nizacija seminara za trenere
na dobojskom turniru. Tako je
prije nekoliko mjeseci mene
li~no na ulici obavijestio ko
}e biti na navedenom semina-
ru - rekao je Stoji}.
Prema wegovim rije~ima,
nije mu poznato da li je Petko-
vi}u Savez, Vlada ili neko
drugi kriv za nefunkcioni-
sawe hotela u Doboju, a ne op-
potpisao generalni sekretar
Zdravko Kne`evi}. U tom do-
pisu dostavqena nam je lista
uspje{nosti na kojoj su Saraj-
lije na drugom mjestu, iza [i-
rokog, tako da smo na osnovu
toga donijeli kona~nu odluku.
Igokea nema {ta da se `eli
nama, nego treba da se obrati
Ko{arka{kom savezu - bio je
jasan direktor NLB lige Josip
Bili}.
IGOKEA
se uzdala u KS BiH
Uprkos brojnim poku{aji-
ma, nismo uspjeli da dobijemo
potpisnika pomenutog dopisa,
generalnog sekretara KS BiH
Zdravka Kne`evi}a, kako bi-
smo saznali wegovu verziju
{tinske vlasti, koje su ga na
mjesto sekretara i postavile.
- Upravo ovakvim odnosom
turnir je izgubio du{u i srce.
Ve}ina zaslu`nih biv{ih ru-
kometa{a iz Doboja i ne `eli
da ga posmatra. Izgubio je du-
{u i srce kada su prije neko-
liko godina zlatnog olimpijca
\or|a Lavrni}a prakti~no
izbacili iz sve~ane lo`e, ka-
da su jednom prilikom meni
rekli da ekipu, u kojoj su najve-
}a imena dobojskog rukometa,
sakupim ispred kapije pa }e ih
neko uvesti. A ti veterani da-
li su i srce i du{u za Slogu, za
turnir i za ovaj grad - dodao je
Stoji}.
TURNIR
izgubio du{u i srce
On tvrdi da u Organizaci-
oni odbor turnira ulaze “podo-
bni“, ko ji ne zna ju {ta je
Milo{ Komatina (Igokea)
pri~e, ali ni predsjednika bh.
ku}e ko{arke Nihada Mumino-
vi}a.
S druge strane, u Aleksan-
drovcu su, o~ekivano, bili ra-
zo~arani ovakvim raspletom.
- O~ekivali smo pozivnicu
kao finalisti plej-ofa. Uzda-
li smo se u dopis Ko{arka-
{kog sa ve za BiH u ko jem je
na ve de no da bi, ka da su bh.
predstavnici u pitawu, drugo
mjesto u NLB ligi trebalo da
dobije finalista plej-ofa.
Na`alost, nije bilo tako, ali
stvarno ne bih ulazio u to {ta
je ko uradio, pa da ostanemo
“kratkih rukava“ - istakao je
direktor Igokee Darko ^ubri-
lovi}, dodaju}i da su u klubu
“na~uli“ da bi Savez mogao da
“pogura“ Bosnu, {to se na kra-
ju i obistinilo.
rukomet.
- Nedavno mi je li~no pot-
vrdio i jedan od ~lanova Odbo-
ra tur ni ra da upra vo Alen
Petkovi} odre|uje ko su “podo-
bni“ qudi iz sporta kada je u
pitawu turnir, pa i kada je ri-
je~ o sudijama iz regionalnog
saveza koji pru`aju stru~nu i
tehni~ku pomo}. U isto vrije-
me podobni stru~ni sportski
radnici sada nisu krivi za po-
gre{nu procjenu ve} optu`uju
sve osim sebe. Ovakvim pote-
zom na putu su da nanesu ogro-
mnu {tetu Turniru {ampiona,
ali i gradu Doboju, pa i Repu-
blici Srpskoj - zakqu~io je
Stoji}, koji i dan-danas ima
najvi{e nastupa na turniru, i
daqe dr`i rekord u broju golo-
va na jednoj utakmici, koji je
dva puta izabran u najboqu se-
dmorku smotre, ~iji je bio naj-
boqi strijelac...
Sl. P.
Zlato Ristovi}u
IS TO ^NO SA RA JE VO -
Na tradicionalnom, 13. po
redu me|unarodnom tekvondo
turniru “Fojnica open“, za-
pa`ene rezultate postigli
su takmi~ari Slavije i Ti-
gra iz Is to ~nog Sa ra je va.
Sla vi ja je ima la ~e ti ri
predstavnika - Sr|an Risto-
vi} osvojio je zlatnu medaqu
u konkurenciji juniora u ka-
te go ri ji +78 ki lo gra ma,
dok je u istoj konkurenciji
do 63 kilograma Nikola Ga-
li nac pri gra bio sre brnu
medaqu. Seniori Sr|an Vu-
~ko vi} u ka te go ri ji do 68
ki lo gra ma i Dar ko Zec do
74 ki lo gra ma osvo ji li su
bronze.
Teniski turnir u Haleu
Stop za Troickog
HALE - Srpski teniser Viktor Troicki pora`en je u
drugom kolu turnira u Haleu od Nijemca Filipa Pe~nera
rezultatom 6:7 (5), 3:6.
Bio je to potpuno izjedna~en i neizvjesan me~, koji je po-
slije velike borbe pripao 41.
teniseru svijeta. Odlu~ilo
je nekoliko kqu~nih po-
Finalna serija NBA lige
Lejkersi opet vode
BOSTON - Ko{arka{i LA
Lejkersa pobijedili su Selti-
kse u Bostonu rezultatom 91:84
i napravili brejk za vo|-
stvo od 2-1 u finalnoj se-
riji NBA lige.
Nakon {to su Seltiksi
poveli sa 12:5, “jezeryije“
su odmah po tom pre uze le
inicijativu, do prvog odmo-
ra stekle 26:17, na poluvre-
me nu ima le “plus 12”, ko je
doma}in nije uspio da nado-
knadi u nastavku.
Te kvan do klub Ti gar os -
tvario je zapa`ene rezulta-
te osvajawem sedam medaqa,
od ~ega pet srebrnih i dvije
bronzane.
Srebrni su bili: seniori
Mi li ca [iq do 55 ki lo -
grama i Nemawa Mileti} do
58 kg, Dajana Papaz u juni-
or skoj kon ku ren ci ji do
59 kg, te u kadetskoj Draga-
na Re mi} do 55 i Ma ri ja -
na [e ho vac do 59 ki lo-
grama.
Senior Sr|an Sredojevi}
do 63 kilograma i Tomislav
Pu{ara u kadetskoj konku-
ren ci ji do 41 ki lo gram
osvojili su bronze.
G. I.
ena koje je Pe~ner uspio
da dobije. Nijemac je u
me~u napravio dva brej-
ka, a Troicki jedan, up-
rkos tome {to je srpski
teniser dobro vra}ao
servis i imao sedam
pri li ka da pro ti -
vniku oduzme po-
~etni udarac.
Smotra u Haleu
igra se za nagradni
fond od 750.000
evra, a bi la je
posqedwa provjera
za Tro ic kog pred
glavni turnir sezo-
ne na travi - Vim-
bldon.
Viktor Troicki
FOTO: AGENCIJE
Igra~ me~a bio je Kobi Bra-
jant sa 29 poena, uz sedam sko-
kova i ~etiri asistencije, dok
je odli~an bio i Pau Gasol,
uz 13 ko{eva i deset skokova.
U doma}em timu najefika-
sniji je bio Kevin Garnet sa
25 pogodaka i {est uhva}e-
nih lopti.
Jo{ dva duela su na progra-
mu u Bostonu, a ukoliko do ta-
da pobjednik ne bude poznat,
posqedwe dvije utakmice igra-
}e se u Los An|elesu.
44 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

FOTO: ARHIVA
Premijer liga
BiH u {ahu, 4. kolo

Pi{e:
Darko
PA[AGI]

Ko je sqede}i
Zajedni~ka akcija USKOK-a i hrvatske polici-
je nazvana #Ofsajd#, u kojoj su na kriminalisti-
~ku obra du pri ve de ne 22 oso be zbog na mje {tawa
utakmica, mogla bi samo da bude po~etak ne~ega
{to bi uskoro moglo da zadesi i ostale fudbal-
ske saveze i dr`ave nastale raspadom Jugoslavije.
Jer, si gur no je da ni je bi lo sa mo spor nih uta -
kmica u Hrvatskoj, ve} i u Sloveniji, Srbiji, Ma-
kedoniji, Crnoj Gori, ali i u BiH.
Kla di oni ~ar ska ma fi ja iz gle da je is pru `i la
svoje pipke i na male saveze i zemqe, jer su shva-
tili da je tamo mo`da puno lak{e, uz vjerovatno
i mnogo mawe novca, na{timati odre|enu utakmi-
cu, koja }e im donijeti vi{estruku korist.
Tokom ove sezone mnogo puta se spomiwalo da je
Odluka u
premijerliga{ Travnik pred po~etak nedavno za-
vr{e nog prven stva igrao na tur ne ji u [vaj car -
skoj uta kmi cu sa Si onom, ~i ji je re zul tat
namje{ten. I{lo se ~ak i do toga da je iz Evrop-
posqedwem kolu Miodrag R. Savi} (Slavija)
ske fu dbal ske fe de ra ci je u Sa ra je vo sti gao do -
pis u ko jem se tra `i da se Tra vni ~a ni izba ce u Ko }e biti prvak u `enskoj konkurenciji odlu~i}e posqedwe, peto kolo, u kojem
najni`i rang takmi~ewa. Me|utim, izgleda da je Slavija “LOK” igra sa Obudovcem, a Preporod sa Biha}em
sve ostalo na pukoj pri~i. Prvenstvo je zavr{e-
PI[E: DARKO PA[AGI] mu{karci: Bosna (Sarajevo) kalovi} remi, Amir Nuhi} - Ena Topi} - Sara Ja}imovi}
no, Travni~ani }e i sqede}e sezone igrati u Pre- darkop@glassrpske.com
mi jer li gi BiH, a da li su ili ni su na {ti ma li - Slavija (Isto~no Sarajevo) Pre drag Ba ti ni} re mi), 0:1), Obu do vac - Pre po rod
susret sa Sionom, samo oni znaju. BIHA] - [ahistkiwe 5:1 (Artjom Timofejev - De- Panteri (Bijeqina) - [iro- (Zenica) 1,5:2,5 (Petra Ste-
Ali, svima je jasno da je pismo iz UEFA stiglo u Slavije “LOK” zabiqe`i- jan Pikula 1:0, Borki Pre- ki Brijeg 3,5:2,5 (Milo{ Pe- vanovi} - Maja Hayiselimo-
Sarajevo i da ga #evropske fudbalske glave{ine# le su pobjedu u ~etvrtom ko- dojevi} - Miodrag R. Savi} ru no vi} - An te Brki} 1:0, vi} 0:1, Marija Uro{evi} -
nisu bez razloga poslale. lu Premijer lige BiH, koja re mi, Ivan Iva ni {e vi} - Sla vi {a Brewo - Mla den Gordana [ulc remi, Ivana
Za to ni ko ga ne tre ba da izne na di ako us ko ro se igra u Bi ha }u. ^e ta iz Vlado Jakovqevi} 1:0, Bran- Palac remi, Sini{a Elez - Pliv ~e vi} - Ber nar di na
~elnici nekog od na{ih premijerliga{a budu po- Isto~nog Sarajeva savlada- ko Damqanovi} - Atif Dum- Miroslav Rade remi, Robert Hayiselimovi} 0:1, Dragana
zva ni na in for ma ti vni raz go vor, ~i ja }e je di na la je Da mu iz Ca zi na sa por 1:0, Dalibor Stojanovi} Tonkovi} - Ivan Gali} remi, Ne {i} - Amna Av di} 1:0),
3,5:0,5. - Vitomir Arapovi} remi, De jan Mar ja no vi} - Bla go Biha} - Drvar 4:0 (Ildiko
tema biti da li su ili nisu po{teni, odnosno da
Odlu ka o {am pi onu u Zoran Runi} - Amar Saliho- Vukoja 1:0, Boro Milovano- Madl - Lejla Ali~kovi} 1:0,
li su ili ni su na mje {ta li re zul ta te po je di nih
`enskoj konkurenciji pa{}e vi} 1:0), Cazin - Glasinac vi} - Aleksandra Dimitrije- Elena Bori} - Mira Popo-
utakmica.
u pe tom ko lu, ko je Sla vi ja (Sokolac) 1,5:4,5 (Bla`imir vi} 0:1, Bi ha} - ^e lik vi} 1:0, Di ja na Den gler -
“LOK” i Biha} do~ekuju sa Kova~evi} - Aleksandar Ko- (Zenica) 5:1 (Hrvoje Stevi} - Swe`ana Miqevi} 1:0, Ma-
identi~nim skorom. [ahis- va~evi} remi, Uro{ Krsti} - Branko Tadi} 1:0, Zdenko Ko- {a Bori} - Miroslava Kara-
Pliva~ki miting “Sr|an i Maksim 2010“ tkiwe iz Isto~nog Sarajeva Dra gan [o lak 0:1, Da mir `ul - Milan Vuki} 1:0, Zol- novi} 1:0).
Sti`e elita u odlu~uju}oj rundi sasta}e se
sa Obudovcem, dok Biha} igra
[ut ko vi} - Bo ban Bo go -
savqevi} 0:1, Ibrahim Ko-
tan \ime{i - Bo{ko Tomi}
remi, Ibro [ari} - Goran PANTERI
TREBIWE - U organizaciji Pliva~kog kluba Leotar, a sa zeni~kim Preporodom. mi} - Vladimir Bili} 0:1, Trkuqa remi, Bojan Kurajica pobijedili [iroki
pod pokroviteqstvom op{tine Trebiwe u gradu na Tre- Rezultati ~etvrtog kola: Armin Keki} - Predrag Pla- - Aleksandar Uro{evi} 1:0, Brijeg sa 3,5:2,5
bi{wici na bazenu “Bare“ u subotu i nedjequ, 12. i 13. juna, Emir Dizdarevi} 0 Sejfu-
odr`a}e se [esti me|unarodni pliva~ki miting “Sr|an i din Mi{ki} 1:0), slobodna Parovi petog kola: mu-
Maksim 2010“, u znak sje}awa na poginule trebiwske pliva-
Plasman poslije ~etvrtog kola je bila ekipa Gora`da, `e- {kar ci: [i ro ki Bri jeg -
~e Sr|ana Aleksi}a i Maksima Vida~i}a. Mu{karci: Bosna 8 me~ bodova (18,5 poena), Biha} 6 (15) ne: Dama (Cazin) - Slavija Biha}, Glasinac - Panteri,
Prvog dana takmi~ewe po~iwe u 16, dok }e u nedjequ pli- (me~ mawe), Glasinac 5 (14,5), [iroki Brijeg 4 (13,5), ^elik “LOK” (Isto~no Sarajevo) Slavija - Cazin, Gora`de -
va~i svoja startna mjesta zauzeti u 11 ~asova. Takmi~ewe je 3 (10), Slavija 3 (9,5) (me~ mawe), Panteri 3 (7,5) (me~ 0,5:3,5 (Aja Topi} - Marija Bosna, slobodna je ekipa ^e-
pojedina~no i ekipno. mawe), Cazin 0 (5,5), Gora`de 0 (2) (me~ mawe), `ene: Sla- Petrovi} 0:1, Ajla Topi} - li ka, `e ne: Drvar - Da ma,
Svaki u~esnik ima pravo nastupa u dvije discipline sva- vija “LOK” 7 (13), Biha} 7 (13), Preporod 6 (10), Obudovac Sawa Dedijer 0:1, Ajna To- Pre po rod - Bi ha}, Sla vi ja
kog dijela programa i {tafeti. 2 (8), Dama 2 (4), Drvar 0 me~ bodova (0 poena). pi} - Mi ra De di jer re mi, “LOK” - Obudovac.
Trka na 100 metara prsnim stilom u apsolutnoj konkuren-
ciji za mu{karce je memorijalna i wen pobjednik bi}e po-
sebno nagra|en. Premijer Republike Srpske Milorad Dodik uprili~io prijem za na{eg boksera
^. M.
Podr{ka Nenadu Borov~aninu FOTO: S. ILI]

Brazilac ostaje u Ferariju BAWALUKA - Predsje-

Felipe Masa
do 2012. godine
MA RA NE LO - Bra zi lac
Fe li pe Ma sa pro du `io je
ugovor sa Ferarijem do kraja
2012. godine.
Masa je pod ugovorom sa ti-
mom iz Ma ra ne la bio od
2001. godine, ali je na po~et-
ku karijere vozio za Zauber,
koji je tada imao partner-
stvo sa italijanskim timom.
Poslije je uslijedio prela-
zak u re do ve “crve nih“, za
koje je do sada vozio 69 trka
i ostvario je 11 pobjeda, 15
pol pozicija i jo{ 19 puta se
na{ao na podijumu.
- Presre}an sam {to sam
dobio priliku da vozim za
Ferari jo{ dvije sezone. To-
kom cijele karijere u “for-
muli 1“ vozio sam bolide u
ko ji ma je bio mo tor na -
pravqen u Maranelu i zbog
to ga sam po no san {to }u
nas ta vi ti da ra dim sa ti -
mom ko ji sma tram svo jom
drugom porodicom - rekao je
Masa.
Brazilac, koji je 2008. go-
dine bio vice{ampion, na
po~etku ove sezone vratio se
u {ampionat poslije vi{e-
mje se ~nog od sus tva po sli je
te{kog udesa tokom kvali-
fikacija za VN Ma|arske u
julu pro{le godine. Upravo
zbog toga se posqedwih ne-
koliko sedmica mnogo speku-
lisalo o wegovoj budu}nosti
u Ferariju.
dnik Vla de Re pu bli ke Sr-
pske Mi lo rad Do dik i
ministar za porodicu, omla-
dinu i sport Proko Drago-
savqevi} ju~e su razgovarali
u Kabinetu premijera sa na-
{im pro fe si onal nim bo -
kse rom Ne na dom Bo rov-
~aninom.
Nekada{wi ~lan Slavi-
je je upoznao premijera i mi-
nis tra sa us pje hom ko ji je
ostvario 29. maja, kada je u
Nenad Borov~anin, Milorad Dodik i Proko Dragosavqevi}
“Feltins areni“ u Gelzen-
kirhenu pobijedio Kenijca titulu {ampiona Evrope u koji je izrazio `equ da se aktivnostima, ali i daqim
Rajmonda O~ijenga. Poslije kruzer kategoriji. me~ za prvaka Evrope u kru- planovima. U sqede}em me~u
ovog trijumfa znatno je po- zer ka te go ri ji odr`i u bori}u se za titulu prvaka
boq{ao svoj rej ting na ME^ Bawaluci. Evrope i nadam se da }e se
svjetskoj rang-listi i sada za titulu - Za mene je izuzetna ~ast na zadovoqstvo svih, a naj-
zauzima 19. mjesto. u Bawaluci {to sam razgovarao sa pre- vi{e moje, taj me~ odr`ati u
Zahvaquju}i tom uspjehu mijerom Miloradom Dodi- najqep{em gradu na svijetu,
dobio je odobrewe od ~elni- Pre mi jer Do dik i mi - kom i mi nis trom Pro kom Bawalu ci - is ta kao je Bo -
ka Svjetskog bokserskog sa- nistar Dragosavqevi} dali Dragosavqevi}em, koje sam rov~anin.
vje ta (WBC) da se bo ri za su po dr{ku Bo rov ~a ni nu, upo znao sa do sa da{wim D. P.

Revan{ utakmica 17. finala Kupa Srpske (RTRS, 17.15 ~asova)
Kozara ili Radnik
U prvoj utakmici odigranoj u nedjequ u Bijeqini doma}in slavio sa 1:0. Revan{
susret sudi Dino Sikiri} iz Prijedora
PI[U: ZORAN VAJKI]
zvajkic@gmail.com
IGOR STANI[I]
sport.bijeljina@gmail.com
BAWA LU KA - U po-
sqedwoj utakmici fudbal-
ske sezone 2009/2010. u Repu-
blici Srpskoj, koja se igra
danas od 17.15 ~asova u Gra-
di{ci, pa{}e odluka ko je
pobjednik 17. po redu Kupa.
Akteri su doma}a Kozara i
Ra dnik iz Bi jeqine, ko ji
je u prvom su sre tu odi-
gra nom u ne djequ sla vio
sa 1:0.
Tre ner Ko za re Vin ko
Ma ri no vi} svjes tan je da
wegovu ekipu o~ekuje te`ak
zadatak.
- Na nama je sada odgo-
vornost u revan{ utakmici.
Ne mo`emo kalkulisati, jer
je rezultat iz prvog me~a u
Bijeqini aktivan za na{eg
protivnika. Napa{}emo Bi-
jeqince od prvog minuta, uz
po ja ~a nu do zu si gur nos ti,
po go to vo u od bra ni, sa te -
`i{tem na vezni red, gdje
}e mo pre ba ci ti gla vni nu
na{e igre. Nadam se da }e-
mo obradovati na{e navija-
~e i vje ru jem da mo `e mo
anulirati prednost Radnika
i sti}i do na{eg ~etvrtog
trofeja u Kupu Srpske - is-
takao je Marinovi} i dodao
Gradi{ka, ~etvrtak, 17.15 ~asova
KOZARA
RADNIK
Stadion: Gradski.
Glavni sudija: Dino Sikiri} (Pri-
jedor).
Pomo}nici: Zoran Grbi} (Prije-
dor) i Goran ^eji} (Bawaluka).
^etvrti arbitar: @eqko Latino-
vi} (Gradi{ka).
Kontrolor su|ewa: Jovo Tadi}
(Doboj).
Delegat: Branislav Petri~evi}
(Doboj).
KOZARA: Kozi}, Kova~evi}, Stan-
~i}, Studen, Gigovi}, Jandri}, Miti},
Gwati}, Zakari}, Peri}, Koji}. Tre-
ner: Vinko Marinovi}.
RADNIK: \or|i}, Ze~evi}, Sa-
pawo{, Takovac, Joki}, Pavlovi},
Ostoji}, Pavi}, \uri}, Vuji}, Niki}.
Trener: Nikola Bala.
U prvoliga{u Proleteru iz Tesli}a zadovoqni proqe}nim ostvarewima
Novi trener za boqe rezultate
TESLI] - Poslije blije-
dog starta, kada su u prva ~eti-
ri ko la osvo ji li sa mo dva
boda, u rukovodstvu Prolete-
ra hitno su reagovali smje-
nom tre ne ra Zdrav ka
Ga ji }a. An ga `o van je
Darko Vojvodi}, pod ~i-
jim vo|stvom se ekipa
preporodila i blagovre-
meno napustila opasnu
zonu ispadawa.
- Porazi protiv Ro-
manije na na{em terenu i
na gostovawu
u Prwavo-
ru do -
nijeli
su nam
Nemawa Ra{i}
FOTO: ARHIVA
Rajko Miti} (Kozara)
da su svi igra ~i zdra vi i
spre mni za da na{wi fi -
nalni me~.
Bek Kozare Slavi{a Ko-
va~evi} je optimista.
- Sa Kozarom sam 2002.
godine igrao u Bawaluci u
finalu sa Leotarom iz Tre-
biwa i tada smo pora`eni
sa 1:2. Bio sam ta da mlad,
me|utim, sada sam mnogo is-
kusniji i vjerujem da na te-
re nu mo gu pru `i ti mno go
vi{e, a po atmosferi koja
vlada u na{im redovima je-
dva ~ekamo da utakmica po-
~ne, ka ko bi smo to kom 90
mi nu ta po ka za li da smo
boqa eki pa od Ra dni ka.
Osva jawe pe ha ra me ni }e
predstavqati posebnu ~ast i
za do voqstvo - na gla sio je
Kova~evi}.
[ef stru~nog {taba Ra-
dnika Nikola Bala poziva
svoje igra~e na oprez.
- Sli je di nam re van{
susret u Gradi{ci koji }e,
velike brige, pa
smo morali ne{to
konkretno da pre-
duzmemo. Dolazak
Vojvodi}a bio je
apsolutno ispra-
van, jer smo sa
istim igra~kim
po ten ci ja lom
po ~e li da po-
ka zu je mo pra-
vo li ce. Ovaj
stru~wak je do-
bio na {u po -
dr{ku, pa }e biti na
~elu stru~nog {taba
i u no vom prven stvu
- rekao je predsjednik
Fu dbal skog klu ba
Proleter Marin Ra-
{i}.
po svemu sude}i, o~ekivano
bi ti te `ak i ne iz vjes tan.
^iwenica je da imamo pozi-
ti van re zul tat, ali se ne
smijemo opustiti, jer je Ko-
zara pokazala u prvom susre-
tu da se radi o ozbiqnoj i
kvalitetnoj ekipi, koja zna
{ta ho }e. Za ra zli ku od
prvog su sre ta, u ovaj du el
ula zi mo ras te re }e ni ji od
do ma }i na, ko ji }e krenu ti
mnogo agilnije kako bi sus-
tigao na{u prednost. Moji
igra~i su spremni za ovaj, za
nas istorijski susret, a me-
|u fudbalerima vlada odli-
~na atmo sfe ra - re kao je
Bala.
GRADI[^ANI
do sada tri puta
osvajali pehar
Strijelac jedinog gola
u prvom susretu Zoran Ni-
Poslije neuspjeha u 15. i
16. kolu, mladi}i sa stadiona
“Radolinka“ krenuli su sigur-
nijim pravcem, pri ~emu su
sqede}ih deset utakmica za bo-
dove zavr{ili bez ijednog po-
raza.
ODMOR
traje do 10. jula
- Imali smo zaista sjajnu
seriju, {to je zasluga, kako tre-
nera i fudbalera, tako i svih
drugih struktura kluba. Poka-
zali smo da se u Tesli}u igra
kvalitetan fudbal i da ova ge-
neracija mo`e ~ak da se upusti
i u borbu za prvo mjesto - na-
glasio je kapiten Nemawa Ra-
{i}.
FOTO: ARHIVA
ki} vje ru je u ko na ~an tri -
jumf.
- Svjesni smo da nas o~e-
ku je izu ze tno te `ak me~.
Ima mo pre dnost iz prvog
me~a od jednog gola, ali zna-
mo dobro da je ovo novi su-
sret i da sva ka gre {ka
mo `e sku po da nas ko {ta.
Idemo u Gradi{ku da igra-
mo fu dbal, zna ~i ne }e mo
braniti 1:0, nego }emo kre-
nuti od samog po~etka vrlo
agresivno. Kozara }e morati
da krene u napad i tu vidi-
mo svo ju {an su. [to du `e
budemo dr`ali aktivan re-
zultat igra~i Kozare }e bi-
ti nervozniji i sigurno da
je veliki pritisak na wima.
Znamo da u prvom me~u ni-
smo pru`ili ni blizu ona-
kvu igru kao {to smo je
ima li u prven stvu, ali se
nadam da }emo u Gradi{ci
igrati mnogo boqe i u Bije-
qinu se vratiti sa peharom
- naglasio je Niki}.
Ni vezista Bojan Jeli} ne
krije zadovoqstvo proqe}nim
bu|ewem ekipe.
- Ambiciozni mladi stru~-
wak Vojvodi} unio je poziti-
vne vibracije u kolektiv, oslo-
bodio nas straha koji nas je
osvajao zbog pozicije u dowem
dijelu tabele, pa smo po~eli
seriju kojom se mo`emo pono-
siti - istakao je najiskusniji
prvotimac tesli}kog prvoli-
ga{a.
Poslije zajedni~ke ve~ere,
fu dba le ri su kre nu li na
odmor koji }e trajati do 10. ju-
la, a Upravni odbor bavi}e se
pitawem anga`ovawa bar dva
poja~awa. O imenima se jo{ ne
govori.
B. R.
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 45
Rukovodstvo Qubi}a odlu~ilo
Zoran Deket vi{ak
PRWAVOR - U ana li zi proqe }ne se zo ne ru ko vod stvo
Qubi}a zakqu~ilo je da se, objektivno gledano, nije mogao
nadoknaditi veliki bodovni zaostatak iz jesewe sezone, koju
su “plavi“ okon~ali sa ~etiri remija i devet poraza. Usvojen
je izvje{taj {efa stru~nog {taba Vlade Jagodi}a, pri ~emu
je Upravni odbor ponudio ovom stru~waku nastavak saradwe.
- U fini{u proqe}ne sezone na{e najja~e zimsko poja~awe
Zoran Deket po~eo je da se pona{a nekorektno prema klubu,
izostaju}i sa treninga i utakmica, pa smo odlu~ili da ga is-
pratimo iz Qubi}a. Iako nam je prioritet povratak u Prvu
ligu, ne}emo tolerisati nedisciplinu i ucjene pojedinaca,
~ak i po cijenu da ne ostvarimo takmi~arske ambicije - re-
kao je predsjednik Upravnog odbora Qubi}a Du{an Quboje-
vi}.
Na sjednici se govorilo i o finansijskoj situaciji, a klub
}e do kraja godine raspolagati sa 90.000 maraka iz op{tin-
skog buyeta. Upravni odbor je zatra`io da se sjednica Skup-
{tine kluba odr`i najkasnije do 20. juna, a pripreme ekipe
po~iwu 4. jula. B. R.
Finale Kupa OFS Gradi{ka
Slavqe Obradovca
GRADI[KA - Fudbaleri OBRADOVAC 3 (0)
Obradovca pred 1.500 gleda- BISERI 0 (0)
la ca na sta di onu Ko za re
osvojili su Kup Op{tinskog Strijelci: 1:0 Z. Bo`i} u 52, 2:0 Z.
Bo`i} u 58, 3:0 Nedi} u 74. minutu.
fu dbal skog sa ve za Gra di - Stadion: Kozare u Gradi{ci.
{ka. Gledalaca: 1.500.
Sudija: Velibor Ratkovi} (Nova Topo-
U fi na lu su, sa svim za- la).
slu `e no, prven stve no za - @uti kartoni: B. Bo`i}, Lovi}
(Obradovac), I. Bukva, Boloban, ^avi}
hvaquju }i go lo vi ma dvo- (Biseri).
s tru kog stri jel ca Zo ra na Igra~ utakmice: Zoran Bo`i}
Bo `i }a, sa vla da li eki- (Obradovac) 8.
pu Bi se ra iz ^atrwe sa OBRADOVAC: Izairi 7, Lackovi} 7,
Laki} 7, B. Bo`i} 7, Nedi} 7, Topi} 7
3:0. (od 46. minuta Gaji} 7, od 78. minuta
U predigri finalne uta- \ur|evi} -), Katalovi} 6,5 (od 68. minu-
ta Jokanovi} 6,5), Lovi} 6,5 (od 50. mi-
kmice, u omladinskom fina-
nuta Z. Zakari} 6), Novkovi} 7, Z. Bo`i}
lu “Stevan Duki}“ iz Rogoqa 8, Bosni} 7,5. Trener: Milan Kne`evi}.
BISERI: Obradovi} 6, Malko~ 6 (od
po bi je dio je Brat stvo iz
60. minuta Peji}), Suboti} 6 (od 81. mi-
Orahove na penale sa 3:1 (u nuta Kasagi} -) I. Bukva 7, G. Bukva 6,
Le{~e{en 6, Majdanac 6, Tulemija 6,
re gu lar nom di je lu su sre ta
Boloban 7 (od 80. minuta Miqkovi} -),
bilo 1:1). Vuka{inovi} 6 (od 36. minuta ^avi} 6),
Z. V. Majdanac 6. Trener: Zoran Bukva.
U Milosavcima zadovoqni
Plasman iznad
o~ekivawa
MILOSAVCI - Koliko u rukovodstvu fudbalskog drugoliga-
{a @upa Milke po{tuju svoje ~lanove, potvrdili su i ~iweni-
com da su posqedwe ovoproqe}no okupqawe uprili~ili tek po
povratku trenera Slobodana Crnatka iz bolnice, gdje je proveo
nekoliko dana zbog problema sa srcem.
- Stav Upravnog odbora je bio da sezonu zavr{imo u sredini ta-
bele, ali smo plan, na na{e zadovoqstvo, prebacili, potvr|uju}i
da smo jedan od najstabilnijih srpskih drugoliga{a. Fudbaleri
su krenuli na zaslu`en odmor, a do kraja mjeseca zna}emo ~ime ra-
spola`emo za sqede}u sezonu - rekao je sekretar kluba Milovan
Vrawe{.
Igra~ima je dobar plasman ~estitao i predsjednik ovog kole-
ktiva Dragi{a Savi}, nagla{avaju}i da je ova dru`ina imala
najboqe ostvarewe od svih lakta{kih fudbalskih klubova. [ef
stru~nog {taba Crnadak kao prvog saradnika ima}e na raspola-
gawu kapitena Dragi{u Grmu{u, koji }e, uz nastupe na terenu,
sticati i trenersko iskustvo. B. R.
Velika radost u Dowoj Slatini
Mladost drugoliga{
DOWA SLATINA – Idu}e vi{i rang. Pored toga, uspjeli
sezone, prvi put u svojoj isto- smo da stignemo do polufina-
riji, u Drugoj ligi Republike la Kupa Srpske, gdje nas je eli-
Srpske, grupa zapad, nastupi}e minisao bijeqinski Radnik.
fudbaleri Mladosti iz Dowe Svakako da je ovo sezona za
Slatine kod [amca, koji su su- pam}ewe - naglasio je predsje-
periorno osvojili prvo mjesto dnik Mladosti Dragan Aran-
u Tre}oj ligi, grupa centar, sa |i}.
~ak 15 bo do va pre dnos ti u Ve} se po~elo sa pripremama
odno su na dru go pla si ra ni za nastup u vi{em rangu.
Pridjel. - Postigli smo dogovor sa
- Iza nas je najuspje{nija se- svim igra~ima koji su nastupa-
zona u klupskoj istoriji. Pos- li u pro te kloj se zo ni da i
tali smo prvaci regionalnog daqe nose dres Mladosti. Po-
“istoka“ sa 20 pobjeda, tri po- ~eli smo i pregovore sa odre-
raza i tri remija, ~ime smo po- |enim brojem fudbalera, kako
kazali da smo, u ovoj sezoni, bismo se adekvatno poja~ali
ubjedqivo bili najkvalitet- pred debitantsku sezonu u dru-
nija ekipa, te sasvim zaslu`e- goliga{kom dru{tvu - dodao je
no obe zbi je di li pla sman u Aran|i}. V. S.
46 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

FOTO: ROJTERS
Prijem u Ambasadi Srbije
Iz hotela u finale
STRU^NI {tab i igra~i bili su gosti ambasadora
Srbije u Ju`noj Africi Gorana Vuji~i}a. On je po`elio
svima dobrodo{licu i svim rivalima poraz od Srbije, po-
{to su se na prijemu na{li i pojedini predstavnici FS
Ju`ne Afrike, BiH i Crne Gore.
- Nismo slu~ajno izabrali ba{ ovaj hotel. “Sanisajt park“
}e biti baza jednog od budu}eg finaliste Mundijala, a svi
`elimo da ostanemo do tada - rekao je Vuji~i}.
Predsjednik FSS Tomislav Karayi} uzvratio je da je san
od prije dvije godine, kada su zapo~ete kvalifikacije, pos-
tao java.
- Moram da pazim {ta obe}avam, jer kao predsednik Save-
za moram da pazim {ta govorim, pa }u ponoviti re~i pred-
sednika Srbije Borisa Tadi}a: “Ve} ste napravili veli-
ki rezultat i igrajte najboqe {to mo`ete“ - rekao je Ka-
rayi}.

Milo{ Krasi} blizu Juventusa

Potpis u petak
AKO SE CSKA Moskva i
Juventus dogovore srpski re-
prezentativac iz redova rus-
kog ti ma Mi lo{ Kra si}
faksom }e iz Ju`ne Afrike
staviti paraf na ugovor sa
italijanskim klubom.
Pre ma pi sawu ita li jan -
skih medija, CSKA Moskva
ne `e li da pus ti Kra si-
}a bez obe {te }ewa od 15
mi -li ona do la ra. Ju ven tus
je Srbi nu po nu dio ugo vor
na ~e ti ri ili pet go di -
na.
- Pri~a je u{la u zavr{nu
fazu. O~ekujem da rukovod-
stvo Juventusa sedne za sto
sa ~elnicima CSKA u ~et-
vrtak uju tru. Ako se oni Aleksandar Kolarov (desno) i
do go vo re, {to se Kra si }a Jakub Bla{~ikovski (Poqska)
i me ne ti ~e, ugo vor mo `e
da bude potpisan ve} u pe- Imewaci Lukovi} i Kolarov “otvorili“ pres centar u Africi
tak - rekao je Dejan Joksi-
mo vi}, me nayer sjaj nog ve-
ziste.

Tomislav Karaxi}, predsjednik FS Srbije

Glavna tema - Gana
^eka nas pakleni me~, ali svi mi, ipak, igramo u jakim ligama i navikli smo na
“Ciq osmina finala“ tvrde susrete, rekao Kolarov
JO HA NE SBURG - Prvu no. Nema razloga za brigu ili na Ganu - kazao je Kolarov.
kon fe ren ci ju za no vi na re strah o kome se pri~a. Tempi- On smatra da je grupa izje- Lo{ teren
po dolasku u Ju`nu Afriku rali smo formu za po~etak dna~ena, ali daje malu pre- Selektor Radomir Anti} i
odr`ali su dva Aleksandra - SP. Ne treba ni{ta obe}ava- dnost Wema~koj. wegovi izabranici nisu za-
Lukovi} i Kolarov. Oni su ti. Ciq nam je da pro |e mo - Mo`da su blagi favori- dovoqni stawem terena Uni-
govorili uglavnom o utakmi- prvi krug - zakqu~io je Luko- ti jer su pro{lo SP igrali verziteta u Johanesburgu.
ci protiv Gane koju fudbale- vi}. polufinale, potom wihov po- - Imamo problema sa tere-
ri Srbije igraju u nedjequ, 13. Defanzivac Lacija Kola- znati mentalitet, ali i oni nom, vide}emo kako to da
juna, u Pretoriji sa po~etkom rov ima sli~no mi{qewe kao imaju te{ku utakmicu na star- re{imo. Qudi zadu`eni za
u 16 ~asova. i wegov imewak. tu protiv Australije - dodao je to su ve} preduzeli odre|e-
- O~ekuje nas te{ka uta- igra~ rimskog tima. ne poteze da se taj problem
kmica, dosta toga }e zavisiti OPU[TAWE Lijevi bek Srbije otkrio re{i, jer stawe terena na
od kona~nog rezultata sa Ganom uz bilijar je {ta “orlovi“ rade u slobo- kojem smo trenirali je
- rekao je Lukovi}. dno vrijeme. pretwa po zdravqe na{ih
Univerzalac “orlova“ ka- - Ono malo vremena {to fudbalera - rekao je Anti}.
Tomislav Karaxi} `e da se euforija mundijalske - Nije Gana slu~ajno do- imamo, posle sastanaka, gle- Isti problem imala je i re-
groznice osje}a na svakom ko- {la ovde, bila je i finalis- dawa kako igraju druge repre- prezentacija Australije, ri-
OSNOVNI ciq reprezentacije Srbije na Svjetskom raku. ta Afri ~kog ku pa na ci ja. zen ta ci je, ko ris ti mo da se val “orlova“ u grupi na
ku pu je pla sman u osmi nu fi na la, a sve vi {e od to ga - Euforija oko nas se ose- ^eka nas paklen me~, ali svi odmorimo ili opustimo uz bi- Mundijalu, ali je uz blago-
bi}e veliki dobitak za srpski fudbal. Ovo je rekao pred- mi, ipak, igramo u jakim li- lijar, stoni fudbal ili soni
}ala jo{ kada smo doputovali... slov FIFA Australijancima
sjednik Fudbalskog saveza Srbije Tomislav Karayi} za Roj- Mi smo ve} bili pro{le godi- gama i navikli smo na tvrde plej stej {n. Li ~no naj vi {e
omogu}eno da promijene te-
ters. ne ov de, do ne kle upo zna li susrete. To je mo`da i neka preferiram bilijar - istakao
ren za trening.
- Odu{evqeni smo {to smo se kvalifikovali za zavr{ni zemqu. Ose}amo se fenomenal- na{a mala prednost u odnosu je Kolarov.
turnir, jer je to veliki uspeh, a na{e ambicije su plasman
me|u 16 najboqih. Sve vi{e od toga bio bi veliki dobitak Dragan Xaji} bio gost Radio-televizije Republike Srpske
za srpski fudbal, ali na ovakvim turnirima nikada ne zna-
te {ta mo`e da se dogodi. Da biste uspeli treba da se po-
klopi dosta stvari - rekao je predsjednik FSS.
"Srbija ima tim za velika dela"
SRBIJA ima dobar fu- onatu u Ju`noafri~koj Repu- va}e mnogi faktori - rekao je klubovima i kao celina izgle-
Prvi ~ovjek srpskog fudbala potencirao je sqede}e:
dbalski tim, to je skup zvezda blici. Yaji}. daju odli~no. Verujem u wih da
- Imamo timski duh neophodan za ovakva takmi~ewa, a svi
koji zna {ta ho}e i “orlovi“ Ovo je u posqedwoj ovose- Pored pohvala na ra~un se- mogu da naprave odli~an rezul-
smo odu{evqeni do~ekom koji nam je prire|en. Pored toga,
mo gu mno go da pos ti gnu na zonskoj emisiji “Nekad bilo...” le kto ra An ti }a, biv {i as tat u Ju`noj Africi - kazao je
znamo da }emo imati podr{ku oko 8.000 na{ih iseqenika i predstoje}em Svetskom {ampi- Crvene zvezde je pohvalio i re- Yaji}.
na Radio-televiziji Republike
to nas unapred raduje. prezentativce. “Yaja nacionale“ je bio
Srpske istakao legendarni ju-
goslovenski i srpski fudbal- u~e snik je dnog Svjet skog
Johanesburg @AO prvenstva, 1974. godine u SR
Opqa~kani novinari
ski as Dragan Yaji}. On je
dodao da izabranici selektora mi generacije Wema~koj. Tada je Jugoslavija
Radomira Anti}a treba da os- iz 1974. godine imala stra{an tim.
NEKOLIKO stranih no- im je odne se na pro fe si - tanu mirni. - @ao mi je {to ta genera-
vinara, koji su doputovali u onalna oprema, gotovina i - Mogu}e je sve. Da Srbija - Anti} je doneo mnogo po- cija nije uspela, a imali smo
Ju`noafri~ku Republiku da paso{i. ne pro|e takmi~ewe po grupa- zitivnosti u reprezentaciju, sjajnu generaciju u kojoj su bi-
bi iz vje {ta va li sa Svjet - - Grupa naoru`anih qudi ma, da ispadne u osmini fina- narod je zavoleo fudbalski li A}imovi}, [urjak, Bajevi},
skog prven stva, opqa ~ka - u{la je u hotel i zapo~eli la, ali isto tako da do|e do tim Srbije i pokazao da se ra- Katalinski, Popivoda, Kara-
li su naoru`ani napada~i su potragu za vrijednostima. same zavr{nice. Nezahvalno je di o izu ze tno kva li te tnom si, Petkovi}, golman Mari}...
u wiho vim ho tel skim so - Tra`ili su sobe u kojima su u ovom momentu prognozirati stru~waku. Na{i reprezenta- S ve li kim am bi ci ja ma smo
smje{teni novinari. Ukra- ishod i krajwi domet. Odlu~i- tivci igraju u jakim evropskim otputovali u Nema~ku. Posle
bama.
0:0 s Brazilom i pobede 9:0
Lokalni mediji javili su li su ugla vnom pro fe si -
da su novinari iz Portuga- onal nu opre mu. Svi su do - BORAC I BAWALUKA protiv Zaira zabele`ili smo
Xaji} je istakao da u Srpskoj Borca koji je iza{ao na me|u- tri poraza i oprostili se od
lije i [panije ju~e ujutro bro i ni ko ni je po vri je- Mundijala. Tada je bio pro-
opqa~kani u hotelu u Maga- |en - re kao je no vi nar i ima mnogo prijateqa. narodnu scenu. To je klub velike
- Uvek rado dolazim u Bawaluku tradicije i treba da bude vo- blem premija i ve} u Nema~koj
lijezburgu, nedaleko od Joha- do dao da je ukra de na sva se vi de lo da smo iz gu bi li
nes-burga. oprema - televizori, kamere, i Republiku Srpsku, pratim fu- diqa fudbala u Srpskoj. Borac
dbalska zbivawa. Imam mnogo sam uvek simpatisao i bio mi je atmosferu iz kvalifikacija -
Neimenovani novinar re- laptopovi i mobilni tele- rekao je Yaji}.
kao je lokalnim medijima da foni. Dragan Xaji} FOTO: AGENCIJE prijateqa i sre}an sam zbog drag klub - istakao je Xaji}. S. B.

Milan Lane Jovanovi}, reprezentativac Srbije u fudbalu, za “Glas Srpske“
"Posle Mundijala dolazim
u Bawaluku"
Do}i }u sa
Milo{em
Krasi}em s kojim
sam nerazdvojan.
Nas dvojica
`elimo da
posetimo
premijera
Republike Srpske
Milorada Dodika.
On je veliki ~ovek,
Srbin, mnogo je
uradio za na{
narod, rekao
Jovanovi}
RAZGOVARAO: SLAVKO BASARA
basara@glassrpske.com
^im za vr{i Svet sko
prvenstvo u Ju`noafri~koj
Republici nastoja}u da do-
|em u Bawalu ku. @i vo tna
`eqa mi je da posetim grad
na Vrba su, gde je moj otac
bio u vojsci i gde su, pri~ao
mi je, qudi di vni, su -
sretqivi i gostoprimqivi.
Ovo je u raz go vo ru za
“Glas Srpske“ istakao fu-
dbal ski re pre zen ta ti vac
Srbije Milan Lane Jovano-
vi}, velika uzdanica “orlo-
va“ na 19. mun di ja lu ko ji
po ~iwe su tra. Ne ka da{wi
fu dba ler Voj vo di ne je po -
tom dodao:
- Do }i }u sa Mi lo {em
Krasi}em s kojim sam neraz-
dvojan u taboru reprezenta-
cije. Nas dvojica `elimo da
po se ti mo pre mi je ra Re pu -
blike Srpske Milorada Do-
di ka. On je ve li ki ~o vek,
pravi Srbin, mnogo je ura-
dio za na{ na rod. Ho }e mo
da po raz go va ra mo s wim o
svemu, jer je kod mene osta-
vio utisak po{tenog i ple-
me ni tog ~o ve ka ko ji se na
Jovanovi} u karakteristi~nom prodoru
Milan Lane Jovanovi} sa {alom FK Borac
sve na~ine bori da nas sa~u-
va i za {ti ti. Mo ram da
priznam, nije mu lako i zato
ho}emo da mu damo podr{ku
- rekao je Jovanovi}.
NI RIJE^I
o Rafaelu Benitezu
GLAS: Pred sje dnik
Vlade Republike Srpske je
~ovjek sporta, da li ste se
ranije sreli s wim?
JO VA NO VI]: Ni sam,
ali ka`em da }u posle Mun-
dijala nastojati da do|em u
Bawaluku i posetim Dodika.
Znam da Srbija u Republici
Srpskoj ima armiju navija~a
koja }e biti uz nas. Nastoja-
}emo da se dobrim igrama i
rezultatima odu`imo na{im
vernim simpatizerima i su-
narodnicima i obradujemo
sve Srbe koji `ive na pla-
neti.
GLAS: Ipak, da se vra-
timo Svjetskom prvenstvu.
[ta o~e ku je te u Ju `noa -
fri~koj Republici?
JOVANOVI]: Pre sve-
ga, ne tre ba pod gre ja va ti
euforiju i rasipati se pus-
tim obe }awima. Ide mo da
igramo, kora~a}emo od me~a
do me~a. U ovom momentu sve
misli smo usmerili na uta-
kmicu protiv Gane od koje
nam mnogo toga zavisi. Po-
beda bi nam otvorila vrata
drugog kruga. Verujemo u to.
GLAS: [ta je naj ve }i
adut “orlova“ na Mundija-
lu, odnosno u grupi D?
JO VA NO VI]: Vi de li
ste kako smo funkcionisa-
li u kva li fi ka ci ja ma.
Osvojili smo prvo mesto is-
pred Francuske. Zna~i, ima-
mo potencijala i kvaliteta
da se suprotstavimo najkva-
litetnijim reprezentacija-
ma na sve tu. Na{ ve li ki
adut je drugarstvo i odli~na
atmo sfe ra. Sve re {a va mo
dogovorom, di{emo kao slo-
`na po ro di ca. To `e li mo
da za dr`i mo i na ju gu
Afrike.
GLAS: Mnogi isti~u da
je po kre ta~ svih po zi ti -
vnih vi bra ci ja u ta bo ru
Srbi je se le ktor Ra do mir
Anti}. Va{e mi{qewe?
JO VA NO VI]: Do las -
kom An ti }a za se le kto ra
FOTO: V. STOJAKOVI]
promenile su se mnoge stva-
ri, sve se okrenulo ka pozi-
tivnom smeru. Epilog toga
je i plasman na Mundijal.
On je uneo kolektivni duh,
istinski je autoritet i veli-
ki trener. U nama je probu-
dio pobedni~ki mentalitet
i wegove zasluge za sve ovo
nisu male.
GLAS: Poslije utakmi-
ca sa No vim Ze lan dom i
Poqskom probudio se skep-
ticizam me|u navija~ima.
Kako Vi gledate na to?
JO VA NO VI]: Sva ko
ima pravo da misli {ta ho-
}e i da to ka`e. Istina je
da nismo postigli gol u te
dve uta kmi ce, ali pri ja -
teqski su sre ti su je dno, a
takmi~arski ne{to sasvim
drugo. Mislim da nema ap-
solutnog razloga da se kva-
ri atmo sfe ra u eki pi
pogotovo posle Kameruna. I
tada se pojavilo mnogo kri-
ti~ara, a mi smo pobedili.
GLAS: Ipak, pos to je
odre|ene stvari koje treba
da se koriguju?
JOVANOVI]: Naravno,
ali zna se gde se to radi i
kako. Unutar na{eg tabora,
uz iskren dijalog. Jer on ku-
}u gra di. Svesni smo svih
po zi ti vnih i ne ga ti vnih
stvari, ali nam u ovom mo-
mentu najmawe treba priti-
sak ja vnos ti. “Or lo vi“ }e
po ka za ti svo ju sna gu na
Mundijalu. Budite sigurni
u to.
GLAS: [ta Srbiju naj-
vi {e spu ta va na pu tu ka
visinama?
JOVANOVI]: Ne znam
{ta `elite da ~ujete od me-
ne. Mogu da ka`em da imamo
[al Borca
GLAS: Na poklon ste dobili {al Fudbalskog kluba
Borac. Mnogo ste se obradovali?
JOVANOVI]: Jesam. Lep je. O Borcu sam ~uo sve najboqe
upravo od Bojana Petri}a, znam da je klub izborio plasman
na me|unarodnu scenu. Ovim putem `elim da uputim ~estitke.
Kad do|em u Bawaluku poseti}u i klub, `elim da se upoznam
s qudima koji ga vode.
GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 47
ve li ku `equ za do ka zi -
vawem i da jedva ~ekamo da
turnir po~ne. U toj preve-
likoj `eqi, da {to pre re-
{imo neke stvari na terenu,
krenemo svi u napad, ho}emo
{to pre da stignemo do pro-
tivni~kog gola. To je done-
kle ra zumqivo. Me |u tim,
ko li ko bu de mo bri nu li o
protivni~kom, jo{ vi{e }e-
mo mo ra ti da pa zi mo i na
sopstveni gol.
GLAS: Je li to znak da
}e “orlovi“ igrati zatvo-
renije na Mundijalu?
JOVANOVI]: O takti-
ci ne `e lim da pri ~am.
Pred nama su tri me~a, tri
razli~ita rivala i za sva-
kog od wih }emo imati dru-
ga~iju taktiku. Vaqda je to
razumqivo?
SVAKO
ima pravo da misli
{ta ho}e
GLAS: Wema~ka je fa-
vo rit i naj ve }i ri val u
gru pi D. [ta o~e ku je te
protiv “pancera“?
JOVANOVI]: Na{ ciq
je da pro|emo u osminu fi-
nala, a posle toga sve je mo-
gu }e. Sva ki pro ti vnik je
podjednako va`an. Nema~ka
je mo `da naj zvu ~ni je ime,
ali protiv Gane i Australi-
je mo ra mo da bu de mo opre -
zni. Ne mo `e mo ri va le da
delimo na lake i te{ke. Ga-
na, Nema~ka i Australija su
za nas isti - protivnici ko-
je `elimo da pobedimo!
GLAS: Zna ~i, Srbi ja
mo`e mnogo u Ju`noafri-
~koj Republici?
JOVANOVI]: Na{ pla-
FOTO: V. STOJAKOVI]
Petri}
GLAS: Zimus je kod Vas
boravio Bojan Petri}
iz Borca, bio je blizu
prelaska u Standard?
JOVANOVI]: Jeste, ra-
di se o dobrom momku i
kvalitetnom igra~u. Prego-
vori su trajali intenzi-
vno, ipak iz tehni~kih
razloga transfer nije re-
alizovan. ^esto se ~ujem s
Petri}em i razgovaramo,
videli smo se u Beogradu.
Neretko Krasi}a i mene
zovu i novinari iz
Bawaluke i uvek se obra-
dujem pozivu iz Srpske.
sman zavisi od mnogih stva-
ri, a mi se nadamo da mo`e-
mo. Dokle? Vide}emo!
GLAS: Rafael Benitez
Vas je “vrbovao“ za Liver-
pul, a on sa da pre la zi u
Inter. Kako to komentari-
{ete?
JOVANOVI]: No com-
ment. Af ter Wor ld Cup. Ako
ste me razumeli?
GLAS: Da, a za {to ne
`elite da date komentar?
JOVANOVI]: Pred na-
ma je Svet sko prven stvo i
bilo bi nekorektno da sada
pri~amo o klupskim temama.
Ima vremena za to. Sve {to
vas interesuje, a u vezi je sa
Mundijalom pitajte slobo-
dno. Odgovori}u.
GLAS: Mno go sre }e i
vidimo se u Bawaluci. Na-
damo se sa “Zlatnim globu-
som“?
JO VA NO VI]: Oba ve -
zno, ca re, vi de }e mo se si -
gur no. Uko li ko bu dem
strelac na Mundijalu gol }u
posvetiti svim navija~ima
Srbi je, po se bno oni ma iz
Republike Srpske. Ba{ ste
me nasmejali. Nemam ni{ta
protiv.
GLAS: Neka Vam je sre-
}no na Mundijalu?
JO VA NO VI]: Hva la
vam mnogo, pozdravite Repu-
bliku Srpsku i vidimo se!
48 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

FOTO: AGENCIJE
Odluka vlade Hondurasa
Kapiteni “gordog Albiona“ godinama
Tokom me~eva propu{taju najve}a takmi~ewa
nema posla
TEGUSIGALPA - Uredbom vlade Hondurasa 200.000 za-
poslenih u javnom sektoru dobilo je dopu{tewe da ode ra-
nije sa posla, ili da do|e kasnije, kako bi gledali utakmice
svoje reprezentacije na Mundijalu.
Osim {to su na taj na~in privilegovali radnike, iz vlade
su na isti potez pozvali i uprave privatnih firmi. Mi-
nistar u Vladi Hondurasa Afriko Madrid izjavio je da za-
posleni u javnom sektoru sqede}e srijede ne moraju da do|u
na posao prije deset sati ujutro. Utakmica Hondurasa pro-
tiv ^ilea po lokalnom vremenu po~iwe u 5.30 ujutro. Hondu-
ras preostale dvije utakmice u grupi H igra 21. juna protiv
[panije i 25. juna protiv [vajcarske. Po lokalnom vreme-
nu utakmice se igraju u 12.30, a radnici }e mo}i da odu sa
posla u 11.30 ~asova.

Francuska u problemima
Domenek naqutio Galasa
JOHANESBURG - Da u re- prvenstva ne}e davati izja-
pre zen ta ci ji Fran cus ke ve. Francuski novinari su
mno go to ga ne {ti ma pot - uvjereni da je Galasovo “ti-
vrdio je Vilijam Galas. hovawe“, vid protesta pro-
Iskusni defanzivac Arse- tiv odlu ke se le kto ra
nala je trebalo da se pojavi Rajmona Domeneka da mu ne
na konferenciji za novina- dodijeli kapitensku traku.
re, ali je umjesto wega por- Naime, po{to }e Tijeri An-
tpa rol re pre zen ta ci je ri najvjerovatnije utakmice
Fransoa Manardo saop{tio po~iwati sa klupe, Domenek
pred sta vni ci ma me di ja da je kapitensku traku dao Pa- Rio Ferdinand
Ga las do kra ja Svjet skog trisu Evri.
Godinama unazad kapiteni Engleske do`ivqavali su razne pehove i propu{tali
Vezni igra~ [panije u problemima velika takmi~ewa, odnosno svjetska prvenstva. Tako da pored ~asti kapitenska
Inijesta kod qekara traka engleske reprezentacije donosi i prokletstvo
JO HA NE SBURG - Za Godinama unazad kapiteni Fer di nand, ko ji se pri je goti, gdje je Engleska igrala
JOHANESBURG - Vezni igra~ [panije Andres Inijesta
sva kog igra ~a je ve li ka En gles ke do `ivqava li su par dana povrijedio i mora- pri ja teqsku uta kmi cu. Ke -
morao je da napusti pripremni me~ protiv Poqske ve} u
~ast da ponese kapitensku razne pehove i propu{tali }e da pro pus ti Mun di jal. vin Ki gan je 1982. go di ne
39. minutu, kada je osjetio bolove u nozi. Zbog toga je po-
traku i predvodi svoju re- velika takmi~ewa, odnosno Ni wegovom zamjeniku nije povrijedio le|a prije po~et-
slat na preglede, kako bi se utvrdila te`ina povrede.
prezentaciju na Mundija- svjetska prvenstva. Tako da po {lo naj boqe. Sa mo dva ka takmi~ewa, pa nije igrao
- Inijesta je osjetio bol u nozi, nadamo se da nije ni{ta
lu. Za Engleze kapitenska pored ~asti kapitenska tra- da na po {to je na sli je dio prve ~etiri utakmice, a En-
stra{no - rekao je selektor [panaca Visente del Boske,
tra ka po red ve li ke od go - ka engleske reprezentacije traku od Ferdinanda i Sti- gleska je ispala. Brajan Rob-
koji je dodao da je Inijestu iz igre izveo zbog predostro-
vornosti i ~asti nosi jo{ donosi i prokletstvo. ven Yerard je do`ivio po- son je vjerovatno i najve}i
`nosti.
ne{to, strepwu. Posqedwi u nizu povri- vredu na treningu pred me~ ba ksuz. ^e ti ri go di ne ka -
Dok je bio u igri Inijesta je “kumovao“ kod dva pogotka
O ~emu se zapravo radi. je |e nih ka pi te na je Rio sa Egiptom. Istina lak{u, snije dislocirao je rame u
[panije (Viqa i Silva), a me~ se na kraju zavr{io pobje-
tako da je selektor “gordog drugoj utakmici i propustio
dom tima Visentea del Boskea 6:0. [pance mo`e da raduje
Al bi ona“ Fa bio Ka pe lo ostatak Mundijala, a u Ita-
vijest da se Fernando Tores oporavio od povrede i posti- Nadmorska visina mogao da odahne. Me|utim, liji 1990. godine se te{ko
gao jedan pogodak na me~u sa Poqacima.
Defanzivac Engleske Xon Teri je priznao da ga je iznena- kako je sve po~elo. po vri je dio na uta kmi ci
dio uticaj nadmorske visine. BOBI MUR protiv Holandije.
- Efekat ve}e nadmorske visine me je iznenadio. Usta su mi Alan [irer se povrije-
skroz suva. Ipak, mi treniramo punom parom i osje}amo se
uhap{en zbog kra|e dio uo~i SP u Francuskoj,
odli~no - rekao je Teri koji je dodao da bi trebalo da po- Na vo dno pro klet stvo Be kam je stra dao 2002. i
boq{aju igru u odnosu na partije koje su pru`ili u pripre- prati engleske kapitene jo{ 2006. godine.
mnom periodu. od Mundijala 1970. godine u Yonu Te ri ju ni je bi lo
- ^im napravite neku pauzu, izgubite na `estini, ali to mo- Meksiku. Tada{wi kapiten su|eno (oduzeta mu je traka
`e da se povrati. Bitno je da se {to vi{e dodajemo i {uti- Bobi Mur uhap{en je neko- zbog afere sa suprugom Vej-
ramo, lopta ne odgovara najboqe ~uvarima mre`e - li ko da na pri je po ~et ka na Briya), a sad su Englezi
nastavio je Teri. Svjet skog prven stva zbog os ta li i bez Ri ja Fer di -
kra|e biserne ogrlice u Bo- nanda.

Selekcija Wema~ke odr`ala prvi trening

Andres Inijesta
Neobi~an gest Samjuela Etoa
Satovi na poklon
JOHANESBURG - Napada~
Intera Samjuel Eto potro-
{io je ~itavo bogatstvo na
poklone saigra~ima i stru-
~nom {tabu reprezentacije
Kameruna, ispuniv{i na taj
na ~in obe }awe ko je im je
dao na po~etku kvalifika-
cija za Svjetsko prvenstvo u
Ju`noj Africi.
FOTO: AGENCIJE
Eto je potro{io 1,3 mili-
ona do la ra za go mi lu ru -
~nih sa to va vri je dnih po
42.000 dolara samo nekoliko
dana po{to ga je legenda ka-
me run skog fu dba la Ro `er
Mila `estoko kritikovao,
rekav{i da napada~ Intera
ni ka da nije uradio ni{ta
za svoju zemqu.
Lev jo{ uvijek sla`e kockice
PRETORIJA - Svega de-
setak sati poslije dolaska u
Ju`nu Afriku, selektor Jo-
ahim Lev istjerao je “pance-
re“ na prvi trening.
Utakmica izme|u A i B
sastava zavr{ena rezultatom
3:5 a treningu je prisustvova-
lo oko 3.000 gledalaca. Wema-
~ki mediji prime}uju da je
po sli je po bje de u pri ja -
teqskoj utakmici protiv BiH
od 3:1, Lev prebacio golmana
Manuela Nojera u “A“ posta-
vu. Nijemci su, nadobudno,
o~ekivali da }e se na trenin-
gu pojaviti oko 20.000 gleda-
la ca, ali je am ba sa dor te
dr`ave u Ju`noj Africi Di-
ter Haler odu{evqeno obja-
snio novinarima da su mu oko
2.000 ulaznica “prosto oteli“
predstavnici lokalne wema-
~ke zajednice. “[port bild“
navodi da Lev jo{ uvijek ima
dva upra`wena mjesta u star-
tnoj postavi, odnosno da je
jo{ neizvjesno ko }e igrati
lijevog beka i desnog veznog
protiv Australije u nedjequ u
Durbanu, ali se polako pove-
}ava pritisak i na Mirosla-
va Klo zea ko ji va `i sa
sigurnog startera.
TRENING
gledalo 3.000 qudi
Lev se kratko obratio no-
vinarima, rekav{i da Kloze
jo{ mora da se bori za mjesto
u timu, ali da su Kakau i Ma-
rio Gomez u odli~noj formi.
Igra~i su se, u me|uvre-
me nu, ba vi li tri vi jal nim
stva ri ma, pa je Bas ti jan
[vajn{tajger objasnio novi-
narima da ekipa “`eqno o~e-
kuje ve~eru“. Miroslav Kloze i Filip Lam FOTO: AGENCIJE
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 49

Novi detaqi u akciji USKOK-a i hrvatske policije

Vinko [aka i Dino Lali~

glavni osumwi~eni
Uz tri navodna organizatora, USKOK
priveo 19 igra~a i radnika iz
~etiri hrvatska prvoliga{a
ZAGREB - Glavni orga-
nizatori namje{tawa uta-
kmi ca u Hrvat skoj su
biv {i Di na mov tre ner
Vinko [aka, te slovena~ki
fu dba le ri Di no La li~ i
Admir Suqi~, koji su prvi
uhap{eni u utorak ujutro u
ka fi }u na za gre ba ~kim
Vrba ni ma u okvi ru po li -
cijske akcije “Ofsajd“, ja-
Sumwive
utakmice
Popis utakmica koje su pod
istragom UEFA: drugo kolo
kvalifikacija Lige {ampi-
ona, 21. jul 2009. Stabek -
Tirana 4:0, drugo kolo kva-
lifikacija Lige Evrope, 16.
jul 2009. Bnei Jehuda - Di-
naburg 4:0 (Dinaburg - Bnei
Jehuda 0:1, 23. jul 2009),
drugo kolo kvalifikacija
Lige Evrope, 16. jul 2009.
Rapid Be~ - Vlaznia 5:0
(Vlaznia - Rapid Be~ 0:3,
23. jul 2009), tre}e kolo
kvalifikacija Lige Evrope,
6. avgust 2009. Interblok
Qubqana - Metalurg
Doweck 0:3, tre}e kolo kva-
lifikacija Lige Evrope, 30.
jul 2009. Fenerbah~e -
Honved 5:1.
vio je hrvat ski in ter net
portal “Indeks“.
Vinko [aka javnosti je
poznat kao trener iz Dina-
move omladinske {kole koji
je 2005. tre ni rao i Ni ku
Kraw~a ra kad je bio na
transfer listi.
Dino Lali~ nekada{wi
je golman slovena~kih klu-
bova Triglav, Rudar i Pri-
morje, te mlade slovena~ke
reprezentacije.
Admir Suqi~ je, tako|e,
slovena~ki fudbaler, ali o
wemu se u ja vnos ti ne zna
mnogo.
NAJVI[E
sumwi na Kroacija
Sesvete
Ka ri je re spo me nu tog
dvojca bile su mawe plodne,
~ini se, od wihovog kasni-
jeg anga`mana. Uz tri navo-
dna or ga ni za to ra, US KOK
je priveo 19 igra~a i radni- Hap{ewa u Zagrebu FOTO: AGENCIJE
ka iz ~etiri hrvatska prvo-
liga{a. Ante Pokraj~i}), zatim iz Zadra Jakov Sura}. U vezi sa izja vio je da su pro te klih Tokom ju~era{weg dana
Naj vi {e ih je iz Kro - Me |i mur ja wih ~e tvo ri ca namje{tawem utakmica Me- mje se ci, na kon {to su s trebalo je da bude odlu~eno
aci ja Se sve ta, wih de set (Mario Darmopil, Nikola |i mur ja ispi tan je Ma rio wima kon ta kti ra le hrvat - da li }e uhap{eni biti za-
(Ja smin Agi}, Ma rio ^i - Melwak, Ne ven Vuqan ko, Mareni}, dok su [aka, La- ske kolege zbog prikupqa- dr`ani u pritvoru.
`mek, Ivan Banovi}, Dario Danijel Ma|ari}), trojac iz li} i Suqi} dovedeni u vezu wa in for ma ci ja, raz go va- Osumwi~e ni su po na -
[u{ak, Marko Guja, Sa{a Var te ksa (Miqen ko Mu - sa Kroacija Sesvetama. rali sa fudbalerima i fu- mje{tenoj utakmici zara|i-
Mus, Tomislav Zubak, Goran mlek, Zo ran Ivan ~i}, An - Por tpa rol slo ve na ~ke dbalskim funkcionerima u va li od 150.000 do 300.000
Jerkovi}, Milenko Bo{wak, dri ja Ba la ji}) te ka pi ten policije Drago Meneglaija toj zemqi. evra.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

Beograd Boris
Sun~ano Subotica Maks. 34 oC DMITRA[INOVI]
direktor
U Srbiji }e preovla|i- Min. 20 oC
vati sun~ano vrijeme uz Mirjana KUSMUK
Bijeqina glavni i odgovorni urednik
Doboj veoma malu obla~nost u Novi Sad
Bawaluka
pojedinim krajevima. Mi- Perica PE]ANAC (zamjenik
Tuzla nimalne temperature kre- glavnog i odgovornog urednika)
ta}e se od deset do 13 na Sandra MILETI]
Zvornik (novosti)
planinama, a u ni`im kra- Dragana ]OSI]
Zenica jevima od 14 do 20 stepe- Beograd (dopisnici, dru{tvo, Glas plus)
ni Celzijusa. Najvi{e Daliborka SEKULI]
(biznis)
dnevne temperature bi}e Vawa POPOVI]
Sarajevo
u intervalu od 20 do 28 (kroz Republiku Srpsku)
na planinama, odnosno od Tawa MILAKOVI]
(Srbija, region)
Jo{ toplije 26 do 34 stepeni Celziju- Milenko KINDL
Mostar sa u ni`im krajevima. Novi Pazar (svijet)
Ni{ Neda SIMI]-@ERAJI]
U Republici Srpskoj bi}e (kultura)
sun~ano, sparno i jo{ topli- Darko GRABOVAC
(Bawaluka)
je uz malu obla~nost tokom Nik{i} Slavko BASARA
dana. Poslijepodne, samo u Bawaluka (sport)
Pri{tina Tihomir GA^I]
planinskim predjelima na ju-
Trebiwe Maks. 34 oC Podgorica (tehni~ka)
goiostoku mogu}i rijetki
pquskovi. Duva}e slab isto-
Min. 15 oC Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao
organ NOP-a za Bosansku Krajinu
~ni i promjenqiv, a na jugu i u @upici kraj Drvara, 31. jula
zapadu, prete`no jugozapa- Evropske metropole 1943. godine. Od 15. septembra
dni vjetar. Minimalna tem- 1992. godine odlukom Narodne
Amsterdam 16 Budimpe{ta 33 London 15 Prag 33 skup{tine RS izlazi kao dnevni
peratura vazduha od 13 do list Republike Srpske.
19, na planinama od devet Atina 29 Bukure{t 31 Madrid 11 Rim 33 Pod imenom "Glas Srpske" izlazi
do 14, a najvi{a dnevna od Berlin 32 Dablin 13 Minhen 32 Sofija 28 od 5. maja 2003. godine.
27 do 35, na planinama do Be~ 35 Istanbul 24 Moskva 21 Stokholm 16
24 stepena Celzijusa. Bratislava 34 Kopenhagen 15 Oslo 16 Var{ava 31 e-mail: dopisnik@glassrpske.com
Brisel 21 Lisabon 20 Pariz 20 @eneva 24 marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marke-
ting: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka
551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53
50 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE

Antena
Sitnica zvana qubav Manxurijski kandidat
Uloge: River Finiks, Uloge: Denzel Vo{ington,
2140 Samanta Matis, Sandra 2300 Xefri Rajt, Liev [rejber,
B92 Bulok, Dermot Malruni Meril Strip
Re`ija: Piter Bogdanovi~ PINK BH
Re`ija: Xonatan Dem
Kada wegova jedinica upadne u neprijateqsku
KABLOVSKA klopku tokom Zalivskog rata, narednik Rejmond
[ou spasava skoro ~itavu jedinicu jer wegov na-
dre|eni Benet Marko biva povrije|en. Desetak go-
dina kasnije [ou je uspje{an politi~ar kojeg
B 92 wegova majka, tako|e pripadnik Senata, `eli da
6.00 Jutarwi program 17.00 Otvorena vrata, vidi kao budu}eg potpredsjedni~kog kandidata.
10.00 Vijesti serija Me|utim, Marko i daqe pati od no}nih mora zbog
10.30 Sve }e 18.00 Sve o `ivotiwama te kobne no}i u Iraku, sve do trenutka kada po-
biti dobro, 18.30 Vijesti ~iwe da se pita da li se ona uop{te dogodila.
serija 19.00 Sun|er Bob,
11.20 Top{op crtani film
11.50 Indija, 20.00 Dolina sunca, serija
serija 21.00 Otvorena vrata, Miranda Presli je pjeva~ica i kantautorka iz
13.00 Vijesti serija Wujorka ~ija je karijera u usponu. Ona obo`ava kan-
13.30 Sve o `ivotiwama 21.40 Sitnica zvana tri muziku i odlu~uje da se oproba u Ne{vilu, Tene-
14.00 Sasvim qubav, film si, gdje se nada da }e se proslaviti. Kada, poslije
budan, 0.00 Vijesti duge vo`we autobusom, kona~no stigne u grad muzike
film 0.30 Re`i me, serija Miranda odlazi u kafi} “Blubird“, lokalnu rup~a-
16.00 Vijesti 1.30 Indija, serija gu koja ima reputaciju mjesta gdje se pojavquju novi
16.30 Stawe nacije - Info talenti. Vlasnici bara Lusi svi|a se stidqiva, ali
odlu~na prido{lica i daje joj posao konobarice. Us-
koro Miranda upoznaje niz ne{vilskih muzi~ara
Foks koji nastoje da dobiju `ivu svirku ili prodaju pje-
6.50 Ninxa ratnici 17.00 Seka Aleksi} smu, me|u kojima su slatki i otvoreni Kajl David-
7.40 Ukradena sre}a, 18.00 Vijesti son, }udqivi i talentovani Yejms Rajt i vesela, ne
serija 18.30 Ludi kamen mnogo talentovana, Linda Lu Linden.
8.40 Srce na dlanu, 19.00 Ninxa ratnici
serija 20.00 Hiqadu i jedna no},
9.30 Ludi kamen serija RTRS ATV RTS 1 RTS 2
10.00 ^ari, serija 21.00 Seka Aleksi}
11.00 Vijesti 22.00 Nevidqiva sila, 6.00 Info 7.00 Ple{i ple{i, 6.00 Vijesti 5.50 Koncert za
11.05 Banzuke film 6.30 Muzika serija 6.05 Jutarwi program dobro jutro
12.00 Izgubqeni, serija 23.50 Vijesti 7.00 Vijesti 8.00 Jutarwi 8.00 Dnevnik 6.40 U zdravom tijelu
13.00 Vrata pakla, film 0.00 Osveta `ene, film 7.10 Jutarwi program program 8.10 Jutarwi program 7.00 Kuvati srcem
15.00 Vijesti 3.00 Ukradena sre}a, serija 9.00 Vijesti 9.00 Bajkeri 9.00 Vru} vjetar, serija 7.30 Gomboce
15.20 ^ari, serija 4.00 Srce na dlanu, serija 9.10 Dolina sunca, s Marsa, 10.00 Vijesti 7.50 Mi{i}i
16.10 Hiqadu i jedna no}, serija 5.00 Osveta `ene, film serija crtani film 10.05 Sasvim prirodno iz kupiwaka,
9.30 Pokojo,
Fox Life
10.00 Pop sikret, 10.30 Svijet ribolova crtani film
crtani film crtani film 11.00 Vijesti
9.35 Jagodica 8.10 Pepa prase,
7.10 Ali Mekbil, serija 16.40 Kugar Taun, serija 10.20 Gamboce 11.05 Jesen sti`e, crtani film
Bobica, duwo moja,
8.00 Vil i Grejs, serija 16.10 Sofi Parker, serija 10.50 Bajke 8.30 Matemati~ke
crtani serija
8.30 Slobodni strijelci, serija 17.30 Vil i Grejs, serija 11.00 Paso{ film zagonetke
8.50 Sta`isti, serija 18.00 Sta`isti, serija za Ju`nu Ameriku 12.00 Dnevnik
10.00 Aladin, 8.40 Sveto pismo
9.20 Talasi strasti, 18.20 @ivot po Ximu, 12.10 Sport plus
serija serija
11.30 MTS magazin crtani film
12.30 Mjesto zlo~ina: na CD-u
12.00 Vijesti 10.20 Vinks, 9.10 Zebra znak semafor
10.10 Ali Mekbil, serija 18.50 Reba, serija 12.10 U fokusu Wujork, serija
crtani 9.15 Stepeni{te
11.00 @ivot po Ximu, 19.30 Slobodni strijelci, 13.00 @ivot i vrijeme 13.10 Balkan ekspres 2,
film 10.00 Enciklopedija
serija serija film
Grizlija Adamsa, 10.50 Vinks,
11.30 Reba, serija 20.00 Darma i Greg, serija 14.50 Vijesti 10.10 Igraj fudbal,
serija crtani
12.20 Vil i Grejs, serija 20.20 O~ajne doma}ice, 15.00 48 sati - svadba budi sre}an
12.40 O~ajne doma}ice, serija 13.40 Panorama Trebiwa film
11.10 Spektakularni 15.50 Vijesti 10.30 U svijetu
serija 21.10 Ko `iv ko mrtav, 14.50 Largo, serija
Spajdermen, 16.00 Ulica lipa, 11.00 Ekologija
13.30 [apat duhova, serija serija 15.10 Moj biznis,
crtani serija 11.30 Trag u prostoru
14.10 Slobodni strijelci, 22.00 Svita, serija reporta`a
15.40 Srpska danas film 16.50 Dnevnik RT 12.00 Muzika
serija 22.50 Vil i Grejs, serija
14.40 Darma i Greg, serija 23.20 Bruka, serija 12.00 Ple{i ple{i, Vojvodina 12.50 Trezor
16.10 Dolina sunca,
15.00 Uvod u anatomiju, serija 0.00 [apat duhova, serija serija 17.20 [ta radite bre 13.50 Matemati~ke
serija
15.50 O~ajne doma}ice, serija 0.50 @enske pri~e, serija 13.00 Najboqe 17.40 Beogradska zagonetke
17.00 Fudbal:
godine, hronika 14.10 Sveto pismo
Kozara - Radnik
serija 18.20 Oko na CD-u
Radio RS 19.30
20.00
Dnevnik
Koncert
14.00 Vizita 18.50 Slagalica 14.40 Zebra znak semafor
6.00 Jutarwi program 20.00 Vijesti 15.30 Muzika 19.30 Dnevnik
povodom 14.45 Stepeni{te
10.00 Vijesti 20.05 Higijena `ivota 15.50 Vijesti 20.00 Ulica lipa,
otvarawa SP 15.30 Tehnologija danas
10.05 Zajedni~ki talas 21.00 Vijesti 16.10 Moje drage serija
u fudbalu, kom{ije, 16.00 Ovo je Srbija
11.00 Vijesti 21.05 Ve~e uz radio, 21.00 Raspakivawe 16.50 Bardovi teatra
12.00 Podnevne novosti doma}a zabavna prenos serija 22.00 Vijesti
23.00 Info profil 17.50 Kulinarski 18.00 Mjera za muziku
12.10 Zapjevajmo pjesme stare muzika 22.10 Smrtna ~a{a,
13.00 Vijesti 22.00 Hronika dana 23.30 Grad svinga, letopisi 18.30 Gomboce
serija
13.05 U ritmu dana 22.10 Melodije serija 18.00 Luda ku}a, 18.50 Mi{i}i
23.50 Dnevnik
14.00 Vijesti zvu~nih boja 0.10 Neko da serija iz kupiwaka,
0.10 Mjesto zlo~ina:
14.05 Svilen konac 23.00 Oaza me ~uva, 19.00 Vijesti crtani film
Wujork,
14.40 Hag - su|ewe 0.00 Pono}ne serija 20.00 Najboqe 19.20 Pepa prase,
godine, serija
Radovanu vijesti 0.50 Pakov svijet, crtani film
serija 1.00 [erif,
Karaxi}u 0.10 No}ni program serija 20.00 Koncert
21.00 Ispuni serija
16.00 Dnevnik 2.10 Hag - su|ewe posve}en SP
16.20 Muzi~ka Frekvencije: mi `equ 1.50 Tamo gdje
u fudbalu
Bawaluka - 90,9;
Radovanu je novac,
kutija 22.00 Moje drage 23.00 Odbojka:
Bawaluka, Karaxi}u, kom{ije, film
17.00 Vijesti Francuska - Srbija
17.05 Otvoreno Prijedor, snimak film 3.20 Svijet ribolova
re~eno Gradi{ka - 92,7; 4.40 Dnevnik 23.30 Nijemi 3.40 UNHCR - povratak: 0.30 Izvo|a~i, serija
Doboj - 90,7; 5.10 @ivot Kosovo 1.30 Egzit interaktiv
18.00 Vijesti svjedok,
Petrovo - 93,5; i vrijeme 3.30 Tehnologija danas
18.05 Mozaik radija Bijeqina - 89,9; serija 4.00 Vijesti
19.00 Ve~erwe novosti I. Sarajevo - 92,8; Grizlija 0.30 Zauvijek 4.10 Oko 3.50 Trezor
19.10 Zaigrajmo, Han Pijesak - 90,3; Adamsa, susjedi, 4.40 Sasvim 4.50 Odbojka:
zapjevajmo Fo~a - 87,3. serija serija prirodno Francuska - Srbija
 GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 51

Prokleti Pjevajmo na ki{i Nova

Uloge: Kristina Ri~i, Uloge: Xin Keli, Donald
15
17.40 Na{a mala klinika,
00
6.10 Na{i najboqi dani, serija
0 10 Xes Eisenberg,
Xo{ua Xekson
O’Konor, Debi Rejnolds
Re`ija: Xin Keli,
7.00 Xeki ^en, crtani film
7.40 Tomica i prijateqi,
serija
18.30 In magazin
OBN Re`ija: Ves Krejven HRT 1 Stenli Donen crtani film 19.10 Dnevnik
8.00 Bumba, 20.00 Farma
Don Lokvord i Lina Lamant najpoznatiji su crtani film 21.00 Provjereno
gluma~ki qubavni par nijemih filmova. Publika 8.10 Odavde do vje~nosti, 22.00 Navy CIS, serija
ih obo`ava, a i Lina je uvjerena da su zaista sre- serija 23.00 Vijesti
}no zaqubqeni. U stvarnosti se Don zaqubi u 10.10 U ime qubavi, serija 23.20 Nestali,
skromnu plesa~icu Keti Selden, koja mu ve} prve 11.10 In magazin serija
ve~eri opasno poquqa samopouzdawe svojim komen- 12.00 Farma 0.20 Sajnfeld, serija
tarima o wegovoj glumi. Kada se pojave zvu~ni fil- 13.00 Na{a mala klinika, 0.50 Bra~ne vode,
movi, gluma~ki par je prisiqen da mijewa na~in serija serija
glume i poha|a ~asove govora. Don se snalazi puno 14.00 Odavde do vje~nosti, 1.20 Ezo TV
boqe od Line, koja se sa svojim izrazito piskuta- serija 2.20 Post mortem, serija
vim glasom, lo{im naglaskom i razma`enim pona- 16.00 U ime qubavi, serija 3.20 Glorija, film
{awem jednostavno vi{e ne uklapa u nove zahtjeve. 17.00 Vijesti 5.20 Sajnfeld, serija
17.20 Upitnik 5.40 Bra~ne vode, serija

K3
Poslije smrti wihovih roditeqa Eli nije
imala izbora nego da preuzme brigu nad svojim 9.30 Vijesti 16.40 Scena
mla|im bratom Yimijem. Jedne ve~eri, nakon {to 9.40 Top form 17.50 Dok. program
je on zamoli za prevoz, wih dvoje do`ive nesre}u. 10.00 Kad priroda podivqa 18.40 Novosti
Pro{li su dobro, ali ne i `ena koja je vozila 10.30 Hrana i vino 19.30 Dnevnik RTS
drugi automobil. Kada poku{aju da joj pomognu 11.00 Rebelde, serija 20.10 Rebelde, serija
napadne je i ubije ~udno bi}e. Eli i Yimi poku- 12.00 Vijesti 21.00 Stav
12.05 Zabrawena qubav, serija 22.00 Novosti
{avaju da ga zaustave, ali stvorewe ih ozlijedi i
13.10 SMS Party 22.30 Nacija prozaka, film
pobjegne. Yimi po~ne da primje}uje da se ne{to
15.00 Vijesti 0.30 Astrologija
~udno de{ava sa wim i Eli, postali su sna`niji
15.05 Zemqa izvor `ivota 2.30 Vijesti
i br`i. Daqim istra`ivawem dolazi do {okan-
16.00 Dok. program 4.00 Sasvim li~no, film
tnog otkri}a, nepoznato bi}e je vukodlak. 16.30 Hrana i vino - RTS

HRT 2
PINK BH BHT 1 HRT 1 OBN 7.00 @derowa, crtani film 15.00 Kod Ane
6.20 Sarajevo 7.00 Dobro jutro 6.20 Romi u Evropi 6.10 Transformeri, 7.30 Patak Frka, 15.20 Drugo mi{qewe
na liniji 9.00 Mumijevi, 7.00 Dobro jutro, crtani crtani film 15.40 Trenutak spoznaje
crtani film Hrvatska 7.50 Na kraju ulice 16.50 Put do Ju`ne Afrike
6.30 Mejd in film
9.30 Be Ha Te bebe 8.00 TV vrti} 17.20 Zvjezdane staze,
Bawaluka 9.10 Dolina sunca, 6.40 Dora
9.35 Mini-{kola 8.20 Silvestrove serija
6.40 Sportisimo serija istra`uje, i ^i~ijeve tajne, 18.00 Poslije rata
9.40 Uradi sam,
7.00 Anali, 10.00 Vijesti crtani crtani film 18.50 Happy Hour, serija
uradi sama 10.10 Planeta drve}a
serija film 8.30 Dvorac igra~aka, 19.30 Garfild
9.45 Redakcija D 11.10 Opra {ou serija i prijateqi,
8.00 Gre{ne 7.00 Krsti}-kru`i}
10.00 Vijesti 12.00 Dnevnik 9.00 Daleko od doma, crtani film
du{e, 10.10 Qubavna oluja, 7.10 Super Bili,
12.30 Moj grijeh, serija 20.00 Afrovizija
serija serija crtani
serija 9.20 Zabavni program 21.50 Vijesti
9.00 BH net 11.00 Moja mala kuhiwa film 10.00 Sjednica Hrvatskog 22.00 Zakon i red:
13.20 Mekleodove
10.00 Farma 11.05 Ples `ivota, 7.20 Pokojo, sabora Zlo~ina~ke namjere,
k}erke, serija
11.00 ^ini, serija crtani 13.30 Crveni patuqak, serija
14.10 Vijesti
serija 11.50 Vijesti film serija 22.50 Sedam razdobqa roka
14.30 Romi u Evropi
12.00 Info 12.10 Euroimpuls 13.50 Simpsoni, serija 23.40 Specijalna jedinica,
15.00 Pjevajmo 7.30 Jutarwi 14.10 Pet zvjezdica, serija serija
12.10 Sve za qubav 12.40 Misliti
zeleno na ki{i, program
13.30 Sarajevo film
na liniji 13.10 Nerije{en slu~aj
16.40 Hrvatska u`ivo
8.30 Ogi i `ohari, RTL
14.10 Vijesti crtani film
13.40 Mejd in 18.20 Kod Ane 6.50 Mifi, crtani film 17.20 Rejmond, serija
9.00 Udri mu{ki
Bawaluka
14.30 Be Ha Te bebe
18.30 Dolina sunca, 7.10 Looney Tunes, 17.50 Bibin svijet, serija
14.35 Mini-{kola 10.00 Skrivena crtani film 18.30 Vijesti
13.50 Sportisimo 14.40 Su|ewe serija kamera 7.30 Joho i prijateqi, 18.50 Magazin
14.00 Info Radovanu 19.30 Dnevnik
10.40 Kulinarski {ou crtani film 19.00 Ve~era za pet
14.10 Farma Karaxi}u 20.10 Dome slatki 7.50 Ritam zona 20.00 Mjesto zlo~ina:
11.20 Stol za 4
15.00 Anali, 16.10 Info dome, 10.10 Bibin svijet, serija Majami, serija
11.50 Info
serija 16.30 Ples `ivota, serija 11.00 Kobra 11, 21.00 Uvod u anatomiju,
15.50 Info serija 20.50 Otvoreno 12.30 Top 10 serija serija
16.00 Gre{ne 17.30 Moja mala kuhiwa 21.50 Pola ure 13.30 Distrikt, 12.00 Magazin 22.40 Doma}ice, serija
17.35 Muzika kulture serija 12.20 Ve~era za pet 23.40 Vijesti
du{e,
serija 17.40 FIFA: Brazil 22.30 Dnevnik 14.30 Dejana tok {ou 13.10 Najqep{i urok, 23.50 L.A. Dragnet,
i Ju`na Afrika 15.50 Ekskluziv serija serija
17.00 Farma 23.10 Dobre namjere,
14.00 Drugo lice, serija 0.50 ^venk {ou
18.10 Blaga serija 16.20 Kraq Kvinsa,
18.00 Info 15.40 Kobra 11, 1.20 Mentalist,
civilizacije 0.00 Zvjezdane staze, serija serija serija
18.20 Farma
18.50 Frenderi, serija 16.50 Info 16.30 Kraq Kvinsa, serija 2.00 Put osvete, serija
19.00 ^ini, crtani film 0.40 Pet zvjezdica, 17.00 Skrivena 17.00 Pod istim krovom, 2.40 Zaboravqeni slu~aj,
serija 18.55 Moj prvi izbor serija kamera serija serija
20.00 Farma 19.00 Dnevnik 1.30 Zakon i red: 17.30 Kulinarski {ou
21.00 Zabraweni 19.30 Josip Pejakovi}: Zlo~ina~ke 18.20 Stol za 4
BN
forum U ime naroda namjere, 18.50 Info 6.30 Jutarwi program 17.10 Svijet na dlanu
23.00 Manxurijski 20.00 Ju`na Afrika 2010, serija
koncert 19.10 Ekskluziv 8.30 Muzika 18.00 Danas
kandidat, 2.10 Specijalna
22.30 Vijesti 20.00 Mjesto zlo~ina: 10.00 Novosti u Srpskoj
film jedinica, 10.05 Svijet na dlanu 18.20 Monitoring
1.00 Farma 22.50 Qudsko tijelo Las Vegas,
serija 11.00 Stil 19.00 Sport fle{
3.00 Sarajevo 23.50 Kulturna serija 19.30 Monitor
3.00 Planeta drve}a 12.00 Novosti
na liniji ba{tina 20.50 Peper Denis, 12.05 Sponzoru{e, 20.00 Sponzoru{e,
u Jugoisto~noj 3.40 Opra {ou
3.10 Mejd in 4.20 Poslije serija serija serija
Evropi 13.00 Svijet 21.00 Puls
21.50 Rin Tin Tin,
0.20 FIFA: Brazil
Bawluka rata
na dlanu 22.30 Pregled dana
3.20 Sportisimo i Ju`na Afrika 5.00 Pola ure film
14.00 Novosti 23.00 Film
3.30 Gold 0.50 Ju`na kulture 0.10 Prokleti, 14.05 Crno na bijelo 0.40 Astro~et
ekspres Afrika 2010, 5.30 Moj grijeh, film 16.00 Novosti 3.00 Satelitski
5.00 Film koncert serija 1.30 Fudbal 16.10 Film program

Sa ra jev ska pop-rok gru pa
“Crvena jabuka“ proslavila je
za je dno sa bawalu ~kom pu bli -
kom 25 go di na pos to jawa kon -
cer tom odr`a nim u pre pu noj
“Akvani“.
Dra`en @eri} @era poklo-
nio je pu bli ci naj ve }e hi to ve
“Crvene jabuke“ kao {to su “Bje-
`i ki{o s prozora“, “Dirlija“,
“Zovu nas ulice“, “To mi radi“ i
mno ge dru ge, a za uz vrat je od
Bawalu ~a na do bio gru pno pje -
vawe i aplauze poslije svake pje-
sme. Svirka je po~ela u 21.30 i
Klepton `eli da upozna Bregu
Engleski rok gitarista Erik vio je Mondo.
Klepton koji je trebalo da nastu- - Na na{u adresu stigao je i
pi si no} u Beo grad skoj are ni, mejl Klep to na ko ji izra `a va
za tra `io je da upo zna Go ra na `equ da se upozna sa Bregovi}em
Bregovi}a, saop{tila je produ- i tra`io je da mu omogu}imo kon-
kcijska ku}a “Mjuzik star“, ja- takt...”Mjuzik star“ }e organizo-
NEKAD BILO...
Ameri~ka filmska glumica i pjeva~ica Xudi
Garland ro|ena je na dana{wi dan 1922.
godine. Tokom karijere koja je trajala vi{e
od 45 godina, Garlandova je kao glumica
stekla svjetsku slavu ulogama u mjuziklima i
dramama, a kao pjeva~ica je ostala zapa-
m}ena po svojim nezaboravnim numerama i
nastupima na koncertima. Me|u mnogobroj-
nim filmskim nagradama, Garlandova je
osvojila i “Oskar“ za mlade glumce, “Zla-
tni globus“ i nagradu “Sesil B. Demil“. Kao
kruna wene uspje{ne karijere uslijedile su
nagrade “Gremi“ i “Toni“. Xudi Garland je
1997. godine posthumno dodijeqena “Gremi-
jeva“ nagrada za `ivotno djelo. Ameri~ki
Ro|ena Xudi filmski institut je 1999. godine uvrstio
Xudi Garland me|u deset najuspje{nijih glu-
Garland mica u istoriji ameri~kog filma.
FOTO: S. ILI]
Luda planeta
[kolske
{tikle
Hodawe u {tiklama novi je
{kolski predmet u britan-
skim {kolama. Za razliku od
matematike ili fizike, na
ovaj predmet tinejxerke u
Britaniji “hrle u ~oporima“.
U~enicama nekoliko britan-
skih kolexa ponu|en je kurs u
trajawu od {est sedmica pod
nazivom “Sexy Heels In the
City“ u okviru kojeg bi 16-go-
di{wakiwe mogle da nau~e
vje{tine va`ne za “boqe
snala`ewe u poslovnom svi-
jetu i dru{tvenom `ivotu“.
trajala do pono}i, a @era i “ja- - ^iwenica da je prostor u
bu~ari“ dva puta su izlazili na “Akvani“ bio pun i fantasti~na
bis. atmosfera tokom cijelog koncer- Duhovi
- Poslije toliko godina po- ta po ka za teqi su da je kon cert
novo sam u Bawaluci i veoma mi opravdao sva o~ekivawa - rekao u radiju
je drago zbog toga, jer svaki kon- je \uri}. U centru za o~uvawe stari-
cert “Crve ne ja bu ke“ u va {em On je dodao da “Kvin estra- na u [kotskoj nalazi se 70
gradu mi je ostao u lijepom sje- da“ ovog qeta sprema jo{ konce- godina star radio-aparat
}awu i po pozitivnoj energiji, rata za bawalu~ku publiku. koji jo{ emituje ^er~ilove
kako nas na bini, tako i u publi- - Sigurno je da }emo organi- govore i muziku Glena Mi-
ci - pri~a @era. zo va ti jo{ kon ce ra ta. Vo di mo lera. Radnici centra kao i
Organizator koncerta Zoran neke pregovore i neka za sada os- mnogi posjetioci tvrde da
\u ri} iz bawalu ~ke “Kvin es - ta ne izne na |ewe ko ga }e mo do - su ~uli zvukove iz pro{losti
trade“ zadovoqan je posjetom i vesti u na{ grad - ka`e \uri}. koje je emitovao radio-apa-
atmosferom na koncertu. N. L. rat koji, nije spojen na struju
niti na bilo koji izvor
energije. Emitovawa traju od
pola sata do sat i po i ne
pojavquju se iznenada.
vati wihov suret u Areni pred Sporni radio-aparat ispi-
kon cert - pi {e u sa op {tewu. tali su detaqno i tehni~a-
“Mjuzik star“ najavquje da }e ri i vratili ga nazad jer u
Kleptonu prilikom susreta wemu nisu prona{li ni{ta
biti pokloweni svi albumi sumwivo.
Go ra na Bre go vi }a.
- Da li }e ovaj susret zna-
~iti i novu saradwu, zna}e-
mo ubrzo - navedeno je u
saop{tewu.
Beo grad ska arena je
ju~e saop{tila da su ras-
pro da te ula zni ce za “Slijepi
Klep to nov kon cert,
na kome nastupa zaje-
putnik“ u
dno sa multi-instru- avionu
mentalistom Jedan mu{karac se kri{om
Stivom Vinvudom. uvukao u skladi{ni prostor
aviona parkiranog na be-
~kom aerodromu i pre`ivio
let do Londona, saop{tila
je ju~e austrijska policija.
Prema rije~ima {efa
POSQEDWA aerodromske policije Lea
Laubera, 20-godi{wi Ru-
Lindzi opet pijana mun se provukao ispod `i-
~ane ograde koja okru`uje
Iako ima narukvicu koja svakih pola sata aerodrom i sakrio se u
provjerava da li je u organizam unijela alko- skladi{ni prostor.
hol, glumica Lindzi Lohan je opet pila, javio je Avion je u vlasni{tvu ugle-
Mondo. dnog {eika iz Ujediwenih
Senzori su zabiqe`ili prisustvo alkohola u organizmu, a Arapskih Emirata.
Lindzi Lohan (23) je morala pred sudiju koji je glumicu kaznio
sa 200.000 dolara, ali joj i daqe prijeti zatvorska kazna jer
se krajem maja nije pojavila na ro~i{tu uz obrazlo`ewe da joj
je u Kanu ukraden paso{.
Wen advokat je saop{tio da je narukvica zabiqe`ila malu
koli~inu prisustva alkohola.
Glumica je na svom “Tviter“ profilu pored mno{tva psovki i
pravopisnih gre{aka, napisala da se “detektor nije ukqu~i-
vao“.
dodatak za kladioni~are: kvote, tabele, statistike, prognoze...
Derbi sedmice, Svjetsko prvenstvo, grupa D: Srbija - Gana, nedjeqa

Srbija - Gana
2.10 3.10 2.90

Izabranici
selektora
Radomira
Anti}a
na startu
Mundijala
u borbi
za
izuzetno
va`na
tri boda
igraju
protiv
Gane koju
vodi
srpski
stru~wak
Milovan
Rajevac

Reprezentativci Srbije

Lagano Realno Rizi~no Izazovno

Helsinki - Vasa 1 (1,25) Helsinki - Mipa 1 (1.55) K. Siti - Filadelfija 1 (1,85) Mariham - Inter Turku 1 (2,40)
Start - Sandnes 1 (1,25) Haka - Kuopio 1 (1,55) Sijetl - DC junajted 1 (1,70) Francuska - Urugvaj 1 (2,00)
Dagerfor{ - Hamarbi 1H (1,35) Wema~ka - Australija 1 (1,50) Lahti - Oulu 1 (1,90) Gr~ka - Ju`na Koreja 1 (2,40)
Italija - Paragvaj 1H (1,25) Argentina - Nigerija 1 (1,45) Jaro - JJK 1 (1,85) Slovenija - Al`ir 1 (2,25)
Kamerun - Japan 1H (1,25) Engleska - SAD 1 (1,45) Kuopio - Honka 2 (1,95) Srbija - Gana 1 (2,10)

KVOTA KVOTA KVOTA KVOTA

3.29 7.57 21.55 54.43

2 ~etvrtak, 10. jun 2010. TIKET GLAS SRPSKE

[panska liga Adelante, 41. kolo

Obra~un biv{ih prvoliga{a

DERBI KOLA

1,50 4,00 8,00

Klub iz San
Sebastijana slavio
pobjedu u pro{lom
kolu na gostovawu
kod Kadiza i napravio
mo`da odlu~uju}i
korak ka povratku
u {pansku elitu
Dva kola prije kraja takmi-
~ewa u {panskoj ligi Adelante
jo{ nije poznato koja tri kluba
}e izboriti plasman u Primera
ligu.
U najboqoj situaciji nalazi
se Re al So si je dad ko ji ima tri
boda prednosti u odnosu na prvog
pratioca, ekipu Lenatea. Klub iz
San Sebastijana slavio je pobje-
du u pro{lom kolu na gostovawu
kod Ka di za i na pra vio mo `da
odlu ~u ju }i ko rak ka po vrat ku u
{pansku elitu. U sqede}em kolu
do ~e ka }e ne ka da{weg prvo li ga -
{a Seltu iz Viga, koja se nalazi
u zlatnoj sredini te ne mo`e ni Klaudio Bravo (Real Sosijedad) FOTO: AGENCIJE
gore ni dole na tabeli. Sosije-
dad je slavio u prvom dijelu {am- brom je putu da se vrati u Prime- koji se ve} oprostio od drugoli- Kartagene. Sqede}e kolo im do-
pionata te je apsolutni favorit ru po{to ima prednost ispred os- ga {kog dru{ tva. Sve osim po- nosi te{ko gostovawe kod Sala- Derbi za~eqa
u predstoje}em susretu. talih klubova, te teoretski mu ne bje de ti ma iz Va len si je pred- manke koja se nalazi u grupi od 11 Hueska i Kadiz odigra}e derbi za-
Dru go pla si ra ni Le van te ki- trebaju sve pobjede za plasman u stavqalo bi prvo ra zre dno izne - eki pa ko je stre pe za op sta nak. ~eqa. Hueska je trenutno prva eki-
ksao je u pro{lom kolu kada je po- elitu. na|ewe. Po bje da bi im do ni je la ve li ki pa “ispod crte“, dok Kadiz ima
ra`en od pretposqedweg tima na Sqede}i protivnik ne bi tre- Tre}eplasirani Betis ima ~e- korak ka povratku u dru{tvo naj- samo bod prednosti u odnosu na
tabeli Real Union te vi{e nije balo da im predstavqa ve}e isku- tiri boda mawe od Real Sosijeda- boqih {pan skih eki pa, dok bi wih. Pora`ena ekipa mogla bi da
bo do vno izje dna ~en sa li de rom. {ewe, a u gos te im do la zi da, ali i dva pre dnos ti is pred even tu al ni po raz mo gao da ih pakuje kofere i sprema se za nas-
Ipak, klub iz Va len si je na do - posqedwe pla si ra ni Kas teqon prvih pra ti la ca Her k u le sa i udaqi od prvoliga{kog karavana. tup u Tre}oj ligi sqede}e sezone.

ukupno posqedwih 6 u. doma}in posqedwe 4 u. d. gost posqedwe 4. u. g. golovi na utakmicama doma}in gost
ut p n i gr b p n i ut p n i gr b p n i ut p n i gr b p n i -3 = 3 +3 -3 = 3 +3 -3 =3 +3 serije
1. Real Sosijedad 40 19 14 7 50:33 71 3 2 1 20 14 5 1 31:10 47 2 2 0 20 5 9 6 19:23 24 1 2 1 28 3 9 13 2 5 15 1 4 2p
2. Levante 40 18 14 8 60:40 68 4 1 1 20 12 7 1 34:17 43 3 1 0 20 6 7 7 26:23 25 2 0 2 22 8 10 11 5 4 11 3 6 1i
3. Betis 40 18 13 9 56:37 67 4 2 0 20 11 7 2 32:10 40 2 1 1 20 7 6 7 24:27 27 2 2 0 24 7 9 13 4 3 11 3 6 4p
4. Herkules 40 17 14 9 57:33 65 2 3 1 20 15 1 4 42:14 46 3 0 1 20 2 13 5 15:19 19 0 3 1 27 5 8 11 3 6 16 2 2 1n
5. Kartagena 40 18 11 11 58:44 65 3 1 2 20 10 5 5 33:24 35 1 2 1 20 8 6 6 25:20 30 2 0 2 23 6 11 11 3 6 12 3 5 1n
6. Viqareal B 40 16 13 11 59:53 61 2 2 2 20 10 8 2 33:21 38 2 1 1 20 6 5 9 26:32 23 1 2 1 19 5 16 11 1 8 8 4 8 1n
7. El~e 40 17 9 14 62:53 60 2 0 4 20 9 6 5 35:25 33 2 0 2 20 8 3 9 27:28 27 2 0 2 16 12 12 8 5 7 8 7 5 2i
8. Numansija 40 15 11 14 52:49 56 1 2 3 20 8 9 3 30:21 33 1 3 0 20 7 2 11 22:28 23 1 0 3 21 7 12 11 3 6 10 4 6 1i
9. Rekreativo 40 13 15 12 39:38 54 2 3 1 20 8 6 6 21:17 30 1 1 2 20 5 9 6 18:21 24 2 2 0 29 7 4 14 4 2 15 3 2 1p
10. Selta 40 13 13 14 38:41 52 4 0 2 20 8 7 5 20:17 31 4 0 0 20 5 6 9 18:24 21 0 0 4 28 9 3 14 5 1 14 4 2 1p
11. \irona 40 13 12 15 44:55 51 2 2 2 20 8 5 7 22:23 29 1 2 1 20 5 7 8 22:32 22 1 0 3 23 4 13 13 2 5 10 2 8 1p
12. Rajo Vaqekano 40 12 14 14 62:55 50 2 2 2 20 8 6 6 40:31 30 2 1 1 20 4 8 8 22:25 20 1 1 2 17 9 14 6 4 10 11 5 4 1p
13. Kordoba 40 12 13 15 35:46 49 0 1 5 20 10 6 4 24:15 36 2 1 1 20 2 7 11 11:31 13 0 0 4 25 8 7 14 4 2 11 4 5 3i
14. Las Palmas 40 11 15 14 48:48 48 2 2 2 20 6 10 4 23:18 28 1 2 1 20 5 5 10 25:30 20 1 0 3 25 4 11 13 3 4 12 1 7 1i
15. Salamanka 40 12 12 16 41:52 48 3 1 2 20 7 5 8 21:23 26 3 0 1 20 5 7 8 20:29 22 1 1 2 25 6 9 13 3 4 12 3 5 2p
16. Himnastik 40 13 9 18 39:53 48 0 1 5 20 5 4 11 20:30 19 1 0 3 20 8 5 7 19:23 29 1 1 2 26 7 7 11 6 3 15 1 4 4i
17. Kadiz 40 11 14 15 44:60 47 3 1 2 20 8 7 5 25:23 31 3 0 1 20 3 7 10 19:37 16 1 1 2 21 4 15 11 2 7 10 2 8 1i
18. Mursija 40 10 16 14 47:50 46 2 3 1 20 4 10 6 22:25 22 1 2 1 20 6 6 8 25:25 24 1 1 2 25 6 9 13 2 5 12 4 4 2p
19. Hueska 40 10 16 14 33:39 46 1 1 4 20 6 8 6 18:17 26 0 0 4 20 4 8 8 15:22 20 1 2 1 31 6 3 15 3 2 16 3 1 1n
20. Albasete 40 10 16 14 53:62 46 2 2 2 20 6 8 6 25:26 26 2 1 1 20 4 8 8 28:36 20 0 3 1 18 7 15 10 3 7 8 4 8 2i
21. Real Union 40 12 10 18 40:53 46 4 1 1 20 8 7 5 25:22 31 3 1 0 20 4 3 13 15:31 15 2 0 2 23 10 7 12 4 4 11 6 3 1p
22. Kasteqon 40 7 12 21 36:58 33 0 3 3 20 6 6 8 23:25 24 1 1 2 20 1 6 13 13:33 9 0 2 2 22 10 8 11 4 5 11 6 3 3i

40. kolo posqedwih pet sezona 09/10. 08/09. 07/08. 6/07. 05/06. 04/05. Rezultati
datum termin D G D G D G D G D G na{ tip 40. kola:
12. 6. 18.00 Numansija - Viqareal B 2:2 - - - - - - - - - - 1H Viqareal B - Hueska 1:1,
13. 6. 18.00 Levante - Kasteqon 0:0 3:1 1:4 - - - - 3:2 0:0 - - 1, 3+ Kartagena - Herkules 0:0,
13. 6. 18.00 Kordoba - Real Union 3:2 - - - - - - - - - - 1 Selta - Himnastik 3:1, El~e
13. 6. 18.00 Herkules - R. Vaqekano 4:4 1:1 0:1 - - - - - - - - 1 - Mursija 1:2, Kasteqon -
13. 6. 18.00 Rekreativo - Kartagena 0:1 - - - - - - - - - - 1H Salamanka 1:2, Kadiz -
13. 6. 18.00 Salamanka - Betis 0:1 - - - - - - - - - - H2 Real Sosijedad 1:3, Las
13. 6. 18.00 Albasete - \irona 2:2 1:1 3:3 - - - - - - - - 1 Palmas - \irona 0:1, Rajo
13. 6. 18.00 Himnastik - El~e 2:2 2:0 0:2 1:2 0:2 - - 1:0 0:1 2:0 3:3 1H Vaqekano - Kordoba 3:2,
13. 6. 18.00 Real Sosijedad - Selta 1:0 2:2 0:0 1:1 1:1 3:1 0:0 2:2 0:1 - - 1 Albasete - Rekreativo 1:3,
13. 6. 18.00 Hueska - Kadiz 0:0 - - - - - - - - - - 1 Real Union - Levante 2:1,
13. 6. 18.00 Mursija - Las Palmas 3:0 0:0 1:0 - - 3:1 0:1 - - - - 1 Betis - Numansija 2:0.
 TIKET GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 3

Ruska Prva divizija, 15. kolo Tabela

1. Krasnodar 13 9 2 2 28:12 29

Bitka za Krasnodar 2. Kuban

3. Himki
4. Ni`wi
13
13
13
8
6
7
4
5
2
1
2
4
13:3
14:6
19:15
28
23
23
Drugoplasirani Kuban `eli ekspresan povratak u elitni rang takmi~ewa, 5. Kamaz 13 6 4 3 19:13 22
6. So~i 13 6 4 3 13:9 22
a prilika da napravi va`an korak na tom putu je okr{aj sa gradskim rivalom i 7. Mordovja 13 5 4 4 17:8 19
liderom Krasnodarom 8. Volga 13 4 6 3 15:8 18
9. Ural 13 4 6 3 8:8 18
10. Saljut 14 3 7 4 11:13 16
DERBI KOLA 11. [inik 13 4 3 6 11:13 15
Kuban - Krasnodar 12. Baltika
13. Avangard
14
14
3
4
6
3
5
7
13:17
10:17
15
15
14. Dinamo S. 14 3 5 6 14:18 14
15. Lu~ Energija 13 3 5 5 9:14 14
15. Irti{ 13 3 5 5 9:14 14
17. Volgar 13 3 4 6 11:16 13

2.10 3.00 3.30

18. SKA Energija 13 2 6 5 8:14 12
19. Dinamo B. 13 2 5 6 10:18 11
20. Rotor 13 2 4 7 8:24 10

Pro{lo kolo
Ni`wi - Saljut 3:0, Mordovja - Avangard 0:1, [inik - Ku-
ban 0:1, Dinamo Sankt Peterburg - Kamaz 1:1, Dinamo Bri-
ansk - Himki 1:1, So~i - Lu~ Energija 0:0, Baltika - Volga
0:0, Krasnodar - SKA Energija 3:0.

Parovi Na{ tip

12. 6. 10.00 SKA Energija - Mordovja H2
12. 6. 10.00 Lu~ Energija - Ni`wi 2
12. 6. 12.00 Irti{ - Dinamo S. 1H
12. 6. 13.00 Ural - Baltika 1, 1H
12. 6. 15.00 Volga - Dinamo B. 1
12. 6. 16.30 Avangard - Rotor 1
12. 6. 16.30 Kamaz - [inik 1
12. 6. 17.00 Himki - So~i 1, 1H
12. 6. 17.00 Saljut - Volgar 1
Dan Petresku, trener Kubana FOTO: AGENCIJE 12. 6. 18.00 Kuban - Krasnodar 1H

U centru pa`we 15. kola
rus ke Prve di vi zi je bi }e
gradski okr{aj izme|u Kuba-
na i Krasnodara, timova ko-
ji za uzi ma ju prve dvi je
pozicije na tabeli.
Doma}in je pro{le sezone
napustio elitno dru{tvo, ali
~ini sve da se u wega ekspre-
sno vrati. ^eta Dana Petres-
kua igra sigurno, ali i tvrdo,
po{to je primila samo tri
gola. Kuban ima bod mawe od
subotweg rivala i bi}e u li-
jepoj prilici da eventualnom
pobjedom preuzme tron.
S druge strane, Krasno-
dar ne mo`e da se pohvali
bo ga tom tra di ci jom kao
gradski rival, ali ova sezo-
na po ka zu je da je ri je~ o
ozbiqnom klu bu, ko ji je
spreman da se ukqu~i u bor-
bu za Pre mi jer li gu. Za to
treba o~ekivati uzbudqiv i
tvrd gradski derbi, u kojem
je Kuban, ipak, favorit.
I Himki bi `elio brzi
povratak u elitu, pa u doma-
}em duelu protiv So~ija ne
bi smio da na pra vi kiks,
pogotovo {to igra pro tiv
eki pe ko ja ima sa mo bod
mawe. A ukoliko bi okr{aj
Ku ba na i Kra sno da ra za -
vr{io bez po bje dni ka, po -
tpuno bi se ukqu~io u borbu
za vrh.
Ni`wi dr`i odli ~nu,
~etvrtu poziciju, koju bi u
najgorem slu~aju trebalo da
zadr`i i poslije ove runde.
Jer, gostuje kod Lu~ Energi-
je, ti ma iz “doweg do ma“,
pro tiv ko jeg ba rem ne bi
smio da izgubi.
Kamaz zatvara krug ekipa
koje mogu da se nadaju najvi-
{em plasmanu. Ovog puta pred
svojim navija~ima do~ekuje
solidni [inik i treba o~e-
kivati da upi{e nove bodove,
zahvaquju}i kojima bi ostao u
trci za visok plasman.

[vedska Superetan liga, 10. kolo

Najzanimqiviji duel 10.

Superetan ko la {ved skog dru go li ga -
1. Nor~eping 9 6 1 2 19:10 19 {kog dru{tva bi}e okr{aj
tre}eplasirane Landskrone
2. Sundsval 9 4 4 1 17:11 16 i lidera Nor~epinga.
3. Landskrona 9 4 3 2 8:6 15 Doma}in je ekipa koja je
4. Sirianska 9 4 2 3 16:14 14 u dosada{wih devet rundi
vi {e bo do va osvo ji la na
5. Degerfors 9 4 2 3 12:10 14 strani nego pred svojim na- DERBI KOLA
ng
6. Asiriska 9 4 2 3 10:11 14 vi ja ~i ma, dok je, s dru ge Landskrona - Nor~epi
7. Brage 9 3 4 2 12:8 13 strane, vode}i tim {ampi-
ona ta ne umoqiv na svom
8. Orgrite 8 3 4 1 11:8 13
“buwi{tu“, ali pretjerano
9. Qungskile 9 3 4 2 5:5 13 ne blista u gostima.
10. Hamarbi 9 4 0 5 14:11 12 Zbog to ga se o~e ku je
izje dna ~en me~, u ko jem je
2.50 3.10 2.50
11. Jon~eping 9 3 2 4 13:17 11
doma}in samo blagi favo-
12. Angelholm 8 2 4 2 9:8 10 rit, a i remi je jedna od op-
13. Falkenbergs 9 2 3 4 8:10 9 cija.
Danijel Bamberg (Nor~eping)
14. Vasbi 9 2 2 5 8:14 8 Eventualni kiks lidera
~eka}e drugoplasirani Sun- Ipak, do ma }in je, ako ni
15. Osters 9 2 1 6 9:16 7 dsval, koji gostuje kod Fal- zbog ~ega, zbog svoje publike Parovi Na{ tip
16. Trolhatan 9 1 2 6 1:13 5 kenbergsa, ekipe iz “doweg blagi favorit. 10. 6. 19.20 Degerfors - Hamarbi 1
doma“ protiv koje je favo- Degerfors dr`i mjesto 12. 6. 16.00 Falkenbergs - Sundsval 2
rit i ne bi smio da izgubi, u gorwoj polovini tabele, a 12. 6. 16.00 Landskrona - Nor~eping 1H
Pro{lo kolo mada je i bli`i trijumfu. ako `eli da ga zadr`i, na 12. 6. 16.00 Qungskile - Brage 1
Jon~eping - Osters 4:3, Hamarbi - Vasbi 2:0, Sundsval - Or- Uzbudqivo }e bi ti i u svom terenu bi trebalo da 12. 6. 16.00 Orgrite - Trolhatan 1
grite 2:1, Brage - Degerfors 1:1, Asiriska - Qungskile 2:1, okr{aju Sirianske i Asi- sa vla da ne pre dvi di vi Ha - 12. 6. 16.00 Osters - Angelholm 1, 1H
Angelholm - Falkenbergs 1:1, Nor~eping - Sirianska 3:2, riske, timova koji zauzimaju marbi, koji podjednako do- 12. 6. 16.00 Vasbi - Jon~eping 1H
Trolhatan - Landskrona 0:2. pozicije ~etiri i {est, sa bro igra i kao gost i kao 13. 6. 18.30 Sirianska - Asiriska 1H
is tim bro jem bo do va - 14. doma}in.
4 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE TIKET

Finska, Veikausliga, 9. kolo

U devetom kolu aktuelni prvak i trenutno vode}a ekipa, HJK Helsinki na stadionu Veikausliga
“Finair“ u nedjequ od 18 ~asova do~ekuje Mipu Milikoski
1. HJK Helsinki 8 5 2 1 16:6 17
2. Honka 8 4 2 2 10:5 14
3. KuPS Kuopio 8 4 2 2 13:13 14
4. Tampere Junajted 8 3 3 2 10:11 12
5. Haka Valkeakoski 8 3 2 3 10:9 11
6. Vasa PS 8 3 2 3 10:9 11
7. AC Oulu 8 3 2 3 10:10 11
8. Mipa Milikoski 8 2 4 2 11:12 10
9. Turku PS 8 2 4 2 10:11 10
10. JJK Jivaskila 8 3 1 4 7:10 10
11. Jaro 8 2 3 3 12:12 9
12. Inter Turku 8 2 2 4 9:12 8
13. Lahti 8 1 4 3 5:8 7
14. Mariehamn 8 1 3 4 8:13 6

Pro{lo kolo
Vasa PS - Haka Valkeakoski 2:1, Mipa Milikoski - KuPS
Kuopio 1:1, HJK Helsinki - Jaro 2:1, JJK Jivaskila - In-
ter Turku 0:3, Turku PS - Mariehamn 1:4, AC Oulu -
Honka 2:0, Tampere Junajted - Lahti 0:0.

Parovi Na{ tip

Juho Makela (HJK Helsinki)
U devetom kolu finske
Ve ikau sli ge naj za nimqi-
viji susret bi}e odigran u
ne djequ od 18 ~a so va na
stadionu “Finair“ u Hel-
sinkiju. Tamo }e se sastati
aktuelni {ampion i tre-
nutno vode}a ekipa na ta-
beli, HJK Helsinki i Mi-
pa Milikoski.
I ove se zo ne ~e ta iz
Helsinkija je najozbiqniji
kandidat za osvajawe prvog
mjesta, a da je tako vidi se
ve} poslije prvih osam ko-
la. U pro{loj prvenstvenoj
rundi HJK Helsinki je na
svom terenu pobijedio Jaru
sa 2:1, dok je Mi pa Mi li-
koski kao doma}in odigrala
mr{a vih, 1:1 sa KuPS Ku -
opiom.
Premijerni susret deve-
tog kola bi}e odigran ve}
sutra kada }e se na stadionu
“Centralplan“ u Jakob{ta-
du od 18 ~asova sastati Jaro
i JJK Ji vas ki la. Ja ro je u
FOTO: AGENCIJE
DERBI KOLA
11.6. 18 Jaro - JJK Jivaskila 1H
pro {lom ko lu po ra -
`en u gos ti ma kod 12 6. 18 Lahti - AC Oulu 1H
HJK Hel sin ki ja sa 13.6. 18 HJK Helsinki - Mipa M. 1
1:2, dok je JJK Jivas- 13.6. 18 KuPS Kuopio - Honka 1H
kila na svom stadion 13.6. 18 Mariehamn - Haka V. H2
deklasiran od Inter 14.6. 18 Inter Turku - Vasa PS 1H
1.55 3.60 4.50
Tur ku sa sa 0:3. Obje
14.6. 18 Tampere J. - Turku PS 1H
ekipe nalaze se u do-
wem dijelu tabele, vje-
rovatno }e se do kra- u Ku opiu KuPS Ku opio i vawu kod Mipe Milikoski
ja prvenstva boriti za op- Mo`da i najzanimqivi- Honka. Bi}e to duel tre}e- igrao nerije{eno, 1:1. Hon-
sta nak, ta ko da je ovaj su - ju utakmicu ovog kola odi- plasirane i drugoplasirane ka je tako|e gostovala, a po-
sret za wih od izuzetne va- gra}e u nedjequ od 18 ~asova eki pe. U pro {loj run di ra `e ne je od AC Oulua
`nosti. na stadionu “Magnum arena“ KuPS Ku opio je na gos to - sa 0:2.

Viasat sport divizija Danska Viasat sport divizija, 29. kolo

1. Horsens
2. Fredericija
3. Lingbi
28
28
28
20
17
17
5
5
3
6
6
5 63:24
54:20
56:39
63
56
56
Bitka za elitu
Do kraja Druge danske li- tu Lingbi do}i do novih bo-
4. AB Kopenhagen 28 15 9 4 47:28 54
ge, poznatije kao Viasat sport dova. Brabrand je u pro{lom
5. Vestsjeland 28 13 7 8 54:45 46 divizija ostalo je da se odi- kolu gostovao kod Frema i po-
6. Nestved 28 13 3 12 43:33 42 graju jo{ dva kola. Ve} je po- ra`en je sa 0:4, dok je Lingbi
7. Fin 28 12 5 11 40:47 41 znato da }e od sqede}e sezone na svom stadionu pobijedio
8. Viborg 26 9 11 6 27:24 38 Horsens igrati u vi{em ran- Kolding sa 3:1.
9. Skive 28 11 2 15 37:51 35 gu, SAS li gen, a za dru go Ne{to te`i zadatak u 29.
10. Vejle 27 7 11 9 32:31 32
mjesto konkuri{u tri ekipe: prvenstvenoj rundi ima}e AB
Fredericija, Lingbi i AB Kopenhagen. Tim iz glavnog
11. Roskilde 28 8 6 14 34:48 30
Kopenhagen. grada gostova}e u nedjequ od
12. Tisted 28 8 6 14 33:52 30 U 29. kolu Fredericija }e 17.30 ~asova na stadionu “Vi-
13. Hvidovre 28 6 11 11 36:41 29 u nedjequ od 17.30 ~asova gos- borg“ u is to ime nom gra du,
14. Kolding 28 7 6 15 40:59 27 tovati na stadionu “Kolding“ gdje }e igrati sa Viborgom.
15. Frem 28 5 7 16 34:57 22 u istoimenom mjestu, gdje }e AB Kopenhagen je u pro{lom
16. Brabrand 27 1 9 17 16:47 12 sa sastati sa Koldingom. Bi}e kolu na svom terenu pobijedio
to veoma zanimqiv duel, jer Roskilde sa 2:0, dok je Viborg
doma}inu gori pod nogama i kao doma}in savladao novog
Pro{lo kolo jednom nogom je ve} u ni`em ~lana elite, Horsens, sa 1:0.
Fin - Vejle 0:0, Lingbi - Kolding 3:1, AB Kopenhagen - Roskil- rangu. U pro{lom kolu Kol-
de 2:0, Nestved - Skive 2:3, Tisted - Hvidovre 2:2, Frem - ding je pora`en na gostovawu DERBI KOLA
Brabrand 4:0, Fredericija - Vestsjeland 6:1, Viborg - Hor- kod Lin gbi ja sa 1:3, dok je
sens 1:0. Fredericija na svom terenu
deklasirala Vestsjeland sa
Parovi Na{ tip ubjedqivih 6:1.
Lingbi }e u istom termi-
13.6. 15 Horsens - Fin 1 nu tako|e biti gost. Na stadi-
13.6. 17.30 Brabrand - Lingbi 2 onu “Bra brand“ u Ar hu su

3.55 3.30 1.80

13.6. 17.30 Hvidovre - Roskilde 1H igra}e sa Brabrandom, koji je
13.6. 17.30 Kolding - Fredericija H2, 2 odavno otpisan tako da treba
13.6. 17.30 Skive - Tisted 1H o~ekivati da }e u ovom susre-
13.6. 17.30 Vejle - Frem 1 2. Fredericija 28 17 5 6 54:20 56
13.6. 17.30 Vestsjeland - Nestved 1H 3. Lingbi 28 17 5 6 56:39 56
13.6. 17.30 Viborg - AB Kopenhagen H2, 2 4. AB Kopenhagen 28 15 9 4 47:28 54 Tomi Knudsen (Fredericija) FOTO: AGENCIJE
 Nvoejkbm
Twkfutlp!qswfotuwp!v!gvecbmv!
)Kvaopbgsj•lb!Sfqvcmjlb-!22/!7!.!22/!8/!3121*

Wpej•!lsp{!2:/!
twkfutlp!qswfotuwp

Mj•of!lbsuf
43!sfqsf{foubdjkf

Jnfob!847!gvecbmfsb

Sbtqpsfe!ublnj•fxb-!
75!vublnjdf

Tubejpoj

Tvejkf

Jtupsjkbu!
|bnqjpobub
2 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.
Mundijal i mi
Pi{e:
Slavko
BASARA
80 godina
slave
Fudbal }e od 11. juna do 11. ju-
la 2010. godine ispisati novu
stranicu svoje istorije. U tom
periodu, prvi put na afri~kom
tlu, bi }e odr`a no Svjet sko
prvenstvo. Ta ~ast pripala je
Ju `noj Afri ci. Ne mir noj i
nepouzdanoj, ali fudbal je taj
koji spaja mostove prijateqstva
i gradi nova poznanstva.
Biti stanovnik Zemqe, a ne
osjetiti ~ar Mundijala, makar i
pored TV ekrana, je ravno si-
pawu vode u {upqu posudu?
Sva ke ~et vrte go di ne lop ta
okrene svijet naglava~ke. Sve
{to je nekad bilo bitno posta-
ne ne va `no, sva ki #za rez# sa
najve}e smotre je bitniji ~ak i
od naj va `ni jih `i vo tnih pi -
tawa. To je fudbal!
Mun di jal sa so bom no si sve
~ari ovog `ivota, strast i zado-
voqstvo, qubav i sre}u, radost
i tugu, suze i pla~... Donosi ve-
seqe u sve ku}e, malo ko ne pri-
~a o 32 se le kci je i wiho vim
am bi ci ja ma. Mun di jal zna da
u}utka oru`je i postavi nove,
nor mal ni je stan dar de `iv-
qewa na ovom na{em okruglom
stani{tu.
Ne}e biti lako. Nikome.
Ni djevojkama, odnosno `ena-
ma. Ni fudbalskim zanesewaci-
ma i navija~ima, bilo koje od 32
reprezentacije... Zar ho}e?
Fudbal je definitivno ja~i od
bilo koje religije. On je savre-
mena magija ~ovje~anstva, adre-
nalin od kojeg i naj~vr{}e srce
puca! Malo ko mo`e da izdr`i
izazov.
Trideset dana sve o~i svjetske
sportske javnosti bi}e uperene
u Ju`noafri~ku Republiku. S
razlogom. Najju`nija dr`ava na
Crnom kon ti nen tu je cen tar
svijeta, fudbalski epicentar
~etvorogodi{weg zemqotresa
koji }e do}i na vrhunac 11. jula
u Johanesburgu. Tada }e planeta
Zemqa do bi ti no vog fu dbal -
skog vladara. Za sqede}e ~eti-
ri godine.
Uru gvaj, Ita li ja, Bra zil,
Wema~ka, Engleska, Argentina,
Francuska. Ho}e li se neko no-
vi pridru`iti ovim besmrtnim
re pre zen ta ci ja ma ko je kao
svjetski {ampioni daju dodatni
~ar 19. Mundijalu? Ili }e opet
neko od wih trijumfovati?
Pred na ma su da ni ne iz vje -
snos ti, fu dbal skog lu di la i
sre}e, potoci popijenog piva,
skladi{ta pojedene hrane, fu-
dbal skog stre sa i ~e ga ne sve
jo{...
Jo{ od Urugvaja sada ve} dale-
ke 1930. godine pa sve do danas,
do Ju `noa fri ~ke Re pu bli ke
2010. godine, kada svjetski {am-
pionati slave osamdeset godina
postojawa.
To mogu samo fudbal i Mundi-
jal!
Upoznajte Ju`noafri~ku Republiku, doma}ina 19. Mundijala
Zemqa fudbala
i aparthejda
Ju`noafri~ka Republika ima 11 zvani~nih jezika od kojih su dva evropskog porijekla: engleski i
afrikans (kojim govore bijelci holandskog porijekla), a ostali afri~kog
Ju`noafri~ka Republika (en-
gleski Republic of South Africa) je
republika na samom jugu afri~kog
kontinenta. Nalazi se na ju`noj
ivici Afrike i grani~i sa Nami-
bijom, Bocvanom, Zimbabveom, Mo-
zam bi kom i Sva zi len dom. Ma la
dr`ava Lesoto je u potpunosti obu-
hva}ena ju`noafri~kom teritori-
jom. Izla zi na Atlan tski i
Indijski (Tihi) okean.
Po vr{i na ove zemqe izno si
1.221.035 kilometara kvadratnih.
Ima oko 40,6 miliona stanovnika.
Stanovni{tvo je uglavnom crna~ko
(75,2 od sto), ali ima i bi je la ca
(13,6 odsto), mje{anaca (8,6 odsto)
i Azijata (2,6 odsto). Ve}ina crna-
ca i bi je la ca pri pa da hri{ }an -
stvu, dok su ve }i na Azi ja ta
hindusi.
Ju`noafri~ka Republika ima
11 zvani~nih jezika od kojih su dva
evrop skog po ri je kla: en gles ki i
afri kans (ko jim go vo re bi jel ci
ho lan dskog po ri je kla), a os ta li
afri~kog. Zulu je afri~ka etni~ka
grupa od oko pet miliona qudi ko-
ji ve}inom `ive u provinciji Kva-
zulu-Natal.
Reqef je uz samu obalu nizij-
ski, a u unutra{wosti su planine
i gorja. Najvi{i vrh je visok 3.482
metra. Klima je umjereno tropska,
na sjeveru i suptropska, a na jugu
ne{to izmijewena. Glavne rijeke
su Val i Orawe. Gla vni grad je
Pretorija. Biqni svijet je razli-
~it: postoje polupustiwe, savane,
stepe, a na krajwem jugu je sredo-
zemna klima.
Ju`nu Afriku su prvi oplo-
vi li Fe ni ~a ni, ka sni je su s
wom trgovali Arapi, Indijci,
a dolazili su joj ~ak i Kinezi.
“Otkrio“ ju je Bartolomeo Dij-
az. Prvi su se po~eli naseqavati
Holan|ani (Buri), te hugenoti iz
Francuske, ali i drugi.
Poslije Engleske intervenci-
je, Buri su 1835. godine osnovali
republike Transval, Natal, Orawe.
Zbog velike koli~ine zlata Engle-
zi su poslije neuspje{nog Prvog
burskog rata poveli Drugi te pora-
zili Bure. Englezi su prvi na svi-
je tu pra vi li kon cen tra ci one
logore. Kasnije, zbog otpora crna-
~kog stanovni{tva, Buri i Englezi
su se po mi ri li te stva ra li sve
uslo ve ka ko bi spu ta va li crnce.
Oni ~ine oko jedne petine stano-
vni{tva, ali su uspjeli da se za-
dr`e na vlas ti. Ona je vo di la
politiku aparthejda. Do 1990. Na-
mibija je bila pod wenom okupaci-
jom, ali joj to niko nije priznao.
Poslije 1990. prvi slobodni izbo-
ri su odr`ani 1994. godine. Nel-
son Man de la pos tao je prvi
predsjednik crnac u JAR. Uslovi su
se promijenili, ali ipak bijelci
su jo{ uvijek na vi{em nivou ra-
zvoja od crnaca.
Predsjednik i premijer je Thabo
Mbeki. Ju`noafri~ka Republika je
podijeqena na sedam pokrajina sa
sa mou pra vom i {est auto no mnih
bantustana. Novac koji se koristi je
rand. Ju`noafri~ka Republika je
ra zvi je na in dus trij sko-agrar na
zemqa. U bruto dru{tvenom dohotku
najve}i u~inak ima industrija sa 53
odsto, 20 odsto rudarstvo i sedam
odsto poqoprivreda.
Izvoz - uvoz
Ju`noafri~ka Republika najvi{e
izvozi robu u afri~ke zemqe, za-
tim Wema~ku, SAD, Kinu, Japan,
Veliku Britaniju i [paniju. Naj-
vi{e se izvoze: kukuruz, dijaman-
ti, vo}e, zlato, metali i
minerali, {e}er i vuna. JAR naj-
vi{e uvozi ma{ine, vozila, hemi-
kalije, industrijsku robu i naftu.
Veliki udio ima strani kapi-
tal. Bogatstvo dr`ave se uveliko
bazira na rudnom bogatstvu.
Posjedi su veoma krupni. Oko
16 odsto dr`ave je obradivo.
Izdvaja se prehrambena indus-
trija i proizvodwa kukuruza, p{e-
ni ce, pa mu ka, du va na, {e }er ne
trske, ananasa, kikirikija...
Od sto~arstva treba izdvojiti
12,6 miliona goveda, 32 miliona
ovaca i jo{ puno koza i kowa.
Rude koje se vade su: zlato (637
FOTO: AGENCIJE
Mapa Ju`noafri~ke Republike
tona), dijamanti, ruda hroma (3,6
miliona tona), platina, antimon,
gvozdena ruda, bakar, srebro, olo-
vo, cink, kalaj i magnezijum. In-
dustrija se bazira na metalurgiji,
brodogradwi, elektrolitskom ba-
kru, ma{inogradwi, hemijskoj, tek-
stil no, drvnoj i gra fi ~koj
industriji.
Po UN klasifikaciji, JAR je
dr`ava sa sredwim prihodom, izda-
{nim resursima i razvijenim fi-
nan sij skim, ener get skim, tran s-
portnim i komunikacijskim sekto-
rima.
Berza je veoma razvijena, uz mo-
dernu infrastrukturu, koja omogu-
}ava efikasnu distribuciju robe
do glavnih urbanih centara cije-
log regiona.
Nezaposlenost je veoma izra`e-
na, kao i nejednakost prihoda, sli-
~no Brazilu.
Zbog mno{ tva ban di Ju `noa -
fri~ka Republika je izuzetno opa-
sna zemqa za strane turiste.

Svjetska prvenstva
kroz statistiku
Svjet sko prven stvo u fu dba lu 2010.
(slu`beni naziv: 2010 FIFA World Cup South
Africa) }e biti 19. svjetsko fudbalsko prven-
stvo, koje }e se odr`ati izme|u 11. juna i 11.
jula 2010. u Ju`noj Africi. Zavr{ni turnir
Najvi{e
golova na SP
1. Ronaldo (Bra)
2. Gerd Miler (Wem)
3. @ist Fonten (Fra)
4. Pele (Bra)
5. [andor Ko~i{ (Ma|)
6. Jirgen Klinsman (Wem)
7. Teofiqo Kubiqas (Per)
8. Gari Lineker (Eng)
9. G`ergor` Lato (Poq)
10. Gabrijel Batistuta (Arg)
11. Miroslav Klose (Wem)
Sva finala
1930. Urugvaj - Argentina
1934. Italija - ^ehoslova~ka
1938. Italija - Ma|arska
1950. Urugvaj - Brazil
1954. SR Wema~ka - Ma|arska
1958. Brazil - [vedska
1962. Brazil - ^SSR
1966. Engleska - Wema~ka
(produ`eci)
1970. Brazil - Italija
1974. SR Wema~ka - Holandija
1978. Argentina - Holandija
(produ`eci)
1982. Italija - SR Wema~ka
1986. Argentina - SR Wema~ka
1990. Wema~ka - Argentina
1994. Brazil - Italija
(penalima 3:2)
1998. Francuska - Brazil
2002. Brazil - Wema~ka
2006. Italija - Francuska
(penalima 5:3)
2010. ???
Najvi{e
utakmica na SP
1. Lotar Mateus (Wem)
2. Paolo Maldini (Ita)
3. Dijego Maradona (Arg)
4. Vladislav Zmuda (Poq)
5. Uve Zeler (Wem)
6. G`ergor` Lato (Poq)
7. Kafu (Bra)
8. Berti Fogs (Wem)
9. Karl Hajnc Rumenige (Wem)
10. Volfgang Overat (Wem)
11. Ronaldo (Bra)
Najboqi strijelci
1930. Giqermo Stabile (Arg) 8
1934. Oldrih Nejedli (^SR) 5
1938. Leonidas (Bra)
1950. Ademir (Bra)
1954. [andor Ko~i{ (Ma|) 11
1958. @ist Fonten (Fra)
1962. Garin~a, Vava (Bra), Valentin
Ivanov (SSSR), Lionel San~ez (^il),
Florijan Albert (Ma|), Dra`en Jer-
kovi} (Jug)
1966. Euzebio (Por)
1970. Gerd Miler (SR Wem) 10
1974. G`ergor` Lato (Poq)
1978. Mario Kempes (Arg)
1982. Paolo Rosi (Ita)
1986. Gari Lineker (Eng)
1990. Salvatore Skila}i (Ita)6
1994. Hristo Stoi~kov (Bug), Oleg
Saqenko (Rus)
MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 3
Kartoni
- @uti i crveni kartoni koriste se
od Svjetskog prvenstva u Meksiku
1970. godine. Do sada su podije-
qena 142 crvena kartona, a prvi
je dobio, ~etiri godine poslije
Meksika, ^ileanac Karlos Kaseqi
14. juna 1974. na utakmici sa do-
bi}e kulminacija kvalifikacionog procesa Italija brani titulu osvojenu 2006. godi- ma}inom prvenstva SR Wema~kom.
koji je po~eo avgusta 2007. i ukqu~ivao je 204 ne, a u~e{}e na zavr{nom turniru je obezbije-
od ukupno 208 FIFA nacionalnih timova. Ovo dila 10. oktobra 2009. @rijeb za grupnu fazu - Najbr`i crveni karton dobio je
}e biti prvi put da doma}in turnira bude je- Svjetskog prvenstva je odr`an 4. decembra Urugvajac Ser|o Batista u 55. se-
dna afri~ka zemqa. 2009. u Kejptaunu. kundu utakmice sa [kotskom na
Mundijalu 1986.
1998. Davor [uker (Hrv) 6
2002. Ronaldo (Bra) 8
Najkasniji gol Prvi strijelac - Prvi crveni karton u finalu
2006. Miroslav Kloze (Wem) 5 Alesandro del Pjero (Italija - autogola Svjetskog prvenstva dobio je Ar-
Wema~ka 2006.) u 120+1 minutu gentinac Pedro Monzon 1990. na
15 Ernst Lot{ter ([vajcarska) protiv susretu sa Wema~kom. Na tom me~u
14 Najvi{e golova Wema~ke 1938. godine ne{to kasnije “pocrvenio“ je i
13
u jednom me~u Najbr`i het-trik wegov saigra~ Gustavo Desoti.
12 Jedini igra~ koji
Laslo Ki{ (Ma|arska - El Salvador
11 5 - Oleg Saqenko (Rus) protiv Kame- - Kamerunac Rigobert Song i
1982.) od 70. do 77. minuta je dao gol i autogol
11 runa 1994. Francuz Zinedin Zidan jedini su
10 4 - Emilio Butragewo ([pa) protiv Erni Brands (Holandija) protiv Itali- igra~i koji su dobili crvene kar-
10 Danske 1986. Prvi strijelac je 1978. godine tone na dva prvenstva svijeta. Song
10 4 - Euzebio (Por) protiv S. Koreje het-trika je “pocrvenio“ na me~evima sa
10 1966. Brazilom 1994. i ^ileom 1998,
10 4 - Fonten (Fra) protiv Z. Wema~ke Bert Petnud (SAD) protiv Paragvaja Jubilarni gol dok je Zidan iskqu~en iz igre na
1958. 1930. godine
[ve|anin Markus Albak postigao je utakmici protiv Saudijske Arabije
4 - [andor Ko~i{ (Ma|) protiv Z.
2.000. gol u istoriji svjetskih prven- 1998. i u finalu 2006. protiv
4:2
Wema~ke 1954. Najve}i broj stava. To je bio prvi gol [vedske u Italije.
4 - Ademir (Bra) protiv [vedske me~u sa Engleskom koji se zavr{io
2:1 1950. het-trikova 2:2. Jubilarni 1.000. gol postigao je - Italijan \anluka Paquka prvi je
4:2 4 - Huan [kijafino (Uru) protiv Boli- 2 - [andor Ko~i{ (Ma|) protiv Ju`ne Holan|anin Rob Rensenbrink na Mun- golman koji je dobio crveni kar-
2:1 vije 1950. Koreje 1954. i protiv Zapadne Wema- dijalu 1978. godine. ton. On je iskqu~en na utakmici sa
3:2 4 - Ernst Vilimovski (Poq) pro- ~ke 1954 (4 gola) Norve{kom na Mundijalu 1994.
5:2 tiv Brazila 1938. 2 - @ist Fonten
3:1 (Fra) protiv
Sudija - Peruanac Galindo je prvi fudba-
4:2 Paragvaja Argentinac Orasio Elisondo postao ler koji je iskqu~en iz igre na
1958. i je prvi sudija koji je vodio po~etnu prvenstvima svijeta. Galindo je, 40
4:1 pro- utakmicu i finale. On je i drugi sudi- godina prije uvo|ewa kartona, su-
2:1 tiv ja, poslije Meksikanca Benita Ar}un- dijskom odlukom iskqu~en na uta-
3:1 dije, koji je sudio na pet utakmica na kmici sa Rumunijom 1930. godine.
jednom turniru.
3:1 - Prvi `uti karton dodijeqen je
3:2 31. maja 1970. godine na utakmici
1:0 Pareira izme|u Meksika i SSSR-a, ali nije
0:0 Brazilac Karlos Alberto Pareira poznato ko ga je dobio. Sudija je,
postao je prvi trener u istoriji svjet- naime, na toj utakmici petoricu
3:0 skog prvenstva koji je igrao protiv re- fudbalera kaznio `utim kartoni-
2:0 prezentacija iz svih {est ma, a u izvje{tajima sa me~a nije
1:1 kontinentalnih asocijacija. On je ta- nazna~eno ko je od wih prvi “po`u-
ko|e izjedna~io rekord Bore Miluti- tio“.
novi}a od pet u~e{}a na svjetskim
prvenstvima, a ovo }e mu biti {esto. - Holan|anin Johan Krojf prvi je
Za- fudbaler koji je dobio `uti karton
padne Jubilarni me~ u pauzi izme|u dva poluvremena u
Wema~ke finalnoj utakmici SP 1974. sa SR
25 1958 (4 gola) Me~ osmine finala izme|u Francuske Wema~kom.
23 2 - Gerd Miler i [panije bila je 700. utakmica na
21 (Wem) protiv Bugarske svjetskim prvenstvima. - Argentinac Klaudio Kani|a jedi-
21 Iskqu~ewa po 1970. i protiv Perua iste godine ni je fudbaler koji je `uti karton
21
reprezentacijama 2 - Gabrijel Batistuta (Arg) protiv Bu- Kapiten i selektor “zaradio“ sjede}i na klupi. Na
20 garske 1994. i Jamajke 1998. utakmici sa [vedskom 2002. on je
20 10 - Argentina Ukupno 39 igra~a postiglo je jedan het- Nijemac Franc Bekenbauer jedini je dobio `uti karton iako nije bio u
19 9 - Brazil, Italija trik uspio da trofej namijewen svjetskom igri.
19 7 - Kamerun prvaku podigne i kao kapiten i kao
19 6 - Wema~ka/SR Wema~ka, Urugvaj, trener reprezentacije. Slavni Nije-
19 Holandija, Meksiko
Najstariji strijelac mac prvo je {ampionski trofej osvo-
- Reprezentativci Portugalije na
Mundijalu u Wema~koj 2006. dobi-
5 - Ma|arska, Francuska Ro`e Mila (Kamerun) imao je 42 godine jio na Mundijalu u Wema~koj 1974, a li su 26 `utih i dva crvena karto-
4 - ^ehoslova~ka, Portugalija, SAD i 39 dana u susretu Kamerun - Rusija. zatim je kao {ef stru~nog {taba pre- na i po tome su rekorderi svjetskih
3 - Bugarska, Danska, [SR, Hrvatska, dvodio “elf“ do trofeja u Italiji prvenstava.
1990.
[vedska, Engleska
2 - Belgija, Bolivija, ^ile, Paragvaj,
Najmla|i strijelac
- Ruski sudija Valentin Ivanov na
7 J. Koreja, Turska, Jugoslavija, Srbija Pele sa samo 17 godina i 239 dana u Golmanski rekord utakmici izme|u Portugalije i Ho-
9 i Crna Gora, ^e{ka, Australija me~u sa Velsom 1958. godine landije pokazao je 16 `utih i
1 - Angola, Austrija, Kanada, Kina, Golman italijanske reprezentacije
~etiri crvena kartona, {to
Valter Zenga nije primio gol ~ak 517
13 Honduras, Irak, Jamajka, Najbr`i strijelac minuta, {to predstavqa mundijalski
predstavqa mundi-
Sjeverna Irska, Peru, Poqska, Rumu- jalski rekord na
nija, Saudijska Arabija, [kotska, sa klupe rekord.
SP 2006.
Senegal, Togo, Obala Slonova~e, Ebe Sand (Danska) kome je trebalo 19
4 Slovenija, Ju`na Afrika, [panija, sekundi da postigne gol za svoju Golovi u
9 Ujediweni Arapski Emirati, Zair, Ga- reprezentaciju protiv Nigerije 1998.
na, Tunis, Ukrajina, Trinidad i Toba- godine
finalima
7 go Jedini igra~i koji su postigli golove u
6 svim me~evima, ukqu~uju}i i finale,
6
Jedini strijelac za su @erziwo koji je to u~inio 1970. i
6
Najbr`i gol dvije reprezentacije Gagija iz Urugvaja kome je to po{lo za
Hakan [ukur (Turska - Ju`na Koreja rukom 1950.
Robert Prosine~ki za Jugoslaviju
2002. godine) u 11. sekundu
1990. i za Hrvatsku 1998. godine
6
4 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.

R UPA
Fudbalska reprezentacija Srbije prvi put
G
D "Orlovi" pi{u
Podaci
Nadimak: “orlovi“
Glavni grad: Beograd
Stanovnika: 7.650.000
Savez: FSS (Fudbalski savez Srbije)
Osnovan: 1919.
Primqen u FIFA: 1919.
Broj registrovanih klubova: 2.096
Broj registrovanih igra~a: 132.182
U~e{}e na SP: 10 (1930, 1950, 1954, 1958,
1962, 1974, 1982, 1990, 1998, 2006)
Najve}i uspjesi: polufinale 1930, 1962
Najvi{e nastupa: Savo Milo{evi} (102)
Najboqi strijelac: Stjepan Bobek (38)
Prva utakmica: Jugoslavija - ^ehoslova~ka
0:7 (28. avgust 1920)

Zanimqivosti
- Samo ~etvorica fudbalera iz sada{weg sas-
tava igrala su na Mundijalu prije ~etiri godine
u Wema~koj, a to su: Dejan Stankovi}, Nemawa
Vidi}, Vladimir Stojkovi} i Nikola @igi}.
- Prvi kapiten reprezentacije Jugoslavije na
svjetskim prvenstvima bio je Milutin Ivkovi},
koji je ujedno i najmla|i kapiten u istoriji, a na
Mundijalu u Urugvaju imao je samo 24 godine.
Slogan
“Igramo srcem, vodimo osmehom“ bi}e slogan koji }e pratiti reprezentaciju Srbije na Mundijalu u Ju`noj
Africi. Slogan je izabran u anketi koju je FIFA po drugi put organizovala i u kojoj su navija~i mogli naj-
prije da predla`u, a zatim i da odaberu jedan od dva prijedloga koja su se na{la u naju`em izboru.
Prije ~etiri godine, na Mundijalu u Wema~koj, tada{wa selekcija Srbije i Crne Gore nastupila je pod
sloganom “Za qubav igre“.

- Ilija Petkovi}, Aleksandar Tirnani} i Milo-

Selektor Radomir Anti}
rad Arsenijevi} bili su u~esnici svjetskih {am- Ro|en 23. novembra 1948. u @iti{tu. Fudbalsku karijeru zapo~eo u Slobodi iz U`ica, a afirmisao se u Partizanu, za
pionata i kao igra~i i kao selektori. koji je odigrao 364 utakmice i osvojio prvenstvo Jugoslavije 1976. godine. Jo{ je igrao u Fenerbah~eu (1977), Saragosi
(1978-79) i Luton Taunu (1979-1984). Za reprezentaciju Jugoslavije odigrao je deset minuta u prijateqskoj utakmici protiv
- Ovo je prvi put, poslije ^ilea 1962. godine, Ma|arske, 26. septembra 1973. Od 19. avgusta 2008. selektor je fudbalske reprezentacije Srbije.
da je nacionalna selekcija izborila plasman na
prvenstvo koje se odr`ava izvan evropskog kon- Utakmice Tabela
tinenta. 6.9.2008. Srbija - F. ostrva 2:0 (Jakobsen autogol 29, @igi} 87)
10.9.2008. Francuska - Srbija 2:1 (Anri 53, Anelka 63 - Ivanovi} 74) 1. Srbija 10 7 1 2 22:8 22
- Najve}u pobjedu na mundijalima Jugoslavija je 11.10.2008. Srbija - Litvanija 3:0 (Ivanovi} 6, Krasi} 34, @igi} 82) 2. Francuska 10 6 3 1 18:9 21
zabiqe`ila 1974. godine kada je pobijedila Za- 15.10.2008. Austrija - Srbija 1:3 (Janko 80 - Krasi} 15, Jovanovi} 18, Obradovi} 24)
ir sa 9:0, dok je najve}i poraz do`ivqen prije 28.3.2009. Rumunija - Srbija 2:3 (Marika 55, Stojka 74 - Jovanovi} 19, Stojka autogol 44, Ivanovi} 55) 3. Austrija 10 4 2 4 14:15 14
~etiri godine od Argentine, 0:6. 6.6.2009. Srbija - Austrija 1:0 (Milija{ 7, penal) 4. Litvanija 10 4 0 6 10:11 12
10.6.2009. F. ostrva - Srbija 0:2 (Jovanovi} 44, Suboti} 62)
- Nemawa Vidi} najskupqi je reprezentativac 9.9.2009. Srbija - Francuska 1:1 (Milija{ 13, penal - Anri 31) 5. Rumunija 10 3 3 4 12:18 12
Srbije. ^lan Man~ester junajteda procijewen je 10.10.2009. Srbija - Rumunija 5:0 (@igi} 37, Panteli} 50, Kuzmanovi} 78, Jovanovi} 87, 90)
na 35 miliona evra. 6. F. ostrva 10 1 1 8 5:20 4
14.10.2009. Litvanija - Srbija 2:1 (Kalonas 19, penal, Stankevi~ijus 69, penal - To{i} 60).

Vladimir Stojkovi}
Klub: Vigan (pozajmica iz Sportinga)
Datum ro|ewa: 28.7.1983.
Mjesto ro|ewa: Loznica
Pozicija u timu: golman
Nastupi za reprezentaciju: 33
Golova za reprezentaciju: -
Debi: 16.8.2006 (^e{ka - Srbija 1:3)
Antonio Rukavina
Klub: TSV 1860 Minhen
Datum ro|ewa: 26.1.1984.
Mjesto ro|ewa: Beograd
Pozicija u timu: odbrana
Nastupi za reprezentaciju: 20
Golova za reprezentaciju: -
Debi: 2.6.2007 (Finska - Srbija 0:2)
Aleksandar Kolarov
Klub: Lacio
Datum ro|ewa: 10.10.1985.
Mjesto ro|ewa: Beograd
Pozicija u timu: odbrana
Nastupi za reprezentaciju: 13
Golovi za reprezentaciju: -
Debi: 28.5.2008 (Rusija - Srbija 2:1)
Gojko Ka~ar
Klub: Herta
Datum ro|ewa: 26.1.1987.
Mjesto ro|ewa: Novi Sad
Pozicija u timu: vezni red
Nastupi za reprezentaciju: 17
Golovi za reprezentaciju: -
Debi: 24.11.2007 (Srbija - Kazahstan 1:0)
Nemawa Vidi}
Klub: Man~ester junajted
Datum ro|ewa: 21.10.1981.
Mjesto ro|ewa: U`ice
Pozicija u timu: odbrana
Nastupi za reprezentaciju: 45
Golovi za reprezentaciju: 2
Debi: 12.10.2002 (Italija - Jugoslavija 1:1)
Branislav Ivanovi}
Klub: ^elzi
Datum ro|ewa: 22.2.1984.
Mjesto ro|ewa: S. Mitrovica
Pozicija u timu: odbrana
Nastupi za reprezentaciju: 31
Golovi za reprezentaciju: 4
Debi: 8.6.2005 (SCG - Italija 1:1)

Aleksandar Lukovi} Milan Jovanovi} Nikola @igi} Ivan Obradovi} Milo{ Krasi} Milo{ Ninkovi}

Klub: Udineze
Datum ro|ewa: 23.10.1982.
Mjesto ro|ewa: Kraqevo
Pozicija u timu: odbrana
Nastupi za reprezentaciju: 21
Golovi za reprezentaciju: -
Debi: 15.8.2005 (Poqska - SCG 3:2)
Klub: Liverpul
Datum ro|ewa: 18.4.1981.
Mjesto ro|ewa: Bajina Ba{ta
Pozicija u timu: napad
Nastupi za reprezentaciju: 26
Golovi za reprezentaciju: 9
Debi: 2.6.2007 (Finska - Srbija 0:2)
Klub: Blekburn
Datum ro|ewa: 25.9.1980.
Mjesto ro|ewa: Ba~ka Topola
Pozicija u timu: napad
Nastupi za reprezentaciju: 45
Golovi za reprezentaciju: 16
Debi: 31.3.2004 (SCG - Norve{ka 0:1)
Klub: Real Saragosa
Datum ro|ewa: 25.7.1988.
Mjesto ro|ewa: Obrenovac
Pozicija u timu: odbrana
Nastupi za reprezentaciju: 12
Golovi za reprezentaciju: 1
Debi: 6.9.2008 (Srbija - F. ostrva 2:0)
Klub: CSKA
Datum ro|ewa: 1.11.1984.
Mjesto ro|ewa: Kosovska Mitrovica
Pozicija u timu: vezni red
Utakmica za reprezentaciju: 31
Golovi za reprezentaciju: 3
Debi: 15.11.2006 (Srbija - Norve{ka 1:1)
Klub: Dinamo Kijev
Datum ro|ewa: 25.12.1984.
Mjesto ro|ewa: Beograd
Pozicija u timu: vezni red
Utakmica za reprezentaciju: 9
Golovi za reprezentaciju: -
Debi: 1.4.2009 (Srbija - [vedska 2:0)
 MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 5

pod ovim imenom u~estvuje na Svjetskom prvenstvu

novu stranu istorije

ma jedan od najboqih od-
brambenih igra~a engles-
ke Premijer lige. Napad
predvodi Milan Jovano-
vi}, na je fi ka sni ji
“orao“ u kvalifikacijama
sa pet golova.
Ipak, po vre de ni su
mimoi{le srpski nacionalni tim, koji je
ostao bez dvojice vrlo bitnih igra~a, Ivice
Dragutinovi}a i Bo{ka Jankovi}a, koji }e
zbog povreda propustiti prvenstvo u Ju`noj
Africi. Tako|e, ono {to mu~i selektora
Anti}a svakako je i pitawe prvog golmana
jer “reprezentativna jedinica“ Vladimir
Stojkovi} iza sebe nema uspje{nu klupsku
sezonu, dok su ostala dvojica ~uvara mre`e
da le ko od for me ko ja je po tre bna za
ozbiqniji rezultat na svjetskom {ampiona-
tu. Tu treba pridodati i takozvani “balkan-
ski men ta li tet“ i sklo nost gu bit ka
koncentracije u odlu~uju}im trenucima uta-
kmice. Tu boqku Anti} je donekle uspio da
ispravi, ali na velikim takmi~ewima uvi-
jek ima malo vremena za oporavak. Prvenstvo
od prije ~etiri godine u Wema~koj pokazalo
je sve nedostatke selekcije. Nadajmo se da ih
ovaj put ne}e biti.

Reprezentacija Srbije
Iako je do sada nastupala deset puta na Svjetskom prvenstvu. Prvu utakmicu u kvali- pos ta ti je di ni
svjetskim prvenstvima, fudbalska reprezen- fikacijama izabranici Radomira Anti}a Srbin koji je igrao
tacija Srbije prvi put pod tim imenom nas- protiv Farskih ostrva rije{ili su u svoju na tri mundijala, a
tupi}e na Mundijalu. korist rezultatom 2:0, da bi zatim do`ivjeli debitovao je sada ve}
Do sa da su nas tu pa li pod ime nom poraz u Francuskoj (1:2). Potom je uslijedio daleke 1998. godine u duelu
Kraqevine Jugoslavije, Socijalisti~ke Fe- niz od pet uzastopnih pobjeda, pa remi sa sa Ju`nom Korejom. Rame uz
derativne Republike Jugoslavije, Savezne Re- Francuzima, te briqantna pobjeda nad Rumu- rame s wim je Milo{ Kra-
publike Jugoslavije, te Srbije i Crne Gore. nijom u Beogradu. Tokom tih deset utakmica si}, koji je odigrao svih deset
Kvalifikacije za 19. svjetski {ampionat fudbaleri Srbije su pokazali izuzetan kole- utakmica u kvalifikacijama.
“orlovi“ su odli~no odigrali i osvojili ktivni duh, koji je jedan od najve}ih aduta “Ko man dant od bra ne“ je de -
prvo mjesto u grupi sedam, ispred Francuske ovog tima. Na terenu ih predvode kapiten fanzivac Man~ester junajteda
koja je kroz bara` morala da tra`i mjesto na Dejan Stankovi}, koji }e u Ju`noj Africi Nemawa Vidi}, koji je godina-

Zoran To{i}
Klub: Man~ester j. (pozajmqen Kelnu)
Datum ro|ewa: 28.4.1987.
Mjesto ro|ewa: Zrewanin
Pozicija u timu: vezni red
Nastupi za reprezentaciju: 21
Golovi za reprezentaciju: 3
Debi: 8.9.2007 (Srbija - Finska 0:0)
Danko Lazovi}
Klub: PSV
Datum ro|ewa: 17.5.1983.
Mjesto ro|ewa: Kragujevac
Pozicija u timu: napad
Nastupi za reprezentaciju: 37
Golovi za reprezentaciju: 10
Debi: 27.3.2002 (SCG - Bugarska 1:2)
Marko Panteli}
Klub: Ajaks
Datum ro|ewa: 15.9.1978.
Mjesto ro|ewa: Beograd
Pozicija u timu: napad
Nastupi za reprezentaciju: 32
Golovi za reprezentaciju: 6
Debi: 16.11.2003 (Poqska - SCG 4:3)
Dejan Stankovi}
Klub: Inter
Datum ro|ewa: 11.9.1978.
Mjesto ro|ewa: Beograd
Pozicija u timu: vezni red
Nastupi za reprezentaciju: 88
Golovi za reprezentaciju: 14
Debi: 22.4.1998 (Jugoslavija - J. Koreja 3:1)
Nenad Milija{
Klub: Vulverhempton
Datum ro|ewa: 30.4.1983.
Mjesto ro|ewa: Beograd
Pozicija u timu: vezni red
Nastupi za reprezentaciju: 17
Golovi za reprezentaciju: 4
Debi: 6.9.2008 (Srbija - F. ostrva 2:0)
Bojan Isailovi}
Klub: Zaglebje
Datum ro|ewa: 25.3.1980.
Mjesto ro|ewa: Beograd
Pozicija u timu: golman
Nastupi za reprezentaciju: 4
Golova za reprezentaciju: -
Debi: 14.12.2008 (Srbija - Poqska 0:1)

Radosav Petrovi} Neven Suboti} Dragan Mr|a Zdravko Kuzmanovi} An|elko \uri~i}

Klub: Partizan
Datum ro|ewa: 8.3.1989.
Mjesto ro|ewa: Ub
Pozicija u timu: vezni red
Nastupi za reprezentaciju: 8
Golovi za reprezentaciju: -
Debi: 12. 8. 2009 (J. Afrika - Srbija 1:3)
Klub: Borusija (D)
Datum ro|ewa: 10.12.1988.
Mjesto ro|ewa: Bawaluka
Pozicija u timu: odbrana
Nastupi za reprezentaciju: 13
Golovi za reprezentaciju: 1
Debi: 28.3.2009 (Rumunija - Srbija 2:3)
Klub: Vojvodina
Datum ro|ewa: 23.1.1984.
Mjesto ro|ewa: Vr{ac
Pozicija u timu: napad
Nastupi za reprezentaciju: 6
Golovi za reprezentaciju: 2
Debi: 19.11.2008 (Srbija - Bugarska 6:1)
Klub: [tutgart
Datum ro|ewa: 22.9.1987.
Mjesto ro|ewa: Bern
Pozicija u timu: vezni red
Nastupi za reprezentaciju: 27
Golovi za reprezentaciju: 4
Debi: 2.6.2007 (Finska - Srbija 0:2)
Klub: Uniao Leiria
Datum ro|ewa: 21.11.1980.
Mjesto ro|ewa: Pan~evo
Pozicija u timu: golman
Nastupi za reprezentaciju: 1
Golova za reprezentaciju: -
Debi: 29.5.2010 (Srbija - Novi Zeland 0:1)
6 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.

Bogiwa,
Dva pehara obiqe`ila Svjetski {ampionat u fudbalu

pa Globus
“Zla tni glo bus“,
trofej namijewen po-
bje dni ku svjet skih
prvenstava, dodjequje se
{am pi onu od Svjet skog
{ampionata 1974. godine u
Zapadnoj Wema~koj.
[ampion je do tada dobijao
u pre la zno vla sni{ tvo pe har
“Bogiwe Nike“, da bi ga Brazilci
1970. dobili u trajno vlasni{tvo,
po{to su osvojili Mundijal tri
puta.
Prvi i posqedwi
Prvi fudbaler koji je podigao “Bo-
Kup @ila giwu Niku“ je kapiten Urugvaja Hoze
Rimea
Nasazi 1930. godine, a posqedwi
Pele 1970, kada ga je Brazil do-
bio u trajno vlasni{tvo. Prvi
koji je podigao “Zlatni globus“
je Franc Bekenbauer. On je
ujedno jedini fudbaler ko-
ji je Mundijal osvajao kao
kapiten i kao selektor.
Prije ~etiri godine Fa-
bio Kanavaro je bio taj
koji je prvi primio pehar
pobjednika.
Francuski skulptor Abel Lafler
izradio je prvi trofej, a kao uzor mu
je po slu `i la gr~ka bo giwa po bje de
Nika, koja uzdignutih ruku dr`i pe-
har.
Statua je bila visoka 30 centime-
tara, izlivena od zlata i te{ka 1.800
grama i sa mermernim postoqem uku-
pno je te`ila ~etiri kilograma.
Me|utim, neslavno je zavr{ila.
Naime, brazilska policija je 29.
januara 1984. godine saop{tila da je
pehar ukraden istopqen i pretvoren u
zlatne poluge.
Zlatna bogiwa je bila ~uvana u se-
fu brazilske fudbalske konfedera-
ci je, oda kle je 19. de cem bra 1983.
ukradena.
Da bi sa~uvali uspomenu, Brazil-
ci su na pra vi li iden ti ~nu ko pi ju.
Poslije {ampionata u Meksiku 1970.
godine raspisan je konkurs za izradu
novog trofeja. Svoje radove poslala
su 53 umjetnika, a kao najboqi iza-
bran je rad Italijana Silvija Gaca-
nige iz umjetni~kog ateqea Bertoni
iz Milana.
No vi tro fej pred stavqa glo bus
koji dr`e uzdignute ruke trojice atle-
ta, simboli{u}i snagu i spontanost
sportskog doga|aja i radost pobjede.
Pe har je vi sok 36
cen ti me ta ra, u vrhu je
pre~nika 13, a u postoqu
15 centimetara te je izli-
ven od 18-karatnog zlata.
Re pro du kci ja os ta je
osva ja ~u u traj no vla -
sni{ tvo, dok ori gi nal
mo gu da “po sje du ju“ sa mo
~etiri godine.
Sa pojavom novog pehara
pro mi jeweno je ime ta kmi -
~ewa u Svjetski kup FIFA, dok
se do tada zvalo Svjetski kup -
Kup @ila Rimea.
Na wegovom postoqu ugravi-
rana su imena selekcija koje su Trofej
osva ja le svjet ski {am pi onat, a namijewen
pobjedniku
mjesta ima do 2038. godine.

Australija
"Kenguri" ponovo na SP
kojem se zna ko {ta radi. Prve zvijezde su Put do Mundijala
Igra~ki kadar Podaci svakako Hari Kjuel, Tim Kejhil, Bret Emer-
Nadimak: “kenguri” ton koji ve} godinama igraju u engleskoj li- Selekcija Australije odli~no je odigra-
Golmani
Glavni grad: Kanbera gi, kao i Mark Bre {a no dok je na go lu la kvalifikacije te je poslije 14 utakmica
Stanovnika: 22.369.433 iskusni Mark [varcer. Ono {to je sigurno me|u prvim ekipama obezbijedila nastup na
1. Mark [varcer 6.10.1972. (Fulam)
12. Adam Federici 31.1.1985. (Riding) Savez: FFA (Football Federation Australia) za wih je da }e ostalim reprezentacijama Mundijalu. Lako su iza{li na kraj sa Ki-
Osnovan: 1961. skupo prodati ko`u. nom, Katarom i Irakom da bi i u novofor-
18. Bred Xons 19.3.1982. (Midlsbro)
Primqen u FIFA: 1963. miranoj grupi osam susreta zavr{ili bez
Odbrana Broj registrovanih klubova: 3.868 poraza u me~evima sa Japanom, Ba-
Broj registrovanih igra~a: 435.728 Sigurno je da “kenguri“ ne- hreinom, Katarom i Uzbekista-
U~e{}e na SP: 2 (1974, 2006) ma ju po tre bno is kus tvo za nom.
6. Majkl Bo{amp 8.3.1981. (Melburn)
Najve}i uspjesi: osmina finala 2006 igrawe na ve li kim ta kmi -
21. Dejvid Karli 23.11.1981. (Tvente)
Najvi{e nastupa: Aleks Tobin (87) ~ewima. Ubi ta ~an ri tam odi gra vawa
11. Skot ^iperfild 31.12.1975. (Bazel)
Najboqi strijelac: Demijen Mori (29) uta kmi ca za wih mo `e bi ti po gu ban.
20. Mark Miligan 4.8.1985. (Xef Junajted)
Prva utakmica: Holandija - Australija Najve}i problem selektor Pim Verbek
3. Kreg Mur 12.12.1975. (bez kluba)
3:1 (17. jun 1922) ima oko sastava tima jer je glavna uzda-
2. Lukas Nil 9.3.1978. (Galatasaraj)
nica Hari Kjuel do{ao povrije|en na
8. Luk Vilk{ajr 2.10.1981. (Dinamo M.)
pri pre me i pi tawe je da li }e
Australiji }e ovo biti drugo sti}i da se oporavi do po~et-
Vezni red uzas to pno u~e{ }e na za vr{noj ka Mundijala. Australijan-
smo tri. Pri je ~e ti ri go di ne u ci imaju nekoliko dobrih
23. Marko Bre{ano11.2.1980. (Palermo) Wema~koj bili su hit prvenstva te igra~a, ali su na poje-
4. Tim Kejhil 6.12.1979. (Everton) su ispali od Italije uz veliku pomo} sudija di nim po zi ci ja ma
25. Xejson ^ulina 5.8.1980. (Gold Kost) “azurima“. Krasi ih odli~an timski duh u veoma “tanki“ tako
7. Bret Emerton 22.2.1979. (Blekburn)
da im je to glavni
19. Ri~ard Garsija 4.9.1981. (Hal)
13. Vins Grela 5.10.1979 (Blekburn)
Selektor nedostatak, nara-
vno uz neigra -
14. Bret Holman 27.3.1984. (Alkmar) Pim Verbek we fu dba le ra
15. Mile Jedinak 3.8.1984. (Antalija) Holandski stru~wak Pim
Midlsbroa
16. Karl Valeri 14.8.1984. (Sasuolo) Verbek od 2007. godine sa
Risa Vilijam-
22. Dario Vido{i} 8.4.1987. (Nirnberg) klupe predvodi reprezenta-
sa koji se nije
ciju Australije. Sigurno je da
opo ra vio od po -
Napad }e u Ju`noj Africi imati te`ak zadatak da
vrede.
bar ponovi rezultat svog prethodnika Gusa
9. Xo{ua Kenedi 20.8.1982. (Nagoja) Hidinka koji je “kengure” prije ~etiri godine
10. Hari Kjuel 22.9.1978. (Galatasaraj) odveo u osminu finala. Svi igra~i imaju ve-
Hari
17. Nikita Rukavicija 22.6.1987. (Tvente) liko povjerewe u wega. Kjuel
 MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 7

Wema~ka
"Panceri" bez Balaka
{ampion svijeta i Evrope kvalifikacije je Put do Mundijala
Podaci pro{ao bez ve}ih problema i potvrdio odli-
Igra~ki kadar
Glavni grad: Berlin ~nu formu. Timski duh je glavno obiqe`je Moglo bi se re}i da su se Nijemci na Golmani
Stanovnika: 81.757.600 “pancera“ na svim takmi~ewima kao i poslo- najlak{i na~in domogli mjesta na Svjetskom
Savez: DFB (Deutscher Fussball-Bund) vi~na upornost i istrajnost svih 90 minuta prvenstvu. U grupi sa Rusijom, Finskom, 22. Hans Jerg But 28. 5. 1974. (Bajern)
Osnovan: 1900. susreta. Skoro da nemaju slabe ta~ke u igri, Velsom, Azerbejyanom i Lihten{tajnom iz- 1. Manuel Nojer 27. 3. 1986. ([alke)
Primqen u FIFA: 1904. jaki su u svim segmentima, a na svakoj pozi- gubili su samo dva boda. I to oba od Finaca 12. Tim Vize 17. 12. 1981. (Verder)
Broj registrovanih klubova: 6.308.946 ciji imaju po dva igra~a sli~nog kvaliteta. po{to su u gostima tri puta stizali pre-
Broj registrovanih igra~a: 26.837 dnost rivala za kona~nih 3:3, a zatim i kod Odbrana
U~e{}e na SP: 16 (1934, 1938, 1954, ku}e gdje je bilo mirnije 1:1. U duelima sa
1958, 1962, 1966, 1970, 1974, 1978, 1982, Naj ve }i pro blem za Ni jem ce najve}im konkurentom i na kraju drugoplasi- 4. Denis Aogo 14. 1. 1987. (Hamburg)
1986, 1990, 1994, 1998, 2002, 2006) predstavqa neigrawe kapitena Mi- ranom ekipom Rusije, Nijemci su pokazali 14. Holger Bad{tuber 13. 3. 1989. (Bajern)
Najve}i uspjesi: {ampion 1954, 1974, haela Balaka koji se povrijedio u fi- punu snagu i slavili sa 2:1 kod 20. @erom Boateng 3. 9. 1988. (Hamburg)
1990. nalu Kupa Engleske. Odsustvo Balaka ku}e i 1:0 u gostima. 3. Arne Fridrih 29. 5. 1979. (Herta)
Najvi{e nastupa: Lotar Mateus (150) poku{a}e da nadoknade ostali fudbaleri, a
2. Marsel Jansen 4. 11. 1985. (Hamburg)
Najboqi strijelac: Gerd Miler (68) prije svih Sami Kedira, koji ipak, nije taj
16. Filip Lam 11. 11. 1983. (Bajern)
Prva utakmica: [vajcarska - Wema~ka kalibar igra~a i motivatora ostatka ekipe
17. Per Mertezaker 29. 9. 1984. (Verder)
5:3 (5. april 1908) dok o iskustvu ne treba tro{iti rije~i. Na-
5. Serdar Task 24. 4. 1987. ([tutgart)
cija je o~ekivala da }e selektor Joakim Lev
pozvati prvog strijelca Bundeslige Kevina
Wema ~ka je na posqedwem Vezni red
Kurawija, ali je ostao dosqedan svojoj rije-
Svjetskom prvenstvu osvojila tre- ~i i odustao od toga zbog sukoba sa napada~em
}e mjesto i pokazala da sa novom 6. Sami Kedira 6. 4. 1987. ([tutgart)
[alkea otprije nekoliko godina. Boqku mogu
generacijom fudbalera ima sposo- 18. Toni Kros 4. 1. 1990. (Bajer)
predstavqati napada~i jer od wih petorice
bnost da do|e do same zavr{nice. Trostruki 21. Marko Marin 13. 3. 1989. (Verder)
ni ko ni je u za do voqava ju }oj
8. Mesut Ozil 15. 10. 1988. (Verder)
formi koja se tra`i
7.Bastijan [vajn{tajger1. 8. 1984. (Bajern)
Selektor na SP.
15. Pjotr Trohovski 22. 3. 1984. (Hamburg)
Joakim Lev
Nijemce }e sa klupe predvo- Napada~i
diti Joakim Lev koji je ekipu
preuzeo od Jirgena Klinsmana 19. Kakau 27. 3. 1981. ([tutgart)
kojem je bio pomo}nik na pro- 23. Mario Gomez 10. 7. 1985. (Bajern)
{lom Mundijalu. Na pravi na~in uspijeva da 9. [tefan Kisling 25. 1. 1984. (Bajer)
uklopi zvijezde u timu. Vjeruje iskqu~ivo u ve- 11. Miroslav Kloze 9. 6. 1978. (Bajern)
liki rad, gaji napada~ki fudbal, a takti~ka 13. Tomas Miler 13. 9. 1989. (Bajern)
priprema susreta mu je izuzetno jaka strana. 10. Lukas Podolski 4. 6. 1985. (Keln)
Bastijan [vajn{tajger

Gana
Srbin vodi Gance
pro{li u drugi krug. Imena Stefana Apije, Put do Mundijala
Igra~ki kadar Podaci Suleja Muntarija garantuju da bi “crne zvi-
Nadimak: Crne zvijezde jezde“ mogle i ove godine da naprave dobar Izuzetno ubjedqivi nastupi u kvalifi-
Golmani
Glavni grad: Akra rezultat. Imaju iskustvo igrawa te{kih uta- kacijama omogu}ili su Gani da ve} poslije
Stanovnika: 23.837.000 kmica, a na posqedwem Kupu afri~kih na- ~etiri kola u kojima nisu pora`eni budu
1. Danijel A|ei 10.11.1988. (Liberti)
16. Stiven Aholu 5.9.1988. (Hart ov Lajons) Savez: GFA (Ghana Football Association) cija pora`eni su u finalu od Egipta. Uz to sigurni putnici za JAR. Koliko su bili do-
Osnovan: 1957. imaju trenera koji poznaje evropske ekipe minantni najboqe se vidi iz podatka da su
22. Ri~ard Kingson 13.6.1978. (Vigan)
Primqen u FIFA: 1958. te je dobar takti~ar. prvi gol primili tek od Benina i to po{to
Odbrana Broj registrovanih klubova: 280 su se uveliko kvalifi-
Broj registrovanih igra~a: 27.500 Najve}i nedostatak Gane bi}e kovali za SP. Najva-
U~e{}e na SP: 1 (2006) odsustvo wihove najve}e zvijezde, `ni je po bje de
2. Hans Sarpei 28.6.1976. (Bajer)
Najve}i uspjesi: Osmina finala 2006. ~lana ^elzija, Mikaela Esijena, ko- ostvarili su na sa-
4. Xon Pantsil 15.6.1981. (Fulam)
Najvi{e nastupa: Abedi Pele (73) ji se nije oporavio od povrede dobijene u mom star tu ka da su
5. Xon Mensa 29.11.1982. (Lion)
Najboqi strijelac: Abedi Pele (33) Kupu nacija u januaru. Iako selektor ima kao gosti savladali
7. Samjuel Inkum 22.8.1989. (Bazel)
Prva utakmica: Gana - Nigerija 1:0 podr{ku Saveza, on je pod velikim pritis- Mali i Sudan sa po
8. Xonatan Mensa 13.7.1990. (Fri Stjet)
(21. maja 1950) kom ja vnos ti zbog lo {i jih re zul ta ta u 2:0, a tri gola u tim
15. Isak Vorsah 21.6.1988. (Hofenhajm)
posqedwe vrijeme, kao i nepozivawa u tim susretima postigao
17. Abdul Rahim Ajev 16.4.1988. (El Zamalek)
Haminu Dramanija, Stefana Adamsa, Erika je veteran Me-
19. Li Adi 26.9.1985. (Bi~am ^elzi) Gana je sigurno jedna od naj- Adoa, Larija Kingstona zbog ~ega je pod me- tju Amoa.
kva li te tni jih afri ~kih re pre - dijskim pritiskom. Uz to, lo{a
Vezni red zentacija sa igra~ima koji igraju atmo sfe ra vla da u wiho vom
u najja~im evropskim ligama. Bi}e ta bo ru iz ko jeg do la ze in -
6. Entoni Anan 31.7.1986. (Rozenborg) im ovo drugo u~e{}e na mundijalima, a na formacije o sukobima izme-
9. Derek Boateng 2.5.1983. (Hetafe) pro{lom su predstavqali iznena|ewe te su |u igra~a i selektora, kao i
10. Stiven Apija 24.12.1980. (Bolowa)
to ga da Mun ta ri `e li da
11. Sulej Muntari 27.8.1984. (Inter)
13. Andre Ajev 17.12.1989. (Arl)
Selektor napusti trening kamp.
21. Kvadvo Asamoa 9.9.1988. (Udineze) Milovan Rajevac
Srbin Milovan Rajevac pre-
Napad uzeo je kormilo reprezentacije
od Kloda le Roja 2008. godine.
20. Kvinsi Ovusu-Abeje 15.4.1986. (Al Sad) Ipak, on nije prvi Srbin na klupi
23. Kevin-Prins Boateng 6.3.1987.(Portsmut) “crnih zvijezda“ po{to je Ganu u Wema~koj
3. Asamoa Gijan 22.11.1985. (Ren) prije ~etiri godine vodio Ratomir Dujkovi}.
12. Prins Tagoe 9.11.1986. (Hofenhajm) U karijeri je trenirao Crvenu zvezdu i Bo-
14. Metju Amoa 24.10.1980. (NAC Breda) rac iz ^a~ka kojeg je odveo do jedinog u~e{}a Sulej
18. Dominik Adija 29.11.1989. (Milan) u Evropi. Muntari
8 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.

R UPA Ju`na Afrika

A
G
Igra~ki kadar
Golmani
1. Monib Xosefs 19.5.1980. (Orlando)
16. Itumeleng Kune 20.6.1987. (K. ^iefs)
22. [u-Aib Valters 26.12.1981. (Maritzburg)
Odbrana
2. Siboniso Gaksa 6.4.1984.
3. Tsepo Masilela 5.5.1985.
4. Aron Mokoena 25.11.1980.
5. Anele Ngkongoa 20.10.1987.
14. Matju But 14.3.1977.
15. Lukas Tvala 19.10.1981.
20. Bongangi Kumalo 6.1.1987.
21. Sijabonga Sangveni 29.9.1981.
Vezni red
6. Makbet Sibaja 25.11.1977.
7. Lens Dejvids 11.4.1985.
8. Siphive [abalala25.9.1984.
10. Stiven Pienar 17.3.1982.
11. Teko Modise 22.12.1982.
12. R. Let~olonxan 9.6.1982.
13. Kagi{o Dikga~oi 24.11.1984.
19. Surpris Moriri 20.3.1980.
23. Tanduxis Kuboni 23.5.1986.
Napad
9. Katlego Mphela 29.11.1984. (Mamelodi)
17. Bernard Parker 16.3.1986. (Tvente)
18. S. Nomvete 2.12.1977. (Moroka)
Mezim~e FIFA
gu ra ju me |u prve dvi je eki pe gru pe A 19. Put do Mundijala
Podaci mundijala. Na svakom turniru doma}in je
imao poseban tretman, treba se sjetiti samo Ju`na Afrika se nije takmi~ila u kvali-
Nadimak: “Bafana bafana“
Ju`ne Koreje, ili SAD i sve je jasno. fikacijama za Mundijal, ~iji je doma}in,
Glavni grad: Pretorija
Veliki adut doma}ina {ampionata je i jer je dobila direktnu vizu od Svjetske fu-
Stanovnika: 49.000.000
iskustvo brazilskog stru~waka Karlosa Al- dbalske federacije (FIFA). Mnogi ovu re-
Savez: COSAFA (South African Football As-
berta Pereire, koji zna da sklopi pobjedni- prezentaciju zovu mezim~e FIFA jer je ku}a
sociation)
~ki mo za ik i ko ji ima “for mu lu“ da fudbala iz Ciriha dala povjerewe dr`avi
Osnovan: 1991.
za organizaciju Mundijala, uprkos veli-
Primqen u FIFA: 1992. obraduje sve Ju`noafrikance i wihove
sim pa ti ze re. Si gur no je da }e zbog kim problemima i lo{oj situaciji u JAR.
Klubova: 900
svega ovoga JAR igrati zapa`enu ulo- “Bafana bafana“ je igrala kvalifika-
(Mamelodi) Igra~a: 1.469.410
gu. cije za Kup afri~kih nacija i u grupi sa
(M. Haifa) Nastupi na SP: 3 (1998, 2002, 2006)
Nigerijom, Sijera Leoneom i Ekva-
(Portsmut) Najve}i uspjesi: prvi krug 1998, 2002. i
torijalnom Gvinejom bila je dru-
(Genk) 2006.
ga.
(Mamelodi) Najvi{e nastupa: Aron Mokoena (100)
Najboqi strijelac: Benedikt Mekarti (35) Ne is kus tvo je gla vni pro -
(Orlando)
Prva utakmica: Argentina - Ju`na Afri- blem ove reprezentacije, koja
(Supersport)
ka 0:1 (9. jul 1906) ni u tri prethodna uzastopna
(Lamontvil)
nastupa na mundijalima nije us-
pjela da pro|e u drugi krug takmi-
Doma}i tereni, publika, naklo- ~ewa. “Bafana bafana“ o~igledno
nost sudija i Svjetske fudbalske nema dovoqno snage za korak vi{e i
(Rubin) fe de ra ci je (FI FA) pa ra me tri su istup u drugi krug.
(Ajaks, KP) koji reprezentaciju Ju`ne Afrike Ve li ki ne dos ta tak je i nei -
(K. ^iefs)
grawe najboqeg igra~a i stri-
(Everton)
(Orlando)
Selektor jel ca Be ne di kta Me kar ti ja.
Karlos Alberto Selektor Pereira ga je izos-
(K. ^iefs)
tavio zbog lo{e forme, iako
(Fulam) Pereira je Mekarti sa 35 golova naj-
(Mamelodi) Na klupi doma}ina Svjetskog boqi “skorer“ svih vremena.
(Lamontvil) prvenstva sjede}e ~uveni Kar- Upravo nedostatak ovog napada-
los Alberto Pereira, za koga
mnogi smatraju da je odigrao veliku ~a mogao bi da se odrazi na efika-
ulogu u dobijawu doma}instva. Iskusni Brazi- snost ju `noa fri ~ke
lac vodio je nacionalni tim svoje otaybine do fudbalske reprezenta-
titule svjetskog prvaka u SAD 1994. godine, a cije.
od wega se o~ekuje samo da ekipa igra dobro
bez obzira na rezultate. Aron Mokoena

Meksiko
Svi u napad
kance, koji su jedna od najstandardnijih re- Put do Mundijala
Podaci prezentacija u~esnica Mundijala. Tim je
Igra~ki kadar
Nadimak: “Sombrerosi“ sastavqen od dvije generacije fudbalera, U finalnoj grupi KONKAKAF zone kva- Golmani
Glavni grad: Sijudad Meksiko {to mo`e da bude prednost. To je klasi~an lifikacija Meksikanci su zauzeli drugu po-
Stanovnika: 111.000.000 spoj mladosti i iskustva. S jedne strane vo- ziciju sa bodom zaostatka iza SAD. U 1. Oskar Perez 1.2.1973. (^iapas)
Savez: FEMEKSFUT (Federación Mexicana |e su Rafael Markez i Kvatemok Blanko, a s uvodu kvalifikacija “sombrerosi“ 13. Giqermo O~oa 13.7.1985. (Amerika)
de Fútbol Asociación) druge igra~i za koje tek treba da se ~uje: su bili boqi od Belizea, 2:0 i 7:0, a 23. Ernesto Mi~el 21.7.1979. (Gvadalahara)
Osnovan: 1927. \ovani dos Santos, Efrain Huarez, Hektor potom su nadigrali Honduras, Jamaj-
Primqen u FIFA: 1929. Moreno... ku i Kanadu. S Hondurasom su u{li Odbrana
Klubova: 1.220 Prema formi i kvalitetu, Meksiko u fi nal ni dio i oba ti ma su
Igra~a: 41.800 ima tim za plasman u drugi krug izborila mundijalsku vizu. 2. Francisko Rodrigez 20.10.1981. (PSV)
Nastupi na SP: 12 (1930, 1950, 1954, ta kmi ~ewa, U du eli ma s naj ve }im i 3. Karlos Salsido 2.4.1980. (PSV)
1958, 1962, 1970, 1978, 1986, 1994, ali bi }e tradicionalno neugodnim 4. Rafael Markez 13.2.1979. (Barselona)
1998, 2002, 2006) izuzetno te- pro ti vni kom, SAD, Me - 5. Rikardo Osorio 30.3.1980. ([tutgart)
Najve}i uspjesi: ~etvrtfinale 1970. i {ko jer su u ksikanci imaju polovi- 12. Pol Agilar 6.3.1986. (Pa~uka)
1986. grupi sa doma}inom i dva biv{a svjetska ~an u~inak: poraz od 0:2 15. Hektor Moreno 17.1.1988. (AZ Alkmar)
Najvi{e nastupa: Klaudio Suarez (178) prvaka - Urugvajem i Francuskom. Meksi- i pobjedu od 2:1. 16. Efrain Huarez 22.2.1988. (Pumas UNAM)
Najboqi strijelac: Hared Borgeti (43) ~ka upornost je najve}i adut ove ekipe. 19. Xoni Magaqon 21.11.1981. (Gvadalahara)
Prva utakmica: Gvatemala - Meksiko 2:3 20. Horhe Tores 16.1.1988. (Atlas)
1:2 (1. januar 1923)
Meksikanci su poznati kao Vezni red
re pre zen ta ci ja ko ja ga ji
Nastup u Ju`noafri~koj Repu- izrazito ofanzivni fudbal. 6. Gerardo Torado 30.4.1979. (Kruz Azul)
blici je peti uzastopni za Meksi- Kod wih svi idu u napad i svi 8. Izrael Kastro 20.12.1980. (Pumas UNAM)
se brane, veznog reda nema. Zbog ta- 17. \ovani Dos Santos 11.5.1989. (Galatasaraj)
Selektor kvog stila igre, po kojem su prepo- 18. Andres Guardado 28.9.1986. (La Koruwa)
znatqivi na mundijalima, uz veliko
Havijer Agire po`rtvovawe, na spisku selektora Agi-
Havijer Agire (1. decem- Napad
rea nalaze se samo ~etiri vezna fudba-
bar 1958) jedan je od na-
lera. 7. Pablo Barera 21.6.1987. (Pumas UNAM)
juspje{nijih meksi~kih
To bi mogao da bude “ma~ sa dvije o{- 9. Giqermo Franko 3.11.1976. (Vest Hem)
selektora. Iskusni stru~wak
trice“, odnosno nedostatak ovog tima, 10. Kvatemok Blanko 17.1.1973. (Verakruz)
ima ne{to u sebi {to svakoj
koji je dva puta ostvario najve}i rezultat 11. Karlos Vela 1.3.1989. (Arsenal)
ekipi koju preuzme garantuje procvat. Tako
na mundijalima, plasman u ~etvrtfinale, 14. Havijer Hernandez1.6.1988. (Man~ester j.)
je, na primjer, ekipu Pa~uke doveo do titule
ali kada su “sombrerosi“ bili doma}ini, 21. Adolfo Bautista 15.5.1979. (Gvadalahara)
u 1999. godini u ju`noameri~koj Ligi {ampi-
1970. i 1986. godine. Deficit “vezista“ 22. Alberto Medina 29.5.1983. (Gvadalahara)
ona. Kvatemok
definitivno mo`e da bude problem. Blanko
 MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 9

Urugvaj
Potajno iznena|ewe
Tabareza, ali ukoliko `ele vi{e, “urusi“ Put do Mundijala Igra~ki kadar
Podaci }e morati da imaju vi{e Forlana u svom ti-
Nadimak: “Urusi“, “nebeskoplavi“ mu. Kolektivnim duhom “nebeskoplavi“ su Poslije osvajawa pete pozicije u Ju`noj Golmani
Glavni grad: Montevideo stigli do pete pozicije u kvalifikacijama Americi, Urugvajci su morali u doigravawe
Stanovnika: 3.500.000 u Ju`noj Americi na koju su se pretplatili, sa ~etvrtoplasiranim timom iz KONKA- 1. Fernando Muslera 16.6.1986. (Lacio)
Savez: AUF (Asociación Uruguaya de a koja vodi u bara`. Sebastijan Abreu i An- KAF zone, a to je bila Kostarika. Rezultat 12. Giqermo Kastiqo 17.4.1987. (De. Kali)
Fútbol) dreas Skoti su, uz Forlana, najiskusniji, je bio 1:0 i 1:1. Ispred Urugvaja u kvalifi- 23. Martin Silva 25.3.1983. (D.Sporting)
Osnovan: 1900. dok je ostali dio ekipe poletan. Upravo ta kacijama su bili Brazil, ^ile, Paragvaj i
Primqen u FIFA: 1923. mladost mo`e da bude plus Urugvajaca, jer }e Argentina. Odbrana
Klubova: 1.220. mnogi od wih tra`iti afirmaciju na Mun- To kom kva li fi ka ci ja Uru -
Igra~a: 41.800. dijalu i ona }e im poslu`iti kao dodatni gvajci su muku mu~ili sa po- 2. Dijego Lugano 2.11.1980. (Fenerbah~e)
Nastupi na SP: 10 (1930, 1950, 1954, motiv. vre dom naj boqeg igra ~a 3. Dijego Godin 16.2.1986. (Viqareal)
1962, 1966, 1970, 1974, 1986, 1990, Dijega Forlana, ali su ipak 4. @orge Fusile 19.11.1984.(Porto)
2002, 2006) us pje li da bu du 6. Maurisio Viktorino 11.10.1982.(U. de ^ile)
Najve}i uspjesi: [ampion 1930. i 1950. Zlatno doba urugvajskog fudbala ko rak is pred 16. Maks. Pereira 8.6.1984. (Benfika)
Najvi{e nastupa: Rodolfo Rodrigez (79) je oda vno pro {lo. Iako zemqa s Ekva do ra i 19. Andres Skoti 14.12.1975.(Kolo Kolo)
Najboqi strijelac: Hektor Skarone (31) malim brojem stanovnika, u plus- Ko lum bi je, 22. Martin Kaseres 7.4.1987. (Juventus)
Prva utakmica: Urugvaj - Argentina 2:3 kvamperfektu “urusi“ su se mogli a dva ispred
(16. maj 1901) pohvaliti ujediwewem svjetske, konti- Venecuele. Vezni red
nentalne i olimpijske medaqe. Danas su
Prva “zvijezda“ ove reprezen- prosje~an tim. Urugvajci su u ju`noame- 5. Valter Gargano 23.7.1984. (Napoli)
ta ci je je na pa da~ ma drid skog ri ~kim kva li fi ka ci ja ma 8. Sebastijan Eguren 8.1.1981. (AIK )
Atle ti ka Di je go For lan. On je “ka{quca li“, ali su na 11. Alvaro Pereira 28.11.1985.(Porto)
ujedno i najve}a uzdanica selektora kraju ipak uspje li da se 14. Nikolas Lodeiro 21.3.1989. (Ajaks)
domognu najve}e svjetske 15. Dijego Perez 18.5.1980. (Monako)
fudbalske scene. 17. Egidio Arevalo 1.1.1982. (Pewarol)
Selektor Iako su dvos tru ki 18. Ignasio Gonzalez 14.5.1982. (Valensija)
Oskar Tabarez {am pi oni, Uru gvaj ci 20. Alvaro Fernandez 11.10.1985.(U. de ^ile)
Oskar Va{ington Tabarez (3. su na posqedwih {est
mart 1947) je drugi put na mundijala igrali tri Napad
svjetskim prvenstvima. Ta~no puta, u posqedwih 16
dvije decenije je pro{lo od kako je godina nisu se prosla- 7. Edison Kavani 14.2.1987. (Palermo)
sjedio na klupi Urugvajaca na najve}oj smotri vi li. Igra li su je - 9. Luis Suarez 24.1.1987. (Ajaks)
reprezentativnog fudbala u Italiji. Wegovo dnom i ni su pro {li 10. Dijego Forlan 19.5.1979. (Atletiko M.)
drugo postavqewe na selektorsko mjesto desilo prvi krug. Tradicija je 13. Sebastijan Abreu 17.10.1976.(Botafogo)
se 2006. godine, kada je Urugvaj izgubio od Aus- wihov naj ve }i pro ti - 21. Seb. Fernandez 23.5.1985. (Banfild)
tralije u kvalifikacijama za Mundijal. vnik.
Dijego Forlan

Francuska
"Zvijezde" bez vo|e
dno izgubili. Kada su branili krunu u Japanu mnogo toga se od tada promijenilo.
Igra~ki kadar Podaci i Ju`noj Koreji 2002. godine pro{li su kao
Golmani Nadimak: “Trikolori“, “Galski pijetlovi“ “bosi po trwu“, nisu postigli ni gola i ispa-
li su u takmi~ewu po grupama. “Trikolori” su
Put do Mundijala
Glavni grad: Pariz
1. Hugo Loris 26.12.1986. (Lion) Stanovnika: 65.500.000 skup megazvijezda poput Riberija, Anrija,
16. Stiv Mandanda 28.3.1985. (Marseq) “Galski pijetlovi“ su na Mundijal do-
Savez: FFF (Fédération française de foo- Tulalana, Gurkufa, Galasa, Malude, Go- {li pobjedom u bara`u protiv Republike
23. Sedrik Karaso 30.12.1981. (Bordo) tball) vua, Anelke... ali nemaju vo|u kao {to je Irske golom Vilijama Galasa poslije cen-
Osnovan: 1919. to nekad bio Zidan. Svako od wih jednim tar{uta Tijerija Anrija, koji je prije to-
Odbrana Primqen u FIFA: 1907. po te zom mo `e da ri je {i uta kmi cu i ga se bi for dao ru kom. Ja vnost je
Klubova: 20.062 upravo je to snaga francuske reprezenta- osudila “trikolore“, ali gre{ku
2. Bakari Sawa 14.2.1983. (Arsenal) cije. Plus mo`e da bude i odli~no me-
Igra~a: 1.794.940 su di je FI FA ni je is pra vi la.
3. Erik Abidal 11.9.1979. (Barselona) Nastupi na SP: 12 (1930, 1934, 1938, |usobno poznavawe reprezentativaca Ina ~e, Fran cu zi su bi li u
4. Antoni Reveqe 10.11.1979. (Lion) 1954, 1958, 1966, 1978, 1982, 1986, i selektora Domeneka. grupi sa Srbijom i zauzeli
5. Vilijam Galas 17.8.1977. (Arsenal) 1998, 2002, 2006) su drugu poziciju sa bodom
6. Mark Planus 7.3.1982. (Bordo) Najve}i uspjesi: [ampion 1998. mawe.
13. Patris Evra 15.5.1981. (Man. j.) Najvi{e nastupa: Lilijan Tiram (142) Stawe u reprezen- Iza Srbije i Francuske
17. Sebastijen Skila}i 11.8.1980. (Seviqa) Najboqi strijelac: Tijeri Anri (51) taciji pred Mundijal ostali su Austrija, Litva-
22. Gael Kli{i 26.7.1985. (Arsenal) Prva utakmica: Belgija - Francuska 3:3 po kva ri la je seks nija, Rumunija i Farska Os-
(1. maj 1904) afe ra sa maqoqe - trva.
Vezni red tni com u ko ju su bi li
umije{ani Riberi, Govu
U posqedwa tri nas tu pa na
7. Frank Riberi 7.4.1983. (Bajern) i Benzema koji nije na
mundijalima Francuzi su igrali
8. Joan Gurkuf 11.7.1986. (Bordo) spisku. Pored toga, javnost je skoro
dva finala, jedno su osvojili, a je-
14. @eremi Tulalan 10.9.1983. (Lion) uvijek protiv selektora Domeneka
15. Floran Maluda 13.6.1980. (^elzi) koga optu`uje da sa sjajnim timom
18. Alu Dijara 15.7.1981. (Bordo) Selektor ne mo`e da ponovi uspjeh iz 1998.
go di ne. To kom kva li fi ka ci ja
19. Abu Diabi 11.5.1986. (Arsenal) Rajmon Domenek Francuzi su pokazali da u wiho-
Nema omra`enije li~nosti u
Napad francuskom fudbalu od Raj- vom timu i nema pretjerane sloge,
mona Domeneka. Wega niko ne svako vu~e na svoju stranu. Bi}e
9. ]ibril Sise 12.8.1981. (Panatin.) voli osim, izgleda, qudi iz sa- zanimqivo vidjeti kako }e “ospo-
10. Sidni Govu 27.7.1979. (Lion) veza. Na klupi Francuza je od ravani selektor“ uspjeti da sastavi
11. Andre-Pjer @iwak 5.12.1985. (Tuluz) 2004. godine i mawe-vi{e neprekidno je pod i ukomponuje zvijezde u skladnu cje-
12. Tijeri Anri 17.8.1977. (Barselona) udarom javnosti. Me|utim, to Domeneku ne li nu. To mu je
20. Matju Valbuena 28.9.1984. (Marseq) smeta. Do sada su ga mediji smijenili “mili- po{lo za rukom
21. Nikolas Anelka 14.3.1979. (^elzi) on“ puta, ali on tvrdoglavo nema namjeru da pri je ~e ti ri Joan
odstupi. go di ne, ali Gurkuf
10 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.

R UPA Argentina
B
G
Mesi prvo ime
godine. Rije~ je o mo}nom timu koji je dobro pokazati da li }e Armando biti pukovnik
Igra~ki kadar Podaci “pokriven“ na svim pozicijama, a pogotovo ili pokojnik.
Nadimak: “Gau~osi“ kada je napad u pitawu. Ekipa koja u na-
Golmani
pa du ima naj boqeg fu dba le ra da - Put do Mundijala
Glavni grad: Buenos Ajres
na{wice Li one la Me si ja, sjaj nog
1. Dijego Pozo 16.2.1978. (Atl. Kolon) Stanovnika: 40.134.425
Dijega Milita, spretnog Karlosa Te- Veliki trud, mnogo muke i
21. Mariano Anduhar 30.7.1983. (Katanija) Savez: AFA (Argentine Football Association) veza, fenomenalnog Gonzala Iguina, znoja je iza Argentine u ovim
22. Serhio Romero 22.2.1987. (AZ Alkmar) Osnovan: 1893. ta len to va nog Ser hi ja Agu era, te kva li fi ka ci ja ma. Dvos tru ki
Primqen u FIFA: 1912. starog lisca Martina Palerma, svjetski {ampion po~eo je put
Odbrana Broj registrovanih klubova: 3.377 sposobna je da zada mnogo gla- ka JAR-u pod vo| stvom Al fi ja
Broj registrovanih igra~a: 331.811 voboqa i najboqim odbrana- Bazile, koji je poslije poraza od
2. Martin Demikelis 20.12.1980. (Bajern) U~e{}e na SP: 14 (30, 34, 58, 62, 66, ma na planeti. ^ilea (1:6) ustupio mjesto Dijegu Armandu
3. Klemente Rodrigez 31.7.1981. (Estudijantes) 74, 78, 82, 86, 90, 94, 98, 02, 06) Maradoni. Ipak, ni slavni fudbaler nije
4. Nikolas Burdiso 12.4.1981. (Roma)
Najve}i uspjesi: {ampion 1978, 1986. uspio mnogo da poboq{a igru “plavo-bije-
6. Gabrijel Hajnce 19.4.1978. (Marseq)
Najvi{e nastupa: Havijer Zaneti (136) Ono na {ta mno gi lih“. Mjesto me|u 32 najboqe sele-
12. Ariel Garse 14.7.1979. (Atl. Kolon)
Najboqi strijelac: Gabrijel Batistuta (56) upo zo ra va ju je kci je pla ne te “ga u~o si“ su
13. Valter Samjuel 23.3.1978. (Inter)
Prva utakmica: Urugvaj - Argentina 2:3 ~iweni ca da Ma - obezbijedili u dvije dra-
15. Nikolas Otamendi 12.2.1988. (Velez)
(16. maj 1901) radona na klupi nije ma ti ~ne uta kmi ce sa
uspje{an kao {to je Peruom i Urugvajem.
Vezni red
bio na terenu. S ob-
Argentina je redovni u~esnik zirom na igra~e ko-
5. Mario Bolati 17.2.1985. (Fjorentina) Mundijala i uvijek je u naju`em ji ma ra spo la `e,
7.Anhel di Marija 14.2.1988. (Benfika) krugu favorita, iako na podizawe o~ekivalo se da se
8. Huan Veron 9.3.1975. (Estudijantes) trofeja ~eka jo{ od Meksika 1986. Argentina pro{e-
14. Havijer Maskerano 8. 6. 1984. (Liverpul)
ta kroz kva li fi -
17. Jonas Gutijerez 5.7.1983. (Wukasl)
20. Maksi Rodrigez 2.1.1981. (Liverpul)
Selektor ka ci je. Me |u tim,
“gau~osi“ su se pro-
23. Havijer Pastor 20.6.1989. (Palermo) Dijego pi sno na mu ~i li i
Napad
Maradona prili~no sre}no do-
Dijego Armando Maradona {li do Mun di ja la.
po mnogima je najve}i majstor “Mali zeleni“ nikako ne uspi-
9. Gonzalo Iguain 10.12.1987. (Real) “bubamare“ koji je ikada hodao jeva da slo`i kockice u plavo-
10. Lionel Mesi 24.6.1987. (Barselona) Zemqom. Spletom okolnosti dobio je prili- bi je lom mo za iku, a mno gi mu
11. Karlos Tevez 5.2.1984. (Man. Siti) ku da igra~ku slavu ponovi i kao trener. Im- zamjeraju i {to u Ju`nu Afri-
16. Serhio Aguero 2.6.1988. (Atletiko) pulsivni, problemati~ni El Pibe ima veliku ku nije poveo dva dokazana ve-
18. Martin Palermo 7.11.1973. (Boka Juniors) mo} i izuzetno je cijewen u otaxbini. zna igra~a, Estebana Kambijasa
19. Dijego Milito 12.6.1979. (Inter)
i Havijera Zanetija. Vrijeme }e
Lionel Mesi

Nigerija
Napad glavni adut
olako da shvati. Radi se o kvalitetnom sas- starta budu u “minusu“ u odnosu na Tunis.
Podaci tavu ~iji svi fudbaleri igraju u Evropi. Situacija se posebno zakomplikovala po-
Igra~ki kadar
Nadimak: “Superorlovi“ Glavni adut Nigerije svakako }e biti igra~ slije remija u me|usobnom duelu sa Tuni{a- Golmani
Glavni grad: Abuxa Volfsburga Obafemi Martins, koji ima ni ma. Ipak, gla vni ri val u bor bi za
Stanovnika: 154.729,000 ogro mno in ter na ci onal no is kus tvo. Uz Mundijal je kiksao protiv istog tog Mo- 1. Vinsent Enjeama 29.8.1982. (H. Tel Aviv)
Savez: NFA (Nigeria Football Association) wega, u napadu su jo{ i Jakubu Ajegbeni, te zambika, a “superorlovi“ u kqu~noj 16. Austin Ejide 8.4.1984. (H.Petah Tikva)
Osnovan: 1945. Peter Odemvingi. “Orlovi“ se mnogo uzdaju i dramati~noj utakmici savlada- 23. Dele Aijenugba 20.11.1983. (Bnei Jehuda)
Primqen u FIFA: 1960. upravo u ofanzivu, ali ni ostatak tima ni- li Keniju, te tako izborili vizu
Broj registrovanih klubova: 52 je za potcjewivawe. za Ju`nu Afriku. Odbrana
Broj registrovanih igra~a: 58.710
U~e{}e na SP: 3 (94, 98, 02) Veliki “minus“ za 2. Xosef Jobo 6.9.1980. (Everton)
Najve}i uspjesi: osmina finala 1994, nigerijska nadawa u 3. Taje Taivo 16.4.1985. (Marseq)
1998. Ju`noj Africi bi- 5. Rabiu Afolabi 18.4.1980. (Salcburg)
Najvi{e nastupa: Muda{iru Laval (86) la je po vre da je dnog 6. Dani [itu 2.9.1980. (Bolton)
Najboqi strijelac: Ra{idi Jekini (37) od naj boqih igra ~a Yona 17. ^idi Odiah 17.12.1983. (CSKA )
Prva utakmica: Nigerija - Sijera Leone Obija Mikela. Vezista ^el- 21. Uva E~iejile 20.1.1988. (Ren)
2:0 (8. oktobar 1949) zija dugo je muku mu~io sa ko- 22. Dele Adeleje 25.12.1988. (Sparta)
qenom, a kada ga je zalije~io,
Sredinom devedesetih godina uslijedila je povreda ~lanka, Vezni red
pro{log vijeka Nigerija je bila zbog koje je odlu~io da propu-
planetarni fudbalski hit. Ipak, si Mundijal. U timu }e ga za- 4. Nvankvo Kanu 1.8.1976. (Portsmut)
vrijeme tih uspjeha je pro{lo, ali i mi je ni ti na pa da~ So {oa 12. Kalu U~e 15.11.1982. (Almerija)
po red to ga, “su pe ror lo ve“ ni ko ne smi je Braun Ideje, a suvi{no je go- 13. Jusuf Ajila 4.11.1984. (Dinamo K.)
vo ri ti ko li ko }e se wegov 14. Sani Kaita 2.5.1986. (Alania)
izostanak odraziti na igru. Uz 15. Lukman Haruna 4.12.1990. (Monako)
Selektor to, ote`avaju}a okolnost za “superorlove“ 20. Dikson Etuhu 8.6.1982. (Fulam)
bi}e i ~iwenica da je selektor Lars Lager-
Lars Lagerbak bak klupu preuzeo tek u februaru, te da ima
Nigerijci su se, po ve} opro- Napad
ugovor samo do kraja planetarne smotre.
banom receptu, odlu~ili da za
Svjetsko prvenstvo anga`uju 7. Xon Utaka 8.1.1982. (Portsmut)
evropskog stru~waka. Poslije 8. Jakubu Aijegbeni 22.11.1982. (Everton)
Srbina Bore Milutinovi}a, Nijem- Put do Mundijala 9. Obafemi Martins 28.10.1984. (Volfsburg)
ca Bertija Fogtsa povjerewe je dobio [ve- 10. Braun Ideje 10.10.1988. (So{o)
|anin Lars Lagerbak, koji je pa`wu na sebe Iznena|uju}i remi u prvom su- 11. Peter Odemvingi 15.7.1981. (Lok. Moskva)
skrenuo uspje{no vode}i “vikinge“. sretu kvalifikacija sa Mozambi- 18. Viktor Obina 25.3.1987. (Malaga)
kom u~i nio je da Ni ge rij ci od Obafemi 19. ^inedu O. Obasi 1.6.1986. (Hofenhajm)
Martins
 MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 11

Ju`na Koreja
Sve o~i uprte u Parka
svakom ko je potcijeni, a ne tako davno u na spisku putnika za Ju`nu Afriku. Dva Igra~ki kadar
Podaci prijateqskom me~u sa Srbijom minimalno remija sa qutim rivalom Sjevernom Korejom
Nadimak: Tigrovi Azije su pora`eni sa 0:1. Sve o~i bi}e uprte u Ji zakompli ko va la su stva ri, ali su Golmani
Glavni grad: Seul Sung Parka, uzdanicu Man~ester junajteda, po bje da ma nad Uje diwenim
Stanovnika: 50.062.000 koji je kqu~ni ~ovjek nacionalnog tima Arapskim Emiratima i Saudij- 1. Vun Jae Li 26. 4. 1973. (Suvon)
Savez: KFA (Korean Football Association) Ju`ne Koreje. Fudbaler koji mo`e da igra skom Arabijom stigli do duela 18. Sung Riong Jung 4. 1. 1985 (Seongnam)
Osnovan: 1928. na svakoj poziciji dugo je ve} lider ekipe, sa Iranom. Poslije 1:1 uslije- 21. Jong Kvang Kim 28. 6. 1983. (Ulsan)
Primqen u FIFA: 1948. a posebno je va`an u kreirawu igre. dila je jo{ jedna va`na pobjeda
Broj registrovanih klubova: 100 protiv UAE, zahvaquju}i kojoj Odbrana
Broj registrovanih igra~a: 31,127 je izboren plasman na pla-
U~e{}e na SP: 7 (54, 86, 90, 98, 02, 06) Osim po me nu tog Par ka, netarnu 2. Beom Seok Oh 29. 7. 1984. (Ulsan)
Najve}i uspjesi: ~etvrto mjesto 2002. wegovog prezimewaka ^u Jon- smotru. 3. Hjung Il Kim 27. 4. 1984. (Pohang)
Najvi{e nastupa: Hong Miung-Bo (136) ga, te jo{ nekoliko igra~a koji 4. Jong Hjung ^o 3. 11. 1983. (Jeju)
Najboqi strijelac: ^a Bum-Kun (55) nastupaju na Starom kontinentu, Ju- 12. Jong Pio Li 23. 4. 1977. (Al Hilal)
Prva utakmica: Ju`na Koreja - Hongkong `nokorejci ba{ i ne mogu da se po- 14. Jung Su Li 8. 1. 1980. (Ka{ima)
5:1 (6. jul 1948) hvale nekim dokazanim fudbalskim 15. Dong Jin Kim 29. 1. 1982 (Ulsan)
imenima. Prije osam godina, kada 22. Du Ri ^a 25. 7. 1980. (Frajburg)
su bili koorganizator Mundijala, 23. Min Su Kang 14. 2. 1986. (Suvon)
Na azij skom kon ti nen tu ne do {li su do po lu fi na la, a
postoji selekcija koja je vi{e pu- sumwiv na~in na koji su stigli
ta u~es tvo va la na za vr{ni ca ma Vezni red
do za vr{ni ce, te po bje da nad
svjet skih prven sta va. Ko rej ci se Italijom i dan-danas se pre-
mogu pohvaliti da su, sa Japanom, imali tu 5. Nam Il Kim 14. 3. 1977. (T. Tomsk)
pri~avaju. Na pro{lom SP se 6. Bo Kjung Kim 6. 10. 1989. (Oita)
~ast da organizuju jedan Mundijal. Imaju ni su pro sla vi li, po {to su
solidnu ekipu koja mo`e da pomrsi ra~une 7. Ji Sung Park 25. 2. 1981. (Man. J.)
ispali ve} u preliminarnoj 8. Jung Vu Kim 9. 5. 1982. (Gvangju)
fazi, a ukoliko rivali uspiju 13. Jae Sung Kim 3. 10. 1983. (Pohang)
Selektor da zaustave poznatijeg Par- 16. Sung Jueng Ki 24. 1. 1989. (Seltik)
Jung Mo Huh ka, istu sudbinu mogli bi da 17. Xung Jong Li 2. 7. 1988. (Bolton)
Poslije holandskog dvojca - do`ive i u JAR. 19. Ki Hun Jeom 30. 3. 1983. (Suvon)
Gusa Hidinka i Dika Advokata
2007. godine povjerewe je uka- Put do Mundijala Napad
zano Jung Mo Huhu. Doma}i
stru~wak pretrpio je mnogo kritika, ali ni- Mnogo muke je bilo potre- 9. Jung Hvan An 27. 1. 1976. (Dalian)
jednom nije “nasjeo“ na provokacije. Bez bno da bi se fu - 10. ^u Jong Park 10. 7. 1985. (Monako)
mnogo eksponirawa radio je svoj posao i dba le ri Ju `ne 11. Seung Jeol Li 6. 3. 1989. (Seol)
uspio da ostvari ciq. Ko re je na {li 20 Dong Guk Li 29. 4. 1979. Jeonbuk)
Jing Su
Park

Gr~ka
"Heleni" velika enigma
Gr~ki nacionalni tim nije sastavqen od Put do Mundijala
Igra~ki kadar Podaci zvijezda. To je dobro ukomponovana ekipa i
Golmani Nadimak: “Heleni“ ko joj sva ko zna {ta ra di, a naj po zna ti ja Kvalifikacije su Grci po~eli na odli-
Glavni grad: Atina imena svakako su adut Liverpula Sotirios ~an na~in, ali su dva poraza od [vajcaraca
1. Konstantinos ^alkias 30. 5. 1974 (PAOK) Kirigijakos, iskusni Georgios Karagunis
Stanovnika: 11.306.183 bila presudna za rasplet u grupi, u kojoj su
12. Aleksandros Corvas12. 8. 1982. (Panat.) Savez: HFF (Hellenic Football Federation) i odli~ni strijelac Angelos Hariste- “he le ni“ mo ra li da se za do voqe dru gim
13. Mihail Sifakis 9. 9. 1984 (Aris) Osnovan: 1926. as, ~ovjek koji je postigao pobjedo- mjestom. Grci su mjesto na SP tra`ili pre-
Primqen u FIFA: 1927. no sni gol za “he le ne“ u fi na lu ko bara`a. Rival je bila Ukrajina, nimalo
Odbrana Broj registrovanih klubova: 5,768 Evropskog prvenstva prije {est naivna ekipa, a poslije 0:0 na svom terenu
Broj registrovanih igra~a: 359,221 godina. otputovali su na revan{ Ukrajini i tamo
2. Gourkas Seitaridis4. 6. 1981. (Panatin.) U~e{}e na SP: 1 (1994) rastu`ili Andrija [ve~enka i dru-
3. Hristos Pacazoglu 19. 3. 1979. (Omonia) Najve}i uspjesi: grupna faza 1994. gove pobjedom od 1:0, koja ih je tek
4. Nikos Spiropulos 10. 10. 1983. (Panatin.) Najvi{e nastupa: Teodoros Zagorakis (120) Gr~ka ima ne - po dru gi put “lan si ra la“ na
5. Vangelis Moras 26. 8. 1981 (Bolowa) Najboqi strijelac: Nikos Anastopulos (29) obi~an nacional- Mundijal.
8. Avram Papadopulos 3. 12. 1984. (Olimpijak.) Prva utakmica: Gr~ka - Italija 1:4 (7. ni tim koji mo`e
11. Lukas Vintra 5. 2. 1981. (Panatin.) april 1929) da blista, ali vrlo lako
15. Vasileios Torosidis10. 6. 1985. (Olimpijak.) i da bu de o~a jan. Si -
16. Sotirios Kirgijakos 23. 7. 1979. (Liverpul) gurno je samo da re-
19. Sokratis Papa. 9. 6. 1988. (\enova) Sjajni stru~wak Oto Rehagel zul ta ti ko je
22. Stelios Malezas 11. 3. 1985. (PAOK) je mo `da i naj ve }a vri je dnost os tva ru ju naj ve -
ovog tima. Iako izuzetno iskusan }im di je lom
Vezni red
trener, Nijemac nikada nije bio za vi se od
u~esnik Svjetskog prvenstva, ali wegove za- atmo sfe re u
slu ge za evrop sku kru nu su ne mjerqive. eki pi. “He le -
6. Aleksandros Ciolis 13. 2. 1985. (Sijena)
10. Georgios Karagunis 6. 3. 1977. (Panatin.) ni ma“ ni je bi -
18. Sotiris Ninis 3. 4. 1990. (Panatin.) Selektor tno ko im je
21. Konst. Kacuranis 21. 6. 1979. (Panatin.) rival i ako im se sve kockice po-
23. Athanasios Pritas 9. 1. 1979. (Aris)
Oto Rehagel klope, mogu da dobiju, pa gotovo,
Poslije duge i prili~no us-
svakog. Isto tako, ako ne{to malo
pje{ne karijere u Wema~koj,
Napad “za{kripi“, kola veoma brzo mogu
Oto Rehagel prije osam godi-
da krenu nizbrdo. Upravo je ta ne-
na prihvatio je da preuzme se-
7. Georgios Samaras 21. 2. 1985. (Seltik) predvidivost wihov najve}i “mi-
lektorsku funkciju u Gr~koj i za to
9. Angelos Haristeas 9. 2. 1980. (Nirnberg) nus“, ali kon ti nen tal na
vrijeme ostavio je dubok trag u na~inu igre
14. Dim. Salpingidis 18. 8. 1981. (Panatin.) smotra 2004. godine najboqi
“helena“, koje je odveo i do jedine titule u
17. Teofanis Gekas 23. 5. 1980. (Herta) je po ka za teq da ~e tu Ota
istoriji na EP 2004.
20. Pantelis Kapetanos 8. 6. 1983. (Steaua) Rehagela nikad ne smije- Georgios
te olako da shvatite. Karagunis
12 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010. MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 13

GRUPA A GRUPA B GRUPA C GRUPA D GRUPA E GRUPA F GRUPA G GRUPA H

J. Afrika Argentina Engleska Wema~ka Holandija Italija Brazil [panija
Meksiko Nigerija SAD Australija Danska Paragvaj Sj. Koreja [vajcarska
Urugvaj Ju`na Koreja Al`ir Srbija Japan Novi Zeland O. Slonova~e Honduras
Francuska Gr~ka Slovenija Gana Kamerun Slova~ka Portugalija ^ile
11. jun 16.00 Johanesburg 12. jun 13.30 Port Elizabet 12. jun 20.30 Rustenburg 13. jun 16.00 Pretorija 14. jun 13.30 Johanesburg 14. jun 20.30 Kejptaun 15. jun 16.00 Port Elizabet 16. jun 13.30 Nelspruit
Ju`na Afrika - Meksiko : Ju`na Koreja - Gr~ka : Engleska - SAD : Srbija - Gana : Holandija - Danska : Italija - Paragvaj : O. Slonova~e - Portugalija : Honduras - ^ile :
11. jun 20.30 Kejptaun 12. jun 16.00 Johanesburg 13. jun 13.30 Polokvane 13. jun 20.30 Durban 14. jun 16.00 Blumfontejn 15. jun 13.30 Rustenburg 15. jun 20.30 Johanesburg 16. jun 16.00 Durban
Urugvaj - Francuska : Argentina - Nigerija : Al`ir - Slovenija : Wema~ka - Australija : Japan - Kamerun : Novi Zeland - Slova~ka : Brazil - Sjeverna Koreja : [panija - [vajcarska :
16. jun 16.00 Pretorija 17. jun 13.30 Johanesburg 18. jun 16.00 Johanesburg 18. jun 13.30 Port Elizabet 19. jun 13.30 Durban 20. jun 13.30 Blumfontejn 20. jun 20.30 Johanesburg 21. jun 16.00 Port Elizabet
Ju`na Afrika - Urugvaj : Argentina - Ju`na Koreja : Slovenija - SAD : Wema~ka - Srbija : Holandija - Japan : Slova~ka - Paragvaj : Brazil - O. Slonova~e : ^ile - [vajcarska :
17. jun 20.30 Polokvane 17. jun 16.00 Blumfontejn 18. jun 20.30 Kejptaun 19. jun 16.00 Johanesburg 19. jun 20.30 Pretorija 20. jun 16.00 Nelspruit 21. jun 13.30 Kejptaun 21. jun 20.30 Johanesburg
Francuska - Meksiko : Gr~ka - Nigerija : Engleska - Al`ir : Gana - Australija : Kamerun - Danska : Italija - Novi Zeland : Portugalija - Sj. Koreja : [panija - Honduras :
22. jun 16.00 Rustenburg 22. jun 20.30 Durban 23. jun 16.00 Port Elizabet 23. jun 20.30 Johanesburg 24. jun 20.30 Rustenburg 24. jun 16.00 Johanesburg 25. jun 16.00 Durban 25. jun 20.30 Pretorija
Meksiko - Urugvaj : Nigerija - Ju`na Koreja : Slovenija - Engleska : Gana - Wema~ka : Danska - Japan : Slova~ka - Italija : Portugalija - Brazil : ^ile - [panija :
22. jun 16.00 Blumfontejn 22. jun 20.30 Polokvane 23. jun 16.00 Pretorija 23. jun 20.30 Nelspruit 24. jun 20.30 Kejptaun 24. jun 16.00 Polokvane 25. jun 16.00 Nelspruit 25. jun 20.30 Blumfontejn
Francuska - J. Afrika : Gr~ka - Argentina : SAD - Al`ir : Australija - Srbija : Kamerun - Holandija : Paragvaj - Novi Zeland : Sj. Koreja - O. Slonova~e : [vajcarska - Honduras :

Osmina finala Osmina finala

16. jun 16.00 Port Elizabet ^etvrtfinale ^etvrtfinale 27. jun 20.30 Johanesburg
A1 - B2 B1 - A2
: 3. jul 16.00 Kejptaun :
2. jul 20.30 Johanesburg
26. jun 20.30 Rustenburg 27. jun 16.00 Blumfontejn
C1 - D2 ........... - ........... Polufinale Polufinale ........... - ...........
: D1 - C2
: : 6. jul 20.30 Kejptaun FINALE :
11. jul 20.30 Johanesburg 7. jul 20.30 Durban
28. jun 16.00 Durban ........... - ........... 3. jul 20.30 Johanesburg 29. jun 16.00 Pretorija
E1 - F2 2. jul 16.00 Port Elizabet ........... - ........... ........... - ...........
: F1 - E2
: : :
........... - ........... :
........... - ........... ZA TRE]E MJESTO
:
:
28. jun 20.30 Johanesburg 10. jul 20.30 Port Elizabet 29. jun 20.30 Kejptaun
G1 - H2 ........... - ........... H1 - G2
: : :
14 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.

R UPA Engleska
C
G
San o "Globusu"
~kom mentalitetu koji im je “usadio“ sele- finalu, koje je za Engleze samo san od 1966.
Igra~ki kadar Podaci ktor Kapelo, kao i na tome da je ovaj vrhun- godine.
Nadimak: “Gordi Albion“, “Tri lava“ ski ita li jan ski stru~wak odli ~no
Golmani
Glavni grad: London ukomponovao tim. To je na svojoj ko`i naj-
1. Dejvid Xejms 1.8.1970. (Portsmut) Stanovnika: 51.446.000 boqe osjetila Hrvatska. Put do Mundijala
12. Robert Grin 18.1.1980. (Vest Hem) Savez: FA (The Football Association) Imena poput Runija, Lamparda, Yerar- U kvalifikacijama za EP u Austriji i
Osnovan: 1863. da, Krau~a, Heskija... izazivaju strahopo- [vajcarskoj Hrvati su “o~itali lekciju“
23. Xo Hart 19.4.1987. (Man~ester s.)
Primqen u FIFA: 1905. {tovawe u taboru svakog rivala. Prednost Englezima na “Vembliju“, izbaciv{i ih sa
Klubova: 42.490 “gordog Albiona“ u Ju`noj Africi je ubo- kontinentalne smotre. @rijeb je htio da
Odbrana
Igra~a: 1.485910 jit napad. Gore navedena imena su isti rivali igraju kvalifikacije i za
Nastupi na SP: 12 (1950, 1954, 1958, klasi~na ma{ina za davawe go- Mundijal u JAR. To je “gordi Albion“
2. Glen Xonson 23.8.1984. (Liverpul)
1962, 1966, 1970, 1982, 1986, 1990, lova koju malo ko mo`e da zaus- ozbiqno shvatio, nije dopustio nika-
3. E{li Kol 20.12.1980. (^elzi)
1998, 2002, 2006) tavi. kvo iznena|ewe ili reprizu, pomeo je
5. Majkl Doson 18.11.1983. (Totenhem)
6. Xon Teri 7.12.1980. (^elzi) Najve}i uspjesi: {ampion 1966. sve rivale i superiorno se plasirao
13. Stiven Vornok 12.12.1981. (Aston Vila) Najvi{e nastupa: Piter [ilton (125) na 19. mundijal, sa devet pobjeda i
Najboqi strijelac: Bobi ^arlton (49) En gle zi na mun di ja - je dnim po ra zom, ne bi tnim,
15. Metju Apson 18.4.1979. (Vest Hem)
Prva utakmica: [kotska - Engleska 1:2 lima uvijek `ele plasman protiv Ukrajine.
18. Xejmi Karager 28.1.1978. (Liverpul)
(1. jun 1872) u samu zavr{nicu, ali se ne-
20. Ledli King 12.10.1980. (Totenhem)
kako uvijek spotaknu i ne do|u ni
do polufinala. Posqedwe su igra-
Vezni red En gle zi na sva ko ve li ko ta - li u Ita -
kmi~ewe dolaze kao jedni od fa- liji 1990.
4. Stiven Xerard 30.5.1980. (Liverpul) vo ri ta. Ta ko je i sa da, a S v a k a
7. Aron Lenon 16.4.1987. (Totenhem) optimizam zasnivaju na pobjedni- tradicija
8. Frenk Lampard 20.6.1978. (^elzi)
pos to ji da
11. Xo Kol 8.11.1981. (^elzi)
14. Geret Beri 23.2.1981. (Man~ester s.)
Selektor se ru {i, me -
|utim, ostrvqani su se
16. Xejms Milner 4.1.1986. (Aston Vila) Fabio Kapelo na prethodnim turnirima lo{e
17. [on Rajt-Filips 25.10.1981. (Man~ester s.) Po{to su uspjeli da progutaju borili protiv we. Ona }e im i sada bi-
22. Majkl Kerik 28.7.1981. (Man~ester j.) ponos i shvate da nemaju jakog ti najve}i rival.
trenera, Englezi su odlu~ili da Osim toga, Englezi nisu ni miqenici
Napad anga`uju stranca. Izbor je pao na sre}e, nerijetko ispadaju i poslije lo{i-
Italijana Fabija Kapela. Hladni i bespo- jeg izvo|ewa penala ili primaju golove
9. Piter Krau~ 31.1.1981. (Totenhem) {tedni stru~wak uspio je da za relativno sa 40 metara (Ronaldiwo lobovao Si-
10. Vejn Runi 24.10.1985. (Man~ester j.) kratko vrijeme sve engleske zvijezde ukompo- mana). Ukoliko prebrode te “dje~ije
19. Xermejn Defo 7.10.1982. (Totenhem) nuje u ekipu i svakog pojedinca stavi u slu- bolesti“ (a na najboqem su putu),
21. Emil Heski 11.1.1978. (Aston Vila) `bu zajedni~kog ciqa. mogli bi kona~no da zaigraju u Stiven
Xerard

SAD
Plutaju}a mina
Nadimak: “Jenkiji“ pora`eni od Brazila sa 2:3, ali su i tu os- dari. Tako je bilo i u pro{lim kvalifika- Igra~ki kadar
Glavni grad: Va{ington tavili odli~an utisak. cijama, kada su zauzeli prvo mjesto, ispred
Stanovnika: 309.173.000 SAD su u~esnik posqedwih {est mundi- Meksika i Hondurasa. Golmani
Savez: USSF (The United States Soccer jala, vrlo dobro su igra~i iz Amerike pri- Prije toga Amerikanci
Federation) premqeni za turnirski nastup i Engleska su u preliminarnim bor- 1. Tim Hauard 6.3.1979. (Everton)
Osnovan: 1913. bi mogla da ima mnogo problema protiv iza- bama prvo deklasirali 18. Bred Guzan 9.9.1984. (Aston Vila)
Primqen u FIFA: 1914. branika selektora Boba Bredlija. Barbados sa 8:0, 1:0, a u 23. Markus Haneman 15.6.1972. (V’hempton)
Klubova: 9.000 gru pi bi li boqi od
Igra~a: 4.186.778 Gvatemale, Kube i Tri- Odbrana
Nastupi na SP: 8 (1930, 1934, 1950, Slaba popularnost “sokera“ na nidada i Toba-
1990, 1994, 1998, 2002, 2006) tlu Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava ga. 2. Xonatan Spektor 1.3.1986. (Vest Hem)
Najve}i uspjesi: polufinale 1930. je najve}i nedostatak ove selekcije. 3. Karlos Bokanegra 25.5.1979. (Ren)
Najvi{e nastupa: Kobi Xons (164) Ta~nije, svake ~etvrte godine reprezenta- 5. Ogu~i Onjevu 13.5.1982. (Milan)
Najboqi strijelac: Lendon Donovan (42) cija bez pompe ode na veliko takmi- 6. Stiv [erundolo 19.2.1979. (Hanover)
Prva utakmica: [vedska - SAD 2:3 ~ewe, euforije nema. ^ak i kad su 12. Xonatan Born{tejn7.11.1984. (^ivas)
(20. avgust 1916) SAD 1994. godine bile doma}in 15. Xej Demerit 4.12.1979. (Votford)
Mundijala, “svijest o fudbalu“ 21. Klarens Gudson 17.5.1982. (Start)
se nije probudila.
Reprezentacija SAD izgleda kao harmo- Ame ri kan ci ne ma ju mno go
ni~na cjelina i ovaj tim zna da bude jako Vezni red
zvijezda u timu, vo|a je Lendon
neugodan za bilo kojeg protivnika. “Jenki- Donovan. Ali, gledaju}i klubo-
ji“ su to pokazali na posqedwem Kupu kon- 4. Majkl Bredli 31.7.1987.(Borusija M.)
ve u ko ji ma nas tu pa ju re pre - 7. Damarkus Bizli 24.5.1982. (Glazgov R.)
fe de ra ci ja, na ko jem su na ni je li po raz zentativci ove zemqe, ~ini
[pa ni ji po sli je 35 uta kmi ca u ko ji ma 8. Klint Dempsi 9.3.1983. (Fulam)
se da su mo}an tim. Ipak, ni- 10. Lendon Donovan 4.3.1982.(Los An|eles)
“crvena furija“ nije izgubila. U finalu su je tako, jer su Amerikanci i 11. Stjuart Holden 1.8.1985. (Bolton)
te kako rawivi. Nedostaje im 13. Rikardo Klark 10.2.1983. (Ajntraht)
Selektor i iskustvo, uprkos ~iwenici 16. Francisko Tores 29.10.1987. (Pa~uka)
Bob Bredli da su stalni u~esnici SP od 19. Moris Edu 18.4.1986. (Glazgov R.)
1990. godine. 22. Beni Fajlhaber 19.1.1985. (Arhus)
Bob Bredli imenovan je na
mjesto selektora samo kao
prelazno rje{ewe, ali poslije
Put do Mundijala Napad
deset utakmica u kojima wegova reprezenta-
Ve} godinama Amerikanci ne- 9. Herkulez Gomez 6.4.1982. (Puebla)
cija nije iskusila poraz, ~elnicima Fudbal-
maju problema u kvalifikacijama za 14. Edson Badl 21.5.1981.(Los An|eles)
skog saveza SAD postalo je jasno da je on
odlazak na Mundijal. U zoni KON- 17. Xozi Altidor 6.11.1989. (Hal)
pravi ~ovjek za stalno mjesto selektora. On
KAKAF “jenkiji“ su suvereni gospo- Lendon 20. Robi Fijandli 4.8.1985. (Solt Lejk)
je to opravdao rezultatima. Donovan
 MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 15

Al`ir
Zijani vo|a "lisica"
Nadimak: “Pustiwske lisice“ Mundijala mo`e da bude motiv vi{e. gol razliku 9:4 i po 13 bodova. Zambija i Ru- Igra~ki kadar
Glavni grad: Al`ir Al`irce krasi kolektivni duh koji se anda su bili nedostojni protivnici. U maj-
Stanovnika: 34.895.000 posebno vidio u utakmicama bara`a protiv sto ri ci “zla tni gol” za Golmani
Savez: FAF (Federation Algerienne Egipta koji je savladan tek u majstorici. Al`ir protiv Egipta
de Football) Selektor Rabah Sadane odli~no je ukompo- postigao je Antar Ja- 16. Favzi ^aou~i 5.12.1984. (Setif)
Osnovan: 1962. novao tim, ta~no se zna ko {ta radi na tere- hi ja u 40. mi nu tu i 1. Lune Gauaui 28.9.1977. ([lef)
Primqen u FIFA: 1963. nu. Inat i veliki motiv su glavne odlike svom na ro du do nio 23. M’bohi Rais Uhed 25.4.1986.(Slavija S.)
Klubova: 2.090 ove generacije al`irskih fudbalera. ne opi si vo slavqe i
Igra~a: 203.900 tre }i pla sman na Odbrana
Nastupi na SP: 2 (1982, 1986) Mundijal.
Najve}i uspjesi: prvi krug 1982. i 1986. Poslije sjajnih godina al`ir- 12. Habib Belaid 28.3.1986. (Bulow)
Najvi{e nastupa: Mahedin Mehtaf (107) skog fudbala tokom osamdesetih go- 3. Nadir Belha| 18.6.1982. (Portsmut)
Najboqi strijelac: Abdelhafid Tasfaut di na pro {log vi je ka ko je je 2. Ma|id Bugera 7.10.1982. (Glazgov R.)
(36) obiqe`io Ra bah Ma |er ova afri ~ka 5. Rafik Hali{e 2.9.1986. (Nacional M.)
Prva utakmica: Tunis - Al`ir 1:2 (1. jun zemqa nije imala uspjeha. Sve su to bili 14. Abdelkader Laifaui 29.7.1981. (Setif)
1992.) skromni rezultati kako u kvalifikaci- 18. Karl Me|ani 15.5.1985. (Aja~io)
jama za Svjetski kup, tako i za konti- 20. \amel Mesbah 9.10.1984. (Le}e)
nentalno takmi~ewe. 4. Anter Jahija 21.3.1982. (Bohum)
Al`ir je godinama na afri- Upravo neiskustvo sa velikih ta-
~kom kontinentu jedna od repre- kmi~ewa nedostaje ovoj generaciji fu-
zentacija koje se respektuju i koja Vezni red
dbalera Al`ira koji se ipak nadaju
ostvaruje odli~ne rezultate. Dugo prolasku u drugi krug iz Grupe C. Je-
“Pustiwskih lisica“ nije bilo na velikoj 22. \amel Abdun 14.2.1986. (Nant)
dina prava “zvijezda“ u ovoj reprezen- 7. Riad Budebuz 19.2.1990. (So{o)
smotri. Upravo ta “glad za uspjehom“ pogoto- ta ci ji je Ka rim Zi ja ni, igra~
vo {to nikada nisu igrale u drugom krugu 17. Adlan Gvediura 12.11.1985. (V’hempton)
wema~kog Volfsburga, ali mnogi pro- 21. Fuad Kadir 5.12.1983. (Valensijen)
cjewuju da je to pre ma lo za pro la zak 8. Medhi Lacen 15.3.1984. (Rasing S.)
Selektor daqe. 6. Jazid Mansuri 25.2.1978. (Lorijon)
Rabah Sadane 13. Karim Matmur 17.8.1982.(Borusija M.)
Biv{i fudbaler, prve
Put do Mundijala 19. Hasen Jebda 14.5.1984. (Portsmut)
15. Karim Zijani 17.8.1982. (Volfsburg)
ozbiqnije trenerske korake
Al`irci su u prvom krugu afri~kih
napravio je 1982. godine, kada je
kva li fi ka ci ja za uze li prvu po zi ci ju u Napad
bio dio stru~nog {taba u kvalifikacijama za
grupi ispred Gambije, Senegala i Libe-
SP u [paniji. ^etiri godine kasnije je pono-
rije. U drugom krugu Al`ir i Egipat su 11. Rafik \ebur 8. 3. 1984. (AEK)
vo bio na klupi, ali je platio cijenu lo{ih
imali sve identi~no: po ~etiri pobjede, 9. Abdelkader Gezal 5. 12. 1984. (Sijena)
rezultata, pa je novu priliku ~ekao do 1999.
te po jedan remi i poraz, uz identi~nu 10. Rafik Saifi 7. 2. 1975. (Istr)
godine. Ovaj mandat po~eo je 2007. godine. Karim
Zijani

Slovenija
Tim bez "zvijezda"
bude sam plasman u Ju`noafri~ku Republi- prvenstvu koje ima turnirski karakter. To se
Igra~ki kadar Podaci ku jer su dobili izuzetno jaku grupu. Neka- vidjelo na svim wihovim dosada{wim nastu-
Golmani Nadimak: “Janezi“ da{wa naj sje ver ni ja ju go slo ven ska pima na EP i SP.
Glavni grad: Qubqana republika ima potencijal da iznenadi, a
1. Samir Handanovi~ 14.7.1984. (Udineze) plasman u drugi krug bi bio ravan osvajawu
12. Jasmin Handanovi~28.1.1978. (Mantova)
Stanovnika: 2.053.014 Put do Mundijala
16. Aleksander [eliga1.2.1980. (Sparta R.) Savez: NZS (Nogometna Zveza Slovenije) “Zla tnog glo bu sa“. Kqu~ us pje ha le `i u
Osnovan: 1920. odli~noj odbrani ekipe koja je u deset uta- Kada je `rijeb kvalifikacija smjestio
Odbrana Primqen u FIFA: 1992. kmica primila samo ~etiri gola! Slovence u grupu sa ^e{kom i Poqskom koje
Klubova: 340 su u~estvovale na prethodnom EP i SP niko
Igra~a: 30.725 Nijedna velika “zvijezda“ svjet- im nije davao ni promil {anse. Ni Poqaci
2. Mi{o Bre~ko 1.5.1984. (Keln)
Nastupi na SP: 1 (2002) skog fudbala ne igra u Sloveniji. ni ^esi nisu se na{li me|u putnicima za
5. Bo{tjan Cesar 9. jul 1982. (Kjevo)
Najve}i uspjesi: prvi krug 2002. Sve su to, mahom, JAR, ali Slovenija jeste. Zauzeli su drugu
3. Elvedin Xini~ 25.8.1985. (Maribor)
Najvi{e nastupa: Zlatko Zahovi~ (80) “osredwa“ fu dbal ska poziciju u grupi iza Slova~ke sa dva boda
19. Suad Filekovi~16.9.1979. (Maribor)
Najboqi strijelac: Zlatko Zahovi~ (35) imena, a kao budu}eg asa zaostatka i ~etiri koraka vi{e od ^eha. U
6. Branko Ili~ 6.2.1983. (Lokomotiva M.)
Prva utakmica: Estonija - Slovenija 1:1 javnost predvi|a Renea bara`u su eliminisali Rusiju uz poraz na
13. Bojan Joki~ 17.5.1986. (Kjevo)
(3. jun 1992.) Krhina, dok je Milivo- gostovawu 1:2 i pobjedu kod ku}e sa 1:0.
22. Matej Mavri~ 29.1.1979. (Kapfenberg)
je Novakovi~ rodom iz
4. Marko [uler 9.3.1983. (Gent)
Kozarske Dubice. Slove-
Slo ve ni ja je izu ze tno do bro nija nije fudbalska na-
Vezni red uskla|ena ekipa {to su izabrani- ci ja, u ovoj zemqi
ci selektora Matja`a Keka poka- ski jawe i zim ski
10. Valter Birsa 7.8.1986. (Okser)
za li po se bno u ba ra` du eli ma sportovi su, ipak,
17. Andra` Kirm 6.9.1984 (Visla K.)
protiv Rusije. u prvom pla nu.
20. Andrej Komac 4.12.1979. (Makabi T.A.)
Ipak, wihov krajwi domet trebalo bi da Po sli je 2002.
8. Robert Koren 20.9.1980. (VBA)
15. Rene Krhin 21.5. 990 (Inter) go di ne i pla -
18. Aleksander Radosavqevi~ Selektor smana u Japan i
25.4.1979. (Larisa) Koreju “janezi“
21. Dalibor Stevanovi~ 27.9.1984. (Vitese)
Matja` Kek su do {li i u
[ef stru~nog {taba Sloveni- Afriku. Ne-
Napad je Matja` Kek (9. septembar maju dovoqno
1961) nije poznato fudbalsko is kus tva na
14. Zlatko Dedi~ 10.5.1984. (Bohum) ime. Jedini nastup za “zmaj~eke“ ve li kim ta -
9. Zlatan Qubijanki~ 15.12.1983. (Gent) zabiqe`io je 1992. godine, a igrao je za kmi ~ewima
23. Tim Matav` 13.1.1989. (Groningen) Maribor u periodu kada je ovaj klub osvojio {to bi mo-
11. Milivoje Novakovi~ 18. 5. 1979. (Keln) tri uzastopne titule prvaka dr`ave. Prvo je gao da Milivoje
7. Nejc Pe~nik 3.1.1986. (Nacional M.) radio u mla|im selekcijama Slovenije, a od bude hen- Novakovi~
2007. sjeo je na klupu A tima. dikep na
16 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.

R UPA Holandija
E
G
"Lale" uvijek opasne
Holandije mo`e da bude jedan od pritajenih Put do Mundijala
Igra~ki kadar Podaci fa vo ri ta Mun di ja la. U svo jim re do vi ma
ima veliki broj izuzetno kvalitetnih poje- Holan|ani su se kroz kvalifikacije bu-
Golmani Nadimak: “lale“, “oranje“
di na ca, ko ji su no si oci igre u ve li kim kvalno pro{etali. Osam pobjeda u osam uta-
Glavni grad: Amsterdam.
evropskim klubovima, a ve}ina ih ima is- kmi ca su za is ta im pre si van skor, a
1. M. Stekelenburg 22.9.1982. (Ajaks) Stanovnika: 16.150.000.
kustvo od prije ~etiri godine sa Svjetskog ~iwenica da su primili samo dva gola po-
16. Mihel Vorm 20.10.1983. (Utreht) Savez: KNVB (Koninklijke Nederlandse Voe-
prvenstva u Wema~koj. Wihova najve}a pre- sebno je impozantna. Najva`nije pobjede os-
22. Sander Bo{ker 20.10.1970. (Tvente) tbalbond).
dnost mogla bi da bude ~iwenica {to igra- tvarili su na gostovawima u [kotskoj i
Osnovan: 1889.
Norve{koj, a golove su uspjeli da im posti-
Odbrana Primqen u FIFA: 1904. ju ve oma ofan zi vno, vrlo ~es to sa
~etvoricom ili ~ak petoricom napada~a. gnu samo Makedonci i Islan|ani koji nisu
Broj registrovanih klubova: 4.856.
O kvalitetu odbrane je dovoqno re}i bili konkurentni u grupi 9. Tako su Ho-
2. G. van der Vil 3.2.1988. (Ajaks) Broj registrovanih igra~a: 1.138.860.
da su na posqedwih deset me~eva pri- lan|ani napravili sjajnu uvertiru za
3. Xon Hejtinga 15.11.1983. (Everton) U~e{}e na SP: 8 (1934, 1938, 1974,
mili samo dva gola. Svjetsko prvenstvo, koja bi trebalo da
4. Joris Matijsen 5.4.1980. (Hamburg) 1978, 1990, 1994, 1998, 2006)
zabrine sve wihove rivale.
5. \. van Bronkhorst 5.2.1975. (Fejenord) Najve}i uspjesi: vice{ampioni 1974. i
12. Kalid Bularuz 28.12.1981. ([tutgart) 1978.
Najvi{e nastupa: Edvin van der Sar (130) Najve}i
13. Andre Ojer 11.7.1974. (PSV) ne dos ta tak
15. Edson Brafhajd 8.4.1983. (Seltik) Najboqi strijelac: Patrik Klajvert (40)
Prva utakmica: Belgija - Holandija 1:4 mo gao bi da
(30. april 1905). le`i u ~iwenici
Vezni red da su Ar jen Ro ben,
Iako u posqedwih 20 godina Robin van Persi i Ra-
6. Mark van Bomel 22.4.1977. (Bajern) fa el van der Vart po -
8. Najxel de Jong 30.11.1984. (Man. S.) ni su ima li se le kci ju za ve li ka
djela, ~ini se da reprezentacija vrije|eni i da na Mundijal idu
10. Vesli Snajder 9.6.1984. (Inter) u prili~no rovitom stawu. Naj-
14. Demi de Zeuv 26.5.1983. (Ajaks) boqi stri je lac re pre zen ta ci je
18. Stijn [ars 11.1.1984. (AZ Alkmar) Selektor Klas Jan Huntelar u protekloj se-
20. Ibrahim Afelaj 2.4.1986. (PSV) zoni nije se ba{ naigrao u itali-
23. R. van der Vart 11.2.1983. (R. Madrid) Bert van Marvijk janskom Milanu i pitawe je koliko
Bert van Marvijk na klupi je
je u ovom tre nut ku spre man. Prvi
Napada~i naslijedio Marka van Bastena
golman Marten Stekelenburg nije ni
i sigurno mu nije bilo lako da
pribli`an nivo jednog Edvina van
7. Dirk Kujt 22.7.1980. (Liverpul) se uhvati u ko{tac sa izazovima.
der Sara, koji je vi{e od deceniju
9. Robin van Persi 6.8.1983. (Arsenal) Gledaju}i rezultate u kvalifikacijama, do-
bio prvi ~uvar mre`e “lala“. Ne-
11. Arjen Roben 23.1.1984. (Bajern) bro je odradio posao. Marvijk se brzo pri-
dostatak bi mogle da budu i preve-
17. Eqero Elia 13.2.1987. (Hamburg) lagodio radu sa reprezentacijom, a odli~an
like oscilacije, jer kod wih nema
19. Rajan Babel 19.12.1986. (Liverpul) posao radi i wegov asistent Frank de Bur.
ba{ sre di ne. Ili su sjaj ni ili
21. K. Jan Huntelar 12.8.1983. (Milan) o~ajni.
Vesli Snajder

Danska
Danci tvrd orah
Na Mun di jal u Ju `nu Afri ku pu tu ju sa
Podaci ciqem da nastave tradiciju koju gaje kad
Nadimak: “danski dinamit“, “Olsenova uspiju da izbore mjesto na najve}oj plane-
banda“ tarnoj smotri. Iako nisu ~est u~esnik za-
Glavni grad: Kopenhagen. vr{nih turnira, Danci su uvijek tvrd orah,
Stanovnika: 5.380.000. pa zato wihovi navija~i o~ekuju da i na ovoj
Savez: DBU (Dansk Boldspil-Union). smotri nastave u tom ritmu. Wihova najve}a
Osnovan: 1889. prednost je odli~na odbrana, a veoma su ja-
Primqen u FIFA: 1904. ki u skok igri, {to vje{to koriste u proti-
Broj registrovanih klubova: 2.383. vni~kom {esnaestercu prilikom prekida.
Broj registrovanih igra~a: 301.333.
U~e{}e na SP: 3 (1986, 1998, 2002).
Najve}i uspjesi: ~etvrtfinale 1998,
Iako u reprezentaciji imaju
osmina finala 1986, 2002.
Najvi{e nastupa: Peter [majhel (129). nekoliko velikih zvijezda (Jon
Najboqi strijelac: Poul Tist Nilsen (52). Dal Tomason, Denis Ro-
Prva utakmica: Danska - Francuska B medal, Martin Jorgen-
9:0 (19. oktobar 1908). sen) pitawe je koliko oni
mogu. Jer, to su igra~i u
Poslije {est su{nih godina po znim fu -
Danci su ponovo na velikoj sce- dbalskim go-
ni. Presko~ili su Svjetsko prven- di na ma, na
stvo u Wema ~koj 2006, a po tom i ko jim je na -
Evropski {ampionat dvije godine kasnije. por na se zo na u
klubovima sigurno ostavila
veliki trag. Iako su nekada
Selektor igrali klasi~ni ostrvski
fudbal, sa dugim loptama
Morten Olsen i mnogobrojnim centar-
Prva li~nost Danaca je bez {utevima, polako su od
sumwe wihov selektor Morten toga odustali. Izgleda
Olsen, ako ni zbog ~ega drugog, da im takva igra pu-
onda zbog ~iwenice da se na kor- no mawe le`i, jer su
milu nacionalnog tima nalazi ve} punih deset krajem pro{log vi-
godina. Rije~ je o veoma priznatom stru~waku je ka pos ti za li
koji je kao trener osim Danske radio u Wema- mno go boqe re -
~koj i Holandiji, gdje je jedno vrijeme bio tre- zultate.
ner slavnog Ajaksa. Niklas
Bendtner
Put do Mundijala
Igra~ki kadar
Prije po~etka kvalifikacija u grupi 1 Golmani
Dancima je malo ko davao {ansu da mogu ne-
{to vi{e, jer su se na{li u dru{tvu mnogo 1. Tomas Sorensen 12.6.1976. (Stouk)
ja~ih Portugalije i [vedske, te znatno lo- 16. Stefan Andersen 26.11.1981. (Brondbi)
{ijih Ma|ara i autsajdera Albanije i Mal- 22. J. Kristijansen 24.4.1978. (Kopenhagen)
te. Me|utim, sjajnim igrama uspjeli su da
osvoje prvo mjesto sa {est pobjeda, tri Odbrana
remija i jednim porazom i tako se
di rek tno pla si ra ju na Mun di jal. 3. Simon Kjer 26.3.1989. (Palermo)
[ve|ane su dva puta pobijedili sa 4. Danijel Ager 12.12.1984. (Liverpul)
po 1:0, sa Por tu ga li jom kod ku }e 6. Lars Jakobsen 20.9.1979. (Blekburn)
igrali 0:0, a u Lisabonu su ih pobi- 13. Per Kroldrup 31.7.1979. (Fjorentina)
jedili sa 3:2. 15. Simon Poulsen 7.4.1984. (AZ Alkmar)
23. Patrik Mtiliga 28.1.1981. (Malaga)
Vezni red
2. Kristijan Poulsen 28.2.1980. (Juventus)
5. Vilijam Kvist 24.2.1985. (Kopenhagen)
7. Danijel Jensen 25.6.1979. (Verder)
10. Martin Jorgensen 6.10.1975. (Arhus)
12. Tomas Kalenberg 20.3.1983. (Volfzburg)
14. Jakob Poulsen 7.7.1983. (Arhus)
20. Tomas Enevoldsen 27.7.1987. (Groningen)
21. Kristijan Eriksen 14.2.1992. (Ajaks)
Napada~i
8. Jesper Gronkjer 12.8.1977. (Kopenhagen)
9. Jon Dal Tomason 29.8.1976. (Fejenord)
11. Niklas Bendtner16.1.1988. (Arsenal)
17. Mikel Bekman 24.10.1983. (Randers)
18. Soren Larsen 6.9.1981. (Duizburg)
19. Denis Romedal 22.7.1978. (Ajaks)
 MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 17

Japan
Samuraji bez {anse
da bu de fa na ti ~na bor be nost, tr~awe do sa Tajlandom, Bahreinom i Omanom. Zauzeli Igra~ki kadar
Podaci iznemoglosti, striktno markirawe proti- su prvo mjesto sa ~etiri pobjede, jednim re-
Nadimak: “Plavi samuraji“ vni~kih fudbalera. Isto igraju i kada ima- mi jem i je dnim po ra zom. U ~et vrtoj, za - Golmani
Glavni grad: Tokio ju povoqan i nepovoqan rezultat. Ispred vr{noj fazi kvalifikacija bili su u grupi
Stanovnika: 127.200.000 sebe su postavili visoke ciqeve na Mundi- 1 sa Australijom, Uzbekistanom, Kata- 1. Seiko Narazaki 15. 4. 1976. (Nagoja)
Savez: JFA (Nippon Sakka Kyokai). jalu u Ju`noj Africi i ma{taju ~ak o pla- rom i Bahreinom i ostvarili skor 21. Ei|i Kava{ima 20. 3. 1983. (Kavasaki)
Osnovan: 1921. smanu u polufinale, ali pitawe je koliko od ~etiri pobjede, tri remija i je- 23. Jo{ikacu Kavagu~i 15. 8. 1975. (J. Ivata)
Primqen u FIFA: 1929. je to realno. dnog poraza. Jedini pravi konku-
Broj registrovanih klubova: 2.000 rent bila im je Australija, koja ih Odbrana
Broj registrovanih igra~a: 1.045.150 je dobila sa 2:1 kod ku}e, a na
U~e{}e na SP: 3 (1998. 2002, 2010) Ta kti ~ki su Ja pan ci i gos to vawu im je 3. Jui~i Komano 25. 7. 1981. (J. Ivata)
Najve}i uspjesi: osmina finala 2002. daqe skro mnog znawa, bez ot ki nu la bod 4. Markus Tulio Tanaka 24. 4. 1981. (Nagoja)
Najvi{e nastupa: Masami Ihara (122) nekih ideja u organizaciji (0:0). 5. Juto Nagatomo 12. 9. 1986. (Tokio)
Najboqi strijelac: Kuni{ige Kamamoto (75) igre. Wihova odbrana ima stra- 6. Acuto U{ida 27. 3. 1988. (Ka{ima)
Prva utakmica: Japan - Kina 0:5 (9. maj ho vi tih pro ble ma pri li kom 13. Daiki Ivamasa 30. 1. 1982. (Ka{ima)
1917). prekida. Dodatni teret za “sa- 15. Jasujuki Kono 25. 1. 1983. (Tokio)
muraje“ mogla bi da predstavqa 22. Juxi Nakazava 25. 2. 1978. (Jokohama)
~iwenica da su posqedwih godi-
Trenutno najboqa azijska se- na zapali u neko stawe apatije. Uz
lekcija, koja je trijumfovala na Vezni red
sve to wihovi navija~i se vi{e ne
tri od posqedwih pet kontinen- za do voqava ju sa mo pla sma nom na
talnih {ampionata. Uz sve to imaju 2. Juki Abe 6. 9. 1981. (Urava)
Mundijal i tra`e od wih ne{to vi- 7. Ja{uhito Endo 28. 1. 1980. (Gamba)
dosta iskustva, jer su po ~etvrti uzastopni {e. Ako se tome doda da ih je neda-
put u~e sni ci naj ve }e svjet ske fu dbal ske 8. Daisuke Macui 11. 5. 1981. (Grenobl)
vno re pre zen ta ci ja Srbi je 10. [unsuke Nakamura 24. 6. 1978. (Jokohama)
smotre. Wihova najve}a prednost mogla bi sastavqena od igra~a iz Jelen li- 14. Kengo Nakamura 31. 10. 1980. (Kavasaki)
ge rutinski na wihovom terenu po- 17. Makoto Hasebe 18. 1. 1984. (Volfzburg)
Selektor bijedila sa 3:0, onda je jasno da u 18. Keisuke Honda 13. 6. 1986. (CSKA)
Take{i Okada Ju`noj Africi nemaju {ta da tra- 20. Juni~i Inamoto 18. 9. 1979. (Kavasaki)
Pravi japanski gospodin po `e.
imenu Take{i Okada sjedi na Napada~i
klupi nacionalnog tima Zemqe
izlaze}eg sunca i prili~no us- Put do Mundijala 9. [iwi Okazaki 16. 4. 1986. ([imicu)
pje{no vodi ekipu. Ima veliko iskustvo, 11. Kei|i Tamada 11. 4. 1980. (Nagoja)
uspio je da odvede Japance i na SP u Fran- U prva dva kruga bili 12. Ki{o Jano 5. 4. 1984. (Albireks )
cuskoj prije 12 godina i svi o~ekuju da }e na- su slobodni, a u tre}em 16. Jo{ito Okubo 9. 6. 1982. (Kobe)
praviti ne{to veliko u Ju`noj Africi. [ta,
su se na{li u grupi 2 19. Takajuki Morimoto 7. 5. 1988. (Katanija)
vidje}e se. [unsuke
Nakamura

Kamerun
"Lavovi" opasno prijete
Izuzetno su jaki, brzi i fizi~ki spremni, a Put do Mundijala
Igra~ki kadar Podaci u Ju`noj Africi, ba{ kao i svim reprezen-
Golmani Nadimak: “Nesavladivi lavovi“ tacijama sa tog kontinenta, odgovara}e kli- U prvoj rundi afri~kih kvalifikacija
Glavni grad: Jaunde. matski uslovi. Veoma su opasni u skok igri, bili su slobodni, a u drugoj u grupi 1 sa Ze-
1. Idris Kameni 18. 2. 1984. (Espawol) Stanovnika: 15.750.000. {to su dobro osjetili i reprezentativci lenortskim ostrvima, Tanzanijom i Mauri-
16. Sulejmanu Hamidu 22. 11.1973. (Kajzerispor) Savez: FCF (Federation Camerounaise de Srbije u posqedwoj provjeri, jer su cijusom. U {est utakmica ostvarili su pet
22. Gaj Ndi Asembe 28. 2. 1986. (Valensijen) Football) sva tri gola dobili udarcima gla- pobjeda i jedan remi i lako do{li do za-
Osnovan: 1959. vom. Jedina su afri~ka selekcija vr{ne runde kvalifikacija. Ponovo su bi-
Odbrana Primqen u FIFA: 1962. koja je po {esti put izborila nas- li u gru pi 1 sa Ga bo nom, To go om i
Broj registrovanih klubova: 223. tup na mundijalima. Marokom. Ve} u prvom kolu pora`eni
2. Benoa Asu-Ekoto 24. 3. 1984. (Totenhem) Broj registrovanih igra~a: 220.045 su na gostovawu kod Togoa sa 0:1 i
3. Nikolas Nkulu 27. 3. 1990. (Monako) U~e{}e na SP: 5 (1982, 1990, 1994, ~inilo se da }e te{ko izboriti vi-
4. Rigobert Song 1. 7. 1976 (Trabzonspor) 1998, 2002). Iako im ta kti - zu za Ju `nu Afri ku. Me |u tim,
5. Sebastijan Basong 9. 7. 1986. (Totenhem) Najve}i uspjesi: ~etvrtfinale 1990. ka nije nepoznani- uslijedile su ~etiri pobjede i je-
8. S. Nijtap @eremi 20. 12. 1978. (Ankaraguxu) Najvi{e nastupa: Rigobert Song (133). ca ve oma sla bo je dan remi - dovoqno za prvo mjes-
12. Gaetan Bong 25. 4.1988. (Valensijen) Najboqi strijelac: Samjuel Eto (44). primjewuju. Spadaju u to.
14. Aurelijen ^e|u 20. 6. 1985. (Lil) Prva utakmica: Kamerun - Francuska veoma nedisciplinovane re-
19. Stefan Mbia 20. 5. 1986. (Olimpik M.) Somalija 9:2 (13. april 1960). pre zen ta ci je, zbog ~e ga su
veoma ~esto ka`wavani `u-
Vezni red Najve}i plus reprezentacije tim i crvenim kartonima.
Kameruna je {to u svojim redovi- Pojedina~ni kvalitet fu-
6. Aleksandre Song 9. 9. 1987. (Arsenal) ma imaju jednog od najboqih igra- dbalera Kameruna nije sporan,
7. Landri Nguemo 28. 11. 1985. (Seltik) ~a da na{wice Sa mju ela Etoa. ali nikada nisu uspjeli na or-
11. @an Makun 29. 5. 1983. (Lion) ganizacionom planu tokom ne-
18. Ejong Enoh 23. 3. 1986. (Ajaks) ke utakmice da pariraju prije
20. @or` Man|ek 9. 12. 1988. (Kajzerslautern) Selektor svega Evropqanima i Ju`no-
ame ri kan ci ma. Mo `da je i
21. @oel Matip 8. 8. 1991. ([alke) Pol Le Guen naj ve }i mi nus Ka me ru na ca
Malo je nedostajalo da sele-
Napad ~iweni ca da se pre vi {e
ktor Kameruna Francuz Pol
oslawaju na Samjuela Etoa. A,
Le Guen ne bude na klupi “lavo-
9. Samjuel Eto 10. 3. 1981. (Inter) {ta }e biti ukoliko on u Ju-
va“ poslije razo~aravaju}ih iz-
10. Ahile Emana 5. 6. 1982. (Betis) `noj Africi ne bude raspolo-
dawa na Kupu Afrike. Ali, ipak je
13. Erik ^upo-Moting 23. 3. 1989. (Nirnberg) `en za igru?
ostao na kormilu i sada su o~i cijelog Kame-
15. Pjer Vebo 20. 1. 1982. (Majorka) runa uprte od wega. Me|utim, ~ini se da Le Gu-
17. Mamadu Idrizu 8. 3. 1980. (Frajburg) en nije uspio da svojim izabranicima nametne
23. Vinsen Abubakar 22. 1. 1992. (Koton S.) svoje vi|ewe fudbalske igre.
Samjuel Eto
18 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.
R UPA
f
G
Igra~ki kadar
Golmani
1. \anlui|i Bufon 28.1.1978. (Juventus)
12. Federiko Marketi 7.2.1983. (Kaqari)
14. Morgan De Santis 26.3.1977. (Napoli)
Odbrana
2. Kristijan Ma|o 11.2.1982. (Napoli)
3. Domeniko Kri{ito 30.12.1986. (\enova)
4. \or|o Kjelini 14.8.1984 (Juventus)
5. Fabio Kanavaro 13.9.1973. (Juventus)
13. Salvatore Boketi 30.11.1986. (\enova)
19. \anluka Zambrota 19.2.1977. (Milan)
23. Leonardo Bonu}i 1.6.1987. (Bari)
Vezni red
6. Danijele De Rosi 24.7.1983. (Roma)
7. Simone Pepe 30.8.1983. (Udineze)
8. \enaro Gatuzo 9.1.1978. (Milan)
15. Klaudio Markisio 19.1.1986 (Juventus)
16. Mauro Kamoranezi 4.10.1976 (Juventus)
17. An|elo Palombo 25.9.1981. (Sampdorija)
21. Andrea Pirlo 19.5.1979. (Milan)
22. Rikardo Montolivo 18.1.1985. (Fjorentina)
Napad
9. Vi}enco Jakinta 21.11.1979. (Juventus)
10. Antonio Di Natale 13.10.1977. (Udineze)
11. Alberto \ilardino 5.7.1982. (Fjorentina)
18. Fabio Kvaqarela 31.1.1983. (Napoli)
20. \ampaolo Pacini 2.8.1984. (Sampdorija)
Srcem uz Kabawasa
Nadimak: "Gvarani", "La Albiroha"
Glavni grad: Asunsion
Stanovnika: 6.000.000
Savez: APF (Asociacion Paraguaya de Fºtbol)
Osnovan: 1906.
Primqen u FIFA: 1925.
Broj registrovanih klubova: 1.709.
Broj registrovanih igra~a: 87.435
U~e{}e na SP: 7 (1930, 1950, 1958,
1986, 1998, 2002, 2006)
Najve}i uspjesi: osmina finala 1986,
1998.
Najvi{e nastupa: Karlos Gamara (110).
Najboqi strijelac: Hose Saturnino
Kardozo (25)
Prva utakmica: Paragvaj - Argentina 1:5
(11. mart 1919)
Re pre zen ta ci ja Pa ra gva ja na
predstoje}em Mundijalu igra}e za
svog najboqeg igra~a i golgetera
Salvadora Kabawasa, koji je po~et-
kom ove godine rawen u jednom kafi}u. Po-
slije velike borbe dobio je `ivotnu bitku,
Selektor
Herardo
Martino
Argentinac Herardo Martino
(20. novembar 1962) prednost
daje taktici nad talentom. Za tri godine, ot-
kako je na klupi Paragvaja, unio je zna~ajne
novine u rad, podmladio ekipu, koja je bez
ikakvih problema obezbijedila plasman na
najve}u planetarnu smotru.
Italija
Prvak na mukama
ekipe u~estvovala na Mundijalu 2006. godi- prvenstvu 2008, a potom i na Kupu konfede-
Podaci ne u Wema~koj, gdje su “azuri“ osvojili prvo racija 2009. godine.
Nadimak: "Azuri" mjesto. U Ju`nu Afriku dolaze samo sa je-
Glavni grad: Rim dnim ciqem - da po peti put postanu svjet- Put do Mundijala
Stanovnika: 58.000.000 ski {am pi oni i po tom se izje dna ~e sa
Savez: FIGC (Federazione Italiana Giuoco Calcio) Brazilcem. Imaju sna`an mentalitet i uvi- U evropskim kvalifikacijama bili su
Osnovan: 1898. jek su najja~i kada je to najpotrebnije. I smje{teni u grupi 8 kroz, koju su se prakti-
Primqen u FIFA: 1905. ono {to bi moglo da bude presudno u mno-
Broj registrovanih klubova: 16.123. ~no pro{etali. Istini za voqu i nisu ima-
gim bitkama je {to je uz wih uvijek “bo`i- li ozbiqnog ri va la, jer su od Re pu bli ke
Broj registrovanih igra~a: 361.239 ca sre }e“, ko ja je im je u pro {los ti Irske, Bugarske puno ja~i, a pogotovo od
U~e{}e na SP: 16 (1934, 1938, 1950, donijela mnogo sre}e. A da je tako
1954, 1962, 1966, 1970, 1974, 1978, 1982, Kipra, Crne Gore i Gruzije. U deset uta-
potvr|uje podatak da su dobili kmica zabiqe`ili su sedam pobjeda i tri
1986, 1990, 1994, 1998, 2002, 2006). najlak{u grupu. remija. Oba puta sa “azurima“ nerije{eno
Najve}i uspjesi: ~etiri puta prvaci
1934, 1938, 1982, 2006, dva puta finalis- je igrala Republika Irska, 1:1 u Italiji i
U svojim redovima 2:2 kod ku}e, a bod protiv aktuelnih
ti 1970, 1994. imaju previ{e igra- svjetskih prvaka osvojila je Bu-
Najvi{e nastupa: Fabio Kanavaro (133) ~a, koji su poslije garska na svom terenu (0:0).
Najboqi strijelac: Lui|i Riva (35). na por ne se zo ne
Prva utakmica: Italija - Francuska 6:2 pri li ~no is tro {e ni,
(15. maj 1910). ali i u poznim fudbal-
skim go di na ma. Vi {e
Naj ve }i plus re pre zen ta ci je ne ma ju asa po put Ale -
Italije mogla bi da bude ~iwenica san dra del Pje ra,
da je polovina igra~a iz sada{we Fran ~es ka To ti ja, Ro -
berta Ba|a, koji su u pro-
Selektor {los ti zna li ve oma
~es to da je dnim po te zom
Mar~elo Lipi ri je {e uta kmi cu. Eki pa
Mar~elo Lipi (12. april umi je da igra po zi ci ono,
1948) je uz Brazilca Karlosa ali je, ruku na srce, veoma
Alberta Pareiru, koji sjedi spora, {to bi moglo da bude
na klupi Ju`ne Afrike, od 32 velika prepreka ka visokom
selektora na Mundijalu ve} osvajao titulu. dometu. Uz sve to ve} su
Bilo je to prije ~etiri godine u Wema~koj, do `i vje li dvi je ve -
\anlui|i
tako da }e Lipi biti u prilici da brani za ne bla ma `e, Bufon
trofej, a on veoma dobro zna kako se to ra- prvu na
di. Evrop skom
Paragvaj
ali je za wega karijera zavr{ena (metak mu Kolumbije... U 18 odigranih Igra~ki kadar
je ostao u glavi). To }e im biti veliki mo- utakmica ostvarili su de-
tiv da daju sve od sebe. Izuzetno su borbe- set pobjeda, tri remija i Golmani
na i disciplinovana ekipa. Veoma su pet poraza, a uspjeli
opasni u prekidima, a skok igra im je su da sa vla da ju Ar - 1. Husto Viqar 30.6.1977. (Vaqadolid)
jedan od najja~ih aduta. Imaju na klupi gen ti nu i Bra zil. 12. Dijego Bareto 16.7.1981. (Sero P.)
prili~no mladog stru~waka Argentinca Poslije pobjede nad 22. Aldo Bobadiqa 20.4.1976. (Independijente)
Herarda Martina, koji va`i za jednog od “ga u~o si ma“, ko ja
najtalentovanijih u svojoj struci. im je obezbijedi- Odbrana
la vizu za Mun-
Nedostatak najboqeg stri- di jal pred- 2. Dario Veronm 26.7.1979. (Pumas)
jel ca Sal va do ra Ka bawasa sjednik Para- 3. Klaudijo Morel 2.2.1978. (Boka J.)
mogao bi zna~ajno da otupi gva ja Fer - 4. Denis Kawiza 29.8.1974. (Leon)
o{tricu napada Paragvaja. Uz nan do Lu go 5. Hulio Kaseres 5.10.1979. (Atletiko Min.)
sve to jedan od najiskusnijih repre- proglasio je 14. Paulo Da Silva 1.2.1980. (Sanderlend)
zentativaca Roke Santa Kruz ve} ne- dr`avnik 17. Aurelijano Tores 16.5.1982. (San Lorenco)
ko li ko se zo na mu ku mu ~i sa praznik. 21. Antolin Alkatraz30.7.1982. (Klub Bri`)
povredama i pitawe je koliko }e uop-
{te igrati u Ju`noj Africi. Para- Vezni red
gvajci se ne snalaze ba{ najboqe sa
loptom u nogama i puno boqi su pri- 6. Karlos Bonet 2.10.1977. (Olimpija A.)
likom kontranapada za {ta su pravi 8. Edgar Bareto 15.7.1984. (Atalanta)
majstori. Kao i gotovo sve ju`no- 11. Xonatan Santana 19.10.1981. (Volfzburg)
ame ri ~ke re pre zen ta ci je, igra ju 13. Enrike Vera 10.3.1979. (Liga De Kito)
prili~no grubo, vole da prigovara- 14. Viktor Kaseres 25.3.1985. (Libertad)
ju, a za to veoma ~esto budu nagra|e- 16. Kristijan Ortihoza 7.10.1984. (Argentinos J.)
ni `utim i crvenim kartonima.
Napad
Put do Mundijala
7. Oskar Kardozo 20.5.1983. (Benfika)
Do Ju`ne Afrike selekcija 9. Roke Santa Kruz 16.8.1981. (Man. siti)
Paragvaja stigla je na impresi- 10. Edgar Benitez 8.11.1987. (Pa~uka)
van na~in. U konkurenciji deset 18. Nelson Valdez 28.11.1983. (Borusija D.)
ju`noameri~kih selekcija zauzeli 19. Lukas Barios 13.11.1984. (Borusija D.)
su tre}e mjesto iza Brazila i ^ilea, a 23. Rodolfo Gamara 10.12.1988. (Libertad)
ispred Argentine, Urugvaja, Ekvadora, Nelson
Valdez
 MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 19

Novi Zeland
San ~ekan 28 godina
Nadimak: "Sve bijelo", "kivi" sastavqenoj od igra~a sa dobrim fizi~kim Put do Mundijala Igra~ki kadar
Glavni grad: Velington predispozicijama. Kada se sastanu sa ja~im
Stanovnika: 3.950.000 reprezentacijama ~esto igraju “bunker“ i Reprezentacija Novog Zelanda bila je Golmani
Savez: New Zealand Football (NZF) vje{to koriste kontranapade. To bi mogla slobodna u prvoj fazi kvalifikacija u zo-
Osnovan: 1891. da im bude velika prednost protiv repre- ni Okeanija, a potom je igrala u grupi sa 1. Mark Paston 13.12.1976. (Velington)
Primqen u FIFA: 1948. zen ta ci ja ko je ima ju spo ri je od bram be ne Novom Kaledonijom, Fiyijem i Vanuatom. 12. Glen Mos 19.1.1983. (Melburn)
Broj registrovanih klubova: 342. igra~e. U {est utakmica zabiqe`ili su 23. Xejm Benetin 30.6.1975. (Tim Velington)
Broj registrovanih igra~a: 102.257. pet pobjeda i jedan poraz i to u
U~e{}e na SP: 1 (1982). Na ta kti ~ko-te hni ~kom tre nu ci ma ka da je sve bi lo Odbrana
Najve}i uspjesi: Nastup na svjetskom planu Novozelan|ani spadaju odlu ~e no (posqedwe ko lo na
prvenstvu 1982. u drugu ligu svjetskog fudba- svom terenu od Fiyija sa 0:2). 2. Ben Zigmund 3.2.1981. (Velington)
Najvi{e nastupa: Ivan Viceli} (66). la. ^iweni ca da su pri li ~no U bara`u za odlazak na Mundi- 3. Toni Lokhed 12.1.1982. (Velington)
Najboqi strijelac: Vogan Koveni (28). neiskusni na velikim smotrama i da jal igrali su sa Bahreinom. U 4. Vinston Rajd 3.7.1988. (Midtjiland)
Prva utakmica: Novi Zeland - Australi- im je tek ovo dru gi nas tu p na prvom susretu na gostovawu bilo 5. Ivan Viceli} 3.9.1976. (Okland Siti)
ja 3:1 (17. jun 1922.) Svjetskim prvenstvima (prvi je 0:0, a potom su u Velingtonu 6. Rajan Nelsen 18.10.1977. (Blekburn)
1982. godine) mogla bi da slavili sa 1:0 i tako ostvari- 18. Endi Bojens 18.9.1983. (Wujork)
im predstavqa dodatni li san ~ekan 28 godina.
Najve}a prednost Novozelan- 19. Tomi Smit 31.3.1990. (Ipsvi~)
problem. Ni{ta mawi
|ana na Mundijalu mogla bi da
ne}e biti ni to {to Vezni red
bude ~iwenica da ih ve}ina sma-
ve}ina reprezenta-
tra za reprezentaciju koja nema {ta
ti va ca igra u
da tra`i u Ju`noj Africi. O tome najboqe 7. Simon Eliot 10.6.1974. (bez kluba)
Aus tra li ji, a
svjedo~i podatak da su prije `rijeba sve re- 8. Tim Braun 6.3.1981. (Velington)
tamo je sezona
prezentacije `eqele da budu sa wima u gru- 11. Leo Bertos 20.12.1981. (Velington)
zavr{ena jo{
pi. Rije~ je o veoma disciplinovanoj ekipi 13. Endi Baron 24.12.1980.(Tim Velington)
po~etkom 15. Majkl Meklglin{i7.1.1987. (Madervel)
marta. Rijet- 16. Aron Klapam 15.1.1987. (Kenterberi)
Selektor ko imaju pri- 17. Dejv Maligan 24.3.1982. (bez kluba)
Riki Herbert li ku da 21. Xeremi Kristi 22.5.1983. (Tampa Bej)
igraju sa mno- Rajan
je jedna od najpoznatijih fu- go ja ~im se le - Nelsen
Napad
dbalskih figura Novog Zelan- kcijama i ~esto
da. Bio je reprezentativac na pra ve po ~e - 9. [ejn Melc 29.9.1981. (Gold Koast)
Svjetskom prvenstvu u [paniji i prvi je igra~ tni ~ke gre - 10. Kris Kilen 8.10.1981. (Midlzbro)
ove dr`ave koji je ikada nastupao u Engleskoj. {ke, ko je 14. Rori Felon 20.3.1982. (Plimut)
Od ove generacije napravio je solidan skup ~es to bi va ju 20. Kris Vud 7.12.1991 (VBA)
igra~a koji pru`aju partije ujedna~enog kvali- ka`wene. 22. Xeremi Broki 7.10.1987.(Wukasl Xets)
teta, bez mnogo uspona i padova.

Slova~ka
Debi na Mundijalu
prekida igre, jer u nacionalnoj selekciji Put do Mundijala
Igra~ki kadar Podaci imaju nekoliko visokih igra~a. Wihov naj-
Golmani Nadimak: "repre" ve}i plus mogla bi da bude ~iwenica da iz Slovaci su bili u grupi 3 evropskih re-
Glavni grad: Bratislava godine u godinu napreduju. Tako su kvalifi- prezentacija i malo je ko od wih o~ekivao
1. Jan Mu~a 5.12.1982. (Legija) kacije za Mundijal 1998. zavr{ili kao ~et-
Stanovnika: 5.430.000 da mo gu u kon ku ren ci ji ^e {ke, Poqske,
12. Du{an Perni{ 28.11.1984. (Dandi J.)
Savez: SFZ (Slovenský futbalový zväz) vrti u gru pi, 2002. bi li su tre }i, 2006. Slovenije, Sjeverne Irske i San Marina
23. Du{an Kuciak 21.5.1985. (Vaslui) drugi, a u ovim kvalifikacijama su osvoji-
Osnovan: 1938. obezbijediti vizu za Mundijal, Me|utim, u
Primqen u FIFA: 1994. li prvo mjesto u svojoj grupi. Ve}ina repre- deset utakmica ostvarili su sedam pobjeda,
Odbrana zentativaca nastupa u wema~kim, engleskim,
Broj registrovanih klubova: 2.432. jedan remi i dva poraza i zaslu`eno su se
Broj registrovanih igra~a: 428.968. italijanskim, poqskim i ruskim klubovima. na{li na prvom mjestu. Slovacima je uspjeh
2. Petar Pekarik 30.10.1986. (Volfsburg)
U~e{}e na SP: - sla|i ako se zna da
3. Martin [krtel 15.12.1984. (Liverpul)
Najve}i uspjesi: - su do wega do -
4. Marek ^eh 26.1.1983. (VBA) Naj ve }i pro ble ma mo gla bi da
Najvi{e nastupa: Miroslav Karhan (96) {li naj vi {e
5. Radoslav Zabavnik16.9.1980. (Majnc) predstavqa kratka klupa, a nedosta-
Najboqi strijelac: [ilard Nemet (22) zahvaquju}i
6. Jan \urica 10.12.1981. (Hanover) tak bilo kojeg igra~a iz prve postave
Prva utakmica: Slova~ka - Wema~ka 2:0 do brim igra -
21. Kornel Salata 24.1.1985. (Slovan B.) jako je te{ko nadoknaditi. Najboqi fu-
(27. avgust 1939.) ma protiv ko-
22. Martin Petra{2.11.1979. (]ezena) dbaler Slova~ke Marek Ham{ik bio je zbog m{i ja ^e ha
povrede van terena vi{e od ~etiri mje- (2:1, 2:2) i Po-
Vezni red Glavna snaga reprezentacije seca i pitawe je koliko u ovom
Slova~ke su kolektivno dobro or- qaka (2:1, 1:0).
tre nut ku mo `e pre uze ti
6. Zdenko [trba 9.6.1976. (Ksanti) ganizovana i disciplinovana od- od go vor nu ulo gu u
7. Vladimir Vajs 30.11.1989.(Man~ester S.) brana, pokretqiv vezni red i brzi posqedwoj liniji od-
8. Jan Kozak 22.4.1980. (Timisiora) napada~i, koji su posebno opasni u kontra- brane. Mo`da i naj-
10. Marek Sapara 31.7.1982. (Ankaraguxu) na pa di ma. Zna ju da bu du ve oma opa sni iz ve }i ne dos ta tak
15. Miroslav [toh19.10.1989. (Tvente) reprezentacije
17. Marek Ham{ik 27.7.1987. (Napoli) Selektor moglo bi da pred-
19. Juraj Ku~ka 26.2.1987. (Sparta P.) stavqa ne is kus -
20. Kamil Kopunek 18.5.1984. (Spartak T.) Vladimir Vajs tvo na velikim
je na klupi zamijenio Jana Ko- smotrama, ali
Napad cijana u junu 2008. Kao jaka i i ve li ko o~e -
harizmati~na li~nost uspio je u kivawe cijele
9. Stanislav [estak16.12.1982. (Bohum) “nemogu}oj misiji“. Fudbalskim Slova~ke, koje bi
11. Robert Vitek 5.4.1982. (Ankaraguxu) fanovima u Srbiji, a posebno navija~ima mo gla da prou -
13. Filip Holo{ko17.1.1984. (Be{ikta{) Partizana ostao je u neprijatnom sje}awu, zrokuju kontraefekat
14. Martin Jakubko26.2.1980. (FK Moskva) Marek
jer je kao trener Artmedije iz Bratislave kod re pre zen ta ti va ca Ham{ik
18. Erik Jendri{ek 26.10.1986. (K’lautern) eliminisao “crno-bijele“ u kvalifikacijama ove zemqe.
za Ligu {ampiona.
20 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.

R UPA Brazil
G
G
Pohod na trofej
voriti za osvajawe prvog mjesta. Do sada u Put do Mundijala
Igra~ki kadar Podaci svojim vitrinama imaju pet trofeja pobje-
Nadimak: "Karioke" dnika Mundijala i opet “pucaju“ na najvi- Kao {to se i o~ekivalo, Brazilci su la-
Golmani ko do{li do svog 19. u~e{}a na zavr{nicama
Glavni grad: Brazilija {i plasman. Fudbaleri kao {to su Kaka,
Stanovnika: 182.000.000 Luis Fabijano, Robiwo, Lusio, Maikon i svjetskih prvenstava po{to su bili prvi u
@ulio Cezar 3.9.1979. (Inter) ju`noameri~koj zoni kvalifikacija. Ostva-
Doni 22.10.1979. (Roma) Savez: CBF (Confederação Brasileira de ostali sigurno mogu daleko da doguraju. Se-
Futebol) lektor Dunga uspio je da obuzda wihov rili su devet pobjeda, sedam remija i
Gome{ 15.2.1981. (Totenhem) dva poraza. Me|utim,
Osnovan: 1914. temperament i lepr{avost u igri je po-
Primqen u FIFA: 1923. dredio kolektivu, koji mu donosi rezul- ima li su lo{ pe -
Odbrana riod igre, koji su
U~e{}e na SP: 18 (svi mundijali) ta te. Ne ma ju sla bu ta ~ku u igri i
Najve}i uspjesi: {ampioni pet puta izu ze tno su opa sni kod svih obli ka uspjeli nekako da
Lusio 8.5.1978. (Inter) prebrode i obradu-
(1958, 1962, 1970, 1994, 2002) prekida, a pogotovo u kontranapadima.
@uan 1.2.1979. (Roma) ju naciju.
Luizao 13.2.1981. (Benfika) Najvi{e nastupa: Markos Evan|elista
Kafu (142) Nedostatak ove selekcije si-
Bastos 2. 8. 1989. (Lion)
Najboqi strijelac: Pele (77) gurno je neigrawe Ronaldiwa, Pa-
Dani Alve{ 6.5.1983. (Barselona)
Broj registrovanih klubova: 29.208 ta i Adrijana, koje je Dunga odlu~io
@ilberto 25.4.1976. (Kruzeiro)
Broj registrovanih igra~a: 2.141.733 da izostavi sa kona~nog spiska. Prva
Tijago Silva 22.9.1984. (Milan)
Prva utakmica: Argentina - Brazil 3:0 zvijezda tima Rikardo Kaka nije imao us-
Maikon 26.7.1981. (Inter)
(20. septembar 1914) pje{nu sezonu iza sebe u Real Madridu i
pitawe je koliko mo`e da povede osta-
Vezni red
tak ekipe na putu do titule. U ne ba{
Kao i na svim do sa da{wim
sjajnoj formi je i glavni napada~ Lu-
@ilberto Silva 7.10.1976. (Panatinaikos) svjetskim prvenstvima, i na ovom
is Fabijano, koji nije briqirao u
Felipe Melo 26.8.1983. (Juventus) Brazilci kotiraju kao glavni fa-
Seviqi, dok je Robiwo zbog lo{ih
Kaka 22.4.1982. (Real Madrid)
partija napustio Man~ester siti
Elano 14.6.1981. (Galatasaraj)
Kleberson 19.6.1979. (Flamengo)
Selektor i vratio se u Santos. Pored Kake,
malo je fudbalera koji su glavne
Ramirez 24.3.1987. (Benfika) Karlos Dunga zvijezde u svojim timovima, tako
@ulio Baptista 1.10.1981. (Roma) Kada se spomene Karlos Ka- da se Dunga na{ao na udaru zbog
@osue 19.7.1979. (Volfsburg) etano Bledorn Veri, niko se nepozivawa tandema iz Milana
ne bi sjetio da je to legenda Ronaldiwo - Pato. Nedostatak
Napada~i Brazila Dunga. Kao igra~ u~es- mo`e biti i premorenost nosi-
tvovao je na tri svjetska prvenstva, a kao ka- laca igre, koji su odigrali ve-
Robiwo 25.1.1984. (Santos) piten “karioka“ podigao je trofej 1994. li ki broj uta kmi ca za svo je
Grafite 2.4.1979. (Volfsburg) godine. Od 2006. je selektor ekipe i osvojio ekipe, a tu se prije svih misli
Nilmar 14.7.1984. (Viqareal) je Kup konfederacija 2009. i Kopa Ameriku na Lusija, Maikona i @ulija
Luis Fabijano 8.11.1980. (Seviqa) 2007. godine. Cezara.
Kaka

Sjeverna Koreja
Sawaju 1966. godinu
osim Hong Jong Joa, igraju u doma}em {am- Put do Mundijala
Podaci pionatu. Sjeverna Koreja je izuzetno disci-
Igra~ki kadar
Nadimak: "Choilima" plinovana i borbena ekipa, koja vi{e vodi Pro ces kva li fi ka ci ja za Svjet sko Golmani
Glavni grad: Pjongjang ra~una o svom golu, a u napadu {ta se uradi. prvenstvo trajao je 20 mjeseci i za to vrije-
Stanovnika: 22.470.000 Veoma su brzi u kontrama i polukontrama i me fudbaleri Sjeverne Koreje odigrali su 1. Ri Mjong Guk 9.9.1986. (Pjongjang)
Savez: KFA (Korea Football Association) ne bi se smjeli potcijeniti tako lako. 16 utakmica. U zavr{noj rundi savladali su 18. Kim Mjong Gil 16.11.1984.(Amrokgang)
Osnovan: 1889. Ujediwene Arapske Emirate sa 2:1, 20. Kim Mjong Von 15.7.1983. (Amrokgang)
Primqen u FIFA: 1958. remizirali sa Ju`nom Korejom,
Broj registrovanih klubova: 239 Dobili su veoma te{ku pa izgubili i igrali nerije{e- Odbrana
Broj registrovanih igra~a: 14.912 grupu sa Brazilcima, Por- no sa Ira nom. U posqedwoj
U~e{}e na SP: 1 (1966.) tu gal ci ma i se le kci jom utakmici sa Saudijskom Ara- 2. ^a Jong Hjok 25.9.1985. (Amrokgang)
Najve}i uspjesi: ^etvrtfinale 1966. Obale Slonova~e i potpuni su aut- bijom bio im je potreban re- 3. Ri Jun Il 24.8.1987. (Sobaeksu)
Najvi{e nastupa: - sajderi. Ekipa nema ba{ nekog is- mi. Fu dba le ri Sje ver ne 5. Ri Kvang ^on 4.9.1985 . (April 25)
Najboqi strijelac: - kus tva i uz to su naj lo {i je Koreje sa~uvali su 0:0 i plasi- 8. Ji Jun Nam 20.11.1976. (April 25)
Prva utakmica: Kina - Sjeverna Koreja pla si ra na re pre zen ta ci ja od svih rali se na SP. 9. Jong Tae Se 2.3.1984. (Kavasaki)
0:1 (7.10.1956) u~esnica na Mundijalu. Za wih }e
13. Pak ^ol Jin 5.9.1985. (Amrokgang)
ve li ki us pjeh bi ti ako ne koj od
14. Pak Nam ^ol 3.11.1988. (Amrokgang)
ovih ekipa uspiju dati gol i
Samim plasmanom na svjetsko 21. Ri Kvang Hiok 17.8.1987.(Kjonggongop)
sigurno }e biti orijen-
prvenstvo u Ju`nu Afriku repre- 16. Nam Song ^ol 7.5.1982. (April 25)
tisani na odbranu, to
zentacija Sjeverne Koreje je os- jest da pri me {to
tva ri la ve li ki us pjeh. Ovo im je Vezni red
mawe go lo va. Si -
tek drugi svjetski {ampionat poslije 44 go- gur no da od bra na
dine i sigurno `ele da ostave dobar utisak. 4. Pak Nam ^ol 2.7.1985. (April 25)
Sje ver ne Ko re je
Svi igra~i se veoma dobro poznaju jer svi, 6. Kim Kjong Il 10.10.1987. (April 25)
nije u stawu da se
11. Mun In Guk 29.9.1978. (April 25)
nosi sa napada~i-
15. Kim Jong Jun 19.7.1983. (Pjongjang)
Selektor ma poput Drogbe,
17. An Jong Hak 25.10.1978. (Omija)
Kim Jong Hun Kalua, Luisa Fa-
19. Ri ^ol Mjong 18.2.1988. (Pjongjang)
bijana, Kristija-
Hun Jong u Sjevernoj Koreji 22. Kim Kjong Il 11.12.1988.(Ramiongsu)
na Ro nal da i
ima status heroja zahvaquju- 23. Pak Sung Hiok 30.5.1990. (Saobaeksu)
drugih. Eventual-
}i ~iwenici da je reprezen- ni bod za wih bi
taciju odveo na Svjetsko Napada~i
bio ra van osva -
prvenstvo. Wegova filozofija igre je bazi- jawu titule.
rana na defanzivi, disciplini u radu i os- 7. An ^ol Hiok 27.6.1987. (Ramiongsu)
tvarivawu zadataka, a glavni akcenat uvijek 10. Hong Jong Jo 22.5.1982. (Rostov)
stavqa na timski rad. 12. ^oe Kum ^ol 9.2.1987. (April 25)
Hong Jong Jo
 MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 21

Portugalija
Ronaldo predvodnik
pro{lo Svjetsko prvenstvo, kada su izgu- Put do Mundijala
Podaci bili od Wema~ke u me~u za tre}e mjesto.
Igra~ki kadar
Nadimak: "Selkao" Najve}a prednost svakako je najskupqi igra~ Iako u svom timu imaju zvijezde poput Golmani
Glavni grad: Lisabon svijeta svih vremena Ronaldo, koji je Kristijana Ronalda i Deka, Portugalci su
Stanovnika: 10.100.000 sposoban da u svakom trenutku jednim pote- kroz “iglene u{i” stigli do Ju`ne Afrike. 1. Eduardo Karvaqo 19.9.1982. (Braga)
Savez: FPF (Federação Portuguesa de Futebol) zom rije{i pitawe pobjednika. U bara`u sa BiH slavili su oba me~a, ali 12. Antonio Beto 1.5.1982. (Porto)
Osnovan: 1914. su se pojavile pri~e i da je selektoru BiH 22. Danijel Fernande{ 25.9.1983. (Iraklis)
Primqen u FIFA: 1923. nu|en novac da bi im omogu}io pobjedu.
Broj registrovanih klubova: 2.748 Lo{a organizacija u timu i Kvalifikacije su po~eli o~ajno sa samo jed- Odbrana
Broj registrovanih igra~a: 132.724 `eqa za individualnim dokazi- nim trijumfom u prvih pet me~eva da bi tek
U~e{}e na SP: 4 (1966, 1986, 2002, 2006) vawem najve}i je problem Por- u drugom dijelu zaigrali onako kako 3. Paulo Fereira 18.1.1979. (^elzi)
Najve}i uspjesi: tre}e mjesto 1966. tugalije. Pojedinci na terenu `ele treba i izborili drugo mjesto u grupi. 23. Fabio Koentrao 11.3.1988. (Benfika)
Najvi{e nastupa: Luis Figo (127) da se poka`u u najboqem svjetlu,
5. Duda June 15.1.1980. (Malaga)
Najboqi strijelac: Pedro Pauleta (47) zanemaruju kolektivnu igru te
13. Luis Miguel 4.1.1980. (Valensija)
Prva utakmica: [panija - Portugalija naj~e{}e ne igraju na rezultat
6. Rikardo Karvaqo 18.5.1978. (^elzi)
3:1 (18. decembar 1921) nego “umiru u qepoti”. Jedan od
2. Bruno Alve{ 27.11.1981. (Porto)
problema mogao bi da bude i
4. Rolando Fonseka 31.8.1985. (Porto)
sam Kristijano Ronaldo,
Ekipa koja u svom sastavu ima 21. Rikardo Ko{ta 16.5.1981. (Valensija)
od kojeg saigra~i
fudbalere poput Kristijana 15. Pepe Fereira 26.2.1983. (Real M.)
o~ekuju da sam
Ronalda, Deka, Simaa Sabrose rije{i utakmicu.
uvijek `eli vi{e i sposobna je da Vezni red
U tome on zna i
savlada svaku reprezentaciju. Ovaj tim je da pretjera te
gladan uspjeha na reprezentativnom nivou i 8. Pedro Mende{ 26.2.1979. (Sporting)
po~ne da igra
ho}e da napravi korak vi{e u odnosu na 14. Migel Veloso 11.5.1986. (Sporting)
samo za sebe,
16. Raul Meirele{ 17.3.1983. (Porto)
dok je os-
19. Tijago Mende{ 2.5.1981. (Atletiko)
Selektor tatak ekipe
20. Anderson Deko 21.8.1977. (^elzi)
Karlos Keiro{ primoran da
to trpi. Uko-
Karlos Keiro{ je mladu Napad
liko se podredi
reprezentaciju Portugalije, kolektivu, mo`e
onu sa Luisom Figom, 10. Dani Gome{ 7.8.1983. (Zenit)
se o~ekivati
Manuelom Rui Ko{tom i Fer- 11. Simao Sabrosa 31.10.1979. (Atletiko)
dobar rezultat,
nandom Koutom 1989. i 1991. doveo do dvije 17. Ruben Amorino 27.1.1985. (Benfika)
ako ne, onda su
titule prvaka svijeta, a iskustvo vo|ewa se- Kristijano 7. Kristijano Ronaldo 5.2.1985. (Real M.)
osu|eni na
niorske ekipe stekao je rade}i zajedno sa Ronaldo 9. Liedson Muniz 17.12.1977. (Sporting)
propast.
Aleksom Fergusonom u Man~ester junajtedu. 18. Hugo Almeida 23.5.1984. (Verder)

Obala Slonova~e
@ele korak vi{e
je ve oma ~vrsta i je dna od naj boqih na Put do Mundijala
Igra~ki kadar Podaci afri~kom kontinentu. Napada~i su veoma
brzi, a predvodi ih jedan od najboqih fu- Obala Slonova~e je nastup u kvalifika-
Golmani Nadimak: "Slonovi"
dbalera na svijetu Didije Drogba. Skoro cijama za Svjetsko prvenstvo zavr{ila bez
Glavni grad: Jamusukro
cijela selekcija igra u najja~im klubovi- poraza, a bili su u grupi sa Burkinom
1. Bubakar Beri 30.12.1979. (Lokeren) Stanovnika: 16.096.000
Faso, Gvinejom i Malavijem. Malo
16. Aristid Zogbo 30.12.1981. (Makabi N.) Savez: FIF (Fédération Ivoirienne de Football) ma Evrope poput ^elzija, Barselone,
Arsenala, Seviqe, a imena Salomo- drame vi|eno je samo u duelu sa Ma-
23. Danijel Jeboa 13.11.1984. (ASEK) Osnovan: 1900.
lavijem, ka-
Primqen u FIFA: 1961 na Kalua, Jaja i Kolo Turea,
Ebuea te Zokore sve govore. da su mo-
Odbrana Broj registrovanih klubova: 220
rali da jure
Broj registrovanih igra~a: 23.200
“Slo no vi“ ni ovaj put rezultat da bi
2. Bewamin Angua 28.11.1986. (Valensijen) U~e{}e na SP: 1 (2006)
nisu imali sre}e. Na Mundi- stigli do bo da
3. Artur Boka 2.4.1983. ([tutgart) Najve}i uspjesi: Prvi krug
jalu prije ~etiri godine imali su ve- koji je ovu selekci-
4. Kolo Ture 19.3.1981. (Man~ester s.) Najvi{e nastupa: Didije Zokora (80)
oma te {ku gru pu sa Ar gen ti nom i ju odveo na Svjet -
6. Stiv Gohuri 8.2.1981. (Vigan) Najboqi strijelac: Didije Drogba (44)
Holandijom te Srbijom i Crnom Gorom, a sko prvenstvo. Sve
17. Siaka Tiene 22.2.1982. (Valensijen) Prva utakmica: Obala Slonova~e - Da-
ovaj put dobili su Brazil i Portugaliju. ovo ide u pri log
20. Gi Demel 13.6.1981. (Hamburg) hornej 3:2 (13. 4. 1960.)
Ne dis ci pli na u igri i ta kti ka im to me da “slo no vi“
21. Emanuel Ebue 4.6.1983. (Arsenal) imaju fantasti~an
nije ja~a strana, pa su zato dva mje-
22. Sulejman Bamba 13.1.1985. (Hibernijan) Reprezentacija Obala Slono- tim, iako nisu ima-
seca prije po~etka smijenili Vahi-
va~e je tim koji svako `eli da iz- da Ha lil hoyi}a zbog sla bi jih li konkurentnog ri-
Vezni red bjegne. Odli~no uigrana ekipa sa vala u Africi.
rezultata na afri~kom Kupu nacija
ve oma kva li te tnim fu dba le ri ma i ime no va li is ku snog {ved skog
5. Didije Zokora 14.12.1980. (Seviqa) ko ji bi mo gli da na pra ve ~u do u Ju `noj stru~waka Svena Gorana Eriksona
9. ^eik Tiote 21.6.1986. (Tvente) Africi. Odbrana koju predvodi Kolo Ture koji }e poku{ati da slo`i ekipu
12. @an @ak Goso 15.3.1983. (Monako)
ko ja }e se bo ri ti za pro laz u
13. Kofi Romarik 4.6.1983. (Seviqa)
14. Emanuel Kone 31.12.1986. (Pite{ti)
Selektor osminu finala. Najve}i problem
[ve|aninu predstavqa povreda
19. Jaja Ture 13.5.1983. (Barselona) Sven Goran Drogbe koji je slomio lakat te
Napada~i
Erikson je wegov nastup pod velikim
Poznati {vedski stru~wak znakom pitawa, iako je on
Sven Goran Erikson (5. febru- sa ostatkom ekipe otpu-
7. Sejdu Dumbia 31.12.1987. (Jang Bojs)
ar 1948) naslijedio je Vahida Halilhoxi}a tovao u Ju`nu Afri-
8. Salomon Kalu 5.8.1985. (^elzi)
koji je dobio otkaz poslije afri~kog Kupa ku.
10. @ervais @erviwo 27.5.1987. (Lil)
11. Didije Drogba 11.3.1978. (^elzi) nacija u januaru ove godine. Wegovo iskustvo
15. Aruna Dindan 26.11.1980 (Portsmut) moglo bi da pomogne “slonovima“ da naprave
18. Kader Keita 6.8. 1981. (Lion) iskorak u odnosu na pro{li {ampionat. Didije
Drogba
22 ~etvrtak, 10. jun 2010. GLAS SRPSKE MUNDIJAL 2010.

R UPA [panija
H
G
Objediwewe titula
Ju`nu Afriku kao jedan od glavnih timova ~no je imala dva lica. Prvo kada su dobro
Igra~ki kadar Podaci za osvajawe titule na Svjetskom prvenstvu. igrali u grupama i ono druga kada su u no-
Nadimak: "Crvena furija" Fantasti~na ekipa sa vrhunskim igra~ima kaut fazi gubili od rivala koji su slabiji
Golmani
Glavni grad: Madrid na svim pozicijama koji znaju dosta sa lop- od wih.
Stanovnika: 40.200.000 tom. Svi igra~i su iz nacionalnog prven-
1. Iker Kasiqas 20.5.1981. (Real M.)
12. Viktor Valdez 14.1.1982. (Barselona) Savez: RFEF (Real Federación Española stva, osim Fer nan da To re sa, Ses ka
23. Pepe Reina 31.8.1982. (Liverpul) de Fútbol) Fabregasa i golmana Pepea Reine koji Put do Mundijala
Osnovan: 1909. nastupaju u Engleskoj. Imaju vjerovatno
Primqen u FIFA: 1913. najja~i vezni red koji ~ine ^avi, Ini- Impresivan nastup u kvali-
Odbrana fi ka ci ja ma za ko ji su [pan ci
Broj registrovanih klubova: 18.190 jesta, Alonso, Silva, Fabregas, a gol-
Broj registrovanih igra~a: 653.190 man Iker Kasiqas je ve} godinama zaslu`ili ~istu desetku. Ne mo-
2. Raul Albiol 4.9.1985. (Real M.) `e se druga~ije ocijeniti ekipa
U~e{}a na SP: 12 (1934, 1950, 1962, bez premca u Evropi. Sigurno je i to
3. @erard Pike 2.2.1987. (Barselona) koja u deset utakmica ostvari de-
1966, 1978, 1982, 1986, 1990, 1994, da je selektor Visente del Boske na
4. Karlos Mar~ena 31.7.1979. (Valensija) set pobjeda uz gol-razliku 28:5.
1998, 2002, 2006) “slatkim mukama“ oko sastavqawa eki-
5. Karlos Pujol 13.4.1978. (Barselona) O~igledno je da se fudbalerima
Najve}i uspjesi: 4. mjesto (1950) pe, jer svi iza sebe imaju odli~ne se-
11. \oan Kapdevila 3.2.1978. (Viqareal) “crvene furije“ i te kako svidio
Najvi{e nastupa: Andoni Zubizareta (126) zone.
15. Serhio Ramos 30.4.1986. (Real M.) osje }aj osva jawa ti tu le evrop skog
17. Alvaro Arbeloa 17.11.1983.(Real M.) Najboqi strijelac: Raul Gonzales
Blanko (44) Ve}i dio sezone prvaka, pa su najozbiqnije pristupi-
Prva utakmica: [panija - Danska 1:0 zbog po vre da su li misiji osvajawa {ampionskog tro-
Vezni red fe ja i na Svjet skom prven stvu u
(28. avgusta 1920) p r o p us t i l i
Fer nan do To - Ju`noj Africi.
6. Andres Iniesta 11.5.1984. (Barselona)
Aktu el ni evrop ski {am pi on res dok je nastup Ses-
8. ^avi Ernandez 25.11.1980. (Barselona)
reprezentacija [panije dolazi u ka Fa bre ga sa na
10. Sesk Fabregas 4.5.1987. (Arsenal)
Mun di ja lu du go bio
14. ^abi Alonso 25.11.1981. (Real M.)
spo ran po {to je slo -
16. Serhio Buskets 16.7.1988. (Barselona)
20. ^avi Martinez 2.9.1988. (Atletik B.)
Selektor mio fibulu u me~u sa
Bar se lo nom. Naj ve }i
21. David Silva 8.1.1986. (Valensija) Visente problem [panca sva-
Napada~i
del Boske ka ko je men ta li tet,
Visente del Boske na klupu kao i ne dos ta tak
[panije sjeo je kada je “crvena spor tske sre }e. Na
7. David Viqa 3.12.1981. (Barselona)
furija“ ve} osvojila titulu prvaka Evrope. svako svjetsko prven-
9. Fernando Tores 20.3.1984. (Liverpul)
Zadr`ao je potpuno istu filozofiju kao i stvo oni do la ze sa
13. Huan Manu Mata 28.4.1988. (Valensija)
wegov prethodnik Luis Aragowes, a repre- ve li kim `eqama i
18. Pedro Rodrigez 28.7.1987. (Barselona) Fernando
zentacija je pod wegovom komandnom palicom ambicijama, ali nikad
19. Fernando Qorente26.2.1985. (Atletik B.) Tores
izgubila samo jednu utakmicu. ih nisu uspjeli ostva-
22. Hesus Navas 25.11.1985. (Seviqa)
riti. Wihova igra obi-

^ile
"Postili" 12 godina
polukontrama, jer imaju veoma brze igra~e Put do Mundijala Igra~ki kadar
Podaci na krilima, poput Aleksisa San~eza i Mar-
Nadimak: "Crveni", "Sva~iji tim" ka Gonzaleza, a u napadu je iskusni Umberto ^ileanci su kvalifikacije zavr{ili Golmani
Glavni grad: Santijago Suazo koji je bio najboqi strijelac kvali- na drugom mjestu, odmah iza Brazila, iako su
Stanovnika: 15.600.000 fikacija. Igraju napada~ki fudbal te uvi- bili ubjedqivo najmla|a repre- 1. Klaudio Bravo 13.4.1983. (Sosijedad)
Savez: FFC (Federacion de Futbol de Chile) jek idu na gol vi {e, te su spo so bni da zentacija. Posebno dobro su 12. Migel Pinto 4.7.1983. (Universidad)
Osnovan: 1895. naprave dobar rezultat, a to bi za wih bio odigrali utakmice u gosti- 23. Luis Marin 18.5.1983. (Union)
Primqen u FIFA: 1913. i pla sman u ~et vrtfi na le Svjet skog ma na kojima su osvojili 16
Broj registrovanih klubova: 5.762 prvenstva. od 33 mogu}a boda, {to je za Odbrana
Broj registrovanih igra~a: 478.337 mlad tim velika stvar. Uz
U~e{}e na SP: 7 (1930, 1950, 1962, to su bili i druga najefi- 2. Ismael Fuentes 4.8.1981. (Katolika)
1966, 1974, 1982, 1998) Slabija strana ove reprezenta- ka sni ja eki pa sa 32 pos ti - 3. Valdo Ponse 4.12.1982. (Katolika)
Najve}i uspjesi: tre}e mjesto (1962) cije ^ilea je neiskustvo, po{to gnuta gola, a kolo prije 4. Maurisio Isla 12.6.1988. (Udineze)
Najvi{e nastupa: Lionel San~ez (84) nemaju igra~a koji se mo`e kra ja su po bje dom 5. Pablo Kontreras 11.9.1978. (Paok)
Najboqi strijelac: Marselo Salas (37) po hva li ti da je igrao na nad Ko lum bi jom 17. Gari Medel 3.8.1987. (Boka J.)
Prva utakmica: Argentina - ^ile 3:1 Svjet skom prven stvu, a od 4:2 i defini- 18. Gonzalo Jara 29.8.1985. (VBA)
(27. maj 1910) posqedwi put na Mundi- tivno obezbije-
jalu nastupili su prije di li pla sman Vezni red
Veliko iznena|ewe ju`noame- 12 go di na u Fran cus - na Svjet sko
ri~kih kvalifikacija priredila koj. Ve}ina fudbalera prvenstvo. 6. Karlos Karmona 21.2.1987. (Re|ina)
je ova reprezentacija ^ilea. Ta- igra u doma}em {am- 8. Arturo Vidal 22.5.1987. (Bajer)
kti~ki najzrelija selekcija u Ju`noj pionatu koji po kva- 10. Horhe Valdivia 19.10.1983. (Al Ain)
Americi zavr{ila je samo bod iza Brazila. li te tu mno go 13. Marko Estrada 28.5.1983.(Universidad)
Najja~i su u kontranapadima i za os ta je za ar gen - 14. Matijas Fernandez15.5.1986. (Sporting)
tinskim i brazil- 19. Gonzalo Fiero 21.3.1983. (Flamengo)
skom nacionalnim 20. Rodrigo Miqar 3.11.1981. (Kolo Kolo)
Selektor {am pi ona ti ma, a 21. Rodrigo Teqo 14.10.1979.(Be{ikta{)
Marselo Bielsa pogotovo za evrop-
skim prven stvi - Napad
Odgovornost za uspje{no pre- ma. Na pa da~
bro|ene ju`noameri~ke kvali-
fikacije umnogome ide na adresu Um ber to Su azo 7. Aleksis San~ez 19.12.1988. (Udineze)
stru~waka Marsela Bielse. Nekada{wi sele- posqedwih mjeseci 9. Humberto Suazo 10.5.1981. (Saragosa)
ktor Argentine, poznat i kao “pobjesweli“ imao je problema sa po- 11. Mark Gonalez 10.7.1984. (CSKA)
nikada ne}e zaboraviti SP 2002. godine i vredom, pa i nije ba{ u 15. @an Bisajur 1.6.1984. (Amerika)
veliki neuspjeh Argentine. Sada je odli~no nekoj formi, a od wega 16. Fabijan Oreqana 27.1.1986. (Kserez)
ukomponovao mlade igra~e, a poseban nagla- se najvi{e o~ekuje. 22. Esteban Paredes 1.8.1980. (Kolo Kolo)
sak stavio je na takti~ke ideje i naporan rad. Mark
Gonzalez

Kolektiv najve}i adut
Nadimak: "Schweizer Nati"
Glavni grad: Bern
Stanovnika: 7.320.000
Savez: ASF (Schweizerischer Fußballver-
band, Association Suisse de Football, Associ-
azione Svizzera di Football)
Osnovan: 1895.
Primqen u FIFA: 1904.
Broj registrovanih klubova: 1.806
Broj registrovanih igra~a: 232.700
U~e{}e na SP: 8 (1934, 1938, 1950,
1954, 1962, 1966, 1994, 2006)
Najve}i uspjesi: ~etvrtfinale (1934.
1938. 1954)
Najvi{e nastupa: Hajnc Herman (117)
Najboqi strijelac: Aleksandar Fraj (40)
Prva utakmica: Francuska - [vajcarska
1:0 (12.2.1905)
Upor nost je gla vna odli ka
{vajcarske ekipe koja je uspjela
po no vo da izbo ri nas tup na za -
vr{noj smotri najboqih svjetskih
ekipa. Kolektiv je ja~a strana tima koji ne-
Selektor
Otmar Hicfeld
Otmar Hicfeld je jedan od
najuspje{nijih evropskih tre-
nera svih vremena. Jedan je od
tri stru~waka koji su sa dva razli-
~ita kluba (Borusija Dortmund i Bajern) osva-
jali Ligu {ampiona. Na klupi [vajcarske je
od 1. jula pro{le godine i za kratko vrijeme
je uspio da nacionalni tim izvu~e iz krize.
Plasman veliki uspjeh
Igra~ki kadar
Golmani
1. Danijel A|ei 10.11.1988. (Liberti)
1. Rikardo Kanales 30.5.1982. (Motagva)
18. Noel Vaqaderes 3.5.1977. (Olimpija)
22. Donis Eskober 3.2.1981. (Olimpija)
Odbrana
2. Osman ^avez 29.7.1984. (Platense)
3. Majnor Figeroa 2.5.1983. (Vigan)
4. Xoni Palasios 20.12.1986. (Olimpija)
5. Viktor Bernardez 24.5.1982 (Anderleht)
14. Oskar Garsija 4.9.1984 (Olimpija)
16. Maurisio Sabiqon11.11.1978. (Hang`u)
21. Emilio Izagire10.5.1986. (Motagva)
23. Serhio Mendoza 23.5.1981. (Motagva)
Vezni red
6. Hendri Tomas 23.2.1985. (Vigan)
7. Ramon Nuwez 14.11.1985. (Olimpija)
8. Vilson Palasios29.7.1984. (Totenhem)
10. Hulio de Leon 13.9.1979. (Torino)
17. Edgar Alvarez 18.1.1980. (Bari)
19. Danilo Tursios 8.5.1978. (Olimpija)
20. Amado Gevara 2.5.1976. (Motagva)
Napad
9. Karlos Pavon 9.10.1973. (Real Espawa)
11. David Suazo 5.11.1979. (\enova)
12. Xorxi Velkom 9.3.1985. (Motagva)
13. Ro`er Espinoza25.10.1986.(Kanzas Siti)
15. Valter Martinez24.3.1982. (Maraton)
[vajcarska
ma pretjerano velikih zvijezda. Selektor
Otmar Hicfeld uveo je “~eli~nu“ discipli-
nu kojom su [vajcarci uspjeli da se kvali-
fikuju u Ju`nu Afriku kao prvoplasirana
ekipa iz grupe 2 ispred Gr~ke, Letonije i
Izraela. Do`ivjeli su samo jedan poraz koji
ih nije skupo ko{tao. Ipak, glavne vedete
tima su napada~ Bazela Aleksandar Fraj,
Trankiqo Barneta i Filip Senderos i oni
su ti koji mogu da pokrenu ekipu i donesu im
`eqeni plasman u drugi krug.
Najve}i problemi za Hicfelda
sva ka ko je ne dos ta tak igra ~a na
klupi koji ne mogu jednako kvalite-
tno za mi je ni ti fu dba le re iz prve
pos ta ve. Ta ko |e, uz to [vaj car ci ne ma ju
igra~a koji zna da “stane“ na loptu i “sa-
krije“ je od protivnika, kao i da jednim po-
tezom rije{i utakmicu. Tako|e, glavoboqu
selektoru predstavqaju i golmani koji ne-
maju uspje{nu sezonu iza sebe. Prvi ~uvar
mre`e Dijego Benaqo ne spada u red vrhun-
skih gol ma na ta ko da }e ima ti pro ble ma
protiv ekipa koje gaje napada~ki stil igre.
Uz to i na pa da ~i ni su u po se bno do broj
formi koji mogu da igraju na gol vi{e. U
kvalifikacijama su samo Luksemburgu dali
tri pogotka, dok }e na Mundijalu trebati
mnogo vi{e za konkretniji rezultat.
Put do Mundijala
Prvi ko ra ci u mi si ji zva noj Ju `na
Afrika bili su veoma lo{i i poslije prve
dvije utakmice u kvalifikacijama nije iz-
gledalo da }e se na}i na Svjetskom prven-
Honduras
Podaci
Nadimak: "Katra~osi"
Glavni grad: Tegusigalpa
Stanovnika: 6.670.000
Savez: FENAFUTH (National Autonomous
Federation of Football of Honduras)
Osnovan: 1951.
Primqen u FIFA: 1951.
Broj registrovanih klubova: 227
Broj registrovanih igra~a: 61.300
U~e{}e na SP: 1 (1982)
Najve}i uspjesi: grupna faza (1982)
Najvi{e nastupa: Arnado Guevara (134)
Najboqi strijelac: Karlos Pavon (57)
Prva utakmica: Gvatemala - Honduras
10:1 (14. septembar 1921)
Igra Hon du ra sa za sni va se
prije svega na fizi~koj snazi i
brzi ni. Dos ta igra ~a igra po
evrop skim klu bo vi ma, od ko jih su
najpoznatiji Vilson Palasios u Totenhemu,
Selektor
Reinaldo Rueda
Na klupi Hondurasa sjedi Ko-
lumbijac Reinaldo Rueda. Sa
svoje 42 godine ne mo`e se po-
hvaliti velikim iskustvom, ali je
selektorsku karijeru po~eo na odli~an na-
~in. Preuzeo je Honduras u prili~no lo{oj
situaciji, izvukao ih iz krize i uspio da uz
Meksiko, SAD izbori plasman na SP iz
KONKAKAF zone.
MUNDIJAL 2010. GLAS SRPSKE ~etvrtak, 10. jun 2010. 23
stvu. Remi u gostima kod Izraela i {ok po- Igra~ki kadar
raz od Luksemburga u Cirihu (1:2) doveli su
nacionalni tim [vajcarske na stub srama. Golmani
Ipak, uslijedilo je pet uzastopnih pobjeda
nad Le to ni jom, Gr~kom i Mol da vi jom, te 1. Dijego Benaqo 8.9.1983. (Volfburg)
jo{ jedan remi sa Letoncima. Dug Luksem- 12. Marko Velfi 22.8.1982. (Jang Bojs)
bur`anima vratili su pobjedom u gostima sa 21. Xoni Leoni 30.6.1984. (Cirih)
3:0 te, pred svojim navija~ima odigrali 0:0
sa Izraelom i kao Odbrana
prvi u gru pi,
obe zbi jedi li 2. Stefan Liht{tajner16.1.1984. (Lacio)
u~e{ }e na 3. Ludovik Mawan 20.4.1979. (Cirih)
SP. 4. Filip Senderos 14.2.1985. (Everton)
5. Stiv fon Bergen 10.6.1983. (Herta)
13. Stefan Grihting 30.3.1979. (Okser)
17. Reto Cigler 16.1.1986. (Sampdorija)
22. Mario Egiman 24.1.1981. (Hanover)
Vezni red
6. Bewamin Hugel 7.7.1977. (Bazel)
7. Trankiqo Barneta 22.5.1985. (Bajer)
8. Gekhan Inler 27.6.1984. (Udineze)
11. Valon Behrami 19.4.1985. (Vest Hem)
14. Marko Padolino 8.12.1983. (Sampdorija)
15. Hakin Jakin 22.2.1977. (Lucern)
16. @elson Fernandez 2.9.1986. (Sent Etjen)
20. Pirmin [vegler 9.3.1987. (Ajntraht)
23. ]erdan [a}iri 10.10.1991. (Bazel)
Napada~i
9. Aleksandar Fraj 15.7.1979. (Bazel)
10. Blez Nkufo 25.5.1975. (Tvente)
18. Albert Buwaku 29.11.1983. (Nirnberg)
Aleksandar 19. Eren Derdijok 12.6.1988. (Bajer)
Fraj
David Suazo u \enovi i Hendri Tomas u Put do Mundijala
Viganu. U napadu su veoma jaki, predvodi ih
Kar los Pa von ko ji je naj boqi stri je lac Pra va dra ma ka kvu fu dbal umi je da
svih vremena za Honduras i veoma brzi Da- izre `i ra bi la je po tre bna da Hon du ras
vid Suazo. U kvalifikacijama na deset me-
izbori plasman na SP. Posqedwe sekunde
~eva primili su samo 11 golova pa se mogu i utakmice u kojoj nisu igrali i jedno {okan-
pohvaliti sa veoma ~vrstom odbranom. Us- tno izjedna~ewe tik prije nego {to }e sudi-
pjeli su da iza sebe ostave jaku i iskusnu
ja od svi ra ti kraj, do ni je li su slavqe
reprezentaciju Kostarike i izbore plasman hiqade kilometara ju`nije u Hon-
na za vr{nu smo tru naj boqih svjet skih
du ra su. @es tok udar emo ci ja u
ekipa. Hondurasu su ve} svi pre`ivjeli
pa je realno da u Ju`noj Africi
Re pre zen ta ci ja Hon du ra sa
budu potpuno rastere}eni.
ne mo`e se pohvaliti bogatom
tradicijom igrawa na najve}im
fudbalskim smotrama. [tavi{e,
ekipa je samo jednom bila u~esnik
Mundijala i to 1982. godine u [pa-
niji, kada je jedini poraz do`ivje-
la od Ju go sla vi je. Upra vo to
neiskustvo i mawak utakmica sa
najja~im ekipama na planeti bi}e
i najve}i “minus“ sastavu koji sa
klupe predvodi Reinaldo Rueda.
David Suazo, Vilson Palasios,
Karlos Pavon... imena
su ko ja “u no ga ma“
imaju jake utakmice,
{to se ba{ ne mo`e
re }i i za ve }i nu
preostalih fudbale- David
Suazo
ra. Velike probleme
selektoru stvara po-
vreda Palasiosa ~iji
je nastup veoma spo-
ran.
Za razliku od Svjetskog prvenstva
2006. godine koje se igralo na 12 sta-
diona, organizatori 19. Mundijala
su odlu~ili da deset objekata do~e-
ka najboqe svjetske fudbalere.
Tih deset stadiona nalaze se u devet
gradova a dva su u Johanesburgu. Po-
lovina wih izgra|ena je zbog odr`a-
vawa Svjetskog {ampionata, a na
izgradwi je u~estvovalo pribli`no
70.000 radnika kojima su organiza-
tori poklonili 54.000 ulaznica.
Ono {to bi mogao da bude problem
pojedinim selekcijama svakako je
nadmorska visina. Tri grada, Dur-
ban, Kejptaun i Port Elizabet se na-
laze na morskoj obali, dok je najve}i
grad Ju`ne Afrike smje{ten na 1.753
metra nadmorske visine.
^ast da otvori i zatvori 19. svjetsko
prvenstvo ima}e najve}i me|u svim
stadionima, “Soker Siti“ u Johane-
sburgu.
Stadioni kojima se
Ju`na Afrika ponosi
Grad: Johanesburg
Stanovnika: 3.800.000
Nadmorska: visina: 1.753 metra
Stadion: “Soker siti“
Kapacitet: 88.460
Izgra|en: 1989. godine
Renoviran: 2010. godine
Cijena: 330.000.000 evra
Ukupno utakmica: 8
Klubovi: Orl. pirats, Kajzer ~ifs
Grad: Rustenburg
Stanovnika: 400.000
Nadmorska visina: 1.500 metara
Stadion: “Rojal Bafokeng“
Izgra|en: 1999. godine
Renoviran: 2010. godine
Cijena: 35.000.000 evra
Kapacitet: 42.530
Utakmice: 6
Klubovi: Paltinum stars
Grad: Port Elizabet
Stanovnika: 1.000.000
Nadmorska visina: 0 metara
Stadion: “Nelson Mandela“
Izgra|en: 2009. godine
Renoviran: -
Cijena: 200.000.000 evra
Kapacitet: 46.082
Utakmice: 8
Klubovi: Bej junajted, Kosmos
Grad: Polokvane
Stanovnika: 510.000
Nadmorska visina: 1.310 metara
Stadion: “Piter Mokaba“
Izgra|en: 2010. godine
Renoviran: -
Cijena: 140.000.000
Kapacitet: 45.264
Utakmice: 4
Klubovi: Blek leopards, Dinamos
Grad: Durban
Stanovnika: 3.050.000
Nadmorska visina: 0 metara
Stadion: “Mozes Mabhida“
Izgra|en: 2010. godine
Renoviran: -
Cijena: 350.000.000 evra
Kapacitet: 69.957
Utakmice: 7
Klubovi: Amazulu, Rojal zulu
Grad: Johanesburg
Stanovnika: 3.800.000
Nadmorska: visina: 1.753 metra
Stadion: “Elis Park“
Izgra|en: 1928. godine
Renoviran: 2009. godine
Cijena: 65.000.000 evra
Kapacitet: 61.639 mjesta
Utakmice: 7
Klubovi: Orl. pirats, Kajzer ~ifs
Grad: Blumfontejn
Stanovnika: 850.000
Nadmorska visina: 1.400 metara
Stadion: “Fri Stejt“
Izgra|en: 1952. godine
Renoviran: 2008. godine
Cijena: 30.000.000 evra
Kapacitet: 45.058
Utakmice: 6
Klubovi: Blumfontejn, Fri stejt
Grad: Kejptaun
Stanovnika: 1.300.000
Nadmorska visina: 0 metara
Stadion: “Grin Point“
Izgra|en: 2009. godine
Renoviran: -
Cijena: 450.000.000
Kapacitet: 66.005
Utakmice: 8
Klubovi: Ajaks, Santos, Hanover
Grad: Nelspruit
Stanovnika: 250.000
Nadmorska visina: 660 metara
Stadion: “Mbombela“
Izgra|en: 2010. godine
Renoviran: -
Cijena: 150.000.000 evra
Kapacitet: 43.589
Utakmice: 4
Klubovi: Mpumalanga, Blek ejsis
Grad: Pretorija
Stanovnika: 1.300.000
Nadmorska visina: 1.590
Stadion: “Loftus Versfeld“
Izgra|en: 1906. godine
Renoviran: 2008. godine
Cijena: 40.000.000 evra
Kapacitet: 49.365
Utakmice: 6
Klubovi: Pretorija, Mamelodi