P. 1
26. i 27.6.2010.

26. i 27.6.2010.

|Views: 332|Likes:
Published by Boki

More info:

Published by: Boki on Jul 10, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/10/2010

pdf

text

original

www.glassrpske.

com

Subota i nedjeqa
26. i 27. jun 2010.

Broj 12.245 Godina LXVII Cijena

0.80 KM
DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE BAWALUKA

VIJESTI

Nezakonito ste~ena imovina vrijedna 6.000.000 KM
странa 2

BIZNIS

Zbog poplava slijedi pad proizvodwe i BDP-a u Srpskoj
странe 12 i 13

SVIJET

Savjet Evrope ocijenio preuveli~anim opasnost od H1N1
странa 21

RASPODJELA NOVCA MINISTARSTVA CIVILNIH POSLOVA BiH
FOTO: S. ILI]

Na sjednici NSRS 6. jula Nacrt zakona o statusu dr`avne imovine

KE MUZEJ SRPS RS jedini iz dobio ve}i a iznos novc

FBiH zbog OHR-a ne}e da rije{i pitawe imovine
Srpska trpi veliku {tetu zbog zabrane raspolagawa imovinom, {to usporava i proces privatizacije i brojne druge programe i projekte, rekao Radoji~i} странa 5

DANAS

KUL TU RE U RS SAMO MRVICE
Od tri miliona maraka za 73 institucije kulture u 2010. godini samo jedna institucija iz RS dobila ve}i iznos. Najvi{e novca dobili Zemaqski muzej BiH 850 hiqada i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH 410 hiqada maraka

странa 25
27

Poruka je sada jasna, sedam sarajevskih institucija predstavqa BiH u zemqi i svijetu. Institucije RS su lokalnog zna~aja. Politi~ki ovo je te`a centralizacija od centralizacije vojske, carine, ~ak i policije, rekao Risojevi}

Zavr{en prvi upisni rok na univerzitetima u Srpskoj

Predsjedavaju}i i ~lanovi Savjeta ministara BiH obi{li Rafineriju nafte Brod

Odluku o kvalitetu oteti iz raqa razli~itih lobija
странa 3
Kontrolni centar Rafinerije u Brodu

medicina, pravo i ekonomija странa
7

Na bawalu~kom Medicinskom fakultetu planiran upis 210 studenata, a prijavilo se oko 470 kandidata. Na Ekonomski i Pravni fakultet u Bawaluci prijavilo se 350 odnosno 450 kandidata, a planiran upis po 310 studenata

2 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Vijesti dana
Iv Leterm i Steven Vanakere

Du{anka Majki} pritiskom poku{ava da isprovocira podizawe isforsiranih optu`nica. Neka se ona i ostali delegati koji imaju primjedbe na moj rad prijave na konkurs za tu`ioca i vide da taj hqeb nije nimalo lako jesti. Milorad Bara{in, glavni tu`ilac BiH
FOTO: S. ILI]

Prioritet podr{ka zapadnom Balkanu
BRISEL - Pro{irewe Evropske unije i pru`awe evropske budu}nosti svim dr`avama zapadnog Balkana osta}e jedan od prioriteta EU i tokom predstoje}eg {estomjese~nog belgijskog predsjedavawa EU, izjavili su u petak u Briselu premijer i potpredsjednik belgijske vlade, Iv Leterm i Steven Vanakere. Vanakere, koji je i {ef belgijske diplomatije, rekao je da EU mora iskoristiti “istorijsku mogu}nost koja se stvorila“ za pro{irewe i da sve dr`ave koje te`e prikqu~ewu u Uniju moraju imati evropsku budu}nost, prenosi Tanjug. - Radi}emo na tome da se proces prikqu~ewa Hrvatske okon~a, a da integracije zapadnog Balkana postanu intenzivnije - rekao je Vanakere.

Zoran Stani{qevi}, v. d. direktora Agencije za upravqawe nelegalno ste~enom imovinom

Premijer RS o spomeniku papi

Reakcija opozicije u funkciji kampawe
BAWALUKA - Predsjednik Vlade Republike Srpske Milo rad Do dik oci je nio je u petak u Bawaluci da se o podizawu spomenika papi Jovanu Pavlu Drugom u Bawaluci ne bi polemisalo da nije po~ela predizborna kampawa. - Da ni je po ~e la pre di zborna kampawa ne vjerujem da bi se uop{te polemisalo o podizawu spomenika papi.

Ve}ina stanovnika Srpske su pravoslavni hri{}ani, a ne to le ran ci ja i iskqu~i vost nisu primjerene pravosla vnom hri{ }an stvu kazao je Dodik Srni. Dodao je da fundamentalizam i pravoslavqe naprosto ne idu jedno s drugim. “Uz to, mi znamo ko smo, odakle smo i ~iji smo“, izjavio je Dodik.

Sli~na agencija nedavno formirana u Srbiji i da su ve} ostvareni odre|eni kontakti sa tamo{wim nadle`nim
PI[E: VEDRANA KULAGA vedranak@glassrpske.com

Zoran Stani{qevi}

Milorad Dodik

FOTO: GLAS SRPSKE

Ambasador BiH u Beogradu

Tra`e se termini posjete Silajxi}a
BEOGRAD - Ambasador BiH u Srbiji Bori{a Arnaut izjavio je u petak u Beogradu da je “vrlo `iva“ politi~ka aktivnost predsjednika Srbije Borisa Tadi}a i predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Harisa Silajyi}a u vezi sa Silajyi}evom posjetom Srbiji. - Tra`e se termini i sigurno je da }e do}i do te posjete. Samo je pitawe vremena kada }e to dogoditi, ali ona }e biti realizovana - rekao je Arnaut Srni, uo~i okruglog stola “Dobri susjedi - garant stabilnosti regiona“. Okrugli sto otvorio je predsjednik Odbora za spoqne poslove Narodne skup{tine Srbije Dragoqub Mi}unovi}, koji je naglasio da je u posqedwe vrijeme do{lo do veoma velikog pomaka u stvarawu dobrosusjedskih odnosa na zapadnom Balkanu.

BAWALUKA - Agencija za upravqawe nelegalno ste~enom imovinom ima}e zna~aj nu ulo gu u su zbi jawu organizovanog kriminala i korupcije, te }e jednim dijelom preventivno uticati na spre~avawe krivi~nih djela ove vrste u budu}nosti. Kazao je to u petak “Glasu Srpske“ novoimenovani v. d. di re kto ra Agen ci je za upravqawe nelegalno ste~enom imo vi nom Zo ran Sta ni{qevi}. Naglasio je da u Srpskoj jo{ nema preciznih podataka o trenutnoj vrijednosti imovine ste~ene nelegalnim radwama i do dao da pos to je nagovje{taji da je vrijednost ove imovine oko {est miliona maraka. Komentari{u}i informaciju da je ranije iz Ministarstva pravde upu}en dopis sudovima da se priprema regis tar imo vi ne, Sta -

ni{qevi} je istakao da trenutno nema informaciju dokle se sti glo sa ovim, te potvrdio da se u sudovima priprema registar imovine koja }e se oduzimati.

AGENCIJA po~iwe sa radom 1. jula
Dodao je da Agencija zvani~no po~iwe sa radom 1. jula, za {ta su stvoreni svi preduslovi. - Predstoji nam da donesemo Pravilnik o unutra{woj organizaciji radnih mjesta i da propi{emo obrasce i evidencije da bismo punim kapacitetom po~eli sa radom, a

konkretni rezultati o~ekuju se za koji mjesec - rekao je Stani{qevi}. Napomenuo je da je sli~na agencija nedavno formirana u Srbiji i da su ve} ostvareni odre |e ni kon ta kti sa ta mo{wim nadle`nim. - Imam odre|ena saznawa o radu Direkcije u Srbiji koju }u posjetiti idu}ih dana, a to }e biti prilika da vidim kako su to oni rije{ili i samu tematiku sa kojom se oni susre}u, kada je rije~ o ~uvawu i skladi{tewu imovine ste~ene nelegalnim radwama rekao je Stani{qevi}. Kada je rije~ o prostorijama u kojima }e biti smje{te-

RADNICI
Stani{qevi} je istakao da }e u Agenciji biti zaposleni brojni kadrovi razli~itih stru~nih sprema i obrazovnih profila, a za po~etak bi}e zaposleno oko 15 radnika. - Mora}emo da imamo i obezbje|ewe, kao i fizi~ke radnike, ali i istaknute radnike sa zavr{enim vi{im i visokim obrazovawem - rekao je Stani{qevi}.

na Agencija, Stani{qevi} je kazao da }e za po~etak, dok se ne na|e adekvatan prostor, Agencija biti smje{tena u zgradi Vlade RS. - U svakom slu~aju, tra`i}emo adekvatno rje{ewe za rad Agencije. Moramo da procijenimo koliko }e radnika biti zaposleno na osnovu ~ega }emo tra`iti kapacitete koji }e mo}i da zadovoqe potrebe rada - naglasio je Stani{qevi} i do dao da Vla da po sje du je odre|ene objekte koji bi se mogli, uz odre|ena ulagawa, prilagoditi potrebama rada. Narodna skup{tina RS u januaru je usvojila Zakon o oduzimawu imovine ste~ene izvr{ewem krivi~nih djela, kojim }e se imovina ste~ena kriminalom mo}i oduzimati u fazi istrage, odnosno kada se utvrdi da postoji osnov sumwe da je odre|ena imovina ste~ena krivi~nim djelom, jer se ne}e ~ekati pravosna`na sudska presuda da bi se imovina oduzela.

www.glassrpske.com
Prosto je nevjerovatno da glavni tu`ilac BiH Milorad Bara{in i daqe tvrdi da nema dovoqno dokaza u “predmetu Atif Dudakovi}“ i drugim slu~ajevima zlo~ina nad Srbima. Pa {ta su onda `rtve, brojni svjedoci, dokumenta, video-snimci... E-mail: mirkomijic.mg@gmail.com Nadam se da }e se izna}i novac da bi se nadoknadila {teta nastala od poplava u Srpskoj. Zaista mi je `ao qudi koji su ostali bez imovine. Nadam se i da }emo pokazati solidarnost i pomo}i onima koji su u nevoqi. E-mail: darko_golumbovski@yahoo.com

SA RA JE VO - Za mje nik ministra inostranih poslova Ruske Federacije Vladimir Titov izjavio je u petak u Sarajevu da, s obzirom na nastojawa BiH da bude punopravan ~lan EU, {to Ruska Federacija podr`ava, treba raditi na zatvarawu Kancelarije visokog predstavnika (OHR). Ti tov je u raz go vo ru sa pred sje da va ju }im i ~la nom Predsjedni{tva BiH iz RS Harisom Silajyi}em i Neboj{om Radmanovi}em istakao da je Rusija zainteresovana za spoqnopoliti~ki dijalog u regiji Balkana uop{te, a posebno u BiH i dodao da nestal no ~lan stvo Sa vje tu bezbjednosti UN pokazuje da je

Treba raditi na zatvarawu OHR-a
BiH nor mal na i su ve re na dr`ava. Radmanovi} je kazao da je OHR da vno tre ba lo tran sformisati, iako oko toga postoji neslagawe i u BiH i u me|unarodnoj zajednici. Silajyi} je kazao da samo balansirana politika Rusije pre ma BiH mo `e po mo }i u rje{avawu aktuelnih problema. Titov je u razgovoru sa ministrom inostranih poslova BiH Svenom Alkalajem rekao da wegova zemqa `eli da plasira investicije na cijeloj teritoriji BiH. Al ka laj je is ta kao va `nost podr{ke Ruske Federacije BiH na putu ka EU, kao i potrebu intenzivirawa ekonomske saradwe i posjeta na visokom nivou. U subotu je Titov trebalo da posjeti Bawaluku i sastane se sa rukovodstvom Republike Srpske. V. K.

Zamjenik ministra inostranih poslova Ruske Federacije u BiH

Incko
U BiH je postignut slab napredak u ispuwavawu pet ciqeva i dva uslova, koje je definisao Savjet za primjenu mira kao preduslov za zatvarawe OHR-a, ocijenio je visoki predstavnik u BiH Valentin Incko tokom sastanka sa Titovom. - Politi~ki lideri u BiH treba da iskoriste ovu pozitivnu atmosferu da usmjere napore na kqu~na pitawa koja brinu gra|ane ove zemqe - dodao je Incko.

TITOV: Rusija zainteresovana za daqa ulagawa
- BiH ne mo`e aplicirati za kandidatski status u EU dok je visoki predstavnik u BiH i dok se to pitawe ne rije{i - istakao je Radmanovi}. On je pozdravio ruska ulagawa u BiH i na gla sio da u toj oblasti postoji potencijal za daqa ulagawa.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 3

Tre}i pje{adijski puk da razvija tradicije Vojske RS
SARAJEVO - ^lan Predsjedni{tva BiH iz RS Neboj{a Radmanovi} ~estitao je 28. jun, Vidovdan, komandantu Tre}eg pje{adijskog (RS) puka Oru`anih snaga BiH Rajku Kne`evi}u i svim pripadnicima Vojske RS, koji ovaj datum obiqe`avaju kao krsnu slavu, prenosi Srna. @elim da Tre}i pje{adijski (RS) puk i ubudu}e ~uva i razvija najsvjetlije tradicije Vojske RS, ~iji je nasqednik i ba{tinik, te da kao sastavni dio Oru`anih snaga BiH doprinosi miru i stabilnosti u BiH, navodi se u Radmanovi}evoj ~estitki.

Predsjedavaju}i i ~lanovi Savjeta ministara BiH obi{li Rafineriju nafte Brod

Vijesti
Izbjegli i raseqeni

Odluku o kvalitetu oteti iz raqa razli~itih lobija
BiH pokazateqe poslovawa Rafinerije u Brodu koristi kada se obra}a me|unarodnim finansijskim institucijama, jer ti podaci sna`no podupiru rast i razvoj BiH, kazao [piri}
PI[E: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com FOTO: M. RADULOVI]

Za povratak 14,2 miliona maraka
SARAJEVO - Komisija za izbjeglice i raseqena lica u BiH izvr{ila je raspodjelu 14,2 miliona maraka koji }e u ovoj godini bi ti us mje re ni na odr`ivi povratak ra seqenih lica i povratnika u 83 op {ti ne u BiH i Br~ko distriktu. Od ovog iznosa, za elektrifikaciju bi}e izdvojeno 5,23 mili ona, dok }e u os ta le pro je kte bi ti ulo `e no 18,8 miliona KM, prenosi Srna.

BROD - Rafinerija nafte Brod postigla je impozantne re zul ta te na poqu kva li te ta proi zvo da, za po{qavawa i eko nom skog razvoja i ubije|en sam da }e Savjet ministara BiH do kraja juna donijeti odluku o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu te~nih goriva, koja }e biti u interesu i gra|ana BiH i Rafinerije. Rekao je to u petak u Brodu pred sje da va ju }i Sa vje ta mi nis ta ra BiH Ni ko la [piri}, posli je obilaska Rafinerije koju je posjetio sa mi nis trom in dus tri je, energetike i rudarstva RS Slobodanom Puhalcem i ministrima iz Savjeta ministara. Oni su posjetili Rafineriju s ciqem upoznavawa o aktuelnom stawu u woj i potrebe dono{ewa odluke o izmjenama i dopunama Odluke o kvalitetu te~nih naftnih goriva.

[pi ri} je re kao da se “dono{ewe izmjena ove odluke mora oteti iz raqa politikanstva i razli~itih lobija koji postoje u BiH“. - BiH pokazateqe poslovawa Rafinerije u Brodu koris ti ka da se obra }a me|unarodnim finansijskim institucijama, jer ti podaci sna`no podupiru rast i razvoj BiH - kazao je [piri}. On je naglasio da je veoma va`no da je postignut standard “evro 5” u proizvodwi dizel goriva koji ~ini 60 odsto proizvodwe Rafinerije. - Postoje problemi kada je rije~ o proizvodwi benzina i upravo zbog toga se tra`i i dopuna odluke kojom bi se Rafineriji dao dodatni rok da dostigne standard “evro 5” i u ovom dijelu - kazao je [piri}.

OEBS

Slaba za{tita svjedoka
MOSTAR - Pravni savjetnik Mi si je OEBS-a u BiH Nela Sefi} izjavila je u petak u Mostaru da je Sa vjet mi nis ta ra BiH 2008. godine usvojio dr`avnu Strategiju za rad na predmetima ratnih zlo~ina, ali je poslije vi{e od godinu, vrlo malo u~iweno na poboq{awu polo`aja svje do ka, po se bno osjetqive kategorije `rtava ratnih zlo~ina, javile su agencije.

Obilazak Rafinerije u Brodu

VRANKI]: Rafinerija nepotrebno do{la u sferu politikanstva
On je na gla sio da je u 2008. i 2009. godini u rekonstrukciju Rafinerije ulo`eno 240 miliona evra, te da fabrika, koja je do prije dvije ili tri godine bila prazna, trenutno zapo{qava 1.659 radnika. [piri} je rekao da postoje komponente za koje u Rafi ne ri ji Brod do 30. ju na 2011. godine moraju biti zadovoqeni evropski standardi, jedan dio grani~ne vrijednosti sumpora do 30. juna 2012. go di ne, a uku pne gra ni ~ne vrijednosti za aromate do polovine 2013. godine, koji se prvenstveno odnose na benzine. - Time bi proces investirawa od 530 miliona evra bio

Radnici
Nedo [krga koji je u Rafineriji zaposlen 13 godina rekao je da su radnici zadovoqni uslovima rada. - Prije dvije godine nismo uop{te imali plate, a danas je sve mnogo boqe. Plate su redovne i nemamo zamjerke na trenutne uslove rada. Poslije modernizacije postrojewa rad je znatno lak{i, a s obzirom na to da }e biti jo{ ulagawa, vjerujemo da }e biti i boqe - kazao je [krga.

zakqu~en i imali bismo jednu od najmodernijih rafinerija nafte u regionu - naglasio je [piri}. [pi ri} ni je `e lio da komentari{e {ta }e biti ako Savjet ministara ne produ`i rok Rafineriji. - Rafinerija je ozbiqna kompanija da ne bi imala alternativu, ali nemojte da pri~a mo o to me dok odlu ka ne bude donesena - rekao je [piri}.

Ministar finansija i trezora BiH Dragan Vranki} rekao je da je Rafinerija, kao veoma zna~ajan objekat za ~itavu BiH, potpuno nepotrebno do{la u sferu politikanstva. - Danas sam se uvjerio da je ovdje investirano mnogo. Rezultati su vidqivi i ako }emo za dvije godine imati rafineriju evropskog standarda, ja sam za to da u~inimo sve da to zaista bude tako - kazao je Vranki}.

[]EPANOVI]
Prvi zamjenik direktora “Optima grupe“ Slavko [}epanovi} napomenuo je da je privatizacijom brodske Rafinerije obrazovana “Nestro grupacija“ koju ~ine ~etiri preduze}a, odnosno “Optima grupa“ iz Bawaluke, Rafinerija nafte Brod, Rafinerija uqa Modri~a i “Petrol“ iz Bawaluke. Komentari{u}i unutra{we dugove u Rafineriji, [}epanovi} je rekao da su najve}a dugovawa prema investitoru, ve}inskom vlasniku Rafinerije, koji je ulo`io ogromna sredstva u Rafineriju Brod.

Dodao je da ovakva investicija zaslu`uje pa`wu te da je potrebno pokazati malo tolerancije za to. - Apsolutno sam za za{titu ~ovjekove sredine. Ali isto tako moramo znati da i u nekim drugim sferama nismo postigli evropske standarde. Mi smo na evropskom putu i moramo ispuniti mnogo stvari u po li ti ci, pa ih ne ispuwavamo. Ne mislim da bi nam privreda sada mogla ne{to u~i ni ti - na gla sio je Vranki}. Direktor “Optima grupe“ Ju rij Be lov re kao je da je predstavnike Savjeta ministara BiH i Vlade RS upoznao sa radom i planovima Rafinerije Brod. - U “Optima grupi“, koju ~ine Rafinerija nafte Brod, Rafinerija uqa Modri~a, Petrol i Optima grupa zaposleno je oko 3.000 qudi - kazao je Belov.

Ilija Filipovi}

Dobri odnosi sa Crnom Gorom
SA RA JE VO - Za mje nik predsjedavaju}eg Doma naro da Par la men ta BiH Ilija Filipovi} izjavio je u petak tokom sastanka sa parlamentarnom delegaci jom Crne Go re da ta zemqa i BiH imaju dobre susjedske odnose, koji mogu biti primjer drugima u regionu, a potvrda toga je i bilateralni sporazum o granici, prvi u regionu, koji bi trebalo da bude potpi san us ko ro, pre no se agencije.

Reloti ~etiri godine zatvora za prevaru
BAWALUKA - Frawo Relota (55) iz Zenice osu|en je u petak u Okru`nom sudu Bawaluka na ~etiri godine zatvora, zbog krivi~nih djela organizovanog kriminala, falsifikovawa isprava i prevare. Presuda je izre~ena poslije prihvatawa sporazuma o priznawu krivice. Prema optu`nici, Reloti se stavqa na teret da je o{tetio bawalu~ko preduze}e “Dep-ot” za vi{e od 300 hiqada maraka kao pri pa dnik zlo ~i na ~kog udru `ewa ko je je formirano krajem 2008. godine, a koje je djelovalo i u toku 2009. godine na teritoriji RS. N. T.

Platforma za pregovore o “Satelitu“
BEOGRAD - Vladina komisija zavr{i}e sqede}e sedmice platformu za pregovore sa izraelskom kompanijom “Imiyset“ o ot pla ti du ga po vo dom afe re “Sa te lit“, izja vio je u pe tak agencijama dr`avni sekretar u Mi nis tar stvu prav de Srbi je Slobodan Homen. On je istakao da }e platformom za pregovore biti utvr|en konkretan interes Srbije u pregovara~kom postupku, odnosno koje su vrste proizvoda i dobara danas potrebne Srbiji.

Alagi} tra`io da kupi ru~ni baca~
BAWALUKA - Kemal Alagi}, ~iji je nadimak Divqak, ~lan je vehabijskog pokreta, a bavi se ilegalnom kupovinom oru`ja koje prodaje u FBiH, javila je u petak Srna. Prema saznawima Srne od obavje{tajnih agencija iz regiona, Alagi}, koji je ro|en u Qubiji, prije desetak dana u Prijedoru je od jednog lica tra`io da kupi ru~ni baca~, a policija je u proteklom periodu primijetila da on kod sebe ima ve}u koli~inu novca, iako nije zaposlen. Isti izvori navode da je prije proteklog rata u BiH Alagi} slu`io zatvorsku kaznu u Sloveniji zbog ubistva.

HDZ BiH - UHSP BiH

Sporazum o strate{kom partnerstvu
MOSTAR - Predsjednik HDZ-a BiH Dragan ^ovi} i predsjednik Ujediwene Hrvat ske stran ke pra va (UH SP) BiH Miqen ko Milo{ potpisali su u petak u Mostaru Sporazum o strate{kom partnerstvu te dvije stranke, saop{teno je iz HDZ-a BiH.

4 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: GLAS SRPSKE

Komentar dana
Pi{e: Goran MAUNAGA

Reakcije na izjavu Milorada Bara{ina da je izvje{taj MUP-a RS nekvalitetan

Vize i terorizam
Kona~no dono{ewe odluke o viznoj liberalizaciji prolongirano je najvi{e zbog straha Evropske unije od sna`nih veza BiH sa islamskim teroristima. Tu ~iwenicu potvrdio Muxahedini, je i premijer Republike vehabije, Srpske Milorad Dodik, pripadnici dodaju}i da nema drugog "Al-Kaide", svjetski obja{wewa za odlagawe poznati i tra`eni te odluke po{to je BiH islamski teroristi, ispunila svih postavqenih 167 uslova. u BiH, odnosno u Apsurd je u tome {to FBiH, na{li su se, i pored tog evidenuto~i{ta, baze, tnog straha EU od domaformirali naseqa }ih i stranih islamskih i kampove za obuku. terorista u BiH, i daqe Logi~no je da takvoj insistira na centralizaciji BiH i koncentracizemqi ne treba ukinuti vize. Ali, ji vlasti u Sarajevu. Do sada se pokazalo da licemjerno je se na taj na~in ne mo`e da zbog toga izbje}i koncentracija budu ka`weni islamskih terorista, nastanovnici Srpske protiv. Dokazano je da oni imaju podr{ku ba{ iz Sarajeva, odnosno od bo{wa~kih predstavnika u zajedni~kim institucijama vlasti. Muxahedini, vehabije, pripadnici #Al-Kaide#, svjetski poznati i tra`eni islamski teroristi, u BiH, odnosno u FBiH, na{li su uto~i{ta, baze, formirali svoja naseqa i kampove za obuku. Nema doga|aja u svijetu koji se vezuje za djelovawe islamskih terorista, a da se uz wega ne spomiwe i BiH, samo {to se u tim slu~ajevima ne nagla{ava da Republika Srpska s tim nema ni{ta. Jer, pobrojane #kategorije stanovni{tva# nemaju nikakve {anse za svoje djelovawe u Republici Srpskoj, bar ne na na~in na koji `ive, rade i pripremaju se u Federaciji BiH. Da je to tako, pokazalo je i brzo otkrivawe pripadnika grupe vehabija koji su poku{ali da prate kretawe premijera Dodika. Ta operacija wihovog otkrivawa ne da ne bi bila uspje{na u slu~aju, recimo, postojawa unitarne BiH, nego ne bi uop{te bila ni pokrenuta. Logi~no je da se zemqi koja jo{ nije u EU, koja mora da ~eka na izdavawe vize za odlazak na bilo koju zna~ajniju svjetsku destinaciju, a u kojoj islamski teroristi imaju i svoje baze i institucionalne za{titnike, pod raznim izgovorima, ~ak i kad ispuni sve postavqene uslove, odga|a rok vizne liberalizacije. Ali, licemjerje Zapada, pored upornih poku{aja centralizacije BiH u takvoj situaciji, ogleda se i u besprimjernom ka`wavawu stanovnika RS. Jer, iako je Srpska pravi sna`ni bedem kad je rije~ o ulasku, boravku i djelovawu tih islamskih terorista, weni stanovnici su nezaslu`eno ka`weni odga|awem liberalizacije viznog re`ima.

Nije mogao MUP RS da izmisli broj qudi u nekom selu, wihova imena i izvode iz mati~nih kwiga. Osnovni problem u Tu`ila{tvu BiH je to {to jo{ imaju barijeru da krenu u istinsko procesuirawe odgovornih za zlo~ine nad Srbima, rekao Tu{evqak
PI[E: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

Simo Tu{evqak

Igor Radoji~i}, predsjednik NSRS

BAWALU KA - Svi do ga|aji su stvarni doga|aji, sve `rtve su stvarne, a ne politi~ke. Evidentno je da pos to ji niz do ka za i izja va `rta va i po ro di ca stradalih, tako da je u najmawu ruku nekorektno prema wi ma da se ka `e da la`u. Rekao je to “Glasu Srpske“ ko or di na tor ti ma MUP-a Republike Srpske za istra`ivawe i dokumentovawe ratnih zlo~ina Simo Tu{evqak, reaguju}i na izjavu gla vnog tu `i oca BiH Milorada Bara{ina da dio pri ja va za ra tne zlo ~i ne protiv 7.500 lica koje je Tu`i la{ tvu dos ta vio MUP RS “ni je kva li te tan i da imaju politi~ku konotaciju“, te da ne ma do ka za za brojne slu~ajeve zlo~ina nad Srbima. - Ni je mo gao MUP RS da izmisli broj qudi u nekom se lu, wiho va ime na i izvode iz mati~nih kwiga. Osno vni pro blem u Tu `i -

la{tvu BiH je to {to jo{ ima ju ba ri je ru da kre nu u istinsko procesuirawe odgo vor nih za zlo ~i ne nad Srbima i da za wih odgovara ne sa mo in di vi du al no, onaj ko ih je po~inio, nego i oni ko ji su na re di li te zlo ~i ne - is ta kao je Tu {evqak.

TU@IOCI ~ekaju umjesto da sami tra`e dokaze
On je naglasio da prijave MUP-a nisu dostavqene samo Tu`ila{tvu BiH, nego i okru`nim tu`ila{tvima od 1992. godine do danas. - Tu`ila{tvo BiH postoji od 2003. godine, tako da je o~igledno da mnoge od tih pri ja va ni su ni do {le do wih. Bara{in je trebalo da komentari{e samo one prijave koje su dostavqene Tu`ila{tvu BiH i to bi bilo realno i korektno - naveo je Tu{evqak. Bara{in je tako|e rekao

da pre dmet pro tiv Ati fa Dudakovi}a “ne stoji u ladici“, ali i da se “ne mo`e isfor si ra no i is hi tre no protiv wega di}i optu`nica, ako ne ma do voqno dokaza“. - Ka ko mo `e bi ti isforsirano i ishitreno bilo {ta u is tra zi ko ja se vodi ~etiri godine. Jo{ u septembru 2007. godine tu`i lac Ma rin ko Jur ~e vi} je na ja vio da }e za {est mjeseci biti podignuta optu`nica protiv Atifa Duda ko vi }a i to se jo{ nije de si lo - is ta kao je Tu {evqak. Vr{i lac du `nos ti di rektora Centra za istra`ivawe ra tnih zlo ~i na RS Jan ko Ve li mi ro vi} na gla sio je da je praksa da su “tu`ioci kod nas pasivni i da ~ekaju da im se dostave dokazi, umjesto da su aktivni“. Do dao je da bi tre ba lo da tu`ioci budu ti koji pokre}u pro ces ka da se do |e do nekih ~iwenica. - Na Me|unarodnoj konferenciji o Ha{kom tribu-

nalu u februaru ove godine, Bara{in je javno obe}ao da }e u roku od tri mjeseca dati izvje{taj {ta je uradio po tim predmetima. Ta tri mjeseca su pro{la i posebno me izne na |u je da sa da ima takav stav, s obzirom na to da je pred 400 qudi obe}ao da }e to da uradi - zakqu~io je Velimirovi}.

Gani}
Janko Velimirovi} je napomenuo da je Bara{in i ranije govorio da je u slu~aju istrage Srbije protiv Ejupa Gani}a rije~ o ~istoj politizaciji, {to, nagla{ava on, nije ta~no. - Tu`ila{tvu BiH je boqe da se ne upli}e u ovaj slu~aj, kad ve} nisu u{li u proces. Treba sa~ekati sredinu jula, da se donese odluka u “slu~aju Gani}“ - istakao je Velimirovi}.

Istra`na komisija za utvr|ivawe tro{ewa donatorskih sredstava u BiH

^lanovi razmatraju dopis Rijaseta IZ
Federalna strana ili odre|en blok partija iz Sarajeva nema interesa da rije{i pitawe imovine BiH, jer rje{avawe tog pitawa zna~i direktno zatvarawe OHR-a.

Branislav Borenovi}, ~lan PDP-a
Nacrt zakona o statusu dr`avne imovine je poku{aj Vlade RS i vladaju}eg SNSD-a da iskoristi svaku priliku da izazovu reakciju me|unarodne zajednice i da prikupe politi~ke poene ne bi li gra|ani RS zaboravili da nemaju posla i plata i da te{ko `ive.

BAWALUKA - ^lanovi Is tra `ne ko mi si je za ut vr|ivawe tro{ewa donatorskih sredstava koja su u BiH pris ti gla od 1996. go di ne do danas trebalo bi na idu}oj sjednici, koja je zakazana za 29. jun, da razmatraju dopis Rijaseta Islamske zajednice u BiH koji je upu}en Komisiji. Rekao je to “Glasu Srpske“ ~lan ove ko mi si je Slavko Jovi~i}. Is tra `na ko mi si ja za utvr|ivawe tro{ewa dona-

torskih sredstava raspisala je ja vni po ziv pro {le se dmi ce za dos tavqawe podataka o prijemu nov~anih i ne nov ~a nih do na ci ja u periodu od 1996. godine do danas. U raspisanom pozivu se pozivaju politi~ke partije, crkve i vjerske organizacije, nevladine i humanitarne or ga ni za ci je te udru `ewa gra|ana da Istra`noj komisiji za utvr|ivawe donatorskih sredstava, ako su primali odre|ena sredstva kao

donaciju od 1996. godine do danas, u roku od deset dana dostave podatke o tome.

KOMISIJA uputila poziv za dostavqawe podataka o donacijama
Pre ma odre |e nim in formacijama, u BiH su dola zi le mi li jar de ma ra ka do na ci ja, a da ni su prokwi`ene i evidentirane.

Na posqedwoj sjednici Is tra `ne ko mi si je za ut vr|ivawe tro{ewa donatorskih sredstava koja su u BiH pris ti gla od 1996. go di ne do danas, Komisija je donijela zakqu~ak da se putem javnog ogla sa po ku {a do }i do ovih in sti tu ci ja, a u slu~aju da se ni poslije toga ne jave, da se obavijesti SIPA i utvrdi gdje se primaoci ili donatori trenutno nalaze i kakva je wihova sudbina. V. K.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 5

Na sjednici NSRS 6. jula Nacrt zakona o statusu dr`avne imovine
FOTO: SRNA

Stejt department

FBiH zbog OHR-a ne}e da rije{i pitawe imovine
Srpska trpi veliku {tetu zbog zabrane raspolagawa imovinom, {to usporava i proces privatizacije i brojne druge programe i projekte, rekao Radoji~i}
PI[E: VAWA [TRBAC vanjas@glassrpske.com

^lanu organizacije IHH zabrawen ulazak u SAD
VA[INGTON - Stejt department zabranio je Ahmetu Faruku Unsalu, ~lanu Fondacije za humanitarnu pomo} (IHH) i organizatoru flotile za Gazu, ulazak u Sjediwene Ameri~ke Dr`ave, javili su u petak ameri~ki mediji. Republikanac Entoni Vajner pozdravio je takvu odluku. - Stejt department donio je ispravnu odluku. Vizni sistem radi, kada smo uskratili ulazak svakome ko je odgovoran za te ro ris ti ~ke akti vnos ti. IHH je te ro ris ti ~ka gru pa i wihovi ~lanovi nisu dobrodo{li u SAD - rekao je Vajner. U pismu predsjedniku SAD Baraku Obami 87 od 100 ameri~kih senatora tra`e od Obame da razmotri progla{avawe teroristi~kom IHH, koja je krajem maja organizovala konvoj brodova za doturawe pomo}i Palestincima u pojasu Gaze.

Beograd

Xozef Bajden dolazi u Poto~are
BEOGRAD - Potpredsjednik Sje diwenih Ame ri ~kih Dr`ava Yozef Bajden najvjerovatnije }e prisustvovati obiqe`avawu 15. godi{wice zlo~ina u Srebrenici, pi{e beogradski list “Danas“. Iako kona~ni spisak zvani~nika nije kompletiran, potvr|eno je da }e u Poto~are oti}i predsjednik Srbije Boris Tadi}, u ~ijoj }e pratwi biti srpski ministar spoqnih poslova Vuk Jeremi}. Dolazak su potvrdili i ~elni qudi Hrvatske, predsjednik Ivo Jo si po vi} i premijerka Jadranka Kosor, kao i turski premijer Tajip Erdogan. Memorijalni centar u Poto~arima tog dana }e posjetiti i {ef fran cus ke diplomatije Bernar Ku{ner, predsjednik Evropskog parlamenta Jer`i Buzek, kao i delegacija holandskih parlamentaraca.

Igor Radoji~i}

BAWALUKA - Federalna strana, odnosno odre|en blok partija iz Sarajeva, nema interesa da rije{i pitawe imovine BiH, jer rje{avawe tog pitawa zna~i direktno zatvarawe OHR-a. Rekao je to u petak u Bawaluci predsjednik Narodne skup{tine Republike Srpske Igor Radoji~i} nakon {to je na sjednici Kolegijuma NSRS utvr|eno da }e se pred poslanicima NSRS na sjednici 6. jula na}i Nacrt zakona o statusu dr`avne imovine koja se nalazi pod zabranom raspolagawa, a koji je Vlada RS utvrdila u ~etvrtak. Nacrtom je definisano da se sva imovina koja se nalazi na teritoriji RS, a

pod zabranom je raspolagawa, ukwi`i na entitet RS, dok }e pravo svojine biti upisano bez saglasnosti lica upisanog u zemqi{ne kwige. Vlada RS ima pravo prodavawa, mijewawa, ustupawa i davawa na kori{}ewe, zakup i poklawawa te imovine. Zajedni~kim institucijama BiH bi}e data na kori{}ewe imovina koja im je potrebna. Radoji~i} je istakao da na vi{e insistirawa iz RS da se postigne dogovor o raspodjeli pojedina~nih nekretnina, nisu odgovorili ni Savjet ministara BiH ni Vlada FBiH. - RS trpi veliku {tetu zbog zabrane raspolagawa imovinom, {to usporava i proces privatizacije i brojne druge programe i projekte -

rekao je Radoji~i}. On je pojasnio da se u svakoj konkretnoj situaciji, ako se ne{to nalazi pod zabranom, za bilo koji razvojni program mora tra`iti izuze}e od komisije na nivou BiH koja “mo`e da odobri ili ne odobri ili da zasjeda dvije godine“.

OHR: POSEBAN zakon RS potkopao bi izglede za odr`ivo rje{ewe

KOMISIJA ZA IMOVINU
Spiskove imovine koju koriste i koja im je potrebna za funkcionisawe Komisiji za dr`avnu imovinu dostavilo je oko 60 odsto od 78 zajedni~kih institucija BiH. - O~ekujemo da }e i preostale institucije dostaviti svoje spiskove. Poslije toga trebalo bi da se odr`i sjednica Komisije na kojoj bi se utvrdio preliminarni spisak koji }e biti dostavqen Savjetu ministara BiH - rekao je predsjedavaju}i Komisije Zvonimir Kutle{a i dodao da bi sjednica Komisije mogla da bude zakazana za petnaestak dana. Krajem aprila Savjet ministara BiH zadu`io je Komisiju za dr`avnu imovinu BiH da u roku od 60 dana napravi preliminarnu listu imovine potrebne za funkcionisawe zajedni~kih institucija BiH. @. D.

Radoji~i} je dodao da je i zgrada NSRS jo{ pod zabranom i da se ne mo`e ukwi`iti i da je takvih slu~ajeva na stotine. - Srpska ima interes da zbog svojih razvojnih potreba rije{i pitawe imovine BiH i da to zakonski uredi. Drugi subjekti - federalni partneri - nemaju interesa zakqu~io je Radoji~i}. Ministar pravde RS Yerard Selman obrazlo`io je ranije da se Vlada RS odlu~ila na dono{ewe svog zakona, jer Savjet ministara BiH nije u predvi|enom roku dostavio spisak dr`avne imovine koja je potrebna zajedni~kim institucijama. Prema rije~ima pomo}nika ministra pravde RS Nikole Kova~evi}a, zakon o imovini predvi|a da se imovina na teritoriji Srpske smatra wenim

vlasni{tvom i zakon ne tretira imovinu izvan granica BiH. Generalni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} rekao je za “Glas Srpske” da se predugo ~ekalo, a imovina bila blokirana i da lokalne zajednice i RS nisu mogli ni{ta da rade. - Krajwe je vrijeme da se to zavr{i i da RS donese svoj zakon. Srpska treba da reguli{e svojim zakonodavstvom ono {to joj je pripalo Dejtonskim sporazumom. Ako drugi ne `ele to da rije{e, to je wihov problem. Mi moramo uzeti svoje nadle`nosti u svoje ruke - naglasio je Vasi}. [ef Kluba poslanika SDS-a u NSRS Borislav Boji} rekao je da je stav SDSa da samo ono {to treba institucijama BiH mo`e biti predmet rasprave, a da ono {to je imovina RS treba i da ostane imovina RS i da ova partija nije pristalica toga da RS na bilo koji na~in ostane bez imovine. OHR je saop{tio da bi poseban zakon RS, koji ima za ciq ukidawe privremene zabrane raspolagawa imovinom BiH, samo potkopao izglede za postizawe odr`ivog rje{ewa ovog pitawa, i prema tome daqe odgodio ispuwewe “pet plus dva” uslova i ciqeva i zatvarawe OHR-a.

Xozef Bajden

Berlin

Wema~ka odbila zahtjev Karaxi}a
BERLIN - U Ha{ki tribunal stigao je negativan odgovor iz Berlina nakon {to je Radovan Karayi} postavio jo{ jedan zahtjev u kojem je zatra`io dokumenta koja su, kako navodi, va`na za wegovu odbranu, javile su u petak agencije. Wema~ka vlada je ocijenila kako bi time bili ugro`eni weni interesi. Agencije navode da je stawe dodatno zakomplikovao ministar u wema~koj vladi iz 1995. godine Kristijan [varc [iling koji je kazao kako je “mogu}e da se u dokumentaciji nalaze kompromituju}i podaci, poput informacija da su Francuska ili Velika Britanija {vercovale oru`je u BiH, a istovremeno se javno, najvi{e protivile ukidawu embarga na oru`je“.

Slavica \uki}-Dejanovi}, predsjednik Skup{tine Srbije

Klubovima upu}en tekst deklaracije
BAWALUKA - Poslani~kim grupama parlamentarne ve }i ne upu ti la sam ini ci ja ti vu da pre dlo `e tekst deklaracije i to najmawe 84 poslanika, da bih sta vi la na dne vni red de klaraciju o osudi zlo~ina nad gra |a ni ma Srbi je i Srbima tokom rata u biv{oj Jugoslaviji. Izjavila je to za “Glas Srpske“ predsjednik Skup{tine Srbije Slavica \uki}-Dejanovi}. - Mislim da bi deklaracija trebalo da u Skup{tini Srbije bude usvojena tokom leta - dodala je \uki}Dejanovi}. U na crtu de kla ra ci je pozivaju se parlamenti drugih zemaqa, prije svega, sa prostora biv{e Jugoslavije, da osude zlo~ine i daju punu po dr{ku svo jim dr`a vnim organima i organima me|unarodne zajednice u procesuirawu po~inilaca, kao i da jednako, cijene}i vrijednost svakog qudskog `ivota, izraze po{tovawe prema srpskim `rtvama. Ta ko |e je na ve de no da srpski parlament pru`a punu podr{ku svim dr`avnim organima i institucijama u ~ijoj je nadle`nosti da istra `u ju zlo ~i ne u~iwene nad srpskim narodom, prikupqaju dokaze u skladu sa najvi{im krivi~nopravnim standardima i preduzimaju gowewe u skladu sa zakonom. narodnim i organima drugih dr`a va u gowewu osumwi~e nih za ra tne zlo~ine, ~uvaju}i trajno sje}awe na `rtve, stalno podsje }a ju svjet sku ja vnost na stra vi ~ne zlo ~i ne po ~iwene nad srpskim narodom to kom 90-tih i insistiraju pred me|unarodnim in sti tu ci ja ma da srpske `rtve ima ju is ti tretman kao i `rtve i pripadnici drugih naroda, a da po~inioci zlo~ina jednako odgovaraju. V. K.

DEKLARACIJA o osudi zlo~ina nad Srbima tokom qeta
Skup {ti na Srbi je po dr`a va i one or ga ne ko ji ostvaruju saradwu sa me|u-

Nekada{wi perspektivni mladi igra~ ameri~kog fudbala Majkl Lajtner, u ~ije su se igra~ke potencijale zakliwali najve}i timovi iz NFL-a, zamijenio je fudbal molitvom i duhovnom meditacijom. Perspektivni student ameri~kog kolexa je zbog fizi~kih predispozicija bio obe}avaju}i materijal za najpopularniji sport u SAD, ali je poslije dolaska u Me|ugorje odlu~io da ga zamijeni samostanskim `ivotom, pi{e “Ve~erwi list“. Majkl je, gledaju}i kako `ena u invalidskim kolicima u kojima je zavr{ila poslije te{ke saobra}ajne nesre}e, ustaje iz kolica “prelomio“ i odlu~io da postane sve{tenik. Za nekoliko godina odlu~io je da odr`i obe}awe i danas je sve{tenik nadbiskupije u Milvokiju.

6 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

U akciji “Biramo najkutak Republike Srpske“ zavr{eno predstavqawe privatnih povr{ina

Slikom i rije~ju u na{em listu i u programu RTRS-a predstavqeno je deset ure|enih privatnih povr{ina koje se bore za titulu “Najkutka Republike Srpske“
BAWALUKA - Predstavqawe finalista u zajedni~koj akciji “Glasa Srpske“ i Radio-televizije Republike Srpske “Biramo najkutak RS“ je zavr{eno. Akcija je po~ela 14. juna i zavr{ava se 3. jula, a protekle sedmice predstavili smo deset privatnih povr{ina. U na{em listu i na programu RTRS-a nastojali smo da do~aramo qepotu privatnih dvori{ta koja su, po mi{qewu Komisije za izbor, u{la me|u deset finalista i tako dobila priliku da se takmi~e za tri vrijedne nagrade. Objavili smo deset reporta`a u kojima su slikom i rije~ju predstavqene ure|ene privatne povr{ine u Srpskoj. Dvori{te Nade Nikoli} iz ^elinca, ukra{eno cvije}em, predstavqeno je u ponedjeqak. Istog dana predstavqen je etno-ambijent smje{ten na olimpijskoj qepotici Jahorini u vlasni{tvu Sla|ane Steva no vi}. Dru gog da na, u uto rak, ~i ta oci “Gla sa Srpske“ i gledaoci RTRS-a imali su priliku da pogledaju qepote dvori{ta Konstantina Dragi}a iz Pelagi}eva i dvori{te Qubice \uki} [tadler iz Lakta{a. U srijedu su predstavqene qepote Hercegovine i bawalu~ke regije oli~ene u dvori{tima Dragana Ivkovi}a iz Nevesiwa i Milorada Bo`i}a iz Stri~i}a kod Bawaluke. Da Vi{egrad ima i drugih qepota osim }uprije na Drini, vidjeli ste u ~etvrtak kada je predstavqeno dvori{te Vi{egra|anina \or|a Lu~i}a, zajedno sa ure|enim vrtom Du{ka Kova~evi}a iz Bistrice kod Bawaluke. U petak su predstavqene posqedwe dvije privatne povr{i ne ko je se ta kmi ~e za ti tu lu “Naj ku tak Republike Srpske“, a to su dvori{ta Du{ka Tanasijevi}a iz Trebiwa i Qubinke Kliki} iz Trna kod Bawaluke. Svi oni koji `ele da u~estvuju u odlu~ivawu koji }e dio Srpske biti progla{en najqep{im, mogu to da u~ine slawem SMS poruke na broj sva tri operatera u BiH 091/510-101. Cijena poruke je 0,80 KM + PDV. Poruka treba da sadr`i rije~ “GLAS“, zatim razmak, a potom redni broj kandidata. Kandidati za najqep{u javnu povr{inu takmi~e se pod rednim brojevima od jedan do deset, dok su privatne povr{ine od broja 11 do 20. Dru gi na ~in gla sawa je po puwavawe ku po na u “Glasu Srpske“ koji treba da po{aqete na adresu: Bra}e Pi{teqi}a 1 Bawaluka ili na adresu RTRSa: Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a 129 Bawaluka. ^itaoci “Glasa Srpske“ i gledaoci RTRS-a u~estvovawem u birawu najkutka RS sti~u pravo na jednu od mnogih nagrada. Glasawe }e trajati do 3. jula kada }e u direktnom televizijskom prenosu na RTRS-u gledaoci imati priliku da saznaju koja povr{ina }e tokom idu}e go di ne no si ti epi tet “Naj kut ka Re pu bli ke Srpske“. S. TADI]

Nada Nikoli} - ^elinac

Sla|ana Stevanovi} - Jahorina

Konstantin Dragi} - Pelagi}evo

Qubica \uki} - Lakta{i

Dragan Ivkovi} - Nevesiwe

Milorad Bo`i} - Stri~i}i

\or|e Lu~i} - Vi{egrad

Du{ko Kova~evi} - Bistrica

Du{ko Tanasijevi} - Trebiwe

Qubinka Kliki} - Trn

OP[TINA TREBIWE

OP[TINA PRIJEDOR

OP[TINA DERVENTA

OP[TINA K. DUBICA

OP[TINA LAKTA[I

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 7

Po~iwe “Konferencija beba“ u Srpskoj

Dru{tvo

BAWALUKA - U 22 grada Republike Srpske u subotu po~iwe “Konferencija beba“ pod sloganom “Qep{a Srpska - brojnija Srpska“, u okviru kampawe “Porodica za 5” koju 11 godina organizuje Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS. - Ciq “Konferencije beba“, koja }e trajati do 4. jula, jeste skre-

tawe pa`we javnosti na nepovoqnu demografsku sliku u RS - poru~io je resorni ministar Proko Dragosavqevi}, javila je Srna. Dodao je da na ovaj na~in `ele da izraze i podstaknu ve}u brigu o djeci i porodici, promovi{u odgovorno roditeqstvo i podr`e mlade qude u wihovim nastojawima da planiraju i osnuju porodice.

Vijesti

Zavr{en prvi upisni rok na univerzitetima u Srpskoj

Drago Vuleta

Najtra`enije pravo, medicina i ekonomija
Na bawalu~kom Medicinskom fakultetu planiran upis 210 studenata, a prijavilo se oko 470 kandidata. Na Ekonomski i Pravni fakultet u Bawaluci prijavilo se 350 odnosno 450 kandidata, a planiran upis po 310 studenata
PI[E: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com

Pozdravio usvajawe strategije
BAWALU KA - Po mo }nik ministra za izbjegli ce i ra seqena li ca RS Drago Vuleta pozdravio je usvajawe Revidirane stra te gi je BiH za sprovo|ewe Aneksa sedam Dej ton skog spo ra zu ma u Domu naroda Parlamenta BiH, isti~u}i da ovaj dokumenat pravi zaokret u ukupnom rje{avawu izbjegli~ko-raseqeni~kog pitawa u BiH, ja vi la je Srna.

BAWALUKA - Najve}e interesovawe svr{enih sredwo{kolaca tokom prvog upisnog roka, koji je na univerzitetima Bawaluka i Isto~no Sarajevo trajao protekle sedmice, vladalo je za medicinu, pravo, ekonomiju, engleski jezik i pedago{ki fakultet. Potvrdili su ovo “Glasu Srpske“ prorektori za nastavu ova dva univerziteta. - Na Univerzitetu u Bawaluci, u petak do deset ~asova prijavilo se vi{e kandidata nego {to je planirano da se upi{e, odnosno oko 3.600, a planiran je upis 3.399 studenata - rekao je prorektor za nastavu i studentska pitawa Univerziteta u Bawaluci Simo Jokanovi}. On je naglasio da veliko interesovawe vlada za sva ~etiri studijska programa Medicinskog fakulteta. - Planirano je da se ukupno na sve odsjeke upi{e 210 studenata, a u petak do popodnevnih ~asova prijavilo se oko 470 kandidata, i taj broj }e do zakqu~ewa primawa dokumenata sigurno biti i ve}i - istakao je Jokanovi}. On je dodao da veliko interesovawe

Dje~ija za{tita

U Kumbor putuje 150 djece
BIJEQINA - Na qetovawe u crnogorsko odmarali{te Kumbor u ponedjeqak putuje ~etvrta smjena od 150 djece iz socijalno ugro`enih porodica u Srpskoj, najavqeno je iz Fonda za dje~iju za{titu, prenosi Srna.
Drugi upisni rok od 30. avgusta do 3. septembra FOTO: ARHIVA

Qudska prava

tradicionalno vlada i za ekonomiju i pravo. - Na Ekonomskom i Pravnom fakultetu planirano je da se upi{e po 310 studenata. Ekonomiju `eli da studira oko 350, a pravo oko 450 kandidata - kazao je Jokanovi}. Za razliku od pomenutih fakulteta, na Elektrotehni~kom, Ma{inskom, Rudarskom i studijskim programima na Prirodno-matemati~kom i na Tehnolo{kom fakultetu, kako pro{lih, tako i ove godine vlada slabo interesovawe. - Preliminarni podaci pokazuju Fakulteti na univerzitetima u Srpda interesovawa i skoj i u subotu }e primati dokumenta daqe nema, pa se za upis u prvu godinu {kolske tako na Elektrote2010/2011. godine. Prijemni ispit hni~ki fakultet obavi}e se 29. juna sa po~etkom u prijavilo 132 od devet ~asova na ve}ini fakulteta. planiranih 330

kandidata, na Ma{inskom fakultetu su se prijavila 102, a planirano je 230 studenata - rekao je Jokanovi}.

ZA DEFICITARNA zanimawa slabo interesovawe
On je naglasio da se na odsjeku za hemijske tehnologije prijavilo samo {est kandidata, a planirano je 40, na odsjeku tekstilno in`ewerstvo planirano je 30, a prijavilo se deset kandidata. - Na odsjeku hemije na PMFu ostalo je slobodno jo{ 30 mjesta, jer se prijavilo samo deset studenata, dok se na odsjek fizika prijavilo 15 kandidata od 40 planiranih. Najve}e interesovawe na ovom fakultetu vlada za odsjek ekologija i za{tita `ivotne sredine gdje je planirano

Upis i u subotu

30, a prijavilo se 88 kandidata istakao je Jokanovi}. Na Filozofskom fakultetu samo 22 kandidata su se prijavila za odsjek istorija, a sedam wih na odsjek filozofija. - Na jezi~ke fakultete je planirano da se upi{e po 55 na svim odsjecima, a najvi{e studenta `eli da studira engleski jezik i to 123, dok se za studij francuskog jezika prijavilo 11, a za italijanski 26 kandidata naglasio je Jokanovi} i dodao da je smaweno interesovawe i za Fakultet fizi~kog vaspitawa. Prorektor za nastavu na Univerzitetu Isto~no Sarajevo Zoran Quboja kazao je da je na ovom Univerzitetu do petka ukupno upisano oko 2.500 studenata od 3.133 koliko je planirano, pri ~emu Bogoslovski fakultet u Fo~i zasebno organizuje prijemni i ovaj broj ne obuhvata taj

fakultet. - Najve}e interesovawe je na Pedago{kom fakultetu u Bijeqini gdje se prijavilo 290 kandidata, a prima se 240, zatim na Pravnom fakultetu gdje se prijavilo oko 250 kandidata, a prima se 350, na Saobra}ajni u Doboju 310, a prima se oko 200 studenata - rekao je Quboja. Dodao da se na Filozofski fakultet u Palama prijavilo oko 470 kandidata, a prima se 600 studenata. - [to se ti~e tehni~kih fakulteta prijavio se broj studenata kao i pro{lih godina {to je, s obzirom na to da je rije~ o deficitarnim zanimawa, opet nedovoqno - istakao je Quboja. Drugi upisni rok organizova}e visoko{kolske ustanove, koje u prvom roku ne upi{u planirani broj studenata, od 30. avgusta do 3. septembra.

Zakon o `rtvama torture
SARAJEVO - Ministarstvo za qudska prava i izbjeglice BiH pripremilo je u skladu sa preporukama UN Komiteta protiv torture, Zakon o `rtvama tor tu re i ci vil nim `rtvama rata u BiH koji, izme|u ostalog, treba da reguli{e pitawe naknade {te te `rtva ma tor tu re, prenosi Srna. Iz resornog ministarstva je povodom 26. ju na Me |u na ro dnog da na UN za podr{ku `rtvama torture, saop{teno da je ovaj zakon ra|en u saradwi sa ne vla di nim se kto rom, a poslije javne rasprave bi}e upu}en Savjetu ministara BiH na usvajawe.

Normalizuje se stawe na poplavqenim podru~jima u Srpskoj

Aktivirana klizi{ta ugro`avaju objekte
BAWALUKA - Stawe na poplavqenim podru~jima u Srpskoj se polako normalizuje, ali zbog obilnih padavina u Modri~i se pojavio veliki broj klizi{ta koja ugro`avaju objekte u naseqima Koprivska Trebava, Rije~ani i Kr~evqani. Rekao je ovo u petak portparol Republi~ke uprave civilne za{tite Dragan [tark. On je naglasio da je zbog o{te}ewa puteva u pomenutim naseqima Modri~e nemogu}e do}i do doma}instava vozilom. - U nasequ @eravica u Gradi{ci, u podrumske prostorije 17 ku}a u{la je voda. U prigradskom nasequ Hipodrom izlile su se podzemne vode rekao je [tark i dodao da je u nasequ Bistrica zaplavqeno tridesetak ku}a. i da se nalaze u mjesnoj osnovnoj {koli, te da u nasequ Lug ima jo{ ku}a iz kojih se voda nije povukla. [ef Civilne za{tite u Derventi Dragoqub Kuki} kazao je da je u petak po~ela dezinfekcija i dezinsekcija objekata iz kojih se povukla voda. [tark je naglasio da se u op{tini Dowi @abar tri evakuisana doma}instva nisu vratila svojim ku}ama, te da je u selu Dowa Barica u Brodu dvadesetak ku}a okru`eno vodom, a stanovni{tvu se hrana i voda dostavqa ~amcem. [tark je dodao da su ulice Vrbaska i Savska u Srpcu i daqe pod vodom. U Kozarskoj Dubica u petak je higijensko-epidemiolo{ka slu`ba po~ela hlorisawe bunara na podru~jima op{tine koja su bila poplavqena. Komisije za procjenu {tete od poplava u petak su po~ele da rade u Derventi, Srpcu, ^elincu, Kotor Varo{i. M. Mi.

Vatrogasni savez

Prioritet vi{e ~lanova jedinica
BAWALUKA - Predsjednik Skup{tine Vatrogasnog sa ve za RS Mi le Me|ed izjavio je da }e jedan od pri ori te ta ra da ovog saveza u narednom periodu biti omasovqavawe i formirawe vatrogasnih jedinica u onim lokalnim za je dni ca ma u ko ji ma do sa da ni su for mi ra ne, prenosi Srna.

PO^ELA dezinsekcija i dezinfekcija objekate
[tark je naglasio da se u Derventi 38 evakuisanih porodica nije vratilo u svoje ku}e

Mine
Zbog poplava koje su zahvatile Srpsku stru~waci smatraju da su mine na pojedinim podru~jima pomjerene na drugi prostor. U BiH ima vi{e od 1.500 kvadratnih metara pod minama, pa stru~waci tvrde da bi poplave mogle da stvore problem u deminirawu, jer }e zbog blata koje su poplave stvorile te{ko otkriti gdje se nalaze.

8 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

SO Kostajnica usvojila rebalans buxeta

Kroz RS
Xonatan Mur u Nevesiwu

KOSTAJNICA - Odbornici Skup{tine op{tine Kostajnica usvojili su u petak rebalans buxeta op{tine za 2010. godinu, koji sada iznosi 2.269.670 maraka, umjesto planiranih 1.929.670 maraka, javila je Srna. Na~elnik Odjeqewa za privredu, finansije i dru{tvene dje-

latnosti op{tine Kostajnica Mirjana Kostadinovi} rekla je, obrazla`u}i prijedlog rebalansa, da je on, izme|u ostalog, rezultat potrebe uvr{tavawa u buxet kredita od 400.000 maraka, odustajawa od projekta “GOV-WADE“ u iznosu od 60.000 maraka.
FOTO: V. KEVAC

Dobri uslovi za povratnike
NEVESIWE - Otpravnik poslova ameri~ke ambasade u BiH Yonatan Mur posjetio je op{tinu Nevesiwe i sa na~elnikom Branislavom Mikovi}em razgovarao o zajedni~kim projektima realizovanim na podru~ju ove op{tine. Mur je istakao da je partnerstvo sa op{tinom Nevesiwe rezultiralo izgradwom Centra za pru`awe usluga gra|anima i raznim zajedni~kim projektima u Nevesiwu. Mikovi} je kazao da je u op{tini Nevesiwe napravqen jako dobar iskorak u demokratizaciji i odnosima me|u qudima, te da je povratak ura|en onako kako je predvi|eno Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma. - Ovdje povratnici imaju potpunu bezbjednost i nisu u kategoriji povratnika, nego definitivno, svi smo gra|ani Nevesiwa i `ivimo jednakopravno i svi pod istim uslovima - naglasio je Mikovi}. S. K.

O[ “Jovan Jovanovi} Zmaj” u Srpcu
SRBAC - Nastavnici, pedagog i u~enici Osnovne {kole “Jovan Jovanovi} Zmaj” Srbac, povodom zavr{etka devetog razreda, organizovali su ispra}aj za u~enicu Sawu \uki}, koja je i pored oboqewa ki~me i izra`ene invalidnosti uspjela sve razrede da zavr{i sa odli~nim uspjehom. - Svi smo se divili tvojoj hra bros ti, upor nos ti, iz dr`qivos ti i po zi ti vnoj energiji koju si prenosila na

U~enici smjera elektroni~ar-mehani~ar sa razrednikom

Sawa \uki} ponos {kole
svoje drugove. Od tebe smo nau~ili kako se treba nositi sa problemima i moram da pohvalim tvoju majku Velinku koja je svima pokazala {ta sve jedna majka mo`e `rtvovati za svoje dijete - rekla je {kolski pedagog Cana Stojkovi}. Ona je Sawi po`eqela da i daqe hrabro ide kroz `ivot, jer ima energiju koja garantuje da }e us pje {no za vr{i ti i Ekonomsku {kolu u Srpcu u koju se ovih dana upisala. D. J.

Zavr{ena akcija “U~imo, ne bje`imo od znawa“

U~enici tre}eg tri razreda smjera elektroni~ar-mehani~ar Sredwo{kolskog centra, ~iji je razredni starje{ina Zoran Simi}, osvojili su nagradu jer od 3. do 31. maja nisu imali nijedan izostanak sa nastave Nagrada RIBNIK - U~enici odje- razredni starje{ina Zoran wo {kol skog cen tra “La zar
qewa tre}eg tri smjera elektroni~ar-mehani~ar Sredwo{kolskog centra “Lazar \uki}“ iz Ribnika pobjednici su zavr{ne faze akcije “U~imo, ne bje`imo od znawa“ i bi}e nagra|eni izletom po sopstvenom izboru. U~enici odjeqewa ~iji je Simi} osvojili su nagradu jer od 3. do 31. maja nisu imali nijedan izostanak sa nastave, javila je Srna. Ministarstvo je akciju pokrenulo s ciqem smawewa broja izostanaka, s obzirom na to da je u pro{loj {kolskoj godini zabiqe`eno vi{e od dva miliona izostanaka sa ~asova u sredwim {kolama, od ~ega oko 500.000 neopravdanih. Akcija “U~imo, ne bje `i mo od znawa“ sprovodila se u ~etiri faze od 25. januara do 31. maja, U Ministarstvu prosvjete i kulture a pobjednik prve Republike Srpske isti~u da je akcija faze bilo je ta“U~imo, ne bje`imo od znawa“ pokako |e odjeqewe zala takmi~arski duh me|u u~enicima tre}eg tri smjera i nastojawe da se smawi broj izoselektroni~ar-metanaka sa nastave. ha ni ~ar iz Sred\uki}“ Ribnik. Kao nagradu u vrijednosti od 1.000 maraka ovo odjeqewe izabralo je elektroopremu za kabinet, koja }e pomo}i u prakti~noj nastavi wima, ali i generacijama poslije wih, saop{teno je iz Ministarstva prosvjete i kulture RS.

\aci iz Ribnika sa najmawe izostanaka
Sva ~etiri odjeqewa, koja su pobijedila u tre}oj fazi akcije izabrala su opremu za kabinete vrijednu po 2.000 maraka.
odjeqewe je nagra|eno sa 1.500 maraka, odnosno preure|ewem kabineta i stvarawem boqih uslova u kojima }e pratiti nastavu. Tre}a faza trajala je od 1. do 30. aprila, a pobjednici su u~enici odjeqewa drugog tri smjera ekonomski tehni~ar i prvog jedan Gimnazije op{ti smjer iz Sredwe {kole Rogatica, tre}eg tri smjera elektroni~ar-mehani~ar iz Sredwo{kolskog centra “Lazar \uki}“ Ribnik i prvog pet smjera tehni~ar elektroenergetike iz Elek tro te hni ~ke {ko le Prijedor.

Takmi~arski duh
Ispra}aj za odli~nu u~enicu
FOTO: D. JOVI^I]

PRO[LE godine zabiqe`eno vi{e od dva miliona izostanaka
Druga faza akcije trajala je od 1. do 31. marta, a pobjednik je bilo odjeqewe drugog tri razreda smjera ekonomski te hni ~ar, ~i ji je ra zre dni starje{ina Dana [ibalija iz Sredwe {kole Rogatica. Ovo

Centar za pomo} `rtvama torture

Pru`eno 350 razli~itih usluga
TREBIWE - U Centru za rehabilitaciju `rtava torture u Trebiwu u proteklih sedam mjeseci pru`eno je 350 razli~itih usluga. Koordinator trebiwskog Centra Dra`en Vre}a rekao je da mobilni tim posje}uje biv{e logora{e i u drugim hercegova~kim gradovima, dodaju}i da je po~etkom juna odr`an i seminar za qekare op{te prakse o radu sa `rtvama torture. Vre}a je najavio da }e u julu biti organizovana i {kola ra~unara za `rtve torture i wihove porodice, te da su planirani kursevi preduzetni{tva i socijalnih vje{tina. Predsjednik trebiwskog Udru`ewa logora{a Vukan Kova~ ka`e da je saradwa sa Centrom za rehabilitaciju izuzetno dobra, ali da bi trebalo raditi na wegovom daqem opremawu, po{to biv{i logora{i i druge `rtve torture laboratorijske nalaze i ulatrazvu~ne preglede i daqe obavqaju u bolnici. R. Mi.

Izgradwa kanalizacione mre`e u Bijeqini jo{ nije zavr{ena

Rok produ`en za 20 dana
BIJEQINA - Tre}a etapa druge faze izgradwe kanalizacije u Bijeqini nije zavr{ena u petak, kako je to ranije bilo planirano, a rok je prolongiran najmawe za 20 dana. Izjavio je to “Glasu Srpske“ izvr{ni direktor tehni~kog sektora “Vodovoda i kanalizacije“ iz Bijeqine Mladen Mirkovi} i istakao da je glavni razlog za ka{wewe to {to je sa izgradwom kanalizacije otpo~elo i polagawe distributivne mre`e za gas. - Pored toga, u projektu je bilo i promjena poput izmjene kru`nog toka kod CJB, a vremenske neprilike su usporile izvo|ewe radova - ka`e Mirkovi}. On dodaje da }e sa tim najavqenim zavr{etkom radova biti potro{en kredit Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u iznosu od sedam miliona evra koji je odobren za finansirawe projekta “kanalizacioni sistem Bijeqine“. evra - ka`e Mirkovi}. Krajwi rok izgradwe, ka`e, jo{ nije poznat. Izgradwa kanalizacione mre`e u Bijeqini po~ela je 2005. godine, a izvo|a~ radova ove faze je gra|evinska firma “Buk promet“ iz Bijeqine. Ova etapa gradwe, ukupne vrijednosti 3.600.000 evra, donijela je nevoqe stanovni ci ma. Kqu ~ne uli ce na izlazima prema Br~kom, Tuzli i najve}im semberskim selima bile su blokirane, {to je pove}alo saobra}ajne gu`ve. Dodatni problem je i blato ispred poslovnih i stambenih objekata. G. M.

Doboj
POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo. Naru{avawa javnog reda i mira nije bilo, ni saobra}ajnih nesre}a. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. PORODILI[TE Ro|ene dvije djevoj~ice i dva dje~aka. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

NOVI TENDER za novi kreditni aran`man
- Za nekoliko dana bi}e potpisan novi kreditni aran`man u iznosu od pet miliona evra, za {ta }e se raspisati ten der sqede }e go di ne. Uz taj kredit i}i }e i donacija u iznosu od 10,8 miliona

NOVIH 15,8 MILIONA EVRA
Mladen Mirkovi} ka`e da }e nova sredstva u iznosu od 15,8 miliona evra biti tako|e ulo`ena u daqu izgradwu kanalizacije. - Radi}e se glavni sekundarni fekalni kolektor sa obuhvatom kroz Majevi~ku ulicu i ulicu @rtava terora, zatim pre~ista~ otpadnih voda u Velikoj Obarskoj i distributivna mre`a u selima koja su ugro`ena endemskom nefropatijom - ka`e Mirkovi}.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 9

Nagra|eni najboqi u~enici i nastavnici
BIJEQINA - Na~elnik Odjeqewa za dru{tvene djelatnosti op{tine Bijeqina Slavko Ba{i} uru~io je u petak nagrade i priznawa za 73 u~enika, svr{ene osnovce i sredwo{kolce, kao i za dva nastavnika koji su u protekloj godini ostvarili zapa`ene rezultate, javila je Srna. - Ovo je tradicionalan na~in na koji op{tina daje podr{ku mladima i {kolstvu i, pored u~enika generacije, ove godine nagradili smo i one koji su na razli~itim takmi~ewima osvojili zapa`ene rezultate - naveo je Ba{i}.

Sredwa {kola “Sokolac“

Najve}e interesovawe za gimnaziju
SOKOLAC - U junskom upisnom roku u Sredwoj {koli “Sokolac“ prijavilo se 77 u~enika za upis u prvi razred gimnazije op{teg smjera. Prema rije~ima pomo}nika direktora ove {kole Dobra Borov~anina, samo 39 prijavqenih u~enika zadovoqilo je kriterijume prvog upisnog roka, sa 60 i vi{e bodova. U dva odjeqewa {umarskih tehni~ara prijavilo se 47 u~enika, ali je samo jedan imao potreban broj bodova. Ostali imaju mogu}nost da se prijave u drugom upisnom roku, koji po~iwe 1. jula. U odjeqewu tehni~ara za obradu drveta u prvom upisnom roku nije se prijavio nijedan u~enik. U Sredwoj {koli “Sokolac“ planirano je da se u prvi razred upi{e 168 u~enika u sedam odjeqewa. B. G.

U Bratuncu otvoren regionalni sajam zapo{qavawa

Poslodavci nude 120 radnih mjesta
Lokalne vlasti poma`u na ovaj na~in da se pove}a nivo zaposlenosti, a time i standard qudi koji `ive na ovom podru~ju, rekao Rid

Dobrovoqno darovawe krvi u Sokocu

Prikupqeno 35 doza dragocjene te~nosti
SOKOLAC - Udru`ewe dobrovoqnih davalaca krvi sarajevsko-romanijske regije organizovalo je u petak u Paro hij skom do mu u So ko cu akci ju do bro voqnog da ro vawa krvi. Prema rije~ima predsjednika ovog udru `ewa Ra den ka Mirkovi}a, prikupqeno je 35 doza dragocjene te~nosti, a u~estvovali su dobrovoqni da va oci krvi iz op {ti na grada Isto~no Sarajevo, kao i iz Han Pijeska i Rogatice. Ma|u humanistima akciji se odazvao i Niko Simani} iz Isto~nog Sarajeva, koji je do sada darovao krv 133 puta. Prikupqene doze krvi namijewene su za potrebe Klini ~kog cen tra Is to ~no Sarajevo. Kako je istakla qekar iz ovog centra Mirna Milo{evi}- A{owa, veoma je va`no da se u ovom periodu prikupe potrebne koli~ine rezervi krvi, jer se tokom qeta rje|e organizuju ovakve akcije. B. G.

Sajam zapo{qavawa privukao veliki broj posjetilaca PI[E: KRSTINA ]IRKOVI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: K. ]IRKOVI]

BRATUNAC - Na~elnik op {ti ne Bra tu nac Ne deqko Mla|enovi} i predsta vnik UN DP-a Bo jan Ko va ~e vi} otvo ri li su u petak u Bratuncu Peti me|unarodni sajam poqoprivre de, pre hram be ne industrije i turizma “Dani maline 2010“. Na saj mu u~es tvu je 80 izlaga~a iz Srbije, Hrvatske i BiH. U okviru ove manifestacije organizovan je i Prvi regionalni sajam zapo{qavawa “Putokaz do po-

sla“, tokom kojeg su 33 poslodavca iz op{tina Bratunac, Srebrenica, Mili}i i Vlasenica ponudila 120 novih radnih mjesta. Otvaraju}i “Dane maline“ Mla|enovi} je podsjetio da je ciq organizovawa sajma bio da se pod sta kne poqoprivredna proizvodwa u Bra tun cu, gdje poqopri vreda ima zna~ajno mjesto u strate{kom razvoju op{tine. - Organizovawe sajma u Bratuncu znatno je doprinijelo razvoju poqoprivrede i nadamo se da }e na{i poqo-

privredni proizvo|a~i, zahvaquju}i ovakvim manifesta ci ja ma i stru ~nim predavawima, usavr{iti i pro {i ri ti svo ju proi zvodwu, koja im je od dopunske pre ra sla u osno vnu dje la tnost - rekao je Mla|enovi}.

POSLOVE ponudila 33 poslodavca
Go vo re }i o po dr{ci UNDP-a, kako razvoju poqoprivrede u regionu Srebreni ca ta ko i stal noj podr{ci organizovawu sajma u Bratuncu, Bojan Kova~e vi} je is ta kao da je Program oporavka ove regije u{ao ove godine u tre}u fazu. - Drago mi je {to sajam u Bratuncu postaje masovniji i zna~ajniji iz godine u godi nu i uvje ren sam da }e projekti iz poqoprivrede,

PROJEKTI
Savjetnik direktora Zavoda za zapo{qavawe RS Petar Marinkovi} obe}ao je da }e ovaj zavod dati punu podr{ku projektima zapo{qavawa mladih i pozdravio aktivnosti udru`ewa “Priroda“ iz Bratunca i “Prijateqi Srebrenice“, koji kroz svoje projekte poma`u mladima da do|u do posla.

ko je }e UN DP po dr`a ti u pred sto je }im go di na ma, omogu}iti jo{ ve}em broju do ma }in sta va da `i ve od svoga rada, istakao je Kova~evi}. Di re ktor USA ID-a za BiH Alan Rid je ocijenio da ova manifestacija spaja in te re se i ener gi ju op {tinskih vlasti, poslovne zajednice i lokalnih organi za ci ja ci vil nog dru{ tva. - Lokalne vlasti poma`u na ovaj na~in da se pove}a ni vo za po sle nos ti, a time i standard qudi koji `ive na ovom podru~ju - rekao je Rid pod sje }a ju }i da USAID od 2008. godine poma`e mladim qudima u Srebre ni ci i okol nim op {ti na ma. Sa jam “Da ni maline“ traja}e do nedjeqe, kada }e biti uru~ene nagrade naj boqim poqo pri vre dnim proizvo|a~ima.

Sa potpisivawa ugovora u Nevesiwu

FOTO: S. KOVA^

Pomo} povratnicima u Nevesiwu

Za obnovu ku}a 230.000 maraka

Obiqe`en Dan op{tine Doboj

Najzaslu`nijima dodijeqena priznawa
DOBOJ - Sve~anom akademijom, kojoj su prisustvovali brojni gosti, u petak je obiqe`en 28. jun - Dan op{tine Doboj. - Rije~ je o datumu iz davne 1415. go di ne ka da se prvi put ime Doboja pomiwe u pisanoj formi. Taj dokument prona|en je u Arhivu u Dubrovniku i on mo`e da se smatra rodnim listom na{eg grada - rekao je zamjenik na ~el ni ka op {ti ne Do boj, Mladen Mi}i}. On je istakao da je Doboj u proteklih 15 godina mukotrpno, pos te pe no i upor no za cjeqivao ra tne o`iqke stasavaju}i ponovo u jedan moderan, ure|en i perspektivan grad u Srpskoj i BiH. priznawa. Najvi{e priznawe, Plaketa op{tine dodijeqena je posthumno Milenku Filipovi}u, prosvjetnom radniku za izuzetne zasluge i postignute uspje{ne rezultate u oblasti osnovnog obrazovawa i vaspitawa. Plaketu je zaslu`ila i ovda{wa JZU apoteka “Jovan Jovanovi} Zmaj“ za zna~ajno anga`ovawe i finansijska ulagawa u razvoj proizvodwe galenskih preparata i pru`awa farmaceutskih usluga stanovni{tvu op{tine Doboj. Amblem op{tine dobili su fir ma MBA “Uso ra“ za do pri nos ra zvo ju spor ta i fizi~ke kulture i Klub nacionalnih mawina za razvoj me|unacionalnih odnosa i tolerancije me|u gra|anima. Osnovna muzi~ka {kola “Markos Portugal“ iz Doboja i SKPD “Lazarica“ iz Stanara nagra|ene su sa po 3.000 maraka. Sl. P.

NEVESIWE - Ugovor o rekonstrukciji ku}a za stanovawe i dodjelu gra|evinskog materijala za 19 povratni~kih porodica bo{wa~ke nacionalnosti potpisan je ju~e u Nevesiwu. Novac za ovaj projekat, 230.000 maraka, obezbijedilo je Ministarstvo za raseqena lica i izbjeglice Federacije BiH iz buyeta za odr`ivi povratak. Ugovor su potpisali predstavnici federalnog Ministarstva za raseqena lica i izbjeglice Jasminka \onli}, na~elnik op{tine Nevesiwe Branislav Mikovi} i korisnici donacije. Ku}e }e biti obnovqene u nevesiwskim selima Hru{ta, Kru{evqani, Sopiqa, Oyak i Plu`ine. Op{tina Nevesiwe obavezala se da }e pru`iti svu potrebnu pomo} korisnicima i donatoru radi {to boqe implemen ta ci je pro je kta u skla du sa va `e }im za kon skim propisima. Na~elnik op{tine Nevesiwe Branislav Mikovi} rekao je da je ova op{tina me|u prvima u BiH primijenila Aneks sedam Dejtonskog sporazuma i istakao da je bezbjednost gra|ana i wihove imovine na zavidnom nivou. S. K.

Trebiwe
HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledana 22 pacijenta, a obavqeno je {est ku}nih posjeta. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica i jedan dje~ak.

PLAKETA posthumno dodijeqena Milenku Filipovi}u
Na sjednici su uru~ena tra di ci onal na op {tin ska

10 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Po~ela berba malina u ribni~kom kraju
Akcija u Kotor Varo{u
RIBNIK - Na poqoprivrednoj ekonomiji Zemqoradni~ke zadruge “Gorwi Ribnik“ u Rastoci po~ela je berba malina. - Pod malinama u Rastoci imamo 30 dunuma. O~ekujemo da }e biti ubrano oko deset tona, dok se od 15 kooperanata o~ekuje rod od pet do sedam tona - rekla je direktor ZZ “Gorwi Ribnik“ Mileva Tu~i}. Ona je dodala da }e cijene malina ove godine biti iste kao lani. V. K.
FOTO: S. TASI]

Masovan odziv davalaca krvi
KOTOR VARO[ - Komisija za okupqawe dobrovoqnih davalaca krvi Op{tinske organizacije Crvenog krsta organizovala je u petak qetnu akciju pod nazivom “Da se `ivot ne ugasi“. Akciji se odazvalo 58 davalaca, od kojih je poslije qekarskog pregleda 45 dalo dragocjenu te~nost. Pero Kne`evi}, koji je 42 puta dao krv, pozvao je sve qude dobre voqe da se odazivaju na akcije dobrovoqnog davawa krvi. - Davawe krvi je human gest. @elim da pomognem i pozivam sve qude da u~estvuju na humanim akcijama - rekao je student Sven Avdi}. Predsjednik Komisije za dobrovoqno davala{tvo krvi Vojislav Glava{ je rekao da Aktiv dobrovoqnih davalaca broji vi{e od 200 ~lanova, a ciq druge akcije u ovoj godini je da se pove}a broj davalaca. D. K.
FOTO: D. KEREZOVI]

O^EKUJE SE zapo{qavawe 350 radnika

Industrijska zona “Celpak“ Prikupqeno 45 doza dragocjene te~nosti

Otvorena kancelarija Podru~ne privredne komore u Prijedoru

Vrti} “Na{a radost“ Srbac

Pjesmom ispra}eni mali maturanti
SRBAC - Mali{ani Dje~ijeg vrti}a “Na{a radost” Srbac proslavili su u petak malu maturu i na sve~an na~in okon ~a li za je dni ~ko dru `ewe u ovoj pred {kol skoj ustanovi. U pri sus tvu svo jih ro di teqa, ba ka i dje do va ma li maturanti su pjevali, igrali i re ci to va li, a sve je kul mi ni ra lo do dje lom di plo ma, ko je su ma li {a ni primili odjeveni u prigodna maturska odijela. - U ovakvim trenucima uvijek osjetimo veliko uzbu|ewe i tugu {to se opra{tamo od na{ih mali{ana koji }e od jeseni zakora~iti u {kolske klupe. Ovo su sve dobra i primjerena djeca i wihovi roditeqi mogu da budu ponosni na wih - rekla je direktor vrti}a @eqka Novakovi}. U ime op{tine Srbac sve~a nos ti je pri sus tvo vao stru~ni saradnik za dru{tvene djelatnosti Vladislav Ili} koji je pozdravio male maturante i uru~io im diplome. D. J.

PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

Prijedorska kancelarija Privredne komore djeluje ve} dva mjeseca i osnovni ciq joj je da usluge pribli`i lokalnim zajednicama i privrednicima, rekao Tolimir
loze i papira “Celpak“ prostor na kori{}ewe dobili su i lokalna Agencija za ekonom ski ra zvoj “Pre da“ i Udru`ewe preduzetnika. ma i privrednicima. Pavi} je izjavio da op{tina Prijedor ~ini niz pogodnosti kako bi privukla investitore, a jedna od wih je i davawe na kori{}ewe kancelarijskog prostora dok traju radovi na otvarawu pogona. - Potencijalnim ulaga~ima smo u ovoj poslovnoj zoni ponudili zemqi{te po niskim cijenama, smawili visinu ren te i na do kna de za gra|evinsko zemqi{te - naveo je Pavi}. On je istakao da je osim to ga, ubrzan pro ces iz da -

Pomo} privrednicima iz {est op{tina
ULAGA^IMA ponu|eno zemqi{te po niskim cijenama
Pred sje dnik Po dru ~ne privredne komore Bawaluka Nikola Tolimir rekao je da pri je dor ska kan ce la ri ja Pri vre dne ko mo re dje lu je ve} dva mje se ca i da joj je osnovni ciq da usluge pribli`i lokalnim zajednicavawa potrebnih dokumenata, a ponu|eni su i jeftiniji prikqu ~ci na in fras tru kturne objekte. Pavi} je naglasio da ovim mje ra ma op {ti na `e li da stvori povoqan ambijent za investitore, a time i da podstakne zapo{qavawe. U In dus trij skoj zo ni “Celpak“ trenutno radi 15 privrednih pogona, a investitorima je ponu|eno jo{ 26 ve}ih ili mawih lokacija. O~ekuje se da }e wenim potpunim za`ivqavawem posao dobiti oko 350 radnika.

PRIJEDOR - Na~elnik op {ti ne Pri je dor Mar ko Pavi} i predsjednik Podru~ne pri vre dne ko mo re Bawaluka Nikola Tolimir u petak su u Prijedoru otvorili kancelariju Privredne komore koja }e biti na usluzi privrednicima svih {est op{tina ove regije. Kancelarija je smje{tena u Poslovnom centru Industrijske zone “Celpak“. U renoviranom objektu upravne zgrade biv{e Fabrike celu-

U Prijedoru potpisani ugovori o zapo{qavawu

Prvi posao za 38 pripravnika
Vaspita~i sa malim maturantima FOTO: D. JOVI^I]

Mrkowi} Grad
POLICIJA Zabiqe`eno jedno naru{avawe javnog reda i mira. VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. PORODILI[TE Nije ro|ena nijedna beba.

Prijedor
VODA Uredno snabdijevawe vodom. STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo, jedna saobra}ajna nesre}a i jedno naru{avawe javnog reda i mira. PORODILI[TE Ro|ena jedna djevoj~ica. HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pregledano 56 pacijenata.

PRIJEDOR - Direktor Zavoda za zapo{qavawe Republike Srpske Bo{ko Tomi} u petak je sa na~elnikom op{tine Prijedor Markom Pavi}em potpisao ugovor o zapo{qavawu 38 pripravnika sa vi so kom stru ~nom spremom sa podru~ja op{tine Prijedor. Tomi} je rekao da }e pro je ktom Vla de RS pod na zi vom “Prvi po sao“ biti zaposleno na 12 mjeseci 1.500 visokoobrazovanih mla dih qudi u Srpskoj, za {ta Vlada RS izdvaja devet miliona maraka, a poslodavci {est miliona maraka. Na~elnik op{tine Prijedor Marko Pavi} rekao je da }e u op{tinsku adminis-

traciju ove godine primiti deset pripravnika.

OP[TINA planira da zaposli nove pripravnike
- Mislim da je to jedan vrlo do bar pro je kat ko jim mladi visokoobrazovani kadar dobija priliku da se iska `e na ra dnom mjes tu, a op{tina i preduze}a dobijaju podmladak i kadrove koji }e u bu du }nos ti no si ti ra zvoj na {e op {ti ne, jer bez zapo{qavawa visokoobrazovanih kadrova nema ni razvoja - istakao je Pavi}. On je najavio da }e op{tin ska admi nis tra ci ja, ako se otvo re mo gu }nos ti

do da tnog fi nan si rawa, primiti jo{ pripravnika u okviru ovog projekta. Osim Administrativne slu `be op {ti ne Pri je dor ugovore o zapo{qavawu pripravnika u petak su potpisali i Cen tar za so ci jal ni

rad, kompanija “Arcelor Mital“, Osnovni sud i preduze}e “Invest in`ewering“. Ovim projektom na podru~ju regije Prijedor bi}e zaposlena ukupno 84 pripravnika kod 42 poslodavca. S. T.

Sa potpisivawa ugovora u Prijedoru

FOTO: S. TASI]

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 11

“Vidovdanski sabor“ okupqa vi{e od 400 u~esnika
ZVORNIK - Peti tradicionalni “Vidovdanski sabor“, koji u Zvorniku po~iwe danas okupi}e vi{e od 400 ~lanova kulturno-umjetni~kih dru{tava, pjeva~kih grupa i instrumentalnih izvo|a~a iz Republike Srpske, Srbije i Makedonije. U organizaciji Kulturno-umjetni~kog dru{tva “Sveti Sava“ iz Zvornika, na “Saboru“ }e u~estvovati i truba~i “Borivoje Novakovi}“ iz U`ica. Manifestacija }e po~eti defileom kroz grad i parastosom kod centralnog spomen-obiqe`ja za 1.080 poginulih boraca iz Zvorni~ke op{tine. S. S.

Rogatica

Drvna industrija “Sjeme}“ iz Rogatice

Proqe}na sjetva na 611 hektara

Prioritet ulagawe u proizvodni proces
Skup{tina povjerilaca donijela odluku da se obnovi proizvodwa u tom preduze}u i da se zadr`i odre|eni broj radnika, rekao Simovi}
Sjetva krompira FOTO: S. MITROVI]

ROGATICA - Prema tek sumiranim rezultatima, koji }e u posebnoj informaciji biti prezentovani na sjednici Skup{tine op{tine Rogatica, u proqe}noj sjetvi na podru~ju op{tine zasijano je ukupno 539,5 hektara zemqi{ta. Referent za poqoprivredu i vodoprivredu i inspekcijsku kontrolu Odjeqewa za privredu i dru{tvene djelatnosti op{tine Rogatica Milenka Samaryi} ka`e da je najvi{e zasijano krompira i to na 319 hektara. - Na ovim povr{inama merkantilnog krompira zasijano je na 230, a sjemenskog na 89 hektara - rekla je Samaryi}eva. Dodaje da je jarom p{enicom zasijano 11 hektara. - Je~ma je zasijano na 20, kukuruza na deset i zobi na 65 hektara. Sto~nom repom i krmnim biqem zasijano je 15,5 hektara, jedan hektar heqdom i ostalim povr}em 92 hektara kazala je Samaryi}eva. S. M.

“SJEME]“ izvozi na francusko tr`i{te

Planinarsko dru{tvo “Zelengora“

Trodnevni pohod na Magli}
FO^A - Planinarski savez Republike Srpske i Planinarsko dru{tvo “Zelengora“ iz Fo~e organizovali su u pe tak tra di ci onal ni “Vi dovdanski uspon na Magli}“, najvi{i vrh u BiH, rekao je predsjednik “Zelengore“ Milutin Tijani}. - Dva planinara bijeqinskog udru`ewa “Majevica“ se u~estvovawem u ovoj akciji pripremaju za ekspediciju na Alpe, koja }e biti izvedena u julu u organizaciji Planinarskog saveza RS - rekao je Tijani}, prenijela je Srna. Ova planinarska manifesta ci ja je je dna od na ja tra kti vni jih u BiH, a za 17 godina organizovawa poprimila je me|unarodni karakter jer su na dosada{wim uspo ni ma, osim pla ni na ra iz RS i BiH, u~estvovali i planinari iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Makedonije, Mal te, SAD-a, En gles ke, [vajcarske, Ma|arske, Holandije, Wema~ke i Poqske.

Planirano zapo{qavawe 50 radnika PI[E: SRETEN MITROVI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: GLAS SRPSKE

ROGATICA - Ste~ajni upra vnik u Drvnoj in dus triji “Sjeme}“ Vlade Simo vi}, ne ka da je dnog od naj ve }ih i naj sta ri jih preduze}a u Rogatici, raspisao je poziv za prikupqawe ponuda za ulagawe u preduze}e radi obnavqawa ne ka da{weg obi ma proi zvodwe. Simovi} ka`e da je poziv otvoren do kraja jula, te da }e u obzir biti uzete samo ponude koje budu usmjerene u pravcu reorganizacije

preduze}a, odnosno nastavka rada u oblasti drvne industrije.

UGOVORENA proizvodwa za ovu godinu iznosi milion evra
- Skup{tina povjerilaca je donijela odluku da se obno vi proi zvodwa u tom pre du ze }u i da se za dr`i odre|eni broj radnika - rekao je Simovi}. “Sje me}“ je pro {le go dine u ste~aj u{ao sa dugom ve}im od 13,2 miliona mara-

ka, a najvi{e obaveza preduze }e ima pre ma “[u ma ma RS” i Poreskoj upravi RS. - Na dan uvo|ewa ste~aja u pre du ze }u je za te ~e no 105 ra dni ka ko ji ma se du gu je oko 20 pla ta. Os ta la du go vawa odno se se na je dan broj dobavqa~a - rekao je Si mo vi} i do dao da je to kom ~i ta vog ste ~aj nog pos tup ka u pre du ze }u nas tavqena proizvodwa, a trenu tno su na po slo vi ma obra de drve ta i proi zvodwe na mje {ta ja za po sle na 43 radnika. - “Sje me}“ svoj na mje -

{taj izvo zi na fran cus ko tr`i {te, a za ovu go di nu ugovorena proizvodwa iznosi vi {e od mi li on evra naglasio je Simovi}. Do da je da je imo vi na “Sje me }a“, ko ja je pro ci jewena na 4,8 miliona maraka, dobro o~uvana i tehnolo{ki jo{ upotrebqiva. Ne ka da{wi ro ga ti ~ki gigant, koji je zapo{qavao 750 radnika, ima perspektivu da kroz ste~ajni postupak pro na |e naj boqe rje {ewe radi nastavka proizvodwe i u prvoj fazi bi trebalo da zaposli 50 radnika.

Zvornik

Po~iwe gradwa autobuskog stajali{ta
ZVORNIK - Za izgradwu autobuskog stajali{ta na izlazu iz Zvornika prema Karakaju op{tina Zvornik izdvojila je iz buyeta 65.000 maraka, potvrdio je na~elnik op{tinskog Odjeqewa za stambeno-komunalne i poslove saobra}aja Petar Maksimovi}. Maksimovi} je rekao da je izgradwa bila neophodna, jer je rije~ o najfrekventnijem autobuskom stajali{tu u gradu. Podsjetiv{i da du`ina stajali{ta iznosi oko 50, a trotoara oko stotinu metara, Maksimovi} je rekao da ovo autobusko stajali{te najvi{e koriste u~enici i radnici, kao polaznu stanicu prema Tehni~kom {kolskom centru i industrijskoj zoni u Karakaju. S. S.

Narodna biblioteka i muzejska zbirka Zvornik

Korisnicima na usluzi pet ra~unara
ZVORNIK - ^itaonicu Narodne biblioteke i muzejske zbirke Zvornik, koju svako dne vno ko ris ti 30 stu de na ta i u~e ni ka, osim bogate literature, odnedavno je upotpunilo i pet ra~unara. Di re ktor Na ro dne bi blioteke i muzejske zbirke Nega Stjepanovi} rekla je da svi zainteresovani u bibli ote ci mo gu da ko ris te internet za samo jednu marku za sat vremena. - Pored stru~ne i druge literature, te dnevne {tampe, korisnicima ~itaonice na usluzi stoji i pet ra~unara gdje mogu da se slu`e internetom - rekla je Stjepanovi}eva. Do da je da je sve vi {e studenata i u~enika koji koris te uslu ge ~i ta oni ce za prekucavawe tekstova, {tampawe, ko pi rawe, upo tre bu enciklopedija i drugo. in ter ne ta ima ju pris tu pe nekim elektronskim bazama ko je je ot ku pi la Vla da Srpske i na{a Nacionalna bi bli ote ka, a ko ji ma mo gu da pristupe i mati~ne biblioteke - rekla je Stjepanovi}e va i naglasila da u ovoj ustanovi ula`u napore da se u potpunosti prilagode potrebama savremenog korisnika. S. S.

Zvornik
STRUJA Uredno snabdijevawe strujom. POLICIJA Zabiqe`eno jedno krivi~no djelo, javni red i mir dva puta je naru{en, dogodile su se dvije saobra}ajne nesre}e. VODA Uredno snabdijevawe vodom.

INTERNET za jednu marku po satu
Ona je ocijenila da ~ita oni ca ima bo gat fond stru~ne literature iz svih oblasti, kao i da se u kontinuitetu dopuwava prema potrebama korisnika. - Na{i korisnici preko

Srebrenica
STRUJA Snabdijevawe strujom uredno.
^itaonica zvorni~ke biblioteke FOTO: S. SAVI]

gledana su ~etiri pacijenta. VODA Snabdijevawe vodom uredno.

HITNA POMO] U Slu`bi hitne pomo}i pre-

12 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Luka{enko prijeti novim obustavqawem tranzita ruskog gasa

Biznis
ZVANI^NA KOTACIJA
Dioni~ko dru{tvo BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

MINSK - Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Luka{enko ponovo je u petak postavio Rusiji ultimatum, zaprijetiv{i da }e zaustaviti tranzit nafte i gasa po bjeloruskoj teritoriji u Evropu ako “Gasprom“ ne izmiri ostatak duga za tranzit gasa.

- Jo{ jednom upozoravam da }emo, ako “Gasprom“ u punom iznosu ne plati tranzit, obustaviti sve usluge Ruskoj Federaciji na transportu fosilnih goriva, nafte i gasa - rekao je Luka{enko, prenijele su agencije.

Posqedice prirodne nepogode osim stanovni{tva
-0.95 21,158.60

15.65

KOTACIJA FONDOVA
Dioni~ko dru{tvo FBIH STARA DEVIZNA [TEDWA SERIJA B FBIH STARA DEVIZNA [TEDWA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA [TEDWA SERIJA D
Zvani~ni Promjena kurs kursa Vrijednost

98.06 93.00 88.48

0.04 1.09 2.01

7,923.37 15,028.80 38,490.58

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Dioni~ko dru{tvo BH TELEKOM D.D. SARAJEVO FD SARAJEVO D.D. SARAJEVO JP HT D.D. MOSTAR IK BANKA D.D. ZENICA POSTBANK BH D.D. SARAJEVO SOLANA D.D. TUZLA
Sredwi Promjena Vrijednost kurs kursa

Pored toga {to }e se smawiti industrijska proizvodwa, smawi}e se i infrastrukturni radovi i sve ono za {ta su sredstva iz Razvojnog programa bila namijewena. Od Vlade RS zavisi kako }e napraviti preraspodjelu tih sredstava, kazao Grabovac
PI[U: SVJETLANA TADI] svjetlanat@glassrpske.com MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Zbog poplava pad
Iako in dus trij ska proi zvodwa u RS biqe`i od po~etka godine konstantan rast, u maju ove godine ve}a je za 16,6 odsto u odnosu na april, a u odnosu na isti mjesec lani ve}a je za 12,1 odsto, dok je u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodwu iz pro {le go di ne ve }a za 11,9 od sto, eko no misti smatraju da }e nedavne po pla ve ne mi no vno do ves ti do pa da proi zvodwe.
Poplavqen veliki broj fabrika i postrojewa

21.83 88.71 9.00 75.00 30.50 13.00

1.06 0.66 -2.17 -2.59 0.00 -3.70

34,526.71 24,927.00 4,500.00 3,750.10 3,050.00 1,950.00

Generalni {trajk u Italiji

Radnici ne `ele zamrzavawe plata
RIM - Radnici u Italiji nezadovoqni mjerama {tedwe kojima se predvi|a zamrzavawe plata u javnom sektoru stupili su u petak u generalni {trajk. Nezadovoqni radnici iz svih sfera javnog `ivota, od saobra}aja do pozori{ta, farmi i fabrika, zatra`ili su od vlade izmjenu buyeta i ravnopravniju distribuciju novca. Mnogi Italijani smatraju da u{tede vi{e poga|aju radnike, a {tede bogate gra|ane. Vlada Silvija Berluskonija usvojila je pro{log mjeseca plan {tedwe vrijedan 25 milijardi evra, koji podrazumijeva mawe novca za op{tine i zamrzavawe plata zaposlenih u javnom sektoru. Lider italijanskog sindikata \enaro Peta smatra da su finansijske mjere pogre{ne i da su usmjerene samo na radnike. Mjere Vlade imaju za ciq smawewe buyetskog deficita na mawe od tri procenta bruto dru{tvenog proizvoda do 2012. godine, sa 5,3 odsto koliko je iznosio 2009. godine kao i za{titu Italije od tr`i{nih spekulacija koje su gurnule Gr~ku na ivicu bankrotstva.

BAWALUKA - Zbog velikih poplava u Republici Srpskoj do }i }e do zna~ajnog pada industrijske proizvodwe, posebno u pre hram be noj in dus tri ji i u onim oblas ti ma gdje je iza zva na di rek tna {te ta na in dus trij skim ka pa ci te ti ma, na in frastrukturi i na samim pos tro jewima. K ao di rek tna posqedi ca pa da proi zvodwe, ko ja bi mo gla da oslabi za nekoliko de se ti na pro ce na ta, mo `e da se o~e k u je i pad bru to dru{ tve nog proi zvoda RS (BDP), smatraju ekonomisti.

POPLAVE }e uticati na ~itav lanac u industriji
Na vo de da in dus tri ja ne }e pas ti na pro {lo go di{wi ni vo ili oti }i u mi nus, ali da }e se ve }i

dio sirovina koje se koriste u proi zvo dnom pro ce su nadoknaditi iz uvoza. Stru~waci smatraju da bi pad industrijske proizvodwe mogao da bude i do 40 odsto. Iz vr{ni di re ktor

Samit G20 u Kanadi

Oporavak ekonomija glavna tema lidera
TORONTO - Lideri 20 vode }ih eko no mi ja svi je ta (G20) ra zmo tri }e ovog vi kenda najboqe na~ine da se globalna ekonomija usmjeri ka sna`nom oporavku. [efovi dr`ava ili vlada i visoki finansijski zvani~nici razmotri}e monetarna, trgovinska i pitawa deficita, ispitati evropsku du`ni~ku krizu, razradi ti boqe re gu la ti ve za fi nan sij ske kom pa ni je i raspravqati o novim poreskim stopama za banke. Zemqe ko je }e oni pred stavqati ~ine 90 odsto globalne ekonomske proizvodwe i 80 odsto svjetske trgovine. U tim zemqama `ivi dvije tre}ine svjetske populacije, prenose agencije. S obzirom na to da se oporavak dr`ava od najve}e privre dne kri ze od Dru gog svjetskog rata odvija razli~itom brzinom, lideri G20 raspravqa}e o potrebnoj ravno te `i izme |u nas tav ka primjene dr`avnih stimulativnih mjera i borbe protiv rastu}ih buyetskih deficita. Lideri G20 razgovara}e i o globalnom trgovinskom deba lan su, ukqu~u ju }i trgo vin ski de fi cit SAD i ogroman trgovinski suficit Kine.
Prehrambena industrija prva na udaru

Udru`ewa ekonomista Repu bli ke Srpske “SWOT“ Sa{a Grabovac ka`e da }e po pla ve uti ca ti na ~i tav lanac u industriji, od pada proizvodwe sirovina, prera de, do po ve }awa uvo za, ali da je o postocima jo{ rano govoriti. - Poqo pri vre dne po vr{ine su poplavqene, {to }e uticati na prinos, a samim tim i na prehrambenu industriju koja je jedna od osnovnih privrednih grana u Srpskoj. S obzirom na to da }e se smawiti poqoprivredna proizvodwa, ima}emo si ro vi ne ko je }e bi ti skupqe jer }e se uvo zi ti. Iako ima mo ve li ki uvoz, sada }e se on jo{ vi{e pove}ati da bi se nadoknadili gu bi ci - is ta kao je Grabovac i dodao da }e sve to uticati na spoqnotrgo-

Propala peta licitacija za DIP “Kozara“

Nema kupaca za imovinu firme
KOZARSKA DUBICA Ste ~aj ni upra vnik u DIP “Kozara“ iz Kozarske Dubice Du{an Kova~evi} rekao je u petak da na petoj licitaciji za prodaju imovine tog preduze}a nije bilo zainteresovanih kupaca. Dodao je da }e, s obzirom na situaciju, Skup{tina povjerilaca morati da donese odluku o daqim postupcima u ovom preduze}u. - Sastanak Odbora povjerilaca bi}e odr`an u najskori je vri je me, gdje }e uz saglasnost Privrednog suda u Prijedoru biti utvr|en termin odr`avawa Skup{tine povjerilaca - rekao je Kova~evi}. Dodao je da Skup{tina mo`e da odlu~i da u potrazi za kupcem i daqe ide sa istom prodajnom cijenom, odnosno sa ponudom od oko tri miliona maraka ili da se donese odluka o pojedina~nom unov~ewu imovine preduze}a. Istakao je da je jedna od mogu}nosti i odluka o prikupqawu ponuda za direktnu prodaju ste~ajne mase. Nakon {to Odbor povjerilaca i Privredni sud utvrde datum, dodaje Kova~evi}, termin odr`avawa Skup{tine povjerilaca DIP “Kozara“ bi}e objavqen u “Slu`benom glasniku Republike Srpske“. U DIP “Kozara“, u kojem je ste~aj pokrenut u januaru pro{le godine, traje proizvodwa sa 106 zaposlenih radnika. T. D.

FTSE 100 INDEX MEMBERS
Naziv kompanije
LLOYDS BANKING BP PLC VODAFONE GROUP ROYAL BK SCOTLAN BARCLAYS PLC

DOW JONES INDUS. AVG MEMBERS
Cijena
55.52 308 144.3 45 283.55

Promjena
-1.4 -5.3 0.98 -0.42 -1.2

Naziv kompanije
BANK OF AMERICA AT&T INC JPMORGAN CHASE INTEL CORP MICROSOFT CORP

Cijena
15.24 24.9 38.89 20.01 24.75

Promjena
1.46 -0.6 2.26 -1.53 -1

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 13

Zbog tre}eg pove}awa akciza slijedi talas poskupqewa u Gr~koj
ATINA - U Gr~koj }e do kraja ovog mjeseca stupiti na snagu tre}e pove}awe akciza u ovog godini, pa }e tako paklica cigareta ko{tati 4,40 evra umjesto sada{wih 3,80 evra, prenijele su agencije. Paralelno sa pove}awem akciza, u Gr~koj }e od 1. jula stupiti na snagu i drugo pove}awe PDV-a, zbog ~ega }e poskupjeti hrana, odje}a, obu}a, gorivo, autobuske karte, taksi, medicinske usluge, voda, struja i telefon. Prvo pove}awe PDV-a sa 19 na 21 odsto bilo je u martu, a u drugom }e sa 21 biti pove}an na 23 odsto.

SLU@BENO BERZANSKO TR@I[TE
Naziv emitenta Prosje~na cijena 1.000,00 Promjena Promet 30.935,99 20.720,00 4.433,71 3.186,53 2.500,00 531,20 Република Српска - измирење ратне штете 3 Нова банка а.д. Бањалука Република Српска - измирење ратне штете 1 Република Српска - измирење ратне штете 2 РиТЕ Гацко а.д. Гацко Телеком Српске а.д. Бањалука 30,08 -2,08 2,04 29,10 -3,00 30,09 -2,94 0,13 4,17 1,28 -1,54

osjeti}e i privreda u Republici Srpskoj

proizvodwe i BDP-a
ko mo re Re pu bli ke Srpske Borko \uri} rekao je da }e zbog {tete u poqoprivredi do}i do ve}eg stepena razli ~i tih in ter ven ci ja u poqoprivredi, {to }e uticati i na ostale privredne grane. - Treba prvo napraviti procjene i bilanse {tete, a on da na pra vi ti pro cje nu ka kav bi to odraz mo glo imati na BDP, a sigurno je da }e negativnih posqedica biti - istakao je \uri} i dodao da se {teta mo`e umawiti ako se finansijski brzo interveni{e.

FONDOVI
Naziv emitenta ЗИФ Актива инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Балкан инвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ БЛБ - профит а.д. Бањалука ЗИФ Борс инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Еуроинвестмент фонд а.д. Бањалука ЗИФ Инвест нова фонд а.д. Бијељина ЗИФ Јахорина Коин а.д. Пале ЗИФ Кристал инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Полара инвест фонд а.д. Бањалука ЗИФ Привредник инвест а.д. Бањалука ЗИФ Униоинвест а.д. Бијељина ЗИФ ВБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ ВИБ фонд а.д. Бањалука ЗИФ Zepter фонд а.д. Бањалука Prosje~na Promjena Promet cijena 3,40 4,77 3,05 2,51 6,90 0,04 3,00 4,25 3,60 1,51 1,10 3,00 3,29 4,11 -4,23 0,00 0,00 0,00 -1,57 0,00 0,00 0,71 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 136,20 0,00 0,00 281,12 703,80 0,00 0,00 9.069,50 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

[TETA od poplava u RS oko sto miliona KM

RS JE IMALA najve}u stopu rasta BDP-a na zapadnom Balkanu

Pre ma po da ci ma Mi FOTO: GLAS SRPSKE nistarstva finansija RS, realna stopa rasta BDP-a Di re ktor Eko nom skog vinski deficit. 2006. godine u RS iznosila Grabovac je naglasio da instituta Bawaluka Du{ko je 5,8 od sto, 2007. go di ne }e pad proizvodwe sigurno Jak{i} smatra da nivo in6,7 odsto, u 2008. rast BDPuti ca ti i na bru to dru{ - dustrijske proizvodwe ne}e a iznosio je 6,2 odsto, dok biti negativan. tveni proizvod. je u 2009. godini BDP imao - Ipak, sada nam je bio - Te{ko je predvidjeti nul tu sto pu ras ta. Pre ma kako i u kolikom procentu, potreban mnogo br`i rast, ovim podacima, RS je imala tek }e o tome mo}i da se go- tako da }e zbog novonastale najve}u stopu rasta BDP-a vori poslije sveobuhvatne situacije sigurno do}i do na zapadnom Balkanu. procjene {tete, {to je obi- pa da in dus trij ske proi Mi nis tar fi nan si ja man posao i zahtijeva vrije- zvodwe - rekao je Jak{i}. RS Aleksandar Yombi} kame - istakao je Grabovac. Predsjednik Privredne zao je ranije da je Vlada RS odobrila relokaciju 20 miliona maraka u ekonomskoOSIGURAWE so ci jal nu kom po nen tu Ra zvoj nog pro gra ma RS, prouzrokuje dodatne troSa{a Grabovac smatra da prema programu stabiliza{kove, ali od velike je koje krajwe vrijeme da se poci je lo kal nih za je dni ca risti, pogotovo za ~ne razmi{qati koliko je ugro`enih vremenskim nepoqoprivredne proizvo|adru{tveno korisno da pripogodama. ~e. Te{ko da dr`ava mo`e vrednici i dr`avne instiGrabovac smatra da }e tucije osiguravaju imovinu. namiriti svu {tetu, pomo}i iz dva jawe sred sta va iz - Ovogodi{we poplave tre- }e svima pomalo, ali to na Ra z v o j kraju ne}e biti dovoqno da ba da budu povod da se o se nadoknadi sva {teta tome intenzivnije raistakao je Grabovac. zmi{qa. Naravno da to

nog programa za poplavama ugro`ene lokalne zajednice smawiti ulagawa u razvoj ne akti vnos ti i infrastrukturu. - Pored toga {to }e se smawiti in dus trij ska proizvodwa, smawi}e se i infrastrukturni radovi i sve ono za {ta su sredstva iz Razvojnog programa bila na mi jewena. Od Vla de RS za vi si ka ko }e na pra vi ti preraspodjelu tih sredstava - kazao je Grabovac. Vla snik fir me “Gra nit“ iz ^elinca koja se bavi drvo pre ra |i va ~kom djelatno{}u, a ko ja je po tpuno poplavqena usqed nedavnog nevremena, Sredoje Bo `i} re kao je da ne zna kada bi mogao po~eti sa ponovnom proizvodwom. - Pored toga {to je voda odnijela sirovine, velika {teta je i na postrojewima, tek ~istimo ma{ine, pripre ma mo ih za mon ta `u i re mont. To su auto mat ske ma{ine koje su ovom prilikom poplavqene, tako da ne znamo koliko }e wih uop{te i prora di ti re kao je Bo`i}.

Zavod za statistiku RS

Smawen broj radnika u industriji za 0,2 odsto
BAWALUKA - Broj zaposlenih u industriji u maju mawi za 0,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, podaci su Zavoda za statistiku RS. - Broj radnika u industriji u RS u odnosu na prosje~an broj zaposlenih u 2009. godini mawi je za 5,5 odsto, a u odnosu na isti mjesec pro{le godine mawi je za 6,5 odsto navodi se u izvje{taju Zavoda. Od po~etka ove godine u industriji je zaposleno 6,7 odsto radnika u odnosu na isti period pro{le godine. S. T.

Robni promet sa inostranstvom

Deficit BiH u maju 571 milion KM
SARAJEVO - Ukupan robni pro met BiH sa inos tran stvom u maju iznosio je 1,779 milijardi maraka, od ~ega se na izvoz odnosi 604 miliona, a na uvoz 1,175 milijardi ma ra ka, po da ci su Agencije za statistiku BiH. Navode da je, u okviru ukupno ostvarenog spoqnotrgovinskog prometa BiH u maju, procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 51 odsto, a BiH je ostvarila deficit od 571 milion maraka.

Sa{a Grabovac

Novi pad na svjetskim berzama

- Za prvih pet mjeseci ostvaren je izvoz od 2,737 mili jar di ma ra ka, {to je za 30,6 odsto vi{e u odnosu na isti period pro{le godine, dok je uvoz iznosio 5,055 milijardi maraka, {to je za 3,3 odsto vi{e u odnosu na isti period lani - dodaje se u izvje{taju Agencije, prenijela je Srna. Od po~etka godine najvi{e se izvozilo u Wema~ku, dok se naj vi {e uvo zi lo iz Hrvatske.

Akcije ponovo u “crvenom“
LON DON - No vi ta las za bri nu tos ti zbog varqivog oporavka globalne ekonomije doprinio je u petak tome da cijene akcija odu u “crveno“, dok je dolar na vode}im deviznim berzama blago napredovao prema korpi drugih jakih valuta, uo~i samita lidera grupe 20 najrazvijenijih zemqa ovog vikenda u Kanadi. Do lar je u pe tak u Lon do nu vri je dio 89,63 jena i ne{to vi{e od 1,10 francuskih franaka, dok je evro oscilirao u raspo nu od 110,34 do 110,83 je na. Na indikativnoj berzi u Londonu evro je u petak razmjewivan po kursu od 1,2312 dolara. In ves ti to ri su is ka za li mawu spre mnost za rizi~nija ulagawa, jer novi statisti~ki izvje{taji ukazuju na usporavawe privrednog rasta u razvijenim ekonomijama, ukqu~uju}i i SAD, prenijele su agencije. To je kombinovano sa bojaznima od mogu}eg smawewa potro{we i pove}awa poreza, {to su najavile vlade mnogih evropskih zemaqa da bi smawile javni dug.
Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 26.6.2010. godine. Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

KURSNA LISTA
Kupovni za devize
1.955830 1.375937 1.522982 27.090751 0.075697 0.262128 0.687483 1.780217 0.565032 0.244540 0.203772 1.439278 1.003828 2.383556 1.591045 1.874297

Zemlja
EMU Australija Kanada Hrvatska ^e{ka R. Danska Ma|arska Japan Litvanija Norve{ka [vedska [vajcarska Turska V. Britanija USA Srbija

Oznaka za devize i efekt. valutu
EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RSD

Jedinica za devize
1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 100

Srednji za devize
1.955830 1.379385 1.526799 27.158648 0.075887 0.262785 0.689206 1.784679 0.566448 0.245153 0.204283 1.442885 1.006344 2.389530 1.595033 1.878994

Prodajni za devize
1.955830 1.382833 1.530616 27.226545 0.076077 0.263442 0.690929 1.789141 0.567864 0.245766 0.204794 1.446492 1.008860 2.395504 1.599021 1.883691

ZIF Kristal invest fond Japra a.d. Bawaluka a.d. Novi Grad
Cijena (KM) Promjena Cijena (KM) Promjena

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,
SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: office@kombank-bl.com Web: www.kombank-bl.com

4,25

0,71%

0,46 -19,30%

14 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Kod Trnova poginuo dvadesettrogodi{wi motociklista

Hronika
Bawaluka

TRNOVO - Motociklista Neboj{a Krsmanovi} (23) poginuo je kada je sletio sa saobra}ajnice i udario u stijenu na putu M-18 u mjestu Krupa~ke Stijene u op{tini Trnovo, saznaje “Glas Srpske“ od izvora bliskog istrazi.

Iz CJB Isto~no Sarajevo u petak je saop{teno da je uzrok nesre}e neprilago|ena brzina. Tokom brze vo`we motociklista je prilikom ulaska u krivinu izgubio kontrolu, skrenuo sa kolovoza i udara u stijenu. N. T.

Metak zavr{io u predwem staklu BMW-a
BAWALUKA - Nepoznata osoba pucaju}i iz pi{toqa o{tetila je vozilo “BMW“ vlasni{tvo Vawe Kraguqa u ulici Simeuna \aka 50, saznaje “Glas Srpske“ u policiji. Izvor blizak istrazi je ispri~ao da je hitac pogodio vjetrobransko staklo i o{tetio zadwe, ali nije bilo povrije|enih. Vi{e detaqa iz policije nije saop{teno, ali se pretpostavqa da je vozilo pogo|eno slu~ajno kada je neko pucao u no}i izme|u 22. i 23. juna. Iza ovog doga|aja navodno nema kriminalne pozadine i nije u pitawu nikakav obra~un, a Kraguq nije poznat policiji. N. T.

Pro{lo vi{e od deset dana od nestanka Martina Nikolasa
FOTO: GLAS SRPSKE

NIKOLAS oti{ao bez vodi~a

Rudo

U vozilu na|ena kafa bez dokumentacije
RUDO - Pripadnici policijske stanice Rudo u ~etvrtak su u ulici \enerala Dra`e Mihailovi}a prona{li te re tno vo zi lo “len dro ver“ sa de vet vre }a si ro ve ka fe ne po zna te te `ine bez prate}e dokumentacije, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo. U ovom centru su istakli da je vozilo “lendrover“ vlasni{tvo B. M. (38). Policija iz Rudog je privremeno oduzela vozilo i prona|enu kafu i ra di na do ku men to vawu predmeta. N. T.
Nacionalni park “Sutjeska“ na Zelengori

CJB Isto~no Sarajevo

Ubo sugra|anina zbog prvenstva prolaza

Od Francuza ni traga ni glasa
Tim koji traga za Nikolasom pretra`io teren rejona Bara na Zelengori, ali nisu na{li nikakve tragove. Pretra`en teren u blizini jezera u Dowim Barama kao i dno jezera, ali bez uspjeha
Martin Benoa Nikolas

CJB Isto~no Sarajevo

FOTO: GLAS SRPSKE

ISTO^NO SARAJEVO - Vladimir T. iz Isto~nog Sarajeva te`e je povrije|en kada ga je poslije prepirke {rafcigerom ubo sugra|anin Miqan T. na raskrsnici Kula. Iz CJB Isto~no Sarajevo u petak je saop{teno da je V. T. prijavio da ga je napalo nepoznato lice i ubolo {rafcigerom. - Operativnim radom na terenu i pregledom video-nadzora policija je utvrdila da je napada~ T. M. koji je u potpunosti priznao djelo - kazali su u CJB Isto~no Sarajevo. Izvor blizak istrazi je ispri~ao da je do napada do{lo na ulici zbog sukoba oko prvenstva prolaza vozilima. Navodno je Miqan svojim vozilom skrenuo u suprotnu traku kuda se kretao Vladimir koji je naglo zako~io i zatrubio. Tu su obojica iza{la iz vozila, do{lo je do prepirke i sva|e i tom prilikom je Miqan uzeo {rafciger i napao Vladimira. N. T.

va koji bi mogli da otkriju gdje se on nalazi. FO^A - Ni poslije vi{e To je u petak “Gla su od deset dana od nestanka Srpske“ potvrdio direktor francuskog dr`avqanina Nacionalnog parka “SutjesMar ti na Be noa Ni ko la sa ka“ Zoran ^an~ar. (24) iz Nanta, koji je nestao Do zakqu~ewa ovog broja na Zelengori, o wemu nema “Glasa Srpske“ tim za potranikakvih informacija, a ni gu za Nikolasom nije imao tra go nikakvih novih informacija o mladi}u. - U timu koji traga za Nikolasom su predOpis sta vni ci Ci vil ne za{tite, policija i radnici naciNestali dr`avqanin Francuske je visok onal nog par ka. 185 centimetara i ima sme|u du`u kosu. Oni su pre tra Kada je nestao, na sebi je imao jaknu ta`ili teren re mnoplave boje, gojzerice i ruksak. jo na Ba ra na Policija moli sve gra|ane koji imaju biZe len go ri, ali lo kakve informacije o nestalom mladini su na {li ni }u da im to jave.

PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

ka kve tra go ve - is ta kao je ^an~ar. Pre tra `en je te ren u blizini jezera u Dowim Barama kao i dno jezera, ali bez uspjeha.

POSQEDWI put vi|en u kampu 15. juna ujutro
Nikolas je posqedwi put vi|en u kampu 15. juna ujutro, a tog dana se sam uputio prema mjestu Bare na Zelengori. Tog jutra je doru~kovao u hote lu “Mla dost“ i oti {ao prema Barama. Wegov izlazak na rampi zabiqe`en je u 10.30 ~asova. On je tada oti{ao sam,

bez vodi~a, nije uzeo ni kartu, a nije bio ni obu~en za boravak u planini. Nikolas je ostavio stvari u {atoru u kampu pored bazena, a u hotelu “Mladost“ je ostavio paso{. Wega su, na vo dno, posqedwi put vidjela dvojica turista iz Kanade 17. juna u blizini kampa gdje je postavio {ator. Prema pojedinim informacijama, nestali Francuz je rekao da }e na Tjenti{tu ostati sedam dana i da bi za to vrijeme `elio da obi|e dio pra{ume Peru}ice. On je u BiH, navodno, do{ao pje{ice iz Hrvatske, a planirao je da ode na rafting na Tari.

Optu`eni za otmicu i ubistvo du`an 30.000 KM
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

BAWALUKA - Osman Velagi} (49) iz Jawe, kome se u bawalu~kom Okru`nom sudu sudi za otmicu i ubistvo Rasima Husi}a iz Bijeqine, du`an je 30.000 ma ra ka pre du ze }u “Pro he ma“ iz Br~kog, potvrdio je u petak na su|ewu Velagi}u komercijalni direktor tog preduze}a Risto [olaja. On je rekao da je “Prohe-

ma“ sa preduze}em “Ojle“, ~iji je vlasnik Velagi}, sklopila ugovor za gra|evinske radove na nedovr{enoj zgradi. - Wegovo preduze}e izvelo je samo dio radova za koje nikada nismo dobili fakturu, a Velagi} je od nas uzeo proizvode vrijedne oko 47.000 ma ra ka te yip ko ji je ta da vrijedio oko 7.500 maraka izjavio je [olaja. Na sudu je ju~e pro~itan i

iskaz majke, tako|e optu`enog u ovom slu~aju Sr|ana Bundre, Ilonke koja je rekla da je Velagi} kod wih u Suboticu dolazio vi{e puta.

OSMAN Velagi} duguje novac “Prohemi“
Wu su saslu{ali specijal ni tu `i lac Svje tlan ka Bijeli} i Velagi}ev advokat Zoran Bubi} pred Vi{im su-

dom u Subotici. Ilonka je u svom iskazu rekla da je vidjela kada je wen sin zatrpao bunar i da joj je rekao da je to uradio zbog djece koja se tu igraju. U petak su u Okru`nom sudu svjedo~ili i zamjenik na~elnika op{tine Bijeqina Izet Cami} i direktor Gradske toplane u Bijeqini Du{an Ili}. Cami} je potvrdio da je op{tina Bijeqina 2008. go di ne do di je li la ten der

preduze}u Velagi}evog sina za radove u Gradskoj toplani. Specijalno tu`ila{tvo RS tereti Velagi}a da je, po prethodnom dogovoru sa Sr|anom Bun drom iz Su bo ti ce, oteo i ubio Husi}a, a potom tra`io 150.000 evra za wegovu otkupninu, iako je Husi} ve} bio mrtav. Novac je namjeravao da iznudi zbog toga {to je posjedovao gra|evinsko preduze}e koje je zapalo u finansijsku krizu.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 15

Troje povrije|eno u vozilu registarskih oznaka BiH
SPLIT - Tri osobe te`e su povrije|ene u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u petak ujutro na autoputu A1 Zagreb Split kod [estanovca. Povrije|eni su se vozili u automobilu registarskih oznaka BiH. Kako su prenijeli hrvatski mediji, nesre}a se dogodila ne{to poslije {est ~asova kod ~vora [estanovac u mjestu @e`evica, a uzrok je prebrza vo`wa usqed koje je automobil udario u ivi~wak puta, a zatim se prevrnuo.

Policija

Izre~ena presuda biv{em grani~nom policajcu optu`enom za razbojni{tvo

Vijesti
Doboj

Dvije i po godine robije zbog pqa~ke kladionice
Dalibor Jorgi} osu|en za pqa~ku kladionice “Vilijams“ u bawalu~koj ulici Kwaza Milo{a, a oslobo|en optu`bi da je opqa~kao istoimenu kladionicu u ulici Cara Lazara
PI[E: NEBOJ[A TOMA[EVI] ntomasevic@glassrpske.com

Bra}a osumwi~ena za kra|u
DO BOJ - Po li cij ska stanica Doboj 1 podnijela je Okru`nom tu`ila{tvu u tom gradu izvje{taj o izvr{enom krivi~nom djelu protiv bra}e G. V. i B. V. i se da mna es to go di{waka, svi sa podru~ja op{ti ne Doboj, zbog osnova sumwe da su izvr{ili krivi~no djelo kra|e, rekli su u petak u policiji. N. T.

BAWALU KA - Biv {i pripadnik Grani~ne policije BiH Dalibor Jorgi} (30) iz Bawaluke osu|en je u petak na dvije i po godine zatvora zbog razbojni{tva u spor tskoj kla di oni ci “Vi li jams“ u bawalu ~koj uli ci Kwaza Mi lo {a, a oslobo|en je optu`bi da je opqa~kao istoimenu kladionicu u ulici Cara Lazara u Bawaluci. Is to vre me no, vi je }e Okru `nog su da Bawalu ka ukinulo mu je pritvor, a u kaznu mu je ura~unato vrijeme provedeno u pritvoru od 1. januara do 25. juna ove godine. Predsjednik Sudskog vije }a Ol ga Ma le {e vi} kao ola k{a va ju }e okol nos ti je na ve la ko rek tno vla dawe optu`enog, wegove godine, te to {to je porodi~an ~ovjek. Branilac Jorgi}a, advokat Ja smin ka Jo vi {e vi} najavila je `albu na presudu. Jor gi }a je bawalu ~ko Okru`no tu`ila{tvo optu`ilo da je u dva navrata, 30. i 31.12. pro{le godine, prijetwom da }e aktivirati pose bno pri premqenu ru ~nu bombu oteo blizu 2.000 maraka od ra dni ca kla di oni ce “Vilijams“ u Bawaluci u ul-

Brod

Izvje{taj zbog kra|e
BROD - Policijska stani ca Brod u ~et vrtak je Okru`nom tu`ila{tvu u Do bo ju po dni je la iz vje {taj protiv sugra|anina J. L. i bra}e D. G. i D. G. zbog osno va sumwe da su po~inili krivi~no djelo te{ke kra|e, istakli su u petak u CJB Doboj. N. T.

Fo~a

Prijavio oca za napad i prijetwe
FO^A - Dvadesetpetogodi{wi C. B. prijavio je svog oca C. Z. (49) policiji u Fo~i da je u pijanom stawu fizi~ki napao wega i wegovu maloqetnu sestru i da ih je zajedno sa majkom istjerao iz ku}e. Policija je uhapsila C. Z. zbog opasnosti da }e nastaviti sa nasiqem, javile su u petak agencije.

Dalibor Jorgi} na izricawu presude

FOTO: S. ILI]

i ci Ca ra La za ra i Kwaza Milo{a 68 u nasequ Lazarevo. Pre ma op tu `ni ci ko ju je tu`ila{tvo preciziralo

DRUGA KLADIONICA
U optu`nici je navedeno da je Jorgi} u kladionicu u ulici Cara Lazara u bawalu~kom nasequ Obili}evo u{ao oko 11.20 ~asova naoru`an bombom, da je pri{ao radnici i zatra`io da mu preda novac ili }e aktivirati bombu. - Tom prilikom radnica mu je dala najmawe 1.500 maraka - navedeno je u optu`nici. Jorgi} je oslobo|en optu`be za tu pqa~ku.

na ro~i{tu prilikom izno{ewa zavr{nih rije~i, Jorgi} je iz kladionice “Vilijams“ u ulici Cara Lazara oteo oko 1.500 maraka, a iz kla di oni ce u uli ci Kwaza Milo{a oko 130 maraka. U optu`nici se navodi da je u kladionici u ulici Kwaza Milo{a prvo uplatio dva ti ke ta, a za tim se vratio kada se uvjerio da je radnica Vesna ]urguz ostala sama unutra. Woj je, pi{e u optu`ni-

ci, zaprijetio da }e aktivirati bombu ako mu ne da novac. Kad mu je radnica dala kovertu sa 130 maraka on je iza{ao i uputio se ka svom vozilu “opel astra“ koje je bilo parkirano preko puta ulice.

JORGI]U ukinut pritvor
Me |u tim, ra dni ca je iza{la za wim i obavijestila mu`a Dra`ena ]urguza da je opqa~kana, a on je

odmah kre nuo za ra zboj ni kom. Tokom su|ewa iskazima svje do ka je ut vr|e no da je Jorgi}a ]urguz sustigao kod vozila i vratio u kladionicu gdje su sa~ekali dolazak po li ci je ko ja je uhap si la Jor gi }a. Jor gi} je u svom svjedo~ewu negirao pqa~ku i rekao da se vratio u kladionicu da doka`e nevinost. Jorgi} je u Grani~noj policiji bio zaposlen kao tehni ~ar za po slo ve bezbjednosti.

Grada~ac

Pucao iz automatske pu{ke
GRADA^AC - Slu`benici policije iz Grada~ca u ~etvrtak su od mje{tanina Dowe Zeliwe B. G. oduzeli automatsku pu{ku sa okvirom i 20 metaka iz koje je ne{to ranije pucao u dvori{tu wegove porodi~ne ku}e, saop{teno je u petak iz MUP-a Tuzlanskog kantona.

U Zvorniku uhap{ena osoba sa Interpolove potjernice
ZVORNIK - Policijski slu`benici Jedinice grani~ne policije Zvornik su 24. juna oko 21 ~as na Me|unarodnom grani~nom prelazu Karakaj, na ulazu u BiH otkrili osobu za kojom je Interpol Sarajeva raspisao potragu zbog krivi~nog djela krijum~arewe osoba. Radi se o dr`avqaninu Srbije [. V, ro|enom 1951. godine u Beogradu, prenose agencije. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac Tu`ila{tva BiH koji je na lo `io da se oso ba li {i slo bo de, {to je i u~iweno. Dr`avqanin Srbije u petak je predat Sudu BiH, na daqe postupawe, saop{teno je iz Grani~ne policije BiH.

Ilija Stani} prona|en mrtav sa ranom od metka
TOMISLAVGRAD - Be`ivotno tijelo Ilije Stani}a (49) iz Tomislavgrada prona|eno je na magistralnom putu To mi slav grad - Pro zor, po red par ki ra nog auto mo bi la “audi A4” splitske registracije, rekao je u petak Srni portparol Uprave policije kantonalnog MUP-a Ivica Vrdoqak. Vrdoqak je potvrdio da je uvi|ajem konstatovano da se na tijelu preminulog, na glavi, nalaze povrede koje su izazvane upotrebom vatrenog oru`ja - pi{toqa, koji je prona|en pored tijela `rtve. Obdukcija tijela stradalog Stani}a treba da utvrdi da li je rije~ o ubistvu ili samoubistvu.

Novak Stjepanovi} nije se pojavio u Sudu BiH
SARAJEVO - Optu`eni za ratni zlo~in u Bratuncu Novak Stjepanovi} ponovo se nije pojavio u Sudu BiH, pa je ro~i{te za izja{wewe o krivici prolongirano, javio je u petak BIRN. - Imamo informaciju da je optu`eni primio poziv za prethodno ro~i{te i rje{ewe o dodjeqivawu branioca, me|utim, nemamo informaciju od Interpola da je blagovremeno obavije{ten o ovom ro~i{tu - kazala je sudija Jasmina Kosovi}. U novembru 2009. podignuta je optu`nica prema kojoj se Stjepanovi} tereti da je 20. maja 1992. u nasequ Borkovac u op{tini Bratunac sa ~etiri pripadnika Vojske Republike Srpske u~estvovao u zarobqavawu 14 Bo{waka.

16 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Srbija
Vandalizam u Vrawu

Sve {to sam radio i radim u Ministarstvu zdravqa u skladu je sa zakonom. Tomica Milosavqevi}, ministar zdravqa

Sru{en spomenik Bori Stankovi}u
VRAWE - Nepoznati vandali sru{ili su u petak spomenik kwi`evniku Bori Stankovi}u u Gradskom parku u Vrawu. - Taj vandalski ~in dogodio se u ranim jutarwim ~asovima rekao je Tanjugu portparol Policijske uprave u Vrawu major Dragan Stamenkovi}. Spomenik kwi`evniku, koji je proslavio Vrawe, te`ak je oko 700 kilograma, a nepoznati po~inioci su ga sru{ili sa betonskog postoqa. Prije 11 godina taj spomenik i{aran je bojama, a na licu Stankovi}a nacrtani su rogovi, brkovi i min|u{e. U neposrednoj blizini spomenika je spomen-bista drugog najznamenitijeg Vrawanca, oca Justina Popovi}a, koja je prije tri godine tako|e bila meta vandala.

Odnosi Srbije i Kine

Saradwa zasnovana na prijateqstvu
BEOGRAD, PEKING - Saradwa Srbije i Kine zasniva se na tradicionalnom prijateqstvu i odnosi dvije dr`ave su dobri, ali i pored toga ima mjesta za napredak, posebno u ekonomskoj sferi. Ocijenili su to u petak u Pe kin gu pre mi jer Srbi je Mirko Cvetkovi} i predsjednik Svekineskog narodnog kongresa Vu Bangu, prenijele su agencije. Oni su razgovarali o bilate ral nim odno si ma i po dr{ci te ri to ri jal nom integritetu koju dvije zemqe pru`aju jedna drugoj. Na sastanku je istaknuto da zvani~ni Pe king po dr`a va te ri to ri jal ni in te gri tet Srbije, a premijer Cvetkovi} rekao je da zvani~ni Beograd ~vrsto i nedvosmisleno podr`ava politiku jedne Kine i da }e to i daqe ~initi.

Dr`ava }e za{tititi svoje interese u "Novostima"
Srbija zainteresovana za solidne partnere u preduze}ima u kojima je suvlasnik. Nikakve zvani~ne zahteve Ministarstvo kulture, zadu`eno za informisawe, nije dobilo ni od VAC-a, rekao Bradi}
BEO GRAD - Mi nis tar kul tu re Srbi je Ne boj {a Bradi} ocijenio je u petak da je najavqeno povla~ewe kompanije VAC iz Srbije uslovqeno te{ko}ama u poslo vawu i po ru ~io da }e dr`a va za {ti ti ti svo je interese u kompaniji “Novosti“, javio je B92. - Veoma ~vrsto pratimo ovaj proces, o~ekuju}i da }emo u svakom trenutku reagovati i za{tititi dr`avni interes. Mi smo zainteresovani za dobre “Novosti“ i za bu du }e par tne re u ovom procesu - rekao je Bradi}. On u izjavi novinarima, u pa uzi pred stavqawa Me dijske studije, nije precizirao na koji }e na~in dr`ava za{tititi svoje interese u “Novostima“. Prema rije~ima Bradi}a, dr`ava je zainteresovana za so li dne par tne re u preduze}ima u kojima je suvlasnik. - O najve}im problemima u ovom procesu saznajemo putem medija. Nikakve zva-

Neboj{a Bradi} poslije najavqenog povla~ewa kompanije VAC iz Srbije

Neboj{a Bradi}

FOTO: AGENCIJE

ni~ne zahteve Ministarstvo kulture, zadu`eno za informisawe, nije dobilo ni od VAC-a, niti drugih partnera u tom nizu - napomenuo je Bradi}.

Novi Sad

Dobili savremeni Urgentni centar
NOVO SAD - Novi Urgentni centar, najsavremeniji u regionu, koji je u rangu najmodernijih zdravstvenih ustanova u Evropskoj uniji i SAD sve~ano je otvoren u petak u Klini~kom centru Vojvodine u Novom Sadu, javile su agencije. Kqu~ Urgentnog centra, u vidu kartice sa posebnim kodom, direktoru KCV-a Draganu Dra{kovi}u uru~io je predsjednik Vlade Vojvodine Bojan Pajti}. Izgradwa Urgentnog centra zapo~eta je prije dvije decenije, a intenzivirana je prije tri godine. Ko{tala je 3,7 milijardi dinara i mo}i }e da primi do 600 pacijenata dnevno, odnosno izme|u 150 i 200 hiqada godi{we.

AKCIONARI “Dnevnik“ holdinga podnose tu`bu protiv VAC-a
On je istakao da Ministarstvo kulture, na osnovu informacija iz medija, ne mo `e do no si ti zva ni ~ne stavove. Upitan da li }e dr`ava otkupiti akcije u “Politici“ i “Dne vni ku“ ako se VAC bude povukao, Bradi} je od go vo rio da su pro ble mi nas ta li u fun kci oni sawu me dij skih ku }a uslovqeni eko nom skim ra zlo zi ma u prvom redu. - Po vla ~ewe VAC-a iz Srbi je, ko je je na javqeno, budu}i da nemamo nikakvih dru gih in for ma ci ja, uslovqeno je te {ko }a ma u po slo vawu - re kao je Bra di}. Skup {ti na akci ona ra “Dnevnik“ holdinga donije-

Bodo Hombah
Direktor VAC-a Bodo Hombah rekao je da }e “sa zadovoqstvom ispuniti `equ“ ministru ekonomije Mla|anu Dinki}u da kao investitor napusti Srbiju. Dinki} je izjavio da VAC-u treba javno zabraniti da se vrati u Srbiju ukoliko je ta~no da poku{ava zakulisno da preuzme taj medij. Hombah je u odgovoru Dinki}u kazao da bi povla~ewe VAC-a “i{lo mnogo br`e ukoliko bi srpskom tajkunu ~ije ime u skladu sa ugovorom ne smem da navedem, nalo`io, da nam vrati na{ novac za kupovinu akcija “Novosti“. - Tada ne bismo morali da firme, kod kojih se akcije nalaze u skladu sa zakonima i potpisanim ugovorima registrujemo na nas - primijetio je Hombah, dodaju}i da u ovoj situaciji VAC to, ipak, mora da uradi radi za{tite imovine kompanije.

la je u pe tak odlu ku da se protiv medijskog koncerna VAC podnese tu`ba, jer nije ispunio obaveze iz osniva~kog ugovora u zajedni~kom preduze}u “Dnevnik Vojvodina pres“ (DVP) u iznosu od oko {est miliona evra. Pred sje dnik Upra vnog odbo ra Zla ti mir Mo mi rov re kao je da je Skup {ti na akci ona ra pri hva ti la i prijedlog Upravnog odbora da se pred nadle`nim sudom po kre ne ste ~aj ni pos tu pak zbog prijete}e nesposobnosti pla}awa prispjelih obave za DVP-a pre ma povjeriocima. Prema wegovim rije~ima, Skup {ti na akci ona ra odlu~ila je i da se pokrene pos tu pak za re gu li sawe osni va ~kih pra va u lis tu “Dnevnik“, jer je DVP upisan kao osniva~ tog dnevnog lista. Medijski koncern VAC najavio je sredinom pro{le se dmi ce da }e na pus ti ti tr`i{te Srbije. Pored vlasni~kog udjela u preduze}u DVP, VAC posjeduje i vlasni ~ki udio u beo grad skoj “Politici“.

Bolnica }e mo}i da primi i do 600 pacijenata dnevno

DOBRA VIJEST

BEOGRAD
Uo~i Svjetskog dana borbe protiv zloupotreba droga procjewuje se da u Srbiji ima izme|u 30.000 i 100.000 zavisnika od psihoaktivnih supstanci. U dr`avnim bolnicama smatraju da je put do izqe~ewa u privatnim bolnicama preskup i ta usluga mo`e da iznosi i nekoliko hiqada evra.

Posva|ali se zbog srpske imovine
SRBICA - U obra~unu vatrenim oru`jem u prostorijama Skup{tine op{tine Srbi ca, tri oso be su rawene, a uzrok sva |e je imo vi na ~i ji vla snik je Srbin, pi {e pri {tin ska {tampa. Pre ma na vo di ma pred stavnika Centra porodi~ne medicine u Srbici, obra~un se do go dio u ~et vrtak, a raweni su Isuf Hoti (37), Adnan Ko ca (32) i Fa dil Ha ni (35), svi iz se la Poqanca, kod Srbice. Osim podatka da su dvije osobe ozbiqno rawene, drugi detaqi o prirodi wihovih povreda se ne navode.

U vatrenom obra~unu u Srbici troje rawenih

NOVI SAD
Epidemijski talas virusnog meningitisa, koji je po~etkom juna otkriven u Novom Sadu, po~eo je da “jewava“ i u posqedwa dva dana na Kliniku je primqeno samo troje bolesnika, izjavio je u petak na~elnik Klinike za infektivne bolesti Klini~kog centra Vojvodina Jovan Vukadinov. On je rekao da su pacijenti primqeni pod dijagnozom meningitisa dobro.

DVIJE osobe izvele napad
Prema navodima policije, uzrok sukoba bio je imovinskog karaktera, a mediji navode da se radi o privatnoj imovini jednog Srbina. Me|utim, osoba iz sela Dowe Kli ne, ko ja je os-

Policija traga za napada~ima

LO[A VIJEST

umwi~ena za napad, tvrdi da je taj posjed wegov. Oru`ani na pad su izve le naj mawe dvi je oso be, pro ti ve }i se

prodaji imawa. Kosovska poli ci ja i pri pa dni ci EULEX-a jo{ uvijek tragaju za napada~ima.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 17

UN u Srbiju ula`e 250 miliona dolara
BEOGRAD - Stalni koordinator UN u Srbiji Vilijam Infante i {ef srpske diplomatije Vuk Jeremi} potpisali su u petak u Beogradu novu petogodi{wu Strategiju partnerstva koja predvi|a ulagawe 250 miliona ameri~kih dolara za period 2011-2015., javio je Tanjug. Kako je saop{tilo ministarstvo spoqnih poslova Srbije, programe i projekte u koje }e biti ulo`en taj novac, koncipira}e Vlada Srbije i drugi partneri. Ta strategija }e, kako se dodaje u saop{tewu, podr`ati i napore Srbije u procesu evropskih integracija.

Prijave zbog zloupotreba slu `be nog po lo `a ja
Policija prikupila sva potrebna obja{wewa u saradwi sa javnim preduze}em PTT Srbija i tu`ilac je okvalifikovao to djelo kao zloupotrebu slu`benog polo`aja, rekao Da~i}
BEOGRAD - Zbog zloupotrebe slu`benog polo`aja, uo~i vanrednih lokalnih izbora u Boru, bi}e podnijete krivi~ne prijave protiv direktora Po{te u tom mjestu Suzane Stojanovi} i jo{ dva saizvr{ioca, rekao je u petak ministar policije Srbije Ivica Da~i}. Da~i} je rekao da je policija u saradwi sa PTT “Srbije“, prikupila sve podatke i da je poslije toga tu`ilac to djelo okvalifikovao kao zloupotrebu slu`benog polo`aja, zbog ~ega }e biti podnijete krivi~ne prijave. Zamjenik predsjednika SNS-a Aleksandar Vu~i} je ranije, na konferenciji za novinare, pokazao pismo na kojem je navodni logo te stranke, u kojem se od glasa~a zahtijeva da, zbog tro{kova u kampawi, uplate 1.860 dinara na uplatnicu, sa potpisom lidera Srpske napredne stranke Tomislava Nikoli}a i adresom stranke u ^ika-Qubinoj ulici u Beogradu i, kako je naveo, izmi{qenim brojem `iro-ra~una. Vu~i} je objasnio da je SNS “ta la`na pisma, bez pla}ene po{tarine i markice“, prona{ao kod po{tara, predstavnika dr`avnih organa i qudi iz javnih preduze}a, {to zna~i da je, kako je rekao, dr`avni organ zloupotrijebqen za izbornu prevaru

Poslije vanrednih lokalnih izbora u Boru

Vijesti
Beograd

Potvr|ena presuda [i{ovi}u
BEOGRAD - Vrhovni kasacioni sud je odbio zahtjev biv{eg predsjednika op{tine ^ajetina Petra [i{o vi }a za ispi ti vawe zakonitosti pravnosna`ne presude kojom je osu|en na tri go di ne za tvo ra zbog izazivawa saobra}ajne nesre}e u kojoj je poginuo glumac Milenko Zabla}anski. Ovom odlukom najvi{i sud je potvrdio pravnosna`ne presude Op{tinskog suda u ^ajetini i Okru`nog suda u U`icu.

Kragujevac

Iz stana ukrali novac
KRAGUJEVAC - Jovan V. (46) i Mi lan P. (34) iz Kragujevca uhap{eni su u pe tak zbog sumwe da su ukrali 475.000 dinara i oko 300 evra iz jednog stana u tom gradu, javile su agencije. Istra`ni sudija Osnovnog suda im je, poslije saslu{awa, odredio pritvor, sa op {ti la je kragujeva~ka policija.

Ivica Da~i}

FOTO: AGENCIJE

i kra|u. Da~i} je prikazao i snimak izjave direktorke Po{te u Boru Suzane Stojanovi} sa izviwewem SNS-u i Novoj Srbiji, jer su te stranke navele da nisu slale po{iqku. - Policija je prikupila sva potrebna obja{wewa u saradwi sa javnim preduze}em PTT Srbija i tu`ilac je okvalifikovao to djelo kao zloupotrebu slu`benog polo`aja - rekao je Da~i}.

U izjavi Suzane Stojanovi} navodi se da je Po{ta zloupotrijebqena i da predstoji provjera “gde je i kako po{ta u{la u tokove“.

SNS PODNIO prijavu protiv Ivice Da~i}a
Srpska napredna stranka (SNS) podnijela je Specijalnom tu`ila{tvu za organizovani kriminal krivi~ne

prijave protiv ministra unutra{wih poslova Ivice Da~i}a i direktora PTT Srbija Gorana ]iri}a zbog organizovawa podjele la`nog izbornog materijala preko po{te pred lokalne izbore u Boru. Direktor Po{te Srbije Zoran ]iri} izjavio je da ovo preduze}e u potpunosti sara|uje sa MUP-om u ovom slu~aju. On ka`e da ne osje}a nikakvu odgovornost.

PRONA]I ODGOVORNE
Odlu~ni smo da ispratimo pri~u do kraja i ako do utorka ne budu otkriveni stvarni nalogodavci i izvr{ioci krivi~nih djela, SNS }e preduzeti i {ire akcije, rekao Vu~i} i dodao da ne najavquje ni{ta, ali da me|u mjerama ne iskqu~uje ni {trajk gla|u. Vu~i} je rekao da SNS ima odre|ena saznawa ko su nalogodavci i po~inioci, ali da je ciq te stranke da natjera dr`avne organe da poka`u odlu~nost i prona|u odgovorne kako se takve stvari vi{e ne bi de{avale.

Glasawe na izborima u Boru

- Istra`ni postupci su u toku i na tome mo`emo da se zadr`imo u ovom tre nutku zbog toga {to je istraga u toku - rekao je ]iri}. Predsjednik SNS-a Tomislav Nikoli} je optu`io Da~i}a da je zloupotrijebio slu`beni polo`aj, po~inio prevaru kao i da je po~inio krivi~no djelo primawe i davawe mita u vezi sa glasawem, a ]iri}a za zloupotrebu slu`benog polo`aja i davawe i primawe mita u vezi sa glasawem. Zamjenik predsjednika SNS Aleksandar Vu~i} rekao je da nije dovoqno {to je policija podnijela krivi~ne prijave protiv direktorke Po{te u Boru i jo{ dvoje slu`benika jer su oni, kako je rekao, kolateralna {teta i natjerani da preko sistema po{te dijele la`ne uplatnice i la`na pisma SNS-a.

]uprija

Po~ela vojna vje`ba
]UPRIJA - Vojna vje`ba “Diplomac 2010“ kade ta za vr{nih go di na Vojne akademije po~ela je u pe tak na po li go nu Pa suqanske livade blizu ]upri je, pre ni je le su agencije. Na vje`bi pod nazivom “Integracija borbenih dejstava na takti~kom ni vou“ bi }e demonstriran let mini-bespilotne letjelice doma}e proizvodwe “vrabac“.

Diana Dragutinovi}

Predlo`ila poresku reformu
MOKRA GORA - Ministarka finansija Srbije Diana Dragutinovi} izjavila je u petak da je Vladi Srbije predlo`ila poresku reformu koja predvi|a pove}awe poreza na dodatu vri je dnost i smawewe oporezivawa zarada. Dragutinovi}eva je na skupu “Planirajmo 2011“, u organizaciji Mokrogorske {kole menaymenta naglasila da je spremna da se bo ri sa svo je stru ~no mi{qewe o neophodnosti takve reforme.

[panovi}u pet godina za ratni zlo~in
BEOGRAD - Odjeqewe za ratne zlo~ine Vi{eg suda u Beogradu osudilo je u petak Milana [panovi}a na pet godina zatvora zbog ratnog zlo~ina nad civilima od oktobra 1991. do januara 1992. godine u zatvoru u Staroj Gradi{ki, javile su agencije. Obrazla`u}i presudu predsjednica sudskog vije}a Vinka Beraha Niki}evi} rekla je da je [panovi}, biv{i pripadnik teritorijalne obrane SAO Krajine kriv jer je u zatvoru u Staroj Gradi{ki okrutno postupao prema hrvatskim civilima, mu~io ih i tjelesno povre|ivao. Zamjenik tu`ioca za ratne zlo~ine Bruno Vekari} rekao je da }e odluka o `albi biti donijeta ako tu`ila{tvo dobije otpravak presude.

Svjedo~ile Terzi}eve biv{e kolege
BEOGRAD - Su|ewe biv{em beogradskom okru`nom tu`iocu Radetu Terzi}u, zbog sumwe da je zloupotrijebio slu`beni polo`aj - uticawem da iz pritvora budu pu{teni pojedini pripadnici “zemunskog klana“ 2001. godine, nastavqeno je u petak saslu{awem wegovih biv{ih kolega. Prema rije~ima Terzi}evog branioca Slobodana Ru`i}a, svjedo~ili su tu`ioci tada{weg ^etvrtog op{tinskog tu`ila{tva Miroslav Filipovi} i Mi roqub Vi to ro vi}, ko ji su os ta li uglavnom pri iskazima koje su ranije dali. Vi to ro vi} je oci je nio da je pos tu pak pro tiv Terzi}a pokrenut je u julu 2007. godine.

Jo{ traje borba sa poplavama
BEOGRAD - Srbija se i daqe bori sa poplavama, a najugro`eniji su dijelovi oko Loznice, Uba, Obrenovca i Kraqeva, javile su u petak agencije. U tri obrenova~ka sela, Poqane, Konatice i Dra`evac, poplavqeno je oko 135 doma}instva i veliki broj oranica. Nedaleko od ^a~ka u selu Katrga, nabuja la rje ~i ca @u ta ja po pla vila je 30 do ma }in sta va, vi {e od 50 he kta ra obra di vog zemqi{ta i o{tetila lokalne puteve. A u blizini Loznice, nizvodno od mosta preko Jadra u Jelavu, nasip je popustio usqed ~ega je rijeka poplavila petnaestak ku}a. U selu Obrva kod Kraqeva, gdje su se izlila dva potoka, voda se povla~i iz objekata.

18 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Region
Hrvatska - droga

Meni Hrvatska zna~i sve! Rekao sam vam, ne daj Bo`e da ostanem bez svega, imam svoju Hrvatsku i neka `ivi jedina i vje~na Hrvatska. @eqko Kerum, gradona~elnik Splita

FOTO: AGENCIJE

Osje~anin uzgajao marihuanu u dvori{tu
OSIJEK - U Osijeku je u petak uhap{en 39-godi{wi mu{karac, u ~ijem je vrtu prona|eno vi{e zasa|enih stabqika marihuane, a u ku}i i nekoliko paketa marihuane pripremqene za konzumaciju. Kako javqaju hrvatski mediji, osje~ka policija je pretresla ku}u uhap{enog i u wegovom dvori{tu na{la zasa|ene 93 stabqike marihuane visoke od 30 do 240 centimetara, te ~etiri PVC posude u kojima je rasla ukupno 71 stabqika marihuane visoke od osam do 104 centimetra. Pretresom ku}e prona|en je paket sa 199 grama marihuane skriven u hladwaku, precizna digitalna vaga na kojoj se nalazila mje{avina duvana i marihuane.

Crna Gora

Rano formirati vladu u sjenci
POD GO RI CA - Za mje nik predsjednika Nove srpske demokratije u Crnoj Gori Goran Danilovi} izjavio je u petak da je jo{ rano za formirawe opozicione vlade u sjenci i najavio skoro formirawe koordinacionog tijela koje }e do pri ni je ti je din stve nom nastupu opozicije. - Smatram, kao i kolege iz SNP-a, da je rano za vladu u
FOTO: AGENCIJE

Makedonska policija u akciji “Falanga“

sjenci. Imamo mnogo posla do eventualne realizacije i te ideje. Prvo da vidimo {to nam je zadatak, kako ga rije{iti pa tek onda ko. Na{ program mora biti sveobuhvatan i ostvarqiv. Vjerujem da }emo ubrzo napraviti jedno koordinaciono tijelo koje }e na{e politike u opo ziciji u~initi jedinstvenim - rekao je Danilovi} za crnogorske medije.

"Pali" funkcioneri i biznismeni
U 60 pretresa zaplijeweni nelegalno iskopani predmeti, me|u kojima je bilo starih nov~i}a i kerami~kih predmeta, rekla Jankulovska
SKOPQE - Makedonska po li ci ja je u to ku akci je “Falanga“ privela 48 qudi osumwi~e nih da su kra li, preprodavali i krijum~arili arheolo{ke artefakte iz Makedonije u Gr~ku, Austriju i Italiju, a me|u privedenima su i visoki lokalni fun kci one ri, op {tin ski savjetnici, pripadnici policije, biznismeni i direkto ri, ja vi le su u pe tak agencije. Akcija policije pod nazivom “Falanga“ sprovedena je istovremeno u osam gradova Makedonije, a zavr{ena je u ~etvrtak uve~e. Makedonska ministarka unutra{wih poslova Gordana Jankulovska izjavila je da su u 60 pretresa zaplijeweni nelegalno iskopani predmeti, me|u ko ji ma je bi lo sta rih nov~i}a i kerami~kih predmeta.

Akcija “Falanga“ harala u osam gradova Makedonije

[verc oru`ja

POLICIJA du`e vrijeme pratila kriminalnu grupu
Jedan od o~evidaca rekao je medijima da se trgovalo i vrijednim ikonama iz makedonskih crkava, a wihova cijena u Ita li ji je, pre ma wegovim rije~ima, dostizala 17.000 evra. - Najve}i dio osumwi~e-

Hrvatski zvani~nici na proslavi Dana dr`avnosti

Hrvatska i Slovenija

Proslavile Dan dr`avnosti
ZAGREB, QUBQANA - Hrvatska i Slovenija proslavile su u petak Dan dr`avnosti, kada su 1991. godine proglasile nezavisnost od tada{we SFRJ, javile su agencije. - Hrvatska ostaje privr`ena razvoju dobrih odnosa sa susjednim zemqama uz uva`avawe obostranih interesa - izjavio je predsjednik Ivo Josipovi} isti~u}i da je vitalni interes hrvatskih gra|ana rje{avawe svih preostalih otvorenih pitawa sa susjedima i izgradwa odnosa koji }e oja~ati bezbjednost i otvoriti perspektive ja~awa privredne saradwe. Centralna manifestacija proslave Dana dr`avnosti odr`ana je u Vukovaru. Slovena~ki predsjednik je rekao da je socijalni dijalog “danas potrebniji nego ikad do sada. Dan dr`avnosti je obiqe`en i u slovena~kom parlamentu gdje je govorio predsjednik parlamenta France Cukjati koji je ocijenio da Sloveniji “danas treba novi privredni pa i eti~ki zamah“.

nih birali su arheolo{ke lokalitete koji se nalaze u isto~noj Makedoniji, dok su ikone krali iz crkava na jugozapadu te zemqe - kazala je Jankulovska. U Ma ke do ni ji ima oko 5.000 arheolo{kih lokaliteta. Policija je pratila tu organizovanu kriminalnu grupu du`e vrijeme, a kako je navedeno, privedeni su prihvatili da sara|uju sa vlastima. U tu dobro organizovanu mre`u bili su ukqu~eni arheolozi koji su procjewivali djela, kopa~i, kao i neki pripadnici policije. Portparol makedonske policije Ivo Kotevski rekao je

Makedonski specijalci nedavno su uhapsili vi{e osoba zbog {verca oru`ja i tom prilikom zaplijenili municiju i eksploziv. Akcija je izvedena u Novom Selu nedaleko od Tetova, a u {verc i krijum~arewe oru`ja umije{ani su i kosovski Albanci, za koje policija vjeruje da se kriju na Kosovu.
da je uhap{ena grupa {vercera du`e vrijeme posmatrana i da je akcija privo|ewa uslijedila kada je policija prikupila dovoqno informacija o djelima koja su po~inili. - Osim visokih funkcionera uhap{eni su i arheolozi, kao i pojedini radnici koji su bili zaposleni u arheolo{kim nalazi{tima - kazao je Kotevski.

Zaplijeweni stari nov~i}i

Uhap{eni trgovali vrijednim ikonama

DOBRA VIJEST

VUKOVAR
Pijani Z. R. (49) iz Vukovara prijetio je u petak svojim kom{ijama koji su zbog toga pozvali policiju. Policajci su Vukovarca prona{li i upozorili ga da se smiri. Me|utim, pijani Z. R. prvo je izvadio no`, a potom i sataru. Nasrtao je na policajce B. N. i T. J. i zaprijetio im da }e ih probosti. Policajci su ga savladali, oduzeli mu oru`je i uhapsili ga.

SKOPQE
Fabrika za proizvodwu transformatora, trafo-stanica i razvodnih ormara “Rade Kon~ar“ u Skopqu ulo`i}e u nove ma{ine 750.000 evra zahvaquju}i kreditu od Evropske investicione banke i Makedonske banke za razvoj. Ta investicija zna~i pove}awe konkurentnosti fabrike, a bi}e podsticaj i drugima da ula`u u nove tehnologije.

"Kleve}u nas zbog kriminala"
POD GO RI CA - Di re ktor crno gor ske po li ci je Veselin Veqovi} tvrdi da su optu`be na ra~un wegove dr`ave o nesaradwi u vezi sa organizovanim kriminalom neosnovane i politi~ke. Veqovi} je ocijenio da su optu`be o navodnoj nesaradwi policije Crne Gore u borbi protiv organizovanog kriminala politi~ki motivisane i da im je “ciq prebacivawe kriminala iz regiona u Crnu Goru“.

Veselin Veqovi}, direktor crnogorske policije

CIQ prebacivawe kriminala iz regiona u Crnu Goru
Veqovi} je za podgori~ku “Pobjedu“ rekao da takve optu`be “dolaze iz susjedne Srbije“ i da “imaju podr{ku nekih medija i politi~kih

LO[A VIJEST

krugova“ u Crnoj Gori. - Svjedoci smo medijske kampawe koja vremenom dobija karakteristike ujdurme i ~iji je ciq prebacivawe organizovanog kriminala iz regiona u Crnu Goru. U takve akcije kao po dogovoru odmah se ukqu~uju politi~ki i drugi subjekti sa jednom istom pri~om u koju ni sami ne vjeruju - ocijenio je Veqovi}.

On je precizirao da se ~esto plasiraju teze da crnogor ska po li ci ja ne hap si oso be za ko ji ma su srpske vlasti raspisale potjernice i u tom kontekstu naveo da je u posqedwe tri go di ne po potjernicama srpskih vlasti uhap{eno 35 osoba. Veqovi} je kazao da bi saradwa sa policijom Srbije “mogla biti kvalitetnija“ i “intenzivnija“.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 19

TOP STORIES CNN

Svijet

U Sjevernoj Irskoj je na zahtjev [panije uhap{en Vila Mikelena, ~lan baskijske separatisti~ke organizacija ETA. On }e

biti izru~en [paniji, gdje }e biti ispitan u vezi sa akcijama baskijskih separatista.

Partnerstvo uz hamburger
Obama izjavio na konferenciji za {tampu u prisustvu Medvedeva da je on “sna`an i pouzdan partner“. Posjeta Medvedeva SAD je u funkciji razvoja ekonomskih odnosa. Dva predsjednika oti{la na hamburger
FOTO: AGENCIJE

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev u Va{ingtonu

Vijesti
Britanija

Pqa~ka{ progla{en krivim
LONDON - U Londonu je u petak progla{en krivim 24godi{wi mu{karac za kra|u nakita iz jedne londonske juvelirnice, u vrijednosti od 40 miliona funti. Porota je proglasila Amana Kasaja krivim za otmicu, planirawe kra|e i posjedovawe vatrenog oru`ja. Kra|a nakita iz prodavnice “Graf dajmonds“, u elitnom dijelu Londona, jedna je od najve}ih u istoriji Velike Britanije.

VA [IN GTON - Pred sje dni ci Ru si je i SAD Dmitrij Medvedev i Barak Obama razgovarali su u Va{in gto nu o po boq{awu odnosa dvije zemqe, javila je Slobodna Evropa. Poslije susreta u Bijeloj ku }i Oba ma je izja vio na konferenciji za {tampu u prisustvu Medvedeva da je on “sna`an i pouzdan partner“ i spomenuo da postoji neslagawe mi{qewa izme|u dvije zemqe, naro~ito oko Gruzije: - Mi se uzajamno slu{amo i govorimo otvoreno - dodao je on, prenio je AFP. Moskva i Va{ington su uspjeli da razjasne vi{e od 90 od sto pro ble ma oko prikqu~ewa Rusije Svjetskoj trgo vin skoj or ga ni za ci ji, obja vi li su pred sje dni ci SAD i Ru si je, na ja viv {i okon ~awe pre go vo ra o tom pitawu ve} do kraja septembra ove godine. Posjeta Medvedeva SAD je u funkciji razvoja ekonomskih odnosa poslije spektakularnog zatopqewa odnosa izme|u Va{ingtona i Moskve u oblasti diplomatije i nuklearnog razoru`awa. Odno si izme |u dvi je zemqe su se pogor{ali kada je Rusija u qeto 2008. godine

Kina

Presude zbog trgovine drogom
PEKING - U Kini je vi{e od 56 hiqada qudi pro{le go di ne osu |e no zbog trgovine drogama, od kojih 17 hiqada wih na o{tre kazne - od pet godina zatvora do smrtne presude. Istovremeno je policija zaplijenila 28 tona raznih narkotika, javila je nacionalna novinska agencija Sinhua. Od toga je skoro 40 odsto novih sinteti~kih narkotika koji potiskuju tradicionalne heroin i opijum.

Presko~ili protokolarne formalnosti

“Tviter“
Medvedev je obi{ao i prostorije “Epla“, “Tvitera“. Stiv Xobs je ruskom predsjedniku poklonio najnoviji model “ajfon 4“, a u “Tviteru“ su ga upoznali s mogu}nostima wihovog servisa. Veoma brzo ruski predsjednik je po~eo “tvitati“ preko svoje nove igra~ke: “Pozdrav! Ja sam na “Tviteru“ i ovo je moja prva poruka“, napisao je Medvedev.

izvela invaziju na Gruziju. Ovaj susret bio je sedmi po redu otkako je Obama preuzeo funkciju prije 17 mjeseci. Dvo ji ca pred sje dni ka presko~ili su protokolarne for mal nos ti ko je su obiqe`avale ranije ruskoameri~ke samite, pa su izme|u bilateralnih razgovora i kon fe ren ci je za {tam pu u Bijeloj ku}i oti{li na hambur ger u Ar lin gton, pred gra|e Va{ingtona.

Medvedev je dobio priliku da proba hamburger u “Rays Hell Burgeru“ u Arlingtonu, gdje je Obama u maju 2009. vodio potpredsjednika Yoa Bajdena.

MEDVEDEV u Silicijumskoj dolini
Prema izvje{taju novinara, Obama je naru~io ~izbur ger sa lu kom, ze le nom salatom, paradajzom i kras-

tavcima, te ledeni ~aj, dok je Medvedev izabrao ~izburger sa lukom, qutom jalapeno paprikom i gqivama, te “kokako lu“. Oba ma je pla tio ra~un. Ina~e, Medvedev je posjetu SAD zapo~eo u srijedu obi las kom fir mi Si li cijum ske do li ne kod San Franciska, u Kaliforniji, gdje ga je do ~e kao Ar nold [var ce ne ger, gu ver ner te ameri~ke dr`ave. Me|utim, tokom obilaska

Zapadne obale SAD i Silicijumske doline Medvedev, po svoj prilici, svjesno nije `elio da se sretne sa vlasnikom jedne od najuspje{nijih ameri~kih kompanija i uje dno i na jus pje {ni jim predstavnikom ruske emigracije - osniva~em kompanije “Gugl“ Sergejem Brinom. Me di ji na ga |a ju da bi razlog mogao biti taj {to se Brin, porijeklom Rus, u pro{los ti ni je las ka vo izja{wavao o Rusiji.

Italija

Fotomonta`a Savijana
RIM - Italijanski ~asopis "Maks" objavio je danas na svojoj naslovnoj strani fotomonta`u mrtvog Roberta Savijana sa propratnom re~enicom “Ubili su Savijana!”. Andrea Rosi, direktor ~asopisa, je, me|utim, izjavio da ta {okantna fotografija i informacija o piscu kome napuqska mafija ne prestaje da prijeti smr}u otkako je objavio kwigu “Gomora“ u kojoj je objelodanio wene zlo~ine, treba da poslu`i kao podr{ka Savijani ju. Sa vi ja no ni je odu{evqen inicijativom.

Medvedev kod [varcenegera

Ruski predsjednik na poklon dobio “ajfon“

Prodavali bebu za 25 dolara
SALINAS - Protiv jednog kalifornijskog para pokrenut je postupak za ugro`avawe bezbjednosti djeteta, jer su poku{ali da prodaju svoju {estomjese~nu bebu za 25 dolara. Portparol policije u Salinasu Lalo Vilegas rekao je da su Patrik Fusek (38) i Samanta Tomasini (20) uhap{eni jer su pitali dvije `ene da li `ele da kupe wihovo dijete. Jedna od `ena je pomislila da se Fusek {ali sa wom, ali po{to je on bio uporan, postale su sumwi~ave i prijavile slu~aj policiji, prenijeli su ameri~ki mediji. Fusek i Tomasini su uhap{eni u svojoj ku}i koja je bila u potpunom neredu, dok su oni bili pod vidnim uticajem metamfetamina.

Izraelski avioni bombardovali Gazu
TEL AVIV - Izraelski borbeni avioni bombardovali su u no}i sa ~etvrtka na petak skladi{te oru`ja na sjeveru pojasa Gaze i dva tunela za krijum~arewe oru`ja na jugu te palestinske teritorije, povrijediv{i jednu osobu, rekli su u petak o~evici i palestinski qekari. Izraelska armija je saop{tila da su mete pogo|ene i da su se svi avioni vratili bezbjedno u svoje baze. Napad je bio odgovor na ispaqivawe rakete i mina na jug Izraela u ~etvrtak. Vojska je naglasila da je Hamas, koji vlada Gazom, “teroristi~ka organizacija koja je u potpunosti odgovorna za ono {to se doga|a u pojasu“. Palestinski izvori su naveli da je napadnut grad Rafa, na granici s Egiptom, biv{i aerodrom i grad Beit Hanun.

DOBRA VIJEST

^ILE
Potres ja~ine 5,3 stepena po Rihterovoj skali pogodio je regiju Tarapaka u ^ileu. Podrhtavawe tla zabiqe`eno je u ~etvrtak predve~e po lokalnom vremenu, a epicentar potresa bio je na oko 120 kilometara dubine.

KIRGIZIJA
U Bi{kek, glavni grad Kirgizije, u petak je doputovala misija policijskih snaga OEBS-a, koja }e pru`ati ekspertsku i konsultativnu pomo} u rje{avawu situacije na jugu te zemqe. Grani~na policija je saop{tila da se u Kirgiziju vratilo 70 hiqada izbjeglica.

LO[A VIJEST

20 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: GETTY IMAGES

Jemen

Policija protiv “Al-Kaide“
SANA - Jemenska policija sukobila se u petak na jugu zemqe sa pripadnicima teroristi~ke mre`e “Al-Kaida“ i uhapsila vi{e wih, prenijele su agencije. Do oru`anog sukoba je do{lo dok je policija bila u potrazi za ~lanovima grupe koja je pro{le subote izvr{ila napad na sjedi{te obavje{tajne slu`be u gradu-luci Adenu, kada je `ivot izgubilo 11 osoba. Kako je agenciji Rojters izjavio jedan policijski zvani~nik, policija je u akciji pretra`ivawa ku}e-po-ku}e u adenskoj ~etvrti Saada uhapsila nekoliko osumwi~enih. Napad na sjedi{te obavje{tajne slu`be u drugom po veli~ini gradu u zemqi, u kojem je poginulo 11 osoba, a vi{e zatvorenika oslobo|eno, izvele su pro{le subote ~etiri naoru`ane osobe za koje se pretpostavqa da pripadaju teroristi~koj mre`i “Al-Kaida“.

Istra`ivawe me|u Austrijancima

Vi{e para na kocku nego na obrazovawe
BE^ - Prosje~ni Austrijanac }e tokom godine potro{iti vi{e novca na razne oblike kockawa i kla|ewa nego na obrazovawe, rezultati su studije, koju je u Be~u objavila Agencija za regionalni konzalting. Prema toj studiji, prosje~na koli~ina novca koju Austrijanci potro{e na kocku i kla|ewe 2001. godine je iznosila 460 evra, da bi do 2009.

porasla na ~ak 1.020 evra. U isto vrijeme gra|anin Austrije 2001. godine tro{io je prosje~no 440 evra na obrazovawe, a taj je iznos u idu}ih osam go di na, do 2009, porastao tek na 660 evra. Austrijanci najvi{e tro{e na “onlajn“ kockawe, sportsko kla|ewe i odlaske u kazi na i na to su pro {le godine potro{ili vi{e od 3,7 milijardi evra.

Policija ispred Ministarstva za javnu bezbjednost

Gruzija

Uklowen Staqinov spomenik

Poginuo bliski saradnik ministra za javnu bezbjednost. Bomba eksplodirala na sedmom spratu, na 25 metara od ministrove kancelarije
ATINA - Premijer Gr~ke Jorgos Papandreu o{tro je osu dio bom ba {ki napad u zgradi Ministarstva za javnu bezbjednost, u kom je poginuo Jorgos Vasilakis (52), bliski saradnik ministra Mihalisa Hrisohoidisa, rekav{i da je rije~ o “teroristi~kom aktu“. - Izra`avam tugu i gwev, ko je sva ki gra |a nin Gr~ke osje }a zbog te ro ris ti ~kog napada, koji je rezultirao gubitkom qudskog `ivota - kazao je u ~et vrtak uve ~e Papandreu. Ministar za javnu bezbje dnost Hri so ho idis na zvao je napad “kukavi~kim“, re kav {i da je bom ba bi la namijewena wemu i poru~io da }e ubice biti privedene pravdi. Za napad, koji se dogodio u ~etvrtak poslije 20 ~asova po lo kal nom vre me nu, jo{ niko nije preuzeo odgovornost. Po li ci ja je sa op {ti la da je bomba bila sakrivena u paketu koji je izgledao kao poklon. Napad su osudile i najve}e gr~ke politi~ke partije. - Ovo je kriminalni napad bez presedana, koji je ko{tao `ivota jednog ~ovjeka i

Eksplozija bombe u ministarstvu
Terorizam u glavnom gradu Gr~ke
BOMBA sakrivena u poklon paketu
- Nastavi}emo borbu da osiguramo bezbjednost na{ih gra|ana, kom{ija i gradova prenijela je ministrove rije~i ameri~ka agencija AP. Vlas ti su za pe ~a ti le zgradu ministarstva i ne dozvoqavaju ulazak i izlazak iz objekta. Zva ni ~ni ci jo{ ne ma ju sa znawa na ko ji na ~in je bomba, koja je eksplodirala na sedmom spratu, na 25 metara od ministrove kancelarije, dospjela u ministarstvo, s obzirom na to da je izvor iz mi nis tar stva pot vrdio gr~koj agenciji Ana da su svi bezbjednosni sistemi funkcionisali normalno. koji je brutalno udario na zakon i demokratiju - ka`e se u saop{tewu Antonisa Samarasa, lidera Nove demokrati je, gla vne opo zi ci one partije. “Ka da te ro ris ti mo gu izvr{iti napad u kancelariji ministra, kako se onda gra |a ni mo gu osje }a ti bez bje dnim u svo jim do mo vi ma?“, pos tavqa pi tawe partija Narodni pravoslavni skup.

TBILISI - Gruzijske vlasti su u no}i izme|u ~etvrtka i petka uklonile spomenik Josifu Visarionovi~u Staqinu, koji se nalazio na centralnom trgu u wegovom rodnom gradu Gori. Bronzana statua lidera Sovjetskog Saveza bi}e sklowena u muzej u Goriju, dok }e na trgu, na kojem se dosad nalazila, biti podignut spomenik `rtvama sukoba sa Rusima u qeto 2008. godine, javile su agencije. Uklawawe spomenika nije najavqeno i ta poluilegalna operacija je po~ela poslije pono}i i zavr{ena prije svitawa. Policija je poku{ala sa sprije~i novinare da snimaju uklawawe {est metara visokog spomenika koji je podignut pedesetih godina pro{log vijeka.

Ministar
Portparol atinske policije kazao je da se ministar Hrisohoidis nalazio u zgradi u vrijeme eksplozije, ali da nije povrije|en.

Poginuo bliski saradnik ministra

Narko-bos stigao u Wujork
WUJORK - Jedan od najve }ih trgo va ca dro gom na svijetu Kristofer Dudus Kouk sti gao je u Wujork pod van re dnim mje ra ma bez bje dnosti, prenio je Tanjug. Kouk je uhap{en prije ~etiri dana u predgra|u Kingsto na, a Ja maj ka ga je izru ~i la na zah tjev Sje diwenih Ameri~kih Dr`ava. Nar ko-bos ko ga u Va {ingtonu smatraju odgovornim za mnogobrojna ubistva na Jamajci i u SAD tokom sukoba vezanih za krijum~arewe kokaina 1980-ih, na saslu {awu odr`a nom u ~etvrtak izjavio je da je siguran da }e se ustanoviti da je ne vin, te da }e mu bi ti dozvoqeno da se vrati svojoj porodici. Kouk je pristao na izru~ewe, a po dolasku u Ameriku rekao je da duboko `ali zbog nedavnih sukoba polici je i ma hom si ro ma {nih qudi na Ja maj ci, wego vih pristalica.

Jamajka izru~ila Kristofera Dudusa Kouka

MOGU]A do`ivotna robija
“Dudus“ Kouk je optu`en za trgovinu oru`jem i drogom, prije svega kokainom i marihuanom, na istoku Sjediwenih Ameri~kih Dr`ava. Ukoliko se optu`nica doka`e, Kouk bi mogao biti osu|en na do`ivotnu zatvorsku kaznu.

Tajlandski policajci ~uvaju zaplijewene pilule amfetamina, prije wihovog uni{tewa.

Jamaj~anski narko-bos je uha p{en pri je tri da na u pred gra |u gla vnog gra da Kingstona, a policiji je tada rekao da je krenuo u ameri~ku ambasadu da se preda. Poku{aji wegovog hap{ewa pro{log mjeseca doveli su do sukoba kada je nastradalo vi {e od se dam de se to ro qudi. Kouk je u petak trebalo da bude izveden pred savezni sud na Menhetnu.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 21

Rezolucija Savjeta Evrope o novom gripu

Vijesti
Francuska
FOTO: AGENCIJE

Zatvor za “ruanskog kanibala“ Informacija
Uprkos spremnosti SZO i evropskih zdravstvenih institucija da u|u u dijalog i preispitaju tretirawe pandemije, PS SE izra`ava `aqewe {to one nisu bile spremne da podijele neke od kqu~nih informacija, pogotovo da objave imena i zakqu~ke ~lanova Komiteta SZO za hitna pitawa i relevantnih evropskih savjetodavnih tijela, koji su bili direktno ukqu~eni u davawe savjeta u tretirawu pandemije. ROUEN - “Ruanski kanibal“ 38-godi{wi Nikola Kokew, koji je ubio zatvore ni ka iz svo je }e li je i pojeo komad wegovih plu}a, osu|en je na sudu u francuskom gradu Rouenu na 30 go di na za tvo ra. Ka zna je onolika koliku je zatra`ila optu`ba, dok je odbrana zagovarala “krivi~nu neodgovornost“. Kokew je optu`en za ubistvo, mu~ewe i varvarstvo.

Utvr|ene te{ke nepravilnosti u odnosu na transparentnost odlu~uju}ih procesa o pandemiji. To je izme|u ostalog dovelo do nepotrebnog tro{ewa velikih suma javnog novca i izazivawa neopravdanih strahovawa
STRA ZBUR - Svjet ska zdravstvena organizacija i evropske zdravstvene institucije preuveli~ale su rasprostrawenost virusa H1N1, navodi se u Rezoluciji Savjeta Evrope, prenijele su agencije. Iza zva na je ve li ka po tro{wa javnog novca i strahovawa o zdravstvenim rizicima kojima je izlo`ena evropska javnost, pi{e u Rezoluciji. Konstatovano je da su utvr|ene te{ke nepravilnosti u odnosu na transparentnost odlu~uju}ih procesa o pandemiji, koje su proizvele brige o mogu}im uticajima farmaceutske industrije na dono{ewe nekih od najva`nijih odluka o pandemiji. - Na~in na koji je pandemija gripa H1N1 utvr|ena ne

Kongo

Ma{inovo|a kriv za nesre}u
BRAZAVIL - Ministar saobra}aja Konga Isidor Mvuba izjavio je da je za `eqezni~ku nesre}u, u kojoj je poginulo 55 i povrije |e no 700 oso ba, kriv ma {i no vo |a, ko ji je bio pijan. Mvuba je, na preskonferenciji u Brazavilu, rekao da je preliminarna is tra ga po ka za la da je uzrok nesre}e velika brzina koju je izazvao pijani ma{inovo|a. On je dodao da je u nesre}i nastradalo 55, a ne 76 osoba, kako su dan ranije prenijeli mediji u Kon gu, pre no si Re uters.

Zabriwavaju}i na~in utvr|ivawa pandemije

samo od Svjetske zdravstvene organizacije, nego i od ostalih kompetentnih zdravstvenih vlasti na nivou Evropske unije daje razlog za brigu - navodi se u zakqu~ku izvjestioca Savjeta Evrope o virusu novog gripa, ~lana Odbora za socijalna, zdravstvena i porodi~na pitawa u SE Pola Flina, poslanika qevice iz Velike Britanije. U Rezoluciji, usvojenoj gotovo jednoglasno, isti~e se da su neke od posqedica donesenih odluka i datih savjeta posebno zabriwavaju}e, zato {to su dovele do distorzije prioriteta u javnim zdravstvenim ustanovama {irom Evrope, ne-

potrebnim tro{ewem velikih su ma ja vnog nov ca i iza zi vawem neopravdanih strahovawa.

NEDOSTATAK transparentnosti i pouzdanosti
Ukazuje se na bojazan da }e nedostatak transparentnosti i pouzdanosti rezultovati padom povjerewa javnosti u savjete najve}ih javnih svjetskih zdravstvenih institucija. Stoga je Parlamentarna skup{tina usmjerila pa`wu na tretirawe pandemije na sveobuhvatni na~in i kroz otvoreni dijalog sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i drugima, navodi se u dokumentu. Parlamentarna skup{tina smatra da je preispitivawe postoje}ih sistema i brzo saop {ta vawe kqu ~nih neo bjavqenih informacija od neprocjewive va`nosti da bi se ponovo uspostavilo povjerewe u velike svjetske odluke i savjete, sa `eqom da oni u budu}nosti budu po{tovani, s

ciqem spre~avawa mogu}ih pandemija na globalnom nivou, ko je bi mo gle da bu du ozbiqnije od pandemije gripa A (H1N1). PS SE navodi da, u slu~aju pandemije, tajni i nereguli sa ni pro ce si i taj no lobirawe mogu da podriju demokratske principe.

Neopravdana strahovawa

Pol Flin

Seul protiv provokacija
SE UL - Ju `no ko rej ski predsjednik Li Mjung Bank apelovao je u petak, povodom 60. godi{wice izbijawa Korejskog rata, na Sjevernu Koreju da prekine “neodgovorne vojne provokacije“, prenijele su agencije. Na ceremoniji u Seulu, kojoj je prisustvovao veliki broj biv{ih ju`nokorejskih i stranih boraca, Li je izjavio da ciq Ju`ne Koreje “nije vojni su kob, ve} uje diwewe zemqe“. Li je pozvao Sjever “da prekine neodgovorne vojne provokacije i da se zalo`i da 70 miliona Korejaca `ive zajedno“. On je ponovio apel Pjongjangu da se izvini zbog toga {to je u martu sjevernokorejska vojska potopila brod ju`nokorejske mornarice.

Godi{wica izbijawa Korejskog rata

CIQ Seula ujediwewe
Pjongjang negira odgovornost za incident, u kojem je poginulo 46 ju`nokorejskih mornara, ali je me|unarodna istraga pokazala da je torpedo ispaqen sa sjevernokorejske podmornice potopio brod ~eonan. Pjongjang je u ~etvrtak ponovio da je sukob 1950. godine izazvala Ju`na Koreja, kao i da su SAD odgovorne za izazivawe rata.

- Sve istorijske ~iwenice pokazuju da su ameri~ki imperijalisti izazvali Korejski rat i SAD nikada ne mogu da pobjegnu od te odgovornosti ja vi la je sje ver no ko rej ska agen ci ja KCNA uo~i go di{wice. Korejsko poluostrvo, 60 godina od po~etka Korejskog rata, i daqe je militarizovano i podijeqeno. Sukob se zavr{io 1953. godine potpisivawem primirja, ali mirovni sporazum nikada nije potpisan, tako da su Sjeverna i Ju`na Koreja formalno i daqe u ratu. U Korejskom ratu je poginulo izme|u dva i ~etiri miliona qudi.

22 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

VIJESTI IZ PORODILI[TA

Bawaluka
GRADSKI VODI^

3

dje~aka

4

djevoj~ice

Ranko [krbi} posjetio komunu u Bastasima

Va`ni telefoni
Informacije 1185 Hitna pomo} 124, 230- 620 Vatrogasci 123 CJB 122, 337-100 Ta~no vrijeme 1373 Meteorolo{ka stanica 307-943 S.O.S. telefon 1264 (Linija za pomo} `rtvama nasiqa u porodici)

Oni koji su najdu`e ovdje i prakti~no su ve} izlije~eni. Sigurno }emo u na{im daqim aktivnostima podr`ati rad ove zajednice, kazao [krbi}
PI[E: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

Kroz zajednice lak{e odvikavawe od droga

bolnice
Paprikovac Poliklinika 342-100 247-333

ordinacije
Deamedika Euromedik Intermedik Jelena Firena 309-221 216-875 216-661 324-310 437-222

apoteke
"Nova" "Neven" "Tempo" 218-264 281-017 310-044

prevoz
Autobuska st. 090/513-000 @eqezni~ka stanica 301-229 Aerodrom Bawaluka 535-210 Biletarnica (centar) 315-867

taxi
"A" taksi Bawalu~ki taksi Bel taksi Euro taksi Maksi taksi Patrol taksi Ideal taksi Mobil taksi 1500 1544 1550 1555 1551 1533 1545 1566

Na dobrom smo putu da kroz te ra pij ske za je dni ce do |e mo do zna ~aj ni jih re zultata kada je u pitawu defi ni ti vni opo ra vak od zavisnosti od droga. Bastasi su jedna od tri terapijske zajednice koje trenutno rade u Republici Srpskoj. Izja vio je ovo u pe tak ministar zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske Ranko [krbi} prilikom posjete Terapijskom centru za odvikavawe od droge u Bastasima kod Bawaluke. On je do dao da je za do voqan na~inom rada zajednice i onim {to je vidio pri obilasku komune. - Rukovodioci centra su me upoznali sa na~inom rada i disciplinom koja vlada u centru. [ti}enici se bave brojnim aktivnostima a okupacioni dio terapije veoma je izra`en. Imaju svoju {talu, mini-farmu, bave se mnogim aktivnostima - istakao je [krbi}. Pri li kom po sje te [krbi} je u raz go vo ru sa {ti }e ni ci ma cen tra za odvikavawe saznao da su oni zadovoqni tretmanom i kako sve funkcioni{e. - Oni koji su najdu`e ovdje i prakti~no su ve} izlije ~e ni. Si gur no }e mo u na{im daqim aktivnostima podr`ati rad ove zajednice kazao je [krbi}.

Ranko [krbi} razgovarao sa {ti}enicima centra u Bastasima

FOTO: N. LUGI]

Direktor Terapijske zajednice Sawa Stani} rekla je da se u Terapijskom centru za odvi ka vawe od dro ge u Bastasima trenutno nalazi 20 {ti}enika. - Na{ program rehabilitacije od 2003. godine pro{lo je 57 {ti }e ni ka, od kojih je 51 uspje{no izlije~en. Trenutno u centru boravi 20 {ti }e ni ka, a ima mo mjesta za jo{ wih deset. Veoma je bitno da porodica podr`a va ova kav na ~in lije~ewa, a veliku podr{ku imamo i od resornog minis-

tarstva - rekla je Stani}eva. Jo{ je najavila otvarawe `en skog cen tra za odvi ka vawe od dro ga na Mawa~i kod Bawaluke.

TRENUTNO u centru 20 {ti}enika
- U `en skom cen tru }e biti smje{teno 30 {ti}enica koje su ve} pro{le savjeto vawe ka za la je Stani}eva. Prema wenim rije~ima, te ra pij ski pro gram tra je

dvi je go di ne i tek ta da su {ti }e ni ci spre mni da se vrate u svoje prethodno okru`ewe. - Bitno je da {ti}enici prona|u posao i da ih prihvati porodica, sredina, i {ira dru{tvena zajednica. Mjese~na cijena boravka za jednog {ti}enika je 300 mara ka, a ukqu~u je smje {taj, hranu i sve {to je potrebno za us pje {an opo ra vak - na glasila je Stani}eva. [ti }e ni ci cen tra za odvikavawe u Bastasima vjeruju u ovaj program i tvrde da

TELEVIZOR NA POKLON
Ranko [krbi} je komuni u Bastasima poklonio novi plazma televizor. - Slobodno vrijeme kojeg nemamo mnogo provodimo upra`wavaju}i razne sportske i obrazovne aktivnosti. Igramo ko{arku, fudbal, stoni tenis, oslikavamo razne predmete i pravimo rukotvorine i suvenire. U ve~erwim ~asovima gledamo televizijski program ili ~itamo novine. Nova “plazma“ dobro }e nam do}i da gledamo utakmice Svjetskog fudbalskog prvenstva - rekao je Goran Zave{i}.

hoteli
"Bosna" 215-681 "Palas" 218-723 "Ideja" 217-444 "Vidovi}" 217-217; 245-800 "Cezar" 326-400 "Grand" 380-105 "Meriot" 222-870; 217-801

je veoma uspje{an. - Prije dolaska u ovu zajednicu nisam imao voqu za `i vo tom. Nar ko ma ni ja je opasan problem, nisam imao nikakvih zadovoqstava, samo sam gledao kako da do|em do novca za drogu. Prvih nekoli ko mje se ci na po ~et ku je bi lo te {ko ali vre me nom sam se uklopio i shvatio kako ovo funkcioni{e i po~eo da radim na sebi - rekao je {ti}enik Goran Zave{i}. On je dodao da je u zajednici ve} 23 mjeseca, te da mu je ostalo jo{ mjesec dana do izlije~ewa. - Ovaj program bi stvarno preporu~io svim zavisnicima koji `ele da se odviknu od droge. Mi se ovdje, pored lije~ewa zavisnosti pripremamo i za `ivot izvan komune pre ko pro je kta ko ji se zove “^ovjek“. Kada iza|em, pla ni ram da se {to boqe uklopim, a mo`da }u da upi{em i fakultet - kazao je Zave{i}.

inspekcija
Sanitarna 244-475 Tr`i{na 348-710 Inspekcija rada 348-730 Prosvjetna 466-346 Komunalna 306-464 Republi~ka uprava za inspekcijske poslove 213-624 Republi~ki devizni inspektorat 300-434

REPERTOAR
BIOSKOPI MULTIPLEKS “PALAS“ PRI^A O IGRA^KAMA 3 - animirani/sinhronizovan re`ija: Li Unkrih glasovi: Dragoqub Qubi~i}, Gordan Ki~i}, Dubravko Jovanovi} termini: 17.30, 19.45, dodatni termini subotom i nedjeqom u 12 ~asova PLAN B - romanti~na komedija re`ija: Alen Pol uloge: Xenifer Lopez, Aleks, O’ Laflin termini: 18.30, 20.30, 22.30 ~asova STRIT DENS - muzi~ki re`ija: Dawa Peskvin uloge: [arlot Rempling, Rej~el Mekdouel, Kris Vilson termini: 22 SEKS I GRAD 2 - komedija re`ija: Majkl Patrik King uloge: Sara Xesika Parker, Kim Katral, Kristin, Dejvis termini: 18.15, 21 [REK SRE]AN ZAUVIJEK - animirani/sinhronizovan re`ija: Majk Mi~el glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Goran Jevti}, Boris Milivojevi} termini: subotom i nedjeqom u 14.15 DJE^IJE POZORI[TE RS “Medo Vini zvani Pu”, putuju}i teatar Hasije Bori} Sarajevo, subota u 18 ~asova “Folklorna magija“ autor i rediteq Bowo Lungov, nedjeqa u 11 ~asova Muzej lutaka, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan Izlo`ba plakata, svakim danom od deset do 20 ~asova, ulaz slobodan BANSKI DVOR KULTURNI CENTAR “Bawaluka Rock Open Air“, tvr|ava Kastel 4. Bawalu~ki susreti dje~ijeg dramskog stvarala{tva, Muzi~ki paviqon, nedjeqa, od 11 do 13 i od 19 do 21 ~as MUZEJ REPUBLIKE SRPSKE Stalna izlo`bena postavka - “Od praistorije do savremenog doba“ Multimedijalna izlo`ba - “Jasenovac“ Izlo`ba “Ban i Bawaluka - ambijentalni i gra|anski identitet“

kvarovi
Prijava kvarova 300-384 Kvarovi na telefonima 1275

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 23

Tr`nica
kupus crni luk bijeli luk krompir 0,80- 1,50 1,7 - 2 4-6 0,80 mrkva krastavci karfiol paradajz 2 3 2,5 - 3 2-3,5 paprike tikvice pasuq orasi 5 3-4 4,5 - 6 12 - 14 gro`|e jagode breskve mandarine 5-7 2,5 -3,5 2,7 -3,5 2,5 kru{ke banane limun jabuke 2 - 4,5 1,80 - 2 2 - 2,5 0,5 - 2

GRADSKE VIJESTI

Afirmacija dje~ijih gluma~kih grupa
Dje~iji gradski studio “Roda“ organizovao je po ~etvrti put “Bawalu~ke susrete dje~ijeg dramskog stvarala{tva“ koji su po~eli u petak, a traja}e do nedjeqe. Ciq manifestacije je afirmacija raznovrsnih dje~ijih gluma~kih grupa. Potvrdila je ovo “Glasu Srpske“ direktor ovog gluma~kog studija Nevenka Rodi}. - @elimo da poka`emo Bawalu~anima da ma{ta mo`e sva{ta i koliki je zna~aj dje~ijeg pozori{nog stvarala{tva. Ovaj kulturni program }e, pored zabavnog, biti i edu ka ti vnog ka ra kte ra. Na da mo se da }e ovi na {i dramski susreti prerasti u tradicionalne, jer se na ovaj na~in promovi{e mladost, kulturno stvarala{tvo i multikulturalnost - istakla je Rodi}eva. S. J.

Prvo zapra{ivawe o~igledno bilo nedovoqno

Stanovnici Bawaluke `ale se na velike probleme sa insektima

Obezbije|en prevoz do Dugih Wiva
Admi nis tra ti vna slu `ba grada Bawaluka obezbijedila je dva autobusa, koja }e u nedjequ besplatno prevoziti sve zainteresovane gra|ane do mjesta Duge Wive, kod Modri~e, gdje }e bi ti obiqe`e na 18. godi{wica proboja kori do ra, sa op {te no je iz Od sje ka za odno se sa ja vno{}u gradske uprave.
FOTO: M. RADULOVI]

U gradu najezda krpeqa i komaraca
Najugro`enije podru~je je pored obala rijeke Vrbas, naseqa Kuqani, Zalu`ani, Vrbawa, ^esma... Zapra{ivawe i suzbijawe insekata na ovom podru~ju zapo~e}emo tek kad se vrijeme stabilizuje, rekao [u{war
PI[E: SAWA JOKI] sanjaj@glassrpske.com

- Autobusi }e krenuti u {est ~asova sa Stare autobuske stanice u Vidovdanskoj uli ci. Or ga ni za tor obiqe`avawa godi{wice proboja koridora je Odbor za wego vawe tra di ci je oslo bo di la ~kih ra to va Vlade Republike Srpske na vo di se u sa op {tewu gradske uprave. N. L.

Od komaraca u Boriku ne mo`emo da `ivimo. U stanovi ma je pra va na jez da. Ne znam {ta su qudi zadu`eni za uni{tavawe insekata zapra{ivali kada nas napadaju rojevi komaraca. Ovim rije~ima se redakciji “Glasa Srpske“ obratio mje{tanin bawalu~kog na seqa Borik Miroslav Stani}, kao i jo{ ne ko li ko mje{tana ostalih dijelova gra da Star ~e vi ce, ^e sme, Srpskih toplica... - Ne pamtim ovakvu godinu. Komaraca nije bilo nigdje i onda su se odjednom pojavili u velikom broj. Sje}am se da sam se probudio sav u plikovima od wihovih ujeda. Vi{e ne poma`u ni brojni preparati protiv ovih dosadnih inse-

kata. Smatram da ve}a pa`wa treba da bude posve}ena wihovom uni{tavawu. O tome bi tre ba lo da vo di ra ~u na i gradska uprava - rekao je Stani}. I nisu se Bawalu~ani samo `alili na komarce, ve} i na najezdu krpeqa. - Prije nekoliko dana morao sam da vo dim k}er ku qekaru, jer je ugrizao krpeq dok se igrala sa djevoj~icama na jednoj od zelenih povr{ina na Star~evici. ^uo sam za jo{ nekoliko sli~nih slu~ajeva upravo ovdje u na{em nasequ. U{li smo u 21. vijek i postoje preparati za uni{tavawe ovih opasnih insekata. Ne znam za{to se ne tretiraju hemijskim sredstvima - po`alio se mje{tanin Star~evice Miroslav Daki}. Direktor preduze}a “Eko-Bel”, koje za-

du`eno za poslove dezinsekcije na podru~ju grada, Vladimir [u{war isti~e da su wihovim ekipama obilne padavine dodatno ote`ale rad na terenu.

NAJUGRO@ENIJE oblasti uz obalu Vrbasa
- Prethodnih dana mjerili smo broj komaraca na teritoriji grada, a najugro`enije podru~je je pored obala rijeke Vrbas, naseqa Kuqani, Zalu`ani, Vrbawa, ^esma... Zapra{ivawe i suzbijawe insekata u ovom podru~ju zapo~e}emo tek kad se vrijeme stabilizuje. Ovih dana smo ih tretirali, a glavno zapra{ivawe predstoji krajem juna ili po~etkom juna. Ko ris ti mo naj sa vre me ni je preparate i vjerujem da }emo ih suzbiti - rekao je [u{war.

On je dodao da }e u sqede}em periodu po~eti i sa aktivnos ti ma na uni {ta vawu krpeqa. - Na sastanku sa predstavnicima Instituta za za{titu zdravqa Republike Srpske dogovoreno je da }e ubrzo biti napravqene studije i planovi uni{tavawa krpeqa na gradskom i prigradskom podru~ju potvrdio je [u{war. Iz bawalu ~kog Do ma zdravqa ka`u da krpeqi napadaju tokom cijele godine, ali su najagresivniji poslije velikih padavina, koje pogoduju wihovom razmno`avawu. - Tokom pro{log mjeseca veliki broj Bawalu~ana koje je ugrizao krpeq obra}ao nam se za pomo}, ali to je uobi~ajeno za ovo doba godine - rekla je qekar Doma zdravqa Nevena Todorovi}.
FOTO: ARHIVA

Uspje{an nastup balerina “Allegra“

Male balerine odu{evile publiku
Prva dje~ija baletska predstava “Magi~na {uma“, u kojoj su u~estvovale ~lanice baletskog studija “Allegro“, odr`ana je u ~etvrtak u Dje~ijem pozori{tu Republike Srpske i odu{evila mnogobrojnu publiku. - Ovo je prva baletska predstava u Bawaluci i veoma smo ponosni {to je studio “Allegro“ to osmislio i realizovao. Iako je rad na predstavi bio dug i naporan, jer je u woj u~estvovalo 57 djevoj~ica od pet do 12 godina, mo`emo re}i da smo uspjeli i da smo zadovoqni rezultatima - istakla je jedan od rediteqa i koreografa ove predstave Rene Star~evi}. Ivona Bjeli}, jedna od balerina, rekla je da je presre}na {to je u~estvovala u ovakvoj predstavi, koja je rijetkost na ovim prostorima. - U ovoj predstavi bila sam narator i u po~etku mi je bilo te{ko, jer sam morala jako duga~ak tekst da nau~im napamet. Ipak, trud se isplatio i presre}na sam - rekla je Bjeli}eva. S. J.

Preparati
Kao prevenciju iz Doma zdravqa preporu~uju nano{ewe na ko`u raznih krema i losiona, koji {tite od ugriza krpeqa i drugih insekata, te no{ewe duboke obu}e prilikom boravka u prirodi. - Poslije boravka na otvorenom potreban je detaqan pregled, da bi se utvrdilo da li je do{lo do ujeda - rekla je Nevena Todorovi}.

Krpeqi prenosioci opasnih bolesti

PA@WA
Umrli:
Sta noj ka (Pe ro) Sta ni {i}, ro |e na 1928. go di ne ; Z u le j ha ( J u suf ) Z u ber, ro |e na 1937. go di ne.

MATI^NI URED
Ro|eni:
Ale ksan dar Krmi nac, sin Da li bo ra i Ja smin ke; Mi haj lo Pe tru {i}, sin Mi la di na i Bo ja ne; Mar ko Nin ko vi}, sin Mi la na i Biqane; Ser gej Pre ra do vi}, sin Sre te na i Ta tja ne; Dra ga na ]e li}, k}i Sa {e i Ve sne; Ja na \a ko vi}, k}i Oli ve ra i Sawe; An |e la Gru ji}, k}i Bo ri mi ra i Dra ga ne; Mi haj lo Bu ni}, sin Ale ksan dra i Biqane; Ne mawa Bje lo {e vi}, sin Mi ro sla va i Zdrav ke; Je le na Du ki}, k}i Mi la na i Mi la din ke.

Dijelovi naseqa bez struje
Zbog izvo|ewa planiranih radova na elektroenergetskim objektima u nedjequ }e do}i do povremenih prekida u snabdijevawu elektri~nom energijom u dijelovima naseqa Karanovac, Rekavice, Bukvalek, Han Kola, Dobrwa, Stri~i}i, Javorani, [vrakava, Krupa na Vrbasu i Agino Selo u periodu od osam do 15 ~asova. S. J.

24 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Kultura
Nikola Simi} gostuje u Bawaluci

Radmila Lazi}, NO]NI RAZGOVORI
FOTO: GLAS SRPSKE

Danko Popovi}, KWIGA O MILUTINU

"Sladak kupus s ov~etinom"
BAWALUKA - Predstava “Sladak kupus s ov~etinom, pa izvol’te na samoubistvo“ bi}e odigrana u ponedjeqak u 20.30 ~asova na tvr|avi Kastel. U predstavi igraju glumci Nikola Simi} i Sowa Kosti}, a dio je programa BALF-a. “Glas Srpske“ i agencija “Afos“ pokloni}e ~itaocima {est ulaznica za predstavu. ^itaoci treba da se jave u ponedjeqak u devet ~a so va na broj te le fo na 051/342-900, a tri najbr`a dobi}e po dvije ulaznice. Oni koji `ele da kupe ulazni ce, ko je ko {ta ju de set maraka, mogu to da u~ine u Na ro dnom po zo ri {tu RS, ispred robne ku}e “Boska“ i na Kas te lu pri je po ~et ka predstave. Radwa ovog duhovitog komada po~iwe tako {to jedan ugledni srpski doma}in, koji ima blizu 120 kilograma tje le sne te `i ne do |e na ideju da jedno prijepodne provede u doktorskoj ordina ci ji i “po `a li“ se do ktorki na svoje zdravqe. U ni zu vrlo du ho vi tih si tu aci ja do ktor ka do zna je da wen “pacijent“ toliko pojede da je dobro i `iv... Nikola A. R. Simi}

"Jedinstvo" u Italiji

Mje{oviti hor Srpskog pjeva~kog dru{tva

Mjesec muzike u Bawaluci

Koncert “Partibrejkersa“

Na festivalu u~estvovali horovi sa ~etiri kontinenta iz Japana, Ju`noafri~ke Republike, Kube, Finske, Estonije, Wema~ke, Francuske, rekao Savi}
BAWALUKA - Mje{oviti hor Srpskog pje va ~kog dru{ tva “Je din stvo“ iz Bawaluke nedavno se vratilo sa gostovawa u Italiji, gdje su u pet gradova Lombardije odr`ali sedam nastupa u okviru presti`nog Me|unarodnog horskog festi va la “La fa bri ka del kanto“. - Na festivalu su u~estvo va li ho ro vi iz Ja pa na, Ju `noa fri ~ke Re pu bli ke, Ku be, Fin ske, Es to ni je, Wema ~ke, Fran cus ke. Mo ram da istaknem da je mje{o vi ti hor SDP “Je din stvo“ jedini predstavnik sa Balkana koji je u~estvovao na ovom festivalu - rekao je za “Glas Srpske“ dirigent “Jedinstva“ Nemawa Savi}. Prema Savi}evim rije~ima, u okviru programa koncerata “Jedinstvo“ je izvodilo dje la do ma }ih i svjet skih kom po zi to ra ra zli ~i tih stilskih epoha u duhovnom i svjetovnom programu. - Svi koncerti su bili izuzetno dobro posje}eni, a nastupi na{eg hora su popra}eni burnim aplauzima prisutne publike. Svojim nastupima na ovom presti`nom festivalu “Jedinstvo“ je, kao jedan od najzapa`enijih horova u~esnika festivala, posebno skrenuo pa`wu stru~ne i ostale publike i svojim izuze tno us pje {nim pred stavqawem ponovo potvrdio da je istinski kulturni reprezent Bawaluke, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine - rekao je Savi}.

Pjesma " dinstva" Je obi{la Italiju
dravili i izrazili posebne pohvale za pjevawe hora na liturgiji - dodao je Savi}. Organizator festivala je Me |u na ro dna kul tur na aso ci ja ci ja “Ju bi la te“ sa sjedi{tem u Lewanu, a Mje{oviti hor Srpsko pjeva~ko dru{ tvo “Je din stvo“ iz Bawaluke u~estvovalo je po po zi vu or ga ni za to ra ovog presti`nog festivala horova, gdje su u~estvovali najboqi ho ro vi iz ci je log svijeta.

BAWALU KA - Agen ci ja “Front stejy“ i “Glas Srpske“ poklawaju pet ulaznica za koncert grupa “Partibrejkers“ iz Beograda i “Aurore“ iz Bawaluke, koji je zakazan za utorak, 29. jun, sa po~etkom u 21 ~as. Pet najbr`ih ~italaca koji se jave u devet ~asova na broj telefona 051/ 342-900, dobi}e po jednu ulaznicu za predstoje}i koncert koji se odr`ava u okviru “Mjeseca muzike“. Ulaznice u redovnoj

prodaji ko{taju 13 maraka. - Iako smo imali velikih problema sa organizacijom zbog ki{e koju nismo mogli predvidjeti, ne predajemo se, nego nastavqamo daqe sa “Mjesecom muzike“. Tako }e se u utorak, 29. juna, kona~no desiti koncert “Partibrejkersa“ i “Aurore“, a za nekih desetak dana trebalo bi da bude odr`an i koncert grupe “Yinks“ rekao je za “Glas Srpske“ direktor agencije “Front stejy“ Sini{a Tomi}. M. P.

JEDINI u~esnici sa Balkana
Kako je istakao Savi}, prilikom povratka u Bawaluku, pozvani su i na gostovawe u italijanskom gradu Vi}enci, gdje su u~estvovali na liturgiji, koju su u Parohijskoj crkvi slu`ili protojereji stavrofori Milivoje Topi} i Ratko Radujkovi}. - Brojni prisutni vjernici su sa odu{evqewem poz-

Solisti
Kao solisti sa Mje{ovitim horom SDP “Jedinstvo“ nastupili su: Karolina Mihajlovi} - sopran, Tijana Nikoli} - sopran, Miqana Brezi~anin - sopran, Ana Simani} - mecosopran i Slaven Abazovi} - bariton. Horom je dirigovao Nemawa Savi}, dirigent “Jedinstva“ od wegovog obnavqawa 1992. godine.

Muzej Republike Srpske

“Jedinstvo“ izvodilo djela doma}ih i svjetskih kompozitora

Arheolo{ka istra`ivawa
BAWALUKA - Arheolozi iz Muzeja Republike Srpske, Zavo da za za {ti tu kul tur no-is to rij skog i pri ro dnog nasqe|a Republike Srpske i Univerziteta iz Kembriya i Lestera nastavqaju sa arheolo{kim istra`ivawima. Oni }e od 28. juna do 9. jula raditi na qetnoj kampawi istra`ivawa na nekoliko lokacija. - Jedan tim }e raditi reviziona iskopavawa u pe}ini Rastu{i u Tesli}u, dok }e drugi tim obilaziti terene na podru~ju op{tina Tesli} i Prwavor gdje }e raditi geoarheolo{ka ispitivawa. Tre}i tim radi}e u Muzeju Re publike Srpske na obradi materijala i dokumentacije - saop{teno je iz Muzeja RS. Qetna kampawa izvodi se uz podr{ku Ministarstva prosvjete i kulture RS, Univerziteta Kembriy iz Velike Britanije, kao i op{tine Tesli}. A. R.

Udru`ewe muzejskih radnika Republike Srpske

Besparica ~uvara tragova pro{losti
DOBOJ - Muzejska oblast je uvijek bila na posqedwoj qestvici materijalnih davawa, a ne bi trebalo da je tako. Mu ze ji su spe ci fi ~ne institucije koje se bave sakupqawem tragova pro{losti koje mi sa ponosom ho}emo da poka`emo generacijama koje dolaze. Rekao je ovo predsjednik Udru`ewa muzejskih radnika RS Milenko Radivojac na sje dni ci Skup {ti ne ovog udru`ewa, koja je odr`ana u petak u Doboju. On je posebno ukazao na problem {to institucije ne do bi ja ju sred stva za ot kup muzejske gra|e. - Eksponat, koji mi danas ne otkupimo je propao ili je oti {ao na crno tr`i {te. Udru `ewe u posqedwe dvi je go di ne ni je dobilo nijednu marku, a svake go di ne {tam pa mo na{ zbornik radova sredstvima od ~la na ri ne - is ta kao je Radivojac. Kustos istori~ar dobojskog Mu ze ja Mil ka ]o si} ukazala je na problem koji se na me tnuo po sli je otva rawa postavke. - Ri je~ je o ne dos tat ku ka dro va bez ko jih mu zej ne mo `e da fun kci oni {e. Otvarawem postavke ukazala se potreba za zapo{qavawem nekoliko stru~nih radnika - objasnila je ona. Sl. P.

NEMA novca za otkup
Tako su u Muzeju u Doboju, gdje su se sastali, mogli da vide stalnu postavku koja je nedavno otvorena.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 25

Deset nagrada “Saturn“ za film “Avatar“
LOS AN\ELES - Filmski hit “Avatar“ Xejmsa Kamerona dobio je deset nagrada “Saturn” na sve~anoj dodjeli priznawa Akademije za filmove `anra nau~ne fantastike, fantazije i horora, objavio je list “Varajeti“. “Avatar“ je progla{en za najboqi nau~nofantasti~ni film, a Kameron je dobio nagrade za re`iju i scenario. Nagrade su pripale i junacima filma, Semu Vordingtonu i Zoi Saldani, kao i Stivenu Langu i Sigorni Viver za epizodne uloge.

Poslije raspodjele sredstava Ministarstva civilnih poslova BiH za sufinansirawe kulturnih institucija

Vijesti
Nagrade

Za kulturne institucije u RS ponovo minimalna sredstva
Poruka je sada jasna - sedam sarajevskih institucija predstavqa BiH u zemqi i svijetu. Institucije RS su lokalnog zna~aja. Politi~ki ovo je te`a centralizacija od centralizacije vojske, carine, ~ak i policije, rekao Ranko Risojevi}
PI[E: ALEKSANDRA RAJKOVI] aleksandrar@glassrpske.com Ranko Risojevi}

Konkurs za “Zvono“
BAWALUKA - Centar za savremenu umjetnost iz Sarajeva raspisao je javni poziv za u~e{}e na konkursu za godi{wu nagradu za mlade likovne umjetnike BiH “Zvono“. Kandidati mogu biti umjetnici do 35 godina starosti. U obzir dolaze djela iz oblasti slikarstva, kiparstva, grafike, crte`a, instalacije, fotografije, videa, novih medija i performansa. Nagrada se dodjequje za kvalitet i inovativnost, za umjetni~ka djela nastala u toku posqedwe dvije godine. Rok za prijave je 27. jul. A. R.

Pozori{te

isawe ravnopravnog entiteta u BiH, ili rade u skladu sa nekim nama nepoznatim nalozima BAWALUKA - Savjet miPro{le godine od ukupno tri miliona koliko je dodije- smatra Risojevi}. nis ta ra BiH na pri je dlog qeno institucijama kulture u BiH, institucije u Republici Isti~e da su i za ve}inu Ministarstva civilnih poSrpskoj dobile su ukupno 643.000 maraka. Od toga je Muslova donio je nedavno Odluku predstavnika RS u zajedni~kim zej RS dobio, kao i ove godine 115.000 KM, Specijalna o dodjeli sredstava teku}eg institucijama BiH, institubiblioteka za slijepa i slabovida lica RS 90.000, Narogranta “Pomo} programu suci je kul tu re RS, u stva ri, dno pozori{te RS i Narodna i univerzitetska biblioteka fi nan si rawa in sti tu ci ja bawalu~ke institucije. RS po 80.000, Muzej savremene umjetnosti RS 40.000 KM. kulture u BiH” za 2010. godi- Na{e institucije kultunu, po kojoj je samo jedna kuldana{weg dana nisu preregis- blem staviti na dnevni red re dobiju mrvice sa stola saratur na in sti tu ci ja u RS trovale u skladu sa zakonom, Par la men tar ne skup {ti ne jev skih in sti tu ci ja, ~ak se dobila zna~ajnija sredstva. nego se i daqe pozivaju na tzv. BiH, pogledati dokumenta tih sufinansiraju iz tzv. rezer- Da ne znam pozadinu propravni vakuum, da one ostaju institucija, pogledati ko for- vnog fonda, na osnovu tendera blema, ja bih ovo nazvao skancentralne institucije kulture mira upravne odbore, ko im je i projekata, dok se sarajevske da lo znim. Na `a lost, ovo je na nivou dr`ave sve dok se za- na ~elu, pa bi se vidjelo da tu finansiraju mimo toga. Ovo je mnogo gore, ovo je prihvatawe konski ta oblast ne uredi. oblast kontroli{u sarajevski te`ak udarac Republici Srpcentralnih institucija Saraskoj za koji su odgovorni oni - One odbi ja ju pros tu politi~ari. jeva, kao institucija od posekoji su glasali za ovakav na~in ~iwenicu da se ta oblast vi{e bnog zna~aja za BiH, {to zna~i NAJVI[E NOVCA raspodjele zajedni~kih sredne}e zakonski ure|ivati na nida su institucije RS na nivou stava iz buyeta - zakqu~io je vou BiH, nego bi trebalo da se Zemaqskom muzeju u kantonalnih - rekao je za “Glas one registruju kao federalne, Sarajevu 850.000 KM Risojevi}. Srpske“ direktor Narodne i Portparol Ministarstva pa bi tada, zajedno sa instituuni ver zi - Poruka je sada jasna - se- civilnih poslova BiH Zorica cijama RS, predstavqale BiH u tetske dam sarajevskih institucija Ruq ka`e da su prilikom obsvijetu - isti~e Risojevi}. b i bl i On ka`e da bi se to posti- predstavqa BiH u zemqi i svi- javqivawa konkursa za dodjelu oteke glo da je neophodno ovaj pro- jetu. Institucije RS su lokal- sredstava jasno utvr|eni kritenog zna~aja. Politi~ki ovo je rijumi na osnovu kojih se rate`a centralizacija od cen- spo re |u ju sred stva in sti tutralizacije vojske, carine, ~ak cijama kulture. - Institucije kulture su i policije. U svijetu se zna - Odavno ve} nismo zadovoqni tretirawem institucija {ta predstavqaju nacionalne du`ne da ponude projekte i jakulture iz Republike Srpske, jer wih ne smatraju ravnokulturne institucije. Na{i sno preciziraju za koju namjenu politi~ari pokazuju da to de- }e upotrijebiti tra`ena sredpravnim partnerima u BiH. Preferiraju se institucije finitivno ne znaju - nagla{a- stva. Komisija poslije ovih koje su nekada bile institucije kulture SRBiH, ali nokonkursa mukotrpnim radom po va Risojevi}. vim ure|ewem one to nisu, jer je potpisan sporazum On ka`e da godinama di- ta~no utvr|enim kriterijumiu Va{ingtonu o prenosu nadle`nosti nad kulturektori institucija RS nasto- ma raspore|uje sredstva - rekla rom. One su spu{tene na nivo entiteta, je da se u ovoj oblasti uvede je Ruq. odnosno RS i FBiH. Prema tome, nema Ona je dodala da veliki red, i da se postupa po Dejtonu. institucija koje mogu da nose naziv in- U odnosu na svoje sarajev- broj institucija kulture iz rastitucije kulture BiH - rekla je pomoske kolege, na{i politi~ari zli~itih dijelova BiH konku}nik ministra za kulturu u Vladi RS godinama ili ne znaju koji je ri{e za dodjelu novca i da ih Irena Soldat-Vujanovi}. zna ~aj kul tu re za kon sti tu - sve ne mogu dobiti. Irena Soldat-Vujanovi}

RS Ranko Risojevi}. Ovom Odlukom iz buyeta Ministarstva civilnih poslova BiH izdvojena su ukupno tri miliona KM za 73 institucije kulture u 2010. godini. Samo jedna institucija iz Republike Srpske dobila je ve}i iznos, a to je Muzej RS, 115.000 maraka. Najvi{e sredstava, kao i pro{le godine, dobili su Zemaqski muzej BiH 850.000 mara ka, Na ci onal na i uni ver zi tet ska bi bli ote ka BiH 410.000, His to rij ski mu zej 160.000, Kinoteka BiH 150.000, Umje tni ~ka ga le ri ja BiH 150.000, Biblioteka za slijepa i slabovida lica BiH 130.000, Muzej kwi`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH 120.000 KM. Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke RS ka`e da je osnovni problem u tome {to se centralne institucije nekada{we SRBiH do

Pro{la godina

“Mr Bin“ u Kikindi
KIKINDA - Gradsko pozori{te “Jazavac“ iz Bawaluke nastupilo je u srijedu uve~e na prvom Festivalu malih scena “Kikinda 2010.” na sceni Narodnog pozori{ta Kikinda sa predstavom “Mr Bin“. U ovoj komediji igraju Velimir Blani} i Vladimir \or|evi}, koji je i re`irao ovu predstavu. Komad je nai{ao na pozitivne reakcije publike i stru~ne kritike, a “jazavci“ }e ovu predstavu jo{ izvesti i u Biha}u i Prijedoru. M. P.

Kragujevac

Premijerno “Xez bajka“
KRAGUJEVAC - Na sceni Mija Aleksi} Kwa`evskosrpskog teatra u Kragujevcu u utorak }e premijerno biti izvedena monodrama samostalnog umjetnika Vladimira \okovi}a “Yez bajka“, javqa Tanjug. Rije~ je o predstavi ra|enoj po motivima novele “Legenda o pijanisti“ Alesandra Barikoa, popularnog italijanskog noveliste, dramaturga, kwi`evnog kriti~ara, novinara i esejiste.

Ministarstvo kulture RS

“Bawaluka rok open er”

Slaba posje}enost
BAWALUKA - Prvo ve~e festivala “Bawaluka rok open er” obiqe`ila su slaba posje}enost i otkazivawe nastupa Reja Vilsona “Yenezis“ i Berlinskog simfonijskog ansambla koji su trebali sino} (petak) da odr`e koncert, kao i nastup “MM klasik Vajtsnejka”, koji je trebalo ve~eras (subota) da nastupi. Otkazivawe najavqenih koncerata organizatori pravdaju nedostatkom novca. M. P.

Me|unarodna kolonija gradova partnera

Koncert u Trebiwu

Osam dana umjetnosti
BAWALUKA - Me|unarodna vajarska i slikarska kolonija gradova partnera Bawaluke bi}e sve~ano otvorena ve~eras (subota) u Centru “Za{titi me” u 20 ~asova. Grad Bawaluka u saradwi sa Me|unarodnom vajarskom kolonijom “Krupa“ i Slikarskom kolonijom “[esti}“, tradicionalno }e i ove godine organizovati okupqawe i rad slikara i vajara iz sedam partner-gradova, koji }e trajati do 4. jula. U~e{}e su potvrdili umjetnici iz Wema~ke, Italije, Ma|arske, Bugarske, Rusije, Srbije i Slovenije. - Za vrijeme trajawa kolonije umjetnici }e biti smje{teni u Krupi na Vrbasu, gdje }e stvarati djela koja }e ostati Bawaluci, a bi}e izlo`ena na vi{e lokacija u gradu - saop{teno je iz uprave grada. M. P.

Zvuci violon~ela i klavira
TREBIWE - U sali Muzi~ke {kole “Trebiwe“ u ~etvrtak je odr`an koncert Sawe Bo`ene Uhde-Mitrovi} - violon~elo i Jelene Kova~evi} - klavir. Na programu ve~eri bila su djela ~uvenih svjetskih kompozitora. Qubiteqi klasi~ne muzike imali su priliku da u`ivaju u muzici Ludviga van Betovena, Frederika [opena, Manuela de Faqe i Roberta [umana. R. Mi.

26 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Feqton
FOTO: ARHIVA

ONI MORAJU UMRETI (Pijesak umjesto `ita)

(1)

Hiqadu kriminalaca ba~eno u ~equsti zvijeri
DANIJEL P. MANIKS

Glasnici javili da }e se tri stotine gladijatora boriti na smrt, a hiqadu i dvije stotine kriminalaca bi}e ba~eno u ~equsti divqih `ivotiwa. Bi}e prire|ene borbe izme|u slonova i nosoroga, bikova i tigrova, leoparda i veprova... Juvenal je s gor~inom zapisao: “Narodom koji je zagospodario cijelim svijetom sada gospodare iskqu~ivo seks i cirkus!” U stvari, narod je bio obmanut. Rim se pro{irio preko svojih mogu}nosti

Bilo je to za vreme vladavine imperatora Nerona, kada je svetina gotovo dve nedeqe divqala ulicama Rima. Poput kule od karata raspadalo se carstvo, najve}e {to ga je svet ika da vi deo. Odr`a vawe ogro mne rimske oru`ane sile, opremqene najmodernijim katapultima i brzim ratnim brodovima i da vawe ma te ri jal ne po mo }i satelitskim zemqama zavisnim od Rima, sve vi {e je osi ro ma {i va lo na rod… U ta kvoj krizi zapovednik trgova~ke flote `uri svojim kolima na savetovawe s prvim tribunom. - Trgova~ka se flota nalazi u Egiptu o~ekuju}i utovar - rekao je. - Brodovi mogu da se natovare `itom za izgladweli narod ili peskom za posipawe trka~kih staza. Odlu~ite, molim vas! - Vi ste poludeli! - urlao je tribun. Niko ne zna {ta se ovde doga|a... Car je poludeo, vojska samo {to se ne pobuni, a narod umi re od gla di. Za bo ga, pri ba vi te pe sak! Moramo da odvratimo misli naroda od porazne stvarnosti!

Borbe bikova i tigrova
Glasnici su uskoro objavili da }e se u Cirkusu Maksimusu odr`ati dosad najveli~anstvenije trke. Tri stotine gladijatora bori}e se na smrt, a hiqadu i dve stotine kriminalaca bi}e ba~eno u ~equsti divqih lavova. Bi}e prire|ene borbe izme|u slonova i nosoroga, bikova i tigrova, leoparda i veprova. Poseban do`ivqaj pru`i}e dvadeset lepih mladih devojaka koje }e magarci javno silovati. Sedi{ta }e na stadionu bi-

ti besplatna, tek sedi{ta prvih trideset i {est redova bi}e po neznatnoj ceni. U tren oka sve je os ta lo za bo ravqeno. Yinov ski stadion koji je mogao da primi 385.000 posetilaca bio je prepun. Igre su zapo~ele. Dve nedeqe je masa navijala, kladila se i opijala. Vlada je jo{ jednom izborila vreme za re{avawe neda}a. Igre, kako su ovi spektakli ugla|eno zvani, bile su u to doba svojevrsna nacionalna ustanova. Od tih igara zavisili su `ivoti miliona ~uvara `ivotiwa, u~iteqa gladijatora, uzgajiva~a kowa, prevoznika, preduzetnika, oru`ara, ~uvara sta di ona i trgo va ca svih vrsta. Da su se igre ukinule, bez posla bi ostalo toliko qudi da bi to ozbiqno ugrozilo nacionalnu privredu imperije. S druge strane, igre su bile izvanredan narkotik kojim su vlastodr{ci drogirali rimsku svetinu da bi vlada mogla u mi ru da obavqa svoje po slove. Neki je glumac po imenu Pilad, s prezirom rekao Avgustu Cezaru: - Va{a mo} zavisi od na{e mo}i da zabavimo publiku. Juvenal je pak s gor~inom zapisao: “Narodom koji je zagospodario celim svetom sada gospodare iskqu~ivo seks i cirkus!” U stvari, narod je bio obmanut. Rim se pro{irio preko svojih mogu}nosti. Postao je dominiraju}a nacija sveta. Cena odr`avawa “Pay Roma na“, ko ji se pros ti rao naj ve }im de lom otkrivenog sveta, bila je prevelika ~ak i za enormne izvore mo}ne imperije. Uprkos tome Rim se nije usudio da napusti svoje saveznike, niti da povu~e svoje legije koje su od Rajne do Persijskog zaliva kontrolisale varvarska plemena.

…Bogata klasa rimskih mo}nika `ivela je u palatama, gde su svakodnevno odr`avane sjajne gozbe.

Bogata{i u palatama
Pretrpavali su se jelima, kao: drozdovi jezici u divqem medu ili prase}a vimena nadevena malim pr`enim mi{evima. Svoje bogatstvo mogli su zahvaliti svojim velikim fabrikama u kojima su radili robovi, proizvode}i enormne koli~ine robe na na~in koji se danas naziva “pokretnom trakom“. Osi ro ma {e ni zemqora dni ci i nezaposleni radnici zahtevali su: Neka bogati plate! Vlasti su odgovarale, iz godine u godinu, novim pove}awem poreza imu}noj klasi. Ali, postojala je granica koja se nije smela pre}i. Porezi imu}nika odr`avali su, u stvari, ~itav sistem rimske uprave i ona se nije usu|ivala da ih uni{ti. Bilo je poku{aja da se ukine rad robova u ovim fabrikama. Me|utim, zahtevi pla}enih radnika za kra }im ra dnim vre me nom i ve }im nadnicama bili su toliko nerazumni, da se samo rad robova pokazao ekonomi~nim. Veliki proizvo|a~i preduzimali su stoga sve mo gu }e: po dmi }i va li su se na to re, unajmqivali politi~ke me{etare i osiguravali podr{ku beskrupuloznim vo|ama radnika – slo bodwaka. Wima se mno go vi {e isplatilo da potro{e hiqade sestercija u ovakve svrhe, nego da izgube robove. Rimskom je slobodwaku bilo dra`e da prima dr`avnu pomo} i u`iva u igrama nego da radi za svoj opstanak. Rimskom narodu je u toj te{koj privrednoj zavrzlami, koju nije mogao ni razumeti, a ni razre{iti, cirkus ostao kao jedina uteha za sve tegobe. …Rimqani, visoko cene}i hrabrost, zami{qali su sebe same jednako sna`nima poput grubih boraca u igrama. Poistove}ivali su se s nekim uspe{nim gladijatorom. Bilo je ovde i kla|ewa. Gladijatorima, koji su se borili u areni, izvikivali su kojekakve pogrde i urlaju}i na wih delili im savete. Rimski narod nije moglo ni{ta odu{eviti vi{e od posete kakvog dostojanstvenika satelitske zemqe. Ovom bi pozlilo za vreme predstave. Slobodwaci bi tada s velikim zadovoqstvom dobacivali: - Kako meku{asti Grci! Nisu u stawu da podnesu krv poput nas Rimqana! (Nastavi}e se)

- KAKO GRCI NISU U STAWU da podnesu krv poput nas Rimqana - dovikivali su gladijatorima

Kad god bi se dogodilo da su odstupili s neke pograni~ne ta~ke, divqe horde bi naZa vladavine imperatora Nerona raspadalo srtale, pokorile taj kraj i time se jo{ vise Rimsko carstvo. Odr`avawe ogromne rimske {e pri bli `i le osetqivim cen tri ma vojne sile mnogo je ko{talo narod koji je ve} rimskog podru~ja trgovawa. Tako je rimska vrho vna vlast bi la u ne pres ta nom gladovao. Nema vi{e na~ina da se zaustave postrahu od pada, a da nijedan dr`avnik nibune. Tribun je povikao: Moramo da odvratimo je bio u stawu da prona|e izlaz iz tako misli naroda od porazne stvarnosti… Za~as nezavidne situacije; izdr`avawe velike sve je zaboravqeno. Veliki stadion koji je mooru`ane sile predstavqalo je tek jednu od gao da primi 385.000 posjetilaca bio je ve} boqki rimskih mo}nika. prepun. Igre su po~ele... Gozba...

Igre i glad

26. jun 1858. godine

26. jun 1917. godine

27. jun 1991. godine

Zavr{en rat Britanaca i Kineza
1858 - Mirom u Tjen}inu izme|u Kine i Velike Britanije zavr{en je Britansko-kineski rat, a poslije poraza Kina je bila prinu|ena da otvori svoje luke, dozvoli strancima kretawe po cijeloj zemqi i legalizuje uvoz opijuma, ~ime je postala potpuno ekonomski zavisna. Britanski sukob s Kinom je po~eo Prvim opijumskim ratom 1840, u kojem je Kina tako|e pora`ena, pa je mirom u Nankingu pristala da Britaniji plati veliku od{tetu, ustupi joj Hongkong i evropskoj trgovini otvori pet luka sa re`imom eksteritorijalnosti.

Strijeqan pukovnik Apis
1917 - Poslije smrtne presude vojnog suda, u Prvom svjetskom ratu, na Solunskom poqu strijeqani su general{tabni pukovnik srpske vojske Dragutin Dimitrijevi} Apis i majori Qubo Vulovi} i Rade Malobabi}, osu|eni kao organizatori atentata na Aleksandra Kara|or|evi}a. Apis je uhap{en na Solunskom frontu 1916, kao pripadnik “Crne ruke“. Kao na~elnik obavje{tajnog odjeqewa Glavnog general{taba srpske vojske povezao se sa pokretima Srba van Srbije. Bio je glavni inspirator oficirske zavjere i ubistva kraqa Aleksandra Obrenovi}a i kraqice Drage Ma{in 11. juna 1903.

Napad na JNA u Sloveniji
1991 - Teritorijalna odbrana Slovenije napala je vojnike Jugoslovenske narodne armije, ~ime je zapo~eo rat u toj jugoslovenskoj republici. Tada su pale i prve `rtve kao posqedica nasilne secesije i razbijawa Jugoslavije. Dva dana ranije, skup{tina Slovenije je proglasila nezavisnost, a sutradan su weni delegati napustili Skup{tinu Jugoslavije. Secesija je sprovedena protivno va`e}im zakonima tada{we Jugoslavije, ali uz presudnu podr{ku Va{ingtona i Brisela.

OGLASI

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 27

NAJKUTAK REPUBLIKE SRPSKE
И ви можете учествовати у избору “Најкутак Републике Српске” тако што ћете дати глас оном простору који је по вашем мишљењу заслужио да буде изабран као најљепши кутак Републике Српске. На тај начин стичете право на једну од награда које су намијењене управо вама. JAVNE POVR[INE

1. Crkva u Strojicama - [ipovo

2. Eko centar Qekarice - Prijedor

3. Trg pjesnika - Trebiwe

4. Dom zdravqa - Han Pijesak

5. O[ “Ivan Goran Kova~i}“ - Mrkowi} Grad

6. O[ “Dositej Obradovi}“ Blatnica - Tesli}

7. Dom zdravqa Rogatica

8. Dom zdravqa - Gradi{ka

9. HE na Drini - Fo~a

10. Aqua park - Bawaluka

PRIVATNE POVR[INE

11. Nada Nikoli} - ^elinac

12. Sla|ana Stevanovi} - Jahorina

13. Konstantin Dragi} - Pelagi}evo

14. Qubica \uki} [tadler - Lakta{i

15. Dragan Ivkovi} - Nevesiwe

16. Milorad Bo`i} - Stri~i}i Bawaluka

17. \or|e Lu~i} - Vi{egrad

18. Du{ko Kova~evi} - Bistrica Bawaluka

19. Du{ko Tanasijevi} - Trebiwe

20. Qubinka Kliki} - Trn Bawaluka

SMS-om glasate tako {to, na broj 091/510-101 po{aqete poruku koja sadr`i rije~ GLAS zatim redni broj prostora. Primjer, ako `elite glasati za prijedlog pod rednim brojem 8, tekst SMS poruke glasi: GLAS 8. Broj va`i za sva tri operatera mobilne telefonije u BiH. Cijena poruke je 0,80 KM+PDV

Име и презиме: Број телефона: Гласам за простор под редним бројем:
Испуните потребне податке и пошаљите купон на адресу: “Глас Српске” (за Најкутак Републике Српске), Улица Bra}e Pi{teqi} 1, 78000 Бањаlука

OP[TINA LAKTA[I

OP[TINA K. DUBICA

OP[TINA DERVENTA

OP[TINA PRIJEDOR

OP[TINA TREBIWE

28 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Razbibriga
Od tra~a do istine

Vra}a se Mujo sa ispita u ve~erwoj {koli, sretne ga kom{ija Haso i pita ga: - Kako je bilo na ispitu? - Prete{ko - odgovara Mujo.

- A kakva su pitawa, vjerovatno te{ka? A ovaj mu odgovara: - Da te{ka i prete{ka. U~iteq pitao od ~ega je napravqen zlatni nov~i} i koji instrument svira harmonika{.

Slavica povukla tu`bu
Folk pjeva~ica Slavica ]uktera{ povukla je tu`bu protiv koleginice Tawe Savi} u kojoj je potra`ivala tri miliona dinara na ime od{tete za nanijetu du{evnu bol, te klevete da je, uslovno re~eno, slu~aj za psihologa, prenijeli su pojedini mediji u Srbiji. Da se odlu~i na ovakav korak, poznatu pjeva~icu je natjeralo saznawe da joj je koleginica Tawa u drugom stawu, pa je, kako tvrde weni prijateqi, bez razmi{qawa pozvala advokata i rekla mu da odustane od su|ewa. - Kada je Slavica od kolega ~ula da je Tawa trudna, a to kasnije i pro~itala u novinama, bez razmi{qawa je okrenula broj svog advokata. Bila sam sa wom kada je to uradila, tako da mogu o tome da pri~am sa sigurno{}u. Da se razumemo, woj ne pada na pamet da se pomiri sa Tawom i oprosti joj sve {to je o woj izjavqivala, ali ne bi volela da se wena koleginica trudna povla~i po sudovima, ve} ka`e da bi trebalo da u`iva u blagoslovenom stawu i sre}i zbog ro|ewa deteta. Ovo vam je samo jo{ jedan pokazateq da woj nikada i nije bilo stalo do novca, ve} samo do zadovoqewa pravde izjavila je bliska prijateqica atraktivne pjeva~ice. Oplemenite li piletinu bananama, koje ste prethodno nakapali limunovim sokom i omotali slaninom, spremite se da umjesto uobi~ajenih ra`wi}a na koje ste navikli, na stolu imate egzoti~an obrok pripremqen na ameri~ki na~in. Za pripremu ovakvih ra`wi}a, za ~etiri osobe, potrebno je oko 40 minuta.

Ra`wi}i na ameri~ki na~in

Sudoku
U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i koloni budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata 3h3.

RJE[EWE: ULAGA^, MOA, DI, OTOPINA, EMERITUSI, SALINAS, KK, I, ^^, TASO, PAKSTON, L, POPOVO POQE, KRAJINA, EKSER, TREBI[WICA, T, RAZORI, DINO, SELEVAC, AOSTA, PT, RITAM, NIKS, A, TONI, APARAT, SUD, A, PRIRODA.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 29

@ali se pacijent hirurgu poslije operacije: - Doktore, ja do{ao na operaciju krajnika, a vi mi izvadiste i sli-

jepo crijevo?!! - Jest... Kolege su mi aplaudirale poslije prve operacije pa sam im morao ne{to izvesti na bis.

Saobra}ajni policajac zaustavqa pijanog voza~a koji vozi u pogre{nom smjeru u jednosmjernoj ulici. - Gdje si to krenuo!? - zagrmi po-

licajac na pijanca. - Nemam pojma, hik, a ionako sam zakasnio, hik, vidi{ da se svi ve} vra}aju!

Sastojci
(za 4 osobe) 4 100 g 2 1/2 pile}a filea hamburger slanine banane limuna

Priprema
1. Za ra`wi}e piletinu nare`ite na komadi}e (kocke). 2. Za marinadu pomije{ajte maslinovo uqe, vinsko sir}e, limunov sok, med, narezani luk i mje{avinu za~ina za piletinu. Potom piletinu stavite u marinadu i ostavite da odstoji jedan do dva ~asa. 3. Banane nare`ite na kri{ke (2 cm), nakapajte limunovim sokom i omotajte kri{kama slanine (da budu jedan i po puta omotane). 4. Na {tapi}e stavqajte naizmjeni~no piletinu i banane. 5. Ra`wi}e pecite na ro{tiqu ili gril tavi uz premazivawe ostatkom marinade.

Cijene u KM
piletina slanina banane limun uqe sir}e med za~in 4,8 1,4 0,8 0,4 1 0,2 0,3 0,5

HOROSKOP
Ovan
(21.3 - 20.4) Budu}i da su va{e imaginativne mo}i danas nagla{ene, bavite se umjetno{}u i stvarima za koje je neophodna ma{ta. Ne gubite snagu na stvari na koje slabo mo`ete uticati, jer }ete se nervirati. Uspjeh o~ekuje pripadnike znaka koji se bave umjetno{}u.

Vaga
(23.9 - 22.10) U`ivate u lijepim stvarima, dobroj hrani, dru{tvu i odje}i. Iako u to umijete maksimalno da se unosite, ne pretjerujte. Budite oprezni sa slatki{ima, jer od wih stradaju ne samo zubi ve} i krvni sudovi. Po`eqno je otvoreno pogledati istini u o~i.

Za marinadu: 100 ml maslinovog uqa 1 ka{i~ica bijelog vinskog sir}eta 1 ka{i~ica limunovog soka 1 ka{i~ica cvjetnog meda 1 glavica luka (60 g) 1 ka{i~ica za~ina za piletinu

Poslu`ivawe
Ra`wi}e pripremqene prema ovom receptu mo`ete da poslu`ite uz povr}e s ro{tiqa.

Bik

[korpija
(23.10 - 22.11) Ula`ete vanredne snage kako biste zapo~eli va`an poduhvat, a stimulisani ste materijalnim momentom. Mo`da ste zadovoqni zato {to kontaktirate sa inostranstvom? Trenutno su [korpije u{le u odli~an poslovni period, dok emotivni `ivot donekle trpi.

Savjet
Za pripremu ovog jela koristite banane koje nisu u potpunosti zrele.

CIJENA RU^KA

(21.4 - 20.5) U dobrom ste raspolo`ewu, spremni na u`ivawa i provod. Ponudi}e vam se poslovno unapre|ewe. Iako ostvarujete poslovne uspjehe, ne mo`ete da se po`alite ni na emotivni `ivot. Posebnu radost vam pru`aju partner i osobe do kojih vam je stalo.

9,4

Blizanci
(21.5 - 20.6) Suo~avate se sa surovom stvarno{}u. Niste u dilemi. Trezveno razmi{qate, jasno znate {ta ho}ete, a ujedno ste svjesni ~iwenice zbog ~ega to ne ostvarujete. Izuzetno funkcioni{ete u timu, pa se savjetuje takva vrsta rada. O~ekuju Vas uspjesi na sve strane.

Strijelac
(23.11 - 20.12) Iako saradnici poku{avaju da miniraju neke va{e ideje i poteze, to im ne}e po}i za rukom. Uspje}e samo da vas iznerviraju i poja~aju osje}aj sputanosti. Po{to je to stawe ~esto prisutno, poku{ajte da ga prijatnim aktivnostima ubla`ite.

Na spavawe bez odlagawa
Istra`ivawe koje je vr{eno u Americi pokazalo je da 69 odsto djece mla|e od deset godina poku{ava na sve na~ine da eskivira odlazak u krevet bar nekoliko puta sedmi~no. Djeca imaju nepresu{nu inspiraciju kad `ele da odlo`e odlazak na spavawe
U ne kim po ro di ca ma svako ve~e se pretvara u horor za ro di teqe. Uz poqubac smjestite podmladak u krevet, bezbri`no se uputite u dnevnu sobu i - niste pro{li ni kroz hodnik, a ve} ~ujete trupkawe malih stopala za sobom. “Pi{ki mi se”, “ho}u vode“, “ne{to {u{ka ispod kreveta“, “samo da pomazim macu/kucu“... Djeca imaju nepresu{nu inspiraciju kad `ele da odlo`e odlazak na spavawe. Is tra `i vawe ko je je vr{eno 2004. godine u Americi pokazalo je da 69 odsto dje ce mla |e od de set godina poku{ava na sve na~ine da eskivira odlazak u kre vet bar ne ko li ko pu ta sedmi~no. Vjerovatno se ne bu ne sa mo ako ste ci je li dan pro ve li jur ca ju }i za wima u parku, pa su toliko umor ni da im ne pa da na pamet da se bune. Iako se to de{ava gotovo svim roditeqima i iako i sami znate da }e se u nekom slu ~a ju problem ri je {i ti sam od se be (~im dijete poraste), vjerovatno ima dana kad ste na ivici `ivaca i kad po`elite da va{i klinci kad im ka`ete “laku no}“ prosto -ostanu u krevetu. Evo ne ko li ko sa vje ta ko ji vam mo gu po mo }i da namjeru da djecu smjestite na spavawe svako ve~e u isto vrijeme sprovedete u djelo. Ako to ne upa li, bez brige, djeca rastu. Dje ca idu na spa vawe svakog dana u isto vrijeme. Bez diskusije. Ipak, trebalo bi da ci je li pro ces

Rak
(21.6 - 20.7) Rakovi su okrenuti poslu, filozofskim temama, putovawima, dok pomalo zapostavqaju privatni `ivot. Trenutno ste u izvjesnoj dilemi. Nedoumice se odnose na putovawe i nove poslove. Krajem dana o~ekujte poboq{awe raspolo`ewa i prijatno dru`ewe.

Jarac
(21.12 - 19.1) @elite da se oslobodite napetosti, odlu~uju}i se za brzu i odlu~nu akciju. Nema te stvari koju ne mo`ete da rije{ite na najboqi mogu}i na~in. Iako situacija nije laka i ne obe}ava mnogo, to vam ni najmawe ne smeta da se sa wom otvoreno borite.

Lav
odlaska u krevet traje pola sa ta ili 45 mi nu ta. To ukqu~uje i kupawe i prawe zuba, i ~itawe pri~e i malo ma`ewa sa mamom i tatom, a najva`nije je da ne preska~ete ritual samo zato {to tre ba da pe gla te ili ne{to sli~no. to vrijeme. U dje~ijoj sobi temperatura treba da bude oko 20 stepeni. Ako je osjetno toplije ili hladnije, dijete }e se buditi u toku no}i. Ne bi trebalo da djecu navikavate na potpunu ti{inu da ne biste morali da idete na prstima do ujutru. Ako klinci to `ele, mo`ete im pustiti neku tihu muziku dok se ne uspavaju. Sa ma lo sta ri jom dje com mo`ete uspostaviti i neki sistem nagra|ivawa. Recimo, ako cijele sedmice ne budu izmi{qali sto razloga da ustanu iz kreveta po sli je poqup ca za la ku no}, pus ti te ih da sa mi odlu~e da li }ete za vikend i}i u zoolo{ki vrt, bioskop ili }ete zajedno praviti kola~e. (21.7 - 21.8) U ne{to ula`ete dodatni napor, ali }e se isplatiti. Situacija zahtijeva odlu~no djelovawe, iznenadno prilago|avawe novim `ivotnim prilikama i puno emotivnih reakcija. Samo nastavite ovim tempom, ali uz pomo} Vodolije i Strijelca. Poslu{ajte wihov savjet.

Vodolija
(20.1 - 18.2) Divno se osje}ate, veseli ste i razdragani. Po{to vas o~ekuju trenuci bla`enstva, uspje}ete da im se u potpunosti predate. Poslovni uspesi gode sujeti, emotivni jo{ vi{e. Zapamtite ovaj dan, jer skoro ne}ete imati sli~no iskustvo. Skloni ste rasipni{tvu.

U DJE^IJOJ sobi temperatura da bude oko 20 stepeni
Sa djetetom treba da se dogovorite {ta se sve radi pri je spa vawa, a on da obje stra ne mo ra ju da se dr`e toga. Ne moj te od stu pa ti od uspostavqene rutine ni vikendom, za djecu je najboqe da svakoga dana ustaju i idu na spavawe otprilike u is-

Djevica
(22.8 - 22.9) Po{to ste izuzetno nadareni, nadajte se uspjesima. Posao je pod kontrolom. Uskoro }e biti i voqena osoba. Shvatate neophodnost zadovoqewa potreba na emotivnom planu, pa se na to fokusirate. ^arobni ste, zar ne? Posvetite vi{e pa`we afektivnom `ivotu.

Ribe
(19.2 - 20.3) Razumni ste, poslovno orijentisani. Stvari su pod kontrolom. Nastavite tim tempom i vidje}ete da }e sve biti onako kako se samo po`eqeti mo`e. Sa Strijelcima i Blizancima dobro funkcioni{ete. Prihvatite saradwu i sa Djevicama, jer nude konstruktivne prijedloge.

30 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Oglasi
KU]E
PRODAJA Prodajem novu ku}u, useqiva, Gavrila Principa, veliki dnevni boravak, ni{a, tri sobe, centralno, 600 m do pla`e, tel. 387 65/572-929. Prodajem prizemqe ku}e 145 m2 sa pola lokacije, veoma povoqno, kod “Medicinske elektronike”, Bawaluka, tel. 38765/081-964. Prodajem ili mijewam ku}u, 1/1, sa dva stana (80 m2) u Vrbawi, za mawi stan sa centralnim grijawem, tel. 051/423-138; 065/497-711. Prodajem stariju ku}icu na 1.400 m2 placa, Sara~ica 435 uz glavni put, cijena 50.000 evra, tel. 065/935191. Prodajem ku}u br. 13 u Obili}evu, iznad "Alibabe", povoqno, tel. 065/314-562. Prodajem ku}u u Kne`evu, tel. 065/641-682. Prodajem ku}u u vikend nasequ u Kne`evu, ulica Dujke Komjenovi}a b.b, tel. 051/591-067, 065/742-244. Prodajem ku}e u Bawaluci od 45.000 do 2.500.000 KM, tel. 065/549687. Prodajem u Dervi{ima ku}u, stara gradi{ka cesta sa placem 370 m2, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u u Kuqanima 11h10, sve uplaweno, struja, voda, asfalt, na 1.150 m2 placa, vlasnik 1/1, tel. 065/351-431. Prodajem ku}u u Zenici, visoka prizemnica, trosoban stan, gara`a i kotlarnica, tel. 065/398-182. Prodajem izgorjelu ku}u u Sarajevu, Pofali}i na lijepom mjestu iznad “Fabrike duvana”, tel. 065/206-060. Prodajem ku}u, ul. Kwaza Milo{a, lokacija idealna za poslovni prostor. Cijena po dogovoru, tel. 065/6 01-789. Prodajem ku}u u Romanovcima i plac 2.000 m2, cijena povoqna, tel. 065/788-215. Prodajem ku}u na Paprikovcu na 640 m2, 10 h 9 prizemqe, sprat, potkrovqe, nije izra|eno, tel. 065/448-763. Prodajem plac 355 m2, nalazi se u ^esmi - Ma|iru, kod stadiona “Sin|eli}“, tel. 065/395-901; 051/ 312-360. Presa~e, prodajem u ul. Te{ana Podrugovi}a sa prate}im objektima ku}u, 10h9, na placu od 2.700 m2, cijena 170.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem nedovr{enu ku}u u Rami}ima na devet dunuma zemqe, cijena 50.000 evra, mo`e i zamjena za stan u Bawaluci, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat sa dva stana po 80 m2, sa dvori{tem, gara`om, po~etak ulice Jovice Savinovi}a ili mijewam za mawi stan uz dogovor, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem na glavnom putu u Trnu novu ku}u P+1+M (11h10) u prizemqu, poslovni prostor, na placu od 750 m2, cijena 200.000 evra, tel. 065/516-927. Ku}a na prodaju mawa ili ve}a vikendica, nova gradwa neopremqena, vi{e potkrovqe, [ibovi, Bawaluka, tel. 065/758-680. Prodajem u Prije~anima kod {kole useqivu ku}u 8,5h9,5 (P+1+M) na placu 500 m2, cijena 70.000 KM, tel. 065/371-611. Prodajem ku}u na podru~ju Bawaluke, hitno, tel. 065/671-420. Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, centralno grijawe, dvori{ni objekat na placu 500 m2, cijena 120.000 KM, tel. 065/671-420. Prodajem ku}u 9h10, nedovr{ena novogradwa, prizemqe poslovni prostor, sprat i potkrovqe, stanovi, tel. 051/317-719. Prodajem vilu sa {est soba, dvije kuhiwe, dva kupatila, pet balkona i gara`u u Varawici kod Trogira, 80 m do mora, tel. 051/303-038; 065/180-753; 051/307-514. Prodajem kod Zavoda distro fi~ara sre|enu ku}u P+1+M sa tri odvojena stana, gara`om, kotlovnicom i ostavom na placu od 330 m2, cijena 300.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem polovinu nedovr{enog dupleksa P+I+II+P 220 m2 korisnog prostora, 212 m2 placa, uredni papiri, 155.000 KM, tel. 065/011-065. Prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i deset dunuma zemqe u Debeqacima, tel. 0038543/779289. Prodajem ku}u, 50 m2 stambenog prostora, sanirana, sa dvori{tem 120 m2, ul. Gavrila Principa, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}e u Lazarevu (Buyak) 150.000 KM do 850.000 KM, tel. 065/549-687. Prodajem ku}e u Buyaku i Centru, 650.000 KM, tel. 065/549-687. Prodaje se ku}a sa oku}nicom, 800 m2, u Du{anovu kod Nove Topole, tel. 065/585-908. Prodajem ku}u sa poslovnim prostorom kod “Glasa Srpske”, tel. 065/698-012. Prodajem dvije totalno sanirane ku}e, gara`a, ogra|eno, sa placem od 3.500 m2, blizina petqe, asfalt do ku}e, struja, voda, useqiva, ul. Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem novu ku}u, useqiva, Gavrila Principa, sve 1/1, na sprat, cijena po dogovoru, tel. 065/572-929. Prodajem ku}u na sprat sa potkrovqem, tri trosobna stana sa gara`om, oku}nicom 330 m2, vlastito centralno grijawe, kod Zavoda distrofi~ara, ul. Dr Velimira ^ovi}a, papiri 1/1, odmah useqiva, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u na sprat + poslovni prostor pekara sa dvori{nom zgradom, sa placem od 500 m2 kod “Alibabe”, ul. Koste Vojinovi}a, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem dvije ku}e na placu od 2.000 m2, iza Incela, ul. Vladislava [kari}a, zavr{en regulacioni plan, cijena 145.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem i oku}nicom oko 900 m2, ogra|eno, pod vo}em, vlastito grijawe, preko puta “Glasa”, Hiseta, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u, 120 m2, u ul. Gavrila Principa, sa oku}nicom od 500 m2, hitno, povoqno, uz put, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem ku}u na sprat sa dva poslovna prostora, gara`om i oku}nicom, 500 m2, u Krfskoj ulici, papiri 1/1, tel. 065/636-545; 065/939-969. Prodajem brvnaru 3,5h2,5 m bez zemqi{ta, tel. 066/248-231. Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama, Bawaluka, tel. 065/698-012. Prodajem ku}u na sprat, po~etak Gorweg {ehera, kod Turbeta, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u u Kqu~u, poslovni prostor, gara`a, stambeni prostor ili zamjena za ku}u ili stan u Bawaluci, M. Gradu, Prijedoru, Gradi{ci, tel. 065/644-785. Prodajem ku}u i zemqi{te, oko 3.000 m2, u ^elincu dowem preko puta mosta, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Prodajem ku}u 300 m2, dva trosobna stana plus poslovni prostor plus grijawe, cijena 250.000 evra uz zapadni tranzit kod motela “Nana”, tel. 066/625-282. Prodajem ku}u na sprat u Rosuqama sa dva posebna ulaza, tel. 065/988-590. Prodajem useqivu ku}u u Trnu kod “Pe{tana” na placu od 600 m2, tel. 065/560-386; 065/596.526. Prodajem ku}u, tvrda gradwa, dva stana 10 h 9, papiri 1/1, Buyak (Dervi{i), super sanirana, plac 500 m2, cijena 250.000 KM, tel. 051/388-189; 066/497-701. Prodajem stariju ku}u sa 17 dunuma zemqe (~etiri {uma, ostalo obradivo) struja, gradska voda, cijena 40.000 KM u ^arda~anima, tel. 00381112159443, 065/ 657-630. Prodajem ku}u u Novakovi}ima, Bawaluka, 550 m2 zemqe, 1/1, ulica Jovana Bijeli}a 84, tel. 065/460655. Prodajem ku}u 14h11 m na 550 m2 ku}i{ta u nasequ Nova varo{, mogu}nost sanacije ili gradwe novog poslovno-stambenog objekta, tel. 065/511-121. Prodajem ku}u na parceli na kojoj je predvi|ena izgradwa lamela u nizu, ul. Ranka [ipke, tel. 051/303-038, 065/180-753, 051/307-514. Prodajem ku}u spratnicu 9h9,5m na 300 m2 zemqi{ta kod restorana "Studenac" cijena 200.000 KM, tel. 065/511-121. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe, osam km od Lakta{a kanalom i 1km u selo, tel. 065/306-116. Prodajem ku}u u centru Bawaluke, Du{ka Ko{~ice 34, tel. 066/257156. Prodajem odmah useqivu ku}u sa visokim potkrovqem i prate}im objektom na placu od 1.300 m2, voda, struja, sa gra|evinskom dozvolom, Ko~i}evo - Gradi{ka, tel. 065/417581. Prodajem ku}u u Slatini ili mijewam za stan, tel. 066/369-864. Prodajem ku}u, nova gradwa, Desna Novoselija, 50 m od {kole nova gradwa, prizemnica s potkrovqem. Mo`e zamjena za mawi stan uz dogovor, tel. 065/033-631; 066/470-791. Prodajem ku}u 9h8 na sprat sa oku}nicom na 4.650 m2 zemqe u Osje~anima (kod {kole), op{tina Doboj, tel. 051/464-478; 065/582-340. Prodajem ku}u sa podrumom i useqivom dvori{nom zgradom na placu 1.200 m2, ul.Srpskih rudara 27, Lau{, cijena 120.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem ku}u visoku prizemnicu u dupleksu sa dva dvosobna

Oglase, reklame i ~ituqe mo`ete predati dopisni{tvu GLASA SRPSKE
stana i dva podruma, 340 m 2 dvori{ta, useqiva ili mijewam za san u Bawaluci ili mawu ku}u, cijena povoqna, tel. 065/458-621. Prodajem poslovno-stambenu ku}u na parceli 600 m2 u Bawaluci kod “^ajaveca” ili mijewam za stan uz dogovor, tel. 065/413-509 2696. Prodajem ku}u i 14 dunuma zemqe, 8 km od Lakta{a kanalom 1 km u selo, tel. 065/780-580. ZAMJENA Mijewam komfornu ku}u u Kru{evcu za stan ili ku}u u Bawaluci uz dogovor, tel. 065/663-203. IZDAVAWE Izdajem namje{ten sprat ku}e sa posebnim ulazom, povr{ine 85 m2, udaqen tri km od Lakta{a prema Srpcu, tel. 387 66/826-870. Izdajem sprat ku}e, poseban ulaz, ul. Natalije Jovi} br. 6, zaposlenim licima, zvati od 18 do 20 ~asova, tel. 066/495-414. Izdajem veoma povoqno namje{tenu ku}u u Motikama, uz malu pomo} i doma}insko odr`avawe, tel. 065/644-500. Dajem ku}u u zakup, dva trosobna stana + poslovni prostor sa grijawem 300 m2 uz autoput kod motela “Nana”, tel. 066/625-282. Izdajem namje{ten sprat ku}e u Prwavoru, tel. 065/491-921. POTRA@WA Mladi bra~ni par bez djece, ozbiqni, sa stalnim zaposlewem oboje, tra`e ku}u na ~uvawe u Bawaluci uz minimalno pla}awe, pla}awe re`ija i odr`avawe ku}e, tel. 38766/482-897.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

STANOVI
PRODAJA Prodajem dvosoban stan na Star~evici, tel. 065/809-391. Prodajem stan u Bijeloj, 30 metara od mora, 64 kvadrata, parking, dvori{te, ostava, u zgradi ili mijewam za Bawaluku, cijena 99.200 evra, tel. 387 65/161-284. Prodajem stanove u ^elincu od 32 m2 do 37 m2, nova gradwa, useqivi, tel. 38765/332-828, 051/551-332. Prodajem trosoban stan u Boriku, 76 m2, osmi sprat, Bawaluka, Reqe Krilatice (kod {kole i supermarketa), dobar raspored, tel. 387 65/885-111. Prodajem dva stana u novogradwi od 61 m2 i 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450-281. Prodajem stan u nasequ Garsije Lorke kod “^ajaveca”, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban komforan stan, 58 m2, Bulevar cara Du{ana ili mijewam za mawi uz dogovor, tel. 065/636-545. Prodajem nov useqiv stan, ~etvorosoban, 100 m2, drugi sprat, centar, ul. Vase Pelagi}a, cijena 2.250 KM/m 2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem dvosoban stan u Bawaluci, Milo{a Obili}a 52, 50 m2 95.000 KM, tel. 065/881-644. Prodajem trosoban stan, 73 m2, drugi sprat, {upa, naseqe Lorka, 21.000 KM/m2, tel. 065/510-146. Prodajem na Paprikovcu luksuzno namje{ten dvosoban stan 56 m2, VP, renoviran sa gara`om, cijena 110.000 KM, tel. 066/165-323. Prodajem u Bawaluci dvoiposoban stan, ul. \ure \akovi}a, peti sprat, potpuno renoviran sa ili bez gara`e, tel. 066/165-323.

Prodajem nov, useqiv stan 48 m2 + {upa tri m2, tre}i sprat, ulica Sredwo{kolska bb kod "Tempa", cijena 2.000 KM/m2, tel. 066/661-107. Prodajem dvosoban stan, blizu centra, na mjese~ne rate po dogovoru, Bawaluka, tel. 065/609-893. Prodajem jednoiposoban stan, naseqe \ure \akovi}a, 52 m2, prvi sprat, tel. 065/698-012. Prodajem jednosobni renoviran stan, ima lift sedmi sprat, u centru, naseqe Sime Matavuqa, ili mijewam za Herceg Novi ili Igalo, tel. 065/870-004. Prodajem jednosoban stan 44 m2, prvi sprat, centar, naseqe Petra Preradovi}a, tel. 065/524-505. Prodajem stan u ul. Stepe Stepanovi}a, 54 m2, dvosoban, drugi sprat, cijena 1.700 KM/m2, tel. 065/698-012. Prodajem stan na Lau{u 57 m2, drugi sprat, novogradwa, mo`e automobil u ra~un, tel. 065/523-162. Prodajem na Rebrovcu dvosoban stan, 62 m2, ~etvrti sprat, dobro o~uvan, useqiv odmah, tel. 066/165323. Prodajem ili mijewam stan, 43 m2, drugi sprat, novogradwa, M. Jugovi}a 42, za ve}i do 53 m2 uz dogovor za centar, Aleja S. Save, tel. 065/565-059. Prodajem stan 68 m2, cijena po dogovoru, Cara Du{ana 11, drugi sprat, tel. 065/429-854. Prodajem stan, 61 m2, u centru, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, tel. 065/986-453. Prodajem stan 51 m2 u centru, Jevrejska ulica, tel. 066/812-816. Prodajem nov useqiv trosoban stan, 77 m2, drugi sprat kod Rebrova~ke crkve, tel. 065/404-424. Prodajem stan dvoiposoban 58 m2, ~etvrti sprat kod CSB Bawaluka, tel. 065/516-927. Prodajem dvosoban stan 49 m2, prvi sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, naseqe Petri}evac, cijena 1.900 KM/m2, tel. 065/511121. Prodajem kod Muzi~ke {kole dvosoban stan 61 m2, tre}i sprat, renovirana kuhiwa i kupatilo, tel. 065/371-611. Prodajem stan 56 m2 na Mejdanu, tre}i sprat, sre|en, lift, ulica Milo{a Obili}a, tel. 065/636545. Prodajem dvosoban stan 58 m2, ~etvrti sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv, blizu {kole, fakulteta, ul. St. Stepanovi}a, cijena 2.000 KM/m2, tel. 065/511-121. Prodajem stan 44 m2, peti sprat, cijena 55.000 KM na Lau{u, tel. 065/698-012. Prodajem stan, 46 m2, u Rosuqama, cijena povoqna, tel. 065/966-808; 065/581-773; 051/318-739. Prodajem trosoban stan 89 m2, ~etvrti sprat, saniran, odmah useqiv, vojno naseqe Pentagon, tel. 063/904-603. Prodajem jednosoban stan 44 m2 vp. saniran, useqiv kod restorana "Ogwi{te" u nasequ Star~evica cijena 1.850 KM/m2, tel. 063/904603. Prodajem dvosoban komforan stan 57 m2, @ivojina Mi{i}a 43, ili mijewam za mawi uz dogovor do 30 m2, Borik, tel. 065/419-294. Prodajem dvosoban stan u Beogradu, cijena 53.000 evra, tel. 062/504-127. Prodajem stan 69 m2 u centru, prvi sprat, Nikole Pa{i}a, povoqno, tel. 065/549-687.

OGLASI Prodajem stan 71 m2 namje{ten i stan 46 m2, Obili}evo, tel. 065/549687. Prodajem ku}u u Dervi{ima Bawaluka, stara gradi{ka cesta na placu 270 m2, tel. 065/404-644. Prodajem stanove u 86 i 91 m2 , tre}i sprat na Star~evici i stan 94 m2, ~etvrti sprat u Pentagonu, tel. 065/549-687. Prodajem stan 46 m2, drugi sprat, Obili}evo - Mejdan, povoqno, tel. 065/549-687. Prodajem stan 84 m2, VP u Bawaluci - Star~evica, pogodan i za poslovni prostor, cijena 140.000 KM, tel. 065/937-860, 066/750-396. Prodajem trosoban stan ulica Vase Pelagi}a, osmi sprat, tel. 051/300-452,315-382. Prodajem stan, 43 m2, namje{ten, nova gradwa, u centru grada, 115.000 KM, tel. 065/465-962. Prodajem dvoiposoban stan 64 m2, prvi sprat, u centru grada, ul. Jevrejska, cijena 2.200 KM/m2, tel. 065/511-121. Prodajem trosoban stan u Boriku (92 m2) ili mijewam za mawi (jednosoban ili dvosoban), tel. 065/262917. Prodajem dva stana u novogradwi od 61,00 m2, 70,50 m2, tel. 051/456-130; 450-281. Prodajem stan, 65 m2, u Boriku, u Titaniku, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan, 66 m2, drugi sprat u kuli kod {kole u Novoj varo{i, tel. 051/303-038; 065/180753; 051/307-514. Prodajem stan, 64 m2, dobar raspored, ul. Kne`opoqska, Borik, Bawaluka, tel. 066/952-302. Prodajem dvosoban stan u Novoj varo{i, drugi sprat, 61 m2, u Krfskoj ulici, tel. 065/636-545. Prodajem dvosoban stan u prizemqu, 64 m2, ulica Rajka Bosni}a 1, Star~evica, tel. 051/308-447; 065/ 566-898. Prodajem dvosoban stan 66 m2 , Ravnogorska 10, u Novoj varo{i Bawaluka, tel. 065/624-186. Prodajem hitno stan u nasequ Sunca, totalno sre|en, tel. 065/636545. Prodajem jednosoban stan u dowem dijelu Star~evice, 36 m 2, drugi sprat, tel. 065/698-012. Prodajem komforan stan, 105 m2, klimatizovan, halogeno osvjetqewe, ameri~ki plakar 5 m, cijena 1.900 KM/m2, ul. Gunduli}eva, tel. 065/636545. Prodajem ili mijewam za mawi troiposoban useqiv stan, 94 m2, Obili}evo, gradwa 1986, {esti sprat, 1.000 evra/m2, tel. 051/460-840. Prodajem sre|en, trosoban komforan stan, 79 m2, u Novoj varo{i, sa gara`om, Masarikova ulica, prvi sprat, tel. 065/636-545. Prodajem trosoban stan u Boriku, dva lifta, hitno, tel. 065/636-545. Prodajem u Bawaluci u ulici Romanijska, jednosoban stan, 42 m2, VP, tel. 065/239-082. Prodajem stan, 82 m2, ul. Cara Du{ana 4, u centru, papiri uredni, 1/1, cijena po dogovoru, mo`e zamjena za mawi do 40 m2, tel. 065/986453. Prodajem stan 66 m2, Nova varo{, tel. 065/624-186. Prodajem stan 44m2 ul. Kulubarska 4, Hiseta preko puta restorana "Orhideja", tel. 066/742-581. Prodajem stan, 69 m2, prvi sprat, u centru grada, 2.000 KM/m2, ul. Vase Pelagi}a, tel. 065/705-460. Prodajem stan 69 m2 u \. Kecmanovi}a 7, tel. 065/621-017, 051/303378. Prodajem ~etvorosoban stan, 116 m2, drugi sprat, lift novogradwa ekstra ure|en odmah useqiv naseqe Rebrovac, tel. 065/511-121. Prodajem dvosoban stan u Bawaluci, tel. 051/216-155,065/497-846. Prodajem ili izdajem dvosoban stan ul. Brace Potkowaka - Obili}evo, tel. 065/789-483. Prodajem dvoiposoban stan, 55 m2, prvi sprat, novogradwa, lift, odmah useqiv ul. Starine Novaka, cijena 2.100 KM po m2, tel. 063/904603. Prodajem trosoban stan 63 m2 u apartmanima kod restorana "Marko Polo" povoqno, tel. 065/562-426. Prodajem dvosoban stan sa trpezarijom i ni{om 50 m2+3 na drugom spratu, terase+{upa, 15 minuta busom od centra u Beogradskom nasequ, renoviran, cijena 53.000 evra, Beograd, tel. 062/504127; 00381643016897. Prodajem stan na Star~evici, 90 m2 prvi sprat ili mijewam za mawi do 50 m2, tel. 051/437-064. Prodajem u Boriku renoviran jednosoban stan sa stvarima, tel. 065/785-526. Prodajem ~etvorosoban stan, 71 m2, tre}i sprat, ekstra ure|en, namje{ten, odmah useqiv, cijena 135.000 KM, tel. 065/511-121. Prodajem jednosoban stan u Boriku 45 m2, visoko prizemqe, cijena po dogovoru, ul. Reqe Krilatice 15, kod {kole, tel. 051/305-563. Hitno prodajem namje{ten dvoiposoban stan, 78 m2, nova gradwa, peti sprat, Lazarevo, cijena 1.600 KM/m2, tel. 065/097-158. Izdajem dvosoban stan, nije namje{ten, bez grijawa na Star~evici, tel. 051/460-534. Prodajem dvije barake 52 m2 i 58 m2 u Buyaku, tel. 065/549-687. Prodajem stan 62 m2 na Star~evici, prvi sprat, mir i zelenilo, tel. 065/416-580. Prodajem jednosoban stan 40 m2 u centru grada, tel. 062/148-081. Prodajem trosoban stan, 80 m2, Novice Cerovi}a 13, Borik, cijena po dogovoru, tel. 051/308-686. Izdajem namje{tenu garsoweru u novoj zgradi, na du`i period, Bulevar S. Stepanovi}a, tel. 066/ 754280. Prodajem stan u Slatini, 42 m2, cijena po dogovoru, tel. 051/532452; 065/197-063. Prodajem stan 78 m2 u centru grada, Jevrejska ulica, tel. 066/812816. Izdajem stan ul. Du{ana Joki}a 10, Bawaluka, tel. 051/280-333. Prodajem stan, ku}u, Star~evica 125 m2, dvije eta`e, poseban ulaz, tvrda gradwa (marlesova), 1.450 KM/m2, tel. 065/825-393. Prodajem stan u Bawaluci, naseqe Lazarevo, kod O[ “Borisav Stankovi}“, nova gradwa, drugi sprat, povr{ine 45 m2, cijena 1.750 KM sa ukqu~enim PDV-om, tel. 387 65/896-422. Prodajem trosoban stan (93 m2), prvi sprat + podrum, gara`a u centru Bawaluke, cijena po dogovoru, tel. 051/219-798; 065/979-805. Prodajem trosoban stan u Boriku, Korduna{ka ulica, stan je renoviran, ima dva balkona, tel. 065/542-841. Prodajem stan u centru grada kod hotela “Bosna”, 43 m2, drugi sprat, cijena 3.000 KM/m2, tel. 066/264693. Prodajem stan visoko prizemqe, 59 m2, ul. Ogwena Price, Star~evica, cijena 47.000 evra, tel. 065/935-191. Prodajem nov useqiv stan 79 m2, tre}i sprat, ul. Romanijska, cijena 1.890 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem nov trosoban stan 68 m2 i 75 m2 ul. Stepe Stepanovi}a kod fakulteta cijena 2000 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem nov useqiv dvosoban stan 37 i 49 m2 Petri}evac - `ute zgrade, cijena 1.850 KM/m2 sa PDV, tel. 065/524-505. Prodajem nov useqiv dvosoban stan 55 m2 ul. Stepe Stepanovi}a cijena 2.700 KM/m2 sa PDV-om, tel. 065/524-505. Prodajem baraku u odli~nom stawu, renovirana demit fasada, novi krov, gara`a, klima, ugodno dvori{te, povoqno, blizu Intereksa, tel. 065/541-491; 063/998576. Prodajem jednosoban stan, 44 m2 i trosoban, 79 m2, ul. Kosovke djevojke, cijena 1.650 KM/m2, tel. 065/524-505. Prodajem mawi dvosoban stan 41 m2 drugi sprat u Obili}evu, Cara Lazara (preko puta Gale), cijena 80.000 KM, tel. 065/935-191. Prodajem nov useqiv trosoban stan u centru Bawaluke, 86 m2, cijena 2.450 KM/m2 sa PDV-om, tel. 301-622, 301-626. Izdajem trosoban stan 75 m2, tre}i sprat, ul. Ravnogorska, Nova varo{ od 1.7.2010. godine, tel. 065/524-505. Prodajem u centru grada dvosoban stan, renoviran u potpunosti, drugi sprat, tel. 066/264-693. Hitno prodajem odmah useqiv trosoban stan u centru Bawaluke, drugi sprat, 81 m2, cijena 1.900 KM/m2 sa PDV-om obezbije|en parking, tel. 065/687-643. ZAMJENA Mijewam stan u Sarajevu, 64 m2, za stan u Bawaluci, jednosoban po dogovoru, stan se nalazi na Dobrwi 1, tel. 065/355-540. Mijewam jednosoban stan 41 m2, u centru Bawaluke za dvosoban uz doplatu, tel. 065/969-287. Mijewam dvosoban stan 47 m2 u Br~kom za Bawaluku, tel. 065/889959. IZDAVAWE Izdajem nov jednosoban namje{ten stan sa centralnim grijawem na Paprikovcu (kablovska, satelitska, kompjuter), ul. Vojvode Sin|eli}a (300 m od Klini~kog centra), tel. 065/611-441. Izdajem trosoban stan u ul. Maksima Gorkog 27, tel. 051/214-169. Izdajem garsoweru u Mejdanu, 33 m2, u novogradwi. Cijena 350 KM plus re`ije, tel. 065/520-202. Izdajem sobe i garsoweru u Novoj varo{i, slobodne od 15.7.2010, tel. 065/567-535 i 051/304-038. Izdajem prazan stan, dvori{na, tel. 352-707. Izdajem dvosoban komforan stan u Novoj varo{i od 1. jula, zvati na, tel. 387 65/603-345. Iznajmqujem apartmane i studio apartmane u centru Neuma, tel. 387 66/134-375 i 063/350-221. Izdajem dvosoban stan u Trnu, ul. Vrba{ka 66, kod mlina, cijena 200 KM, tel. 051/586-809, 065/620-577. Izdajem prazan stan 80 m2, visoko potkrovqe, poseban ulaz, ul. Podgrme~ka br. 40, Lau{, tel. 051/280028; 051/280-632. Izdajem namje{ten dvosoban stan, tre}i sprat, na du`i period, naseqe Obili}evo, ul. Milo{a Obili}a. Stan useqiv 1.7.2010., tel. 065/491-112. Izdajem jednosoban namje{ten stan, 52 m2, struja odvojena, u Lazarevu kod ambulante, tel. 051/372-040. Izdajem jednosoban stan u prizemqu, 40 m2 namje{ten, za jednu ili dvije osobe, ul. Radoslava Laki}a br. 16, Nova varo{, Rosuqe, tel. 051/304-869. Izdajem garsoweru u centru grada, pogodnu za dvije studentkiwe, tel. 065/212-300. Izdajem namje{ten dvosoban stan u Boriku bra~nom paru na du`e vrijeme, tel. 066/410-353. Izdajem u centru trosoban, lijepo namje{ten stan strancima i poslovnim qudima, tel. 065/733555. Izdajem dvosoban komforan namje{ten stan u strogom centru Bawaluke, kod "Master" restorana, poslovnim qudima i strancima, tel. 065/618-241. Izdajem dvosoban stan, prvi sprat u ku}i sa gara`om, zvati od 13 do 16 ~asova, tel. 347-353. Izdajem prazan jednosoban stan, poseban ulaz, ul. Petra Pecije 48, tel. 051/370-298. Izdajem prazan dvosoban stan ku}a kod ambulante -Lau{ sa dvori{tem ul. Kara|or|eva 153, tel. 051/280-462. Izdajem potpuno namje{ten stan 60 m2, vi{e~lanoj porodici, centar Borika, cijena vrlo povoqna, tel. 051/319-370. Izdajem dvosoban stan u prizemqu, poseban ulaz (iznad “Sirana”, ulica Jovana Ra{kovi}a 33 (naseqe Sunce), tel. 051/302-769. Izdajem komforno namje{ten dvosoban stan u Bawaluci, tel. 066/808-770. Izdajem jednosoban stan ul. Marka Kraqevi}a 12 (Mejdan), tel. 065/364-919; 051/427-496. Izdajem namje{ten dvosoban stan od 60 m2, ul. Poqski partizanski bataqon br. 10, Lazarevo kod fabrike alatnih strojeva, tel. 352-751. Izdajem namje{ten jednosoban stan na du`i period, mladom bra~nom paru, tel. 065/179-764. Izdajem dvoiposoban stan, namje{ten, ulica Kraqa Petra Drugog 55, Rosuqe, crvene zgrade, tel. 065/614-359. Izdajem jednosoban nenamje{ten stan, ul. Kara|or|eva 510, cijena 150 KM, tel. 051/282-208. Izdajem dva stana 80 i 100 m2 u centru Bawaluke, tel. 065/549-687. Izdajem poslovnim qudima trosoban namje{ten stan, dva kupatila, novogradwa, centralno grijawe, klima, kablovska, tel. 051/306-737; 065/623-914. Izdajem jednosoban stan, namje{ten, cijena 150 KM, Kara|or|eva 445 Bawaluka, tel. 051/282-106; 065/635-449. Izdajem dvosoban namje{ten stan, drugi sprat, zgrada, novogradwa, u ul. M. Gorkog u Bawaluci, klima, centralno grijawe, sigurnosna vrata, videointerfon, tel. 065/523-093. Izdajem jednoiposoban namje{ten stan u centru grada, cijena 350 KM, tel. 065/936-588. Izdajem namje{ten jednosoban stan dvjema zaposlenim djevojkama ili mladom bra~nom paru, poseban ulaz, {iri centar grada, tel. 066/883-230. Izdajem namje{ten komforan stan 40 m2 Bra}e Jugovi}a 70 Obili}evo, od 10 do 16 ~asova, tel. 062/181-603. Izdajem dvosoban stan kod O[ “Branko Radi~evi}“ nenamje{ten, ul. Stepe Stepanovi}a 175, slobodan od 1.7.2010., tel. 065/947-854. Izdajem namje{ten jednosoban stan ul. Ranka [ipke 27, tel. 065/188-728. Izdajem trosoban namje{ten stan 90 m2, sprat ku}e, poseban ulaz, sa balkonom, centralno grijawe, kablovska, dvori{no parkirawe auta, ul. Zelengorska, tel. 051/218175, 218-179. Izdajem jednosoban namje{ten stan u stambenoj zgradi, prvi sprat, centr. grijawe, kablovska TV, kod “Medicinske elektronike”, ne studentima, tel. 065/512811. Izdajem dvosoban namje{ten stan zaposlenim `enama, Rosuqe, tel. 312-181; 066/628-337. Izdajem namje{ten dnevni boravak, kuhiwu i kupatilo zaposlenim dvjema ili jednoj osobi, tel. 051/436-619. Izdajem nov dvosoban namje{ten stan, drugi sprat, ugra|en kalorimetar, ul. Tre}i prigradski put, tel. 065/671-664. Izdajem nenamje{ten jednosoban stan, 42 m2, stambena zgrada, ul.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 31 Ravnogorska br 12, Nova varo{ kod dje~ijeg vrti}a, tel. 065/566-030. Izdajem stan, garsowere i sobe, namje{teno i sve odvojeno, jedno dajem `enskoj osobi za pomo} u ku}i, tel. 065/636-195; 051/212-691. Izdajem stan u ku}i u Prwavoru, tel. 065/491-921. Izdajem namje{ten stan, tel. 051/305-892. Izdajem namje{ten apartman, za jednu osobu, Lau{, kod crkve, cijena 150 KM, tel. 065/639-433. Izdaje se jednosoban namje{ten stan u zgradi centar, tel. 051/302623. Izdajem ~etvorosoban stan, komplet namje{ten u ul. Starine Novaka u nasequ Obili}evo, tel. 065/511-121. Izdajem dvosoban polunamje{ten stan za bra~ne parove ul. Stepe Stepanovi}a 206 kod "Incela", tel. 065/516-802; 065/707-190. Izdajem u centru grada dvosoban stan, renoviran u potpunosti, drugi sprat, tel. 066/264-693. Izdajem jednosoban komplet namje{ten stan u nasequ Obili}evo, cijena 350 KM + re`ije, tel. 065/829-608. Izdajem dvori{nu ku}icu - jednosoban stan, namje{teno, tel. 051/354-543. Izdajem jednosoban namje{ten stan, sa grijawem,cijena povoqna, tel. 066/316-860. Izdajem garsoweru na du`i period, novogradwa, blizu fakulteta, tel. 051/436-125. Izdajem dvosoban stan, ul. Carice Milice 39, tel. 413-538; 066/978-721. Izdajem jednosoban prazan stan, nova gradwa, grijawe, poseban ulaz, kod “Kosmosa”, tel. 051/215-639. Izdajem namje{ten jednosoban stan, poseban ulaz, povoqno, tel. 051/305-892. Izdajem jednosoban namje{ten stan u dvori{nom objektu, tel. 051/304-855. Izdajem namje{ten stan pod Star~evicom, tel. 462-896. Izdajem namje{ten dvosoban stan, tre}i sprat, na du`i period, naseqe Obili}evo, ul. Milo{a Obili}a, useqiv od 1.7.2010., tel. 065/491-112. Izdajem dva namje{tena stana u centru grada, tel. 051/211-684, 063/118-488. Izdajem namje{ten dvosoban stan u Obili}evu, tel. 065/565-229. Izdajem stan 100 m2 za gra|evinske radnike, tel. 065/517-146. Izdaje se dvosoban stan, prvi sprat u ku}i sa gara`om, zvati od 13 do 17 ~asova, tel. 051/478-353. Izdajem dvosoban stan 60 m2 u Boriku, bra~nom paru, mo`e i sa djecom. Vrlo povoqno, cijena 600 KM sa re`ijama, tel. 051/ 319-370. Izdajem stan u Trnu kod {kole, mogu dva mu{karca, djevojke, porodica, tel. 051/585-578; 066/157-733. Izdajem na du`i period namje{tenu garsoweru u novogradwi, tel. 051/436-125. POTRA@WA Potrebna tre}a cimerka (nepu{a~) u trosobnom stanu kod Gimnazije, cijena 135,00 KM + re`ije, slobodno od 16.7.2010, tel. 065/984771.

POSLOVNI PROSTORI
PRODAJA Prodajem poslovni prostor u Bawaluci 175 m2 iza Poliklinike, tel. 065/881-644. Prodajem kafi} u Rosuqama u stambenoj zgradi, tel. 066/165-323. Prodajem nov poslovni prostor 80 m2 u centru i prostor od 68 m2 u Mejdanu (povoqno), tel. 065/549687.

32 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE Kotor Varo{, poslovni objekat 3.276 m2, sa zemqi{tem 10.000 m2, tel. 065/896-422. Prodajem-izdajem poslovni stambeni objekat 700 m2 u Bawaluci Dervi{i na staroj gradi{koj cesti P+P+S, tel. 065/514-851. Prodajem - izdajem poslovni prostor 300 m2 P+S+P na placu 130 m2 u Bawaluci - Dervi{i, tel. 065/404644. Prodajem poslovne prostore 216, 360 m2, 700, 1.260 i 1460 m2, tel. 065/549-687. Prodajem poslovno-stambeni objekat sa oko 700 m2 korisnog prostora u strogom centru grada, novogradwa, odmah useqivo, tel. 065/511-121. Prodajem poslovne prostore 68 m2, 72 m2 i 82 m2, povoqno, tel. 065/549687. IZDAVAWE Izdajem poslovni prostor, 80 m2, sa vi{e parking mjesta, u blizini Metal sajma, tel. 065/523-162. Izdajem poslovni prostor, 40-50 m2, po~etak ulice Novaka Piva{evi}a, uz ulicu, hitno i povoqno, tel. 065/636-545. Izdajem kancelarijski prostor 70 m2, drugi sprat, lamela jedan, ul. Jevrejska, Bawaluka, tel. 065/577098. Iznajmqujemo poslovne prostore u strogom centru, ul. Veselina Masle{e, namjena trgovina obu}om, odje}om i tekstilom, prostor ima klimu, grijawe i obezbje|ewe, tel. 051/216-384; 065/522-802. dozvolom, tel. 051/212-499; 065/582251. Izdajem vi{enamjenski lokal 35 m 2 u centru Bawaluke, kod “Lovca”, tel. 065/624-169. Izdajem povoqno poslovni prostor 30 m 2 vi{e namjena Branka Popovi}a 97, tel. 051/371-527; 065/566-527. Izdajem poslovni prostor 50 m 2 , ulica 1.300 kaplara br. 6, tel. 051/462-535. Izdajem poslovni prostor na Star~evici, 21 m2, u blizini zanatskog centra, u zgradi, cijena 250 KM, tel. 065/769-917. Izdaje se vrlo povoqno kancelarijski prostor 37 i 49 m2 u strogom centru grada, tel. 051/226-200; 065/514-170. Iznajmqujem kancelarijski prostor, povr{ina 33 m 2 , u sklopu prodajnog centra “Centrum” Lakta{i, namje{teno, sa grijawem i hla|ewem, tel. 065/896-422. Izdajem poslovni prostor na glavnoj ulici, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 33 (Hani{te), tel. 066/253-490. Izdajem nov vi{enamjenski poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom i centralnim grijawem, na du`i period, povoqno, Majevi~ka ulica br. 20 E, Bawaluka - Petri}evac, tel. 065/784-849. Izdajem poslovni prostor 22 m 2 , cijena 150,00 KM, Kara |or|eva 445, Bawaluka, tel. 051/282-106; 065/635-449. Izdajem poslovni prostor 60 m 2 sa dvije kancelarije i skladi{tem za vi{e namjena osim maloprodaje, cijena po dogovoru, tel. 051/213-166. Izdajem poslovni prostor u Novoj varo{i, Wego{eva br. 7 povr{ine 140 m 2 , pogodan za razne djelatnosti, tel. 065/527849. Izdajem poslovni prostor od 40 m2 sa dokumentacijom, prazan, uli ca Petra Pecije 48, tel. 051/370-298. Izdajem poslovni prostor pogodan za apoteku, ambulantu, predstavni{tvo, kancelarije, ul. Du{ka Ko{~ice 22 Bawa luka, tel. 065/526-532. Izdajem poslovni prostor 250 m2 +kancelarija 30 m2 u blizini "Tempo" marketa (Lazarevo) sa vi{e parking mjesta, povoqno, tel. 065/365-144. Izdajem poslovni prostor 30 m2, ulica Bra}e Ma`ar i majke Marije, tel. 065/588-889. Povoqno izdajem 100 m2 prostora blizu centra za skladi{te, Maslova~ka 12 Bawaluka, tel. 051/308-084; 066/642-376. Izdajem poslovni prostor 40 m 2 i kancelarije 42 m 2 Nova varo{, povoqno, tel. 066/819345; 066/847-036. Izdajem poslovni prostor 28 m 2 u centru grada (kod Ferhadije), tel. 065/472-836. Izdajem poslovni prostor pogodan za razne djelatnosti, 35 m2 sa grijawem, tel. 051/355-933. Izdajem namje{tenu mesnicu u Novoj varo{i, povoqno, tel. 066/935-000, 051/303-212. Iznajmqujem dva poslovna prostora 2h75 m2, porodi~na ku}a, parking, grijawe, alarm, pogodno za predstavni{tvo, ambulantu, ul. Zdrave Korde 6, kod penzijskog fonda, tel. 065/985-898; 2742 M. Izdajem poslovni prostor 80 m 2 u ulici Mirka Kova~evi}a 35, pogodan za prodavnicu, butik, pekoteku i ostalo uz mogu}nost i skladi{ta od 100 m 2 + pet parking mjesta, tel. 065/698-488. Prodajem dva placa u Karanovcu od {est i sedam dunuma zemqe, tel. 066/242-599. Prodajem zemqi{te u Kolima, deset km od Bawaluke, 20 m od glavnog puta, telefon, voda, struja, pogodno za ku}u, vikendicu, vo}wak, tel. 065/202-157; 065/473-476. Prodajem plac u Drakuli}u od spomenika 1000 m, sa gra|evinskom dozvolom i projektom, cijena 16.500 KM, tel. 065/588-889. Prodajem plac 450 m2 sa mawom neupotrebqivom ku}om u Desnoj Novoseliji, ul. Mileti}a 2, tel. 065/923-213. Prodajem 20 dunuma zemqe pokraj magistralnog puta Prijedor Bawaluka, podesno za industrijski pogon, tel. 051/317-719. Prodajem plac u Bawaluci, tel. 065/671-420. Prodajem tri dunuma zemqe na Kr~maricama kod Bigovog oda{iqa~a, tel. 065/564-720. Prodajem dva placa u [argovcu, jedan 560 m2, drugi 940 m2, dozvoqena gradwa, 1/1, tel. 066/252-990; 051/388-094. Prodajem plac u Drago~aju, 3.700 m2 (struja, voda, gara`a) iza “Elektroprenosa”, cijena 35.000 KM, tel. 065/811-058. Prodajem zemqu u Gorwoj Piskavici kod Jovani} mlina, 2.613 m2 kraj vode, zvati do 15 ~asova, tel. 051/310-062. Prodajem zemqu i {umu u Han Kolima pored glavnog puta, voda, struja, tel. 065/613-113. Prodajem plac 4.000 m2 u Jablanu Gorwem, cijena 35.000 KM, tel. 065/811-058. Prodajem plac u Lakta{ima 600 m2, 6.000 KM na brdu, okru`en {umom, tel. 065/719-875. Prodajem plac u Drago~aju 350 m2 (struja, voda, gara`a) cijena 35.000 KM iza “Elektroprenosa”, tel. 065/811-058. Prodajem plac 1.700 m2, u Desnoj Novoseliji, kraj glavnog puta, 800 m od “Vodovoda”, tel. 065/605-445; 051/413-257. Prodajem plac 3.648 m2 i 900 m2 u Kuqanima (raskrsnica za Rami}e), tel. 051/464'360, 066/408-499. Prodajem plac u Karanovcu, pored potoka, 1.400 m2, ravan teren (voda, struja, asfalt) mo`e automobil i doplata, tel. 065/365-144. Prodajem plac 500 m2, ura|en temeq, ozidano 2,80 m visine, ura|ena druga plo~a, 10h9, sa urbanisti~kom dozvolom, ul. Sime Pandurovi}a Bawaluka, tel. 066/605-565. Prodajem u Rebrovcu plac, 750 m2, tel. 065/733-555. Prodajem vi{e placeva na ^okorskim poqima, Sara~ica, tel. 065/200-279. Prodajem plac u Drago~aju, stara prijedorska cesta, 500 m2 uz asfalt, struja, voda i telefon, tel. 065/612983. Prodajem mawe placeve na po~etku Jakupovaca, blizu novog autoputa, cijena povoqna, tel. 066/467-752. Prodajem plac u Glamo~anima 650 m2, voda, struja, asfalt, 15 km od Bawaluke sa pomo}nim objektom od 12 m2, tel. 066/672-196. Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju, tel. 065/462-366. Prodajem plac 1.700 m2, naseqe Pavlovac, za gradwu ku}e, vikendice, tel. 051/282-106; 065/635-449. Prodajem dva dunuma zemqe, 1/1, Lau{ (Ko`ara), mo`e do 1/2 dunuma, tel. 066/897-469. Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne objekte, tel. 065/549687. Prodajem ekstra plac u Slatini 3.000 m2, blizina centra, 30.000 KM, tel. 065/823-088. Prodajem gra|evinski plac sa UT uslovima za stambeno-poslovnu

OGLASI zgradu kod novog “Incelovog” mosta, tel. 065/528-555. Prodajem osam dunuma zemqe, ravnica, pogodno za sve namjene, 150 m od glavnog puta, ^arda~ani, cijena 6.000 KM po dunumu, tel. 051/314-523, 065/657-630. Plac u Sumbulovcu 905,2, sun~ana stana, voda, urbanisti~ka saglasnost, prodajem ili mijewam, tel. 061/827-715. Prodajem plac u Karanovcu, 623 m2 uz Vrbas, tel. 065/978-775. Prodajem plac na moru 227 m2 Milna, Bra~, cijena povoqna, papiri uredni, put, voda, struja, tel. 051/482-249; 066/286-594. Prodajem placeve uz autoput kod Prijedorske petqe za hale i stambene objekte, tel. 065/549-687. Prodajem plac od 700 m2 sa projektom i prikqu~cima u nasequ Tuwice, Bawaluka, ili mijewam za baraku u Lazarevu, tel. 065/288-628. Prodajem povoqno plac povr{ine 700 m2, asfalt, voda, kanalizacija, u blizini trofazna struja, ul. Franca [uberta, naseqe Lau{, tel. 051/437-862. Prodajem plac 509 m2, iza `utih zgrada, dobijena urbanisti~kotehni~ka saglasnost, tel. 065/903010. Prodajem 3.000 m2 zemqe u Drakuli}u 1/1, tel. 065/926-261; 318249. Prodajem zemqu i {umu oko 50 dunuma kod Nove Topole, tel. 065/636-423; 051/314-537. Prodajem plac kraj Vrbasa, 650 m2 i devastiran objekat, cijena 35.000 KM, tel. 066/264-138. Jablan, prodajem ~etiri dunuma zemqe, tel. 065/569-294. Prodajem vi{e lokacija za gradwu stambeno-poslovnih objekata u gradu i {irem gradskom podru~ju, tel. 065/511-121. Prodajem u ^esmi, Dervi{ima i Motikama placeve sa razli~itim kvadraturama, tel. 065/ 698-012. Prodajem 1,5 dunuma zemqe sa podumentom, cijena 30.000 KM, nalazi se blizu Kla{nica kod novog autoputa, tel. 00381/62-593027. Prodajem plac od 1.000 m 2 u Kla{nicama, cijena povoqna, tel. 065/803-315. Prodajem mawi plac u Lazarevu kod “Intereksa”, cijena 60.000 KM, tel. 065/288-628. Povoqno prodajem {est dunuma zemqe, 1/1, kod “Unisa”, Rami}i na starom prijedorskom putu, tel. 065/684-212. Prodajem plac 1.000 m2 sa dva monta`na objekta, zelena ograda, vo}e, 500 m od bazena Lakta{i, tel. 051/308-686. Prodajem plac, {umu i vo}e u Motikama, tel. 272-457. Prodajem 3.000 m 2 zemqe u [u{warima, 100 m od firme “Elim”, tel. 065/034-932. Veoma povoqno prodajem mawe placeve u Jablanu, hitno, mo`e dogovor, tel. 065/613-849. Prodajem 16 dunuma zemqe u Lakta{ima uz rijeku Vrbas, tel. 066/839-737. Prodajem sedam dunuma zemqe, lijepu vikendicu, asfalt, struja, voda, vo}e sve ogra|eno, cijena 4 KM/m2, tel. 051/413-199; 066/870370. Prodajem u Kuqanima plac povr{ine 3.648 m2 (raskrsnica za Rami}e), tel. 051/454-360; 066/408499. Prodajem plac u [u{warima i 1.605 m2 i sedam dunuma zemqe u Jakupovcima, voda, struja, telefon i asfalt, tel. 051/539-006, 065/650289. Prodajem plac za ku}u, 500 m2, 1/1, sa papirima, kraj asfalta, Tuzlanska 76, Star~evica, Bawaluka, tel. 051/424-876, 066/449-920.

GARA@E
PRODAJA Prodajem drvenu gara`u, 15 m2, monta`nu, idealna za organizaciju gradili{ta i sli~no, tel. 065/707386. Prodajem zidanu gara`u 800 KM/m2 Milo{a Obili}a 54, blok gara`a, tel. 065/895-971 i 303-908. Prodajem gara`u kod CJB Bawaluka, tel. 065/549-687. Izdajem gara`u u nasequ Sunca, mjese~na cijena 80 KM, tel. 051/229-900, 065/588-999. IZDAVAWE Izdajem gara`u za skladi{te, radionicu, Qev~anska F1, Paprikovac, zvati do 15 ~asova, tel. 051/ 310-062. Izdajem gara`u u nasequ Sunca, M. Gorkog 17, tel. 051/229-900; 065/588-999.

PLACEVI
PRODAJA Prodajem plac u nasequ Ada, Peti prigradski put od 700 m2, tel. 00381112336007 i 065/530-578. Prodajem vi{e placeva u Sara~ici (^okorska poqa), tel. 065/200-279. Prodajem devet dunuma zemqe i ~etiri dunuma {ume uz asfalt u Kolima (osam kilometara od Bawaluke). Telefon: 065/613-113. Prodajem plac u Glamo~anima, 586 m2, sa gra|evinskom dozvolom i ura|enim temeqom i plo~om, tel. 065/640-146. Prodajem osam dunuma zemqe u Novoj Topoli, 1/1, zvati od 10 do 20 ~asova, tel. 0038552/543-601. Prodajem plac 3.134 m2 u Novoj Topoli 200 m od glavnog puta iza katoli~ke crkve, tel. 387 65/336869. Prodajem plac u Kuqanima, 540 metara kvadratnih, 200 metara od po{te, kontakt, tel. 387 65/306-147. Roviw, plac 9.000 m2, lokal 1.200 m2 restoran-picerija, disko-no}ni klub, parkirali{te za 250 automobila, hitno se prodaje-izdaje, tel. 387 65/545-723; 00385 99 861 8491. Prodajem 1.650 m 2 zemqe kod {kole u Motikama, pored potoka, cijena 30.000 KM, tel. 065/516-927. Prodajem ~etiri dunuma zemqe blizu glavnog puta, pogodno za sve namjene, ^arda~ani, tel. 051/501634. Prodajem ~etiri placa u Kuqanima iznad kasarne, struja, voda, asfalt, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/ 351-431. Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1, dozvoqena gradwa, tel. 065/251-263. Prodajem placeve u ul. Blagoja Parovi}a, povr{ine 365 i 667 m2, vlasni{tvo 1/1, tel. 065/279-619. Prodajem 14 dunuma zemqe u Zalu`anima (mo`e u parcelama) op{tina Lakta{i, tel. 065/032-655. Prodajem plac u Zalu`anima 600 m2 sa izlivenim temeqom, 10h10, gra|evinska dozvola, asfalt, struja, telefon, kanalizacija, cijena 50.000 KM, tel. 065/920-605. Prodajem plac u ul. Davida [trpca 600 m2, tel. 065/569-294. Prodajem placeve u Pavlovcu preko puta “[eve” 1/1 struja, voda, asfalt, uli~na rasvjeta, tel. 065/755-410. Prodajem plac, 1.000 m2, u Krminama, pod borovima i plac od 1.900 m2 u Velikom Bla{ku, tel. 065/636545; 065/939-969. Prodajem plac na Paprikovcu 450 m2, sa uslovima, papiri uredni, tel. 065/251-944. Prodajem 3.000 m 2 placa na Jeli}a brdu, Jakupovci, Lakta{i i plac od 1.000 m2 na Kr~maricama, blizina vode i struje, tel. 065/636545; 065/939-969.

Izdajem kancelarijski prostor u centru grada, uz fizi~ko obezbje|ewe, video-nadzor, higijeni~arsku slu`bu i kantinu. Telefon 051/231-077, zvati do 16 ~asova.
Iznajmqujem 110-210 m2 kancelarijskog prostora. Bawaluka: centar, {est parkinga, klima, alarm, centralno, upotrebna dozvola, tel. 387 65/666-435. Izdajem poslovni prostor 32 m2 u ulici Stojana Novakovi}a 12, nova zgrada, pogodno za prodavnicu mje{ovite robe, tel. 387 65/534-684. Izdajem poslovni prostor 15h15 m2, centar “Olimpus”, namjena trgovina, tel. 387 65/208-318. Izdajem razra|eno stovari{te gra|evinskog materijala sa svom prate}om opremom u Trnu na glavnom putu, tel. 387 65/539-888. Izdajem poslovni prostor u centru grada, namijewen za zubnu ordinaciju ili ambulantu, tel. 063/118488, 051/211-684. Iznajmqujem 170 m2 sre|enog kancelarijskog prostora (klima, grijawe, ~etiri parking mjesta, ogra|eno dvori{te) kod glavnog MUP-a, cijena 1.600 KM + re`ije, tel. 065/371-611. Izdajem - prodajem poslovni prostor u Novoj varo{i, 27 m2, sa upotrebnom dozvolom, tel. 065/525010. Izdajem poslovni prostor sa upotrebnom dozvolom za ordinacije i kancelarije, ul. Jovana Ra{kovi}a 7, tel. 051/303-722; 065/367-413. Izdajem poslovni prostor 84 m2 u centru, Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a br. 7 sa upotrebnom

OGLASI Prodajem plac za vikendicu u Lakta{ima, 10 KM/m2, tel. 065/719875. Prodajem 3.000 m2 zemqe u Drakuli}u, povoqno, 1/1, tel. 051/487658, 066/533-717. Prodajem zemqi{te u Stanarima, blizu lokacije termoelektrane, 7.300 m 2 i 18.700 m 2 , pored asfaltnog puta, tel. 065/175-305. Prodajem dva dunuma zemqe u Prijakovcima uz stari prijedorski put, ul. rasvjeta, struja, voda, povoqno, tel. 051/385-951; 065/684-374. Prodajem 20 dunuma zemqe s vo}wakom, oko dva dunuma {ume, sa nedovr{enom vikendicom, u [trpcima, {est km od Prwavora, tel. 051/663-250. Lakta{i - Mahovqani, prodajem 27 dunuma zemqe uz put Bawaluka Gradi{ka, tel. 065/569-294. Prodajem plac 796 m2 vlasni{tvo 1/1, dozvoqena gradwa, Glamo~ani iznad “Pe{tana”, tel. 065/805-815. Prodajem dva dunuma zemqe u Bawaluci, naseqe Rosuqe kod crvenih zgrada, tel. 065/850-409. Prodajem imawe ku}a sa prate}im objektima, oku}nice oko 23 dunuma, Gradi{ka - Drageqi, tel. 065/569294. Prodajem placeve od 500 m2 i 1.000 m2, Bawaluka - Rami}i, tel. 065/569294. Prodajem 1.500 m2 zemqe, Glamo~ani iza auto-otpada “Popovi}“, put, struja, veoma povoqno, 1/1, mogu}nost stalne upotrebe kontejnera, tel. 066/242-785. ZAMJENA Mijewam 16 dunuma zemqe u Lakta{ima uz Vrbas za stan u Bawaluci, tel. 066/839-737. Prodajem “golf 2”, cijena 4.000 KM, tel. 051/301-033. Prodajem “opel astru 1.4”, limuzina, g.p. 92, registrovana do 6/11, ABS ko~nice, centralna brava, boja trula vi{wa, u odli~nom stawu, cijena po dogovoru, tel. 065/458-621. Prodajem “mercedes” karavan 230 jumba{, dizel, registrovan, cijena povoqna, a mo`e i zamjena za ogrevno drvo, tel. 065/683-440. Prodajem nov skuter, tel. 065/491112. Prodajem “fijat lan~ija” 999 cm3, 33 KW u 10, t. vi{wa, 1986. god., registrovan i al. original, ukrasne ratkape “audi 80”, povoqno, tel. 065/457-750. Prodajem “opel korsu 1,2”, 88. godi{te, registrovan - cijena 1.200 KM, tel. 065/659-282. Prodajem “ford fijestu”, g. p. 1991, crna, troja vrata, 1,1, benzin, u dobrom stawu, registrovana, Bawaluka, tel. 066/469-299. Prodajem yip “honda” CR-V z. 2.0 benzin, 2001. godina, tel. 065/621017. Prodajem (mijewam) “lan~u temu” 2.0, '88. g. p., metalik, cijena 1.950 KM, tel. 065/938-401. Prodajem “fijat uno” 1986, 1.300 cm3, 48 KW, tel. 051/225.240; 065/537-290. Prodajem “opel kadet” karavan, 1,6 D, g. p. 1987, registrovan do 10.10.2010, u dobrom stawu, cijena 1.700 KM, mogu}a i zamjena za “reno 5”, tel. 066/641-495. Prodajem “fijat” 126 “bis” reg. do 17.7.2010. peglica, tel. 066/863909. Prodajem “reno senik” 1.6, 16 V, g.p. 2000, klima, aluminijumske felge, cijena 7.700 KM, tel. 065/761-738. Prodajem “golf 2”, 1985. g. p., benzinac, 1600 KS + ~etiri gume + dvije felge, u odli~nom stawu, cijena 2.500 KM, tel. 065/784-520. Prodajem “opel vektru” 1,8 benzin, 1992. g. p. registrova do 12.2010. ima {iber, aluminijumske felge, alarm, centralna brava, kanya, cijena 4.700 KM zvati od 19 do 21, tel. 051/300-936. Prodajem “golf 1” u dobrom stawu, tel. 051/315-530. Prodajem “zastavu 101”, g. pr. 1985, registrovana do septembra, tel. 065/034-768. DIJELOVI I OPREMA Prodajem “mercedes 190”, dizel u dijelovima, tel. 065/218-600. Prodajem gume 255-55-R19, tel. 065/931-383. Prodajem elektropodiza~ za “golf 2” sa ~etvoro vrata i kuku za “golf 2” povoqno, tel. 065/742388. Prodajem “pe`o 405” benzinac, stranac, u dijelovima, tel. 065/218600. Prodajem gume 215-65-R 16, osam komada, povoqno, tel. 065/931-383. Izra|ujem lamele, pakne, disk plo~ice, servisiram ko~ne sisteme, tel. 065/900-444. Prodajem gume 225-45R17 i 19550R15, tel. 065/931-383. Prodajem ~etiri ~eli~ne felge za “ford fokus”, 15 cola, ~etiri rupe, tel. 065/931-383. Prodajem motor za ~amac, tel. 065/034-768. Prodajem stubnu ugaonu bu{ilicu za metal “metalac” SB-26 profesional MK-2, ispravna, kao nova, tel. 061/473-481. Prodajem pumpu za cisternu preko kardana, tel. 065/931-383. Prodajem prevrta~ za sijeno, tel. 065/931-383.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 33

VIKENDICE
PRODAJA Prodajem vikendicu u ^arda~anima, struja, voda, povoqno, tel. 065/966-808; 065/581-773; 051/318739. Prodajem vikendicu od centra Bawaluke sedam km, asfalt, struja, voda, papiri uredni, cijena po dogovoru, dunum zemqe, sve ogra|eno, nova gradwa, tel. 051/318-892. Prodajem u Lakta{ima monta`nu vikendicu 1.035 m2 placa, voda, struja, ogra|eno, tel. 065/660-459. Prodajem povoqno vi{e vikendica i placeva u Slatini i okolini, tel. 051/588-150, 065/964-929. Prodajem vikendicu na glavnoj ulici prije mosta u Karanovcu, tel. 065/955-895. Prodajem vikendicu u Kobatovcima (Lakta{ima), tel. 065/620186. Povoqno prodajem vikend ku}u u Velikom Bla{ku, tel. 051/ 462-883. Prodajem mawu vikendicu i 100 m2 zemqe, 1/1, Drago~aj - Gradina, tel. 065/097-158. Prodajem vikend ku}u, 1.000 m2 oku}nice sa vo}wakom u ^elincu, Tukovi bb, tel. 066/679-335; 066/748681. Prodajem vikendicu na glavnom putu Bawaluka-Jajce, prije mosta u Karanovcu, tel. 051/303-038; 051/ 307-514. Prodajem vikendicu, dunum zemqe, struja, asfalt, voda, osam km od grada Bawaluke, papiri uredni, tel. 051/318-829. Prodajem vikendicu sa 6.000 m2 zemqe u selu Vr{ani kod Prwavora, cijena po dogovoru, tel. 065/514-837; 051/437-698.

Prodajem ve{-ma{inu “gorewe” ispravna, kao nova, povoqno, tel. 051/460-999; 066/299-280.

NAMJE[TAJ
PRODAJA Prodajem ugaonu garnituru sa foteqom, tel. 051/315-518,065/362844. Prodajem vise}e kuhiwske elemente (tri dupla i jedan ladi~ar), cijena 250 KM, tel. 052/233550,065/360-724. Prodajem dvosjed na rasklapawe od eko ko`e, cijena po dogovoru, tel. 051/314-046,066/285'525. Prodajem komade bijele “Marlesove” kuhiwe i plave ormari}e za bawu, tel. 065/416-580. Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture, bivoqa ko`a, tik drvo, ru~ni rad, tel. 065/896-422. Prodajem povoqno regal, trosjed, dvosjed, le`aj, spava}u sobu i dje~iju sobu i zamrziva~ 310 l, tel. 066/298-511. Prodajem drvenu vitrinu cipelar, kanc. stolicu (drvena) sa to~ki}ima, itison sivi, 18 m2, tepih, 500 kompleta 1/6 spu`vica za slu{alice (vokmen), tel. 065/811058. Prodajem stakleni stoli} sa dvije police za dnevni boravak, tel. 065/416-580. Prodajem regal “div”, “Vrbas”, Bawaluka, veoma povoqno, regal nov, neraspakovan, tel. 303-267. Prodajem ve{-ma{inu uvoz iz Wema~ke, tel. 065/931-383. Prodajem polovnu kuhiwu bijele boje, vise}i elementi, tri dijela, 130h60h30, radni sto iz jednog dijela sa dvoje vrata i pet ladica 130h60h80 i dvije foteqe na to~ki}e, tel. 065/999-984. Prodajem kuhiwski sto sa stolicama, vitrinu, krevete sa du{ecima i ladicama za posteqinu i dva tepiha, tel. 065/215-522.

UGOSTITEQSTVO
PRODAJA Prodajem stolove i stolice za ugostiteqske objekte, pe} za bureke hot-dog i ostali inventar, fiskalnu kasu, tel. 065/655-401. Prodajem vi{e novih stvari ugostiteqski namje{taj, elektroagregat za struju, hidrofor za vodu, motornu prskalicu, sto sa dva brenera i drugi alat za doma}instvo, tel. 051/532-426. Prodajem profesionalni ugostiteqski {poret, "igo" Qubqana, kombinacija plin - struja, tel. 065/588-889. Prodajem elektri~ni {poret sa tri eta`e, jedan kom rostfraj, prodajem dva ugostiteqska plinska {poreta, povoqno, tel. 065/527-783. Izdajem u centru vi{enamjenski lokal 40m2 +10m2, terase, tel. 066/264-693.

ZANATSTVO
Javite se majstori metaloprera|iva~i radi izrade prese od niklovanog materijala za cije|ewe suncokretovog uqa, zapremine 6 kg, namijewene ku}noj radioni~koj upotrebi, tel. 053/224-819.

POQOPRIVREDA
PRODAJA Prodajem novu frezu 4 KW, sa vrtnom kosom i ostalim prikqu~cima, cijena 2.200,00 KM, tel. 051/314-200,065/524-756. Prodajem pretovara~ za sijeno, tel. 065/931-383.

KIOSCI
PRODAJA Prodajem kiosk sa tendom 20 m2, proizvo|a~ “Metalka”, Bawaluka, tel. 065/920-070.

MOTORNA VOZILA
PRODAJA Prodajem “golf 2” TD, god. proizvodwe 1989, u dobrom stawu, registrovan 23.3.2010, tel. 065/428446. “Mercedes 220” CDI 2000. god., ful oprema, ekstra stawe, mo`e i pod garanciju, tel. 065/510-186. Prodajem autoprikolicu “sabatijer” sa poklopcem, tel. 065/971-583 i 065/410-485. Prodajem nov trka}i bicikl “rog” deset brzina, tel. 065/491112. Prodajem kompletan “reno 4 GTL”, motor sa mjewa~em, u odli~nom stawu, dajem garanciju, tel. 066/896-438. Prodajem “fijat tipo 1,4”, benzin, 12. mjesec 1995, u odli~nom stawu, tel. 065/513-894. “Fijesta 3” dizel, g. p. 86, cijena po dogovoru, zvati svaki dan od 21 do 23 ~asa, tel. 051/660-163; 066/540-042. Prodajem “nisan patrol” terenac, 4h4, istekla registracija, tel. 065/513-672. Prodajem nov skuter, tel. 065/491112. Prodajem “ford fijestu” 1,8 D, g. p. 1992, kao dostavno ili servisno vozilo, tel. 065/034-768. Prodajem o~uvanog “juga” sa ugra|enim plinom, registrovan prije 30 dana, tel. 051/532-426. Hitno prodajem “golf 2” registrovan, povoqna i minimalna cijena, tel. 051/781-188. Prodajem “opel kadet” 1,2 u dobrom stawu, registrovan, drugi vlasnik, tel. 065/419-294. Prodajem “nisan sani 1,5 gl”, 1984. godina, 400 KM, registrovan, tel. 065/484-909. Prodajem “mercedes 190” dizel, 1986. godina, tel. 066/544-907. Prodajem “reno” 18 (1983) registrovan 2009. registracija istekla, zvati oko 20 ~asova, tel. 051/300-551.

SOBE
IZDAVAWE Izdajem namje{tenu sobu u ku}i u Prwavoru, tel. 065/491-921. Izdajem sobu djevojci, upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 066/703101. Izdajem sobu jednoj ili dvjema djevojkama, tel. 065/546-658. Izdajem mu{karcima dvokrevetnu sobu, namje{tenu sa grijawem, tel. 065/740-176; 051/300-458. Izdajem namje{tenu sobu s kupatilom i ~ajnom kuhiwom, poseban ulaz, Obili}evo, tel. 065/513-795. Izdajem studentu nepu{a~u sobu sa kupatilom, Borik, tel. 065/878614. Od 1. jula slobodna jednokrevetna soba u Boriku kod "Merkatora" za zaposlene mladi}e ili djevojke, tel. 051/350-753; 066/834-204. Izdajem sobu djevojci, upotreba kuhiwe i kupatila, tel. 066/703101. Zlatibor sobe za prijatan odmor, u zelenilu i ti{ini, povoqno, tel. 064/239-1344, 031585-763. Izdajem namje{tene dvije jednokrevetne sobe, cijena po dogovoru, zvati od 16 do 19 ~asova, tel. 051/218-930. Izdajem namje{tenu sobu u nasequ Obili}evo, tel. 065301-515. Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu, kuhiwu, dnevni boravak, kupatilo, poseban ulaz, blizu fakulteta, cijena povoqna, tel. 051/ 436-587; 065/668-870. Izdajem namje{tenu sobu - naseqe Obili}evo, tel. 065/301-515. Izdajem sobu za stanovawe sa kupatilom, tel. 065/433-461. Izdajem lijepo namje{tenu dvokrevetnu sobu sa odli~nim grijawem u nasequ Nova varo{, tel. 065/530-861; 051/315-890.

GRA\EVINARSTVO
PRODAJA Prodajem nove PVC prozore 140h80, 58h37 i PVC sa aluminijumskim {tokom 158h95, tel. 065/342-713. Prodajem nove drvene prozore 250h222 za izlog iz tri dijela, jedna vrata, dva prozora 136h186 s tri krila, tel. 065/342-713. Prodajem armiranobetonske stubove raznih du`ina za mre`u i bodqikavu `icu, tel. 051/388-094; 066/252-990. Prodajem polovnu gra|u za krov, vrata, prozore i parket, tel. 066/313-727. Prodajem gradili{te 920 m2, u Vrbawi blizu Zelenog vira, tel. 464-458. Prodajem polovan crijep proizvodwa Novi Be~ej, tel. 051/355288. Prodajem povoqno dva prozora sa roletnama, dimenzija 170h150, mo`e i bez roletni, tel. 051/355-933. Prodajem nove drvene prozore 173h58, 168h58, 160h58, 140h58, tel. 065/342-713. Prodajem polovne drvene prozore 190h135, 158h77, 140h77, 167h200 sa aluminijumskim roletnama, tel. 065/342-713.

USLUGE
OSTALO Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja i roletni. Staklim stolariju, tel. 051/281-470, 065/562-149. Profesor engleskog jezika daje ~asove i prevodi tekstove, tel. 387 65/245-630, 065/229-553 i 051/467148.. Izvodimo molerske radove, profesionalno, 25 godina iskustva, tel. 387 65/773-852; 051/311-263. Gra|evinska firma izvodi sve vrste gra|evinskih radova, tel. 387 65/531-182. Pronala`ewe podzemnih voda, bu{ewe bunara. Rad na podru~ju BL, KD, Prijedora, Gradi{ke, Prwavora, Dervente, dvadesetogodi{we iskustvo u radu, tel. 387 65/952-183. Postavqawe kerami~kih plo~ica i kompletna sanacija kupatila, povoqno i brzo, tel. 066/338-840. Izvodimo hidroizolacije ravnih krovova, bazena, podruma, 25 god. iskustva, tel. 38765/773-852, 051/311-263. Dimwa~ar, ~istim dimwake i pe}i za centralna grijawa, povoqno, tel. 051/483-144 i 065/670-639. Ozbiqna `ena zainteresovana za ~uvawe djece, tel. 065/677-483. Povoqno kucam diplomske, seminarske, magistarske i maturske radove, tel. 065/615-028. Kucam maturske, seminarske, diplomske i magistarske, kwige, {tampam, narezujem na CD, tel. 065/984-971. Kucawe seminarskih i drugih stru~nih radova, priprema za {tampu kwiga, bro{ura, priru~nika, stru~nih ~asopisa i novina, izrada kalendara, vizitkarti i sl., tel. 065/930-031 ili 066/119221.

MA[INE I ALATI
PRODAJA Prodajem i servisiram nove privredne i poqoprivredne ma{ine za vo}e i povr}e, kombinovane stolarske ma{ine i druge alate za doma}instvo, tel. 051/532426. Prodajem trofazni el. motor sa prirubnicom 7,5 KW, 2.900 obrtaja, tel. 065/931-383.

MUZIKA
PRODAJA Prodajem harmoniku 96 basova, osam registara i harmoniku "veltmajster" 60, 8 registara u ispravnom stawu, tel. 065/206-060.

APARATI ZA DOMA]INSTVO
PRODAJA Prodajem {poret, u dobrom stawu, kombinacija plin-struja, tel. 051/437-310.

34 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE [kola ra~unara “Giga Computers” organizuje sve vrste kurseva za rad na ra~unarima. Organizujemo i kurs za kwigovodstvo. Ulica Save Mrkaqa 2, kod Biroa za zapo{qavawe. Zvati svaki dan, tel. 051/213-088; 065/520-223. Profesor engleskog jezika daje ~asove i instrukcije, prevod tekstova i dokumenata, sudski tuma~ prevodilac, tel. 065/938-401. Internet usluge, salon igara, Kara|or|eva 239, tel. 065/306-106. Izvodim sve vrste masa`a i kineziterapijskih procedura kod hroni~nih i degenerativnih stawa, tel. 066/268-938. Izvodim povoqno bravarske radove, tel. 051/385-026. Tra`im ozbiqnu i slobodnu `enu za ~uvawe starije `ene na selu, ~uvawe 24 ~asa, svaki drugi vikend slobodan, tel. 065/607-035. Elektri~ar mijewa elektroopremu, te povoqno ugra|uje nove i popravqa stare elektroinstalacije, tel. 065/418-878. Dajem instrukcije iz matematike, informatike, engleskog jezika svim uzrastima, povoqno, tel. 051/437-407; 065/895-931. Nastavnik engleskog jezika daje ~asove djeci i odraslima, tel. 066/129-558. Popravqam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalitetno, Aleja Svetog Save br. 16, tel. 051/318-227. Uzdr`avala bih stariju `ensku osobu u zamjenu za stan ili ku}u u trajno nasqe|e u Bawaluci, tel. 065/614-601. Pru`am usluge prevoza robe kombi vozilom, tel. 065/034-768. Odgovorna, pedantna i komunikativna `ena, tra`i posao ~uvawa djece, pomo}i u ku}i ~i{}ewa lokala, pru`awa wege starijim osobama, Doboj, tel. 065/969-391. Ozbiqna iskusna `ena ~uvala bi dijete od godine pa daqe, relacija Bawaluka-Lakta{i, tel. 065/758-680. Profesor matematike daje ~asove sredwo{kolcima i studentima ekonomije, priprema maturante za prijemni ispit za fakultet, tel. 051/217-260; 065/837-295. Dajem ~asove na harmonici i sintisajzeru, na programu su narodne pjesme i kola, Bawaluka, tel. 051/ 303-011. Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje{taja i roletni. Staklim stolariju, tel. 051/281-470, 065/562-149. Profesor engleskog jezika daje ~asove i prevodi tekstove, tel. 065/229-553, 051/467-148. Pravim sve od gvo`|a, cerade, tende, stela`e, natkrivam balkone, gara`na vrata, za{titne re{etke itd., tel. 065/600-993. Izra|ujem lamele, pakne, disk plo~ice, servisirane ko~ione sisteme, tel. 065/900-444. Majstor minuta popravqa sve vrste retrovizora za autobuse, kamione i kombi vozila, yipove. Kriva i rezana ogledala sa ugradwom za putni~ka kola, farovi za “golf” 1, 2, 3, 4 i “mercedes”, tel. 065/538-048. Usluge kre~ewa, gletovawa, postavqawa tapeta, unutra{we fasade, izolacije, dekoracije i stavqawe rigipsa, laminata, plo~ica i razne sanacije, tel. 065/343-745. Presvla~im kau~e, ugaone garniture i tapaciram namje{taj, povoqno, tel. 065/817-021. Zidar radi malterisawe, kva litetno i jeftino, i ostale poslove, tel. 066/850-695. Dom za wegu lica i penzionera “Mildom” - Trn, ulica Cara Du{ana 40, tel. 051/585-402; 065/206-349. Profesionalne i opu{taju}e masa`e le|a, ruku i vrata veoma povoqno!, tel. 065/388-119. Popravka i nadogradwa gumenih, PVC, poliester ~amaca, kajaka, dajaka, kanua, povr{inskih bazena, du{eka, ronila~kih i ribarskih odijela, tel. 065/990-944. Izdajem beyeve po naruybi za sve skupove i manifestacije, tel. 051/300-174. VKV moler brzo, kvalitetno i povoqno kompletan moleraj, tel. 051/482-249, 066/286-594. Dajem ~asove matematike u~enicima i studentima, vr{im pripreme za prijemne, popravne ispite i takmi~ewa, tel. 051/465553; 066/430-105. Ozbiqna `ena sredwih godina, ~uvala bih djecu, nalazim se u Dervi{ima, tel. 065/976-375. Ozbiqna `ena ~uvala bi dijete, tel. 065/011-065. Vr{im ma{insko cijepawe drva hidrauli~nim cjepa~em, rad motornom pilom, ma{insko o{trewe lanca motorne pile, tel. 065/345-604. Prevoz, selidbe komiona sa radnicima ili po dogovoru, odgovorno i povoqno, tel. 051/313-116, 065/317-840, 063/541-688. po KW, 2.800 obrtaja, tel. 065/206060. Prodajem kutiju za `ito 1.000 m2, tel. 065/822-331. Prodajem Vilerovu “Tajnu ve~eru”, tel. 065/650-258. Prodajem polovne pe}i za centralno grijawe na ~vrsto gorivo i stariju sa dodacima, tel. 066/313-727. Prodajem radni sto za u~enike, veoma komforan i pogodan za rad, uklapa se u sve, tel. 312-339. Prodajem povoqno kompjuterski sto, tel. 051/371-527; 065/566-527. Prodajem tendu, 6h2,5 m i tri bambusove barske stolice, tel. 065/450-546; 051-307-182. Prodajem nov trka}i bicikl “rog”, deset stepenskih brzina, tel. 065/491-112. Prodajem boksove za pra{ewe krma~a, tel. 065/931-383. Prodajem komplet stru~ne literature in`ewersko-tehni~ki priru~nik ({est kwiga izdawe “Rad” Beograd) 100 KM, tel. 065/819819,052/233-550. Prodajem bagremovo koqe za ograde i vinovu lozu, vo}e, paradajz i pulceve za gra|evinare, Bawaluka, tel. 065/206-060. Prodajem karabin “30-06 zastava” sa gravurom i optikom "Cajs", za{titna futrola, municija, 1.200 KM, Bawaluka, tel. 065/528-966. Prodajem dva grobna mjesta u Perduvovom grobqu, tel. 065/577-795. Prodajem sto za ra~unar i skener, tel. 065/011-065. Prodajem aparat koki~ar (na plin) za pravqewe kukuruznih kokica sa pomo}nim tezgicama na aparatu, cijena 300 KM, tel. 065/ 673-010. Prodajem kamp prikolicu “adrija 305”, tel. 065/909-484. Prodajem baletanke, “Jugoplastika” - Split, crne i bijele, brojevi od 27 do 41, veoma povoqno, tel. 065/794-702. Prodajem betonsku grobnicu za ~etiri sanduka na grobqu u Drakuli}u, tel. 051/380-798. Prodajem dva polovna prozora, ku}na vrata sa {tokom, dva kau~a, dvije foteqe, hrastovo bure za rakiju, 85 l, TA pe}, ormari} za kupatilo sa dva ogledala, nov drveni {ah, {oqu za kupatilo, umivaonik, tri nove ~esme, novo crijevo sa tu{ baterijom, tel. 051216358; 066437725. Prodajem pumpu za eta`no grijawe, proizvodwa Slovenija, tel. 051/355.-288. Prodajem ronila~ko odijelo 158 cm, tel. 065/811-058. Prodajem nov dje~iji bicikl, povoqno, tel. 065/398-182. Prodajem lova~ku pu{ku karabin, cijena po dogovoru, imam dozvolu, tel. 051/424-797. Prodajem dvoje ulaznih vrata, hrastova i poklopnice za crijep 333, 28 kom, Kikinda, povoqno, tel. 051/424-979; 065/683-440. Prodajem `enski bicikl, tel. 051/437-310. Prodajem grobnicu sa {est mjesta u Lazarevu - Perduvovo grobqe, tel. 051/308-686. Prodajem harmoniku (hohnerica) 96 basova 7+3 registra, cijena 500 KM (hitno), tel. 051/413-199; 066/870-370. Prodajem p~eliwe rojeve, stara p~eliwa dru{tva, med i ostale p~eliwe proizvode, tel. 065/336786. Prodajem ~amac - gliser sa motorom i prikolicom, tel. 065/927086. Vr{im otkup zlata, tel. 066/ 223-259, 2750. Prodajem dvije slike Omera Berbera 84. godina, crte` Mersada Berbera 72. godina, tel. 066/897469. Prodajem ro{tiq - plin i ugaq, tel. 065/215-522. Prodajem unikatnu umjetni~ku sliku “Pred oluju”, vel. 140h88cm, ra|ena uqanim bojama na platnu, tel. 065/986-453. Prodajem {iva}u ma{inu "danicu" automatik, tel. 051/303-633. Prodajem {ator za 130 osoba i {ator za 150 osoba, tel. 051/280912. KUPOVINA Kupujem lap-top pokvaren “fujitsusiemens lifebook”, tel. 387 65/336869. IZDAVAWE Prodajem ili izdajem pikado sa `etonima, podru~je Bawaluke i okoline, tel. 066/469-299. POTRA@WA Tra`im pisa}u ma{inu “portabl” novu ili tra`im servis majstora za popravku, tel. 051/302769.

OGLASI Potrebna tri saradnika za marketing obezbi|ena je obuka napredak u karijeri, ekonomska i li~na nezavisnost, tel. 066/247277. Potrebne djevojke koje `ele pjevati narodne i starogradske pjesme, primaju se i po~etnice, Bawaluka, tel. 051/303-011. Potreban automehani~ar i vulkanizer sa iskustvom, tel. 065/535708. Organizaciji “Dobri medo” potrebne odgovorne `enske osobe radi ~uvawa djece na du`i period u Bawaluci, tel. 065/412-112. Hitno potrebno deset saradnika za puno radno vrijeme, plata + procenat, zvati od devet do 17 ~asova, tel. 066/537-853. Potrebne radnice za prodaju kozmetike, tel. 065/564-003. Tra`im partnera za zajedni~ki rad, posjedujem poslovni prostor, pogodan za razne djelatnosti, tel. 051/355-933. Potreban radnik u ugostiteqskom objektu na Star~evici, tel. 065/585-573.

GARDEROBA
PRODAJA Prodajem dva grobna mjesta na grobqu Pavlovac, Bawaluka, tel. 065/566-996. Prodajem povoqno `ensku graderobu radi zatvarawa butika, sanduk za posteqinu, tel. 065/767888. Prodajem i izdajem vjen~anice sa kompletnom opremom, tel. 065/491942; 065/642-920. Pordajem komplet opremu za p~elare i LR sanduke, tel. 065/933431. Radi zatvarawa butika prodajem vrlo povoqno paket nove garderobe iz Wema~ke, pogodno za butik i pijacu, tel. 066/253-259.

TURIZAM
PONUDA Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje pokloni~ko putovawe u Ostrog 9. jula 2010. godine sa trodnevnim boravkom u Budvi, tel. 051/465-210; 065/644-500. IZDAVAWE Iznajmqujem apartman i sobe u vikendici, 250 od mora, kuhiwa, parking, TV itd. Cijena deset evra po osobi. ^iovo - Trogir, Hrvatska, tel. 066/184-804. Izdajem apartmane u Bijeloj sa ~etiri zvijezdice, satelit, TV, terase sa pogledom na more, klima, parking, pet metara do pla`e, tel. 0038268/257-743. Povoqno izdajem apartmane i sobe u Igalu, obezbije|en parking, tel. 00382/31-331-574; 067/421-805. Vodice (kod [ibenika) povoqno izdajem apartman za dvije do pet osoba u centru Vodica, pet minuta do pla`e, povoqno, tel. 387514 37880; 065/996-090. Izdajem apartmane u Meqinama kod Herceg Novog, udaqeno od pla`e 150 m, cijena 8 evra po osobi, tel. 00 382 68 678-840,00 382 31 348-125.

KU]NI QUBIMCI
PRODAJA Prodajem doma}e ze~eve, cijena povoqna, tel. 38765/668-978, 051/ 381-851. Prodajem {tenad wema~kog ov~ara od odli~nih roditeqa ili mijewam za drva ili `itarice, tel. 066/829-204. Poklawam umiqate wegovane ma~i}e stare dva mjeseca, ma~i}i nau~eni na pijesak, tel. 065/732712.

RAZNA ROBA
PRODAJA Prodajem OSB plo~e debqine 18 mm, tel. 387 65/539-888. Prodajem P4 sa DVD i LCD monitorom, cijena 200 KM. Instaliran Windows XP i prate}i programi. Garancija tri mjeseca!, tel. 38766/814-691. Prodajem aluminijumski radijator 20 ~lanaka, tel. 352-707. Prodajem pe} za grijawe, tel. 352707. Prodajem polovne ispravne radijatore Lipovica, tel. 387 65/583683. Prodajem kasa pultove za markete sa komplet instalacijom, pokretna traka, bijela boja, tel. 065/896-422. Prodajem “cepter” kuhiwsku garnituru, sto okrugli i ~etiri stolice, sanduk za posteqinu, sto za TV, radio i video, dnevnu sobu, drvo, sto, kau~, dvije foteqe, tabure, tel. 065/767-888. Prodajem grobnicu sa {est mjesta, "Sveti Pantelija", tel. 051/319451; 065/514-227; 051/216-067. Prodajem kalorimetar "simens" 5/4 kori{}en samo 2,5 mjeseci, garancija do 10/2010. godine, cijena povoqna, tel. 051/214-470. Radim metalne ograde, kapije, gara`na vrata, nadstre{nice, zatvaram balkone i ostalo od metala, tel. 051/463-329; 066/257-534. Prodajem hitno i povoqno kamp prikolicu za ~etiri osobe, neupotrebqavanu lutvansku, cijena 1.000 KM, tel. 051/211-558; 065/616833. Prodajem strelice, pera i {piceve za pikado, veoma kvalitetno, tel. 066/469-299. Prodajem deset p~eliwih dru{tava u opremi, povoqno, tel. 065/ 980-178. Prodajem alkatan cijevi, dva cola, osam bari, za vodu, za dovod ili odvod, po povoqnoj cijeni, prodajem trofazni motor, jedan i

ZAPO[QAVAWE
“Cepter” internacionalna kompanija tra`i saradnike koji su komunikativni, uporni, kreativni, samouvjereni za prodavace, tel. 065/656-907. Kompanija “Cepter” tra`i odgovorne i komunikativne osobe za rad uz besplatnu profesionalnu obuku, tel. 387 65/179-750. Kafe poslasti~arnica “Kalvados” prima djevojke za rad u {anku, konobare i ~ista~icu, tel. 387 65/531-182 i 065/902-692. Potrebna radnica za rad u kafi}u, tel. 051/215-144. Potreban maniker i frizer sa najmawe tri godine radnog iskustva, tel. 066/278-987.

LI^NI KONTAKTI
Mladi} 35 godina, lak{i invalid, situiran, `eli upoznati radi braka ozbiqnu djevojku za zajedni~ki `ivot u Beogradu, tel. 00 381/11-31-93-400.
Galantan momak 36 godina, `eli upoznati atraktivnu studentkiwu o kojoj bi se brinuo iz Bawaluke, tel. 387 65/177-577.

Udovac tra`i `enu do 63 g. kojoj nedostaje pa`we, razumijevawa, we`nosti radi prijateqstva, braka i proslave Vidovdana, tel. 387 65/869-208.

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE
Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima), putem po{te na adresu: "Glas Srpske" AD, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 59, Bawa Luka

Tekst:

Telefon:

OGLASI

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 35

ODP “TOPLANA“ [AMAC Br: 05/10 Dana: 22.6.2010.

PONOVO OGLA[AVA
Prodaju sje~ewem u staro `eqezo, havarisane i rashodovane, opreme u staroj kotlovnici. Roba mo`e da se razgleda od 7 do 9 ~asova ranim danom. Prijave izra`ene u KM/tona dostaviti do 9.7.2010. Direktor preduze}a

OBAVJE[TEWE
Mr Tamara Karali} brani}e doktorsku disertaciju pod nazivom “Preciznost kao faktor uspje{nosti u tehni~kotakti~kim strukturama odbojke“ na Fakultetu fizi ~kog va spi tawa i spor ta Uni ver zi te ta u Is to ~nom Sa ra je vu da na 14.7.2010. go di ne, u 12 ~asova. Rad se mo`e pogledati u biblioteci Fakulteta svakim radnim danom od 10 do 15 ~asova.

“RELAKS” a.d. BAWALUKA Broj: 01-362/10 Datum: 24.6.2010. g. Na osnovu Zakona o privrednim dru{tvima (“Sl. glasnik“ br. 127/08 i 58/09), a na zahtjev Investiciono-razvojne banke RS, Upravni odbor je donio odluku da se objavi

Profi Nova a.d. Bijeqina

Besplatne usluge za nove klijente
Preduze}e za ra~unovodstvo i konsalting “Profi Nova” a.d. iz Bijeqine svim svojim novim klijentima nudi besplatne usluge ra~unovodstva i konsaltinga u prva tri mjeseca poslovawa, saop{teno ju~e iz “Profi Nove”. “Na{a usluga prvenstveno je namijewena novoosnovanim preduze}ima jer je iskustvo pokazalo da je period nakon osnivawa preduze}a i po~etak samog rada uglavnom veoma te`ak. Zbog toga da bi i finansijski olak{ali taj period i pru`ili dodatnu podr{ku svojim klijentima ne}emo napla}ivati prva tri mjeseca usluge ra~unovodstva i konsaltinga”, ka`u u “Profi Novoj”. Ina~e, preduze}e “Profi Nova” a.d. je vode}a firmi u Republici Srpskoj u oblasti pru`awa podr{ke u ra~unovodstvenom konsaltingu. Ima osam poslovnih jedinica i to u Bawaluci, Bijeqini, Br~kom, Doboju, Isto~nom Sarajevu, Loparama, Ugqeviku i Zvorniku. Od ukupno 32 zaposlena 80 odsto je sa visokom ili vi{om {kolskom spremom.

ISPRAVKA OGLASA
objavqenog dana 19.6.2010. o sazivawu 15. redovne Skup{tine akcionara “RELAKS” a.d. Bawaluka zakazane za 12.7.2010. godine U oglasu o sazivawu 15. redovne Skup{tine akcionara “RELAKS” a.d. Bawaluka, objavqenog 19.6.2010. g. mijewa se datum odr`avawa 15. redovne Skup{tine akcionara, koja }e se umjesto 12.7.2010. g. odr`ati 19.7.2010. g. Mijewa se dnevni red tako {to se iza ta~ke 9 dodaje ta~ka 10 koja glasi: 10. Razmatrawe i usvajawe Odluke o pokri}u ostvarenog gubitka za 2009. godinu UPRAVNI ODBOR

36 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

JAVNO PREDUZE]E “RAD” BRATUNAC Broj: 139/10. Dana, 24.6.2010. Na osnovu ~lana 42. Statuta JP “RAD” Bratunac, u skladu sa Odlukom broj 138/10 od 24.6.2010. godine, Nadzorni odbor preduze}a:

AD “GRADSKA ^ISTO]A” BRATUNAC Broj: 501/10 Dana, 25.6.2010. god. Na osnovu ~lana 38. Statuta AD “Gradska ~isto}a” Bratunac, u skladu sa Odlukom Nadzornog odbora broj: 500/2010. godine Nadzorni odbor dru{tva

X (desetu) Skup{tinu akcionara JP “RAD” Bratunac Sjednica Skup{tine akcionara odr`a}e se 30.7.2010. godine u prostorijama preduze}a u ulici Svetog Save broj 84 u Bratuncu sa po~etkom u 11 ~asova. DNEVNI RED 1. Izbor Kandidacione komisije. 2. Izbor Verifikacione komisije. 3. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara, zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika. 4. Usvajawe Zapisnika sa prethodne IX (devete) Skup{tine akcionara. 5. Usvajawe Izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2009. godinu. 6. Usvajawe Informacije o izvr{enoj reviziji Finansijskog izvje{taja za 2009. godinu. 7. Usvajawe Izvje{taja o poslovawu preduze}a za 2009. godinu. 8. Usvajawe Finansijskog Izvje{taja o poslovawu preduze}a za 2009. godinu. 9. Dono{ewe Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti u 2009. godini. 10. Usvajawe Plana poslovawa za 2010. godinu. 11. Dono{ewe Odluke o izboru nezavisnog revizora za reviziju finansijskog izvje{taja za 2010. godinu. 12. Teku}a pitawa. Pozivaju se svi akcionari, pravna i fizi~ka lica da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine akcionara. Punomo} akcionara fizi~kih lica mora biti ovjerena od strane suda ili op{tinskog organa uprave, a ako punomo} daje akcionar pravno lice onda se ovjerava potpisom i pe~atom ovla{tenog lica. Akcionari i punomo}nici du`ni su da predo~e li~nu kartu ili drugi identifikacioni dokument. Sa sadr`ajem materijala koji je na dnevnom redu zainteresovana lica mogu se upoznati u preduze}u svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova do dana odr`avawa Skup{tine akcionara. U slu~aju da se deseta Skup{tina akcionara ne odr`i zbog nedostatka kvoruma u zakazano vrijeme, ponovqena Skup{tina }e se odr`ati 6.8.2010. godine u 11 ~asova u prostorijama preduze}a sa istim dnevnim redom. Predsjednik Nadzornog odbora Mom~ilovi} Bo`o

SAZIVA

X (desetu) redovnu sjednicu Skup{tine akcionara AD “Gradska ~isto}a” Bratunac Sjednica Skup{tine akcionara odr`a}e se 28.7.2010. god. u prostorijama upravne zgrade dru{tva, ul. Svetog Save br. 84 sa po~etkom u 12 ~asova. Za sjednicu Skup{tine akcionara predla`e se sqede}i: DNEVNI RED 1. Izbor Kandidacione komisije, 2. Izbor Verifikacione komisije, 3. Izbor Predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara, zapisni~ara i dva ovjeriva~a zapisnika, 4. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa prethodne Skup{tine akcionara (IX), 5. Usvajawe Izvje{taja o radu Nadzornog odbora za 2009. godinu, 6. Usvajawe informacije o izvr{enoj reviziji finansijskog izvje{taja za 2009. godinu, 7. Usvajawe finansijskog izvje{taja o poslovawu za 2009. godinu, 8. Usvajawe izvje{taja o poslovawu preduze}a za 2009. godinu. 9. Dono{ewe Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti, 10. Usvajawe trogodi{weg plana za 2010 – 2012. godinu, 11. Usvajawe plana poslovawa za 2010. godinu, 12. Dono{ewe Odluke o izboru nezavisnog revizora za reviziju finansijskog izvje{taja za 2010. godinu, 13. Teku}a pitawa Pozivaju se svi akcionari, pravna i fizi~ka lica, da li~no ili putem punomo}nika u~estvuju u radu Skup{tine akcionara. Punomo} akcionara fizi~kih lica mora biti ovjerena od strane suda ili op{tinskog organa, a ako punomo}nik daje akcionar pravno lice, onda se ovjerava potpisom, i pe~atom ovla{}enog lica. Akcionari i punomo}nici du`ni su da predo~e li~nu kartu ili drugi identifikacioni dokument. Sa sadr`ajem materijala koji je na dnevnom redu zainteresovana lica mogu se upoznati u preduze}u svakog radnog dana od 7 do 15 ~asova do dana odr`avawa Skup{tine akcionara. U slu~aju da se X Skup{tina akcionara ne odr`i zbog nedostatka kvoruma u zakazano vrijeme, ponovqena Skup{tina }e se odr`ati 4.8.2010. god. u 12 ~asova u prostorijama preduze}a sa istim dnevnim redom. Predsjednik N. odbora Radivoje Spasojevi}

SAZIVA

OGLASI

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 37

Na osnovu ~lana 54. stav 1. Zakona o tr`i{tu hartija od vrijednosti Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj 92/06 i 34/09), ~lana 18. Pravilnika o uslovima i postupku emisije hartija od vrijednosti Republike Srpske (“Slu`beni glasnik Republike Srpske“ broj 29/07, 46/07, 89/07, 07/08 i 67/08), Komercijalna Banka AD Bawaluka sa~iwava

Na osnovu ~lana 6. stav 1 i ~lana 33. stav 1 Zakona o tu`ila{tvima Republike Srpske (“Slu`beni glasnik RS“ broj 55/02, 85/03, 115/04) i ~lana 65. i 66. Pravilnika o unutra{woj organizaciji i poslovawu Republi~kog tu`ila{tva Republike Srpske i okru`nih tu`ila{tava Republike Srpske, Glavni okru`ni tu`ilac Okru`nog tu`ila{tva u Isto~nom Sarajevu, o b j a v q u j e

OGLAS
za popunu radnog mjesta 1. PRIPRAVNIK – 3 izvr{ioca

IZVJE[TAJ
EMITENTA KOMERCIJALNE BANKE AD BAWALUKA O REZULTATIMA II (DRUGE) EMISIJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTI PUTEM PRIVATNE PONUDE 1. Broj i nominalna vrijednost emitovanih hartija od vrijednosti i ukupnu vrijednost emisije: Komercijalna Banka AD Bawaluka, emitent, je II (drugom) emisijom hartija od vrijednosti putem privatne ponude emitovala 40 000 redovnih (obi~nih) akcija klase “A“ nominalne vrijednosti 1.000,00 KM, tako da je ukupna vrijednost emisije 40.000.000 KM. 2. Datum po~etka i zavr{etka upisa i uplata: Upis i uplata redovnih (obi~nih) akcija II (druge) emisije hartija od vrijednosti putem privatne ponude po~ela je dana 4.6.2010. godine, a zavr{ila dana 23.6.2010. godine. 3. Naziv sjedi{te i mati~ni broj pravnog lica, JMBG i ime i prezime zakonskog zastupnika te adresa upisnika: Komercijalna Banka AD Beograd, mati~ni broj 07737068, sa sjedi{tem u ulici Svetog Save br. 14 Beograd, ~iji su zakonski zastupnici Ivica Smoli}, predsjednik banke, JMBG 0308969810055 i Dragan Santovac zamjenik predsjednika banke, JMBG 2509960850014. 4. Ukupan broj upisanih i upla}enih hartija od vrijednosti, sa spiskom kupaca i datumom upisa i uplate, te postignutu prodajnu cijenu: Ukupan broj upisanih i upla}enih hartija od vrijednosti je 40 000 redovnih (obi~nih) akcija klase “A“ nominalne vrijednost 1.000 KM po akciji, a {to ukupno iznosi 40.000.000 KM, i ~ini 100 % od ukupnog broja emitovanih akcija. Kupci: - Komercijalna Banka AD Beograd je upisala 39 998 akcija dana 14.6.2010. godine, a isti broj akcija je uplatila dana 16.6.2010. godine po cijeni od 1.000,00 KM po akciji odnosno ukupno 39 998 000 KM - Komercijalna Banka AD Beograd je upisala 2 akcija dana 21.6.2010. godine, a isti broj akcija je uplatila dana 22.6.2010. godine po cijeni od 1.000,00 KM po akciji odnosno ukupno 2.000 KM. 5. Ukupan broj upisanih i upla}enih hartija od vrijednosti po osnovu prava pre~e kupovine sa spiskom kupaca i datumom upisa i uplate: Ukupan broj upisanih i upla}enih hartija od vrijednosti po osnovu prava pre~e kupovine je 39 998 redovnih (obi~nih) akcija klase “A“ nominalne vrijednost 1.000 KM po akciji, a {to ukupno iznosi 39 998 000 KM i ~ini 99,995 % od ukupnog broja emitovanih akcija. Kupci po pravu pre~e kupovine: - Komercijalna Banka AD Beograd je upisala 39 998 akcija dana 14.6.2010. godine, a isti broj akcija je uplatila dana 16.6.2010. godine po cijeni od 1.000,00 KM po akciji odnosno ukupno 39 998 000 KM 6. Ukupan iznos upla}enih hartija od vrijednosti: Ukupan iznos upla}enih hartija od vrijednosti je 40.000.000 KM i ~ini 100 % od ukupnog broja emitovanih akcija. 7. Broj nominalna i ukupna vrijednost hartija od vrijednosti koje je stekao svaki kupac: - Komercijalna Banka AD Beograd je stekla 40 000 akcija nominalne vrijednosti 1.000,00 KM po akciji, a {to ukupno iznosi 40.000.000 KM.

Radni odnos se zasniva na odre|eno vrijeme do ispuwavawa uslova za polagawe pravosudnog ispita po propisima Republike Srpske, a najdu`e godinu dana. OP[TI USLOVI: - da je dr`avqanin BiH, da je punoqetan, da ima op{tu zdravstvenu sposobnost, da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak, da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za ka`wivo djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u dr`avnom organu. POSEBNI USLOVI: - VSS – zavr{en Pravni fakultet Uz prijavu na oglas kandidat je du`an dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih uslova: ovjerenu fotokopiju diplome, ovjerenu fotokopiju li~ne karte, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak koje nije starije od {est (6) mjeseci, uvjerewe o neka`wavawu koje nije starije od {est (6) mjeseci, uvjerewe o dr`avqanstvu BiH koje nije starije od {est (6) mjeseci, izvod iz MKR koji nije stariji od {est (6) mjeseci, dokaz o op{toj zdravstvenoj sposobnosti (qekarsko uvjerewe) dostavi}e izabrani kandidat po zavr{etku izborne procedure. Oglas je objavqen u Dnevnim listovima: “Glas Srpske“i “Dnevni avaz“, a rok za podno{ewe prijava je 8 (osam) dana od dana objavqivawa. U postupku prijema prove{}e se intervju sa kandidatima koji ispuwavawu uslove. Prijave sa dokazima o ispuwavawu uslova mogu se dostaviti li~no ili po{tom na adresu: Okru`no tu`ila{tvo u Isto~nom Sarajevu, Ul. Kara|or|eva br. 5. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe. Broj: A- 112/10 Isto~no Sarajevo, 25.6.2010. godine GLAVNI OKRU@NI TU@ILAC Rajko ^olovi}, s.r.

“FAGMIN” AD PETROVO - U STE^AJU – Na osnovu Odluke Skup{tine povjerilaca od 15.4.2010. godine, Odluke Odbora povjerilaca od 14.5.2010. godine, saglasno ~lanovima 101-103 Zakona o ste~ajnom postupku, ste~ajni upravnik

ponovno javno nadmetawe prodaje dijela imovine ste~ajnog du`nika PREDMET JAVNOG NADMETAWA Unov~ewe dijela imovine ste~ajnog du`nika vr{i se kao cjelina i to u fakti~nom i pravnom stawu sa obimom prava kojim ste~ajni du`nik raspola`e i to: 1. Nekretnina – rudni~ko zemqi{te povr{ine 1.121.771 m2 upisano u Pl. broj 79 KO Petrovo, u posjedu 1/1, i to parcele prema spisku koji ~ini sastavni dio oglasa, odn. tenderske dokumentacije) - jalovina (~vrsti lerzolit, humus i raspadnuti lerzolit) procj. rovne mase ukupno 2.000.000 m3, odstupawe +20%) - ulagawa u geolo{ka istra`ivawa izvr{ena na rudni~kom zemqi{tu; Po~etna cijena: 1.200.000,00 KM Uslovi prodaje: 1. Prodaja imovine izvr{i}e se kombinacijom dva na~ina unov~ewa: 1. Prikupqawem zatvorenih pismenih ponuda i 2. Odr`avawe javnog usmenog nadmetawa. 2. Javno nadmetawe i objavqivawe pismenih ponuda i usmeno javno nadmetawe odr`a}e se dana 12.7.2010. godine u 12 ~asova u prostorijama ste~ajnog du`nika u Petrovu zgrada Op{tine Petrovo. Predaja zatvorenih pismenih ponuda vr{i se 12.7.2010. godine do 11 ~asova. Ponude se podnose u pismenom obliku na adresu “Fagmin” AD Petrovo – u ste~aju sa naznakom “PONUDA – NE OTVARAJ”. 3. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva fizi~ka i pravna lica koja uplate na ime osigurawa iznos od 20.000,00 KM na `iro ra~un ste~ajnog du`nika br. 562-00580679543-95 NLB Razvojna banka, uz ovjereni primjerak naloga i izvr{enoj uplati od strane banke. Pravna lica u~estvuju uz ovjerenu kopiju Rje{ewa o registraciji preduze}a putem zakonskog zastupnika ili uz punomo} punomo}nika, a fizi~ka lica uz li~nu kartu ili putem punomo}i punomo}nika i li~ne karte. 4. Uslovi za u~e{}e na usmenom javnom nadmetawu koje }e se obaviti neposredno poslije otvarawa koverata sti~u ponu|a~i koji u pismenoj ponudi ponude po~etnu ili ve}u cijenu od po~etne cijene, a za po~etnu cijenu na usmenom javnom nadmetawu odre|uje se najve}a ponu|ena cijena u zatvorenoj koverti. 5. Za najpovoqnijeg ponu|a~a bi}e izabrano lice koje ponudi najvi{i iznos cijene za predmet nadmetawa. 6. Sa izabranim ponu|a~em ste~ajni upravnik }e u roku od 30 dana zakqu~iti kupoprodajni ugovor, s tim da kupoprodajna cijena bude pla}ena u tri rate i to prve u visini 750.000,00 KM, a druge dvije u jednakim iznosima i to druga rata do 1.8.2010. godine, a tre}a do 30.11.2010. godine. U slu~aju raskida ugovora ne postoji mogu}nost vra}awa do tada upla}ene kupoprodajne cijene. Ukoliko izabrani ponu|a~ ne uplati kupoprodajnu cijenu, smatra}e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na povrat depozita, a zakqu~ewe novog kupoprodajnog Ugovora ponudi}e se sqede}em najpovoqnijem ponu|a~u. 7. Ponu|a~ima ~ije ponude nisu prihva}ene povrat depozita izvr{i}e se neposredno po okon~awu javnog nadmetawa. 8. Polo`eni depozit ne}e biti vra}en kupcu koji odustane od kupovine, a pristupi javnom nadmetawu. 9. Pored kupoprodajne cijene i svi tro{kovi i porezi padaju na teret kupca. 10. Javno nadmetawe odr`a}e se i kad u~estvuje samo jedan ponu|a~. 11. Za preuzimawe dokumentacije vezano za predmet predaje uplatiti 100,00 KM na `iro-ra~un broj 56200580679543-95 NLB Razvojna banka, {to predstavqa uslov za prijavu na nadmetawe. Imovina se prodaje u vi|enom stawu, naknadni prigovori ne}e se uva`avati. Mo`e se razgledati svaki radni dan u vremenu od 8 do 14 ~asova. Kontakt telefon: 065/415-726 Ste~ajni upravnik

OGLA[AVA

38 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

OGLASI

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 39

Dana 25.6.2010. godine navr{ile su se ~etiri godine tuge i praznine od prerane smrti na{eg voqenog

Tu`no sje}awe na na{eg voqenog

DU[KA AMIYI]A
28.6.2003 - 28.6.2010. S qubavqu i ponosom. Wegovi najmiliji. B-2 2784 M Dana 1.7.2010. godine navr{avaju se tri godine bolnog rastanka od mog voqenog
Tu`no sje}awe na voqenog i jedinog brata

DRAGANA VULI]A
dipl. in`. raketne tehnike 1955 - 2006. Okrutna smrt je zaustavila `ivot, ali ostaje ne{to te`e a to je `ivot bez tebe, tvoje dobrote, qubavi i pa`we. Suze ne}e prestati, bol se ne}e smawiti, sre}a vi{e nikada ne}e biti potpuna. Dragi na{ Dragane zauvijek }e{ ostati u na{im srcima. U subotu, 26.6.2010. godine, dava}emo pomen u 11.30 ~asova na grobqu “Sveti Pantelija“. Sa ponosom tvoji najmiliji Supruga Nada, sin Marko, majka Stoja, otac Bo{ko, snaha Branka, brat Du{ko, bratanci Sowa i Sa{a i ostala mnogobrojna tuguju}a rodbina. 2833 B-5 M Dana 27.6.2010. godine navr{ava se godina dana od prerane smrti na{eg dragog supruga i oca

DU[ANA BANOVI]A
Dok kuca jedno srce moje, kuca}e za oboje. Do groba voqen i nezaboravqen Sestra Mara 2815 A-2 M Tu`no sje}awe na

DU[ANA (Dule) BANOVI]A
U nedjequ, 27.6.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegov vje~ni dom. Hvala svima koji te nisu zaboravili. Tri godine 1095 dana u srcu je tuga pregolema, uzalud te tra`im, ali te nigdje nema. Otkad tebe nema sunce me ne grije, od kada si oti{ao ni{ta isto nije, bio si moja sre}a, radost, moj najqep{i san a sad bol i tuga svaku no} i dan. Osta}e{ u mom srcu voqen i nezaboravqen Tvoja Drena 2814 B-1 M
Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je 24.6.2010. godine u 75. godini poslije kra}e bolesti preminuo na{ dragi

DU[ANA BANOVI]A
Sestra \uja sa porodicom 2815 A-1 M Dana 27.6.2010. godine navr{ava se pet godina od smrti na{eg dragog

SLAVI[E GATARI]A
Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na poro di~nom grobqu Gatari}, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. Supruga Dragana i k}erka An|ela 2770 A-3 M Tu`no sje}awe na dragog sina i brata

VIDA - DRAGANA DODIKA
1950 - 2009.

NIKOLA (Vladislava) KRAPNICKI
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se u subotu, 26.6.2010. godine, u 14 ~asova na grobqu “Sveti Marko“ u Bawaluci. O`alo{}eni: sin Goran, snaha Qubica, unuk Sa{a, unuka Sawa, brat Vlado, i ostala rodbina i prijateqi 2824 A-8 M Tu`no sje}awe na na{u dragu k}erku i sestru Tu`no sje}awe na dragu majku

SLAVI[U
Otac Milosav, majka Perunka, bra}a Qubi{a i Bjelan 2770 A-1 M Tu`no sje}awe na zeta

Vrijeme prolazi, te{ko je i tu`no bez tebe, dragi na{. Tuguje tvoja supruga, sinovi, sestre Neka te an|eli zauvijek ~uvaju

BOSIQKU - BOSU VRHOVAC
1938 - 2007. S du`nim po{tovawem porodice Vrhovac, Dobra{, Damjani} i Umi}evi} 28822 A-2 M

DARINKU MACANOVI]
26.6.2000 - 26.6.2010. Sin Milutin, Mira, Sr|an, Jelena i Mirela 2817 A-2 M

SLAVI[U
Punac Radovan i punica Miladinka sa porodicom 2770 A-1 M

B-5 IP 03372

40 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE
Dana 27.6.2010. godine navr{ava se sedam godina od smrti na{eg dragog oca i djeda Obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je dana 24.6.2010. godine, u 45. godini `ivota, preminula na{a draga

Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

NEDEQKA ]URKOVI]A
U nedjequ, 27.6.2010. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegov grob i zapaliti svije}e. Dok si `ivio bio si ~ovjek, na nama je da se preispitamo. Sinovi @eqko, Milun i Bo{ko, snaha Ranka, unuk Nikola i unuka Jelena 2708 A-4 M

RADOMILKA (ro|. Slavni}) \URA[
Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 26.6.2010. godine u 14 ~asova na grobqu Sjenice. O`alo{}eni: suprug Dragan, k}erka Jovana, sin Boris, bra}a Gavro i Bo`o sa porodicama, sestre \ur|ija, Jovanka, Bo`ana i Vesna sa porodicama te ostala mnogobrojna rodbina, prijateqi i kom{ije 2818 A-8 M

RADOMILKI
od bra}e Gavre i Bo`e i sestara \ur|ije, Jovanke, Bo`ane i Vesne. 2818 B-2 M Posqedwi pozdrav dragoj supruzi i majci

Posqedwi pozdrav

RADOMILKI \URA[
od radnika Instituta za ispitivawe materijala i konstrukcija RS Bawaluka. B-2 F
Dana 27.6.2010. godine navr{ava se deset tu`nih godina od kako nisu sa nama na{i dragi roditeqi Povodom desetogodi{wice smrti na{eg dragog tate i supruga

RADOMILKI
od supruga Dragana, k}erke Jovane i sina Borisa. 2818 B-2 M
Posqedwi pozdrav voqenoj sestri Posqedwi pozdrav voqenoj sestri Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

BORE (Uro{a) RENDI]A

PREDRAG

i

BRANISLAVA

iz Omarske Da je qubav mogla da ti spasi `ivot, ti bi sada bio sa nama. Tvoj sin Nemawa sa mamom 2803 A-3 M Tu`no sje}awe na voqenog brata

LATIN^I]
Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wihovu vje~nu ku}u. Tuga i bol ostaju, a sje}awe na vas ne prestaje. S qubavqu i po{tovawem K}erke Bobana i Dragana Tu`no sje}awe na dragu sestru i svaka 2716 A-9 M

RADOMILKI
od sestre Vesne. 2818 A-3 M Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

RADOMILKI
od sestre Bo`ane Vrawkovi} sa porodicom. 2818 A-3 M Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

RADOMILKI
od sestre Jovanke i zeta Stojana. 2818 A-3 M Posqedwi pozdrav voqenoj sestri

JOVU DRAGI[I]A
2000 – 2010. Sestre Bosa i Marinka sa porodicama 2812 A-3 M

BRANISLAVU

i

PREDRAGA

RADOMILKI
od sestre \ur|ije sa porodicom. 2818 A-3 M

RADOMILKI
od brata Bo`e sa porodicom. 2818 A-3 M

RADOMILKI
od brata Gavre i snahe Vesne. 2818 A-3 M Tu`no sje}awe na

LATIN^I]
Pro{lo je deset godina, a praznina koja je ostala iza vas i daqe nepodno{qivo boli i priti{}e. Bez vas }emo uvijek biti sami. Sestre Mica, Radmila i Ranka sa porodicama 2716 A-9 M Dana 26.6.2010. godine navr{ava se ~etrdeset dana otkako je prestalo da kuca veliko srce na{e drage Dana 28.6.2010. godine navr{ava se deset godina od smrti na{eg dragog supruga i oca

Dana 26.6.2010. godine navr{ava se 15 godina od pogibije na{eg sina

NEDE KUZMANOVI]
Tog dana }emo se okupiti na grobqu Crkvice u 12 ~asova, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e. O`alo{}eni: brat Trapara Dane sa porodicom A-6 IP 03373

JOVE DRAGI[I]A
Tvoji: Smiqka, Gordana i Goran 2657 A-3 M

DRAGANA - DADE JAKOVQEVI]A
Navedenog dana u 10 ~asova posjeti}emo tvoju vje~nu ku}u. Dok `ivimo, `ivje}e{ u nama. Tvoja majka Mira, otac Du{an, brat @eqko, snaha Daliborka, Dajana i Dragan 2815 A-6 M

RANKA VU^ENA
Supruga Nada, k}erka Danijela, sin Aleksandar i ostala rodbina Vu~en 2811 A-1 M

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 41
Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 23.6.2010. godine u 51. godini `ivota nakon kra}e bolesti preminula na{a draga Sje}awe na supruga, oca i djeda Obavje{tavamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da je dana 25.6.2010. godine u 54. godini `ivota, nakon kra}e bolesti preminuo na{ dragi

ALEKSINA (ro|. Buzayija) TATI]
Sahrana }e se obaviti 26.6.2010. u 14 ~asova na grobqu Brda u Gorwim Rekavicama. Prevoz obezbije|en ispred porodi~ne ku}e Buzayija, Pavlovac br. 74 u 12.30 ~asova. O`alo{}eni: majka \uja, otac Stanoja, suprug Marko, sestra Angelina i Ne|o, sestri} Dragan i ostala o`alo{}ena rodbina i prijateqi 2829 A-8 M Posqedwi pozdrav supruzi

VLADO (Milo{a) SPASENI]
26.6.2007 - 26.6.2010. ... `elim, da dana{wica prizove i zagrli pro{lost i sve dane na{ih davnih i dalekih godina. S qubavqu i po{tovawem Supruga Neda sa Suzanom, Marijom i Ivanom 2663 A-8 M Posqedwi pozdrav na{oj dragoj Posqedwi pozdrav dragoj sestri

SLAVKO (Dragoquba) MAKSIMOVI]
Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 27.6.2010. godine, u 13 ~asova na Mjesnom grobqu Bojnovac - Obrovac, Bronzani Majdan. O`alo{}eni: supruga Swe`ana, k}erka Ta{a, sestra Mileva, bra}a Nedeqko i Vlado sa porodicama, te ostala rodbina i prijateqi 2837 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom stricu Posqedwi pozdrav voqenom suprugu i ocu

ALEKSINI ]INI
Tvoj Marko 2829 A-6 M Posqedwi pozdrav dragoj koleginici Tvoji mama i tata 2829 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj sestri

ALEKSINI
Gina i Ne|o 2829 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

SLAVKU
od Mileve, Milenka i Donija. 2837 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

SLAVKU
od supruge Swe`ana i k}erke Ta{e. 2837 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom stricu

ALEKSINI TATI] ALEKSINI
od wenih radnih kolega “Central-Tours“ d.o.o. i “Olimpus“ d.o.o. Bawa Luka 2826 A-6 M Posqedwi pozdrav dragoj Posqedwi pozdrav dragoj Brat An|elko sa porodicom 2829 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj teti

SLAVKU
od Dade i Stanke sa djecom. 2837 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

SLAVKU
od Lele i Gorana sa djecom. 2837 A-1 M Navr{ava se godina dana od smrti dragog brata

SLAVKU
od sinovca Radenka. 2837 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog

ALEKSINI
Stric Bo{ko s porodicom 2829 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

ALEKSINI
Milorad Jewetovi} sa porodicom 2829 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj snahi Tvoj Gagi

]INI
2829 A-1 M Tu`no sje}awe na voqenu majku

SLAVKU
od sestre Mileve sa porodicom. 2837 A-1 M Sje}awe na

MILANA BULATOVI]A
Ostaje{ vje~no voqen i nezaboravqen u na{im srcima i mislima. Tvoj brat Jole sa porodicom 2832 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom

@IVKA MALE[EVI]A
27.6.2006 - 27.6.2010. S qubavqu i po{tovawem Tvoja porodica 2828 A-2 M Tu`no sje}awe na

]INI
od porodice Dragi}. 2829 A-1 M Posqedwi pozdrav snahi

ALEKSINI
od zaove Milije sa porodicom. 2823 A-1 M Posqedwi pozdrav ujni

DU[ANKU
K}erka Sawa, zet Radovan, unu~ad Tamara, Radoslav i Sofija 2813 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu nawu

MILORADA BIJELI]A
Kolektiv Centra za socijalni rad Bawa Luka A-1 F Tu`no sje}awe na dragog

BO@IDARA HARABA[I]A GALI
od dru ga ra U~i teqske {ko le Bawaluka, generacija 1963-67. 2830 A-3 M Za uvi jek }e{ os ta ti u na {im sje}awima. Razred IV5 Poqoprivredne {kole 2820 A-2 M

ALEKSINI
od djevera Nenada, jetrve @ivane i sinovki Swe`ane i Suzane. 2823 A-1 M Posqedwi pozdrav dragoj

ALEKSINI
od Qubi{e i Sini{e. 2823 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu kumu

DU[ANKU
Tvoja Dijana sa porodicom 2813 A-1 M Tu`no sje}awe na dragu sestru

DRAGU
Vida, Nenad, Biqana, Aleksandar 2836 A-1 M Tu`no sje}awe na dragog

Tu`no sje}awe na

BO@IDARA ALEKSINI
od Steve i Tawe s djecom. 2831 A-1 M

DU[ANKU
Kum Drago Makivi} sa porodicom 2813 A-1 M

DU[ANKU
Brat Vi to Mal ~i} sa po ro di com 2813 A-1 M

DRAGU
Mira i Dubravka 2936 A-1 M

Uvijek }emo se rado sje}ati tebe i tvog vedrog lika. Tvoje prijateqice Vesna, Jasna, Sla|a i Biqa 2820 A-3 M

42 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 23.6.2010. godine u 15. godini `ivota tragi~no preminuo na{ dragi

Posqedwi pozdrav voqenom sinu i bratu

MARKO (Dragana) BO@I]
Sahrana }e se obaviti u subotu, 26.6.2010. godine u 14 ~asova na grobqu Svete Ogwene Marije u Drakuli}u. Povorka kre}e ispred ku}e `alosti, ul. Goluba Babi}a 132. O`alo{}eni: otac Dragan, majka Dragica, brat Ranko, djed Gojko, babe Milica i Stoja, stric Qubi{a, ujak Drago, tetke Milena, Vukosava, Tankosava, Jedokija, Stojanka, Du{anka, Vidosava i Milica, te ostala o`alo{}ena rodbina, kumovi, prijateqi i kom{ije 2839 B-2 M Posqedwi pozdrav dragom unuku

MARKU

Sine, bio si na{a snaga, ponos, radost i sre}a. @ivje}e{ sa nama dok smo mi `ivi. Od oca Dragana, majke Dragice i brata Ranka

MARKU
od djeda Gojka i bake Stoje Stanivukovi}. 2839 B-2 M

2839 B-5 M
Posqedwi pozdrav dragom

Posqedwi pozdrav dragom sestri}u

MARKU
Brate, nedostaja}e nam tvoja dobrota. Tetka Vidosava, tetak Milovan, brat Marinko i sestra Nikolina Puzavac 2839 B-2 M Posqedwi pozdrav dragom sestri}u

MARKU

^uva}emo vje~no sje}awe na tebe. Ujak Drago i ujna Gordana Stanivukovi}

MARKU
Tetka te ne}e nikad zaboraviti. Tetka Milica Stanivukovi}

2839 B-5 M

2839 B-2 M

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 43
Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom Posqedwi pozdrav dragom

MARKU
od tetke Milene i tetka Mom~ila sa porodicom. 2841 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom

MARKU
od tetke Vukosave i tetka ^ede sa porodicom. 2841 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom

MARKU
od tetke Jedokije i tetka Stojana sa porodicom. 2841 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom

MARKU
od tetke Tankosave i tetka Milo{a sa porodicama. 2841 A-3 M

MARKU
@ivje}e{ vje~no u na{im srcima. Od tetke Du{anke, tetka ]ire, bra}e Ranka i Aleksandra. 2841 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom

MARKU
od tetke Stojanke i tetka Miodraga sa porodicom. 2841 A-3 M Posqedwi pozdrav na{em dragom

MARKU
od brata Ranka sa Aleksandrom i Viktorom. 2841 A-3 M Posqedwi pozdrav mome Belom Kaldera company Lakta{i 2835 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom

MARKU BO@I]U

MARKU
od sestre Mirjane \uki}. 2841 A-3 M

MARKU
od sestre Bobi} Vesne i Mom~ila sa djecom. 2841 A-3 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 25.6.2010. godine u 56. godini `ivota preminuo na{ dragi

MARKU
od strine Soke, strica Qubi{e, brata Bojana i sestre Bo`ane. 2841 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom

MARKU
od bake Milice. 2841 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

MARKU BO@I]U
od Milenka i @ivane ^i~i}. 2935 A-8 M Posqedwi pozdrav dragoj kom{inici Posqedwi pozdrav dragom bratu

ANTO KESEROVI]
Sahrana }e se obaviti 26.6.2010. godine u 16 ~asova na grobqu “Sveti Marko“. O`alo{}eni: supruga Sne`ana, sinovi Igor i Dejan, bra}a Vlado, Drago, Ivo i Mile, porodice Sekuli} te ostala rodbina i prijateqi 2842 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom bratu Posqedwi pozdrav dragom suprugu i ocu

MARKU
od brata Bojana i snahe Jelene. 2841 A-3 M Posqedwi pozdrav voqenom kumi}u

MARKU
od sestre Bo`ane.

RADI
2841 A-3 M Posqedwi pozdrav dragom kumu od Radovana i Stanimirke Mijatovi}. A-1 2838 M Posqedwi pozdrav dragoj kom{inici

ANTI
od brata Vlade. 2842 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu

ANTI
od brata Drage sa porodicom. 2842 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom bratu od supruge Sne`ane i sinova Igora i Dejana. 2842 A-3 M Dana 30.6.2010. godine navr{ava se tu`na godina dana od smrti na{eg dragog

ANTI

MARKU
od kuma Miroslava, kume Save, kumi}a Pe|e i kumice Danke. 2840 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom kumu

MARKU
od kuma Dragoslava, kume Brane, kumice Dragane i kumi}a Ace. 2840 A-2 M Posqedwi pozdrav dragoj

RADI
od Mladena, @ane, Tijane i Sr|ana. A-1 2838 M Posqedwi pozdrav dragoj kom{inici

ANTI
od brata Ive sa porodicom. 2842 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

ANTI
od brata Mile sa porodicom. 2842 A-1 M

AN\ELKA STJEPANOVI]A
30.6.2009 - 30.6.2010. U nedjequ, 27.6.2010. godine, posje ti }e mo wego vu vje ~nu ku }u, po lo `i ti cvi je }e i za pa li ti svije}e. Bio si otac, pri ja teq, sa vje tnik. Vje~no }emo se sje}ati tvoje dobrote i plemenite du{e. Sin Stanislav, snaha Veselinka i unuka Suzana 2834 A-5 M

MARKU
od Pe|e i Dane. 2840 A-1 M

RADI
od Gorana, Mire i Matea. A-1 2838 M

RADI
od Branislava i Slavice sa porodicom. A-1 2838 M

ANTI
od punca Rade, punice Kate i svastike Svetlane. 2842 A-1 M

44 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE Obavje{tavamo rodbinu, kumove i prijateqe da je na{ dragi
Na{em dragom Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 25.6.2010. godine u 53. godini `ivota preminuo na{ dragi

NE[I

NEBOJ[A (Branka) KRSMANOVI]
tragi~no preminuo dana 24.6.2010. godine u 24. godini `ivota. Sahrana }e se obaviti dana 26.6.2010. godine u 13 ~asova na gradskom grobqu Dowi Miqevi}i. Povorka polazi ispred ku}e `alosti Dowe Mladice u 12.30 ~asova. O`alo{}eni: otac Branko, majka Jelena, brat @eqko, snaha Qiqa, baba Nedeqka, ujak Gojko, tetke Radmila i Vesa, stri~evi Vukan, Sini{a i Mla|o, te porodice: Krsmanovi}, Krsman, Ni{i}, Markovi} i Ivankovi}, kumovi Mlinar i \urovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, prijateqi i kom{ije. B-2 IP 03374 Posqedwi pozdrav Edvinasovom ocu

NEDEQKO (Mirka) GRA^ANIN
Sahrana dragog pokojnika obavi}e se 27.6.2010. godine u 15 ~asova na porodi~nom grobqu Pala~kovi}/Bronzani Majdan Tu`na povorka kre}e u 13 ~asova ispred porodi~ne ku}e u Karanovcu. O`alo{}eni: supruga Nevenka, sin Tomislav, k}erka Sawa, snaha Maja i unuk Filip, porodice Gra~anin i Ra~i}, kumovi i prijateqi. 2845 A-8 M Posqedwi pozdrav dragom priki Posqedwi pozdrav dragom suprugu, ocu, svekru i djedu

Neka te an|eli ~uvaju. od Vere Grgi}, Lane i Gorana K. A-4 IP 03375 Posqedwi pozdrav kolegi

NE\I
Porodica Tomislava [trki}a 2845 A-1 M

NEDEQKU
Prijateqi: Milenko, Dobrila i Dragana 2845 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

NEDEQKU
od supruge Nevenke, sina Tomislava, k}erke Sawe, snahe Maje i unuka Filipa. 2845 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom tetku

EDVARDASU NAVICKASU

Posqedwi pozdrav dragom zetu

od kolektiva Balkan Investment Bank AD Bawaluka

NEDEQKU
od Qubice Ra~i} sa porodicom. 2845 A-1 M

NEDEQKU
od Ru`e Ra~i} sa porodicom. 2844 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom zetu

NEDEQKU
od Dra`ana i Daliborke Grbi} sa porodicom. 2845 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom pa{i

B-2 F
Tu`no sje}awe na dragu i voqenu sestru Posqedwi pozdrav dragom zetu

Posqedwi pozdrav dragom zetu

MIRU BLANI] NEDEQKU NEDEQKU
Mnogo nam nedostaje{. Sestra Veselka sa porodicom 2827 A-6 M Tu`no sje}awe na voqenu sestru Dana 26.6.2010. godine navr{ava se 40 dana od smrti na{e majke od {urjaka Bo{ka i {urinice Jadranke sa porodicom. 2845 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom ocu od {ur ja ka Bo re, {u ri ni ce Gordane sa porodicom. 2845 A-1 M

NEDEQKU
od svastike Borislavke. 2845 A-1 M

NEDEQKU
od pa{e Marka i svastike Bjelice sa porodicom. 2845 A-1 M Posqedwi pozdrav dragom ocu

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 24.6.2010. godine u 86. godini `ivota preminuo na{ dragi

NE\O SAMARYIJA
Sahrana }e se obaviti 26.6.2010. godine u 13 ~asova na grobqu “Ogwena Marija” - Dowi Drakuli}. O`alo{}eni: sinovi Du{an i Vico, k}erke Du{anka, Jokica i Vida, unu~ad, zetovi, snahe, praunu~ad te ostala rodbina i prijateqi. 2848 A-6 M

MIRU BLANI]
Brat @eqko sa porodicom 2844 A-3 M

MIRE BLANI]
Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu “Sveti Pantelija”. Sinovi Velimir i Aleksandar 2846 A-3 M

NE\I
od sinova Du{ana i Vice, k}erki Du{anke, Jokice i Vide sa porodicama. 2848 A-2 M Posqedwi pozdrav dragom

NE\I SAMARYIJI
od k}erke Jokice, zeta Milana i unuka Zorana i Gorana. 2821 A-1 M

U nedjequ, 27.6.2010. godine navr{avaju se tri godine od smrti na{eg dragog

NE\I SAMARYIJI

PERE (Petra) VELETI]A
Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegov grob, zapaliti svije}e i polo`iti cvije}e. Vrijeme koje prolazi ne bri{e uspomene na tebe. Majka Savka i brat Zdravko sa porodicom. A-8 013614 E

od porodice [ipka. 2821 A-2 M

OGLASI

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 45

46 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

Sport
FOTO: ROJTERS

Fudbalski teren je najmjerodavniji i otkriva karakter i mentalitet svakog naroda. Japanci su protiv Danaca upravo pokazali svoj mentalitet - sr~anost, borbenost, marqivost, umjetnost, fanatizam... Anton Samovojska, sportski novinar

Deveta trka sezone “formule 1”, Velika nagrada Evrope

Juta pozvala Dragi}evi}a
Nekada{wi kapiten Crvene zvezde Tadija Dragi}evi} prihvatio je poziv Jute Xez i poku{a}e da se izbori za ugovor u NBA ligi. Tim iz Solt Lejk Sitija odabrao je Dragi}evi}a na draftu 2008. godine kao 53. pika, a sada ga je pozvao da u~estvuje u Qetnoj ligi u Orlandu.

Srbija bez predstavnika
Poslije dugo vremena nijedan srpski klub ne}e u~estvovati u ko{arka{kom Evrokupu. Drugo po rangu klupsko takmi~ewe }e sqede}e sezone imati 32 u~esnika, a jedini srpski klub koji bi tu mogao da se umije{a je Hemofarm, u slu~aju da ne pro|e kvalifikacije za Evroligu.
Sebastijan Fetel (Red Bul)

Nova prvenstvena sezona u Premijer ligi BiH po~iwe u subotu, 31. jula, a bh. elita }e i ove godine imati 16 klubova. Izvla~ewe takmi~arskih brojeva za sezonu 20010/2011 je u ~etvrtak, 1. jula u prostorijama Fudbalskog saveza BiH u Sarajevu. Iako je prije nekoliko dana demantovao da }e preuzeti klupu Olimpijakosa, selektor ko{arka{ke reprezentacije Srbije Du{an Ivkovi} otputovao je u Atinu na pregovore sa ~elnicima tima iz Pireja, pa nije iskqu~eno da se Duda vrati u klub kojem je donio jedinu evropsku titulu.

Mark Veber i Sebastijan Fetel kona~no }e mo}i da ra~unaju na “f-dakt“ sistem, bez kojeg su bili “rawivi“ u Istanbulu i Montrealu
PRIPREMIO: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Foto dana

VA LEN SI JA - Po sli je kratkotrajnog izleta na ameri~ko tlo, karavan “formule 1” se vra}a na Stari kontinent, gdje }e se na ulicama Valensije ovog vikenda voziti deveta trka {ampionata, Velika nagrada Evrope. Novu stanicu u najboqem raspolo`ewu do~ekuju u Meklarenu, koji vodi u oba poret ka. Lu is Ha mil ton i Yenson Baton na posqedwa dva nastupa ostvarili su dvostruke trijumfe, i u [paniji }e imati modifikacije na bolidu, {to bi im trebalo biti dovoqno da se ponovo bore za vrh. Red Bul, koji je dominirao na startu sezone, izgubio je

korak, ali bi u Valensiji mogao da uzvrati udarac. Mark Veber i Sebastijan Fetel kona~no }e mo}i da ra~unaju na “f-dakt“ sistem, bez kojeg su bili “rawivi“ u Istanbulu i Montrealu. Dizajner Edrijen Wui ~ak nije ni putovao u Kanadu kako bi ostao u Milton Kejnsu i usavr{io sistem koji }e biti velika prednost na pisti koja ima nekoliko dugih pravaca.

koje mnogi tvrde da zajedno sa di fu zo rom ge ne ri {u mno go vi {i “da un fors“, a nije iskqu~eno da ovu soluciju kopiraju i jo{ neki timovi. Mercedes je pri vrhu, ali nikako da Niko Rozberg i Miha el [u ma her na pra ve onaj fi nal ni ko rak. Wema ~ki tandem mo}i }e da ra~una na poboq{awa, pa nije iskqu~e-

no da iznenadi. Sli~no je i sa Renoom, ~iji pilot Robert Kubica prosto obo`ava uli~ne staze, a treba “pripaziti“ i na adute Fors Indije Adrijana Zutila i Vitantonija Liucija, dok vrijedi ista}i da }e ovo Lotusu biti 500. trka u istoriji. Kvalifikacije se voze u subotu od 14, a u istom terminu u nedjequ zakazana je trka.

MEKLAREN vodi u oba poretka
I u Fe ra ri ju se na da ju da bi mogli napraviti korak na pri jed. “F10“ }e ima ti brojne “apdejte“, od kojih su naj va `ni ji no vi au spu si, prekopirani od Red Bula, za

STAZA VALENSIJA
Najboqi voza~i “formule 1” po tre}i put }e nastupiti na uli~noj pisti u Valensiji, koja je duga 5.419 metara i na kojoj se vozi 57 krugova, u smjeru kazaqke na satu. Sadr`i 25 krivina, od ~ega 14 desnih i 11 lijevih, koje su povezane sa nekoliko dugih pravaca pogodnih za prestizawe. Staza je “te{ka“ za gume, a pogotovo za ko~nice, pa }e piloti morati da obrate pa`wu i na ova dva detaqa.

Zdravko Komnenovi}, {ef stru~nog {taba @RK Leotar
“Neophodno je da Ministarstvo podr`i ekipe i iz mawih sredina“

Fudbaleri Paragvaja izborili su plasman u osminu finala Mundijala u Ju`noafri~koj Republici remijem protiv Novog Zelanda (0:0). Na stadionu “Piter Mokaba“ u Polokvaneu imao je veliku podr{ku atraktivnih navija~ica.

Op{tepoznata ~iwenica je da svi sportski kolektivi muku mu~e sa finansijama. To je, naravno, veliki problem i ve}ine rukometnih klubova, kako u Republici Srpskoj, tako i u BiH. Ni mi u Leotaru nismo izuzetak. Me|utim, ne `elimo i ne}emo da odustanemo u na{oj borbi. Mislim da budu}nost rukometa nije tako “crna“, kao {to se ~ini na prvi pogled. Nedavno smo u~estvovali na zavr{nom pionirskom turniru {ampionata BiH, gdje smo zauzeli zavidno ~etvrto mjesto, pokazav{i tako da imamo kvalitet. Ne treba se samo bazirati na profesionalnom sportu, nego je potrebno krenuti od naj mla |ih. Naj boqi pri mjer to ga je @RK Brod, koji se ove godine nije ni takmi~io sa seniorskom ekipom, ali su zato wihove pionirke bile sjajne na finalnoj smotri. Isto tako, neophodno je da Ministar-

Budu}nost rukometa nije “crna“

stvo po dr`i eki pe i iz mawih sre di na. Svaka ~ast @RK Borcu, koji godinama posti`e odli~ne uspjehe, ali wegov buyet je mo`da i ve}i nego svih ostalih ekipa u Srpskoj zajedno. Ta centralizacija u jednom smjeru smawila je kvalitet ostalih ekipa i smatram da bi vi{e dr`avnog novca trebalo da se rasporedi i na ostale klubove. U proteklim godinama postojala je jedna sjajna akcija u vidu qetnog rukometnog kampa. On je dugo bio stacioniran u Trebiwu, ali ga je pro{le sezone Ministarstvo za po ro di cu, omla di nu i sport prebacilo u Bawaluku. Iskreno, ne znamo za{to se to dogodilo, ali posqedica toga je bila naru{ena masovnost kao prethodnih godina. Nadamo se da }e ove godine ponovo biti vra}en u grad na Trebi{wici. Na`alost, koliko smo uspjeli da saznamo, ovog puta se rukometni kamp ni ne spomiwe.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 47

Tim iz Gospodske ulice produ`io saradwu sa dosada{wim partnerom

Odr`an NBA draft

Borac i Perutnina nastavqaju saradwu

Bjelica 35. pik
WUJORK - Ko{arka{ Crvene zvezde Nemawa Bjelica izabran je kao 35. pik na NBA draftu od strane Va{ingtona, koji ga je odmah trejdovao u Minesotu. U posqedwih nekoliko nedjeqa pojavile su se brojne informacije oko toga gdje }e Bjelica nastaviti karijeru, a me|u tim vijestima se na{la i ona oko prelaska u Beneton. Nemawa je, ipak, to demantovao i mogu}e je da }e ve} od jeseni biti novi predstavnik Srbije u NBA ligi. Pored Bjelice za draft su bili prijavqeni i Miroslav Raduqica i Marko Ke{eq, ali oni nisu izabrani. Za prvog pika izabran je Yon Vol, koji je igrao za univerzitet Kentaki i on }e sqede}e sezone braniti boje Va{ingtona. Drugi pik je bek Evan Tarner i on }e oti}i u Filadelfiju, dok }e Derek Fejvors igrati za Wu Yersi.

FOTO: G. [URLAN

Predrag Danilovi} poru~io
BEOGRAD - Predsjednik KK Partizana Predrag Danilovi} istakao je da mogu}i odlazak Du {ka Vu jo {e vi }a sa klupe “crno-bijelih“ ne mijewa ambicije kluba. - Dule je i prethodnih godina bio na meti mnogih klubova, pos tavqao je za hte vne uslove da bi odbio zainteresovane. Poziv iz Rusije je, ipak, ne{to {to niko ne bi mogao da odbije. Me|utim, ni{ta ne prejudiciramo dok se dogovor ne postigne - rekao je Danilovi}. Odmah po{to se pro{irila

“Ne mewamo ambicije“
vi jest da Du le pre la zi u CSKA, po~ela su naga|awa i da }e Danilovi} oti}i. - Ja ostajem. Partizan je sistem ko ji tra je go di na ma i koji funkcioni{e bez obzira na to ko je trener ili pred se dnik. Du le i ja smo bili va`an deo kluba, kao i svo je vre me no Obra do vi} i Ki}anovi}. Vujo{evi} je tokom ove decenije, a i ranije, bio bitan deo sistema, ali wegov even tu al ni odlazak ne}e promeniti na{e am bi ci je - is ta kao je Danilovi}.

Mladen Andri} i Boris \ogo

Borac m:tel ima svijetlu tradiciju, pa je i logi~no da dva istinska brenda zajedni~kim snagama idu putem uspjeha, rekao Andri}
PI[E: DEJAN MARI] dejanm@glassrpske.com

Srpski rukometa{ promijenio klub

Nikoli} u Koldingu
KOPENHAGEN - Nekada{wi srpski reprezentativac Ratko Nikoli} (33) poslije {est godina provedenih u [paniji, od ~ega pet u Portland San Antoniju, odlazi u Dansku, u redove Koldinga. Dres ekipe, koja }e i ove godine nastupati u Ligi {ampiona, kapiten “orlova“ sa Svjetskog prvenstva u Hrvatskoj 2009. godine nosi}e sqede}e dvije sezone. Osim wega, ugovore sa danskom ekipom potpisali su povratnici u zemqu, lijevo krilo Lars Kristijansen, koji je 14 godina bio adut Flensburga, te lijevi bek, Lars Krog Jepesen. Nikoli} je u bogatoj karijeri igrao jo{ u Crvenoj zvezdi, Sintelonu, Vespremu i Altei, a sa reprezentacijom ima dvije bronzane medaqe sa svjetskih prvenstava u Egiptu (1999) i Francuskoj (2001).

BAWALUKA - Rukometa{i Bor ca m:tel do bi li su zna~ajno poja~awe za sqede}u sezonu, po{to }e kompanija Perutnina Ptuj BiH i u sqede}em {ampionatu biti jedan od wihovih sponzora. Par tne ri su po tpi sa li isti ugovor kao i pro{le godine, a saradwa, osim finansij ske po dr{ke, zna ~i i zajedni~ke nastupe te ishranu igra~a. - Na{a kompanija postoji ve} vi{e od 100 godina. S druge strane i Borac m:tel

ima svijetlu tradiciju, pa je i logi~no da dva istinska brenda zajedni~kim snagama idu putem uspjeha. Ciq Perutnine je aktivno u~e{}e u dru{ tve nom `i vo tu, a sa radwa sa rukometnim velikanom je idealna prilika za to. Mi poma`emo Borcu, Borac nama, a ukoliko “crveno-plavi“ budu nastupali i u Re gi onal noj li gi, to }e biti dodatni plus za sve nas - rekao je generalni direktor Pe ru tni ne Ptuj BiH Mladen Andri}. Zadovoqan je bio i direktor ti ma bh. vi ce {am pi ona.

- Sre }ni smo {to su ~elnici Perutnine u na{em kolektivu prepoznali partnera. Saradwa se nastavqa na obostrano zadovoqstvo i bi }e nam ve li ka po mo} u planirawu poslovawa. Ono {to treba naglasiti je da je potpisan identi~an ugovor kao i pro{le godine, dakle nije bilo smawivawa, {to nije ~est slu~aj - istakao je \ogo.

UGOVOR identi~an kao pro{le godine
Prvi ope ra ti vac Ba walu ~a na os vrnuo se i na

izazove koje slijede. - Svi bismo `eqeli da Regionalna liga po~ne ve} ove se zo ne. To je ciq i pred sta vni ka dru gih sa ve za, ali vremena je malo, pa je iz gle dni je da ta kmi ~ewe po ~ne sqede }e go di ne. No, ako li ga po ~ne sa da, mi je mo ra mo spre mni do ~e ka ti, u pro ti vnom, mo ra mo u~i ni ti sve da obe zbi je di mo u~e{ }e u woj. Bilo kako bilo, ovako va `ni par tne ri ka kav je Pe ru tni na ima }e po se ban tretman u Regionalnoj ligi - zakqu~io je Boris \ogo.

Sve spremno za 14. izdawe “Vidovdanske trke“

Atletski spektakl mo`e da po~ne
BR^KO - Di re ktor 14. “Vidovdanske trke 2010“ Borislav \ur|evi} poru~io je da je sve spre mno za start ove sportske manifestacije, koja se u subotu odr`a va u Br~kom. - Imamo veliko interesovawe za u~e{}e na trci i pozivam zainteresovane gra|ane da se prijave. Ono {to je ve} sasvim izvjesno je da }e mu{ka trka na deset kilometara biti najja~a do sada, a veliki broj favorita je ve} stigao u Br~ko. Svakako da je prvo ime trke Semi Ki pro no iz Ke ni je, ko ji tr~i deset kilometara ispod 28 minuta, {to je svjetski vrijedan rezultat. Ove godine tr~a}e se na novoj stazi i o~ekujemo odli~ne rezultate - istakao je \ur|evi}. Pred stavqen je i prvi favorit Semi Kiprono iz Kenije. - Prvi put sam u Br~kom i BiH i vje ru jem da }u opravdati o~ekivawa, da }e trka biti zanimqiva, a vjerujem i da mogu do pobjede naglasio je Kenijac.

PRIHOD namijewen lije~ewu Vesne Zlatovi}
Pro gram }e otvo ri ti najmla|i - cicibani, djevoj~ice i dje~aci ro|eni 2003. godine i mla|i, u 16 ~asova. Tokom programa tr~a}e pioniri, juniori, veterani, te in va li dna li ca. Odlu kom organizatora sav prihod bi}e upla }en za li je ~ewe Br~anke Vesne Zlatovi}, koja je oboqela od leukemije. Za wenu operaciju ko{tane sr`i u Be ~u ne op ho dno je 400.000 maraka. Glavna trka seniorki i seniora na deset kilometara planirana je u 18 ~asova. V. S.
Ratko Nikoli} FOTO: ARHIVA

Jonas Kazlauskas izabrao
ATINA - Selektor gr~ke ko{arka{ke reprezentacije Jonas Kazlauskas saop{tio je {iri spisak igra~a na koje ra~una za Svjetsko prvenstvo u Turskoj. Zanimqivo je da na spisku ne}e biti Teodorosa Paplukasa, iskusnog beka koji je bio jedan od najva`nijih aduta “helena“ u protekloj deceniji. Pripreme po~iwu 18. jula,

Grci bez Papalukasa
pro ti vni ci u gru pi C na Mundobasketu su im selekcije Kine, Rusije, Portorika, Obale Slonova~e i Turske. Na spisku se nalaze Dijamantidis, Carcaris, Focis, Spanulis, Ka la tes, Per pe ro glu, Printezis, Skorcijanidis, Bu ru sis, Ma vro ke fa li dis, Vasilopulos, Papanikolau, Zisis, Vasilijadis, Kajmakoglu, Vucijukas i Papas.

Prijava u~esnika za trku

FOTO: V. SAJLOVI]

48 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: AGENCIJE

Parovi bez gre{ke
Srpski teniseri imali su uspjeha u igri dublova. Janko Tipsarevi} u paru sa Lu Jen-Hsunom (Tajpeh) pobijedio je Xejmsa Keretanija (SAD) i @eremija [ardija (Francuska) sa 6:4, 6:4, 7:6 (2). Jelena Jankovi} je u paru sa Ju`noafrikankom [anel [epers bila boqa od {pansko-turske kombinacije Anabel Medina Garigez i Ipek [enoglu sa 6:4, 6:2.

Pi{e: Slavko BASARA

Fudbal i Bastiqa
Kada je Bog vajao ovu na{u planetu odlu~io je da Francuzima podari jedno od najqep{ih prostranstava na woj. I zaista, kada se pogleda zemqa “trikolora” ona je bqe{tava i blistava, ure|ena i organizovana, iz we je krenula i najve}a revolucija zabiqe`ena u ~ovje~anstvu 1789. godine... Tada je pala tvr|ava Bastiqa, a poslije debakla “galskih pijetlova“ na ju`noafri~kom Mundijalu mnogi Francuzi bi po`eqeli da nikada nije sru{ena da danas ima ju gdje da sta ve gre {ni ke sa Svjet skog prvenstva. Francuska ima dru{tveni problem o kom javnost u ovoj zemqi, ali i cijeloj Evropi jo{ }uti. A preko fudbala je najboqe vidjeti stawe u jednom dru{tvu i odnose u wemu. Nesloga u fudbalskom timu je pokazala da Francuskoj prijeti nacionalna i rasna podjela. Bastiqo, {to te sru{i{e!? Ugla vnom, de {a vawa u ta bo ru Fran cu za u Ju `noj Africi su predstavqena kao posqedica odlaska selektora Rajmona Domeneka koji “nije imao autoritet da ujedini zvijezde“. Ipak, ~iwenica da su na jednoj strani bili Patris Evra, Nikola Anelka, Tjeri Anri, Bakari Sawa, \ibril Sise...., a sa druge Joan Gurkuf, Pjer Andre @iwak, Frank Riberi, @eremi Tulalan... govori mnogo. “Slu~aj Anelka“ je otkrio sav prqav ve{ jer se u cijelu stvar umije{ao predsjednik Francuske Nikola Sarkozi koji je sti{avao situaciju. Kao da je Francuze neko prokleo! Kao da im je Anrijeva ruka iz bara`a protiv Republike Irske ma~ nad glavom. Ili se ipak ne radi o Francuzima, ve} qudima koji su do{li u jednu od najqep{ih dr`ava svijeta da `ive. I tu ostali...

Jelena Jankovi}

Jelena i Novak u osmini finala
Jelena Jankovi} pobijedila Aqonu Bondarenko iz Ukrajine sa 6:0, 6:3, dok je Novak \okovi} savladao [panca Alberta Montawesa sa 6:1, 6:4, 6:4
LON DON - Dvo je naj boqih srpskih tenisera Jele na Jan ko vi} i No vak \okovi} plasirali su se u osmi nu fi na la na tre }em Grend sle mu se zo ne, Vim bldonu. Jan ko vi }e va, ko ja je na ovoj smo tri ~et vrti no si lac, je u tre}em kolu savlada la 28. “kos tu ra {i cu“, Ukrajinku Aqonu Bondarenko, sa 6:0, 6:3 i ta ko za biqe`i la 11. po bje du u wihovom 12. me|usobnom duelu. Srpkiwi je tre ba lo svega 57 minuta igre da se plasira me|u 16 najboqih. U prvom se tu je po ~is ti la Ukrajinku, koja je tek u drugom pru`ila ne{to `e{}i otpor, ali to nije bilo dovoqno da izbjegne ubjedqiv poraz. Protivnik u osmini finala bi}e joj boqa iz duela Belgijanke Janine Vikmajer (15. nosilac) i Ruskiwe Vere Zvonarjeve (21). Ha se (Ho lan di ja) 5:7, 6:2, 3:6, 6:0, 6:3, En di Ma rej (Velika Britanija, 4) - Jarko Nieminen (Finska) 6:3, 6:4, 6:2, Ro bin So der ling ([vedska, 6) - Marsel Granoqers ([panija) 7:5, 6:1, 6:4, David Ferer ([panija, 9) - Floran Sera (Francuska) 6:4, 7:5, 6:7 (5), 6:3, @oVilfred Conga (Francuska, 10) - Aleksandr Dolgopolov (Ukrajina) 6:4, 6:4, 6:7 (6), 5:7, 10:8, tre}e kolo: Novak \o ko vi} (Srbi ja, 3) - Al bert Mon tawes ([pa ni ja, 28) 6:1, 6;4, 6:4, `ene: drugo ko lo: Se re na Vi li jams (SAD, 1) - Ana ^akvetadze (Rusija) 6:0, 6:1, Karolina Voznijacki (Danska) - ^ang Kaj-^en (Taj peh) 6:4, 6:3, Agwe {ka Ra dvan ska (Poqska, 7) - Alberta Brijanti (Ita li ja) 6:2, 6:0, Li Na (Kina, 9) - Kurumi Nara (Japan) 6:2, 6:4, Flavija Peneta (Italija, 10) - Monika Nikulesku (Rumunija) 6:1, 6:1, tre}e kolo: Jelena Jankovi} (Srbija, 4) - Aqona Bondarenko (Ukrajina, 28) 6:0, 6:3, Kim Klajsters (Belgija, 8) Marija Kirilenko (Rusija, 27) 6:3, 6:3, Merion Bartoli (Francuska, 11) - Greta Arn (Ma |ar ska) 6:3, 6:4, Na |a Petrova (Rusija, 12) - @astin Enan (Belgija, 17) 1:6, 4:6, mu{ki parovi: prvo kolo: Janko Tipsarevi} (Srbija)/Lu Jen-Hsun (Taj peh) Yejms Keretani (SAD)/@ere mi [ar di (Fran cus ka) 6:4, 6:4, 7:6 (2), `enski paro vi: Je le na Jan ko vi} (Srbija)/[anel [epers (Ju`na Afrika) - Anabel Gari gez ([pa ni ja)/Ipek [enoglu (Turska) 6:4, 6:2.

Srpski teniseri uspje{ni u tre}em kolu Vimbldona

KIM KLAJSTERS boqa od Marije Kirilenko

Britanska kraqica u Vimbldonu

Elizabeta Druga uz tenisere
LONDON - Britanska kraqica Elizabeta Druga do{la je u ~etvrtak na Vimbldon, {to je wena prva posjeta tom teniskom turniru od 1977. godine. Kraqica je dvadeset minuta {etala “Ol Ingland klabom“, pre{la preko mosta kojim prolaze {ampioni i gledala me~ drugog kola izme|u Britanca Endija Mareja i Finca Jarka Nieminena, a kako je wen zemqak nije razo~arao aplaudirala je wegovim vinerima. Elizabeta Druga je potom sjela u kraqevsku lo`u na centralnom terenu neposredno prije nego {to su igra~i iza{li. Marej i Nieminen su se okrenuli ka woj i u isto vrijeme se naklonili, {to je publika pozdravila ovacijama. Kraqica je do{la na centralni teren jedan ~as prije prvih me~eva. Kada je do{la do dijela za ~lanove, srela se sa zvijezdama tenisa, me|u kojima su i Jelena Jankovi} i Novak \okovi}, kojima je ova ~ast pripala jer su me|u prva ~etiri nosioca. Osim wih bili su tu: Royer Federer, Venus Vilijams, Karolina Voznijacki, Rafael Nadal, Endi Rodik, kao i biv{e {ampionke Vimbldona, Martina Navratilova i Bili Yin King.

\o ko vi} (tre }i no si lac) bio je boqi od [panca Al ber ta Mon tawesa (28. “kostura{“) sa 6:1, 6:4, 6:4 po sli je sa mo 96 mi nu ta igre. U prvom setu Nole je lako iza{ao na kraj sa rivalom, a u drugom i tre}em ne{to te`e, ali ne toliko da ne bi zabiqe`io maksimalan tri jufm. Pro ti vnik u osmi ni fi na la bi }e mu boqi iz duela Lejton Hjuit (Australija, 15) - Gael Monfils (Francuska, 21). Va`niji rezultati: mu{karci: drugo kolo: Rafael Nadal ([panija, 2) - Robin

Bojana hrabra u porazu
LONDON - Srpska teniserka Bojana Jovanovski, uprkos dobroj igri, pora`ena je u drugom kolu Vimbldona od Bjeloruskiwe Viktorije Azarenke sa 1:6, 4:6 poslije 75 minuta. Prava je {teta {to je 18godi{wa Srpkiwa u{la pod vidnom tremom u me~ drugog kola. Znatno iskusnija Bjelo rus kiwa, 11. te ni ser ka svijeta, je to iskoristila i odmah na startu napravila brejk, a zatim vezala jo{ tri osvojena gema. Bojani je pripao tek peti gem i kada je “probila led” igrala je znatno opu{tenije. Iako rezultat po gemovima to ne govori - Beogra|anka je igra la za is ta do bro. Osvojila je oko 40 odsto poena. Drugi set je bio neizvjesniji, bez obzira na to {to je Azarenka igrala skoro bez gre{ke. Bojana je rezultatski bila u igri sve do {estog gema, kada je Bjeloruskiwa napravila brejk za 4:2. Jovanovski je poslije toga opustila ruku i u osmom ge mu na ser vis Vi kto ri je Azarenke odigrala vrlo hrabro. Uspjela je da osvoji taj svoj servis gem, a zatim i napravi brejk.

Mlada srpska teniserka pora`ena u drugom kolu Vimbldona

Srbi uspje{ni u igri parova
LON DON - Dvos tru ki uzastopni osvaja~i Vimbldona u igri parova, Srbin Nenad Zimowi} i Kana|anin Da ni jel Nes tor, ve} na startu takmi~ewa su morali da odigraju maratonski me~ u kome su slavili tek poslije pet setova i mnogo prolive nog zno ja. Oni su pobijedili doma}e tenisere Yonatana Mereja i Yejmija Mareja sa 6:3, 6:7 (2), 7:6 (6), 6:7 (7), 15:13. Dakle, odigrali su ukupno 76 gemova! Poslije epskog okr{aja Izner - Mahu u singl konkurenciji, svaki drugi me~ se

[ampioni se namu~ili
~ini kratkim, ali Zimowi} i Nestor su bili na “samo“ 26 ge mo va od dubl me ~a sa najvi{e gemova u istoriji te ni sa. Odi gra li su ga na Vim bldo nu 2007. Bra zil ci Melo i Sa protiv Henlija i Ulijeta, kada je u petom setu bilo 28:26. Prve nosioce turnira i u sqede}em kolu o~ekuje par iz Velike Britanije. U pitawu su Kris Iton i Do mi nik Inglot, koji su pobijedili po me nu tog Ke vi na Uli je ta (Zim bab ve) i Fa bi ja Fowinija (Italija) sa 6:7 (7), 7:5, 6:4, 7:6 (4).

NA SQEDE]OJ WTA listi me|u 100 najboqih
Na`alost, ve} u sqede}em gemu je dopustila ribrejk i ola k{a la Aza ren ki put u tre}e kolo. Bojanina hrabra igra nije bila dovoqno da pobijedi teniserku iz vrha WTA liste, ali Bojana mo`e da bude zadovoqna svojim izdawem na Vimbldonu, poseBojana Jovanovski FOTO: AGENCIJE

bno ima ju }i u vi du da je u svojoj prvoj profesionalnoj se zo ni na pret ho dna dva grend sle ma (Aus tra li jan open i Ro lan Ga ros) za us tavqena u kvalifikacijama. Bojana Jovanovski je trenu-

tno 107. na WTA listi, ali s obzirom na to da je igrala u drugom kolu grend slema kada za deset dana bude objavqena nova rang-lista Srpkiwa bi kona~no trebalo da u|e me|u prvih sto na svijetu.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 49

Klub malog fudbala iz Trebiwa osvojio turnir u Italiji

UEFA i FIFA dolaze u Sarajevo

Evropski sjaj Leotara
Iz Italije nosimo samo najqep{e utiske. Osim toga {to smo osvojili prvo mjesto, stekli smo novo iskustvo, dobro se proveli i dru`ili, rekao Vico

Opet o statutu
BAWALUKA - Delegacije Evropske (UEFA) i Svjetske (FIFA) fudbalske federacije ima}e s predstavnicima FS BiH, ali i entitetskih saveza, sastanke u vezi sa statutom zajedni~ke ku}e fudbala iz Sarajeva. U utorak od 16 ~asova Eva Paskije i Marsel Benc }e obaviti razgovore sa predstavnicima entitetskih saveza i ~lanovima Predsjedni{tva FS BiH. Dan kasnije, od deset ~asova, bi}e odr`an razgovor sa po jednim predstavnikom FSRS i FS FBiH, odnosno ~lanovima Predsjedni{tva FS BiH. - Fudbalski savez Republike Srpske je na vrijeme, u dogovorenom roku, poslao svoje prijedloge u vezi sa izmjenama i dopunama statuta FS BiH. To nisu uradili u FS Federacije BiH. Me|utim to nisu na{i problemi, jer je hrvatski ~lan Predsjedni{tva FS BiH Iqo Dominkovi} dostavio identi~ne prijedloge kao i mi. Ne znam zbog ~ega to nije uradio bo{wa~ki dio federalnog saveza - rekao je generalni sekretar FSRS Rodoqub Petkovi}. S. B.

Fudbalski klub Borac
BAWALUKA - Fudbalski klub Borac u petak je dobio jo{ je dno no vo ime. Po ja ~awe je stiglo na golmanskoj poziciji, a poslije Asmira Avduki}a iz Rudar Prijedora u sqede}oj sezoni “crveno-pla vi“ dres no si }e i Sini{a Mar~eti}. Pouzdani ~u var mre `e u pro {loj sezoni nastupao je za BSK. - Za hvaqujem qudi ma iz Borca koji su mi dali povjerewe i omogu}ili da se vratim u mati~ni klub. Hvala i

Stigao Mar~eti}
treneru BSK-a Zoranu Dragi{i}u koji me je vratio u `ivot poslije povrede i operacije koqena. Znam kakvi su izazovi pred Borcem, ali ne pla{im se. Spreman sam da se borim. Konkurencija je tu, kvalitetna i jaka. Na meni je da se kvalitetnim radom nametnem - rekao je Mar~eti}. U sqede}ih nekoliko dana bi}e poznato da li }e se u Borac vratiti i defanzivac Boris Raspudi}. S. B.

Klub malog fudbala Leotar (Trebiwe)

FOTO: GLAS SRPSKE

TRE BIWE - Za Klub malog fudbala Leotar ne pos to je gra ni ce. Po sli je titula u doma}oj konkurenciji Trebiwci su svoje vitri ne po ~e li da pu ne evrop skim pe ha ri ma. Os tvarili su izvanredan rezul tat osvo jiv {i prvo mjes to na “Val di ki jen ti kupu“, koji se igrao u italijanskom gradi}u Morovaleu. U pitawu je jedan od najpresti`nijih futsal turnira u Evropi, {to potvr|uje u~e{ }e eki pa iz naj ja ~ih liga Evrope. Osim Leotara na turniru su u~es tvo va le jo{ 22 eki pe iz Ita li je, [panije, Portugalije, ^e{ke, Norve{ke, Wema~ke, sa

Bliskog istoka i iz Afrike.

U FINALU savladan letonski ISMA
Trebiwci su u grupi ostvarili ~etiri pobjede protiv Ju ven ti ne (4:1), Re al Tro di ke (12:2), Drez de na (6:2), {pan skog Fa kti ja (6:0) i jedan remi protiv leton skog ISMA (2:2). U osmini finala Trebiwci su deklasirali Fontespinu sa 7:0. Naj te `u uta kmi cu Le otar je odigrao u ~etvrtfina lu, ka da je po sli je produ`etaka pobijedio Ma}eratu 3:2 (2:2). U polufina lu oru `je su pred Trebiwcima polo`ili Por-

tu gal ci iz eki pe In vi kta (4:1), a u ve li kom fi na lu Leotar je nadigrao ISMA i pobijedio sa 3:0. - Iz Italije nosimo samo najqep{e utiske. Osim toga {to smo osvojili prvo mjesto, stekli smo novo iskustvo, dobro se proveli i dru`ili. Iako rezultati tako ne govore, protivnici su nam bi li ve oma nez go dni, ali izgleda da smo mi do{li najspremniji na ovaj turnir i kada smo kretali na ovaj put, `eqeli smo da na{ grad i klub predstavimo u najqep{em svje tlu. Mi slim da smo to u~inili na pravi na~in - rekao je Miqan Vico, fudbaler Leotara. U~e{ }e na tur ni ru u

Italiji ne}e biti izuzetak, jer ve} sada Trebiwci imaju ponude da u~estvuju na jo{ nekim turnirima u Evropi. Sqede}e godine Leotar }e u Morovaleu braniti osvojeni pe har, a kao ovo go di{wem {ampionu kompletan boravak u Ita li ji }e im bi ti besplatan.

Sastav
Dres Leotara na turniru u Italiji nosili su: Du{an Berak, Sr|an Sulaver, Mitar Vukanovi}, Sini{a Mulina, Savo Andri}, Sr|an Andri}, Darko Mili~i}, Milorad Cimirot, Miqan Vico i Goran Popovi}.

Sini{a Mar~eti}

FOTO: ARHIVA

Rudar Prijedor po~eo pripreme

Oti{li Avduki} i Dobrijevi}
PRIJEDOR - [ef stru~nog {taba Rudar Prijedora Boris Gavran izvr{io je prozivku za novu sezonu u Premijer ligi BiH. “Rudari“ }e se i u sqede}em periodu osloniti na stari igra~ki kadar “oja~an“ iz vlastitog omladinskog pogona. Sa prvog okupqawa opravdano su izostali Aleksandar Kiki} i Marko Jevti}. Golman Asmir Avduki} je pre{ao u bawalu~ki Borac, dok je Slobodan Dobrijevi} uzeo papire i promijeni}e sredinu. - Kada su poja~awa u pitawu, imamo odre|ene razgovore, a o imenima je jo{ uvijek rano govoriti. Od nedjeqe krenu}emo `estokim ritmom, radi}emo na na{em stadionu do 7. jula, a potom slijede desetodnevne pripreme na Mrakovici. Prije starta prvenstva nastupi}emo na turniru u Gradi{ci - istakao je trener Gavran. S. B.

Veterani Vrbasa otputovali na Kosovo i Metohiju

Dru`ewe bra}e za Vidovdan
a polo`i}emo i vijence na spo me nik pa lim srpskim bor ci ma u NA TO agre si ji 1999. godine - kazao je Arlov. Odlazak veterana Vrbasa ko ji tra di ci onal no sva ke godine za Vidovdan posjete Kosovo i Metohiju pomogli su Administrativna slu`ba gra da Bawalu ka i Mi nis tarstvo porodice, omladine i sporta u Vladi Republike Srpske. - Za hvaquju }i broj nim sponzorima nosimo i vrijedne po klo ne ve te ra ni ma Trep~e sa kojima imamo izuzetne odnose, koji traju ve} nekoliko godina. Ovom posje tom `e li mo jo{ je dnom da budemo uz bra}u sa Kosova i Me to hi je i da mo im po dr{ku u wihovoj borbi - kazao je Arlov. S. B.

Fudbalski savez BiH

Zajedni~ki snimak veterana Vrbasa i Trep~e

FOTO: ARHIVA

Protiv Francuza u Zenici
SA RA JE VO - Fu dbal ski savez BiH najkasnije do 7. jula du`an je da prijavi stadione na ko ji ma }e reprezentacija igrati doma}e me~eve u kvalifikacijama za Evropski {ampionat 2012. go di ne u Poqskoj i Ukrajini. Prijavqeni }e biti i “Bili no poqe“ i Olim pij ski stadion “Ko{evo“, ali stadion u Sarajevu do kvalifikacija, kako sada stvari stoje, ne}e uspjeti da ispuni sve uslove iz kriterijuma UEFA. To zna~i da }e izabranici se le kto ra Sa fe ta Su {i }a prvu doma}u utakmicu grupe D, u kojoj se sastaju sa reprezen ta ci jom Fran cus ke, 7. septembra ove godine igrati u Ze ni ci. Po red BiH i Francuske, u ovoj grupi su jo{ Ru mu ni ja, Bje lo ru si ja, Albanija i Luksemburg.

BAWALUKA - Veterani Fu dbal skog klu ba Vrbas otpu to va li su u Ko sov sku Mitrovicu na tradicionalno dru`ewe sa vr{wacima iz Trep~e povodom velikog srpskog praznika - Vidovdana. - Ko so vo i Me to hi ja je sveta srpska zemqa i `elimo da uve li ~a mo pra znik Vidovdan odigravawem utakmice protiv na{ih prija-

teqa i bra }e iz Ko sov ske Mitrovice. Me~ je na programu u nedjequ od 18.30 ~asova u Zve~anu, poslije ~ega }e biti prire|ena Sve~ana kosovska ve~era sa kulturnozabavnim programom - istakao je vo|a puta bawalu~ke ek spe di ci je Mi lo rad Ar lov. Bawalu~ani }e obi}i i ne ko li ko srpskih sve tiwa na Ko so vu i Me to hi ji kao

{to su manastir Svetih arhangela, Bogoslovqe, crkvu Svetog \or|a i Bogorodice Qevi{ke.

U PONEDJEQAK posjeta Gazimestanu
- Posjeti}emo i Veliku Ho~u, selo sa 13 crkava, a u povratku i manastir Zo~i{te. U ponedjeqak je planiran odlazak na Gazimestan,

50 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

SVJETSKO PRVENSTV0 U FUDBALU, 11. JUN - 11. JUL 2010.
Holandija i Japan upisali pobjede u posqedwem kolu grupe E
- Iz FIFA je potvr|eno da su dobili slu`beni izvje{taj i prijavu protiv al`irskog reprezentativca Rafika Saifija (35) zbog udarawa novinarke Asme Halimi poslije utakmice tre}eg kola grupe C izme|u SAD i Al`ira. - Nesu|eni kapiten Engleske na Mundijalu u Ju`noj Africi Rio Ferdinand na{ao je na~in da i od ku}e pomogne saigra~ima te je obojio obraze u boje engleske zastave, skinuo majicu i podignutim prstom pozvao preko svog “Tviter“ profila fanove da podr`e tim Fabija Kapela u predstoje}im me~evima. - Po povratku u Minhen sa SP fudbaler Bajerna Frank Riberi }e na operaciju prepona. - Sudijska komisija FIFA odlu~ila je da Urugvajcu Horheu Lariondi (koji je sudio utakmicu Srbija - Australija) uka`e povjerewe da sudi derbi me~ osmine finala SP izme|u Engleske i Wema~ke. - Utakmica protiv Slova~ke bila je posqedwa za kapitena Italije Fabija Kanavara u dresu nacionalnog tima. Do sada je Kanavaro odigrao 136 me~eva za “azure“. - Englezi se mu~e na terenima u Ju`noj Africi, ali wihovi navija~i vi{e ne prave probleme na putovawima. Svi su odu{evqeni pona{awem navija~a Engleske u Ju`noj Africi, pa se slika o wima polako mijewa. - Nasqednik Mar~ela Lipija na klupi italijanske reprezentacije ]ezare Prandeli bi}e imenovan na tu funkciju 1. jula, potvrdio je italijanski fudbalski savez.
FOTO: ROJTERS

Honda otpisao Dance
Za Japan je ovo velika pobjeda. Drago mi je, ali nisam zadovoqan. Sqede}a utakmica je jo{ va`nija. @elim da poka`em da za Japan ni{ta nije nemogu}e, rekao Honda
KEJPTAUN - Reprezentacije Holandije i Japana zauzele su prva dva mjesta u gru pi E na Svjet skom prven stvu u fu dba lu i izborile plasman u osminu finala gdje }e se sastati sa Slova~kom, odnosno Paragvajem. Ja pan ci su po bje du nad Danskom i plasman me|u 16 DANSKA JAPAN najboqih selekcija svijeta obezbijedili efektnim golovima iz slobodnih udaraca u prvom poluvremenu. Izabranici Take{ija Okade su potpuno umirili, reklo bi se, zbuwene Skandinavce za koje se tra~ak nade pojavio desetak minuta prije kraja kada je Jon Dal Tomason iz drugog poku{aja poslije od1 (0) 3 (2)

Keisuke Honda

brawenog pe na la uspio da zatrese mre`u. Sve nade im je ras pr{io Oka za ki tri minuta prije kraja me~a. - Za Japan je ovo velika

Igra~ dana Robert Vitek (Slova~ka)
Napada~ Slova~ke Robert Vitek najzaslu`niji je za prolaz svoje reprezentacije u osminu finala Svjetskog prvenstva u Ju`noj Africi. On je sa dva gola svjetske prvake Italijane poslao ku}i, a svojoj ekipi donio drugo mjesto u grupi F i me~ u drugoj rundi takmi~ewa sa Holandijom.

Strijelci: 0:1 Honda u 17, 0:2 Endo 30, 1:2 Tomason u 81, 1:3 Okazaki u 87. minutu. Stadion: “Rojal Bejfokeng“ u Rustenburgu. Gledalaca: 27.967. Sudija: Xerom Dejmon (Ju`na Afrika) 7. @uti kartoni: Nagamoto, Endo (Japan), Kroldrup, K. Poulsen, Bendtner (Danska). Igra~ utakmice: Keisuke Honda (Japan) 7,5. DANSKA: Sorensen 5,5, Jakobsen 5,5, Ager 5,5, Kroldrup 5 (od 56. minuta Larsen 5), S. Poulsen 5,5, K. Poulsen 5,5, Jorgensen 5 (od 34. minuta J. Poulsen 5,5), Romedal 5,5, Tomason 5,5, Kalenberg 5 (od 67. minuta Eriksen -), Bendtner 5,5. Selektor: Morten Olsen. JAPAN: Kava{ima 7, Komano 7, Nakazava 7, Tulio 7, Nagamoto 7, Abe 7, Hasebe 7,5, Macui 7 (od 84. minuta Okazaki -), Endo 7,5, Okubo 7, Honda 7,5. Selektor: Take{i Okada.

HOLAN\ANI lako sa Kamerunom
pobjeda. Drago mi je, ali nisam zadovoqan. Sqede}a utakmi ca je jo{ va `ni ja. @elim da poka`em da za Japan ni{ta nije nemogu}e rekao je Keisuke Honda. Holan|ani su bez ve}eg pritiska u{li u me~ sa rastere}enim Kamerunom. “Lale“ su ne {to boqu igru u prvih 45 minuta krunisali golom Robina van Persija, a

KAMERUN HOLANDIJA

1 (0) 2 (1)

Strijelci: 0:1 Van Persi u 35, 0:2 Huntelar u 83, 1:2 Eto u 65 minutu iz penala. Stadion: “Grin Point“ u Kejp Taunu. Gledalaca: 63.093. Sudija: Pablo Poco (^ile) 7. @uti kartoni: N’Kolu (Kamerun), Kujt (Holandija). Igra~ utakmice: Robin van Persi (Holandija) 7,5. KAMERUN: Hamidu 6, @eremi 6, N’Kolu 5,5 (od 73. minuta R. Song -), M’Bia 5,5, Asu Ekoto 6, Makun 5,5, A. Song 5,5, N’Guemo 5,5, Bong 5,5, ^upo Moting 5,5 (od 72. minuta Idrisu -), Eto 6. Selektor: Pol Legven. HOLANDIJA: Stekelenburg 6, Bulahruz 6,5, Heitinga 6,5, Matijsen 6,5, Van Bronhorst 6,5, De Jong 6,5, Van Bomel 7, Kujt 7, Snajder 7, Van Der Vart 6,5 (od 73. minuta Roben -), Van Persi 7,5. Selektor: Bert van Marvijk.

u drugom poluvremenu Kamerun ci su bi li za ni jan su boqi rival i uspjeli su da izje dna ~e go lom Sa mu ela Etoa iz pe na la. Me |u tim, ulaskom u igru Arjena Robena i Kalsa Jana Huntelara, Holan|ani su zaigrali boqe i prvu fazu takmi~ewa zavr{i li sa ma ksi mal nim u~inkom. - Za is ta je do bro {to sam uspio da postignem svoj gol prve nac na SP. Me |u tim, jo{ vi {e me ra du je igra ci je log ti ma. Iako imamo stoprocentni u~inak u prvoj fazi, moramo jo{ da poboq{amo igru. Ja se nadam da }emo mi obiqe`iti ovo SP - rekao je Van Persi.

Rezultati
Holandija - Danska Japan - Kamerun Holandija - Japan Kamerun - Danska Danska - Japan Kamerun - Holandija 2:0 1:0 1:0 1:2 3:1 1:2

Grupa E
Tabela
1. Holandija 2. Japan 3. Danska 4. Kamerun 3 3 3 3 3 2 1 0 0 0 0 0 0 1 2 3 5:1 4:2 3:6 2:5 9 6 3 0

Tragi~ar dana Tomas Sorensen (Danska)
Reprezentacija Danske zavr{ila je svoje u~e{}e na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi porazom od Japana (1:3). Jedan od glavnih krivaca je golman Tomas Sorensen koji je primio dva pogotka iz slobodnih udaraca. Prvi put je lo{e procijenio let lopte, a kod drugog je slabo postavio “`ivi zid”.

Zamalo tu~a Kameron: Skup{tina kod Nigerijaca Nigerije tra`i Izbjegava}u Merkelovu NIGERIJAC Piter Ode- obja{wewe
mvingi javno je napao kapitena selekcije Nvanka Kanua, jer “nije {titio interese igra~a“. Odemvingi je novinarima koji prate nige rij sku re pre zen ta ci ju priznao da je u svla~ionici “super orlova“ poslije utakmica protiv Gr~ke i Ju`ne Koreje bilo “vatreno“, te da nije puno trebalo pa da do|e i do fizi~kog obra~una. - Nvanko Kanu se nije pona {ao kao ka pi ten eki pe, nije {titio interese igra~a, wemu je jedino bilo bitno da se po ja vi na svom tre}em Svjetskom prvenstvu - izjavio je Odemvingi. NA CI ONAL NO Vi je }e Nigerije pokrenu}e istragu u poku{aju da se otarasi korum pi ra nih ~i no vni ka u Fu dbal skom sa ve zu ove zemqe, poslije neuspjeha na Mundijalu u Ju`noj Africi, potvrdio je predsjednik Ko mi te ta za sport Gben ga Elegbeleje. On je po hva lio bor be ni duh “crnih zvi jez da“ Ga ne, ko je su pro ni je le na de Afri ke u osmi nu fi na la, re kav {i da je Ga na do {la do dru ge run de ta kmi ~ewa zato {to nije i{la pre~icom kada je Svjetsko prvenstvo u pitawu. RASTU tenzije uo~i nedjeqnog velikog okr{aja izme|u En gles ke i Wema ~ke u osmini finala SP. Medijsko prepucavawe je izra`eno na Os trvu, gdje se najavquje rat protiv starih rivala, a u sportski rivalitet uvla ~i se i po li ti ~ka konotacija. Tako tamo{wi mediji donose izjavu britanskog premijera Dejvida Kamerona, koji je rekao da }e nastojati izbjegavati wema~ku kancelarku Angelu Merkel na ne djeqnom G-20 samitu na kojem oboje u~estvuju.

Kapelo izabrao izvo|a~e penala
SELEKTOR Engleske Fabio Kapelo ve} je izabrao petoricu igra~a koji }e, u slu~aju remija poslije 120 minuta igre, pucati penale u dvoboju protiv Wema~ke u osmini finala Svjetskog prvenstva u Ju`noj Africi. Kako saznaje i pi{e engleski “Telegraf“, to su Frenk Lampard, Stiven Yerard, Vejn Runi, Yejms Milner i Geret Beri ako se u tom trenutku sva petorica na|u na terenu. “Telegraf“ pretpostavqa da }e za Wema~ku penale pucati Bastijan [vajn{tajger (bude li spreman za utakmicu), Lukas Podolski, Per Mertezaker, Filip Lam i Miroslav Klose.

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 51

Fudbaler Kameruna u{ao u istoriju, selektor podnio ostavku

Song rekorder
Moj ugovor sa Fudbalskim savezom Kameruna ionako uskoro isti~e i mislim da je bilo svima jasno da }u oti}i. Nisam uspio da ujedinim ekipu, rekao Legven
KEJPTAUN - Selektor Kameruna Francuz Pol Legven podnio je ostavku na tu funkciju poslije debakla “lavova“ na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi. - Moj ugovor sa Fudbalskim sa ve zom Ka me ru na ionako uskoro isti~e i mislim da je bilo svima jasno da }u oti}i. Nisam uspio da ujedinim ekipu, ali ne `elim da optu`ujem nikoga za neuspjeh na Mundijalu - rekao je francuski stru~wak koji je selekciju preuzeo u junu 2009. godine. Ipak, u 73. minutu me~a po top “la la“ on je u igru uveo Rigoberta Songa koji je tako postao prvi Afrikanac koji je igrao na ~etiri Mundijala.
Pi{e: Zoran DRAGI[I],
trener FK BSK

Prvenstvo te{ko za Evropqane
Takmi~ewe na Svjetskom prvenstvu pokazalo se kao ve" oma te{ko za evropske ekipe, po{to su fudbaleri isci" je|eni kao limun koji nisu imali odmora izme|u sezone u nacionalnim prvenstvima i po~etka priprema. Fudbaleri koji su nosioci igre u evropskim selekcijama imaju u svojim nogama vi{e od 50 utakmica u sezoni i to je ono {to se sada osjeti u igri tih repreznetacija koje ne mogu da pariraju onim odmornijim. Slova~ka - Italija: Bila je to sasvim zaslu`ena pobjeda Slova~ke koja se pokazala kao mnogo spremnija od Italijana za koje smatram da su oni najve}e razo~arewe prvenstva. Najlo{iji dio u ekipi bio je {toperski par Fabio Kanavaro - \or|o Kjelini koji je pravio po~etni~ke gre" " {ke. Azuri nisu ponudili ni{ta novo, ekipa je dostigla svoj zenit na pro{lom Svjetskom prvenstvu i sada jednostavno nisu mogli vi{e. Paragvaj - Novi Zeland: Paragvajci su rutinski odradili posao protiv Novog Zelanda, bili su mnogo bli`e pobje di, ali i ova ko je za wih do bro za vr{i lo te su zaslu`eno zavr{ili kao prvi u grupi. Mislim da su oni najvi{e pokazali u ovoj grupi, wihov tim ima glavu i rep te smatram da mogu daleko dogurati na ovom prvenstvu. Danska - Japan: U ovom me~u Japan je prijatno iznenadio i sa dva fenomenalna gola iz slobodnih udaraca sasvim zaslu`eno pro{ao daqe. Odli~no su postavili igru tehni~ki i takti~ki te kroz disciplinovanu igru do{li do osmine finala. Danska iako ima dosta poznatih fudbalera nije na onom nivou kao pro{lih godina, te Jon Dal Tomason, Denis Romedal i Martin Jorgensen nisu u formi koja se tra`i na Mundijalu. Danski selektor Morten Olsen je napravio gre{ku sli~nu Mar~elu Lipju koji je pozvao fudbalere koji su odavno pro{li zenit. Holandija - Kamerun: Holandija je igrala rutinski jer je osigurala prolaz daqe i sa tri pobjede u grupi istakli su kandidaturu za najvi{e domete. Ekipa je dobro izbalansirana i pokrivena na svim pozicijama te se zna ko {ta radi. Fudbaleri su se podredili kolektivu i bi}e te`ak zalogaj za svakog protivnika.

KAMERUN pora`en od Danske
- Uveo sam Rigoberta u igru jer je on simbol ove reprezentacije, igra~ s toliko puno nastupa - objasnio je Pol Legven. Songu, ina~e, oba rawe re kor da ni je stra no. Na ovo go di{wem Afri ~kom ku pu na ci ja, odr`anom po~etkom godine u An go li, pos tao je prvi igra~ u istoriji Afri~kog kupa nacija koji je zaigrao

Rigobert Song

FOTO: AGENCIJE

na osmom ra zli ~i tom iz dawu afri ~kog prven stva. Rigobert Song je debitovao za reprezentaciju Kameruna 1993. kada je imao samo 17

godina, da bi na SP u SADu prvi put se po ja vio na Mun di ja li ma na ko ji ma je do sada odigrao devet utakmica. Pored ovog rekorda

SAMJUEL ETO
Kapiten Kameruna Samjuel Eto izjavio je poslije debakla “lavova“ na Svjetskom prvenstvu da nije izgubio strast za igrawe za reprezentaciju. - Selektor je napravio posao najboqe kako je mogao i znao. Nema smisla kriviti nekoga za na{ neuspjeh. Ja }u i daqe igrati za Kamerun, ko god preuzeo du`nost selektora - izjavio je Eto, koji je postigao oba gola za svoju reprezentaciju na ovom takmi~ewu.

Pol Legven

on je u Zinedina Zidana jedini igra~ koji je zaradio crveni karton na dva svjetska {ampionata. Wegov ro|ak Ale ksan dar Song ko ji igra za Arsenal tako|e nastupa za Kamerunsku reprezentaciju. Rigobert je ro|en 1. jula 1976. godine u Nkenglikoku, a u karijeri je nosio dresove Tonera, Meca, Salernitane, Liverpula, Vest Hema, Kelna, Lensa, Galatasaraja a aktuelni je ~lan Trabzonspora.

[vedski sudija Martin Hanson priznao gre{ku

Plakao sam na "Stad de Fransu"
Afri ci, ~ak i u sta tu su ~etvrtog sudije, mnogi smatra ju po gre {nom odlu kom Me|unarodne fudbalske fede ra ci je (FI FA), zbog to ga {to je kao glavni djelilac pravde previdio igrawe rukom Tijerija Anrija u bara`u za Svjetsko prvenstvo na utakmici izme|u Francuske i Republike Irske. Napada~ “tri ko lo ra“ ta da je ru kom spus tio lop tu na zemqu i proi grao Vi lij ma Ga la sa ko ji je postigao gol kojim su eliminisali Irce. Hanson se u ~etvrtak, uz jo{ neko li ko su di ja, dru `io s novinarima i, sasvim o~ekivano, ponovno nije mogao iz bje }i pi tawa o spor noj utakmici. - Kad sam shvatio kakvu sam gre{ku napravio, plakao sam u svla ~i oni ci na “Stad de Fran su“. Tje {io me je jedan slu`benik irske reprezentacije - priznao je 39-godi{wi [ve|anin koji je potom dodao: - Na dam se da }u ipak bi ti do bro do {ao u Ir sku kad je sqede}i put posjetim jer vo lim ta mo{we qude, volim to ostrvo, volim irsko pivo - rekao je Hanson.

- ^ak 17 od 32 trenera na Svjetskom prvenstvu imalo je neko iskustvo sa ovog takmi~ewa. [estorica kao igra~i, devetorica kao treneri, a dvojica sa oba iskustva, Morten Olsen (Danska) i Havijer Agire (Meksiko). - 736 igra~a na ovom Svjetskom prvenstvu igra za vi{e od 300 klubova {irom svijeta. - Prvi put od Mundijal 1954. godine u [vajcarskoj Urugvaj je pobjednik grupe. - Argentina je po tre}i put, poslije 1930. i 1998. godine dobila sva tri me~a u grupi. - Martin Palermo je sa 36 godina i 227 dana najstariji Argentinac koji je igrao na Svjetskom prvenstvu i pri tom postigao gol. - Ameri~ki predsjednik Barak Obama telefonski je ~estitao fudbalerima svoje zemqe na plasmanu u osminu finala Svjetskog prvenstva u Ju`noj Africi.

VILIJAM Galas postigao gol
On je tako|e odgovorio i na pitawe kako mu se dogodilo da je previdio Anrijev “rukomet“. - U sva koj mi nu ti uta kmice morate donijeti deset odlu ka. Po tpu no je nemogu}e donijeti 900 odluka po uta kmi ci bez ije dne gre{ke. Ali, te gre{ke kasnije treba analizirati da biste postali boqi sudija zakqu~io je Hanson.

Martin Hanson

FOTO: ROJTERS

STOK HOLM - Kon tro verzni {vedski sudija Martin Han son na Svjet skom prvenstvu u Ju`noj Africi je u statusu rezerve. Djeluje

sa mo kao ~et vrti su di ja, a glavni mo`e postati samo u slu~aju odustajawa nekog od arbitara. Wegovu pojavu u Ju`noj

52 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE
FOTO: AGENCIJE

Dragan Xaji} kritikuje selektora

“Anti}u, {to si vadio Krasi}a“
U SVOJOJ kolumni u hrvatskom “Jutarwem listu“, Dragan Yaji} ocijenio je da }e se neuspjeh Srbije odraziti na srpski fudbal i zamjerio selektoru Radomiru Anti}u na izvla~ewu Milo{a Krasi}a iz igre protiv Australije. Yaji} je ocijenio da je Srbija pretrpjela veliki neuspjeh. - Penal je postojao, ali mi smo eliminisani u prvom poluvremenu. Proma{ili smo {anse, a nije jasno zbog ~ega je Anti} zamenio Krasi}a koji je motor reprezentacije - ka`e po mnogima najve}e ime srpskog fudbala. On je dodao da }e neuspjeh imati posqedice na srpski fudbal, ali nije mogao da sada sagleda razmjere eliminacije. - Debakl bi mogao da ima dalekose`ne posledice, Srbija je morala da pro|e grupu. Slovenci mogu da se vrate uzdignute glave, za razliku od na{e reprezentacije - dodao je Dragan Yaji}.

Radomir Anti}, selektor “orlova“

Selektor Srbije Radomir Anti} poslije eliminacije sa Mundijala

Dragan Xaji}

FOTO: ARHIVA

Propu{tena velika
Kada pogledamo kakav nam je daqi raspored bio, `al je jo{ ve}i. Mogli smo mnogo vi{e, ali, eto, nije nam se dalo, rekao Anti}
JOHANESBURG - Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Radomir Anti} rekao je da }e Ju`nu Afriku na pus ti ti tu `an zbog osje }a ja da je Srbi ja na Svjetskom prvenstvu mogla da ostvari mnogo vi{e od jedne pobjede i ispadawa u grupnoj fazi takmi~ewa. - Svesni smo ~iwenice da smo pro pus ti li ve li ku {ansu, kada pogledamo kakav nam je daqi ra spo red bio, `al je jo{ ve}i. Mogli smo vi{e - rekao je Anti} srpskim novinarima. Srpski selektor je istakao da je wegov tim pokazao kvalitet na Mundijalu. - Pokazali smo kvalitet, pokazali smo autoritet, nismo bi li in fe ri or ni u odnosu na protivnike... Svi smo ra zo ~a ra ni, ni je sa mo narod u zemqi. I drugi igraju fudbal. Mi, Srbi, ponekad potcewujemo protivnike. A mi smo os ta vi li so li dan utisak, pobedili Nema~ku, malo nam je nedostajalo u posledwem me~u - kazao je popularni Antara. Srbiju je sa Mundijala eliminisao poraz od Australije 1:2. “Orlovi“ su mogli da postignu mnogo vi{e golova da su iskoristili neku od brojnih {ansi. terenu protiv “sokersa“. - Morate da razumete da je ta utakmica bila jedno finale. Odlu~ivala je o plasma nu u osmi nu fi na la Svet skog prven stva. Na {a rea kci ja po sle primqenog gola je bila qudska. Ali nijednog trenutka nije ponestalo `eqe da do |e mo do preokreta. Nijednog. Momci su u~inili sve {to su mogli - dodao je Anti}. Selektor nije `elio da od go vo ri na pi tawe {ta Srbiji nedostaje da bi bila vrhunska ekipa. Rekao je da se bavi samo onim {to ima. Nije se slo`io sa ocjenom da je tim fi zi ~ki bio ne do voqno spreman. - Bi li smo vi {e ne go spre mni. Tem pi ra li smo formu da budemo najboqi kada je najva`nije. Tr~ali smo, ali... Nije nam se dalo... - naveo je Anti}.

Ilija Petkovi}, biv{i selektor SCG

“Pretrpeli smo neuspeh“
ILI JA Pet ko vi} je na Mundijalu u Wema~koj 2006. godine vodio selekciju Srbije i Crne Gore koja je do`ivjela tri neuspjeha: Holandija 0:1,

Ilija Petkovi}

Argentina 0:6 i Obala Slonova~e 2:3 nema dileme da je u~inak u Ju`noj Africi slab. - Ne treba sad krenuti sa hajkom, kao na mene posle 2006. Tre ba po dr`a ti se le kto ra Anti}a i igra~e. Pretrpeli smo neuspeh, ispraznili smo se protiv Nemaca i sla`em se da je boqe da smo osvojili bod protiv Gane i da smo se koncentrisali na me~ sa Australijom - dodaje Petkovi}. Uz to, ka`e da je upozoravao da }e sa “kengurima“ i}i te`e nego protiv Wema~ke i da se ispostavilo da je bio u pravu. - Sam plasman na Mundijal je ve li ki uspeh, to ne treba zaboraviti - kazao je Petkovi}.

{ansa generacije
SELEKTOR zadovoqan odnosom igra~a
- Igrali smo dobru utakmicu. Nikad vi{e pasova, nikad vi{e nismo pretr~ali. Zaslu`ili smo prolaz daqe... Ali, Australija je postigla vrhunske golove. Fudbal je sadr`ajna igra. Kada proma{i{ ono {to smo mi proma{ili uvek ulazi{ u dilemu. Tako se razvijala utakmica. Na{i proma{aji su wih dr`ali u igri, a mi smo dolazili do poludepresije rekao je Anti}. Selektor “orlova“ istakao je da je zadovoqan odnosom igra~a i prikazanim na

Vladimir Stojkovi} poru~io sudiji

Novo iskustvo
Anti} je izjavio i da }e sa Mundijala oti}i ja~i za novo iskustvo. - Mundijal je za mene novi do`ivqaj. Uradio sam sve {to sam mislio da treba i po tom pitawu sam miran. Pokazali smo kvalitet, ali fudbal je bio nepravedan prema nama. Sada samo ho}u da se odmorim. Ima vremena za nove planove. Treba da okrenemo list, izvu~emo pouke i krenemo napred - istakao je Anti} i najavio da }e u ponedjeqak odr`ati konferenciju za novinare.

“Neka te pojedu lavovi“
SRPSKI golman Vladimir Stojkovi} je na svom profilu na dru{tvenoj mre`i “Fejsbuk“, izvrije|ao sudiju Horhea Lariondu iz Urugvaja. Poslije utakmice rekao je da }e mu proraditi ~ir. Stojkovi} je ogor~en na su|ewe i uvijek ka`e ono {to misli. Tako je poslije me~a sa Australijom bio toliko qut da je po`elio sudiji da postane hrana za lavove. - Jedan smrad, jedno g..., jedna gwida... Naneo je bol i tugu osam miliona Srba. @elim mu sve najgore. Da mu se sve vrati, da ne sudi vi{e nikad nikome i da ga pojedu lavovi u Africi - napisao je Stojkovi} zbog ~iwenice da Urugvajac nije dosudio penal za “orlove“.

Fudbaleri Srbije u petak "sletjeli" u Beograd

"Vi ste za nas pobednici"
BEO GRAD - Fu dbal ska reprezentacija Srbije u kompletnom sastavu se vratila sa Svjetskog prvenstva u Ju`noj Africi, gdje je eliminisana u prvoj fa zi ta kmi ~ewa u srijedu porazom od Australije (1:2). “Orlove“ je na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla“ do ~e ka lo sto tiwak navija~a, sa transparentom “Vi ste za nas pobednici“. Oni su skandirali “Srbija, Srbija“ i aplauzom pozdravili igra~e i selektora Radomi ra An ti }a. Se le ktor je is ta kao da je atmo sfe ra u ekipi bila dobra i da se objavqivawem fotografija pojedinih igra~a kako pu{e i piju pivo “od ni~ega pravilo ne{to“. Golman “orlova“ Vladimir Stojkovi} “sawao je o polufinalu“, ali je istakao da generacija koja je u~estvovala na ovom {ampionatu “ne}e si}i sa scene bez uspeha“. Milan Jovanovi}, tako|e, `ali za propu{tenom prilikom. - U utakmici u kojoj smo bili dominantni, trebalo je da damo bar jo{ jedan gol i odemo daqe. Sve nam je bilo otvoreno do polufinala. Mogli smo da napravimo ne{to o ~emu narod sawa decenijama - iskren je Jovanovi}. On smatra da bi svi trebalo da budu zadovoqni prika za nim fu dba lom, a pogotovo pobjedom nad Wema~kom.

IGRA^E do~ekala mawa grupa navija~a
- Kada izgubi{ onako kako smo mi izgubili od Australije, mora da ostane `al rekao je Danko Lazovi} i dodao da podatak da se reprezen ta ci ja prvi put vra }a za je dno sa ve li kog ta kmi ~ewa, pokazuje kakva atmosfera vlada u timu.

“Orlovi“ na aerodromu u Beogradu

FOTO: AGENCIJE

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 53

Brazil i Portugalija igrali bez golova
U susretu koji je odlu~ivao o prvom mjestu u grupi 65.000 gledalaca u Durbanu nije imalo prilike da vidi nijedan pogodak
Utakmica broj 45

Zavr{eno takmi~ewe u grupi G na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi

Grupa G
Rezultati Obala Slonova~e - Portugalija Brazil - Sjeverna Koreja Brazil - Obala Slonova~e Portugalija - Sjeverna Koreja Portugalija - Brazil S. Koreja - Obala Slonova~e Tabela
1. Brazil 2. Portugalija 3. O. Slonova~e 4. S. Koreja 3 3 3 3 2 1 1 0 1 2 1 0 0 0 1 3 5:2 7:0 4:3 1:12 7 5 4 0

0:0 2:1 3:1 7:0 0:0 0:3

Grupa G
0 0

PORTUGALIJA BRAZIL

Stadion: “Mozes Mabhida” u Durbanu. Gledalaca: 65.000. Sudija: Benito Ar~undija (Meksiko) 7. @uti kartoni: Duda, Tiago, Pepe, Fabio Koentrao (Portugalija), Luis Fabijano, @uan, Felipe Melo (Brazil). Igra~ utakmice: Kristijano Ronaldo (Portugalija) 7. PORTUGALIJA: Eduardo 6,5, Bruno Alve{ 6,5, Duda 6 (od 54. minuta Simao Sabrosa 6,5), Rikardo Karvaqo 7, Kristijano Ronaldo 7, Dani 6,5, Pepe 6 (od 64. minuta Pedro Mende{ -), Raul Meirele{ 6,5 (od 84. minuta Miguel Veloso), Tiago 6,5, Rikardo Kosta 6,5, Fabio Koentrao 6,5. Selektor: Karlos Keiro{. BRAZIL: @ulio Cezar 6,5, Maikon 6,5, Lusio 7, @uan 6, Felipe Melo 6 (od 44. minuta @osue 6), Mi{el Bastos 6,5, @ilberto Silva 6,5, Luis Fabijano 6,5 (od 85. minuta Grafite -), Dani Alve{ 6,5, @ulio Baptista 6,5 (od 82. minuta Ramirez -), Nilmar 7. Selektor: Karlos Dunga.

Osmina finala
Subota Urugvaj - Ju`na Koreja 16.00 SAD - Gana 20.30 Nedjeqa Wema~ka - Engleska Argentina - Meksiko Ponedjeqak Holandija - Slova~ka 16,00 Brazil - Drugi grupa H 20.30 Utorak Paragvaj - Japan Prvi grupa H - Portugalija 16,00 20.30 16.00 20.30

Utakmica broj 46

Jaja Ture (Obala Slonova~e)

FOTO: AGENCIJE

SJEVERNA KOREJA OBALA SLONOVA^E

0 (0) 3 (3)

me|usobnom okr{aju igrali 0:0.

Strijelci: 0:1 J. Ture u 14, 0:2 Romarik u 20, 0:3 Kalu u 82. minutu. Stadion: “Mbombela” u Nelspruitu. Gledalaca: 34.763. Sudija: Alberto Undijano ([panija) 7. Igra~ utakmice: Didije Drogba (Obala Slonova~e) 7. SJEVERNA KOREJA: Ri Mjong-Guk 6, ^a Jong-Hjok 5,5, Ri Jun-Il 5,5, Pak Nam-^ol 5,5, Ri Kvang-^on 5,5, Ji Jun-Nam 5,5, Jong Tae-Se 6, Hong Jong-Jo 5,5, Mun In-Guk 5,5 (od 67. minuta ^oe Kum-^ol -), Pak ^ol-Jin 5,5, An JongHak 5,5. Selektor: Kim Jong-Hun. OBALA SLONOVA^E: Beri 6,5, Boka 7, K. Ture 6,5, Zokora 6,5, Tiote 6,5, @erviwo 6,5 (od 65. minuta Dindane -), Drogba 7, Romarik 7 (od 79. minuta Doumbia -), Keita 6,5 (od 64. minuta Kalu -), J. Ture 7, Ebue 6,5. Selektor: Sven Goran Erikson.

BENITO Ar~undija podijelio sedam `utih kartona
Bio je to susret u kome su obje ekipe `eqele da sa~uvaju svoju mre`u, a centralna figura u prvom dijelu utakmice bio je meksi~ki sudija Benito Ar~undija, koji je izme|u 15. i 45. minuta podijelio

DURBAN - U osminu finala iz grupe G na 19. Svjetskom prvenstvu u fud-

balu plasirali su se Brazil i Portugalija, koji su u petak poslijepodne u

sedam `utih kartona, ~etiri Portugalcima i tri Brazilcima. U drugom susretu Obala Slonova~e je bez ve}ih problema savladala Sjevernu Koreju sa 3:0. “Slonovi” su poveli u 14. minutu kada je Artur Boka idealno uposlio Jaja Turea, koji je pogodio pravo mjesto. Tri minuta kasnije Romarik je pogodio stativu, a za ovaj proma{aj iskupio se u 20. minutu, kada je savladao Ri MjongGuka. Kona~an rezultat pos-

tavio je Salomon Kalu u 82. minutu, a asistent po drugi put u ovom susretu bio je Boka.

www.glassrpske.com

DNEVNI LIST REPUBLIKE SRPSKE

BAWALUKA

Ki{a
Bijeqina Tuzla Zvornik Zenica

Beograd
Subotica

Bawaluka

Doboj

Obla~no
U Republici Srpskoj u subotu ujutro }e biti promjenqivo obla~no. Ponegdje je mogu}a slaba ki{a u Krajini i Posavini. Poslijepodne bi}e obla~no sa ki{om povremeno i popodnevnim lokalnim pquskovima sa grmqavinom. Bi}e i kra}ih, a u Hercegovini du`ih sun~anih intervala, naro~ito tokom prijepodneva. Minimalna temperatura od 8 na planinama na istoku, u ostalim krajevima od 10 do 14, a najvi{a dnevna na planinama od 17, do 23, na jugu do 27 stepeni Celzijusa. U nedjequ }e u ve}ini krajeva biti potpuno obla~no sa ki{om, a u Hercegovini bi}e du`ih sun~anih intervala. Temperature sli~ne subotwim.

Sarajevo

Mostar

U Srbiji }e u subotu biti obla~no sa ki{om u ve}ini krajeva, a tokom dana mogu}i su kra}i sun~ani intervali. Minimalne temperature kreta}e se od 5 do 10 na planinama, a u ni`im krajevima od 10 do 14 stepeni Celzijusa. Najvi{e dnevne temperature bi}e u intervalu od 11 do 14 na planinama, odnosno od 18 do 24 stepeni Celzijusa u ni`im krajevima. U nedjequ }e biti potpuno obla~no sa ki{om u cijeloj zemqi, a temperature }e biti sli~ne subotwim.

Maks. Min.

20 oC 14 oC

Boris DMITRA[INOVI] direktor Mirjana KUSMUK glavni i odgovorni urednik
Perica PE]ANAC (zamjenik glavnog i odgovornog urednika) Sandra MILETI] (novosti) Dragana ]OSI] (dopisnici, dru{tvo, Glas plus) Daliborka SEKULI] (biznis) Vawa POPOVI] (kroz Republiku Srpsku) Tawa MILAKOVI] (Srbija, region) Milenko KINDL (svijet) Neda SIMI]-@ERAJI] (kultura) Darko GRABOVAC (Bawaluka) Slavko BASARA (sport) Tihomir GA^I] (tehni~ka)
Prvi broj "Glasa" iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Od 15. septembra 1992. godine odlukom Narodne skup{tine RS izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas Srpske" izlazi od 5. maja 2003. godine.

Novi Sad

Beograd

Novi Pazar

Ni{

Nik{i}

Bawaluka
Trebiwe

Maks. Min.

23 oC 12 oC

Podgorica

Pri{tina

Evropske metropole
Amsterdam Atina Berlin Be~ Bratislava Brisel 13 28 23 24 24 26 Budimpe{ta Bukure{t Dablin Istanbul Kopenhagen Lisabon 19 18 18 22 17 28 London Madrid Minhen Moskva Oslo Pariz 24 29 27 20 16 29 Prag Rim Sofija Stokholm Var{ava @eneva 25 29 15 18 22 28

e-mail: dopisnik@glassrpske.com marketing@glassrpske.com

Izdava~: AD "Glas Srpske" Bawaluka, Redakcija: Bra}e Pi{teqi}a 1, 78000 Bawaluka, tel. (051) 342-900, faks 342-910, e-mail: dopisnik@glassrpske.com, Direkcija: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel (051) 231-077, Marketing: Skendera Kulenovi}a 93, Bawaluka, tel.(051) 231-081, e-mail:marketing@glassrpske.com, Dopisni{tva: Isto~no Sarajevo 057/340-114, Doboj 053/242-304, Srebrenica 056/410-418, @iro ra~uni: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc bank 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria bank 552002-00016396-53

54 26. i 27. jun 2010. GLAS SRPSKE

subota
KABLOVSKA
B 92
7.00 Znawe na poklon 8.00 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 8.20 Vodi~ za roditeqe 8.50 Trnav~evi}i u divqini, crtani film 9.30 Odbjegla princeza, film 10.20 Pucaw, film 12.00 13.00 16.00 16.30 18.30 19.00 22.00 Bu|elar Vimbldon Vijesti Vimbldon Vijesti Vimbldon Timo~ka buna, film Kompanija, film Kompanija 2, film Info 8.10 9.00 9.30 9.40 10.00 12.10 13.00 15.00 15.30 15.50 18.10 18.50 19.30 20.10 20.30 22.10 23.00 0.40 1.40 2.00 3.40 4.10 4.50

Harlemske no}i
Uloge: Edi Marfi, Ri~ard Prajor, Red Foks Re`ija: Edi Marfi

Crveni ugao
Uloge: Ri~ard Gir, Bai Ling, Bredli Vitford Re`ija: Xon Avnet

2000
ATV

000
PINK BH

RTRS
Konferencija beba Kliford veliki crveni pas, crtani film Bijela hronika Svemirski brod Zemqa Fudbal: [vajcarska - Honduras Turizam plus Tamburica fest Derowe 2010. Konferencija beba SP u fudbalu, emisija Fudbal: 1A - 2B Pod obru~em, serija Piknik pli{anih meda Dnevnik [ta je {ezdeset komada Tamburica fest Derowe 2010. Prvi talas, serija Fudbal: 1C - 2D Rock Open Air, Bawaluka 2010. U{}e fest Slatko od snova, film Dnevnik Turizam plus Muzika 7.00 8.00 9.50 10.00 11.30 11.50 12.00 13.30 14.00 15.00 17.00 18.50 19.00 19.40 20.00 22.00 0.00 1.00

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Jura iz xungle, crtani film Sporti}i Vijesti Top sikret, film Auto {op magazin Dok. program Most zmajeva, film Tutsi, film Mundijal uz Trik Vijesti Muzika Harlemske no}i, film Mean Machine, film Brus Li, serija Sudar, serija 8.00 8.10 9.00 9.05 10.00 10.05 10.50 11.00 12.00 12.10 12.30 13.20 15.20 15.30 15.50 17.50 18.20 18.50 19.30 20.00 20.20 22.20 23.00 23.05 1.00 3.00

RTS 1
Dnevnik Jutarwi program Vijesti @ikina {arenica Vijesti @ikina {arenica Vijesti Dizni Dnevnik Sport plus Srbija na vezi Fudbal: [vajcarska - Honduras Vijesti Gastronomad Fudbal: 1A - 2B Rockovnik Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Rt dobre nade Fudbal: 1C - 2D Rt dobre nade Vijesti Milerovo raskr{}e, film Fudbal: 1A - 2B Fudbal: 1C - 2D 7.40 8.10 8.40 9.10 10.00 11.40 12.10 12.50 13.00 13.30 14.00 14.30 15.00 16.00 16.50 17.20 17.30 17.50 20.00 21.00 21.30 22.20 0.00 0.30

RTS 2
Misterije Rima Pepa rase, Ben Ten, crtani film Vjerski mozaik Srbije Odbojka: Kina - Srbija Profil i profit Kwiga utisaka Agroinfo Svijet zdravqa Sedam RTS dana Gra|anin Leti leti pjesmo moja mila Igrale se delije Mistika Vrele gume Total tenis Reli Odbojka (`): Srbija - Bugarska Mo`emo li vjerovati nauci Svijet ribolova Horizont Svjetski tamburica fest Derowe 2010. Vrele gume Odbojka: Kina - Srbija

0.50 2.20 -

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.10 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40 16.30 Momci s Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za Sti, serija Ali Mekbil, serija Bra~ne vode, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Slobodni strijelci, serija Parovi, serija Doktor Haus, serija [ta je sa Brajanom, serija Svita, serija Kupidon, serija Ru`na Beti, serija Vil i Grejs, serija 16.50 Slobodni strijelci, serija 17.10 Da draga, serija 18.00 Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 18.50 Doktor Haus, serija 19.30 Sudije za Sti, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bra~ne vode, serija 21.10 O~ajne doma}ice, serija 22.00 Uvod u anatomiju, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Kupidon, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

PINK BH
7.10 7.20 7.30 8.00 9.00 9.50 10.30 12.00 12.20 14.00 14.05 14.10 14.20 15.00 15.40 16.00 17.00 18.30 19.00 20.00 0.00 2.00 4.00 4.10 5.50 6.00 7.40 Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Sportisimo Gre{ne du{e, serija BH net Robna ku}a Halo taksi, film Info Gold Music Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Grand poga~a Farma Info Gre{ne du{e, serija [ou tajm Info ^ini, serija Farma Crveni ugao, film Groznica subotom uve~e, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Gold Music Film Xuboks 7.00 7.20 8.00 8.05 8.10 8.20 10.00 10.05 11.00 11.20 12.00 12.10 13.50 15.10 15.40 16.00 16.20 18.00 19.00 19.30 20.00 20.20 22.40 22.50 0.30

BHT 1
Prirodno bogatstvo Rusije Godine prolaze, serija Vijesti Be Ha Te bebe Mini {kola Regina, film Vijesti Govor ti{ine Viwete svijeta Tribunal Vijesti Fudbal F1, kvalifikacije Olimpijski magazin Vijesti Retrovizor Gospo|ica Meri, film ^udesna svjetlost Dnevnik London u`ivo SP, emisija Fudbal: 1C - 2D Vijesti Gospo|ica Meri, film Fudbal: 1A - 2B 7.50 8.00 10.00 10.10 10.50 12.00 12.10 13.20 14.00 14.30 15.20 16.00 16.20 18.00 18.30 19.10 19.30 20.00 22.00 22.30 1.00 2.40 4.40 5.20

HRT 1
Vijesti Posqedwa kola, film Vijesti Ku}ni qubimci Normalan `ivot Dnevnik Moj grijeh, serija Prizma Duhovni izazovi Reporteri Obrazovni program Vijesti Bal na vodi, film Iza ekrana Luda ku}a, serija Loto Dnevnik Klijent, film Vijesti Melodije Istre i Kvarnera Fudbal Fudbal Reporteri Moj grijeh, serija 8.00 8.10 8.20 8.40 8.50 9.00 10.00 10.30 11.20 12.10 13.10 14.00 15.40 16.30 17.20 18.50 19.10 20.00 22.10 0.00 2.00 3.30 5.00

OBN
Pokojo, crtani film Ogi i `ohari, crtani film An|eli i prijateqi, crtani film Gusarska akademija, crtani film Nimboli, crtani film ^uvar planete Da ministre, serija Sedam ratnika, serija Lonci i poklopci Ke~eri Fudbalski rivali Pokemoni, crtani film Zakon bra}e, serija Zakon bra}e, serija Reporteri Info Info Afrika Prva qubav, film Besmrtna qubav, film Sjaj sunca, film Prva qubav, film Besmrtna qubav, film Sjaj sunca, film

Foks
6.00 7.00 8.20 9.30 e-TV Doma}in Fajront Republika Zasjeda na dnu mora, film Arena Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em @elite li da postanete milioner F1, kvalifikacije 15.30 Ke{ taksi 16.00 Wipeout 17.30 Hiqadu i jedna no}, serija 21.30 Poruka u boci, film 0.00 Top spid 1.00 Razoreni snovi, film 3.00 Ke{ taksi 3.40 Ameri~ko rvawe 4.40 Razoreni snovi, film

11.20 11.30 12.40

NOVA
6.00 7.50 8.20 8.30 U~ini}u sve, film Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ben Ten, crtani film Dodir s neba, serija Frikovi, serija ^arobnice, serija U~ini}u sve, film Svaki put kada se rastajemo, film Nad lipom 35 Lud zbuwen normalan, serija Dnevnik Crna ta~ka, film Za{ti}eni svjedok, film Budan, film Ezo TV Trgovina qudima, film Trgovina qudima 2, film

9.30 10.00 10.40 12.30 14.10 15.40 18.00 18.30 19.00 20.00 21.50 23.40 2.20

13.50

Radio RS
6.00 9.00 9.05 10.00 11.00 11.05 12.00 12.10 13.00 13.05 13.30 14.00 14.05 15.00 16.00 18.00 18.05 19.00 19.10 Jutarwi program Vijesti Qetni mozaik Vijesti Vijesti Zvjezdano nebo djetiwstva Vijesti Zvrk Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Sportsko-zabavno popodne Vijesti Dnevnik Vijesti Tkanica od nota Vijesti Muzi~ka emisija, zabavna muzika 19.30 Narodna muzika 20.00 Vijesti 20.05 Evergrin klub 21.00 Vijesti 22.00 Vijesti 22.05 Najsvjetlije stranice umjetni~ke muzike 23.00 Muzika za laku no} 0.00 Vijesti 0.05 No}ni program Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

9.00 9.20 10.20 11.20 12.20 14.30

Bajkeri s Marsa, crtani film Skrivene poruke, serija Crni qepotan, crtani film Lud za mambom, film Moli, film Prekr{ena pravila, film Zvijezde ekstra Vijesti Qubav je na selu Jo{ 48 sati, film Qudi u crnom, film Ro|en 4. jula, film Astro {ou

13.50 15.30 15.50 18.00 19.10 20.20 22.20 23.30 0.10

F1, kvalifikacije SP, emisija Fudbal: 1A - 2B Xivs i Vuster, serija Afrovizija Fudbal:1C - 2D Afrovizija Ritam tjedna No} u pozori{tu

BN
6.30 9.00 10.40 11.00 11.50 12.40 13.30 15.00 16.00 16.10 17.00 18.20 19.30 20.00 20.30 22.30 23.00 0.00 0.30 2.20 3.50 Jutarwi program Film Skrivena kamera Auto{op Gradske pri~e Stil Koktel Tu|e sla|e Novosti Paparaco potjera Kao kod svoje ku}e Tu|e sla|e Monitor Vitafon - zvuk koji lije~i Uz {ank Pregled dana Savremena komunikacija i edukacija u seksologiji Luda ku}a Film Film Film

16.20 17.40 19.10 20.00 21.50 23.50 1.30 3.00 4.30

HRT 2
7.10 8.00 8.30 9.00 9.30 9.50 10.00 10.50 11.40 12.40 13.10 101 dalmatinac, crtani film Moj prijateq Tigar i Pu, crtani film @utokqunac Deni, serija Brlog Eksperimenti koji su promijenili svijet Na vrh jezika Pinokijeve pustolovine, serija Briqantin Hrvatski pisci na TV ekranu KS automagazin ^etiri zida

RTL
7.10 8.00 8.40 9.00 Los Viktorinos, serija Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film

GLAS SRPSKE 26. i 27. jun 2010. 55

Mis otpisana

Uloge: Erik Roberts, Xojs Giraud, OBN Majkl Xekson Re`ija: Brajan Majkl Stoler

2000

Jo{ jedna prilika
Uloge: Tom Amandes, Kelsi Mulruni, Izabel Gleser Re`ija: Xejms Fargo

14

00

nedjeqa
KABLOVSKA
B 92
7.00 7.50 Odbjegla princeza, film Trnav~evi}i u divqini, crtani film Znawe na poklon Potraga Nacionalna geografija Popodne Jo{ jedna prilika, film 16.00 Vijesti 16.30 Timo~ka buna, film 18.30 Vijesti 19.00 Top Gear 20.00 Vimbldon, specijal 21.00 Utisak nedjeqe 23.00 Vijesti 23.30 Patrola 0.00 Top Gear 1.00 Kompanija 3, film Info

B 92

RTRS
7.30 8.00 8.10 9.00 9.30 11.00 12.00 12.10 13.00 13.20 14.30 Zdravqe je lijek Vijesti Konferencija beba Leonardo Kiriku protiv vje{tice Kvizolog Vijesti Snop Konferencija beba Tamburica fest Derowe 2010 Festival “Pjesma Mediterana“, reporta`a Ohrid biser Balkana Najkutak Duel struna Vijesti Djevojka, film Konferencija beba Dnevnik SP u fudbalu, emisija Fudbal: 1B - 2A Vijesti Fudbal: 1D - 2C Djevojka, film Ohrid biser Balkana Dnevnik 7.00 8.00 9.50 10.00 10.30

ATV
Ben Ten, crtani film Jutarwi program Vijesti Vinks, crtani film Spektakularni Spajdermen, crtani film Sporti}i Ulica Sezam Tajno oru`je, crtani film Stipe u gostima, serija Cable Guy, film Fantom, film Studio Kulinarski letopisi Mundijal uz Trik Vijesti Sabqarka, film Trka~, film 8.00 8.10 9.05 11.00 11.05 12.30 13.00 13.10 13.30 14.10 14.40 15.00 15.50 17.50 18.20 18.50 19.30 20.00 20.20 22.30 23.05 23.30 23.50 0.30 2.30 4.40

RTS 1
Dnevnik Jutarwi program @ikina {arenica Vijesti Dizni ^arobwaci s Ververli Plejsa, serija Dnevnik Sport plus Balkanskom ulicom Vrijeme je za bebe Vijesti SAT Fudbal: 1D - 2C Rockovnik Sasvim prirodno Slagalica Dnevnik Rt dobre nade Fudbal: 1B - 2A Rt dobre nade Uvi|aj Dnevnik Harperovo ostrvo, serija Fudbal: 1D - 2C Fudbal: 1B - 2A Sasvim prirodno

RTS 2
9.20 Zanimawe dijete 9.30 Bleja 10.00 Odbojka: Kina - Srbija 11.40 Igraj fudbal budi sre}an 12.00 UNHCR - povratak: Kosovo 12.30 Interfejs 13.00 Moj qubimac 13.30 Kulturako aresipe 14.00 Brazde 15.00 Trag u prostoru 15.30 Srpski isto~nici 16.00 Vizije budu}nosti 17.00 Put humanizma 17.30 Olimpijski krugovi 18.00 Ekologija 18.20 Misliti zeleno 18.40 Knedle sa {qivama, film 20.30 Tre}i svjetski tamburica fest Derowe 2010 22.00 Jelen top deset 23.00 Gangsteri iz osamnaeste 23.50 Vikend Evronet 0.20 Odbojka: Kina - Srbija

10.50 11.30 12.00 13.00 13.40 16.00 17.40 18.40 18.50 19.00 20.00 22.00

8.30 11.00 11.30 12.30 14.00

15.00 15.40 16.00 17.00 17.10 18.40 19.30 20.00 20.20 22.40 23.00 0.40 2.00 2.50

FOX LIFE
6.50 7.40 8.10 8.40 Momci sa Medisona, serija Alo alo, serija Sudije za Sti, serija Ali Mekbil, serija Bra~ne vode, serija Vil i Grejs, serija @ivot po Ximu, serija Momci sa Medisona, serija Slobodni strijelci, serija Parovi, serija Ru`na Beti, serija [ta je sa Brajanom, serija O~ajne doma}ice, serija Uvod u anatomiju, serija O~ajne doma}ice, serija 17.40 Vil i Grejs, serija 18.00 Bruka, serija 18.50 Peper Denis, serija 19.30 Sudije za Sti, serija 20.00 Alo alo, serija 20.20 Bra~ne vode, serija 21.10 Doktor Haus, serija 22.00 Najgora nedjeqa mog `ivota, serija 22.40 Parovi, serija 23.10 @ivot po Ximu, serija 23.30 [ta je sa Brajanom, serija 0.20 Vil i Grejs, serija 0.40 Ko `iv ko mrtav, serija 1.30 Momci sa Medisona, serija

PINK BH
8.00 8.10 8.30 9.00 10.00 12.00 12.10 14.00 14.10 14.20 14.30 15.00 16.00 18.00 18.20 19.00 20.00 22.00 0.00 2.00 2.10 2.20 4.20 6.10 Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Grand poga~a BH net Groznica qubavi, film Info Gold ekspres Info Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Grand hitovi Kursaxije Osveta sa klupe, film Info Robna ku}a Sve za qubav Farma specijal Klik za savr{en `ivot, film Nikad budala, film Sarajevo na liniji Mejd in Bawaluka Grand hitovi Film Xuboks 7.00 8.00 8.05 8.30 9.00 9.20 10.00 10.05 10.30 11.10 12.00 12.10 13.00 13.20 13.50 15.50 18.10 19.00 19.30 20.00 21.10 21.40 22.00 0.00 1.20

BHT 1
^udesna svjetlost Vijesti Zombi hotel, Slagalica Kineski moreplovac Najboqa emisija za mlade Vijesti TV Liberti Josip Pejakovi}: U ime naroda Duhovni mostovi Vijesti Kranford, serija Samo za zabavu Smawi gas F1, Velika nagrada Evrope Fudbal: 1D - 2C Vidovdanska trka Br~ko Dnevnik Magazin Mafioza - klan, serija Global Vijesti Moj prijateq Ma~uka, film Kod ku}e je najboqe Fudbal: 1B - 2A 7.20 7.50 8.00 9.10 10.00 10.10 12.00 12.30 13.20 14.00 15.00 15.30 15.50 17.30 18.30 19.00 19.10 19.30 20.10 20.50 23.00 23.50 0.00 2.00 4.20 5.10

HRT 1
Duhovni izazovi Vijesti Muzika Opera Vijesti Divqi u srcu, serija Dnevnik Plodovi zemqe More Nedjeqom u dva Mir i dobro Vijesti Opasni Xoni, film Lijepom na{om La`e{ Melita, serija Tajni dnevnik patke Matilde Loto Dnevnik Stipe u gostima, serija Dokaz `ivota, film Paralele Vijesti 28 dana poslije, film Fudbal Plodovi zemqe More 6.50 7.10 7.40 8.00 8.10 8.20 8.40 8.50 9.00 10.00 10.30 11.00 12.00 12.50 14.00 15.00 16.40 18.50 19.20 20.00 22.30 23.00 23.30 2.00 3.40

OBN
Nimboli, crtani film Transformeri, crtani film Dora istra`uje, crtani film Pokojo, crtani film Nimboli, crtani film Ajronmen, crtani film Xoni Test, crtani film Metajets, crtani film ^uvari planete Skrivena kamera Vil i Grejs, serija Dejana tok {ou Lonci i poklopci Crveni tepih Telering Nedjeqno popodne Ana Karewina, film Info Info Afrika Mis otpisana, film Reporteri Vil i Grejs, serija Prva qubav, film Besmrtna qubav, film Sjaj sunca, film

9.30 10.10 10.40 11.00 11.50 12.10 12.30 13.20 14.10 14.50 15.40

Foks
7.00 8.00 9.00 9.30 11.20 11.30 14.00 16.00 e-TV Doma}in Sonik, serija Kriti~na masa, film Arena Seks i grad,serija F1 Poruka u boci, film 18.30 Crni Gruja i kamen mudrosti, film 20.30 Isijavawe, film 23.30 Fajront Republika 1.00 Dosije 2.00 Ameri~ko rvawe 3.00 Ke{ taksi 3.30 Top Spid 4.30 Ana Karewina, film

NOVA
6.30 7.30 7.50 8.10 8.30 9.00 9.30 10.30 11.00 11.30 12.30 14.20 16.00 17.30 19.10 20.00 21.00 22.50 0.40 1.00 2.40 4.10 Dodir s neba, serija Dora istra`uje, crtani film Timi Tajm, crtani film Jagodica Bobica, crtani film Ben Ten, crtani film U slu~aju frke, serija @ene ameri~kih vojnika, serija Automotiv Novac Robinzon Kruso, serija Svaki put kada se rastajemo, film Dugi opro{taj, film Lud zbuwen normalan, serija Miss Universe Dalmacije Dnevnik Nad lipom 35 Samo prijateqi, film Crveni tepih Ko je Samanta, serija Dodir roze, film Dugi opro{taj, film Crveni tepih

9.00 9.20 11.00 11.30 13.10 13.40 15.40 17.20 18.30 19.00 20.00 21.50 22.50 0.40

Bajkeri s Marsa, crtani film Kolexicom po svijetu Skrivene poruke, serija Crni qepotan, film Odred za ~isto}u Suzanin dnevnik za Nikolasa, film Qudi u crnom, film Diskaveri Vijesti Magazin Lo{e djevojke, film Mjesto zlo~ina: Majami, serija Urota, serija Jo{ 48 sati, film

13.50 15.40 15.50 18.00 19.10 20.20 22.20 23.30

F1, Velika nagrada Evrope SP, emisija Fudbal: 1D - 2C Xivs i Vuster, serija Afrovizija Fudbal: 1B - 2A Afrovizija Bez odu{evqewa molim, serija

Radio RS
6.00 8.00 8.05 9.00 9.05 9.30 10.00 10.05 11.00 11.05 12.00 12.05 13.00 13.05 14.00 14.05 15.00 15.05 16.00 16.20 18.00 18.05 19.00 Jutarwi program Vijesti Emisija za selo Vijesti Starogradska muzika Narodna muzika Vijesti Top lista Radija RS Vijesti Sje}awa Vijesti Vjerski program Vijesti Zvrk Vijesti Pri~aonica Vijesti Sportski pregled Dnevnik Nedjeqni radio magazin Vijesti Medaqoni u vremenu Vijesti 19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo, emisija narodne muzike 20.00 Vijesti 20.05 Zabavna muzika 21.00 Vijesti 21.05 Starogradska sje}awa 22.00 Vijesti 22.05 Kultura u ogledalu 23.00 Sje}awa 0.00 Pono}ne vijesti 0.10 No}ni program 5.00 Emisija za selo Frekvencije: Bawaluka - 90,9; Bawaluka, Prijedor, Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petrovo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I. Sarajevo - 92,8; Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

BN
6.00 7.30 9.00 9.30 10.00 10.30 11.00 12.00 13.00 14.00 14.40 15.30 15.40 19.30 20.00 20.50 21.50 22.20 22.50 0.50 3.00 Koktel Svijet Renomea Zapisi pored puta Pri~e zavi~ajne Selo Nijesmo mi od ju~e, serija Cvr~ak na sat Zavi~aju mili raju Muzi~ke zvijezde Servis Karamela Bez maske Bawa Koviqa~a Nedjeqno popodne Monitor Paparaco potjera Luda ku}a Pazi mogu}e je Nijesmo mi od ju~e, serija Film Astro~et Satelitski program

HRT 2
6.40 7.00 7.30 8.50 9.50 10.40 10.50 12.00 13.00 13.30 Trolovi, crtani film Slu~aj za ekipu BARZ, serija Skubi Du i ~udovi{te iz Loh Nesa, film Prijateqi Nora Fora Biblija Misa Prirodni svijet Tradicionalna japanska kultura F1, studio

RTL
7.30 8.00 8.40 Mifi, crtani film Dva glupa psa, crtani film Bakugan, crtani film

Kristijano Ronaldo zaprosio Irinu
Portugalski fudbaler Kristijano Ronaldo zaprosio je svoju djevojku, rusku manekenku Irinu [eik koja je od svojih roditeqa ve} dobila blagoslov za uplovqavawe u bra~ne vode sa slavnim qepotanom. Irina je ovu vijest otkrila u intervjuu koji je dala za portugalski tabloid “Lux“. Ruska qepotica slavu je stekla skidawem u reklamnim kampawama za , dowi ve{ “Victoria s Secret“ i “Intimissimi“, a sa Ronaldom je u vezi tek ~etiri mjeseca. Kada su se upoznali, Irina je odbila da da broj svog telefona Kristijanu. Me|utim, ipak nije uspjela da odoli wegovom {armu. - Do bro se mo rao potruditi da je dobije, {to je ne{to na {to on nikako nije navikao, jer mu djevojke obi ~no “na prvu pa da ju” pod no ge. Ako ne vidi izazov, Ronaldo ni je za in te re sovan za vezu, a ~ini se da je u Irini prona{ao dostojnu pro ti vni cu - re kla je Kris ti ja no va biv {a djevojka, model Rute Penedo. ^ini se da ova veza na Ronalda zaista dobro djeluje, ako uzmemo u obzir sjajan pogodak kojim je {okirao Sjevernu Kore ju na aktuel nom svjet skom prvenstvu. Ronaldo je vezu sa Ruskiwom skrivao sve dok par nije zajedno vi |en na odmo ru na Korzici.

Luda planeta

Bebe u ~equstima krokodila
U jednom selu na jugu Pakistana odr`ana je tradicionalna sve~anost blagosiqawa novoro|en~adi koja se obavqa u prisustvu “svetih `ivotiwa“ krokodila. Dr`ati dijete iznad razjapqenih ~equsti krokodila mo`e da se ~ini opasnim i neobi~nim, ali stanovnici tog sela vjeruju da to djeci donosi sre}u. U ovo doba godine redovno se odr`ava sedmodnevna sve~anost.

Selo na prodaju
“Prodaje se jedno istorijsko holandsko selo, ukqu~uju}i pab, {kolu, `eqezni~ku stanicu, gradsku vije}nicu, 18 ku}a i 40 stanovnika“, tekst je neobi~nog oglasa, a i cijena je sasvim pristojna. Bil i Kristin Hena kupili su tro{no selo Otira prije 12 godina, jer im ga je, ka`u, “bilo `ao”. Sada, u svojim {ezdesetim godinama, nemaju vi{e energije da vode hotel i odr`avaju selo. Tra`e 350.000 dolara za hotel, a za cijelo selo tra`e milion holandskih dolara.

Veliki povratak Tile Tekila
Biv{a vjerenica bogate “izostavqene“ nasqe dni ce “Joh nson&Joh nson“ car stva Kej si Yonson, Tila Tekila vratila se u javnost. U svom stilu, sa ispla`enim jezikom i osmijehom od uva do uva, Ti la je po zi ra la ok upqenim fo to gra fi ma ne oba zi ru }i se na to da joj gru di ispadaju iz pre velike haqine, niti na to da je malo previ{e podigla pa joj se naziru ga}ice. Ti la se u me di ji ma ni je po javqiva la ne ko vri je me, a posqedwi je put no vi na ri ma pri ~a la o svo jim pla no vi ma o usvajawu djeteta svoje premi nu le vje re ni ce Kej si Yon son za ~i ju je smrt i sa ma ne ko vri je me bi la osumwi~ena. S obzirom na to da je bila dobro raspolo`ena tokom fo to gra fi sawa i da je spremno davala intervjue svim zaintereso va nim medijima, od Tile mo`emo uskoro o~eki va ti ne ki novi ispad.

Misteriozni ~ovjek
^ovjek s kowskom glavom, koji je snimqen uz pomo} “Google Street View“, postao je prava senzacija na internetu. Fotografija ~ovjeka sa kowskom glavom, u crnim pantalonama i qubi~astom xemperu, na~iwena je u Aberdinu u Britaniji. Odmah poslije objavqivawa fotografije ~ovjek je svojom pojavom zaintrigirao mnoge qude koji `ele da otkriju wegov identitet.

NEKAD BILO...
Ameri~ka kwi`evnica Perl Bak ro|ena je na dana{wi dan 1892. godine. Ona je prva `ena Amerikanka koja je nagra|ena Nobelovom nagradom za kwi`evnost (1938). Roditeqi su joj bili prezbiterijanski misionari, tako da je veliki dio svog djetiwstva, a i kasnijeg `ivota provela u Kini. Prvo je nau~ila kineski jezik, a tek naknadno engleski. Pisala je romane, pripovijetke i pri~e za djecu. U kwi`evnosti se javqa romanom “East Wind, West Wind“, a weno najpoznatije djelo je roman “Dobra zemqa“ za koji je nagra|ena Pulicerovom nagradom (1931). Napisala je i biografije svojih roditeqa “The Exile“ i “The Fighting Angel“.

POSQEDWA
Aleksandra Radovi} rodila k}erku
Beogradska pop pjeva~ica Aleksandra Radovi} u petak ujutro se porodila i na svijet donijela djevoj~icu. Aleksandra je primqena u bolnicu pro{log utorka i smje{tena je u privatni apartman, a doktori su poro|aj obavili u 11 ~asova carskim rezom. Pjeva~ica i wen partner Aleksandar Zeremski k}erki jo{ nisu dali ime. Aleksandra i bebica se osje}aju dobro. Radovi}eva je poznata po hitovima “^uvam te”, “Kao so u moru“, “Ako nikada“, “Daleko od o~iju“, “Nema te `ene“, “Biv{i dragi“... Dugogodi{wi poznanici otpo~eli su romansu na do~eku 2009. godine u “Grand kazinu“, a zanimqivo je da je Aleksandra svojevremeno pjevala na svadbi svog sada{weg izabranika.

Ro|ena Perl Bak

www.glassrpske.com

Modni dizajneri za ovo qeto preporu~uju le`ernije varijante obla~ewa

OBJEKTIV

Na tribinama mundijalskih stadiona

Vrijeme za egzotiku i pravi modni ki~
Ove godine hit su lepr{ave, tanke i transparentne haqine zemqanih, `utih, naranxastih i tirkiznih boja. Ako odaberete monokini, bikini na jedno rame ili bikinije u stilu 60-ih i 80-ih, ne}ete pogrije{iti

INTERVJU
Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske

Kit Ri~ards poslije 30 godina odlu~io da zavr{i snimawe albuma

U obnovu i izgradwu {kola ulo`eno 96 miliona maraka

Sti`u an|eli bez krila

2 26. i 27. jun 2010. GLAS PLUS

Kolumna

Retorika koja u~vr{}uje dr`avni~ke odnose K
oliko samo dobre voqe treba da bi se poveo istinski dijalog, ali ni{ta mawe voqe treba da bi dijalog bio predstavqen kao monolog ili, {to je jo{ go re, kao ka kva ne po tre bna zbrka u ko joj je te {ko pre tpostaviti tko je s kime i za{to razgovarao. Ta ko smo o ne da vnoj Ti hi }e voj posjeti Beogradu mogli ~itati uglavnom oso bna vi |ewa ra znih ana li ti ~a ra, ali malo {to smo mogli pro~itati i saznati o samoj posjeti. Ovih je dana u slu`benu po sje tu Beo gra du otpu to va la Bor ja na Kri{to, predsjednica Federacije, ali o toj posjeti u gra|anskim novinama, kojima je dakako iznad svega stalo do su`ivota i dobrosusjedskih odnosa, saznajemo iz ma le ru bri ke Blic vi jes ti. Ba{ kao da Kri{to svaki dan ide do Beograda i kao da su slu`bene posjete Srbiji ve} dobro uho da na ru ti na da o wima tre ba sa mo kratko izvijestiti. Dodu{e, prisjetimo li se {ta u ovda{wim medijima pi{e o za la gawima srpskog pred sje dni ka za uspos tavqawem pri ja teqskih re la ci ja dviju zemaqa, onda ne ~udi nedostatak dobre voqe da se po sje ta Bor ja ne Kri {to predstavi op{irnije. komentatore podjednako pretjeran zahtjev koliko je i Tadi}evo insistirawe na dogo vo ru #sra mno mi je {awe u unu tra{we ure|ewe# BiH. Jedino ostaje nejasno kako ovi samoprogla{eni gra|anski uzori vide duboko podijeqenu BiH i odnose unutar we: da li kao na me tawe odno sa iz Sarajeva, da li kao poslu{nost svih koji nisu dio gra|anskog klana, da li mo`da kao vje~no nadmudrivawe gra|anskih glumaca sa svojim takmacima, a sve s ciqem do`ivotnog ostanka u politi~kom `ivotu ove zemqe? Ili pak vide neki nadolaze}i rat u kojemu }e narodi shvatiti da treba da slu{aju samo one koji za sebe vole re}i da su jedina prava, probosanska skupina kojoj je bitan ~ovjek, a ne nacija. E sad koji ~ovjek, to ve} nije ni bitno, a ni je ni na ci ja bi tna. Pa qudi su u ovoj zemqi ra to va li zbog ~o vje ka, a ne zbog nacija. A i oni koji insistiraju na ~isto gra|anskom konceptu lako se odri~u svoje nacionalnosti pa im je retorika tim vi{e uvjerqivi ja. Ta ko ne ki od naj go vorqivi jih bo ra ca za ne po tre bno insistirawe na tri konstitutivna naroda i dogovoru izme|u wih ne prestaje koketirati sa etno-kulturnim zadu`binama svoga naroda, odbija oti}i u Bawaluku sa ciqem uspostavqawa dijaloga sa kolegama politi~arima, a o Srbiji niti ne razmi{qa, dok BiH vidi kao jedinstvenu po mjeri wegova oka i nikako druk~iju. Mo`da zato {to je duboko svjestan da je danas i ov dje sam ~o vjek mno go bi tni ji ~ovjeku od nacije i vjere. o dobro, vratimo se posjeti predsje dni ce Fe de ra ci je Beo gra du. Ona je sa mo ona ko osva nu la u Beogradu i podr`ala Tadi}a te zakqu~ila da se razvijawem dobrosusjedskih i poslovnih odnosa #mo`e gledati u budu}nost#, jer obje zemqe vide svoju budu}nost u EU, #ali }e svaka posebno mora ti da ispu ni ono {to tra `i Euro pa. Preduvjet za to je da sredimo me|usobne odnose i prilike u zemqi#. Opet dakle, pri~a o me|usobnim odnosima do kojih se dolazi iskqu~ivo uspostavqawem dijaloga. No iz kratkog i ne~itqivog teksta u #Oslobo|ewu# te{ko je zamisliti da je Kri{to sa nekim pri~ala, a jo{ mawe da je taj netko drugi rekao bilo {to vrijedno informacije za ~itaoce. A i kako bi to ~itaocima bilo bitno kada oni u tim dnevnim novinama ~itaju samo osobne stavove ideologa ku}e. Treba samo usporediti kako su o istom doga|aju naslovqeni ~lan ci iz #Ava za# i #Oslo bo |ewa#. U ovim prvim novinama lijepo stoji: #Unapre |i vawe odno sa Srbi je i Fe de ra ci je BiH#, dok se u ovim drugim novinar o~ito borio da do|e do daha: #U~vr{}ivawe odnosa#. Tko ih je i s kim u~vrstio mawe je bi tno. U #Ava zu# se po ja vio Ta di} i jo{ do{ao do rije~i: #Srbija `eli posebne, sa svim po se bne, naj boqe mo gu }e odnose sa BiH, kao dr`avom nama susjednom i prijateqskom. Pi{e: Sawa VLAISAVQEVI]

ONI KOJI INSISTIRAJU na ~isto gra|anskom konceptu lako se odri~u svoje nacionalnosti
Srbija podr`ava suverenitet BiH, zasnovan na Dejtonskom sporazumu i dogovoru dva entiteta i tri naroda#. Za{to li je bilo neophodno izostaviti ovako srda~nu i zna ~aj nu po ru ku ko ja do la zi iz Srbije i uskratiti je ~itaocima dnevne novine li{ene nacionalizma kada je to poruka upravo wima upu}ena? No imaju}i u vidu da je ovakav Tadi}ev stav #sramno mije{awe# u odnose unutar zemqe, onda se la ko da zakqu~i ti da va tre ni bor ci protiv svih oblika podjele u biti nemaju ni naj mawu `equ za uspos tavqawem is tinski gra|anskog koncepta `ivota i komu ni ci rawa. De si li se to, upra vo }e wiho va de ma go gi ja sa ma od se be pas ti u vodu. I kona~no, a na to nas Tadi} dobrona mjer no pod sje }a, #unu tra{wi i de mo kratski dijalog u BiH# je uvjet bez kojega #nije mogu}e dose}i i ostvariti rje{ewa u daqem razvoju i reformama BiH#. Dijalog, kultura dijaloga, ma koliko se tome ismijavali gra|anski ideolozi, nije san be~kih salona, nego uvjet bez kojega na`alost nije mogu}e uspostaviti trajni mir u zemqi a ni ti u re gi ji. Evo pri li ke da maske spadnu i da se vidi tko to uistinu ne `eli ure|en unutra{wi dijalog i di ja log sa su sje di ma ko ji je su, svi |a lo se to ko mu ili ne, ga rant mi ra ovoj zemqi.

KULTURA DIJALOGA uslov bez koga nema trajnog mira u zemqi, a ni u regiji
Da kle, #pred sje dni ca FBiH Bor ja na Kri {to poz dra vi la je ju ~er u Beo gra du stav Srbije i predsjednika Borisa Tadi}a da BiH bude izgra|ena po mjeri sva tri konstitutivna naroda i naglasila da jedino takvo rje{ewe vodi u budu}nost cijelu regiju#. To je onaj Tadi}ev stav kojeg je, pod umi{qenim naslovom svoga ~lanka #Umi{qeni garant#, komentirao novinar sa ra jev skog #Oslo bo |ewa#, pi ta ju }i se: #[ta ima da Srbi ji bu de pri hvatqivo ili neprihvatqivo bilo {ta {to se ti~e unutra{we organizacije bh. dr`ave?# Ovdje vi{e brine ova gra|anska panika kada se spo miwe do go vor tri kon sti tu ti vna naroda, nego nedostatak dobre voqe da se o ovakvim posjetima pi{e sa mnogo vi{e en tu zi ja zma. Ali, vaqda to ide je dno uz drugo. Dogovor tri naroda je za lokalne

N

Neki od najgovorqivijih boraca za nepotrebno insistirawe na tri konstitutivna naroda i dogovoru izme|u wih ne prestaje koketirati sa etno-kulturnim zadu`binama svoga naroda, odbija oti}i u Bawaluku sa ciqem uspostavqawa dijaloga sa kolegama politi~arima, a o Srbiji ni ne razmi{qa, dok BiH vidi kao jedinstvenu po mjeri wegova oka i nikako druk~iju. Mo`da zato {to je duboko svjestan da je danas i ovdje sam ~ovjek mnogo bitniji ~ovjeku od nacije i vjere

Inbox
Tu`no je bilo vidjeti kako su domovi stanovnika u ve}ini op{tina u Republici Srpskoj ovih dana osvanuli pod vodom. Stradale su wive, poqa, usjevi, ku}e, mostovi, automobili. Iako nadle`ni ka`u da }e pomo}i na razli~ite na~ine o{te}enim doma}instvima, svi znaju da je {teta nenadoknadiva. Ugro`enom stanovni{tvu ne preostaje ni{ta drugo nego da se nada da se sli~na vremenska nepogoda ne}e desiti ako ne nikada vi{e, onda bar ne u skorije vrijeme. milica.tasic6@hotmail.com Svakodnevno ~itam koliko se novca izdvaja za rad raznih institucija koje u su{tini ni{ta ne rade. Pitam se kontroli{e li to iko i kako to da im se godinama daju milioni, a rezultata wihovog rada nema. Najnovije {to sam pro~itao, a veoma sam se iznenadio je da se ogromne pare daju za zakup prostorija zajedni~kih institucija BiH, a da niko ne zna kako i pod kojim uslovima. Sramota, pojedinci profitiraju na osnovu para dr`avnih obveznika. tomo.65@gmail.com

Komentar ~italaca
Da vne, ali ni kad za bo ravqene 1992. godine u bawalu~kom Klini~kom cen tru zbog ne dos tat ka ki se oni ka umrlo je 12 beba, koje su trebale samo jedan udah ili dva i sve bi bilo druga~ije, odnosno onako kako treba da bude. Zvjezdice bi sjale i ne bi se ugasile. Ova tragedija ispisala je tu`ne i te{ke stranice u istoriji Klini~kog centra Bawaluka. Evo i poslije toliko godina sje}awe na 12 bawalu~kih zvjezdica `ivi i nikada ne}e nestati, jer postoje dvije istine. Jedna je da Bawaluka i Republika Srpska nikada ne}e zaboraviti svojih 12 zvjezdica, svojih 12 beba koje su ratne 1992. umrle u porodili{tu zbog nedostatka kiseonika, a druga da

Za bawalu~ke zvjezdice
}e za smrt beba istina dovesti odgovorne pred lice pravde. Poslije trinaestogodi{we borbe sa bo le{ }u pre mi nu la je i Sla |a na Kobas koja je pre`ivjela tada{wu golgotu. To mora biti opomena za ~ovje~anstvo. Za to nema opro{taja niti zaborava. Mnogi se i danas pitaju kako je bilo mogu}e da su nadle`ni u Savjetu bezbjednosti UN mogli donijeti odluku da se sprije~i dostavqawe kiseonika za tek ro|ene bebe. Mi, pre`ivjeli, du`ni smo da se sje}amo tragedije koja se desila prije 18 go di na, ka da je na tra gi ~an i nequd ski na ~in svje sno do zvoqeno stradawe 12 nedu`nih beba. ^e trna es ta bawalu ~ka zvjez di ca

Marko Medakovi}, beba koja je pre`ivjela golgotu ratne 1992. godine, napunio je 18 godina, ali ne kao wegovi vr{waci. Deset minuta bez kiseonika ostavilo je ozbiqne i trajne posqedice po wego vo zdravqe - ce re bral nu pa ra li zu, kva dri ple gi ju, to tal nu oduzetost svih ekstremiteta, ukqu~uju}i i glavu. Mo`e jedino da ~uje i vidi. Te{ko je pisati o ovome, ali ipak mora da se pi{e. Moja savjest me povela da napi{em ovih nekoliko redova. Da se ne zaboravi ono {to se zaboraviti ne smije. Marija Brankovi}, Bawaluka

GLAS PLUS 26. i 27. jun 2010. 3

21. 6 - 25. 6. 21. 6.
U Ratkovi}ima kod Srebrenice obiqe`ena je 18. godi{wica stradawa 21 srpskog civila, a na komemorativnom skupu jo{ jednom je ukazano na ~iwenicu da jo{ niko nije odgovarao za zlo~ine po~iwene nad Srbima u ovom selu. Prema kazivawima svjedoka, muslimanske jedinice iz Srebrenice, kojima je komandovao Naser Ori}, u zoru 21. juna 1992. napale su nebraweno srpsko selo Ratkovi}e, kao i zaseoke Du~i}e, Ra~i}e i Polince i sve mje{tane koji nisu uspjeli da pobjegnu ubile na ku}nom pragu ili na spavawu. Wihova tijela su izmasakrirali, a sve ku}e zapalili i do temeqa razorili. Parastos mje{tanima slu`io je protonamjesnik Du{an Spasojevi}, a cvije}e na spomen-obiqe`je polo`ile su delegacije op{tinske Bora~ke organizacije iz Srebrenice i Skelana.

Doga|aj sedmice
Nezapam}ene poplave zadesile RS

[teta ve}a od sto miliona KM
Iako su vodostaji rijeka u Srpskoj u padu i daqe je ugro`eno vi{e od 1.000 doma}instava u Petrovu, Modri~i, Prijedoru i Derventi, a stanovnicima u ovim podru~jima ~amcima se dostavqaju hrana i voda

23. 6.

pis predstavnici de uputili smo do dmetu Alijagi}“ i u “pre ma Ustavnog suda evnom radu iduda se na|e na dn on bi trebalo “ ministar o je “Glasu Srpske }e sjednice, reka lman. Se apravde RS Xerard dmet okon~a u Ustavnom sudu BiH, jer sm limo da se ovaj pre nadoknadu {tete - re - @e kvo pravo na , svojim ijagi}i nemaju nika dle`ni u RS tramo da Al sio da }e sigurno na po kao je Selman i nagla sprije~iti nastanak bilo kakve {tete ma, zakonskim rje{ewi Srpske. tskim potezom to imovinu Republike imjerenim diploma lman je nazvao nepr edsjedni{tva BiH Haris Silajxi} Se Pr {to predsjedavaju}i olom da posjetu Beogradu dozv suuslovqava svoju po , koji je sudskom pre sjeti Iliju Juri{i}a n. i zlo~i dom osu|en za ratn
PRIREDILA: MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

22. 6. osnovu zakqu~aka VlaNa

Predstavnici Republike Srpske ne}e odustati od formirawa komisije, ~iji }e zadatak biti da utvrdi istinu o zlo~inima nad Srbima u Sarajevu tokom proteklog rata. Rekao je to predsjednik Bora~ke organizacije RS Pantelija ]urguz, nakon {to je posqedwi sastanak sa predstavnicima Vlade FBiH pokazao da Vlada FBiH nema namjeru da ispo{tuje odluke Ustavnog suda BiH i Doma za qudska prava. Rukovodilac Tima Vlade RS za koordinaciju aktivnosti istra`ivawa ratnih zlo~ina i tra`ewa nestalih lica Sta{a Ko{arac je uputio pismo visokom predstavniku u BiH Valentinu Incku, navode}i, izme}u ostalog, da je legitimno pravo porodica stradalih Srba, koje deceniju i vi{e tra`e odgovore o sudbini svojih najmilijih, da se za istinu bore istinom.

24. 6.

25. 6.

ila je 20 Vlada RS odobr Razvojnog proiz miliona maraka go|ena vremenRS za podru~ja po la odluku o grama ma i donije skim neprilika obrenih 2,5 miliona maranije od dodatnih raspodjeli ra h poplavama, te {tina pogo|eni ka za 17 op {tite RS. trebe Civilne za dnik 600.000 KM za po poslije sjednice Vlade RS potpredsje luci novu Rekao je to u Bawa ada odlu~ila na os vi} i dodao da je Vl awawu posqedica makar Vlade Anton Kasipo u otkl o raspodjeli, da vi Grad, svoje ranije odluke nim op{tinama. - No li su po obri pomo} pogo|e bi za prvu ruku, od naseqe Jawa do }evo i bijeqinsko Kostajnica, Pelagi seqe Jawa 150.000 KM, Zvornik i Lo na ska Dubica, Gra50.000 KM, Novo , Prijedor, Kozar pare po 100.000 KM Srbac i Petrovo po 200.000 ro{, ta, di{ka, Kotor Va 0, ^elinac, Derven KM, Tesli} 250.00 000 KM - kazao je Modri~a po 300. Kasipovi}.

Predsjedavaju}i Savjeta ministara BiH Nikola [piri} i ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Slobodan Puhalac posjetili su Rafineriju nafte Brod. Ciq posjete bio je upoznavawe sa tehnolo{kim procesom proizvodwe u Rafineriji, kao i sa investicionim planovima ruskog investitora, posebno onima koji se odnose na postizawe kvaliteta proizvedenih naftnih derivata u skladu sa evropskim standardima. Savjetu ministara BiH predlo`eno je da produ`i prelazni period, u kojem jedini doma}i proizvo|a~ te~nih naftnih goriva treba da modernizuje tehnolo{ke linije za preradu sirove nafte i kvalitet naftnih derivata uskladi sa najo{trijim evropskim standardom kvaliteta, koji je u zemqama EU na snazi od po~etka pro{le godine.

BAWALU KA - Pre ma prvim procjenama, {teta koju je poplava nanijela op{tinama u Srpskoj iznosi vi{e od stotinu miliona maraka, dok }e {teta u poqoprivredi uticati na ukupan bruto dru{tveni proizvod. Premijer RS Milorad Dodik rekao je da obim elementarne nepogode koja je zadesila RS nije zabiqe`en otkad se prate podaci o tome. Vla da RS na te le fon skoj sjednici u utorak kasno uve~e donijela je odluku da izdvoji 2,5 mi li ona ma ra ka in ter ven tne pomo}i op{tinama u RS koje su pogo|ene poplavama. - [tab je utvrdio da je stawe ugro`enosti bilo najkriti~nije u uto rak i da se si tu aci ja smi ru je. Pa da vi ne su bi tno smawene, {to je dovelo do smirivawa vodotokova i povla~ewa u odvodne kanale i korita - rekao je Dodik. Direktor Republi~ke uprave Civilne za{tite Milimir Doder rekao je da je najkriti~nije bilo na podru~ju Dervente, gdje je oko 1.000 objekata pod vodom. - Anga`ovane su specijalne jedinice Civilne za{tite, Ronila~ki klub “Buk”, Oru`ane sna ge da sa ~am ci ma ra de na evakuaciji stanovni{tva - rekao je Doder i dodao da je kriti~no i na podru~ju Modri~e, Tesli}a i Srpca. U op{tinu Derventa u srijedu se nije moglo u}i, niti iz we iza }i, jer su svi pu te vi u ovom gradu pod vodom, a vodeni ta las u no }i izme |u utor ka i sri je de po pla vio je vi {e od 1.000 ku}a uz obalu Ukrine. Evaku isa no je ugro `e no sta no vni{ tvo ko me pri pa dni ci Ci vil ne za {ti te i OS BiH dostavqaju hranu, vodu i lijeko-

ve. Stawe u no}i izme|u srijede i ~etvrtka normalizovalo se u Der ven ti i za sa da grad ima struju i normalan telefonski saobra}aj. Iako su vodostaji rijeka u Srpskoj u padu i daqe je ugro`eno vi{e od 1.000 doma}instava u Petrovu, Modri~i, Prijedoru i Der ven ti, a sta no vni ci ma u ovim po dru ~ji ma ~am ci ma se dostavqaju hrana i voda.

NAJKRITI^NIJE bilo na podru~ju Dervente
U Prijedoru u naseqima Tuko vi, Ra {kov ci i Go mje ni ca ugro`eno je oko 300 stambenih obje kata, dok je u Petrovu zaplavqeno oko 300 doma}instava. U Modri~i su zaplavqena 743 objekta te je do sada 450 porodica evakuisano iz naseqa Dobor, Skugri}, Modri~a 2, Kladari i Borovo Poqe. Zbog prekida opti~kih kablova u utorak je bio prekinut telefonski saobra}aj fiksne, mobilne i internet mre`e za op{tine Derventa, Vukosavqe i Modri~a, saobra}aj mobilne telefonije za op{tine Tesli} i [amac, te fiksne i internet mre`e za op{tinu Brod.

Otpadne vode
Zbog rijeka koje su se izlile stanovnici poplavqenih op{tina strahuju od epidemija. U Petoj ulici bijeqinskog naseqa Koviqu{a izlila se kanalizacija i prijeti da poplavi ku}e, jer otpadne vode izlaze iz otvorenog talo`nog {ahta. Mje{tani upozoravaju da fekalne vode ve} drugi dan pune dvori{ta petnaestak ku}a i isti~u da se pla{e epidemije, jer se {iri smrad.

4 26. i 27. jun 2010. GLAS PLUS
FOTO: GLAS SRPSKE

Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske

Oko 60 miliona maraka iz Razvojnog programa Republike Srpske i 36 miliona maraka iz buxeta RS ulo`eno je u izgradwu, obnovu i opremawe {kola i fiskulturnih dvorana, izgradwu objekata visoko{kolskih ustanova i rje{avawe pitawa |a~kog i studentskog smje{taja, rekao Kasipovi}
RAZGOVARALA: DRAGANA KELE^ draganak@glassrpske.com

U obnovu i izgradwu {kola ulo`eno 96 miliona maraka
Anton Kasipovi}

ada{wa Vlada RS tokom svog mandata ulo`ila je u obrazovawe vi{e nego sve prethodne zajedno. Oko 60 miliona maraka iz Razvojnog programa RS i 36 mi li ona ma ra ka iz buyeta RS ulo`eno je u izgradwu, obnovu i opremawe {kola i fiskulturnih dvorana, izgradwu objekata viso ko {kol skih us ta no va i rje{avawe pitawa |a~kog i studentskog smje{taja. Ovo je u in ter vjuu za “Glas Srpske“ rekao ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipovi}. - Obezbje|ujemo besplatne uybe ni ke za u~e ni ke prvog i drugog razreda. Nabavili smo 18 minibuseva i jedan autobus za prevoz u~enika do {kole - naglasio je Kasipovi}. GLAS: Uprkos ra znim

S

stimulacijama Vlade RS, mali broj studenata upisuje se na programe deficitarnih zanimawa. Kako rije{iti taj problem? KA SI PO VI]: Pre ma na {im sa znawima, a na osnovu podataka visoko{kolskih us ta no va, od uvo |ewa stimulativnih mjera Vlade RS zna~ajno je pove}ano interesovawe studenata za studij elek tro te hni ke, ma{instva, matematike i informatike, a posebno geodezi je. Stu den ti se i daqe rje|e opredjequju za studij fizike, ali vjerujem da }e u budu}nosti studenti birati one studijske programe koji im garantuju posao. GLAS: S obzirom na to da je u toku upis studenata i u~enika u novu akademsku i {kolsku godinu, koliko je izbor fakulteta, ali i sredwih {kola u Srpskoj usa gla {en sa tr`i {tem rada?

KASIPOVI]: Ministarstvo prosvjete i kulture RS u saradwi sa dru{tvenim par tne ri ma ve oma ozbiqno priprema upisnu po li ti ku u sredwe {ko le, vode}i ra~una o potrebama na tr`i{tu rada. Po{tujemo `eqe u~e ni ka, ali im predo~imo podatke kolika je potra`wa na tr`i{tu za zanimawe koje `ele da upi{u i ka kav je trend za po{qavawa. Ve}a pa`wa u idu}em periodu bi}e posve}ena o~uvawu zanata za koja vlada potra`wa na tr`i{tu rada. Ka da je ri je~ o upi snoj po li ti ci na vi so ko {kolske ustanove, nastojimo da usmjerimo studente u ona zanimawa za koja vlada potra`wa na tr`i {tu ra da. Studentima koji se opredijele za studij matematike, fizi ke, in for ma ti ke, elektrotehnike, ma{instva i geodezije Ministarstvo

sufinansira {kolovawe, nabavqa uybe ni ke, do djequje pomo} u prvoj godini, a kasnije stipendiju, a najva`nije je da }e ti studenti odmah po sticawu diplome dobiti posao.

STARI uxbenici i u novoj {kolskoj godini
GLAS: Kakvi su kriterijumi ocjewivawa u osnovnim {ko la ma u Srpskoj, jer je na kraju svake {kolske go di ne ve li ki broj odli ~nih |aka? KASIPOVI]: Pravilnikom o ocjewivawu u~enika u osnovnoj {koli ure|eno je ocjewivawe i propisani kriterijumi. Ministarstvo prosvjete i kulture uvijek po za vr{et ku {kol ske go di ne radi analizu uspjeha u~enika u {kolama. Na osnovu te

Reforme
GLAS: Ministarstvo obrazovawa u Hrvatskoj priprema veliku reformu obrazovawa koja }e donijeti izmjene svih odgovaraju}ih propisa, kako bi |aci bili obrazovani posebno za one predmete za koje su nadareni? Da li se ne{to sli~no mo`e o~ekivati i u RS? KASIPOVI]: Pa`qivo pratimo sve novine u obrazovawu u zemqama u okru`ewu. Sva pozitivna iskustva bi}e ugra|ena i u obrazovni sistem RS i prilago|ena na{im uslovima. U planu je revizija nastavnih planova i programa iako se i sada nastoji da se rad sa u~enicima organizuje tako da obrada nastavnih jedinica bude zanimqiva svakom u~eniku i da ga zainteresuje za gradivo. Treba da se razvije radoznalost i potreba za istra`ivawem, s obzirom na to da neki u~enici slabije napreduju u nastavi. Potrebno je svakom |aku u toku nastavnog procesa omogu}iti napredovawe u skladu s mogu}nostima.

analize procijeni}emo da li su na ru {e ni kri te ri ju mi ili ih tre ba mi jewati, ne negiraju}i pri tome trud i zalagawe koje su u~enici ulo`ili da bi ostvarili odli~an us pjeh. Ra zmi{qamo tako|e o eksternoj evaluaciji koja bi mo`da bila najboqa provjera postignutog uspjeha. GLAS: Opre djeqewe Ministarstva prosvjete i kulture jeste da obezbijedi no vi kon cept uybe ni ka. [ta je sa Zakonom o uybenici ma i ko je su pre dnos ti uspos tavqawa tr`i {ta uybenika u Republici Srpskoj? KA SI PO VI]: Na {a namjera je da obezbijedimo kvalitetnije uybenike, radi ~ega je Ministarstvo pripremilo Zakon o uybenicima u osnovnim i sredwim {kolama, koji je usvojen u Narodnoj skup {ti ni u for mi nacrta. Zakon predvi|a otvarawe tr`i {ta uybe ni ka u Srpskoj, i samim tim daje ve}u mogu}nost izbora uybenika. S ob zi rom na to da je rije~ o velikom poslu jer zakon pre dvi |a no vi na ~in pripremawa, odobravawa, izdavawa i izbora uybenika, kao i pra}ewe i vrednovawe kori{}ewa uybenika u obrazovno-vaspitnom radu, uybeni ci za 2010/11. {kol sku godinu ne}e biti ra|eni po novom konceptu. GLAS: Kada }e po~eti izgradwa bunara u {kolama u kojima je utvr|eno da je voda neispravna? KASIPOVI]: Ministarstvo prosvjete i kulture RS obezbijedilo je iz Razvojnog programa RS 400 hiqada

maraka za snabdijevawe {kola ispravnom vodom za pi}e. Ovim sredstvima bi}e ura|ena sanacija i dezinfekcija postoje}eg vodozahvatnog objekta u 27 {kola i sanacija i dezinfekcija ~atrwe u 12 {kola. U toku je procedura javnih nabavki i po izboru najpovoqnijeg ponu|a~a po ~e }e ra do vi. Rje {a vawe ovog pi tawa ne ide onom brzi nom ko jom bi smo mi `eqeli, ali zakon se mora po{tovati. Ministarstvo }e nas to ja ti da u sa radwi sa lokalnim zajednicama obezbijedi snabdijevawe {kola ispravnom vodom u slu~ajevima gdje je rje {ewe prikqu~ewe na postoje}i lokalni vodovod. GLAS: Ve li ki broj sredstava ulo`en je u obnovu {kola i izgradwu. Da li }e taj trend i daqe biti nastavqen? KA SI PO VI]: Sa da{wa Vlada RS tokom svog mandata ulo`ila je u obrazovawe vi{e nego sve pretho dne za je dno. Oko 60 miliona maraka iz Razvojnog programa Republike Srpske i 36 miliona maraka iz buyeta RS ulo`eno je u iz gradwu, obnovu i opremawe {kola i fiskulturnih dvorana, izgradwu objekata visoko{kolskih ustanova i rje{avawe pitawa |a~kog i studentskog smje{taja. Obezbje|ujemo besplatne uybenike za u~enike prvog i drugog razreda. Nabavili smo 18 minibuseva i jedan autobus za prevoz u~enika do {kole. Nastavi}emo i daqe da ula`emo u obrazovawe svjesni da ula`emo u budu}nost Srpske.

USMJERITI STUDENTE i u~enike na zanimawa za koja vlada potra`wa na tr`i{tu rada

GLAS PLUS 26. i 27. jun 2010. 5

Pri~e o starom i novom mostu na Savi kod Ra~e

"Evropa" se prikqu~ila Semberiji
Grani~ni prelaz Ra~a uzavreo je kao {to je nekada bila Ra~a, samo umjesto la|ara, skelexija, `eqezni~ara, animir dama, uglancanih oficira, goni~a stoke i drugog bjelosvjeta, sada su tu rubostne kamionxije, ulickani kondukteri autobusa, carinici, policajci - i, opet, bjelosvijet, ali iz na{eg vremena

Stari most na Ra~i PI[E: TIHOMIR NESTOROVI] krozrs@glassrpske.com

FOTO: T. NESTOROVI]

ada se priku~i rijeci Savi, idu}i {irokim asfal tnim pu tem od Ra~e, nekad ~uvenog lu~kog mjesta i `eqezni~kog ~vori{ta, iza modrih vrbaka i bjelila topola, uka`e se grani~ni prelaz Ra~a - moderna gra |e vi na sa pra te }im objektima: parkinzima, prolazima, kabinama, inspekcijom, pregledima... I on je uzavreo kao {to je nekada bila Ra~a, samo umjesto la|ara, skeleyija, `eqezni~ara, animir dama, sjecikesa, uglan ca nih ofi ci ra sa u{togqenim br~i}ima, goni~a stoke i drugog bjelosvijeta, sa da su tu ru bos tne ka mi onyije, ulickani kondukteri autobusa, carinici, policajci - i, opet, bjelosvijet, ali iz na{eg vremena. Vri ovdje mirisom i bojom na{eg vremena. Tutwi i

K

putuje svijet preko rijeke u daqine daleke, ali preko rijeke dolazi u sembersku ravni cu i bi je li svi jet u stotinama kamiona, {lepera, tegqa~a i hiqadama automobila koji u skoro svakoj sekundi prelaze granicu. Na sre}u, za putnike nema du`eg zadr`avawa. Uobi~ajena je kontrola dokumenata i vozila, pa put na ~etiri to~ka. A onda iza krivine odjednom izrawa kolos - gvozdeni most. @eqezna grdosija. Natkriquje usnulu rijeku koja se odmara od tek protutwalog povodwa. O~ekuje nove vode od ki{a. Most bajkovito izgleda. Mo}an je i visok. Mo`da dvadeset, trideset, ali i svih pedeset metara iznad kolovoza. Putniku se ~ini da se konstrukcija mosta svojim sivilom sto pi la sa bo ja ma okolnih {uma, neba i rijeke. Ra~anski most. U pjesmama

opjevan. Ho}e ga i pri~e. Ima mnogo ka`a o wemu: o tome kako su neimari tra`ili blizance brata i sestricu da ih ugrade u wegove temeqe, kako su se od toga pla{ili Strahiwa i Stje pa ni ja iz obli`we ~obanske kolibe porodice Vaseli}a.

MOST PRIHVA]EN kao ro|ak ravni~ara sa obje obale
- Bili smo poslu{na ali nesta{na djeca. Posao nam je bio da svako jutro u veliku pletenu korpu pokupimo koko{ija, pa~ija i gu{~ija jaja i da ih nosimo na ra~ansku pijacu. Starija bra}a i otac gaji la su dos ta sto ke i obra|ivali tridesetak hektara wiva. Onda je kilometar daqe od na{e kolibe po~ela gradwa velikog mosta. Prolazili smo pored gradili{ta, a dje~ija znati`eqa je u~inila svoje - uvijek smo kasnili na pijacu, ali i u povratku. Ko zna koliko smo posmatrali graditeqe mosta. Onda je neko pronio glas da }e se u temeqe mosta uzidati brat i sestra Strahiwa i Stjepanija jer most ne mo`e da se odr`i. Bili smo veoma upla{eni, pa smo na da le ko za obi la zi li gradili{te, a kod kolibe se nismo odvajali od oca. Imali smo desetak godina, a tek kasnije smo shvatili da su nas to samo pla{ili da bismo bili poslu{niji - pripovijedao je nekada o gradwi mosta sada upokojeni Strahiwa Vaseli}. Sli~no wima od uzi|ivawa u kamene temeqe mosta pla{ila su se i ostala djeca, bra}a i sestrice, iz Broca, Balatuna i Velinog Sela: Rade i Radmila, Tomo i Tomanija, Sreten i Spasenija... Most

je, na wihovu sre}u opstao na rijeci, pa oni nisu ugra|eni u wegove kamene kule. Ipak, gradwa mos ta je Sembercima donosila velike nevoqe. Mnogo ih je radilo na gradili{tu mosta, prilaznih rampi, kesona (stubova u vodi) i drugih objekata, pa ih je ve}ina obolijevala od plu}nih bolesti. Mnogo je pri~a o mostu na Sa vi kod Ra ~e i oko wega. Pripovijeda se o povodwima i ~amcima, o ov~arima i govedarima, svatovima i nevjestama, pobjeguqama i momcima, bostanyijama i nadni~arima, vozovima i putnicima... Bujao je `ivot oko mosta i preko mosta. Pripovijeda se u ravnicama o tome kako su se na stu bo ve u vo di ni za li splavovi umorenih jasenova~kih `rtava, kako je on u minulom ratu bio most spasa za desetine hiqada izbjeglica iz Hrvatske i Krajine, kako

Izgradwa prilaznice novom mostu “Evropa” na rijeci Savi

su se nekada zbog djevojaka na wemu pesni~ili sremski i semberski momci... Skakawe s mosta oduvijek je bio izazov a to su smjeli ~initi samo najodva`niji i najsposobniji. I pewawe uz gvozdenu konstrukciju mosta po opasnostima je iznad skokova u rijeku. Na prste jedne ruke mogu se izbrojati momci koji su se pewali na wegove vrhove. Na toj visini, ravnoj dvadesetpetospratnici, duvaju sna`ni vjetrovi i te{ko se ~ovjek, i kada le`i na {irokoj kon stru kci ji, mo `e odr`ati da se ne strmekne u rijeku. Bez sumwe ovaj most je i u na{e vrijeme najve}i saobra}ajni objekt u sremskoj i semberskoj ravnici. Gra|en

je nekoliko godina. I prihvatili su ga kao ro|aka ravni~ari sa obje obale. Ovaj novi, koji je nakalemqen, uz taj gla so vi ti, kraqev ski most, izgleda ne}e ni pjesma niti pri~a. Nije ni po mjeri niti po ukusu ravni~ara. Obi ~an je i ra van. Be zli ~an. Uz wega se sada privodi kraju izgradwa novog, drumskog mos ta ime nom “Evro pa“. Priku~ila se “Evropa“ semberskoj ravnici, ali joj je gradwa protekla posve tiho - bez jedne jedine pri~e ili anegdote. O~igledno je da “Evropu“ ne}e pripovijetka. Niti pjesma. Ne}e je, pa ne}e. Stari most je, ipak, sembrski i sremski ponos. I usud. Wihov je.

Izgradwa prilaza novom mostu na rijeci Savi

Graditeqi Italijani
Most na Savi kod Ra~e gradili su uglavnom Italijani, koji su neumorno hvatali `abe i zmije po obli`wim mo~varama jer ih je bilo u izobiqu, i sladom se sladili jedu}i ih uve~e uz vatru. ^udom su se ~udili Semberci da Italijani jedu ove vodozemce i gmizavce, kad u okolnim wivama ima mladih kukuruza, u vo}wacima ukusnog vo}a, u kolibama mlijeka, sira, kajmaka, proje, poga~e, jaja, prasaca, jagwadi... Ali o ukusima nije raspravqati. Ponekad Semberci, kada bude najezda zmija i `aba, po`ele da odnekud stignu graditeqi Italijani i da ih oslobode napasti.

Mosta na Savi kod Ra~e

Putniku se ~ini da se konstrukcija mosta stopila sa bojama okolnih {uma, neba i rijeke

6 26. i 27. jun 2010. GLAS PLUS

Modni dizajneri za ovo qeto preporu~uju

Ove godine hit su lepr{ave, tanke i transparentne haqine zemqanih, `utih, naranxastih i tirkiznih boja. Ako odaberete monokini, bikini na jedno rame ili bikinije u stilu 60-ih i 80-ih, ne}ete pogrije{iti

Pla`e sve vi{e li~e na modne piste PI[U: MARIJANA MIQI] marijanam@glassrpske.com MARINA ^IGOJA marinacigoja@glassrpske.com

Kupa}i kostimi
Odaberite monokini, bikini na jedno rame ili bikinije u stilu 60-ih, 80-ih i ne}ete pogrije{iti. Monokini je naziv za novu vrstu jednodijelnih kupa}ih kostima koji }e biti hit ove sezone, ali i bikiniji i kupa}i kostimi na jedno rame definitivno su ne{to u ~emu }e se na}i ve}i broj `ena ovog qeta. Ne samo da su lijepi nego su i mnogo prakti~niji, a opet ultra moderni. Osim bogatstva boja, dezena i materijala od kojih su na~iweni kupa}i kostimi, mo`e se na}i nekoliko stilova - od 60ih, preko 80-ih, pa sve do futuristi~kog stila. Modni kreator Du{ko Ora{~anin kazao je da su ove godine dozvoqeni svi dezeni i oblici kupa}ih kostima. - S obzirom na to da je qeto, u modi su kupa}i kostimi u svjetlijim bojama. Ipak, za kakav kupa}i }e se neko opredijeliti, zavisi od li~nih afiniteta - kazao je Ora{~anin i dodao da papu~e treba da se prilagode kupa}im kostimima, ruksaku ili torbi za pla`u. Ora{~anin savjetuje da se koris ti

Bez obzira na vremenske promjene, ~este ki{e i zubato sunce koje nas je do~ekalo u prvim danima qeta, vrijeme godi{wih odmora uveliko je po~elo. A sa odmorima obavezno idu i “slatke muke“, prije svega pripadni ca qe p{eg po la, oko izbo ra odjevnih predmeta prikladnih za pla`u. Visoke temperature, dugi dani i opu{taju}e qetne no}i idealna su pozornica za kombinovawe nemogu}ih boja. Ako je vjerovati modnim stru~wacima, legendarni havajski print opet je in, a vrijeme je za egzotiku i pravi modni ki~! Ovogodi{wi trendovi ne poznaju klasiku. Dozvoqeni su svi dezeni i oblici kupa}ih kostima.

bikini jer se ~itavo tijelo sun~a. - Jednodijelne varijante kupa}ih kostima preporu~ujem za neke aktivnosti na pla`i, kao {to je vo`wa skutera, sport ili neka opu{tena {etwa pla`om - kazao je Ora{~anin.

Nezaobilazan modni dodatak
Za {etwu po pla`i, odlazak do kafi}a, obli`we prodavnice ili pijace, modni kreatori ove su godine pripremili mno{tvo prelijepih dodataka koji se mogu obu}i preko kupa}ih kostima. Zaboravite klasi~ni pareo, on je aut. Vrijeme je za prelijepe tunike, “etno-tribe“ nakit te velike i {arene torbe za pla`u. Kada su u pitawu haqine, Ora{~anin nagla{ava da su ove godine hit lepr{ave, tanke i transparentne haqine zemqanih, `utih, naranyastih i tirkiznih boja, a u modi su haqine za pla`u koje sadr`e dosta cirkona. - U odnosu na modu prethodnog qeta, modifikovani su krojevi i dezeni - rekao je Ora{~anin i dodao da je neizostavan detaq za pla`u {e{ir koji je sve tra`eniji i moderniji. Qetni {e{iri oduvijek su modni dodatak koji mo`e stvoriti ili uni{titi dobar stil. Ba{ zbog toga, {e{ir nije strogo definisan modnim trendovima nego li~nim ukusom. Ipak, svake sezone se izdvoji jedan koji dominira. Ovog qeta to je panama {e{ir. Autenti~ni panama {e{ir izra|en je od slame, ravnog oboda s trakom, ali postoje mnogobroj ne varijacije.

Ora{~anin nagla{ava da {e{ir, pored toga {to je potreban kao detaq, ima i svoju upotrebnu vrijednost. - [e{ir {titi kosu i glavu od sunca i visokih temperatura. Doprinosi i samom izgledu kupa}eg kostima, sukwe i haqine istakao je Ora{~anin i dodao da pla`e sve vi{e podsje}aju na modne piste. Ora{~anin nagla{ava da prilikom izbora nao~ara treba

PONOVO zastupqene “makro“ varijante nao~ara
da se obrati pa`wa na wihov kvalitet i da ne {tete vidu. Kada je u pitawu cijena, Ora{~anin smatra da ne treba odvajati mnogo novca za garderobu koju koristimo samo jednu sezonu. - Mo`da kupa}i kostim izdr`i i

dvije-tri sezone, ali se on obi~no poslije toga vi{e ne nosi. Zato treba biti veoma pa`qiv prilikom izdvajawa novca za kupovinu garderobe za more - rekao je Ora{~anin. Glumica Miqka Br|anin-Babi} kazala je da se ve} sprema za qeto te da obo`ava odmor na moru. - Qudi jedva do~ekaju qeto jer tada mogu laganije da se obla~e. Volim da pratim modu, da se lijepo obu~em i da se u tome ugodno osje}am - kazala je Br|anin-Babi} i dodala da voli dvodijelne kupa}e kostime. Ona je naglasila da je ve} ove godine nabavila crni kupa}i kostim sa {arenim detaqima i geometrijskim oblicima, te da ima u svome ormaru vi{e kupa}ih kostima, kako veselih tako i tamnijih boja. - Kupa}i kostim ne treba da bude skup da bih ga kupila, dovoqno je da izgleda dobro i da mi dobro stoji - kazala je Br|anin-Babi} i dodala da boravak na pla`i ne mo`e da zamisli bez pe{kira, vode, mlijeka za sun~awe, nao~ara i kwige uz

Moda i zdravqe
Qekari upozoravaju da u vrelim qetnim danima mnogo pa`we treba posvetiti izboru garderobe i obu}e. Oni isti~u da se ono {to je moderno i ono {to je zdravo sigurno mogu uskladiti. - Qudima svakako savjetujemo da nose lepr{avije i prirodne materijale, koji ne pospje{uju znojewe. Kada su boje u pitawu, one bi trebalo da budu svjetlije. Odje}a ne treba da bude pripijena uz tijelo i veliki dio ko`e bi trebalo da bude prekriven zbog UV zra~ewa - isti~u qekari. Obavezno je kori{}ewe kreme protiv UV zra~ewa. - One bi trebalo da budu sa minimalnim faktorom dvadeset ili trideset, za djecu i ve}im. Treba nositi otvorene cipele, po mogu}nosti od prirodnih materijala i sa niskim petama, kako bi ki~ma imala pravilan polo`aj - preporu~uju qekari.

VRIJEME JE ZA providne tunike, “etno-tribe“ nakit te velike i {arene torbe za pla`u

GLAS PLUS 26. i 27. jun 2010. 7

le`ernije varijante obla~ewa

koju se odmara. Br|anin-Babi} ka`e da voli sandale i cipele sa visokim {tiklama. - Haqine su najva`nije qeti, obo`avam da nosim lepr{ave haqinice, kako du`e tako i kra}e. U zavisnosti od toga kako se osje}am, tako ih i obla~im - rekla je Br|anin-Babi}.

U modi platforma i rimqanke
Lijepo vrijeme je pred nama, {to je odli~na prilika da pro{etate nove sandale. Stru~waci ka`u da, bilo da izaberete jednostavne ko`ne, lakovane, neke sa cvjetnim dezenom ili one ukra{ene srebrnim detaqima, ne}ete pogrije{iti ukoliko imaju platformu. Va`no je samo da bude {to vi{a. Rimqanke, kao i razli~ite sandale ~iji se kai{i}i kop~aju ili vezuju oko gle`weva tako|e su izbor za tople dane koji nam predstoje. @ene koje sebe ne mogu zamisliti “na visini“, mogu tako|e da odahnu. Ravne sandale, idealne za dnevne aktivnosti, mogu dobro izgledati i u nekoj atraktivnoj ve~erwoj kombinaciji. Od boja su aktuelne uvijek moderna crna, ali i siva, srebrna, zelena, svijetloroze ili boja ko`e. Za dame koje `ele da budu primije}ene idealan izbor su vatrenocrvene sandale sa visokom potpeticom. Modni kreator Davor Sladakovi} ka`e da se ovog qeta vra}a cvjetni print i providni materijal. - Izlazi se iz faze sivih i tamnih boja i onoga {to predstavqa hladno vrijeme, a ulazi se u period svjetlijih boja - kazao je Sladakovi}. On nagla{ava da su u modi ovog qeta izdu`ene i preplanule noge, visoke i otvorene {tikle te platforme. - Puno je razlike u donosu na modu pro{log qeta, jer je sve lepr{a-

vije, eroti~nije, sa puno vi{e boja. Zastupqeni su prirodni materijali koji su providni - kazao je Sladakovi}. On je istakao da }e ove godine biti u modi i krupni nakit, kako min|u{e tako i narukvice. - U modi je mnogo narukvica svjetlijih boja koje su stavqene na ruku. Ista situacija je i sa min|u{ama - kazao je Sladakovi}.

Sun~ane nao~are
Ove sezone ponovo su zastupqene “makro“ varijante nao~ara. Hit su debeli plasti~ni “retro“ okviri, ali istinska novost je povratak “ma~kaste“ forme. I kvadratne forme nao~ara, odnosno predimenzionirani oblici ovalnih okvira, vra}aju nas u modnu pro{lost prizivaju}i duh pedesetih ili osamdesetih godina. Metalnih dijelova je malo. Okviri se ponekad obla~e u ko`u ili dekori{u kristalima ili su naprosto providan pa se ~ini da ih i nema. Najekstravagantniji okviri, ~esto bijeli ili u smjelim kombinacijama jarkih boja, otvaraju prostor nove ma{tovitosti i individualnosti.

[e{iri obavezan detaq

Qubi~asta, plava - od svjetlijih nijansi sve do teget, neizbje`na `uta, vatrenocrvena, vesela naranyasta, zelena i naravno sve nijanse tirkizne boje, prisutne su na ovogodi{wim modelima. U skladu sa afinitetima i potrebama na nama je samo da odaberemo onu torbu koja nam se najvi{e svi|a. Cijene torbi i cekera u buticima u Srpskoj se kre}u od 15 pa do 80 maraka. Naravno, za one sa malo dubqim yepom prodavci su pripremili i one malo “ekskluzivnije“ modele ~ija cijena prelazi stotinu maraka.

Nakit
I ove sezone lice je u prvom planu ali, osim bojama mejkapa, mo`ete ga ista}i i ogromnim min|u{ama. Veliki komadi nakita apsolutni su hit na modnim pistama ove sezone. Dizajneri su ih uvrstili u mnoge proqe}ne i qetne kolekcije, {to svaku kreaciju ~ini upadqivijom i druga~ijom. Min|u{e su napravqene u razli~itim oblicima, neki modeli izra|eni su sa dosta ukrasa, kristala, ka mewa, cirkona, dominiraju i alke u XXXL veli~ini, kao i mode li u obliku pu`a, napravqeni od drveta, plastike, zlata, srebra, metala... Najva`nije je da min|u{e uskladite sa stilom i karakterom, kako biste na najboqi na~in upotpunile va{ {arm. Uz wih ne kombinujte previ{e nakita i drugih modnih dodataka da ne biste pretjerali, a i one su sasvim dovoqan detaq za kompletan utisak koji ostavqate na druge.
Na bawalu~kojtr`nici cijene su ne{to ni`e u odnosu na butike pa se cijenakupa}ih kostimakre}e od 20 do 35 maraka, {e{ira od deset do 20, papu~a od pet do 15 KM, te pe{kira za pla`u od deset do 25 maraka. U prodavnicama kozmeti~ke robe ka`u da cijena mlijeka i losiona za sun~awe zavisi od ja~ine za{titnog faktora. - Cijena mlijeka sa slabijim za{titnim faktorom kre}e se od deset do 15 maraka, dok je za ona sa ja~im faktorom za{tite potrebno izdvojiti od 20 do 30 maraka - kazali su u kozmeti~kim prodavnicama.

Cijene u RS
U buticima u Srpskoj kazali su da se cijena kupa}ih kostima kre}e od 30 do 120 maraka. - Kupa}i kostimi veselih boja u na{e radwe stigli su ve} po~etkom juna. Cijene se razlikuju zbog kvaliteta i marke samog kupa}eg kostima - kazali su u jednom bawalu~kom butiku i dodali da je cijena najjeftinijeg kupa}eg kostima 45 maraka, dok imaju i one ~ija cijena dose`e i 120 maraka.

Bez torbe na pla`u nikako!
Modni stru~waci isti~u da su ove sezone obavezne vesele boje i interesantni dodaci na torbama. Bez obzira na veli~inu, modni poznavaoci insistiraju na veselim, qetnim bojama i neobi~nim dodacima. Tako se ove sezone u prodavnicama mogu na}i modeli sa niskama perlica (plasti~nih, staklenih ili drvenih), ali i prostirkom za pla`u uredno umotanom i prika~enom sa strane. Kada su dezeni u pitawu, klasi~ni qetni motivi su uvijek dobrodo{li, ali je {teta ne isprobati neku od neobi~nijih varijanti animal printa. Da li je torba platnena, pletena, mekane ili ~vrste konstrukcije nije toliko va`no, koliko je bitno da nam ru~ke odgovaraju.

OVOGODI[WI trendovi ne poznaju klasiku
U istoj radwi su dodali da se cijena papu~a za pla`u kre}e od 20 do 35 maraka, torbi za pla`u od 20 do 50 maraka, te {e{ira od 15 do 40 maraka. Oni koji odlu~e da kupe nao~are kod uli~nih prodavaca izdvoji}e od deset do 30 maraka, a oni koji odlu~e da kupe brendirane nao~are, mora}e da izdvoje od 250 do 450 maraka.

Na sunce nikako bez za{titnog faktora

8 26. i 27. jun 2010. GLAS PLUS

OBJEKTIV Na tribinama mundijalskih stadiona

U ritmu sambe

Brazilke uvijek privla~e veliku pa`wu

Na tribinama stadi fri~koj ona u Ju`noa doma}in publici, koja je ta u fuRe piona 19. svjetskog {am ti razli~ita vidje dbalu, mogu se vija~a. Zavisno raspolo`ewa na zentacija za e od rezultata repr zi“ su tu`ni jaju, “tifo koje navi i uglavnom znaili radosni, al i iskoriste ju da se provode tak na krasvaki trenu og jwem jugu afri~k ntinenta ko

Zanimqiva radost wema~kih navija~ica

Politi~ke poruke na tribinama

SVAKE ^ETVRTE godine zemaqska kugla se okre}e oko fudbalske lopte, sve je podre|eno najva`ni

GLAS PLUS 26. i 27. jun 2010. 9

Fudbal je rast, a Svjetsko ost va gr prvenstvo izazi ja traje mqi ko znicu na Ze bi~ni `ivot ~itav mjesec. O edi upu}eni staje, a svi pogl 32 repreru su prema turni ije trideset osl zentacije. P a svijet dodana takmi~ew tvorogobije novog ~e ra di{weg vlada svi dive kojem se

Ameri~ki "tifozi"

[vajcarski navija~i

ijoj sporednoj stvari na svijetu

10 26. i 27. jun 2010. GLAS PLUS

PROSTOPRO[ARANO

Nesvakida{wa izlo`ba

Pi{e: Aleksandar ILI]

Kostim dio
PI[E: SNE@ANA TASI] krozrs@glassrpske.com

Ho}u, ne}u
Odluka nam je odlika. Iz ~asa u ~as odlu~ujemo, ili se ne }ka mo, a ne }kawem sa mo odlu ~u je mo da odluku, koja se name}e, odgodimo. Mo`emo i da odlu~imo da od dono{ewa odluke odustanemo i to prepus ti mo slu ~a ju, ili da odlu ku smi{qeno zaobilazimo ne bismo li joj umakli, sve to je, naravno, opet jedna odluka. Kad pripremam salatu, moram da odlu~im o koli~ini sastojaka u odnosu na glad, da li da isi je ~em jedan ili dva paraOdlu~ivati daj za, je dan ili dva se mora, kras tav ca, je dnu ili neprestano, dvije paprike. Prije toi zahtijeva ga, mo rao sam da odlu ~im da pri pre mim voqu, jer nosi salatu, prije toga, koje odgovornost. po vr}e od po nu |e nog u Kad se donosi trgo vi ni da iza be rem, odluka, prije toga, gdje da odem u ku po vi nu, pri je to ga, a na nekakvu {ta mi se jede, prije toje ~ovjek ga, koliko para mogu da primoran, po tro {im, pri je to ga, naro~ito je gdje da poku{am da zaraiscrpquju}a dim pare, prije toga, kako da se ospo so bim za neizvjesnost za ra |i vawe pa ra, pri je o istinskoj to ga, ~e mu da se po sve slobodi voqe tim, prije toga, da ho}u koja je odluku da me bude... Prilikom prawa kose, donijela mo ram da odlu ~im kad da pres ta nem sa utrqavawem {ampona i po~nem sa ispirawem, isto tako i prilikom prawa zuba. Omirisane izuvene ~arape ne daju mi uvijek neoboriv argument da ih promijenim ili opet obujem, pa moram sam da donesem odluku. Pojedine nagla{ene odluke, vezane za qubav, porodicu, obrazovawe, posao, politiku, smatramo veoma va`nim, a na one neupadqive, utkane u svakodnevicu, mawe obra}amo pa`wu, pa nam takve odluke izgledaju kao da se donose same od sebe. Bez obzira na va`nost koju im pridajemo, sve odluke podrazumijevaju odgovornost. Kada pomiwemo odgovornost, govorimo o padawu na ple}a, te`ini, teretu, bremenu odgovornosti. Ona nam, dakle, nije naprosto prijatna, iako je pri hva ta mo, bi lo kao iza zov, bi lo kao ne mi no vnost, jer odlu~ivawe je neizbje`no a s wim i odgovornost. Odlu~ivati se mora, neprestano, i zahtijeva voqu, jer nosi odgovornost. Kad se donosi odluka, a na nekakvu je ~ovjek primoran, naro~ito je iscrpquju}a neizvjesnost o istinskoj slobodi voqe koja je odluku donijela. Svaki doga|aj, svaka odluka, sve {to se dogodi postaje sudbinsko, jer dogodilo se ba{ to a ne ne{to drugo. Da li je moglo biti druga~ije, to ostaje samo predmet naga|awa, dok je ono {to se dogodilo ne po re ci vo. Otud sklo nost ka po ri cawu slobodne voqe pri odlu~ivawu i vjerovawe u predodre|enost svega: bilo je, jeste i bi}e kako je su|eno. Odlu~ivawe, dakle, donosi odluku koja je ili proizvoqna ili predodre|ena, o ~emu se, kao i o svemu drugom, mora odlu~ivati.

^arolije predstave nema ako ne postoje odgovaraju}i kostimi na osnovu kojih se prepoznaju epoha, dru{tveni odnosi i kulturne prilike u kojima se predstava odigrava. Bez wih ne postoji ni zaokru`ena pri~a o liku, pa zato glumci vrlo ~esto govore da je kostim wihova “druga ko`a“

ozori{te Prijedor je prvi put u svojoj 57 godina dugoj tradiciji organizovalo retrospektivnu izlo`bu pozori {nog kos ti ma. Di re ktor ove ustanove Zoran Baro{ naglasio je da je rije~ o kostimima koji su kori{}eni u predstavama u posqedwih 20 godina, a ne od 1953. godine, kako je to prvobitno bilo zami{qeno. - Nismo bili u mogu}nosti da poka`emo jedan {iri spektar kostima, jer su fundusi za wihovo ~uvawe jako mali i neuslovni da bi se ne{to o~uvalo 57 godina. Ali bez obzira na to, izlo`eni su kostimi i scenografije iz nekoliko zanimqivih predstava novijeg datuma, tako da vjerujem da zna~aj izlo`be time nije umawen - rekao je Baro{. On je dodao da je na kostimima u proteklom periodu radio svega 21 amaterski i profesionalni kostimograf. Od Ide Bilu{, Seada Bleki }a, Zden ke Ja ge ti}, Ozren ke Mujezinovi}, Rasima Musi}a, Qube Petri~i}a, Branka Petrovi}a, Bla`enke Stani}, Vida Fijana, Mehe ^ir ki na gi }a, Ma ri je Kne `e vi}, Dragana Topi}a, Zlate Kogelnik, Rade Stupara, Radenka Bilbije, Darka Cvijeti}a, Vladimira Vla~ine, Jelene Karanovi}, Vesne Teodosi}, Ivane Jovanovi}, sve do Ivanke Vawe Popovi}. Ukupno 21 kostimograf radio je u 57 godina na kostimskoj vizualizaciji 220 predstava. - I ovim putem smo `eqeli da poka`emo da kostim nije samo par~e krpe ve} refleks psihologije li~nosti koja ga nosi i to je potvrda da se kostimograf ne bavi samo vremenom nego psihologijom li~nosti, kako je napisala jedna od najve}ih kostimografa na prostorima biv{e Jugoslavi je Qiqana Dra go vi} - ka zao je Baro{ i dodao da ~arolije predstave nema ako nema kostima kojima se prepoznaje epoha i kulturne prilike u kojima se predstava odigrava. On je dodao da su se kostimska rje{ewa razvijala i razlikovala. Zavi si la su i od zah tje va re di teqa, kostimografske ma{te, ali i novca koji je u pojedinim trenucima i peri odi ma bio na ra spo la gawu. No, ono {to je sigurno, uvijek je bio u “slu`bi“ predstava, poku{avaju}i obiqe`iti neku vremensku epohu, likove i wihove karaktere. Kostime na ovoj izlo`bi su nosili glumci ansambla pozori{ta, ali i ~la no vi dram skog stu di ja

P

^AROLIJE predstave nema ako ne postoje
Beogradski internacionalni teatarski festival

Pre dnost kva li te tu, a ne kvan ti te tu
Beogradski internacionalni teatarski festival, 44. po redu, koji }e ove godine biti bez slogana, bi}e odr`an od 15. do 25. septembra u Beogradu, javio je B92. Na festivalu }e biti izvedeno deset predstava pozori{nih trupa iz Ma|arske, Belgije, Italije, Wema~ke, Poqske, Slovenije, Rusije i Srbije. Prema rije~ima umjetni~kog direktora BITEF-a Jovana ]irilova, selektori festivala su se odlu~ili da, zbog ne{to maweg buyeta nego proteklih godina, prednost daju kvalitetu naspram kvantiteta predstava. Selektorka festivala Awa Su{a rekla je da je ovo prvi BITEF koji ne}e imati slogan, ali da to ne zna~i da festival ne}e imati temu, jer BITEF uvijek ima teme koje se same name}u. - Ovakva odluka je reakcija na situaciju u kojoj se BITEF posledwih godina ~esto nalazio, a to je prebrojavawe predstava koje odgovaraju ili ne odgovaraju izabranoj temi festivala, ~esto nau{trb detaqne evaluacije i analize samih predstava - rekla je ona.

ARHIV Nikole Tesle sqede}a kolekcija
Na 44. BITEF-u bi}e izvedene predstave pozori{ta “Nidkompani“ iz Brisela - “Izabelina soba“ i “Ku}a jelena“, “Franken{tajn-projekt“ re di teqa Kor ne la Mun dri coa u

izvo |ewu ma |ar skog po zo ri {ta “Ivet Biro“. Pozori{te iz Var{ave izve{}e predstavu “T.E.O.R.E.M.A.”, a “Spomenik G2” Mestno gledali{}e iz Qubqane. Narodno pozori{te Beograd izve{}e “Bahatkiwe“, a ^ehovqevu dramu “Tri sestre“ moskovski teatar “Okolo“. Cijene karata za ovogodi{wi BITEF najvjerovatnije }e ostati na nivou pro{logodi{wih, a prodaja karata }e po~eti 1. septembra.

26. i 27. jun 2010. GLAS PLUS 11

u Pozori{tu Prijedor

li~nosti glumca
Radklif u ratnoj drami
Britanski glumac Danijel Radklif igra}e wema~kog vojnika u novoj filmskoj verziji romana “Na zapadu ni{ta novo“, javio je Mondo. Radklif, koji se proslavio ulogom Harija Potera u filmskom serijalu o dje~aku ~arobwaku, u novom projektu glumi mladog pje{adinca koji u~estvuje u rovovskim borbama u Francuskoj, u Prvom svjetskom ratu. Roman Eriha Marije Remarka za filmsko platno prvi put je adaptiran 1930. i tada je dobio “Oskara“ za najboqi film.

Sa izlo`be u Pozori{tu Prijedor

FOTO: S. TASI]

“@iv ko De sni ca“. Je dan od u~e sni ka izlo `be je glu mac Dar ko Cvijeti}.

GLUMCI sa nostalgijom pri~aju o kostimima
- Kostim je dio li~nosti glumca i u pozori{tima s pravom postoji institucija kostima, jer su oni svjedo~anstvo i o liku koji je tuma~en, ali i o glumcu koji ga je ostvario u predstavi. Neminovno je da se ostvari ta veza kao {to je recimo ova koja je ostvarena izme|u mene i lika Estragona kojeg igram u predstavi “^ekaju}i Godoa“ i drago mi je {to sam ga obukao poslije {est godina rekao je Cvijeti}. Da je izlo`ba pobudila i malo nostalgije kod glumaca potvrdio je

@elimir Rivi} koji je na ovoj reviji kostima nosio kostim Vladimira iz iste predstave. - Ne samo da sam rado obukao taj kostim nego sam se sa velikom nostalgijom prisjetio lika koji sam igrao u predstavi sa Darkom Cvijeti}em. Ne samo da sam rado nosio taj kostim nego sam sa velikom rado{}u odigrao tu predstavu. To je bila jedna od mojih najdra`ih predstava i veoma bih volio da ova ideja o kosti mi ma o`i vi i po no vnu ide ju o wenom reprizirawu. Nekako sam se vezao za taj lik, jer sam u wemu najprirodniji, a vjerujem da je i publika u`ivala te 2004. godine kada smo je igrali. Glumica Zorica Joji} je istakla da je te{ko da odredi koji joj je kostim najdra`i, ve} da ima uloge koje su joj malo dra`e od ostalih, a za

kostim je bitno da je funkcionalan i da glumce ne sputava. Ona je za ovu priliku obukla kostim monahiwe sa ovogodi{we Svetosavske akademije. Izlo`ba pozori{nih kostima organizovana je u okviru manifestacije “Prijedorsko kulturno qeto“, a sude}i prema interesovawu publike, kao i broju i qepoti kostima iz fundusa Pozori{ta Prijedor, vjerovatno }e biti organizovana bar jo{ jedna ovakva izlo`ba. ^arolije predstave nema ako ne pos to je od go va ra ju }i kos ti mi na

osno vu ko jih se prepo zna ju epo ha, dru{tveni odnosi i kulturne prilike u kojima se predstava odigrava. Bez wih ne postoji ni zaokru`ena pri~a o liku, pa zato glumci vrlo ~esto govore da je kostim wihova “druga ko`a“. - Kostimi su prvo {to publika vi di kad po ~ne pred sta va, a posqedwe mjesto imaju u kriti~kim pristupima - zapisala je, ne bez gor~ine, u jednom svom eseju poznata ameri~ka kostimografkiwa Dirdri Klensi.

“[trumpfovi“ na srpskom jeziku
Holivudski 3D igrano-animirani film “[trumpfovi“ sinhronizovan na srpski jezik bi}e premijerno prikazan 11. avgusta 2011. godine u Srbiji, javio je Mondo. Kada zli ~arobwak Gargamel najuri {trumpfove iz wihovog sela, na|u se usred wujor{kog Central parka. Visoki kao tri jabuke, a zarobqeni u Velikoj Jabuci, {trumpfovi moraju da prona|u na~in kako da se vrate u svoje selo, prije nego {to im Gargamel u|e u trag.

Dopuna
- Kostim jest bitan, ali nije odlu~uju}i i presudan, jer odijelo ne ~ini ~ovjeka, ali ga nadopuwuje i ~ini ~ovjekom. S druge strane, kada su glumci u pitawu, ako glumac ne donese tu ulogu koju igra, nema tog kostima koji }e da je opravda, jer odijelo ne ~ini ~ovjeka, ali ga dopuwava - kazala je Joji}eva.

odgovaraju}i kostimi na osnovu kojih se prepozna epoha
Narodna biblioteka Srbije

Rimejk “Futluza“
Glumac debitant Keni Vormald, koji je kao plesa~ nedavno bio na turneji sa Xastinom Timberlejkom, bi}e junak rimejka filma “Futluz“, objavio je “Holivud riporter“. Vormald je dobio ulogu Rena, koga je u filmu iz 1984. igrao Kevin Bejkon. U rimejku }e igrati i Denis Kvejd, Majls Teler i Xulijana Haf. Film, ~iji je rediteq i scenarista Krejg Bruer, u bioskope }e sti}i 1. aprila 2011.

Srpska ba{tina u digitalnom obliku
Upra vnik Na ro dne bi bli ote ke Srbi je Sre ten Ugri~i}, koji je i ~lan Ure|iva~kog odbora Svjetske digitalne biblioteke, izabran je za kopredsjedavaju}eg Komisije za selekciju gra|e Svjetske di gi tal ne bi bli ote ke, koja trenutno zasjeda u Va{ingtonu. Komisija trenutno zasjeda u Kongresnoj biblioteci i radi na pro{irewu kolekcija, a rad upravnika Narodne biblioteke u okviru ove ko mi si je obe zbi je di }e mjesto i promociju najvrednijih di gi tal nih ko le kci ja srpske kul tu re u tre zo ru svjetske kulturne ba{tine. UNESCO i 32 partnerske in sti tu ci je su 21. apri la 2009. godine na generalnom zasjedawu UNESCO-a u Parizu pokrenuli Svjetsku digitalnu biblioteku, internet portal koji predstavqa jedinstven kulturni materijal biblioteka i arhiva iz cijeloga svijeta, a adre sa por ta la je www.wdl.org. Gra|a koja je dostupna na portalu obuhvata rukopise, mape, rijetke kwige, filmove, zvu~ne zapise, printove i fotografije, a omogu}en je i neo gra ni ~en i besplatan javni pristup ovom materijalu. Na ro dna bi bli ote ka Srbije se projektu prikqu~ila me|u prvima, u aprilu 2008. godine na poziv Kongresne biblioteke iz Va{ingtona, kao osma nacionalna biblioteka, a kao srpska kulturna ba {ti na do sa da su pred stavqeni Miroslavqevo jevan |eqe i avan gar dni ~asopis “Zenit“. Prva sqede}a kolekcija iz Srbije u trezoru bi}e Arhiv Nikole Tesle, prema prijedlogu NBS.

12 26. i 27. jun 2010. GLAS PLUS

Pirs Morgan trebalo bi da zamijeni CNN-ovu zvijezdu Larija Kinga

Osramo}eni urednik sa smislom za skandal
FOTO: AGENCIJE

Morgan, biv{i urednik tabloida “Dejli miror“ i jedan od sudija u {ou programu “Britanija tra`i zvijezdu“, pregovara sa CNN-om o potpisivawu ~etvorogodi{weg ugovora te{kog deset miliona dolara
PRIREDIO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

Pirs Morgan (lijevo) kao ~lan `irija u emisiji “Britanija tra`i zvijezdu“

ari King, novinarska zvi jez da i ve} ~etvrt vijeka doma}in ~uvene emisije “Larry King Live“, mogao bi uskoro ostati bez posla. Jer, wega bi mogao da zamijeni Pirs Morgan, biv{i urednik tabloida “Dejli miror“ i jedan od sudija u {ou programu “Britanija tra`i zvijezdu“. Morgan je, saznaju mediji, ve} u Wujorku, gdje pregovara sa predstavnicima CNN-a o potpisivawu ~etvorogodi{weg ugovora, navodno te{kog deset miliona dolara. Prema odredbama ugovora, 45-godi{wi Morgan bi dobio tok {ou u udarnom terminu, i na taj na~in ponovo privukao publiku (gledanost Kingove emisije pala je za vi{e od 45 odsto). U posqedwe vrijeme iz te TV ku}e oti{le su neke od najve}ih zvijezda, kao {to je reporterka Kristijen Ananpur. Lari King umjesto milionskog auditorijuma sada privla ~i sa mo 650 hiqada gledalaca dnevno. Me|utim, Morgana prati reputacija osramo}enog urednika dnevnih novina. Skandal zbog koga je smijewen sa tog mjesta dogodio se 2004. go-

L

dine, kada je u “Dejli miroru“ objavio fotografije na kojima su britanski vojnici navodno mu ~i li i po ni `a va li ratne zarobqenike u Iraku. Reakcije su bile burne, a rezultat suprotan Morganovim o~ekivawima: britanska vojska je odmah izjavila kako su fotografije falsifikat. Iako je Morgan neko vrijeme uvjeravao sve oko sebe kako je siguran da je objavqeni materijal autenti~an, sprovedena istraga je utvrdila sasvim suprotno. Morgan je istog momenta dobio otkaz (nije imao vremena ni da uzme sako iz kancelarije), a na wegovo mjesto je do{ao dotada{wi zamjenik Des Keli. Skandal-majstor Morgan je ro|en 1965. godine u Gildfordu. Jo{ od malih nogu `elio je da postane novinar, jer je ve} kao {estogodi{wak obo`avao da ~ita novine. Poslije studija novinarstva na Koleyu “Harlou“, sa 19 godina se zaposlio kao reporter u lokalnom listu “Stretam end Tuting wuz”, koji pokriva ju`ni London. Pi sao je o ne re di ma u Brik sto nu, raz go va rao sa prostitutkama, a wegove reporta`e zapazio je tada{wi urednik lista “San” Mekenzi.

Kriti~ari su napadali Mekenzija tvrde}i da tabloid pretvara u najjeftinije `utilo (“San” je objavqivao izmi{qene pri~e o poznatim li~nostima, poput one da Elton Yon koristi usluge maloqetnih mu{kih prostitutki). Me|utim, listu se pridru`io Pirs Morgan kao novinar no}ne smjene, i ubrzo se odli~no sna{ao. Ubrzo je otvorena nova rubrika iz {ou biznisa pod nazivom “Bizar“, kao poru~ena za Morgana. On se fotografisao sa bogatima i slavnima, predstavqaju}i se kao dio wihovog svijeta. Projekat se pokazao veoma uspje{nim, zvijezde su dobijale publicitet, a sve se svidjelo medijskom tajkunu Rupertu Mardoku koji je Morgana nekoliko puta pozvao na ve~eru.

Otkaz zbog falsifikovanih fotografija u “Miroru“

GLEDANOST EMISIJE Larija Kinga pala za vi{e od 45 odsto
Morgan je zaradio i unapre|ewe, pa je 1994. godine u 28. godini, postao glavni urednik lista “Wuz of vorld“ a time i najmla|i urednik nacionalnih novina u vi{e od pola vijeka. Morgan se istakao agresivnim, prodornim novinar-

stvom, a naro~ito je bio nemilosrdan prema slavnim li~nostima. Tvrdio je da, kad ve} manipuli{u medijima, oni moraju snositi i posqedice. Morgan je bio posebno pono san ka da je kao ure dnik ovih novina uni{tio do tada besprijekornu karijeru ser Pitera Hardinga, komandanta od bram be nih sna ga Ve li ke Britanije. Harding je morao dati ostavku nakon {to je objavqena wegova veza sa suprugom je dnog po sla ni ka u parlamentu. Ona je, navodno, od novina dobila 175 hiqada funti za pri~u, a jo{ se i “namjestila“ za objektiv sa quba vni kom is pred ho te la Dor~ester. Ipak, oti{ao je predaleko kad je na naslovnici objavio fotografije Viktorije Lokvud, tada{we supruge lor-

da ^arlsa Spensera, brata princeze Dajane, kako izlazi iz klinike za detoksikaciju. To se ni Mardoku nije svidjelo, a na “raport“ ga je pozvala i Komisija za pritu`be na ra~un {tampe. Ipak, za wega nije bilo sve izgubqeno, jer je 1995. pre {ao u “Dej li mi ror“. Svoj nemilosrdno senzaciona lis ti ~ki ure dni ~ki stil nas ta vio je i u ovom tra di ci onal no lijevo orijentisanom tabloidu. Uznemirio je duhove naslovnicom u nacionalisti~kom duhu, na kojoj je dan prije utakmice Engles ke i Wema ~ke na Evropskom prvenstvu 1996. objavio naslov “Achtung! Predajte se!”. To naravno nije bio jedini wegov “gaf”. Tabloid je tako 2000. godine objavio kako je

u po sje du quba vnih pi sa ma {to ih je Dajana razmjewivala sa oficirom Yejmsom Hjuitom, i to dok je jo{ bila u braku sa princem ^arlsom. I pored postizawa odli~nog tira`a, pokazalo se da i Morgan mo`e pogrije{iti kad se poslije 11. septembra odlu~io za ozbiqniji pristup vijestima. On se odlu~io da “Miror“ treba zauzeti antiratni stav (iako mu se brat borio u ratu u britanskoj vojsci), procijeniv{i da je to stav ve}ine Britanaca. Me|utim, procjena je bila pogre{na, ~itaoci su listu okrenuli le|a, a onda je uslijedila naslovnica sa falsifikovanim fotografijama sa po~etka teksta. Morgan je morao oti}i, a da nije stigao ni da se pozdravi sa kolegama.

Memoari
Morgan je pravi uspjeh ipak postigao kao pisac - objavio je memoare “Insajder“ koji su postali bestseler. Sna{ao se i kao TV zvijezda, jer se na poziv Sajmona Kauela, vlasnika licence “Tra`i zvijezdu“, pojavquje kao sudija u ameri~koj i britanskoj verziji emisije. Gledaocima uglavnom ide na `ivce, jer je arogantan i pravi se va`an, ali gledanost je konstantno dobra. Ako pregovori sa CNN-om uspiju, odlazi iz emisije jer se seli u SAD.

Lari King sve mawe popularan me|u gledaocima CNN-a

Morgan se fotografisao sa bogatima i slavnima, predstavqaju}i se kao dio wihovog svijeta

GLAS PLUS 26. i 27. jun 2010. 13
FOTO: ARHIVA

Pola

Dobro~initeqska kampawa Bila Gejtsa i Vorena Bafeta

U kampawi pod nazivom “Davawe zaloga“, od ameri~kih milijardera se tra`i da tokom svog `ivota ili poslije smrti ostave polovinu li~nog imetka sa instrukcijama gdje treba taj novac predati i za koju namjenu
PRIREDIO: MILENKO KINDL milenko@glassrpske.com

Filantropska kampawa Vorena Bafeta i Bila Gejtsa

n ves ti tor Vo ren Ba fet i osni va~ Maj kro sof ta Bil Gej ts obja vi li su nedavno da }e zatra`iti od stotina milijardera u Sjediwenim Dr`avama da u huma ni tar ne svrhe po klo ne najmawe 50 odsto li~nog bogatstva. Ba fet, ko ji je za ra dio milijarde preko kompanija za osigurawe i investicije, Gejts i wegova `ena Melinda odr`ali su tokom protekle godine seriju sastanaka sa ve li kim bro jem bo ga tih Amerikanaca, gdje su ih pozvali da podr`e ovu filantropsku inicijativu. Oni i daqe aktivno provo de kam pawu pod na zi vom “Davawe zaloga“, u kojoj tra`e od ameri~kih milijarde-

I

ra da tokom svog `ivota ili poslije smrti ostave polovinu li~nog imetka sa instrukcijama gdje treba taj novac predati i za koju namjenu. Peti Stonsifer, biv{i izvr{ni direktor Fondacije “Gejts“ a sada savjetnica dvojice milijardera, izjavila je da su se ~etiri bogata{ke po ro di ce slo `i le da po dr`e ovu do sa da ne za biqe`e nu fi lan trop sku kampawu. Milijarderi iz razli~itih poslovnih sfera Eli Broad, Yon Doer, Geri Lenfest i Yon Mordriy su potvrdili tu odluku. Broad i wegova supruga Edit su saop{tili da namjera va ju da po klo ne 75 od sto imetka tokom i poslije svog `i vo ta. Ma ga zin “For bs“ procjewuje wihovo bogatstvo na 5,7 milijardi dolara. Geri Lenfest je ve} po-

Fondacija “Gejts“ organizovala humanitarne akcije {irom svijeta

klonio vi{e od 800 miliona do la ra, ili 65 pro ce na ta svog imetka, izjavio je wegov por tpa rol. Iznos do na ci je os ta le dvi je po ro di ce jo{ nije objavqen. Me|u prvima koji su prigrlili Gejtsovu i Bafetovu ide ju je i me dij ski ma gnat Majkl Blumberg, gradona~elnik Wujorka, koji je pro{le godine u dobrotvorne svrhe dao 254 mi li ona, ra spo re div{i ih na 1.400 neprofitnih organizacija. U pi smu is ta knu tom na sajtu kampawe www.givingpledge.org Bafet je saop{tio da “ne mo `e bi ti sre }ni ji“ zbog svoje odluke da 2006. godi ne po klo ni 99 od sto li ~nog bo gat stva Fon da ci ji “Gejts“ i drugim humanitarnim organizacijama. On je naveo da je do danas podijelio vi{e od 20 procenata udjela svoje kompanije “Berk{ir Hatavej“ i da }e nastaviti godi{we da raspodjequje po ~etiri odsto vrijednih akcija. Tim tempom bi za deset godina potpuno raspo di je lio go to vo sve ono {to je u `ivotu stekao. Gejts je po “Forbsu“ rangiran kao drugi najbogatiji ~ovek na svijetu sa 57 milijar di do la ra dok je Ba fet odmah ispod sa imetkom procijewenim na 47 milijardi zelenih nov~anica. Magazin “Forbs“ navodi da u Sjediwenim Dr`avama `ivi 403 milijardera, najvi{e na svijetu. Bil i Melinda Gejts su do sada poklonili vi{e od 28 mi li jar di do la ra svo joj fondaciji. Pre ma ma ga zi nu “For ~n“, kampawa je po~ela serijom intimnih ve~era (prva je odr`ana u maju pro{le godi-

ne). Na wima su Gejts, Bafet, Dej vid Ro kfe ler (95-go di{wi unuk Yona Rokfelera, osniva~a dinastije ~ije ime je i danas metafora za veliko bogatstvo), Yory Soro{, Ted Tarner, Opra Vinfri i jo{ ne ki raz mje wiva li ide je o to me ka ko da unaprijede stawe filantropije u Americi, koja nije u krizi, ali jeste u izvjesnoj stagnaciji.

^OVJEK koji umre bogat, umre osramo}en
Kao moto filantropije uzi ma ju se ba{ ri je ~i En drjua Karnegija: “^ovjek koji umre bogat, umre osramo}en“. Karnegi (1835-1919) je bio je dan od naj bo ga ti jih qudi svih vremena: posjedovao je oko 300 milijardi dolara. Gejts i Bafet smatraju da bi 600 mi li jar di do la ra, {to je po lo vi na onog {to po sje du je 400 naj bo ga ti jih Amerikanaca sa liste magazina “Forbs“ rije{ilo neke va `ne so ci jal ne pro ble me, ne samo Amerike. @e le, ta ko |e, da ta kvo po na {awe “pos ta ne standard koji }e se pretvoriti u normu“. Me |u tim, ne ke ana li ze koje su se ovim povodom ve} pojavile sugeri{u da }e ciq od 600 milijardi biti te{ko dos ti }i. Pro {le go di ne, u dobrotvorne svrhe, kao donacije koje davaocima umawuju poreske obaveze, u Americi je dato ukupno 303,75 milijardi dolara, {to je mawe u odnosu na 315 milijardi iz 2008 - ko ja je opet u ovom po gle du bi la ne us pje {ni ja od 2007.

Ovo, me|utim, nisu samo pare milijardera - najvi{e je bilo priloga od pet, deset ili 50 dolara. Prema “Forbsu“, samo 14 od 793 svjetska mi li jar de ra u do bro tvor ne svrhe lani je prilo`ilo milijardu ili vi{e, a u ukupnoj svoti to je samo jedan odsto wihovog bogatstva. U “For bso voj“ an ke ti me|u nekim ameri~kim tajkunima ne ba{ poznatim u svije tu, rea kci je su bi le {a rolike: - Jo{ sam suvi{e mlad da bih po~eo da poklawam, `elim da pri~ekam - izjavio je Yon Ka ci ma ti dis, ko ji je svoje milijarde stekao u poslo vi ma sa naf tom, ne kre tninama i supermarketima. Wegov kolega Le on Kuperman pak smatra da svi bogata{i imaju moralnu obave znu da ne {to vra te, dok Mark Kur ban, prvi ~o vjek

kom pa ni je “Brod kast kom“, ka`e da svako mora da odlu~i {ta je najboqe za wega. Najvedriji u tom pogledu bio je ~uveni preduzima~ Donald Tramp: - U`i vao sam dok sam pravio pare i na kraju }u morati da dosta i dam - rekao je Tramp.

Donald Tramp - dosta zaradio, dosta }e i da pokloni

Tradicija
Rije~ je o ne~emu {to je tradicija me|u ameri~kim tajkunima (rije~ “tajkun“ ovdje ima zna~ewe “bogat industrijalac“, odnosno mo}an ~ovjek u nekom biznisu ili industriji), koju su ustanovile porodice Rokfeler i Karnegi (~iji prvi milioni nisu bili ba{ “~isti“).

Endrju Karnegi ( u sredini)

BAFET poklonio 99 odsto bogatstva Fondaciji “Gejts“ i drugim organizacijama

14 26. i 27. jun 2010. GLAS PLUS

Sud donio odluku da biv{a teniserka mora da isplati nekada{wu djevojku

Ima puno kostura u Martininom ormaru. Zapravo, ima ih puno skladi{te i znam za sve wih - rekla je jo{ 2008. godine Toni Lejton

Martina Navratilova i Toni Lejton

ekada{wa teniska zvi jez da Mar ti na Na vra ti lo va po slije dvogodi{weg povla~ewa po sudovima prema dogovoru biv{oj djevojci, 57-godi{woj Toni Lejton, isplati}e tri miliona ameri~kih dolara za }utawe. Toni, koja je zbog Navratilove svojevremeno napusti la su pru ga Yefe ri ja Lamberta, Martininog ra~unovo|u, prijetila je da }e javnosti otkriti sav wihov prqavi ve{, a usput je i tu`i la biv {u te ni ser ku za “emocionalnu, mentalnu i psihi~ku traumu koju je do`ivjela zbog nenajavqenog prekida“. - Ima pu no kos tu ra u Martininom ormaru. Zapravo, ima ih puno skladi{te i

N

znam za sve wih - rekla je jo{ 2008. godine Toni, quta {to ju je u januaru te godine, po sli je osam go di na ve ze, Na vra ti lo va os ta vi la i izbacila iz wihovog doma na Flo ri di. Sudska bitka izme|u Navratilove i Lejtonove se vodila oko ~etiri ku}e, nekoliko automobila, kolekcije umjetni~kih djela, broda te prihvatili{ta za `ivotiwe. Mar ti na i To ni su se 2000. godine vjen~ale u Wu Hemp{iru, jer je ondje bilo dozvoqeno sklapawe gej brako va, ali su ve }i nu za je dni~kog `ivota provele na Floridi, gdje se gej brakovi ne priznaju. Budu}i da je ove godine Navratilova objavila da vodi bitku sa rakom dojke, mnogi smatraju da bi

to mogao biti razlog za{to je odlu~ila da se nagodi sa Lejton, jer je dvogodi{we po vla ~ewe po su do vi ma sa biv{om djevojkom izazivalo pu no stre sa. Mar ti nin qekar ka`e da oporavak teniske legende od raka te~e dobro. Ovo nije prvi put da Navratilova “pla}a ra~un“ poslije prekida veze. Kada je 1991. godine prekinula svoju osmogodi{wu vezu isplati la je Tu di Nel son 3,5 miliona ameri~kih dolara. Nelsonova je o Navratilovoj na pi sa la i dvi je kwige, “Love Match: Nelson vs. Navratilova“ objavqenu 1993. godine te “Choices: My Journey After Leaving My Husband for Martina and a Lesbian Life“, objavqenu 1996. godine.

Navratilova u dru{tvu sada{we djevojke Julije Lemigove

FOTO: AGENCIJE

Incident na Vimbldonu

Supruga Marka Jari}a vratila se snimawu editorijala

Blejk galamio na novinarku
Atmosfera u Vimbldonu, osim na centralnom, tako i na terenu broj jedan, uglavnom nudi buku sa strane i teniseri se zbog blizine gledalaca mo`da i ne mogu u potpunosti posvetiti svojoj igri. Osjetio je to i Yejms Blejk na terenu broj pet, a “podivqao“ je na komentatora ameri~ke te le vi zi je ES PN Pam [ri ver, ne ka da{wu uglednu ameri~ku teniserku, koja je tri puta igrala finale Vimbldona u singlu, a po~etkom osamdesetih godina bila tre}a igra~ica na svijetu. U trenucima dok je propu{tao drugu brejk loptu za povratak u drugi set, [riverova je sa vrha tog terena prili~no glasno, po Blejkovom mi{qewu, komentarisala i to tokom samog poena. - Ne mogu da vjerujem da si nekada igrala tenis! - vikao je Blejk prema woj, qut {to je propustio brejk priliku o~igledno optu`iv{i wu za krivca. Me~ se, svakako, nastavio, a prisutni su pitali [riverovu o ~emu se radi. Oni su i daqe, jednako glasno, nastavili da komentari{u, a Blejk se jo{ jednom okrenuo prema wima i rekao: - Jo{ te ~ujem! Xejms Blejk

Adrijana na naslovnici “V“ magazina
Brazilska qepotica Adrijana Lima, udata za srpskog ko{arka{a Marka Jari}a, osvanula je na naslovnici novog broja {panskog izdawa “V“ magazina, koji je procijenio da manekenka ima jedno od 50 najzanosnijih tijela na svijetu. Lima se sa godi{wom zaradom od 7,5 mi liona dolara nalazi na ~etvrtom mjestu Forbsove liste najboqe pla}enih manekenki. Se ksi ma ne ken ka je ne da vno snimila prvi editorijal za Victorias Secret poslije trudno}e i poroda. Po sli je sni mawa je za no sna brazilska qepotica izjavila ne{to {to zvu~i nevjerovatno. - Jo{ uvijek nisam zadovoqna izgledom svog tijela, ali puno vje`bam i ubrzo }u ga dovesti u formu - izjavila je Adrijana. [ta ta~no na svom tijelu treba da “popravi“ Lima, za koju mnogi ka`u da “izgleda boqe nego ikad“, Adrijana Lima nije otkrila.
FOTO: AGENCIJE

FOTO: AGENCIJE

GLAS PLUS 26. i 27. jun 2010. 15

MOZAI^KA UKR[TENICA
Ovan
Posao: Na sebe preuzimate odgovornost, kre}ete u akciju. Radite shodno svojoj prirodi, `ustro i odlu~no. Okupirani ste politi~kim problemima. Zdravqe: Mogu}e su povrede glave ili glavoboqe. Izbjegavajte promaju i nepromi{qene postupke. Qubav: Strasna veza do`ivqava kulminaciju.

Bik
Posao: Potrebno je biti organizovan, ukoliko `elite da isplivate iz problema i uti~ete na to da poslovna situacija bude boqa. Zdravqe: Po{to ste pred sebe postavili mno{tvo obaveza na koje te{ko mo`ete da odgovorite, to se odra`ava i na va{e fizi~ko zdravqe. Slaba ta~ka su plu}a. Qubav: U~vr{}ujte vezu.

Blizanci
Posao: Nov poslovni projekat je na vidiku. Digli ste ruke od svega, posebno ako se bavite privatnim biznisom. Pomo} sti`e iznenada. Zdravqe: Oporavqate se od stresova kojih je bilo previ{e. Qubav: Sva|a sa partnerom je normalna stvar, jer je veza ve} odavno postala monotona.

Pojmove iz spiska rasporedite u lik ukr{tenice. Ako to pravilno ura-dite, u osjen~enim poqima uspravno dobi}ete ime i prezime bawolu~kog glumca sa slike, a u osjen~enim poqima vodoravno naziv bawolu~kog satiri~kog pozori{ta ~iji je ~lan glumac sa slike. 10 slova: SAPUNATI SE, SATIRI^ARI. 9 slova: PRIPAZITI. 8 slova: ANI]ANIN, EVERGRIN, SLU[AQKA. 7 slova: KARAVAN, LI^ANKA, MRAKA^A, RASTVOR, RA^ANIN. 6 slova: EVIJAN, NAVARA, SMJESA. 5 slova: APORT, @UTAC, RUKAV. 4 slova: ANTA, @ARE, KAPI, LIPA, SLAK, [ARM. 3 slova: AKI, BAN, BOR, KIL, ROD, U^O. 2 slova: VG, KA, QK, TR, ^I. Z. Deli}

Rak
Posao: Ono {to vam u sqede}em periodu dobro ide naruku jeste mudrost. Povla~ite ispravne poteze kad je u pitawu posao. Sa minimumom napora ostvarujete korist. Zdravqe: Mogu}i su problemi usqed pretjerivawa. Qubav: Nova veza neo~ekivano ulazi u va{ `ivot. Mnogi Rakovi su upravo ovih dana u fazi velike zaqubqenosti.

Lav
Posao: Uplovili ste u mirnije vode. Posao se odvija po ustaqenom {ablonu, pa se ne optere}ujte. Ipak, bi}ete u situaciji da vam jedno kajawe ne gine. Zdravqe: Nalazite se u fazi oporavka. Svoj `ivot boqe analizirajte. Qubav: Qubav, va{a glavna pokreta~ka snaga, ~ini da se dobro osje}ate. Uspostavqate unutra{wu ravnote`u.

Djevica
Posao: Posao je krenuo nizbrdo, {to vas dodatno brine. Neke gre{ke ste po~inili, a da niste ni bili svjesni, pa sada morate da ispa{tate. Zdravqe: Mogu}nost pojave problema sa urinarnim traktom ili ginekolo{ke smetwe. Jo{ uvijek nije kasno da ne{to preduzmete kako biste sanirali stawe. Qubav: Nastupa zati{je.

Vaga
Posao: U posao unosite previ{e emocija. U situaciji ste kad vam se ni{ta ne radi. @eqa za poslom nastupa neo~ekivano, ali okolnosti ne dozvoqavaju izvr{ewe. Zdravqe: Nije sjajno. Qubav: Ove sedmice svijetla ta~ka va{eg `ivota je qubav.

[korpija
Posao: Veoma ste zadovoqni ostvarenim rezultatima, posebno materijalnom satisfakcijom, koju dobijate od pretpostavqenih. O~ekuje vas slavqe. Zdravqe: Budite oprezni kad je konzumirawe pi}a ili cigareta u pitawu, po{to mo`ete imati problema. Qubav: Novi po~eci ili uspostavqawe veze na sasvim novim osnovama.

Strijelac
Posao: Ove nedjeqe vas o~ekuje puno posla, ali }ete ga, po{to je energija poja~ana, uspje{no obaviti. Finansijska situacija se popravqa. Zdravqe: Mogu}e su reumatske tegobe ili lomovi kostiju. Budite oprezni, ukoliko `elite da izbjegnete opasnost. Qubav: U`ivate u zagrqaju voqene osobe.

Jarac
Posao: Fantasti~an period, posebno ako se bavite komunikacijama ili radite sa papirima. Ostvari}ete mnogo vi{e od zami{qenog. Izuzetno povoqna sedmica. Zdravqe: Puni ste energije i u svom ste elementu. Po`eqno je bavqewe sportom i {to vi{e kretawa. Qubav: Prema partneru osje}ate fizi~ku privla~nost.

Vodolija
Posao: Mogu} je susret sa javno{}u i uspjeh, posebno ako se bavite javnim radom. Ostvarujete zavidne rezultate. Na skupu u prijatnoj atmosferi ne{to slavite. Zdravqe: Stoma~ne tegobe posqedica su nekontrolisane ishrane. Qubav: Mudro }ete uspjeti da sedite na vi{e stolica u isto vrijeme, a da to niko ne primijeti.

Ribe
Posao: [ta god da uradite, imate osje}aj da grije{ite. Morate zbog ne~ega da se `rtvujete, a to nikako ne `elite. Malo ste sebi~ni, bar kad je posao u pitawu. Zdravqe: Ako ste bili bolesni, sanirate probleme i ulazite u boqi period. Qubav: U`ivate u porodi~noj atmosferi.

RJE[EWE: SLAK, LIPA, U^O, [ARM, ANTA, QK, R, KAPI, A, ROD, @ARE, KIL, RUKAV, SAPUNATI SE, MRAKA ^A, TR, JAZAVAC, VG, EVIJAN, BOR, SATIRI^ARI, ANI]ANIN, N.

RJE[EWE: DO, V, KM, PAVO, I, PRIGRABITI, PP, U[U[KAVAWE, POVJESTA^A, EP, E, ENGLEZI, ETI, R, TIRANAC, MAT, PLAKATIRATI, E, LIR, DIKI, VRAT.

Na albumu “Wingless Angels“ na}i }e se i numere koje je snimio s pjeva~em sa Jamajke Xastinom Hindsom, koji je umro prije pet godina. Album u prodaju sti`e 23. septembra, a krajem qeta treba da se pojavi prvi singl
PRIREDIO: NIKOLA LUGI] nikolal@glassrpske.com

Sti`u an|eli bez krila

Kit Ri~ards poslije 30 godina odlu~io da zavr{i snimawe albuma

it Ri~ards sprema novi album, ali ne sa “Ro lin gston si ma“. Na albumu “Wingless Angels“, koji je po~eo da radi prije vi{e od 30 godina, na}i }e se i numere koje je snimio s pjeva~em sa Jamajke Yastinom Hindsom, koji je umro prije pet godina. Album u prodaju sti`e 23. septembra, a krajem qeta treba da se pojavi prvi singl. Ri~ards je engleski gi-

K

tarista, tekstopisac, pjeva~ i ~lan me|unarodno popularne britanske muzi~ke grupe “Rolingstons“ jo{ od 1962. godine. [irom svijeta poznat je kao “prva gitara“ ovog popularnog rok benda. Sa svojim koautorom u pisawu pjesama i vode}im vokalom “Stonsa“ Mikom Yegerom napisao je i snimio mnogobrojne pjesme Zbog raskala{enog `ivota ~esto ga nazivaju “licem rokenrola“ ukqu~u ju }i “Sa ti sfac ti on“, “Stonse“, objavio je i tri sa- deru i drugim proizvo|a~ima “Jum pin Jack Flash“, “Miss mostalna albuma te uspje{no gitara zbog toga {to prave You“ i “Start Me Up“. Iako u~estvovao u mnogo projekata dobre instrumente. Divi se se wegovo muzi~ko stvara- sa veli~inama poput Toma solo izvo|ewu ^aka Berija u la{tvo prvenstveno ve`e za Vejtsa “The Edgea“, Aretom pjesmi “Little Queenie“, za koFranklin i drugima. Kao je misli da je najboqe svigitarista Ri~ards je najpo- rawe na gi ta ri svih zna ti ji po svom ino va ti - vremena. vnom, ritmi~nom svirawu na ALKOHOL, DROGA ovom instrumentu. Tokom karijere koristio je mnoge moi cigarete u enormnim dele gitara, ali je rekao da koli~inama mu nije bitno na kom modelu - Wegovo svirawe na gigitare svira. - Ni je mi bi tno ko je tari je tako uzvi{eno! Poproizvo|a~ gitare na kojoj sli je wega spo me nuo bih sviram. Dajte Skotija Mura i wegov solo mi pet iz pjesme “Mystery Train“ sa minuta i Elvisom - istakao je Ri~arsve }e ds, prenose portali. zvu~ati ^esto ga nazivaju i “liisto - rekao je cem rokenrola“, budu}i da je Ri~ards. kroz vi{e od ~etrdeset godiIpak, ~esto na svoje karijere postao isje znao da za - tin ska iko na rok mu zi ke. hvaquje Leu Fen- Pod tim se ne misli samo na

FOTO: ARHIVA

wegov izuzetan muzi~ki opus, najvi{e ostvaren kroz karijeru sa “Stonsima“, ve} i na wegov, ~ak i za standarde rok zvi jez da, ras ka la {en `ivot. Alkohol, droga i cigarete u enormnim koli~ina ma bi le su ve li kim dijelom sastavni dio wegovog `ivota. Na pitawe magazina “NME“ ko je najve}a rok zvijezda svih vremena, Kit je skromno odgovorio: - Ja! Mislim da se to ne treba ni govoriti. Ne ka`em ja sam za sebe da sam najve}i, ali mnogi drugi mi to stalno govore. Samo sam ono {to jesam i tako se i pona{am odgovorio je Ri~ards. Prema wegovim rije~ima, nikada ne treba vjerovati nekome ko ka`e da ti je ostalo {est mjeseci `ivota. - Nekoliko doktora mi je reklo da mi je ostalo {est

Pirati s Kariba
Kit Ri~ards je poku{ao da se oproba u filmskim vodama, te se pojavio u filmu “Pirati sa Kariba: Na kraju svijeta“, objavqenom u maju 2007. godine. Glumio je oca kapetana Xeka Speroa, kojeg je glumio Xoni Dep. - Xoni i ja smo se stvarno dobro zabavqali tokom snimawa. Pretpostavqao sam da }e snimawe biti uzbudqivo, ali toliko zabave ni ja nisam mogao da zamislim - izjavio je Ri~ards.

Ri~ards poznat po inovativnom, ritmi~nom svirawu na gitari

mje se ci `i vo ta, a ja sam i{ao na wihove sahrane. Jednostavno im ne vjerujem. Ne ka`em da nema dobrih doktora, ali na generalnom nivou, uop{te im ne vjerujem - rekao je Ri~ards. Bi lo bi ne pra ve dno izos ta vi ti tri `e ne ko je su umno go me uti ca le na wegov `ivot. Wegova prva ozbiqnija djevojka bila je Linda Keit, koja je kasnije jurila za Yimijem Hendriksom, za tim svo je vre me na mu za “Ston sa“ glu mi ca Ani ta Pa len berg, ko ja je bila i Kitova prva `ena. Veza sa Anitom trajala je vi{e od deset godina, kada je krajem sedamdesetih Ri~ar ds upo znao Pe ti Han sen, kojom je ve} od po~etka osam de se tih sre }no o` ewen.

RI^ARDS {irom svijeta poznat kao “prva gitara“ Stonsa Doma}a top-lista
1. Leo Martin – Ima vremena 2. Ika - August Song to Heal My Heart 3. Breeze – Uhvati zrak 4. Virvel - A sve neki fini svet 5. Hornsman coyote - Flower Fields 6. Threesome - Firstwave 7. Keckec & Acid Folk Orchestra [est momaka 8. Sevdah baby feat. Anette & Djix - Najboqa pesma 9. Sajsi MC - BMX 10 . Izdr`i ribice - Pustiwe

Bilbordovih top 10 singlova
Kate Perry ft. Snoop Dogg - California Girls Usher featuring will.i.am - OMG B.o.B featuring Eminem & Haley Williams Airplanes Travie McKoy featuring Bruno Mars - Billionaire Lady Gaga - Alejandro Ke$a - Your Love Is My Drug Taio Cruz featuring Ludacris - Break You Heart Eminem - Not Afraid The Black Eyed Peas - Rock That Body 10. Drake - Find Your Love

Bilbordovih top 10 albuma
Soundtrack - Glee: The Music, Journey ti Regionals’ Soundtrack - The Twilight Saga: Eclipse Christina Aquilera - Bionic Jack Johnson - To The Sea Plies - Goon Affiliated Justin Bieber - My World 2.0 Soundtrack - Glee: The Music, Volume 3 Lady Antebellum - Need You Now Dierks Bentley - Up On The Ridge 10. Lady Gaga - The Fame

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->