Professional Documents
Culture Documents
* Redovna članarina za 2004. godinu iznosi 700 dinara (10 evra). Za decu i omladinu do 17 godina sta-
Primerak broj: rosti, članarina iznosi 50% tog iznosa. Doživotna članarina iznosi 10000 dinara (150 evra).
** Za maloletne osobe pristupnicu potpisuje jedan od roditelja ili staratelja.
dinar 23
Sadržaj
Notafilija Numizmatičari
43 Cene papirnog novca Srbije, Crne Gore i 92 Nikola Tesla - numizmatičar
Jugoslavije 1848-2001 Zoran Strezoski
Zoran Ilić
46 Papirni novac Kraljevine Crne Gore tip 1915 94 Izložbe
Allain Dailly 77, 96 Prikazi knjiga
47 Pravopisna greška na bosanskohercegovačkim 101 Naš novac na svetskim aukcijama
novčanicama Aleksandar Brzić
Zbyšek Šustek
49 Treća serija makedonskih novčanica
Dragan Stanisavljević 25, 72, 104-106 Informacije SND
50 Fantazijska izdanja (3): Novac kao sredstvo 77 Mali oglasi
političke propagande
Ranko Mandić
dinar 23 5 2004
Antički novac
KONTORNIJATI
PROPAGANDNA PSEUDOMONETA RIMSKE PAGANSKE ARISTOKRATIJE
U BORBI PROTIV HRIŠĆANSTVA - I DEO
U IV veku u Rimu je postojao popularan novogodišnji običaj međusobnog darivanja starim novcem sa nagla-
šenim obodom. U doba Konstancija II kovnica je u cilju naglašavanja okvira medaljona pored naglašavanja
ivice dodala i obodni žleb. Ovaj postupak se uskoro, umesto na aktuelnim novogodišnjim kovanjima, počeo
primenjivati na pseudomenetama – kontornijatima. A kod ovih kovanica predstave su bile drugačije: prete-
žno su prikazivani običaji grada Rima.
K
asnorimski meda ljoni, koje su Vremenom se pokušavalo, sa manje ba naglasiti da su ivice kontornijata sa
ita lijanski humanisti naziva li ili više uspeha, da se otkriju uloga i ide- obodnim žlebom karakteristične i za fi-
kontornijatima zbog njihovog je predstava na ovim medaljonima-pseu- gure od slonovače kod društvenih igara
obodnog žleba (contorno – žleb, obrub), domonetama. Pri istraživanjima se doš- sa tablom. Froehner konstatuje da se naj-
a poznati nemački numizmatičar iz lo do zaključka da su emitovani u vre- češći znakovi na kontornijatima – mo-
XVIII veka Eckhel još i pseudomoneta- menskom periodu od Konstantina Veli- nogram P – E (FEL), kao i palmina gra-
ma, predstavljaju možda najinteresant- kog i sinova do kraja vladavine cara An- na, takođe nalaze na kamenim pločama
niju i najintrigantniju oblast antičke nu- temija /Prokopija/, dakle od druge polo- Rimskog foruma kao i na nekim tabla-
mizmatike, koja je tokom vekova, počev vine IV veka do sedamdesetih godina V ma za igranje. Babelon smatra da to ne-
od renesanse do danas, samo sporadič- veka, i to u zapadnom delu Carstva, gde ma smisla, jer su kontornijati opremlje-
no proučavana; verovatno zbog rasture- su se u gradu Rimu stekli uslovi za nji- ni kako aversnim tako i reversnim moti-
nosti materijala po evropskim muzeji- hovo kovanje. Kontornijati su kovani, vima i da se reversi pri povlačenju figu-
ma i privatnim kolekcijama, a u velikoj odnosno liveni u bakru sa promerom re nikada ne bi videli. Takođe je konsta-
meri zbog nerazumevanja njihove sim- 37/38 mm, ređe 42/45 mm, sa obodnim tovao da su neki znakovi naknadno ruč-
bolike, odn. poruka koje oni sadrže. A. legendama na latinskom ili grčkom jezi- no urezivani u kontornijate, pri čemu su
Alföldi je u svom opširnom dvotomnom ku, ponekad bez njih. ponekad bili inkrustrirani srebrom. Naj-
radu o kontornijatima četrdesetih godi- Tokom vremena naučnici su pokuša- poznatiji kolekcionar i poznavalac numi-
na XX veka, njih okarakterisao kao ma- vali da ih razvrstaju, da im dokuče zna- zmatike F. Gnecchi je pretpostavio da
lo poznato sredstvo propagande rimske čenje. Tu se davalo mašti na volju. Pin- kontornijate treba smatrati figurama
paganske aristokratije protiv tada već kerton je smatrao da kontornijati pred- društvenih igara, pri čemu poprsja vla-
decenijama ustoličenog hrišćanstva. Nji- stavljaju ulaznice za utakmice, zahvalju- dara, pesnika, heroja kao i sve ostale pri-
hov značaj je u tome što oni bolje i sadr- jući njihovim neretkim predstavama ko- kazane scene imaju neku funkciju u igri.
žajnije od rimskog zvaničnog novca in- je su u vezi sa raznovrsnim takmičenji- Francuski istraživač A.Blanchet je imao
formišu o kulturnom i društvenom mi- ma u areni odnosno amfiteatru. Po Saba- ideju da su kontornijati služili za izvlače-
ljeu, problemima religije, istorijsko-poli- tier-u one su neka vrsta odlikovanja za nje startnih mesta kod konjskih trka u
tičkim događanjima kasnorimskog peri- pobednike-vozače kvadriga, kao i spo- VI veku u Vizantiji. H.Dressel je istakao
oda, kao i o umetničkim dostignućima men-medalje deljene plebsu. On je sve agonistički karakter kontornijata.
i padovima kod oblikovanja samih kon- kontornijate dovodio u vezu sa tako omi- A. Alföldi je, uprkos velikim teškoća-
tornijata. Na njima je široka lepeza liko- ljenim igrama i takmičenjima u starom ma izazvanih ratnim stanjem, uspeo da
va i događaja: osnivanje Rima, rimska Rimu. Stariji istoričar O. Seeck je mislio stekne uvid u muzejske kolekcije Beča,
paganska tradicija ovaploćena u bogovi- da su ovi medaljoni nastali tek u perio- Londona, Pariza, Vatikana, Rima, Napu-
ma, herojima, carevima, grčkim filozo- du vladavine Honorija i Antemija, kako lja, Kopenhagena, Minhena, Gote, Trira,
fima i rimskim pesnicima, čak i aktuel- na Zapadu tako i na Istoku, i da su zame- Linca, Milana, Budimpešte, Segedina i
nim carevima; tu je i plebs koji se ističe njivale sitan novac. Po Froehner-u kon- Bazela. Tako je pregledom celokupnog
u raznim vrstama takmičenja. tornijati su figure za table za igranje. Tre- materijala, koji mu je dat na uvid, mo-
2004 6 dinar 23
Antički novac
dinar 23 7 2004
Antički novac
2004 8 dinar 23
Antički novac
liki broj komada sa likom Avgusta (Sl. se paganska božanstva na njima i dalje
16); ne beznačajan broj Vespazijana (Sl. smenjuju, i to u državnoj kovnici kada
17) i mali broj Cezara i Hadrijana. Alek- su olimpijska božanstva već pola veka
sandra skoro da nema, samo mali broj unazad bila zabranjena. Ovi kontornija-
slabije kreacije. ti su kovani u istoj kovnici gde je kovan
14 15 U ovoj fazi je primetna pojava grč- svečani novac sa likovima Serapisa i Izi-
kih i rimskih literarnih veličina. Javlja de, aleksandrijskih božanstava; jasno da
se veliki broj Homerovih portreta (Sl. su obe vrste novogodišnjih paganskih
18), manji broj Horacija (Sl. 19) i veoma kovanja – kako kontornijata tako i sveča-
mali broj ostalih: Solon, Evripid (Sl. 20), nog novca – morale istovremeno presta-
Demosten. Ove srednje emisije, počinju ti kada je Teodosije 394. godine ugušio
pod vladavinom Valentinijana I (364- paganski pokret. Prestanak kovanja kon-
375). Iz perioda Teodosija potiče jedan tornijata se poklapa sa prestankom kova-
kontornijat sa Trajanovim likom (Sl. 21) nja oficijelnog novca sa aleksandrijskim
koji se stilski poklapa sa kontornijatom božanstvima.
sa likom Teodosija I (isti graver), pa se
16 17 može reći da su rađeni istovremeno. Poš- ad. II
to je kovanje kontornijata 394. godine Emisije livenih kontornijata, koje su se
privremeno obustavljeno, najverovatni- pojavile između 395. i 410. godine, ne-
je je da bista Teodosija (379-395) predsta- sumnjivo su nastale kao produžetak
vlja živog, aktuelnog cara. U tom slučaju glavne grupe kovanih kontornijata. Li-
to bi značilo da se radi o oficijelnom pri- veni komadi retko imaju obodni žleb
godnom novcu sa naglašenom ivicom i (Sl. 28, Sl. 29). Na početku su bespre-
obodnim žlebom. (Analogiju čine rani- korno liveni (Sl. 30), ali se kasnije uoča-
je pomenuta oficijelna kovanja medaljo- va pogoršanje. Vidi se da su predstavlja-
na sa naglašenim obodom i žlebom Kon- li samo zamenu za kovane serije. Od ti-
stansa i Konstancija.) Postoji još bronza- pova se emituju Aleksandar sa leluja-
18 19 nih prigodnih novaca Teodosija I, sa ili vom kosom (Sl. 31), Aleksandar sa la-
bez obodnog žleba, kao npr. portret Teo- vljom kožom (Sl. 32), Olimpija, Omfala,
dosija na aversu, i car na konju kao sim- Trajan (Sl.33), Homer (Sl. 34), Salusti-
bol pobede nad varvarima, na reversu je (Sl.35), vozač kvadrige (Sl.36) Mars,
(Sl. 22). Kibela, Roma, Olimpija sa zmijom, par
Kod najkasnijih emisija glavne gru-
pe kovanih kontornijata radi se o kovnič-
koj aktivnosti od samo nekoliko godina.
Pojavljuje se ponovo Aleksandrov por-
tret kao Herkul (Sl. 23) sa malo varvari-
zovanim likom. Kuje se i serija od neko-
20 21 liko novih tipova Nerona i Trajana, za- 24 25
tim Karakale, čiji je novac narod Rima
smatrao novcem A.Pijea, uzornog cara,
te su zato bronze neomiljenog cara Kara-
kale sa naglašenim obodom davane kao
novogodišnji poklon (Sl. 24). Tu su i vo-
zači kvadriga (Sl. 25); ima i nekoliko DI-
VA FAVSTINA (Sl. 26); javlja se i istori-
čar Salustije (Sl. 27). Reversi ovih posled-
njih emisija glavne grupe više se ne po-
javljuju u narednom periodu na novim
22 23 tipovima kontornijata. Ovaj iznenadni 26 27
prekid tradicije višegodišnjeg kovanja
kontronijata ima svoju istorijsku pozadi-
nu. Sasvim je uočljivo da na kontronija-
tima epohe vladavine hrišćanstva nema
ni traga od hrišćanskih obeležja, dok
dinar 23 9 2004
Antički novac
ad I.3
Kontornijati kovani posle 410. godine ve-
ćeg su prečnika od onih iz perioda od
356-395. godine, ali su stilski podbaci-
li. Pored fiktivnih kovanja novca starih 32 33 42 43
careva sada su na kontornijatima zastu-
pljeni portreti živih aktuelnih careva,
od Honorija do Antemija. Kako je već
napomenuto, portret aktuelnog cara se
pojavljivao i u doba Teodosija I, kada na
reversu treba prikazati slavu vladara. U
ovom novom periodu kovanja kontorni-
jata sa carevom bistom na aversu uparu-
je se «sve i svašta» na reversu. Alföldi je
utvrdio da se ovaj drugi period kovanih
kontornijata grada Rima javlja posle du- 34 35 44
že pauze i da predstavlja neposredni na-
stavak na najkasnije emisije prvog peri- te careva: Neron (Sl. 45) A.Pije (Sl. 46),
oda pre 395. godine. Oni takođe posedu- Trajan na kraju epohe Honorija (Sl. 47).
ju naglašenu ivicu, obodni žleb, ureza- Ostali likovi se pojavljuju samo sporadič-
ni monogram P-E i palminu granu. Ko- no. Treba naglasiti iznenađujuću činjeni-
piraju se stara kovanja kontornijata: bi- cu da se posle Teodosijeve zabrane prika-
sta Aleksandra-Herkula (Sl. 42), Pije-Ka- zivanja starih paganskih božanstva ovi
rakala (Sl. 43), Apolon, Scila, Belerofon ipak javljaju za vreme vladavine Honori-
i dr. ja. Pod Valentinijanom III (425-455) ja-
Kontornijati sa portretom Honori- vlja se bitna razlika u tipu kontornijata.
36
ja (Sl. 44) manji su i predstavljali bi naj- 37 Stari vladari iščezavaju, Teodosija skoro
ranije emisije ove grupe. Na reversu su da nema, tu je portret Valentinijana III
imena vozača kvadriga i konja. Do kraja (Sl. 48); nema bogova na reversima; pri-
emitovanja ove grupe kontornijata javlja- kazane su trke i lov na životinje (Sl. 49),
ju se sve veći komadi. Novogodišnji me- kvadrige, atlete, pantomima (Sl. 50), or-
daljoni Honorija prikazuju opet portre- guljaš (Sl. 48). Verovatno su i svi ostali
2004 10 dinar 23
Antički novac
50a
dinar 23 11 2004
Antički novac
NOVAC RIMSKE
REPUBLIKE
I
storija Rima sva ka ko je jedna od naj- kojoj je stoka korišćena kao sredstvo raz- Prosečna težina ovog livenog novca (sl.
važnijih epoha svetske istorije. Ovo mene. 1) je bila oko 1350 g, što je odgovaralo
posebno važi za Evropu, jer je ona Oko V veka pre n.e. ili čak ranije, težini od 5 rimskih libri. Na ovim live-
jedna od baza na kojoj se temelji njena grumeni bronze, neredovne težine, bez nim pločama prikazani su različiti liko-
kultura. Uz ostat ke rimskih monumen- oznake težine i kvaliteta, nazvani AES vi ili predmeti.
talnih spomenika, sva ka ko da je najve- RUDE (lat. grubi bakar), počeli su da se Otprilike oko 300. godine pre n.e.u
ću slavu Rima svetom proneo lep novac koriste kao novac, pošto su mogli da bu- upotrebu ulazi okrugli liveni novac, na-
koji je u njemu kovan. Na njemu je naj- du korišćeni za proizvodnju alata i oruž- zvan zbog svoje težine AES GRAVE (lat.
bolje došla do izražaja rimska sistema- ja. Bakar je bilo lakše nabaviti nego zla- Teški bakar).Ovaj as nazivan je još i li-
tičnost u mnogobrojnim tipovima liko- to i srebro i on je Rim načinio monetar- bralni as (sl. 2), jer je za osnovu imao te-
va kao i lapidarnost u natpisima. Za hva- no nezavisnim. žinsku jedinicu od jedne rimske libre te-
ljujući ovim svojim karakteristi ka ma, Kasnije, krajem IV i početkom III žine 327,45 g.
ovaj novac je poslužio kao uzor za mno- veka pre n.e., usled kontakata Rimljana Na aversu ovog novca nalazile su se
gobrojne vrste novca koje su emitovane sa susedima, grčkim kolonijama na ita- glave božanstava (Janus, Herkul, Mer-
u bližim i da ljim područjima od rene- lijanskoj obali, ovi grumeni bronze su kur i Roma), dok je na reversu bio prika-
sanse do danas. Svojom solidnom izra- prerađivani u livene ploče, poznate kao zan pramac broda (prora) i oznaka vred-
dom i kva litetom meta la, ovaj novac je AES SIGNATUM (lat. žigosani bakar). nosti. Osim asa emitovane su i manje no-
vekovima odolevao zubu vremena, do- minale (Tabela 1).
prevši do naših dana. U vreme kada je
emitovan, on je bio najbolje propagand-
no sredstvo države, dok nam danas po-
maže pri proučavanju istorije, a nije re-
dak slučaj i da je jedini izvor preko ko-
jeg saznajemo ka ko je neki spomenik
ili objekat izgledao. Za kolekcionare, on
je često podsticaj za pr vo upoznavanje
istorije Rima. Sl. 1. As signatum - žigosana bakar, preteča
rimskog novca u obliku ingota, poznat kao Sl. 2. As grave (teški bakar) - rimski liveni
Početkom VI veka pre naše ere re- quincussis. Primerk sa predstavom goveda, novac iz perioda c. 300. god. p.n.e. Na aversu
gion srednje Italije bio je u velikom za- simbol robne razmene u kojem je stoka je bradati Janus, svevideći bog sa dva lica, od
ostatku u pogledu na politički i ekonom- (lat. pecus, od čega „pecunia” - novac, u kojih je jedno okrenuto na levu, a drugo na
našem jeziku „blago”) služila kao desnu stranu. Na revesu je prora - pramac
ski život mediteranskog sveta.Tim sve- sredstvo razmene. broda sa kljunom i oznaka vrednosti.
tom dominirale su brojne helenske drža-
ve. Primitivni nivo ekonomskog života Tabela 1.
u srednjoj Italiji bio je u suštoj suprotno- Naziv Oznaka težina u g Odnos prema as-u
sti u odnosu na onaj u grčkim kolonija- AS I 272,82 12 unci
ma na jugu Italije u kome je bio u upo- SEMIS S 136,41 6 unci
trebi monetarni sistem zasnovan na sre- TRIENS oooo 90,94 4 unce
brnom novcu. KVADRANS (quadrans) ooo 68,26 3 unce
Za razliku od njih, rimska ekonomi- SEKSTANS (sextans) oo 45,47 2 unce
ja je funkcionisala po sistemu trampe, u UNCA o 22,735
2004 12 dinar 23
Antički novac
Osim manjih vrednosti, za krupni- gu (sl. 4) i koji je po toj predstavi nazvan Kasna pojava srebrnog novca objaš-
je poslovne transakcije korišćene su i ve- kvadrigat (lat. quadrigatus). Oko 211. go- njava se i činjenicom da u Italiji nema
će nominale. Posle novčane reforme, ko- dine pre n.e. uvedena je u upotrebu no- većih nalazišta srebra. Tek posle osvaja-
ja je sprovedena 205. godine pre n.e, teži- va vrsta novca od srebra, koji je nazvan nja Španije od strane Rima došlo je do
na bakarnog novca je znatno redukova- viktorijat ( lat. viktoriatus), po predsta- značajnijeg priliva srebra, što je omogu-
na, što je doprinelo da se počne sa njego- vi Viktorije, boginje pobede, na rever- ćilo da bude obezbeđena srebrna podlo-
vim kovanjem, a izgled mu postaje znat- su, dok je na aversu glava Jupitera (sl. 5). ga novčanog sistema. Od ovog vremena
no lepši. Ovaj novac vredeo je koliko I jedna drah- as igra ulogu sitnog novca.
Usled kompleksnosti rastuće ekono- ma. U početku je imao težinu 3,4 grama, Sredinom II veka pre n.e. težina de-
mije i inflatornih delovanja, težina asa je a javlja se u nominalama: dvostruki vik- nara se smanjuje na 4 g. Posle reforme
tokom vremena više puta smanjivana: torijat, viktorijat i pola viktorijata. Kova- braće Grah 123. godine pre n.e., vred-
235. pre n.e. = 1 as = 236 g nje ovog novca je prestalo oko 170. godi- nost denara je utvrđena na 16 asa, što je
201. pre n.e. = 1 as = 81,9 g ne pre n.e. i označavano na novcu brojem XVI, iza
146. pre n.e. = 1 as = 34,9 g Novac od zlata u rimskoj republici glave boginje Rome, na aversu. Jednom
89. pre n.e. = 1 as = 13,64 g pojavio se u vreme rata sa Hanibalom uspostavljen, ova srebrna novčana jedi-
Kako Rim sve više postaje značajna 211-209. godine i kovan je retko. Kovane nica ostaće u upotrebi i u rimskom car-
vojna i ekonomska snaga, ukazuje se po- su dve serije u tri nominale. Kod prve se- stvu sve do oko 248. godine. Koliko je
treba za emitovanjem srebrnog novca rije zlatnika, na aversu je glava Marsa i ovaj novac bio popularan govori i činje-
koji bi bio prihvaćen i u gradovima Veli- oznaka vrednosti : LX, XXXX, XX (60, nica da su njegov naziv preuzeli za svoj
ke Grčke na jugu Italije. 40, 20 asa). Na reversu je orao sa munja- srebrni novac, ne samo brojne srednjove-
Ovo je dovelo do pojave srebrnog ma, dok je ispod natpis ROMA. Na aver- kovne evropske nego i pojedine arapske
novca, koji je svojom težinom od 7,5 g su druge serije je glava Janusa, bez ozna- države a zadržao se do danas u pojedi-
odgovarao didrahmama i na kojem je ke vrednosti. Na reversu su prikazana nim državama.
natpis ROMANO. Ubrzo dolazi do opa- dva ratnika koji vrhovima mačeva dodi- Tokom II veka pre n.e. Rimska repu-
danja težine ovog srebrnog novca na 6,6 ruju svinju koju sveštenik prinosi na žr- blika postaje vodeća politička i vojna si-
g i sada je na njemu natpis ROMA (sl. 3). tvovanje. la antičkog sveta. Vlast Rima se prostire
Oko 225. godine pre n.e. u upotrebu ula- Ove prve serije zlatnog novca nisu od Grčke, Trakije i Makedonije, velikog
zi srebrni novac na čijoj jednoj strani je korišćene mnogo u svakodnevnom pro- dela Galije i Hispanije. Uspešno vođeni
prikazan Jupiter u kvadrigi, četvoropre- metu. vojni pohodi doveli su do velike koncen-
Završetkom rata u Rimu je sprovo- tracije plemenitih metala. Zahvaljujući
đena monetarna reforma. U opticaj su ovome, srebro se nalazi u velikim koli-
uvedene tri nove srebrne nominale: de- činama u opticaju. Otprilike u ovo vre-
nar, kvinar i sestercij. Vrednost denara, me za upotrebu van Italije, prvenstveno
čiji naziv dolazi od lat. deni (= deset, de- u Galiji i Šapniji, ulazi u upotrebu jedan
setak), je bila 10 bronzanih asa. Manja novi tip denara. Ovaj novi denar sa na-
nominala kvinar je vredela 5 asa, dok je zubljenim ivicama (sl. 7) nazvan je se-
sestercij vredeo 2,5 asa. Osim što su se rat (lat. serrati numi, od serra - testera).
Sl. 3. Srebrni novac bez oznake vrednosti sa razlikovali po veličini, odnosno težini, Po jednom tumačenju, ovaj novac je ta-
likom Rome na aversu; na reversu su Dioskuri
na konjima i natpis ROMA.
na novcu je i oznaka vrednosti: na dena- ko izrađivan da bi bilo sprečeno struga-
rima „X”, (10 asa), kvinaru „V” (5 asa) i nje metala, čime bi bila umanjena vred-
sesterciju „IIS” (2,5 asa). nost novca, drugi iznose mišljenje kako
U prvo vreme denar je bio 1/72 libre je ovo rađeno da bi se označilo da je on
i imao je težinu od 4,55 g. za upotrebu van Italije, dok treći tvrde
Denar = 10 asa (sl. 6) da je nazubljena ivica novca dokaz čisto-
Kvinar = 5 asa = 1/2 denara će metala.
Sestercij = 2,5 asa = 1/4 denara
Sl. 4. Kvadrigat sa glavom Apolona na aversu
i sa Jupiterom u četveropregu na reversu.
dinar 23 13 2004
Antički novac
Prava cirkulacija zlatnog novca za- činju javljati scene savremenih događa- SUMMARY
počinje tek u I. veku pre n.e., kada Su- ja, pobede, trijumfi. Ovi novčići jasno
la (87. god.), Pompej (81.god.) i naročito ilustruju upotrebu novca u propagand-
Cezar (46. god.) emituju, radi finansira- ne svrhe. Novac je poprimio ulogu mas- COINS OF THE ROMAN REPUBLIC
nja vojnih potreba, velike serije zlatnog medija koji je informisao nepismene ma-
novca. Zlato, do kojeg je došao ratnim se o važnim političkim događajima. Je-
plenom u Galiji, je omogućilo Cezaru da dan od najlepših primera ove nove uloge
kuje zlatne aureuse (lat. aureus, od au-
rum-zlato) težine 8,19 g (sl. 8).
novca je moneta koja je kovana posle ubi-
stva Cezara. Na jednoj strani ovog nov-
ca (sl. 9) je lik Bruta, dok je na drugoj ka-
C oins appeared in Rome quite late,
in the IV century B.C., which is al-
most 500 years after the foundation of
pa slobode između dva bodeža i natpisa this state. At the beginning, raw pie-
EID MAR (Eidibus martiis – Martovske ces of copper had been used as means of
ide), čime se aludiralo na način i vreme exchange, known as aes rude. They we-
Cezarove smrti. re replaced by aes signatum (Fig. 1), sq-
uare copper ingots with images of ani-
mals (an ox, a pig) and other objects (a
sword, a trident) on them. Later on, so
called aes grave (Fig. 2) has been intro-
Sl. 8. Zlatnik (aureaus) sa portretima Julija duced, cast round pieces of copper, with
Cezara i Marka Antonija.
clear signs of their value, like roman fi-
gure I, letter S (semis, a half) and diffe-
Finansije Rimske republike, koje su rent numbers of dots.
Sl. 9. Srebrni denar Bruta sa natpisom EID
uključivale i kovanje novca, bile su pod MAR - Eidibus martiis (Martovske igre) na After the war against Pyrrhus in
nadzorom Senata. Senat je imenovao reversu. 280 B.C, and due to the contacts with
tročlani kolegijum (tresviri aere argen- Greek colonies in southern Italy, Rome
to auro flando ferundo) koji je u njego- started to issue silver coins (Figs.3-7),
vo ime vršio nadzor. Oko sredine I veka while gold coinage had been introduced
pre n.e. broj članova kolegijuma, na krat- during the war against Hannibal in 211-
ko, bio je povećan na četiri. Sedište ovog 209.
nadzornog organa bilo je u hramu bogi- Roman republican coins had been
nje Junone Monete (Opominjateljice). U minted under the supervision of three
vreme kasne Republike, tokom građan- members of the public collegiate body
skog rata (39-40. god. pre n.e.), iscrplje- Sl. 10. Mala bronza sa portretom Avgusta called tresviri aere argento auro flando
na su ovlašćenja koja je Senat imao kod Oktavijana na aversu, i sa rimskim orlom na ferundo.
izdavanja novca. Vojskovođe kao što su: reversu. Putting portraits of currently live
Julije Cezar, Pompej Veliki, Marko Anto- personalities had been allowed since 44
nije i Oktavijan dobili su ovlašćenja da Od 44. godine pre n.e. zakonom je B.C. and the first one was the portrait
kuju novac koji je korišćen za plaćanje dozvoljeno da na novcu može da bude of Julius Caesar, whose effigy was depi-
trupa.Tako kovnice u Rimu kuju novac prikazivan i portret živog čoveka. Pr- cted on a gold coin illustrated here on
za Oktavijana, Antonije izdaje svoj no- vi kome je ovo pravo dodeljeno od stra- Fig. 8, along with portrait of Marc Ant-
vac u Galiji, dok se kovnice koje rade za ne Senata bio je Julije Cezar. Njegov pri- hony. Portraits of Brutus and Augustus
Bruta i Kasija nalaze uglavnom u Maloj mer su zatim sledili: M. Antonije, Lepid, Octavianus are illustrated here on Figs.
Aziji i Grčkoj. Pompej, Labien i na kraju Avgust. 9 and 10 respectively.
Novac Rimske republike odlikuje se Pored novca koji je kovan u rimskoj Coins of the Roman Republic ex-
lepotom, jasnoćom i detaljima svoje izra- kovnici, kovano je u razdoblju od smrti cel by their beauty and clear presenta-
de. Scene koje su prikazane na maloj po- Cezara pa do početka rimskog carstva tion of numerous scenes, illustrating
vršini metala su mnogobrojne. Krajem mnogo novca i u raznim pokrajinskim current events, victories and triumphs.
II veka pre n.e. triumviri koji su vršili kovnicama. Ovaj novac se ne razlikuje They had therefore also become an ef-
nadzor nad kovanjem novca počinju da od onoga koji je kovan u Rimu, jer su ih fective means of propaganda, informing
kuju novac na kojem se pojavljuju sim- izradili rimski rezbari za svoje vojskovo- the illiterate people about important hi-
boli, slova ili monogrami koji spominju đe i pokrajinske namesnike. storical events and achievements of the
njihova imena, zatim bivaju ispisivana Zlatni i srebrni novac ovog perioda, State.
cela imena, a likovi na novcu su tesno zbog svog kvaliteta metala od kojeg je iz- Due to its high intrinsic quality of
povezani za porodicu triumvira. U po- rađen, bio je omiljen i u upotrebi dugo i metal, they have circulated far beyond
slednjem veku Republike na novcu se po- daleko van granica Rima. the frontiers of the Republic.
2004 14 dinar 23
Antički novac
NOVAC
IMPERATORA
HADRIJANA (117-138)
HEDONISTA NA TRONU
P
vblivs Aelivs Hadrianvs rođen je njoj Meziji. Tu je dočekao da imp. Ner va sve do njene smrti. Vizionarski postup-
76 godine naše ere za vlade imp. usvoji Trajana, a ubrzo zatim kada je 98. ci i potezi dostojni vrhunskog diplomate
Vespazijana u Rimu, u gradu Ita- godine novi naslednik imperije postao išli su u korist Hadrijana ne ugrožavaju-
lika (Italica) u rimskoj provinciji Betika Trajan, Hadrijan je bio taj koji je vest o ći ni jednog trenutka vlast njenog supru-
(Betica), koja obuhvata današnju južnu stupanju na tron preneo svome rođaku, ga. Neka čak ostane u domenu špekulaci-
Španiju; dok neki istoričari smatraju da tada na boravku u današnjem Kelnu. ja i validnost Trajanovog testamenta ko-
je rođen u Rimu. Otac mu je bio Pvblivs Po delu Historia Avgusta, Trajanova jim svog zeta određuje za naslednika, te-
Aelivs Hadrianvs Afer, a majka Domitia otac je bio rođeni brat Marulanija (AE- stamenta koji je možda njenom rukom
Pavlina Gadibvs, rođena u Kadisu (da- LIVS MARVLANIVS), Hadrijanovog de- bio ispisan ili, pak, na neki način bio iz-
nas Cadix), na španskoj obali Sredoze- de po ocu. nuđen od cara na umoru. Baz obzira na
mlja. Hadrijan Stariji je upravljao pro- Za života imp. Trajana, Hadrijan je sve to, budućnost je pokazala da je njen
vincijom Afrikom, ali to nije donelo bo- bio počastvovan visokim vojnim zvanji- izbor bio besprekoran.
gatstvo porodici, a kada je umro 88. go- ma i već 100. godine naše ere, verovat- Matidija, bolešljiva rimska matro-
dine naše ere, brigu o njegovom sinu, ko- no na insistiranje svoje supruge Plotine, na, tašta Hadrijanova, bila je van svih
ji je tada ima dvanaest godina, preuzeo Trajan možda nevoljno daje svoju unu- političkih delovanja i do kraja svog živo-
je Acil Acijan. Na preporuku Terencija ku Sabinu Hadrijanu za suprugu. Može ta uživala je puno poštovanje i brižnu pa-
Skaura, Hadrijan je počeo da uči grčki je- se samo pretpostaviti kako je to bio veli- žnju svog zeta.
zik, da bi svoje školovanje nastavio u Ri- ki uspeh za jednog mladića od 24 godi- Šta reći za Sabinu? Ime VIBIA SABI-
mu, a zatim od 92. godine u Atini. ne, jer je već tada kao zet rimskog impe- NA dobila je po ocu LVCIVS VIBIVS SA-
Mnogo godina kasnije, Hadrijan će ratora viđen i za njegovog naslednika. BINVS. Čak i površna analiza njenog li-
za sebe reći da je imperijom vladao na Samo taj početak II veka obeležiće ka na novcu (sl. 1 i 2) ukazuje na apoli-
latinskom jeziku, ali je mislio i živeo na mladost Hadrijana kroz odnos sa tri že- tičnu osobu, čak ženu više sklonu samo-
grčkom, jer mu je helenizam kao i grč- ne, ako izuzmemo moguće, ali i nepotvr- ći nego društvenom životu kakav se pru-
ki jezik toliko bio blizak i prirastao srcu đene avanture sa rimskim matronama
i umu*. što mu je Trajan kao manu prebacivao.
Njegova vojna obuka započela je u Plotina, carska supruga intelektual-
VII legiji tada stacioniranoj na severu no bliska Hadrijanu, svojim iza scene po-
Španije, a nastavljena u LEGIO II ADIV- litičkim delovanjem određivala je iz naj-
TRIX (pomoćna) kada je na obalama gor- boljih namera budućnost ne samo impe-
njeg Dunava unapređen u tribuna, a po- rije već i samog Hadrijana, videći u nje-
tom premešten u LEGIO V MACEDONI- mu najsposobniju ličnost, i njihovo ni-
CA, stacioniranoj na ušću iste reke u Do- čim pomućeno prijateljstvo trajalo je Sl. 1.
* Ljubav prema antičkoj grčkoj kulturi, uključivala je i Hadrijanovu očaranost lepotom starog grčkog novca, čiju je kolekciju formirao pedantno i sa pu-
no strasti, zajedno sa rimskim novcem kovanim u vreme Republike i ranog Carstva, a po uzoru na pr vog poznatog numizmatičara u istoriji, cara Ok ta-
vijana Avgusta. U Hadrijanovo vreme takođe i mnogi drugi bogati i obrazovani Rimljani uveliko se bave numizmatičkim kolekcionarstvom. (Prim. ured-
nika).
dinar 23 15 2004
Antički novac
žao žiteljima Rima tog perioda. Ako je Pre nego što se uopšte započne pita- vio u Nilu. Samoubistvo miljenika bio je
vatra mladosti i egzistirala nakon prvih nje emisione delatnosti samog imp. Ha- težak udarac za Hadrijana, tako da čak i
godina braka, veoma brzo je zgasnula za- drijana, neophodno je napraviti kraći podizanje grada po imenu Antinoja nije
slugom oba partnera. U životu Sabine osvrt na emisije novca još dve ličnosti, moglo da odagna misao da je upravo on
nije bilo afera ni razvrata tako uobičaje- emisije koje su tekle naporedo sa emisija- sam izazvao tu smrt.
nih u carskom okruženju, ako izuzme- ma imperatora. Te ličnosti i carev odnos Ovaj istorijski vremeplov je bio neo-
mo pre izmišljenu negu stvarnu roman- prema njima, mogu se definisati kroz phodan kao jedini mogući način pred-
su sa Gajem Svetonijem Trankvilom, ko- ove careve reči: „Čedno je svako zadovolj- stavljanja imp. Hadrijana koji je u od-
ji je inače bio sekretar carske kancelari- stvo kome se čovek odaje sa ukusom”. nosu na svog poočima bio sušta suprot-
je - MAGISTER EPISTVLARVM (au- Prva od tih ličnosti je LVCIVS CEI- nost. Ta suprotnost se najočitije manife-
tor kultnog dela Dvanaest rimskih care- ONIVS COMMODVS, carev intimus od stovala kroz emisionu delatnost, a emisi-
va - DE VITA CAESARVM), koga je „lju- 117, pa sve do rane smrti Lucijusa 137. ona delatnost je bila odraz stvarnih ne-
bomorni” muž odmah uklonio iz cariči- godine. U toj godini je i započeto kova- glorifikujućih dešavanja u imperiji. Po-
nog okruženja već 121. godine. Ona je nje novca za čoveka koga je istorija za- gledajmo taj lik. (sl. 5)
spontano ostala anonimna, u senci svog beležila pod imenom LVCIVS AELIVS
supruga. VERVS (CAESAR). Samo u toj godini
kada je Elijus adopcijom postao Hadrija-
nov naslednik emitovan je: u zlatu aure-
us i kvinar, u srebru denar i kvinar. u
bronzi sestercijus, dupondijus i as. Rana
smrt Elijusa izmenila je nasledne plano-
ve imp. Hadrijana.
Sl. 2.
Sl. 5. Sestercijus, uvećano
(kovanje oko 132. godine )
Monetarno, Sabina nije bila zapo-
stavljena jer su sa njenim likom emito- Pre svega natpis na aversu HADRI-
vani: aureus i kvinar u zlatu; denar i kvi- Sl. 3. Sesercijus. ANVS AVGVSTVS je u većini slučajeva
nar u srebru; sestercijus, dupondijus i Av. L AELIVS CAESAR kao gore. Jednostavno i bez previše titu-
as u bronzi i provincijska kovanja sa nje- Rv. TR POT COS II SC (predstava SPES) la. Samo prvih nekoliko godina pre, iz
nim likom, ali istovremeno i sa likom pijeteta prema Trajanu, na aversu egzi-
carskog supruga. Na reversima njenog Druga ličnost je bio Antinoj. Ovog stira natpis: IMP CAESAR TRAIAN HA-
novca dominira natpis CONCORDIA sa mladića, skoro dečaka Hadrijan je upo- DRIANVS AVG, dok su careve funkci-
predstavom ove personifikacije kako sto- znao oko 125. godine u Nekomediji, gra- je i titule: COS (CONSVL), PM (PONTI-
ji ili sedi, ali se pojavljuju i: IVNONA, PI- du na obali Mramornog mora (Propon- FEX MAXIMVS), TRP (TRIBVNITIA
ETAS, PVDICITIA, VESTA, VENVS… tida) koji je pripadao rimskoj provinciji POTESTAS), PP (PATER PATRIE) itd,
Tip CONSECRATIO kovan od 135. go- Bitiniji. Antinoj je bio Grk i vreme prove- u većini slučajeva smeštene na revers
dine nakon smrti carice (sl. 2), ređe se deno sa njim spada u najlepše trenutke uz personifikacije: ANONA, IVSTITIA,
pojavljuje, moguće i zbog toga što je su- Hadrijanovog života. Novac sa likom An- FELICITAS, CLEMENTIA, PIETAS,
prug nije mnogo nadživeo. Revers kon- tinoja spada u provincijska kovanja i ko- INDVLGENTIA, LIBERALITAS itd.
sekracionog novca sadrži dve uobičaje- liko je redak neka posluži i primer da se Sam lik imperatora odaje smirenog
ne predstave za ovaj tip: orao sa caricom i probušeni komadi (sl. 4) pojavljuju na čoveka čija umnost ali i određeni šarm
na leđima leti prema nebu i oltar sa goru- svetskim aukcijama. Godine 130, na pro- dominiraju portretom koji kao da kaže:
ćim plamenom putovanju kroz Egipat, Antinoj se uda- „Ja volim život i sve ono što on pruža”.
Godine 117. umro je u Selinuntu na Filozofsko-hedonistički aspekti njegove
Siciliji imp. Trajan. Hadrijan je postao ličnosti upotpunjeni su kratkom negova-
novi vladar najvećeg carstva na svetu, nom bradom koja će kod narednih care-
a potencijalni pretendenti, ili oni koji va biti sve duža i duža u odnosu na glat-
su mislili da to jesu, bili su uklonjeni ko izbrijana lica prethodnika.
još pre carevog dolaska u Rim, bilo po Ona bitnija suprotnost u odnosu
nalogu samog Hadrijana (?) ili pak sa- na imp. Trajana je pacifizam, ali pacifi-
moinicijativno (?) od strane njegovih Sl. 4. Antinoj. AE, 36 mm, zam bez straha. On je odmah zaključio
prijatelja. kovnica Smyrna oko 130. godine mir sa Persijom, odustavši od bezuspeš-
2004 16 dinar 23
Antički novac
nih pokušaja osvajanja ove zemlje, dok Prvi tip su PROVINTIAE izdanja u nje Škotske, mada za imperiju provinci-
je Jermeniju, koja za Rim čak i nije ima- koje spadaju natpisi na reversu: AEGIP- ja Britanija nije imala poseban značaj.
la strateški značaj, učinio vazalnom dr- TOS, AFRICA, ALEXANDRIA, ASIA, Drugi tip novca pripada emisiji sa nat-
žavom. Vrata Janusovog hrama u Rimu GERMANIA, HISPANIA, ITALIA, pisom na reversu ADVENTVS AVG….
su bila zatvorena, a Hadrijan je doneo NILVS, BRITANIA, CAPPADOCIA, gde su otkovane varijante: AFRICAE,
odluku koju niko ni pre njega ni posle DACIA, IVDAEA, MAVRITANIA. MOESIAE, ALEXANDRIAE, NORICI,
njega nije više ostvario: da poseti i obi- Kod ovog, kao i kod druga dva tipa HISPANIAE, PHRYGIAE, ITALIAE (sl.
đe sve delove svoje ogromne imperije. novca, predstavu na reversu čini perso- 11), SICILIAE, ARABIAE , THRACIAE,
Ta njegova putovanja pratila su i određe- nifikacija koja odgovara natpisu i koja ASIAE, MAVRITANIAE , BITHYNIAE,
ne emisije novca, koji po raznovrsnosti obično kao obeležje pored sebe ima ili MACEDONIAE, BRITANIAE, IVDAE-
reversnih predstava i natpisa, spadaju u drži: NILVS-kornukopiju, AEGIPTOS- AE , CILICIAE , GALIAE.
sam vrh rimskog novčarstva. Tokom du- sistrum a pored ibis, AFRICA-škorpiju,
ge vladavine imp. Hadrijana od nešto vi- DACIA-veksilum itd. Personifikacija je
še od dve decenije kovani su: u sedećem ili poluležećem položaju, dok
– aureus i kvinar u zlatu kod tipa RESTITVTORI…ona kleči is-
– cistoforus, denar i kvinar u srebru pred imperatora a kod tipa ADVENTVS
– sestercijus, dupondijus, as i kva- …stoji.
drans u bronzi Hadrijanov pacifizam značio je ma-
– posebna emisija rudničkog novca nje angažovanje rimskih legija, a to je
(kvadransi) moglo dovesti do nepotrebnih nereda
– provincijska kovanja ili čak pobuna unutar vojske te su te je- Sl. 11. AE sestercijus.
Preko hiljadu iskovanih različitih dinice između ostalog angažovane na ADVENTVS AVG ITALIAE
novčića od različitih materijala. Te emi- renoviranju starih i gradnju novih pute-
sije se grubo mogu podeliti po tematici va, gradnju hramova, osnivanju i grad- Imperatorov graditeljski entuzija-
na tri tipa novca. nji novih gradova unutar imperije, obez- zam koji je kroz praksu sproveden u de-
beđenju već postojećih granica itd. Tako lo ne samo u Italiji nego i u svim provin-
je već 122. godine započeta gradnja tako- cijama ogleda se i kroz novčane emisije
zvanog „Hadrijanovog zida” (sl. 10). trećeg tipa. To je tip „RESTITVTORI... ”:
dinar 23 17 2004
Antički novac
ACHAIE, AFRICAIE (sl 12), GALLIAE Detaljna arheološka istraživanja u slednika Aurelija Antoninusa (PIVS) uz
(sl 13), SICILIAE, HISPANIAE, PHRI- oblasti Pincuma nisu vršena nikada i za- istovremeni nalog da ovaj adoptira Mar-
GIAE, MACEDONIAE, NICOMEDIAE, to se samo može nagađati o postojanju ka Aurelije i Lucija Verusa (mlađeg). SA-
ARABIAE , LIBIAE, ASIAE, ITALIAE, kovnice u ovom gradiću na obali Duna- ECVLVM AVREVM se nastavljao i od
BITINYAE. va, a nalazi novčića ovog tipa su pojedi- ovog imperatora se opraštamo sa prele-
U posebna kovanja spada novac sa načni i slučajni. pom predstavom na reversu cistoforu-
reversnim natpisom: EXERCITVS... (sl. Neposredno pred smrt u periodu od sa (sl. 16), hramom Dijane Efeske (DIA-
14). Kod ovog tipa novaca (sve su sesterci- februara do jula 138. godine počela su i NA EPHESIA) koji je imp. Hadrijan ob-
jusi) pojavljuju se pored navedenog i nat- prva kovanja za carevog naslednika An- novio.
pisi: BRITANICVS, PARTHICVS, CAPA- toninusa Pijusa.
DOCICVS, RAETICVS, DACICVS, NO- Oko 130. godine u Rimu je počela
RICVS. Na reversu je uobičajena predsta- izgradnja mauzoleja za imp. Hadrijana
va imperatora (Hadrijana) kako stoji is- (sl. 15).
pred tri vojnika koji drže orlove (SIGNI- SUMMARY
FER) i pozdravlja ih. Ovo je priznanje le-
gijama koje ne samo da su arhitektonski COINS OF EMPEROR HADRIAN
obnovile carstvo, već su i u ratu-pobuni (117-138)
koja je izbila u Judeji pod vođstvom Si-
mona Bar Kohbe (Sin zvezde), i koji je
trajao od 132. do 135. godine n.e, izvo-
jevale tešku i krvavu pobedu. U uslovi-
R oman emperor PVBLIVS AELIVS
HADRIANVS was born in 76 AD in
Rome, according to some; according to
ma gerilskog rata na koji rimska vojska others, in Italica, a colonial city of Spa-
nije bila sviknuta LEGIO XII FVLMINA- in. He was married in 100 AD to Sabi-
TA i LEGIO VI FERATA su tek krajem Sl. 15. Današnji izgled mauzoleja na, granddaughter of emperor Trajan,
pod imenom CASTEL SENT ANGELO
135. godine umirile nemirni Bliski istok whom he succeeded on the throne in
i Judeju. 117 AD. Coins depicting Sabina are il-
Pomena je vredno i provincijsko ko- Da li je imperator bio umoran i raz- lustrated on Figs. 1 and 2, while coins
vanje imp. Hadrijana, gde se pojavljuju i očaran, ili je biološki sat neumitno po- depicting Hadrian’s intimate friend Lu-
kovanja u bilonu, drahme i tetradrahme kazivao promene koje su vodile kraju? cious Verus, who was nominated to be
ali isto tako i bronzani novac sa natpisi- Čak je i na svom prstenu dao se se ugra- his successor is illustrated on Fig. 3. On
ma na grčkom jeziku, tako prijemčivom viraju reči „NATVRA DEFICIT, FOR- Fig. 4 is an effigy of Antinous, Hadrian’s
i dragom carevom umu i uhu. TVNA MVTATVR, DEUS OMNIA CER- catamite, a young Bythinian, who died
Takozvana rudnička kovanja poja- NIT”(Priroda vas izdaje, sreća se menja, about 130 AD, having been drowned in
vljuju se kao i kod imp. Trajana , kao kva- a Bog sve to gleda). the Nile.
dransi sa ili bez carevog lika (MARS, Po istorijskim izvorima tokom Ju- During the long reign of Hadrian,
DIANA, ROMA). Razlikujemo četiri ti- dejskog rata su se manifestovali prvi the following denominations had been
pa ovog novca po natpisima na rever- simptomi srčanog oboljenja, a krajem struck: aureus and quinarius in gold; ci-
su: MET NOR (METAL NORICVM), te 135. godine umrla je u Rimu i careva stophorus, denarius and quinarius in
METAL DELM (METAL DELMATIA), supruga Sabina. Imperator Hadrijan je silver; sestertius, dupondius, as and qu-
DARDANICI i AELIANA PINCENSIA umro 10. jula 138. godine u blizini Na- adrans in bronze; special mining co-
(PINCVM, MOESIA SVPERIOR). pulja, vizionarski odredivši za svog na- ins (quadrantes) and the local coins of
Za PINCVM danas Veliko Gradište Greek provinces. There exist more than
na Dunavu, gde je možda i bila kovnica 1000 different types of Hadrian’s coins
(?) ovog novca evidentirane su tri vari- which could be roughly divided in three
jante što ne znači da ih nema više: main groups: provintial issues (some of
them illustrated on Fig. 6-9); coins with
1. Av. HADRIANVS AVGVSTVS veli- inscription ADVENTVS AVG…. (Fig
ki portret, Rv. AELIANA/PINCEN/ 11) and the „RESTITVTORI…. . ” ty-
SIA u tri reda u vencu; pe (Figs. 12 and 13), as well as the „EX-
2. Av. HADRIANVS AVGVSTVS ma- ERCITVS…. „ type (Fig. 14). Hadrian’s
li portret, Rv. AELIANA/PINCEN/ mausoleum called CASTEL SANT’ AN-
SIA u tri reda u vencu; GELO is depicted on Fig. 15, and on Fig.
3. Av. HADRIANVS AVGVSTVS veli- 16 is a presentation of the silver cisto-
ki portret, Rv. AELIANA/PINCEN- phorus with reverse inscription DIANA
Sl. 16. AR cistoforus. Rv. DIANA EPHESIA
SIA u dva reda u vencu; (kovnica Efes)
EPHESIA, minted in Ephesus.
2004 18 dinar 23
Srednjovekovna numizmatika
U
J11.63 - 5 kom. -0,69
selu Gušterica kod Liplja na J11.45 - 10 kom. -1,07
(1997. godine na njivi Srećka
Stojanovića) pronađeno je oko
1.300 primeraka Dušanovog novca. Po
priči prodavca, u pitanju su dve ostave
na rastojanju od nekoliko metara. Jedna 0,87 0,87 0,85 0,47 0,41
je sadržala „teške dinare” a druga „ma- 1,19 1,17 1,15 1,14 1,08
le vrste”. U toku rasturanja ostave, neo- 1,05 1,04 0,96 0.96 0,93 J11.64 - 4 kom. -0,57
dređeni broj primeraka zaplenila je po-
licija. Imao sam mogućnost da odmah
J11.49 - 25 kom. -1,01
snimim 200 uglavnom slabijih prime-
raka. Kasnije, tokom više meseci, kako
se ta ostava rasturala, snimio sam još
86 primerka koji su po nekom kriteri- 0,70 0,60 0,51 0,46 -
jumu birani, pa samim tim i kvalitetni-
ji. U nalazu je bio i bar jedan primerak 1,85 1,28 1,19 1,19 1,14 J11.61-65 - 7kom. -0,72
Dušanovog novca tip J11.58, koji nisam 1,13 1,07 1,05 1,03 1,03
imao prilike da vidim. Snimljeni materi- 1,01 0,99 0,99 0,99 0,98
jal nije bio izlizan upotrebom. Kvalitet 0,98 0,97 0,95 0,90 0,88
„teških dinara” bio je standardan dok je 0,83 0,80 0,78 0,67 0,57
„malih vrsta” bio vrlo neujednačen. Bi-
lo ih je i odlično, ali i kranje loše otkova- J11.56 - 94 kom. -0,56 0,86 0,75 0,74 0,73 0,70
nih. Stiče se utisak da je iz jednog kalu- 0,64 0,62 - - -
pa otkovano znatno više primeraka ne-
go iz kalupa kod „teških vrsta”, jer se na J11.66 – 80 kom.-0,62
pojedinim primercima nije moglo da vi-
di kakve skiptre drže vladari, pa samim
tim ni kojoj vrsti pripadaju. Stekao sam
0,88 0,80 0,75 0,72 0,72
utisak da su u pitanju dve ostave koje su 0,72 0,70 0,68 0,68 0,68
pohranjene za 7-10 godina vremenskog 0,67 0,67 0,65 0,64 0,64
rastojanja, i da su u sebi sadržale ušteđe- 0,64 0,64 0,63 0,63 0,63 0,80 0,80 0,75 0,71 0,69
vinu načinjenu u toku 4-5 godina. 0,62 0,62 0,62 0,61 0,61 0,65 0,63 0,62 0,62 0,61
Podaci o delu nalaza: 0,61 0,61 0,60 0,60 0,60 0,60 0,59 0,57 0,57 0,56
0,60 0,60 0,59 0,59 0,59 0,55 0,55 0,55 0,55 0,55
J11.27 - 24 kom. -1,27 0,59 0,58 0,57 0,57 0,56 0,55 0,55 0,53 0,53 0,53
0,56 0,55 0,55 0,55 0,55 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52
0,54 0,54 0,53 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,51 0,51
0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,51 0,50 0,50 0,50 0,50
0,52 0,52 0,52 0,52 0,51 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50
0,51 0,50 0,50 0,50 0,50 0,49 0,49 0,48 0,48 0,48
0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,48 0,48 0,47 0,47 0,47
1,62 1,57 1,45 1,44 1,40 0,50 0,49 0,49 0,49 0,48 0,47 0,46 0,46 0,45 0,45
1,37 1,36 1,36 1,35 1,31 0,48 0,48 0,48 0,47 0,47 0,45 0,45 0,45 0,45 0,43
1,30 1,28 1,22 1,22 1,21 0,47 0,47 0,46 0,45 0,45 0,43 0,43 0,43 0,42 0,42
1,20 1,20 1,18 1,15 1,15 0,45 0,44 0,44 0,44 0,43 0,42 0,42 0,41 0,41 0,40
1,07 1,04 1,01 0,99 - 0,41 0,39 0,38 0,35 - 0,40 0,40 0,37 0,37 0,35
dinar 23 19 2004
Srednjovekovna numizmatika
2004 20 dinar 23
Srednjovekovna numizmatika
dinar 23 21 2004
Srednjovekovna numizmatika
2004 22 dinar 23
Srednjovekovna numizmatika
nisu bili dovoljno jaki da sa novca iz- kašinovim početnim vrstama. Osta-
ostave ime zvaničnog vladara, ali su le vrste sa imenom cara Uroša najve-
U susret 50-godišnjici
radili tako da se oni tim kovanjem rovatnije potiču iz manjih kovnica pr- SRPSKOG NUMIZMATIČKOG
što više koriste. Lazareva moć nara- vih godina vlade, a neke su, ceneći po DRUŠTVA
sta posle smrti Vojislava. Lazar se ni- kvalitetu izrade, verovatno ondašnji (1956 - 2006)
je direktno suprotstavio Vukašinu, faksifikati.
a u prvi plan izbija tek kada zajedno
sa banom Tvrtkom pobeđuje Nikolu započinjemo već ove
i zaposeda polovinu njegovih zema- SUMMARY godine akciju
lja. Vrste novca iz Uroševog vreme-
na sa oznakama R V za mnoge numi- HOARD OF SERBIAN
zmatičare je kovao Lazar, zbog slič- MEDIAEVAL COINS FROM IZDANJA SABRANIH
nosti sa nekim kasnije kovanim vr- LIPLJAN NUMIZMATIČKIH RADOVA
stama, a slova tumače kao skraćeni-
cu od Rex Vukašin. Lazar, u to vre-
me četrdesetogodišnjak, bio je su-
više iskusan da ne bi računao i na
A uthor is analyzing this hoard on
the basis of the 1/5th of material
he has personally seen, and the 1/3rd
Dr Sergija Dimitrijevića
mogućnost da Vukašin ovlada Raš- of the material which had come to the U pripremi su PRVI TOMOVI
kom. Lazareva vojna moć u to vre- market mixed with the other coins. čija se izdanja planiraju
me nije mogla ni da se meri sa Vuka- He is of the opinion that this coin ho-
šinovom, ali je bila značajan faktor ard represents two different savings,
krajem ove i početkom
u borbi za konačnu prevlast. Vrste one of them buried 1-2 years after the sledeće godine, i to:
J12.22-23 nose i Uroševo ime i ozna- death of Emperor Dušan, and the ot-
ku R V tako da pruža mogućnost na- her one some 7-10 years later. He di- KNJIGA I
ručiocu da se prikloni pobedniku scusses the political situation at that
sukoba. Iz političke situacije i mone- time, as well as the weights and qu-
tarnog stanja u Raškoj, za zvanične ality of minting. Referring to the NOVE VRSTE SRPSKOG
vlade cara Uroša, proizlazi da se u works of other authors, he is partially SREDNJOVEKOVNOG
kovnicama koje kontroliše Vojislav finding supports to his conclusions. NOVCA
po prestanku kovanja novca sa ime- He is of the opinion that in mediae-
nom cara Dušana kuje novac sa neja- val Serbia (Rascia) there had not ex-
snim tekstom. Nikola je stožer oku- isted different denominations of co- i
pljanja raških feudalaca koji su hte- ins, bit the differences in weight rat-
li da se suprotstave preuzimanju vla- her reflected the inflation in different KNJIGA II
sti u Raškoj od strane Vukašina. Na periods of the minting of coins.
svoju stranu privukao je i cara Uro- Sudden disintegration of the Ser-
ša. Nikola sa svojim imenom kuje bian Empire after the death of Czar PROBLEMI SRPSKE
tek posle osvajanja Rudnika i Zveča- Dušan resulted in slump of weight of SREDNJOVEKOVNE
na od Lazara 1372, a kako je konač- coins minted as imitations of Dušan’s
NUMIZMATIKE
no pao sa vlasti već 1373.godine, to coinage. When that is connected
je njegov novac izuzetno redak. with decline in weights of coins du-
Vrste J12.12-13 najverovatnije su ring Dušan’s rule, one may come to sa idejnom skicom
predhodile, u malom tiražu, proizvod- the wrong conclusion about existen-
nji malih vrsta u nekoj od Kosovskih ce of different denominations.
kovnica. Desetak danas poznatih pri- According to the author, all the
PREGLEDA
meraka obe vrste težinski je u prose- types of coins having weight bellow SRPSKE SREDNJOVEKOVNE
ku ispod jednog grama a, za one ko- one gram, which some authors attri- NUMIZMATIKE
jima se zna, mesto nalaza je zajedno bute as Dušan’s coins, calling them
sa malim vrstama. Vrste J12.1-3, J1- „small species”, had been coined
2.6 i J12.16-17 trebalo bi da su kova- during the first 7-8 years of the ru- Ostali tomovi sabranih
ne u oblasti kojom je upravljao zvanič- le of his son, emperor Uroš. Orders numizmatičkih dela ovog našeg
no sam car Uroš, a realno Vukašin. for their mintage came from the fe- čuvenog naučnika, i jednog
Normalno da se u carevoj oblasti naj- udal lords from the territory of Ko- od osnivača SND, nastaviće
kasnije počelo sa takvim „krađama”, sovo, who controlled the works of the
a to potvrđuje i izvesna sličnost sa Vu- mints.
se u toku 2005. i 2006. godine.
dinar 23 23 2004
Srednjovekovna numizmatika
NEKOLIKO
danas mogu da se dovoljno dobro iden-
tifikuju.
INTERESANTNIH
NOVČIĆA Slika 5 (levo); Slika 6 (desno)
U
jednom članku o srpskom sta- va (slika 3). Anđeo je tako okrenut da evocira biblijski Lazar koji ustaje iz mr-
rom novcu u vizantijskom sti- je samo levo krilo vidljivo; nasuprot to- tvih. Ovo je ostavilo i traga u narodnim
lu*, našli smo nekoliko primera- me mu je lice vidljivo spreda. Tekst po- epovima: po jednoj legendi se jednom
ka koji zaslužuju posebnu pažnju. Oni činje ispod krila i glasi samo CONTE junaku telo opet sjedinilo sa glavom ko-
predstavljaju kneza Lazara Hrebeljano- (grof) bez ikakvih bližih oznaka. Sigur- ja mu je pre četrdeset godina bila odse-
vića kao anđela, verovatno u smislu sla- no je, međutim, da je u stvari trebalo da čena. Ovo ukazuje na vaskresenje. Ov-
vljenja njegove uloge u Kosovskoj bitci bude CONTE LAZAR, kao što se može de nema reči ni o kakvim krilima; nasu-
1389. godine. Na kon što je Stefan Du- videti na jednom verovatno ranije kova- prot tome, pominje se samo glava koja
šan Silni bio miropomazan kao Car Vi- nom primerku. Na njemu (slika 1), on zrači svetlost, što zaista upućuje na ne-
zantije, ubrzo je preminuo bez moguć- držikrst sa dugačkim kracima i još ne- ku vrstu oreola.
nosti da se kao ta kav dokaže. Njegov ma svetiteljski oreol. Revers ovog posled- Bilo kako bilo, koristiti tako obično
sin Uroš je isto ta ko veoma mlad umro njeg novčića (slika 2) predstavlja Hrista sredstvo kao što je novčić da bi se odala
pod neobjašnjenim okolnostima, ta ko na prestolju, koji na grudima drži Jevan- čast velikašu posle njegove smrti, je veo-
da je do tada veoma povučeni veli kaš đelje sa ukrašenim rubovima i sa blago- ma neobična pojava koja svedoči o veli-
Lazar Hrebeljanović bio poslednji koji siljajućom rukom. Iznad ramena je grč- kom respektu koji je osećao: narod ga je
je još nešto mogao da učini oko spaša- ki monogram za Isusa Hrista (IC XC). smatrao mučenikom.
vanja Srbije od konačnog osvajanja od Na reversu novčića sa anđelom je nešto Prečnik novčića odgovara groševi-
strane Turske. On je bio veoma pobo- drugo: blagosiljajući Hristos je u duploj ma iz tog vremena, naime oko 1,5 cm; te-
žan čovek; u junačkim pesmama može- mandorli. Nažalost ovo nije veoma do- žina je respektivno 0,7; 0,47 i 0,4 grama.
mo čitati ka ko je njegova stvar bila osu- bro vidljivo (Slika 4).
đena na propast pre nego što je i počeo, Još jedan primerak, nažalost još vi-
jer je on izabrao „nebesko carstvo iznad še izlizan, prikazuje Lazara sa skiptrom Napomena
zemaljskog”. u ruci umesto grane (slika 5); krilo, iako
Navedeni primerci su verovatno ko- dosta spušteno, ipak se dobro može ras- U ovoj seriji manje poznatih radova stra-
vani 1389. godine. Na njima je on pred- poznati. Sa druge strane je skoro nejasan nih autora o našem novcu, tekstove do-
stavljen kao nebeska figura sa anđeo- prikaz Hristosa u mandorli (slika 6). nosimo u prevodu, bez ikakvih izmena.
skim krilima i vencem zrakova oko gla- Iako je avers ovih primeraka bio pri- Što se ovog rada tiče, potrebno je nagla-
ve. U ruci mu je grančica sa pet krako- premljen dosta primitivnim metodama, siti da primerci na sl. 3-6 ne pripadaju
knezu Lazaru, kao što je navedeno, nego
njegovom sinu despotu Stefanu Lazare-
viću (Dimitrijević vrsta 229, br. 78 i 79).
S.S.
* J. Petrović, Veoma retki srpki srednjovekovni grošićo iz sela Malo Bonjince kod Vlasotinaca, Starinar, 3. ser, Knj. 8-9, Beograd 1933-1934, str. 14-27.
2004 24 dinar 23
Srednjovekovna numizmatika
S U M M A RY
Note:
dinar 23 25 2004
Srednjovekovna numizmatika
S
tefan Lazar, sin Pripca Hrebelja- pesama i predanja, često se pogrešnom Dušana i time priznata srpska patrijar-
novića, logoteta1 cara Dušana, ro- naziva titulom „srpski car Lazare”. Nje- šija. Srpska pravoslavna crkva proglasi-
đen je 1329. godine u Prilepcu kod gova prestonica bila je u Kruševcu, u ko- la ga je za svetitelja, a njegove mošti ču-
Novog Brda, a poginuo na Kosovu polju jem je izgradio jednu od najznačajnijih vane su kao najveća svetinja. One su za
1389. godine. Za vladavine Dušanovog svojih zadužbina, Lazaricu (sl. 1). vreme turske vladavine seljene više pu-
naslednika, cara Uroša, Lazar je imao Na Lazarev ugled i porast feudalne ta, da bi prilikom proslave 600-godišnji-
veliki ugled na srpskom dvoru, premda moći imala je uticaj i rodbinska veza nje- ce Kosovske bitke bile vraćene u njego-
mu je titula bila prilično skromna - bio gove žene Milice sa vladarskom kućom vu zadužbinu Ravanica. Sačuvan je i po-
je dvorski stavilac2. Nemanjića. Kasnije svoju moć i stabil- krov za mošti kneza Lazara, koji je zlat-
Knez srpski bio je 1371-1389, a ti- nost države kojom je vladao, učvršćuje nim koncem na purpurnoj svili izvezla
tula mu je glasila „Samodržavni gospo- udajom svojih kćeri za ugledne srpske monahinja Jefimija, a koji se danas čuva
din Srbljem i Podunavlju Stefan knez La- i druge velikaše. Jedna je bila udata za u Muzeju srpske pravoslavne crkve u Be-
zar”. U kosovskom ciklusu naših epskih Vuka Brankovića, druga za Đurđa Stra- ogradu (sl. 2).
cimirovića Balšića, treća za Aleksandra, Kao i drugi srpski vladari srednjeg
sina bugarskog cara Šišmana, a četvr- veka, i knez Lazar je gradio zadužbine,
ta za ugarskog magnata Nikolu Gorjan- crkve i manastire. Od ovih su nam, kao
skog Mlađeg. izuzetni spomenici kulture, ostali mana-
Pored dobrih odnosa sa pomenu- stiri Ravanica i Gornjak i crkva Sv. Ste-
tim srpskim velikašima, kao i sa bosan- fana poznata kao Lazarica. Za nju se ve-
skim kraljem Tvrtkom i sa Ugarskom, ruje da je izgrađena odmah po rođenju
uspostavio je i dobre odnose sa Vizan- Lazarevog sina Stefana 1377. godine. Cr-
tijom, čiji je vrhunac bio pomirenje srp- kva Lazarica ima veliki značaj u izučava-
ske i vizantijske crkve (1375. godine). Ta- nju naše arhitekture kao prototip crkava
da je skinuta anatema iz vremena cara moravskog tipa. Izgrađena je od kamena
i cigle uz veštu kombinaciju koja joj da-
je atraktivan polihromni efekat. Bila je
veoma oštećena u više navrata za vreme
turske vladavine, a njena detaljna rekon-
2004 26 dinar 23
Srednjovekovna numizmatika
dinar 23 27 2004
Orijentalna numizmatika
PORCELANSKI
NOVAC IZ SIJAMA
Prevod sa nemačkog: Slobodanka Stojaković
Sijam je raniji naziv za današnju Kraljevinu Tajland koja se nalazi u Indokini, između Burme i Laosa. Ima 514.000 km2
i 56 milona stanovnika. Glavni grad je Bangkok, a glavne privredne grane poljoprivreda, rudarstvo i turizam. Istorija ove
jedine države u jugoistočnoj Aziji koja nikada nije bila kolonija bilo koje evropske zemlje, datira od 6. veka nove ere,
kada su teritorije današnjeg Tajlanda naseljene narodom plemena Tai iz severnijih delova Azije.
Sl. 3.
Sl. 1. Av: mač sa trakama / ( ) Ch’ien.
Av: floralni ukrasni venac sa cvetovima i liš- Rv: Vrednost: ( ) Ch’ien.
ćem u dvostrukom krugu; par gugutki ispred Natpis: ( ) Yue Luo Husng He
imaginarnog pejzaža. Ye Su Bing (Vojnici prelaze Žutu reku pri zala-
Rv: romboidne mustre sačinjene od trostruke sku meseca). Sl. 6.
linije sa stilizovanim zvezdastim cvetovima u Materijal: glazirani porcelan, av. delimično Av: Kunić leži na listu.
romboidima. oslikan plavim (udubljeno), rv. plavo (udublje- Rv: (udubljeno) Yü-Yüan Mi Fang ( )
Materijal: sedef. no). „novac od žada” (dolar od žada), tajni Ch’ien.
Oblik: okrugao. Oblik: petougao. Vrednost: ( ) Fang.
Materijal: glazirani porcelan, av. delimimično
* Autor je izdavač »WERT« MARKENFORUM-a, najpoznatijeg evropskog časopisa za žetone, a ovaj plava boja.
članak napisao je ekskluzivno za naš časopis. Oblik cvetova i listova.
2004 28 dinar 23
Orijentalna numizmatika
T
dine. Porcelanski novac sledi oko 1821. SREBRENIÇE (Srebrenica)
okens or porcelain money from Si-
godine, sve do njihove zabrane kao sred- am were always considered quite at- Srbija:
stva plaćanja 1875. godine. On je ipak ko- tractive collector pieces, mostly due to BELGRAD (Beograd)
rišćen i nakon oficijelne zabrane. their attractive colors and shapes. Ori- KUÇAJNA (Kučajna)
Često se igralo na ulici, sve dok se ginally they had been used as some kind NOVABERDA (Novo Brdo)
krajem 18. do početka 19. veka već nisu of casino tokens, but they had been sub- NOVAR (Novo Brdo)
razvili „HONG”-ovi (kinesko-sijamski) i sequently also used as coins, particular-
postali državno priznata sredstva plaća- ly small change. Chinese signs on them Makedonija:
nja. Preko kockarnica su se mogli ostvari- are mostly connected with mythology, KRATOVA (Kratovo)
ti veliki porezi. Država je od 1821. godine religion and superstition in South East OHRI (Ohrid)
izdala dozvole za rad kockarnicama, uz ÜSKUP (Skopje)
Asia. It is believed that in the period
mogućnost otvaranja filijala u dotičnim from 1760 to 1821 tokens made of lacq- Rumunija:
gradskim okruzima, koje su vodili podza- uer, lead, glass, pearls and imitations of MUDAVA (Temišvar)
kupci. Igralo se na stolovima ili na pod- cowry shells had been used, and intro-
noj asuri, „brze igre”, kineksi „fan-fan” u duction of the porcelain tokens followed Bugarska:
raznim varijantama. Takođe „tan-kun”, around 1821. In 1875 their use as coins FILIBE (Plovdiv)
„tsai-n’gan”, „ho-kun” i „čing-tou”; sve ig- had been forbidden, but they had been NIGBOLU (Nikopolj)
re koje su u Kini bile uobičajene. widely used even after this official ban. PREVEDI (Provadija)
Preračunavanje nominala žetona u On Fig. 1 a pearl token is depicted, SOFYA (Sofija)
kauri novac i tikale (srebro) može se iz- while all the other illustrations show
vršiti na osnovu tabele. Loptasti novčići different porcelain tokens of different Grčka:
(tikal ili težinska jedinica) odgovarali su SAKIZ (Hios)
designs and shapes, the most intere-
težini od 15-16 g srebra i predstavljali su SELANIK (Solun, Tesaloniki)
sting being one on Fig. 6 - a small rabbit SEREZ (Seres)
valutnu osnovicu u Sijamu. on a blue leaf. SIDERKAPSI (Siderkapsa)
Istraživanja ovog materijala još nisu The table shows denominations in SIRUZ (Seres)
zaključena, tako da se vremenom mogu the first column, Tikal (Silver) and Pa
očekivati dalja saznanja i iznenađenja. (Cowry) and the 2nd and 3rd columns re- Evropski deo Turske:
Dobar i opsežan pregled daje rad Ralfa spectively, their relations (values) in the EDIRNE (Jedrene, Edirna)
Althoffa M. A. „Zbirka Köhler-Osbahr” 4th column, and finally Chinese signs of ISLAMBOL (Istanbul,
tom II/3, Sredstva plaćanja pre pojave values in the remaining columns. Konstantinopolj)
KONSTANTINIJA (Istanbul,
* Jedna manja kolekcija kineskog novca od sedefa nalazi se u čuvenoj kolekciji koju je Srbiji poklnio Konstantinopolj)
Filip Ferari da la Renotije, a koja se sada čuva u Narodnom muzeju u Beogradu (Primedba uredni-
ka).
dinar 23 29 2004
Moderna numizmatika
2004 30 dinar 23
Moderna numizmatika
U Srbiji sve do 1868. godine, kada je iskovan prvi novac obno- na drugom (inače mnogo ređem), „БОГ СРБИЈУ ЧУВА”. Pored ove
vljene države, apoeni od 1, 2 i 5 para knjaza Mihaila, nije bilo doma- dve varijante u srebru, iskovana su i četiri primerka istog apoena u
će monete. Pouzdano se zna da je tada, posebno za vreme vladavine zlatu. Jedini poznati primerak nalazi se danas u kolekciji Narodnog
knjaza Miloša Obrenovića, ovde bilo u opticaju 43 razne vrste nov- muzeja Beograd. Taj primerak ima na sebi nalemljenu ušicu na ko-
ca5. One se mogu podeliti u dve osnovne grupe: turski i cesarski no- joj je zlatna alka8.
vac. Ova druga grupa predstavlja prvenstveno austrijski, ali i novac Te 1904. godine u Srbiji je bio u opticaju samo i isključivo doma-
drugih evropskih zemalja. Od pomenuta 43 razna apoena, od zlata ći srpski novac, koji se kovao prema standardima Latnske monetar-
ih je bilo 10, od srebra 28 i 5 vrsta bakarnog novca. ne unije (francuski novčani sistem), a čija je vrednost bila stabilna,
Zlatnici koji su tada cirkulisali u Srbiji bili su: cesarski (austrij- sa podlogom u zlatu na bazi francuskog zlatnog franka. Pored kova-
ski) dukat, francuski dukat, papski dukat, holandski, španski i por- nog novca kralja Petra I od bakra (2 pare), nikla (5, 10 i 20 para) i sre-
tugalski zlatnici, mletački dukat („rušpa”), te turska mahmudija bra (50 para, 1, 2 i 5 dinara), bili su u opticaju i skoro svi apoeni srp-
„cela” (zlatnik od 2 rumi altina težine 4,80 g, sultana Mahmuda II, skog novca kovani za vladavine kralja Milana i kralja Aleksandra
1808-1839), „meka mahmudija” (zlatnik zeri mahbub težine 2,40 g) Obrenovića, pa i zlatni milandori, apoeni od 10 i 20 dinara. Od ovih,
i altiluci istog sultana (zlatni altini težine 1,50 grama). najduže su se održali u opticaju apoeni od 5, 10 i 20 para kralja Mila-
Od srebra su bili u opticaji taliri raznih zemalja i turski srebr- na iz 1883. i 1884. godine, a koji su bili zakonskog sredstvo plaćanja
njaci. Oni se pominju po narodnim imenima, i to: krstaš, slepak, or- sve do 30. novembra 1932. godine.
laš, direklija, stara adlija, nova adlija, funduk, stambol, stari jermi- Pred deset godina, povodom 190-godišnjice Prvog srpskog
luk, novi jermiluk i iršiluk, pa grčka drahma, francuski talir, cezar ustanka, bila je doneta odluka Narodne banke Jugoslavije o izdava-
(taunus) i talir misirac, zatim stara rublja, forinta od 100 krajcara, nju 30 novih dinara u srebru i 600 dinara u zlatu (težine jedne trojne
cvancik zdrav, cvancik bušen, urubija, juzluk, ićiluk, bešlik, etmiš- unce). Premda je Odluka o izdavanju tog novca već bila objavljena
lik, doksanluk, altluk stoparac i dubrovačka pulja. (Sl. list SRJ br. 65 od 2. IX 1994), do realizacije ovog izdanja nije doš-
Onih pet vrsta bakarnog novca bili su: groš, grošić, srednji mar- lo9. Na obe kovanice trebao je biti spomenik Karađorđu u Beogradu,
jaš (petak), veliki kaurski marjaš i nizamčić. rad vajara Sretena Stojanovića, a na reversu stihovi pesme „Početak
Dva puta godišnje, na Đurđevdan i Mitrovdan, određivana je bune protiv dahija” (po Višnjiću):
„kursna lista” svih ovih moneta, tzv. tečenije.
Proslavljajući 100-godišnjicu dinastije Karađorđevića, odnosno „Tu knezovi nisu radi kavzi,
centenijal Prvog srpskog ustanka, Petar I (srpski kralj 1903-1918, nit su radi Turci izjelice,
kralj SHS 1918-1921) izdao je 1904. godine naš prvi moderni prigod- al’ je rada sirotinja raja,
ni novac6, apoen od 5 dinara u srebru, talirske veličine od 37 mm, koja globa davati ne može,
težine 25 grama (sl. 2). Na aversu su biste Petra I i Karađorđa, a u ni trpjeti turskoga zuluma”.
gornjem delu polja polukružni natpis „ПЕТАР I - КАРА ЂОРЂЕ”.
Ispod biste je signatura gravera bečke kovnice, Stefana Švarca (Step- U toku 2004. godine u Srbiji je u opticaju metalni i papirni no-
han Schwartz, 1851-1924). vac bivše SR Jugoslavije, uz izdanja Narodne banke Srbije iz 2002. go-
Na reversu je krunisani štit srpskog grba - dvoglavi orao sa kr-
stom i ocilima na grudima - u raskošnoj grbovnoj draperiji7. U gor-
njem delu polja su godine jubileja „1804 - 1904”, a u donjem oznaka
vrednosti „5 ДИНАРА”.
Poznate su dve varijante ovog našeg jubilarca izdatog pre tačno
sto godina. Na jednom obodni natpis glasi „БОГ ЧУВА СРБИЈУ”, a
5 v. Ranko Mandić, Katalog metalnog novca 1700-1994, Beograd 1995, str. 238 i dr Veroljub Dugalić, Narodna banka 1884-1941, Beograd 1999, str. 15-16.
6 Pre ovog jubilarnog izdanja, u našoj nacionalnoj numizmatici poznato je bilo samo jedno jedino prigodno izdanje, a koje potiče iz naše srednjovekov-
ne numizmatike. To je čuveni krunidbeni dinar cara Dušana, izat povodom ceremonije njegovog krunisanja u Skoplju 16. aprila 1346. godine. Na tom
dinaru, a koji je sada logo Srpskog numizmatičkog društva, mladi car prikazan je u stojećem položaju, obučen u svečanu carsku odoru i sa žezlom u ru-
kama, dok mu dva anđela na glavu stavljaju krunu - v. naslovnu stranu našeg časopisa „dinar” br. 1, Beograd 1996.
7 Grbovna draperija je kombinacija heraldičke stilizacije kraljevskih ratnih šatora i kraljevskih ogrtača. (Miloš Ćirić, Heraldika 1, Beograd 1988, str. 89.)
8 v. ilustraciju u R. Mandić Katalogu 1700-1994, str. 251, i priču kako je pronađen ovaj primerak koju je objavio Dževad Husić u Ilustrovanoj politici br. 233,
str. 31, pod naslovom „Petodinarka koja je plaćena 70.000 dinara”.
9 v. r. Mandić, navedeno delo, str. 94 i 205.
dinar 23 31 2004
Moderna numizmatika
O
samo od zlata, ne i od drugih kovničkih metala, a na osnovu Odluke dlukom guvernera Narodne banke Srbije objavljene u
o određivanju 200 godišnjice Prvog srpskog ustanka kao događaja po- „Službenom glasniku RS” br. 65/2004, iskovano je 2.000
vodom koga će se u 2004. godini izdati prigodni kovani novac (Službe- komada jubilarnih zlatnika povodom 120-godišnjice
ni glasnik RS br. 51 od 7. maja 2004). Novac je izdat prema odluci o iz- svog postojanja. Pomalo su neobični i jubilej povodom kojeg je iz-
davanju objavljenoj u Sl. galsniku RS br. 65 od 8. juna 2004. dat ovaj prigodni novac, kao i njegova apoenska vrednost - 1 di-
Iskovana su dva zlatnika finoće 900/1000, u nominalama od nar, ali od zlata! Takođe nije poznato čija je bila ideja da se izda
5.000 i 10.000 dinara, težine 3,455 odnosno 8,64 grama, promera
zlatnik ovako nelogične nominale, i ko donosi odluke o apoen-
20 odnosno 25 mm. Izgled je isti za oba apoena: Na aversu je dvo-
glavi orao s krunom i štit sa četiri ocila. Levo od krune je godina skoj strukturi našeg prigodnog novca10. Zato što se u istoriji svet-
„1804”, a desno godina „2004”. Oko grba su polukružno ispisane skog modernog novčarstva teško može naći ovakav slučaj, a još
reči „РЕПУБЛИКА СРБИЈА . REPUBLIKA SR BIJA”. Ispod grba je manje u istoriji naše numizmatike. Poznato je da su svi naši sred-
brojčana oznaka vrednosti i reč „ДИНАРА - DINARA”. njovekovni dinari (a koji su čak prikazani na ovoj novoj moneti
Na reversu zlatnika je u središnjem delu lik Karađorđa, oko kojeg NBS) kovani isključivo od srebra, nikada od zlata! (Od zlata je ko-
su polukružno ispisane reči „ЂОРЂЕ ПЕТРОВИЋ - КАРАЂОРЂЕ”. van 1 dukat za vreme Kraljevine 1931-1934.) Pa čak ako i zanema-
Ispod lika su, omeđene tačkama, godine njegovog rođenja i smrti rimo našu sopstvenu tradiciju minulih vremena, teško da se bilo
„1752-1817”. gde u svetu može naći slučaj da se novčana jedinica tako bezna-
Obod oba apoena je oivičen reckama, a autor dizajna je meda- čajne stvarne vrednosti kuje u zlatu. Prigodni novac nomenalne
ljar Mitar Petković. vrednosti 1, 2 ili 5 evra (ili njihove protiv vrednosti u zemljama
van EMU) kuje se od legura neplemenitih metala, sve više u bi-
metalu. Od srebra se obično kuju apoeni od 10 do 50 evra, a od
zlata kovanice od 100 ili 500 evra, ili odgovarajući visoki apoeni
zemalja van EMU. No, bilo kako bilo, kod nas je iskovan apoen
od 1 dinara u zlatu u specijalnohj (proof) tehnici, težine 8,645 g
S U M M A RY
i prečnika 25 mm (sl. 4). Na aversu je u središnjem delu prikaz
zgrade Narodne banke, ispod koje su ispisane godine jubileja
COINAGE IN SERBIA IN 1804 - 1904 - 2004 „1884-2004”; s desne strane je oznaka vrednosti „1”, ispod kojeg
je ime nominale „ДИНАР” i „DINAR”.
10 Izdavanje novog novca, a naročito prigodnog, ne može se, na primer u SAD, ni zamisliti bez konsultacija sa predsatvicima American Numismatic Asso-
ciation (ANA), koja ima izuzetno bliske odnose sa US Treasury Department. U našem okruženju to je daleko najbolje rešeno u Republici Sloveniji. U toj
zemlji redovno se izdaje prigodni novac, a koji nema odlike „špekulativnog”, nego se kuje od običnog (neplemenitog) metala, sada sve više u bimeta-
lu, te po jedan apoen u srebru i jedan u zlatu. O dogođajima i apoenskoj struk turi prigodnog novca ne odlučuju samoinicajtivno činovnici Banke Slove-
nije, nego je to posao koji obavlja stalna komisija, u čijem su sastavu predstavnici raznih institucija, između kojih i stalni predstavnik Numizmatičnega
društva Slovenije. Ista komisija već je započela sa konsultacijama vezanim za budući izgled slovenačkih evro kovanica, a koji treba da se pr vi puta isku-
ju 2007. godine. Iz Republike Makedonije i Hr vatske takođe nam stižu vesti o odličnoj saradnji njihovih emisionih ustanova sa nacionalnim numizmatič-
kim društvima, dok jedino u Srbiji, u kojoj je saradnja SND sa NBJ i NBS u prošlosti bila na visokom nivou, ona sada apsolutno ne postoji.
2004 32 dinar 23
Moderna numizmatika
O
vaj članak predstavlja drugi deo publikacija o istraživanji- Ali, na kraju krajeva, fotografije su fotografije i ništa više ili
ma numizmatičkih veza između jugoslovenskih2 zemalja manje. Numizmatički kabinet je dostupan javnosti i to bi trebalo
i Austro-Ugarske carevine. Ovog puta smo usmerili našu koristiti: kad sledeći put odete u posetu kod familije u Beč, najavite
pažnju na nekoliko rariteta ovih zemalja koji se nalaze u kolekci- se prethodno i svratite da vidite ove raritete koje nigde drugde ne
ji Numizmatičkog Kabineta bečkog Umetničko-Istorijskog muzeja možete videti5.
(KHM). Pre nekoliko godina, tokom rada na Repertorium-u (Pro-
kisch et al. 1999), postalo je jasno da ova kolekcija sadrži, pored nor- Kratka istorija kolekcije novca
malnih primeraka, i izuzetne raritete, čije objavljivanje nije kao ta- u Bečkom KHM-u
kvo bilo cilj Repertorium-a, koji ima opšti i enciklopedijski ali pre
svega literaturni karakter. Ovi retki primerci i unikati iz kolekci- KHM je počeo da prima posetioce posle otvaranje 1891. godi-
je su dakle zahtevali poseban tretman, pošto su mnogi od njih bi- ne. Izgradnju je naložio Car Franja Josif I, ne samo da bi u njoj sku-
li potpuno nepoznati,3 a neki su samo bili delimično poznati iz pri- pio sve habsburške kolekcije pod jedan krov, nego da bi ih i konač-
ča i „legendi”. no napravio dostupnim širokoj publici. Od osam osnovnih kolekci-
Za razliku od mnogih drugih autora, mi smo ovde uzeli u ob- ja muzeja, najstarija je u stvari kolekcija starog novca (zvanično se
zir i primerke koji su veliki rariteti samo zbog svog stanja očuvano- zove „Kolekcija novca, medalja i žetona”).
sti. Ovu odluku je vrlo lako kritikovati ali treba se pri tome setiti da Prvi pismeni dokumenti o ovoj kolekciji su skoro tačno sa po-
postoje i novčići koje skoro niko nikad nije video u dobrom stanju četka modernog vremena u Evropi, iz vladavine poslednjeg od „vi-
očuvanosti, što nas je navelo da ih smatramo raritetima i kao takve teških” careva, Maksimilijana I (1486/1508-1519). Ovi dokumenti
uključimo u ovaj članak. Takođe nam je bio cilj da konačno jedan- ne samo da govore o kolekciji nego su i svedočanstvo o kolekcionar-
put objavimo dobre fotografije ovih rariteta, tako da bi kolekcionari skim aktivitetima Habsburške dinastije u tom vremenu. Maksimi-
imali prilike da vide kako ovi primerci zaista izgledaju4. lijanovo interesovanje za rimski novac je dobro poznato: on je sku-
Kasnije, u tekstu, kod svakog primerka je tačno navedeno zaš- pljao i sledio razne serije rimskog novca od Cezara pa nadalje jer je
to je uključen u ovu publikaciju. Kod pripreme smo posebnu pažnju njega smatrao jednim od svojih predaka. Time je hteo da utvrdi isto-
posvetili fotografijama, u okviru naših tehničkih mogućnosti. Zbog rijsku osnovu svojim tvrdnjama da je on, zbog tog porekla, bio pu-
dimenzija fotografija (sve su uvećane, ali ne srazmerno: cilj nam je no viši od ostale Evropske aristokratije.
bio da pokažemo detalje dizajna a ne egzaktne mere!) neke, od po- Vladavina jednog od Maksimilijanovih unuka, cara Ferdinan-
znatijih primeraka, su izostavljene. da I (1519/26/31/56-1564), nam je ostavila i po prvi put pisani inven-
tar zbirke. U njoj su, pored ostalog, zabeležena i 1046 novčića iz rim-
1 Aleksandar N. Brzić and Roswitha Denk, Some Modern Serbian, Mon- skog i grčkog perioda. Nadvojvoda Ferdinand od Tirola (1564-1595)
tenegrin and Yugoslav Rarities in the Coin Cabinet of the Kunsthisto- i Car Rudolf II (1576-1612) su bili obojica kolekcionari svega, i to u
risches Museum, Vienna, American Journal of Numismatics, Vol. 14, grandioznim razmerama. Što se numizmatike tiče, Ferdinanda je
New York 2002, str. 165-178, tb. 21-28.
2 Kod ovog istraživanja smo se ograničili na period od, približno, ona puno više interesovala, ali i Rudolf je nije zanemarivao, iako je
1850-1950. Metalni novac je bio izdavan u Knjaževini i Kraljevini Srbiji od ipak najviše skupljao umetničke slike i medalje, a novac puno ma-
1868-1917, u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori od 1906-1915 i u Kraljevini
Jugoslaviji od 1920-1938. Ove vremenske granice se danas smatraju ra-
nim klasičnim periodom moderne jugoslovenske numizmatike. Naziva- 5 Osim stalnih i vanrednih izložbi, kabinet je dostupan javnosti ako se
jući ove zemlje „jugoslovenskim” ne impliciramo nikakv politički pro- poseta zakaže telefonom ili pismeno: sve informacije se mogu naći na
gram. U smislu čitljivosti i preglednosti teksta smo se odlučili na ovo www.khm.at. Za razliku od mnogih drugih ustanova, KHM veoma rado
ime, pošto su ove zemlje kao takve konstituisale Jugoslaviju pre 1945. radi sa kolekcionarima i ima ozbiljnu i stalnu saradnju sa Austrijskim nu-
3 Koliko je bar nama poznato. mizmatičkim društvom: po tradiciji je direktor Kabineta uvek u pred-
4 Fotografije su vlasništvo KHM i podležu kopirajtu. sedništvu Društva.
dinar 23 33 2004
Moderna numizmatika
nje. Jedan od važnih umetnika koje je on direktno pomagao i koji je tičnosti potpuno besmislena i time je moguće vrlo lako odrediti šta
boravio dugo vremena na njegovom dvoru u Pragu je bio čuveni me- je falsifikat a šta ne.
daljer Antonio Abondio. Trenutno, kolekcija ima 94 jugoslovenska novčića zatim još 59
Sledećih sto godina nisu donele neke velike promene u kolek- iz Srbije i 36 iz Crne Gore. Takođe su u kolekciji i dva novčića NDH i
ciji. Tek je Karl VI (1711-1740) počeo da se ponovo ozbiljno bavi nekoliko interesantnih falsifikata gore navedenih država.
ovom kolekcijom. I njega su, međutim, skoro isključivo interesova-
li rimski i grčki novac. On će međutim biti zapamćen u istoriji nu- Važna napomena
mizmatike po nečem drugom: po prvi put, 1712, je naimenovao
kuratora kolekcije, a to je bio niko manji nego Carl Gustav Herae- Svi obrađeni novčići su prikazani na isti način. Dati su: zemlja,
us, jedan od osnivača moderne numizmatike. Njegov zadatak je, iz- nominala, fizički opis i metal, kao i relevantni podaci koji su za-
među ostalog, bio da restrukturira i sastavi tri velike kolekcije ko- pisani na kartici svakog objekta. Slike su uvek sa vertikalnom
je su Habzburzi imali u to veme: Ferdinandova kolekcija iz Dvor- osom nagore, pravi odnos aversa i reversa je dat simbolima u tek-
ske Biblioteke, kolekcija nadvojvode Leopold-Vilhelma i kolekcija stu. Kvalitet očuvanosti je, kao i uvek, subjektivan i predstavlja
iz zamka Ambras u Tirolu. Za njegovog života mu to nažalost ni- mišljenje autora. Na kraju, svaki novčić ima konkretnu napome-
nu u kojoj je rečeno šta i kako čini ovaj novčić posebnim rarite-
je uspelo.
tom. Takođe smo naveli literaturne reference (ako postoje!) da bi
Njegov zet, Car Franc I Stefan od Lotaringije (1745-1765), isto- kolekcionari imali dobar pregled gde ove raritete da svrstaju.
vremeno i muž Carice Marije Terezije, je bio prvi od vladara koji
se počeo interesovati za moderni novac. Tek u njegovo vreme su se Novac Knjaževine i Kraljevine Srbije
počeli skupljati novci i medalje koji su izdavani u to vreme a ne sa-
mo u vreme Rimskog carstva i stare Grčke. On je postavio Valen-
tin-a Jameray-a Duval-a da posebno počne da izgrađuje kolekciju
modernih kovanica. Kasnije je naložio da se sve sastavi i dalje in-
tegralno i zajedno vodi. To je bilo toliko dugotrajno, da je u stva-
ri završeno tek posle njegove smrti. Sastavljanje kolekcija je bio i
povod drugog velikog inventara. On pokazuje već oko 50000 obje-
kata! 1774 je kao kurator rimskog i grčkog novca naimenovan Jo-
seph Hilarius Eckhel. Njegov rad na sređivanju ove kolekcije i me-
tode koje je sam izmislio za to, se danas smatra početkom naučne
numizmatike.
U toku devetnaestog veka je kolekcija rasla neverovatnom br-
zinom. Iako su se uglavnom kupovali i dodavali rimski i grčki me- BD-1. 5 Para 1868, bronza, 5.09g, 25 mm, obod gladak, ↑↓,
talni novac, srednjevekovni i novi novac posebno habsburških ze- Beč. Mandić 2b, KM kod 2, REP kod 23.10.1-1.2/9. Očuvanost: savr-
malja se takođe dodavao u velikim količinama. Sve je kulminiralo šena polirana ploča. (Sl. 1). Poreklo: dato Kabinetu.
1891. godine otvaranjem muzeja. Jedan tadašnji novinski članak no- KOMENTAR: Naći srpsku seriju iz 1868. u kovničkom sjaju je jako
tira da je Car sa velikim zadovoljstvom posmatrao kolekciju novca teško. Samo nekoliko kompleta kod kojih je još uvek očuvana crve-
i da je tu proveo puno više vremena nego što je bilo planirano. Nije na boja originalnog kovanja su poznati danas. Ovaj novčić se isti-
ni čudo: donedavno je sve bilo njegova privatna svojina... če u dva pogleda: ne samo da je kvalitet polirana ploča, nego je još
Dvadeseti vek je doneo novu orijentaciju u kolekciji: ne samo i asimetričan. Normalni primerci su simetrični; u kolekciji se nala-
papirni novac nego i ordenje, akcije i vrednosni papiri su našli svoj ze obe vrste. Kovanje je počelo prvo sa asimetričnim primercima,
put u kolekciju, po prvi put u istoriji. Na kraju, danas ovaj kabinet ali posle žalbi naroda da je «vladar naglavce», ovo je promenjeno.
broji oko 700000 objekata, čime se svrstava u pet najvećih kolekci- Ova promena je ostala u upotrebi, sa malim izuzecima, sve do kra-
ja ove vrste na svetu. ja srpskih kovanja. Ovo je bilo i ranije poznato (Hadži-Pešić 1994);
Otkud da je ovaj kabinet postao interesantan i za druge drža- time je sve još čudnije da ova činjenica nije preuzeta u standardne
ve? Posebno u toku devetnaestog veka, ali i ranije, bečka kovnica je svetske kataloge. Samo Mandic (1995) navodi ovo i katalogizira pre-
veoma često kovala i za strane države6. Prilikom svakog kovanja je ma stvarnoj retkosti. U nemačkoj i engleskoj literaturi je ovo do sa-
bila praksa da se uzorci ili direktno pošalju kabinetu ili da se osta- da nepoznato.
ve u kolekciji kovnice koja je kasnije pripojena kabinetu. Ova prak-
sa se kasnije veoma dobro isplatila: mnogi primerci, koji bi zbog ra-
tova, krađa, uništavanja i čega sve ne u dotičnim državama, odav-
no već nestali za uvek, su ovako ostali sačuvani za dalja pokoljenja.
I ne samo to: većina materijala je u stanju besprekorne očuvanosti,
dokaz kolikom se pažnjom ovaj materijal i dan današnji okružuje u
ovoj instituciji. Imati ove primerke koji imaju nedvosmislenu prove-
nijenciju i dokazano poreklo je od prvoklasnog značaja za modernu
numizmatiku. Kod ovih primeraka je bilo kakva diskusija o auten-
6 Veliku zaslugu za ovo je imao i jedan Srbin iz Pančeva, Mita Petrović (De-
meter Petrovits) koji je i bio poslednji direktor carske kovnice pre raspa- BD-2. 10 Para 1868, bronza, 10.12 g, 30 mm, obod gladak, ↑↓,
da Austro-Ugarske monarhije 1918. Njega ne bi trebalo mešati sa auto- Beč. Mandić 3b, KM kod 3, REP kod 23.10.1-1.1/9. Očuvanost: savr-
rom dela iz finansijske istorije Srbije, Mitom Petrovićem, koji je bio slu-
žbenik Ministarstva finansija u Beogradu, nekoliko decenija ranije. šen kovnički sjaj, crveno-braon boje. (Sl. 2). Poreklo: dato Kabinetu.
2004 34 dinar 23
Moderna numizmatika
KOMENTAR: Iako je desetoparac manje reak nego petoparac, i njega ko verovatno nije sačuvao ove novčiće kao uspomenu niti je iko ika-
je jako teško naći u jako dobrom kvalitetu. I u ovom slučaju samo da mislio da će oni nekog interesovati. Cirkulisali su verovatno i sve
Mandić (1995) katalogizira pravilno i navodi da je petoparac oko tri do drugog svetskog rata i zbog toga se skoro nijedan nije lepo saču-
puta ređi nego desetoparac. U Nemačkoj i Engleskoj literaturi i ovaj vao. Polirane ploče su čak i Mandiću nepoznate!
primerak je do sada nepoznat.
BD-7. 5 Dinara 1904, srebro .900, 25.01 g, 37.3 mm, obod stan-
dardan kao Mandić 25a: „БОГ ЧУВА СРБИЈУ”, ↑↑, Kremnic. Man-
dić kod 25a, KM kod 27, REP kod 23.10.4-2.2/2. Očuvanost: kovnič-
BD-4. 10 Para 1883, bakar-nikl, 4.03 g, 20 mm, obod gladak, ki sjaj sa karakteristikama polirane ploče. (Sl. 7). Poreklo: Ponovo,
↑↑, Beč. Mandić kod 12.1, KM kod 19, REP kod 23.10.2-1.8/16. Oču- kovnički referentni primerak.
vanost: savršen kovnički sjaj. (Sl. 4). Poreklo: dato Kabinetu. KOMENTAR: Kao i u slučaju BD 3, i ovo je unikatni istorijski objekat.
KOMENTAR: vidi komentar kod sledećeg primerka. Ovde posebno treba istaći mogućnost da se vidi šta je S. Schwartz
svojim dizajnom u stvari hteo: sve površine su ovde jako lepo izra-
žene i sačuvane. Kasnije, u kovanju, površine su tendirale da se srav-
ne, tako da su portreti relativno ravni, što sigurno nije bila njegova
intencija, kao što ovde možemo videti.
dinar 23 35 2004
Moderna numizmatika
SUMMARY
T
BD-10. 20 Perpera 1910, zlato .900, 6.77 g, 21 mm, obod „Бог he coin collection of the Viennese Museum of Art History
чуба Црну Гору”, ↑↑, Beč. Mandić 19a, KM 11, REP kod 23.11.1- (KHM) is one of the five largest in the world. The beginnings
1.2/51. Očuvanost: kovnički sjaj sa karakteristikama polirane plo- of it were made during the reign of Emperor Maximilian, in XV
če. (Sl. 10). Poreklo: kovnički referentni primerak. Century. Emperor Franz Joseph I opened current building in 1893;
KOMENTAR: Veoma je važno imati primerke od 10 i 20 perpera (Kra- apart from large art and sculpture collections, it houses not on-
ljevine) sa dokazanom provenijencijom. Mandić (1995) je već i rani- ly coins but also banknotes, orders and decorations, medals and
je objavio nekoliko falsifikata tako da sa ovim primercima možemo historical shares. The importance of this collection for the whole
nedvosmisleno da odredimo šta je falsifikat a šta ne. Takođe je va- Central Europe is immense: it is here that many coins of adjacent
žno da se može konačno rešiti i dilema obodnog teksta. Već dugo countries of Balkans are preserved, whereas otherwise they would
vremena se pričalo da umesto БОГ ЧУВА ЦРНУ ГОРУ, obod ovih have been lost for posterity because of the tumultuous past of this
novčića ima tekst БОГ ЧУБА ЦРНУ ГОРУ. Na ovom novčiću smo za- region. This article presents several important rarities of Yugoslav
ista taj tekst i mogli utvrditi. Sa druge strane, moguće je da se radi o numismatics from this collection. Most are as yet unpublished and
zrncu prašine u kalupu koje je kasnije ispalo tako da ne možemo sa several are unique. Authors have not only listed important rarities
sigurnošću da tvrdimo da svi 20 perpera imaju ovaj tekst. Ovaj pri- as such but also coins which are condition rarities, i.e. in excellent
merak u svakom slučaju ima. state of preservation, otherwise never seen. Many of these coins we-
7BD-11. 100 Perpera 1910, zlato .900, 33.87 g, 37 mm, obod re directly from the Mint in Vienna, actually they were mint sam-
„Бог чува Црну Гору”, ↑↑, Beč. Mandić 10a, KM 10, REP kod ple coins and as such of extreme importance. Particularly in cases
23.11.1-1.1/51. Očuvanost: lako brisana polirana ploča. (sl.11). Po- where there are many forgeries, it is important to have coins of un-
reklo: kovnički referentni primerak. disputed provenance.
KOMENTAR: I u ovom slučaju je važno imati prvoklasno pore-
klo, zbog brojnih falsifikata. (To be continued)
2004 36 dinar 23
Moderna numizmatika
dinar 23 37 2004
Moderna numizmatika
1 Evro (EUR) se koristi u sledećim zemljama: Andora, Austrija, Azori, Belgija, Finska, Francuska, Francuska Gijana, Grčka, Gvadelup, Holandija, Irska, Italija,
Luk semburg, Madera, Mar tinik, Monako, Nemačka, Por tugal, Reinion, San Marino, San Pjer i Mikelon, Španija i Vatikan.
2 Centralno-Afričke države koje izdaju monete iste vrednosti (CFA) su: Centralno-Afrička Republika, Čad, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Kamerun i Kongo
(Brazavil).
3 Raniji irački dinar (IQD) vrednosti 0,37 za 1 EUR, zamenjen je novim iračkim dinarom (IQN) vrednosti 1803,80 za 1 EUR.
4 Istočno karipske države koje izdaju istočno-karipski dolar istih vrednosti su: Angilja, Antigva i Barbuda, Dominika. Montserat, Nevis i Sv. Kristofer, Sve-
ta Lucija.
2004 38 dinar 23
Moderna numizmatika
Osnovni podaci o zemljma DŽERZI (Jersey). Britanska krunska dependansa u Ka- ESTONIJA (Estonia). Baltička država zapadno od Ru-
nalu (La Manšu), 19 km zapadno od francuske obale sije, bila u sastavu SSSR. Nezavisna 1918-1941. i pono-
(nastavak) (Normandije). Ima 117 km2 i 74.000 stanovnika. Gl. vo od 20. VIII 1991. Ima 45.100 km2 i 1,5 miliona sta-
grad: St. Helier. Monet. sistem: 1 POUND = 100 pence. novnika. Glavni grad: Talin. Monet. sistem: 1 KROON
ČAD (Chad). Afrička država između Nigera i Sudana, = 100 senti.
DŽIBUTI (Djibouti). Bivša francuska kolonija Somali-
nezavisna od 11. VIII. 1960. godine. Ima 1.284.000 ETIOPIJA (Ethiopia). Najstarija afrčka nezavisna dr-
land i franc. preko-morske teritorije Affars & Issas, ne-
km2 i 5,6 miliona stanovnika. Gl. grad: N’Djamena. zavisna država od 27. VI 1977. godine. Nalazi se izme- žava, carrevina do 12. IX 1974, zatim republika. Ima
Monet. sistem: 1 FRANC = 100 centimes. đu Etiopije i Somalije. Ima 22.000 km2 i 421.320 sta- 1.221.900 km2 i 48 miliona stanovnika. Glavni grad:
ČEŠKA (Czech Republic). Država koja je nastala raspa- novnika. Gl. grad: Djibuti. Monet. sistem: 1 FRANC = Adis Abeba. Monet. sistem: 1 BIRR (Dollar) = 100 san-
dom Čehoslovačke 1. januara 1993. Ima 18.864 km2 i 100 centimes. teems (matonas).
10,4 miliona stanovnika. Gl. grad: Prag (Praha). Mo- EGIPAT (Egypt). Država u severo-istočnoj Africi, re- FARSKA OSTRVA (Faeroe Islands). Samoupravna za-
net. sistem: 1 KORUNA = 100 haleru. publika od 1952. godine. (U periodu 1958-1971 sa Siri- jednica u sastavu Danske, nalazi se u severnom Atlan-
jom i Jemenom sačinjavala Ujedinjenu Arapsku Repu- tiku, između Islanda i Šetlandskih ostrva. Ima 1.400
ČILE (Chile). Država na zapadnoj obali Pacifika u Ju-
bliku). Ima 1.101.450 km2 i 62,4 miliona stanovnika. km2 i 47.000 stanovnika. Glavni grad: Thorshavn. Mo-
žnoj Americi, nezavisna od 18. IX 1810. godine. Ima
Gl. grad: Kairo. Monet. sistem: 1 FUNTA / Pound (Gu- net. sistem: 1 KRONE = 100 ore.
756.950 km2 i 14,2 miliona stanovnika. Gl. grad: Santi-
nayh) = 100 piastres (girsch); 1 piastre = 10 milliemes FIDŽI (Fiji). Država na oko 320 ostrva u jugozapad-
ago. Monet. sistem: 1 PESO = 100 centavos.
= 40 paras. nom Pacifiku, 1770 km severno od Novog Zelanda, ne-
DANSKA (Denmark). Stara država koja postoji od 9. zavisna od 10. X 1970. Ima 18.274 km2 i 715.000 stanov-
EKVADOR (Ecuador). Država na zapadnoj obali Ju-
veka. U 14. veku sve skandinavske države bile su pod žne Amerike, stekla nezavisnost 25. V 1882. i stupila nika. Glavni grad: Suva. Monet. sistem: 1 DOLLAR =
danskom vlašću. Sadašnji sistem ustavne monarhije u konfederaciju sa Venecuelom i Kolumbijom, a od 100 cents.
datira od 1849. godine. Ima 43.070 km2 (bez Grenlan- 1830. je samostalna republika. Ima 283.560 km2 i 9,5 FILIPINI (Philippines). Ova država je arhipelag u za-
da) i 5,2 milina stanovnika. Gl. grad: Kopenhagen. Mo- miliona stanovnika. Glavni grad: Kvito (Qvito). Mo- padnom Pacifiku, ranije pod kontrolom SAD, nezavi-
net. sistem: 1 KRONE = 100 ore. net. sistem: 1 SUCRE = 10 decimos = 100 centimos. sna od 4. VII 1946. Ima 300.000 km2 i 65 miliona sta-
DOMINIKA (Dominica). Nezavisna država od 3. XI EKVATORIJALNA GVINEJA (Equatorial Guinea). novnika. Glavni grad: Manila. Monet. sistem: 1 PISO
1978. godine. Nalazi se u Antilima, između Gvadalupe Bivša Španska Gvineja, na zapadnoj obali Afrike, neza- = 100 sentimes.
i Martinike. Ima 750 km2 i 82.608 stanovnika. Gl. visna država od 12. X 1968. Ima 28.050 km2 i 300.000 FINSKA (Finland). Skandinavska republika, nezavi-
grad: Roseau. Monet. sistem: 1 DOLLAR = 100 cents. stanovnika. Glavni grad: Malabo. Monet. sistem:EKU- sna od 6. XII 1917. Ima 338.927 km2 i 5 miliona stanov-
ELE, od 1985: FRANC (bez sitnih delova). nka. Glavni grad: Helsinki. Monet. sistem: 1 MAAR-
DOMNIKANSKA REPUBLIKA (Dominican Repu-
blic). Srednjoamerička država koja zauzima istočnu EL SALVADOR (El Salvador). Centralnoamerička dr- KA = 100 pennia, od 2002. EURO.
polovinu ostrva Hispaniola, dok drugu polovinu zau- žava, između Gvatemale i Hondurasa, nezavisna od FOKLANDSKA OSTRVA (Falkland Islands). Britan-
zima Haiti. Nezavisna od 1865. godine. Ima 48.734 1839. godine. Ima 21.040 km2 i 5,6 miliona stanovni- ska kolonija, grupa od oko 500 ostrva na jugu Južne
km2 i 8 miliona stanovnika. Glavni grad: Santo Do- ka. Glavni grad: San Salvador. Monet. sistem: 1 QUET- Amerike. Ima 12.170 km2 i samo 2.260 stanovnika.
mingo. Monet. sistem: 1 PESO = 100 centavos. ZAL = 100 centavos. Glavni grad: Stanley. Monet. sistem: 1 POUND = 100
ERITREJA (Eritrea). Bivša etiopijska provincija na pence.
5 Zapadno-Afričke države koje izdaju monete obali Crvenog mora, između Sudana i Etiopije. Nezavi- FRANCUSKA (France). Francuska (sada Peta republi-
iste vrednosti (CFA) su: Benin, Burkina Faso, sna država od 24. V 1993. godine. Ima 117.600 km2 i ka, od 1959), ima 547.030 km2 i 54,5 miliona stanovni-
Mali, Niger, Obala Slonovače, Saharavi, Sene- 3,6 miliona stanovnika. Glavni grad: Asmara. Monet. ka. Glavni grad: Priz. Monet. sistem: 1 FRANC = 100
gal i Togo. sistem: 1 NAKFA (Dollar) = 100 cents. centimes, od 2002. god. EURO.
dinar 23 39 2004
Moderna numizmatika
FRANCUSKA POLINEZIJA (French Polynesia). Biv- dine. Ima 36.120 km2 i 1,1 milion stanovnika. Glavni Monserat i Granada. Monet. sistem: 1 DOLLAR = 100
ša Francuska Okeanija (do 1957.) u Južnom Pacifiku, grad: Bissau. Monet. sistem: 1 PESO = 100 centavos. cents.
na sredini između Australije i Južne Amerike. Sastoji HAITI (Haiti). Država koja zauzima severni deo ostr- ITALIJA (Italy). Država na Apeninskom poluostrvu,
se od 5 ostrvskih arhipelaga ukupne površin od 3.94 va Domingo (Hispaniola), bivša francuska kolonija, ima 301.230 km2 i 60 miliona stanovnika. Plebiscitom
km2, sa 185.000 stanovnika. Glavni grad: Pareete. Mo-
nezavisna od 1804. godine. Ima 27.750 km2 i 5,4 milio- 1948. godine ukinuta je kraljevina i proglašena republi-
net. sistem: 1 FRANC = 100 centimes.
na stanovnika. Glavni grad: Port-au-Prince. Monet. si- ka. Glavni grad: Rim. Monet. sistem: 1 LIRE = 100 cen-
GABON (Gabon). Država u ekvaterijalnom delu na za- stem: 1 GOURDE = 100 centimes. tisimi, od 2002. godine EURO.
padnoj obali Afrike, nezavisna od 17. VIII 1960. Ima
HOLANDIJA (Netherlands). Zapadnoevropska drža- IZRAEL (Israel). Država na istočnoj obali Sredozem-
267.570 km2 i 1,2 miliona stanovnika. Glavni grad: Li-
va, ima 41.500 km2 i 15,1 miliona stanovnika. Glavni nog mora, nezavisna od 14. V 1948. Ima 20.770 km2 i
berville. Monet. sistem: 1 FRANC = 100 centimes.
grad: Hag. Monet. sistem: 1 GULDEN = 100 cents, od 5 miliona stanovnika. Glavni grad: Jerusalim. Monet.
GAMBIJA (Gambia). Zauzima uzak pojas zemlje, širi- 2002. EURO. sistem: 1 LIRA = 100 agorot, od 1985: 1 SHEQUEL =
ne 32 i dugačke 322 km, oko reke Gabon na zapadnoj 1000 sheqalim, 10 sheqalim = 1 agora.
HOLANDSKI ANTILI (Netherlands Antilles). Bivša
obali Afrike, nezavisna od 18. II 1965. Ima km2 i
holandska kolonija u grupi zapadnoindskih ostrva, ste- JAMAJKA (Jamaica). Država u Karipskom moru, oko
720.000 stanovnika. Glavni grad: Bendžul (Benjul).
kla autonomiju 15. XII 1954. Ima 960 km2 i 225.000 150 km južno od Kube, članica Britanskog komonvel-
Monet. sistem: 1 DALASI = 100 bututs.
stanovnika. Glavni grad: Willemstad. Monet. sistem: ta, nezavisna od 6. VIII 1961. Ima 10.990 km2 i 2,1 mi-
GANA (Ghana). Bivša kolonija Zlatna obala na zapad- 1 GULDEN = 100 cents. liona stanovnika. Glavni grad: Kingston. Monet. si-
noj obali središnje Afrike, nezavisna država od 6. III
HONDURAS (Honduras). Država u Centralnoj Ameri- stem: 1 DOLLAR = 100 cents.
1957. Ima km2 i 14 miliona stanovnika. Glavni grad:
ci, nezavisna od 1839. godine. Ima 112.090 km2 i 4,5
Akra (Accra). Monet. sistem: 1 CEDI = 100 pesewas. JAPAN (Japan). Ustavna monarhija (carevina), po le-
miliona stanovnika. Glavni grad: Tegucigalpa. Monet.
GERNZI (Guernsey). Kanalsko ostrvo, britanska de- gendi osnovana 660. godine pre n.e. Ima 377.835 km2
sistem: 1 LEMPIRA = 100 centavos.
pendansa, zapadno od francuske obale (Normandije). i 123,2 miliona stanovnika. Glavni grad: Tokio (To-
HONG KONG (Hong Kong). Država na istočnoj obali kyo). Monet. sistem: 1 YEN = 100 sen.
Ima 194 km2 i 54.000 stanovnika. Glavni grad: St. Pe-
Kine, iznajmljena Englezima 1898. godine na 99 godi-
ter Port. Monet. sistem: 1 POUND = 100 pence. JEMEN (Yemen). Bivše države Arapska Republika Je-
na, sada vraćena Kini. Ima 1.040 km2 i 5,2 miliona sta-
GIBRALTAR (Gibraltar). Britanska kolonija na jugu novnika. Glavni grad: Victoria. Monet. sistem: 1 DOL- men i Narodna Demokratska Republika Jemen ujedi-
Pirinejskog poluostrva. Ima 6,5 km2 i 30.000 stanovni- LAR = 100 cents. njene od 22. maja 1990. u Republiku Jemen, koja ima
ka. Glavni grad: Gibraltar. Monet. sistem: 1 CROWN 531.000 km2 i 12 miliona stanovnika. Glavni grad: Sa-
= 5 shillings, 20 shillings = 1 pound. Sada: 1 POUND HRVATSKA (Croatia). Sadašnja Republika Hrvatska na. Monet. sistem: 1 RIYAL = 100 fils.
= 100 pence. odvojila se od SFR Jugoslavije i proglasila samostalnost
8. X 1991. godine. Ima 59.538 km2 i oko 5 miliona sta- JERMENIJA (Armenia). Bivša Sovjetska republika,
GRČKA (Greece). Balkanska država, oslobođena od novnika. U toku II svetskog rata formirana je bila NDH, graniči se sa Turskom, Gruzijom, Azerbejdžanom i
Turaka 1821-1827, kraljevina od 1935. do 1973, zatim 10. IV 1941, na teritoriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine Iranom. Nezavisna od 9. avgusta 1991. godine. Ima
republika. Ima 131.940 km2 i 10 miliona stanovnika. i Srema. Imala je 6,3 miliona stanovnika. Glavni grad: 29.800 km2 i 3,5 miliona stanovnika. Glavni grad: Je-
Glavni grad: Atina. Monet. sistem: 1 DRAHMA = 100 Zagreb. Monet. sistem: 1 KUNA = 100 banica. revan. Monet. sistem: 1 DRAM = 100 luma.
lepta, od 2002. EURO.
INDIJA (India). Republika Indija, azijski potkontinent, JORDAN (Jordon). Hašemitska kraljevina na Bliskom
GRENADA (Grenada). Državica na Ostrvima zavetri- nezavisna je od 14. VIII 1947. godine. Ima 3.287.590 istoku, nezavisna od 1946. godine. Ima 91.880 km2 i
ne u Karipskom moru, 145 km sverno od Trinidada. km2 i oko 1 milijardu stanovnika. Glavni grad: New Del- 3,5 miliona stanovnika. Glavni grad: Amman. Monet.
Ima 344 km2 i 94.000 stanovnika. Glavni grad: St. Ge- hi. Monet. sistem: 1 RUPEE = 100 paise. sistem: 1 DINAR = 1000 fils.
orge’s. Monet. sistem: DOLLAR, nema sitnijih delova
novca. INDONEZIJA (Indonesia). Ova država je najveći svet- JUŽNA DŽORDŽIJA I JUŽNA SANDVIČKA OSTR-
ski arhipelag koji se prostire na 5.000 km, od jugoistoč- VA (South Georgia & South Sandwich Islands). Ostrva
GRENLAND (Grenland). Veliko ostrvo između Sever- ne Azije do blizu Australije. Nezavisna je od 17. VIII koja su dependansa Folklandskih ostrva od kojih su
nog Atlantika i Polarnog mora, integralni deo Danske. 1945, a ima 1.919.440 km2 i 188 miliona stanovnika. udaljena oko 800 milja istočno. Južna Džordžija ima
Ima 2.175.600 km2 i 48.000 stanovnika. Glavni grad: Glavni grad: Džakarta. Monet. sistem: 1 RUPIAH = 1.770 km2 a Južna Sendvička ostrva 311 km2. Monet.
Godthaab. Monet. sistem: 1 KRONE = 100 ore. 100 sen. sistem: POUND (funta), nema sitnijih delova novca.
GRUZIJA (Georgia). Bivša Sovjetska republika, nalazi IRAK (Iraq). Država na Bliskom istoku, u istoriji po- JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA (South Africa). Drža-
se južno od Rusije. Nezavisna od 9. aprila 1991. godine. znata kao Mesopotamija. Nezavisna država od 1932. go- va na samom jugu Afrike, samostlna od 31. V 1961. go-
Ima 69.700 km2 i 5,7 miliona stanovnika. Glavni grad: dine. Ima 434.920 km2 i 14 miliona stanovnika. Glavni dine. Ima 1.221.040 km2 i 38,5 miliona stanovnika.
Tbilisi. Monet. sistem: 1 LARI = 100 thetri. grad: Bagdad. Monet. sistem: 1 DINAR = 1000 fils. Glavni grad Cape Town. Monet. sistem: 1 RAND = 100
GVADELUP (Guadeloupe). Francuska kolonija u Za- IRAN (Iran). Islamska republika (do 1931. zvala se cents.
padnim Indima, oko 500 km jugoistočno od Portorika. Persija) između Kaspijskog mora i Persijskog zaliva.
Ima 1.780 km2 i 306.000 stanovnika. Glavni grad: Bas- KAJMANSKA OSTRVA (Cayman Islands). Britan-
Ima 1.648.999 km2 i 40 miliona stanovnika. Glavni ska kolonija, severozapadno od Jamajke. Ima 259 km2
se-Terre. Monet. sistem: 1 FRANC = 100 centimes. grad: Teheran. Monet. sistem: 1 RIAL = 20 shahas, 10 i 13.000 stanovnika. Glavni grad: Džordžstaun (Geor-
GVAJANA (Guyana). Država na severozapadnoj obali rials = 1 toman. gestown). Monet. sistem: 1 DOLLAR = 100 cents.
Južne Amerike, nezavisna od 23. II 1870. Ima 214.970 IRSKA (Ireland). Ostrvska država koja zauzima veći
km2 i 955.000 stanovnika. Glavni grad: Džordžtaun KAMBODŽA (Cambodia). Država u Tajlandskom za-
deo istoimenog ostrva, stekla nezavisnost od Engleske livu u Indokini, nezavisna od 1954. godine. (Od 1979.
(Georgetown). Monet. sistem: 1 DOLLAR = 100 cents. 6. XII 1921. godine. Ima 70.282 km2 i 2,8 miliona stanov- do 1990. zvala se Kampučija). Ima 181.040 km2 i 10,6
GVATEMALA (Guatemala). Država u najsevernijem nika. Glavni grad: Dablin (Dublin). Monet. sistem: 1 PO-
miliona stanovnika. Glavni grad: Pnom Pen. Monet.
delu Srednje Amerike, nezavisna od 1839. godine. UND (PUNT) = 100 pence, od 2002. godine EURO.
sistem: 1 RIEL = 100 sen.
Ima 108.890 km2 i 8 miliona stanovnika. Glavni ISLAND (Iceland). Republika Island nalazi se na istoi-
grad: Guatemala City. Monet. sistem: 1 QUETZAL = KAMERUN (Cameroon). Država u zapadno-central-
menom vulkanskom ostrvu u Severnom Atlantiku.
100 centavos. nom delu Afrike, u Gvinejskom zalivu, nezavisna od 1.
Ima 103.000 km2 i 251.708 stanovnika. Glavni grad:
Reykjavik. Monet. sistem: 1 KRONA = 100 aurar. I 1960. Ima 475.445 km2 i 10 miliona stanovnika. Glav-
GVINEJA (Guinea). Država na zapadnoj obali Afrike,
nezavisna od 2. X 1958. Ima 245.860 km2 i 6,4 miliona ni grad: Jounde (Younnde). Monet. sistem: 1 FRANC
ISTOČNE KARIPSKE DRŽAVE (East Caribbean Sta- = 100 centimes.
stanovnika. Glavni grad: Konakri (Conakry), Monet. tes). Grupa država, britanskih kolonija u stočnim Ka-
sistem: FRANC, nema sitnog novca. ribima, većinom male ostrvske zemlje koje su formira-
GVINEJA BISAU (Guinea-Bissau). Bivša Portugalska le monetarnu uniju. Tu spadaju: Angilja, Sv. Kristofer Pripremili: Ranko Mandić i Slaviša Žikić
Gvineja. Afrička država, nezacisna od 10. IX 1974. go- i Nevis, Antigva, Dominika, Sv. Lucija, Sv. Vinsent, (Nastavak u sledećem broju)
2004 40 dinar 23
Moderna numizmatika
Austrija. 5 Euro 2004 proširenje EU Ag; Hr vatska. Iskovani su svi primerci opti-
25 euro 2004 Semering Ag/ bimtal; 50 cajnog novca sem 25 kuna. tj. apoeni od
Euro 2004 Haydn Au; 20 Euro 2004. Po- 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lipa, te 1, 2 i 5 kuna
sleratno vreme Ag; 10 Euro 2004 dvorac 2004.
Hellbrun Ag; 20 Euro 2004 brod Nova-
ra Ag. Izrael. Serija Arhitektura: 1, 2 i 10 She-
qel 2004 Ag/Au (kolor).
Belgija. 10 Euro 2004. Tintin. Ag; 10 Eu-
ro 2004 proširenje EU Ag; 50 Euro 2004 Kanada. 1 Dollar 2004 brod Ag; 20 Dol-
kraljev 70. rođendan Au. lars 2004 svetionik Ag; 100 Dolars 2004
St. Lorensov prolaz Au; 200 Dollars
Bosna i Hercegovina. Iskovani su samo 2004 slika „Fragmnenti” Au; 350 Dol-
apoeni opticajnog novca od 10 i 20 fenin- lars 2004 cveće Au. Serija lovorov list:
ga 2004. i pušteni u opticaj 19. VII o. g. 50 Cents, 1, 5, 10, 20 i 50 Dollars 2004
Pored ovog, izdat je i apoen od 2 konver- Slika 1. Ruski novčić od 3 rublje Au-Ag bimetal.
tibilne marke 2003, ali još nije pušten u „Godina majmuna”
opticaj, nego se samo može dobiti u Cen- Kongo. Serija papagaji (u boji): 10 Francs
tralnoj banci BiH. ja proširenje EU: ¼ Euro 2004 Ag (2 ra- 2004 Ag (3); Serija ribe (u boji): 10 Francs
zna), 1½ Euro 2004 Ag (2), 10 Euro 2004 2004 (3) Ag; Serija oktopadi (u boji) 10
Brazil. Fudbal-Mundijal: 2 Reals 2004 Au (2), 20 Euro 2004 Au (2), 50 Euro 20- Francs 2004 Ag (3).
Ag, 20 Reals 2004 Au. 04 Ag (1), 50 Euro 2004 Au (2), 100 Eu-
ro 2004 Au, 500 Euro 2004 (Au); Seri- Litvanija. Serija Univerzitet: 1 Litas
Finska. 10 Euro 2004 J.L. Runeberg Ag. ja Napoleon: 1½ Euro 2004 Ag, 10 Eu- 2004 Cu-Ni, 50 Litas 2004 Ag.
ro 2004 Au, 50 Euro 2004 Au, 100 Eu-
Francuska. Serija Fudbal-Mondijal: 1½ ro 2004 Au. Makao. 500 Patacas 2004. Godina maj-
Euro 2004 Ag, 10 Euro 2004 Au; Serija muna Ag.
La Semeuse (personif. Francuske): 1½ Grčka. 2 Euro 2004 bimetal - opticajni
Euro 2004 Ag, 5 Euro 2004 Ag, 10 Eu- Olimpijada; Serija Olimpijada prigodni: Mariana ostr va. Serija: Papa Jovan Pa-
ro 2004 Au, 20 Euro 2004 Au; 1½ Euro 10 Euro 2004 Ag (12); 100 Euro 2004 Au vle II: 5 Dollars 2004 Ag 25 g, 5 Dollarrs
2004 Ag; 5 Euro 2004 Panteon Ag; Seri- (6) 2004 Au 1,24 g.
dinar 23 41 2004
Moderna numizmatika
nje EU: 10 Zloty 2004 Ag (u boji), 200 povodom 120-godišnjice Narodne ban-
Zloty 2004 Au. ke Srbije, te 5.000 i 10.000 dinara težine
3,45 i 8,64 g povodom 200 godina mo-
Rumunija. 5000 Lei 2004 Stefan cel Ma- derne srpske države, v. opširniji prikaz
re Au. na str. 31-32.
2004 42 dinar 23
Notafilija
500 DINARA
God. Dizajn Kvalitet: IV III II I
1941 vodoznak kralj - 1 3 5
1876 Knjaz Milan 100 150 250 500 1941 vodoznak žena - 1 3 5
5 DINARA 1942 seljak seje žito - - 1 5
God. Tip Kvalitet: V III II
1848 bez kupona 300 800 1000 1876 Devojka i vojnik 150 200 300 700 1000 DINARA
1848 sa kuponom 400 1000 1500 1916 Miloš Obilić 30 50 100 200
1848 preštampana 300 800 1000 1917 Miloš Obilić 30 50 100 200
10 FORINTI 10 DINARA
1876 Devojka i vojnik 200 300 400 1000
1885 Devojka i vojnik 1000 1300 2000 3000
1887 Alegorija 50 100 200 400
1893 Žena s guslama 10 30 50 120
1941 Preštampana 3 5 10 25
20 DINARA
1905 Alegorija Srbije 100 130 200 500
1941 Vuk Karadžić 1 2 5 10
1942 „Plavi Vuk” 150 200 250 400
50 DINARA
1941 Preštampana 1 3 5 15
1942 vodoznak kralj 2 5 8 20
1942 vodoznak žena 2 5 8 20
2003 Đorđe Vajfert - - 20 25
5000 DINARA
2003 Slobodan Jovanović - - 90 100
dinar 23 43 2004
Notafilija
5 PERPERA
1919 kovač 5 10 40 100
1912 grb, maslin. zelena 2 4 6 15 10 DINARA
1914 grb, plava 5 10 20 35 1920 goli čovek 15 30 100 200
1914 karmin crvena 2 5 15 20 1926 bista „Srbija” 15 25 50 150
1917 crvena i zelena 3 6 18 25 1929 bista „Srbija” 40 80 150 300 Serija specimena novčanica koja sadrži apoene od 5,
10 PERPERA
1939 kralj Petar II 2 3 8 20 10, 25, 100, 500 i 1000 dinara. Komplet: 2500
1912 grb, cigla crveno 5 20 30 50 20 DINARA / 80 KRUNA
1914 grb, crvena 5 8 10 15 1919 orač 10 20 60 150 Republika
1914 sivoplava 3 5 8 15 1 DINAR
20 DINARA
1917 plava i crvena 5 10 15 20
1936 kralj Petar II 1 2 3 5
50 DINARA
1931 kralj Aleksandar - 1 3 5
1944 partizan - 1 2 5
1994 J. Pančić - - 1 5
5 DINARA
20 PERPERA
1944 partizan - 2 5 10
1914 grb, ljubič. braon 6 8 10 15 1965 žetva 1 3 5 15
100 DINARA / 400 KRUNA
1914 braon 3 6 8 10 1968 žetalica 0,30 0,50 0,80 1
1917 crvena i zelena 10 20 30 60 1919 anđeli 80 150 450 800 1994 Nikola Tesla 0,30 0,50 1 5
50 PERPERA 100 DINARA 1994 Nikola Tesla 0,50 1 2 5
1912 grb, ljubičasta 400 600 800 1000 1920 alegorija Srbije 10 50 120 300 10 DINARA
1914 grb, žutobraon 20 40 80 100 1944 partizan - 1 5 10
1914 crvena 20 30 40 50 1965 livac / železara 1 3 5 15
1917 ljubičasta i braon 20 40 50 100 1968 livac - - - 1
100 PERPERA 1978 livac - - - 0,50
1981 livac - - - 0,50
1912 grb, tamnobraon 1500 2500 3000 RR 1990 devojčica - 0,50 1 2
1914 grb, narandž. braon 80 100 250 300 1994 devojčica - - - 0,50
1914 sivoplava 40 80 100 150 1994 Josif Pančić - - 0,50 1
1917 tamnoplava i zelena 30 70 80 120 1994 Njegoš - - 1 5
1994 Njegoš - - 1 3
JUGOSLAVIJA 2000 Vuk Karadžić - - - 1
Kraljevina
20 DINARA
2004 44 dinar 23
Notafilija
dinar 23 45 2004
Notafilija
Papirni novac
Kraljevine Crne Gore
tip 1915. godine
Prevod sa francuskog: Rajko Popović
P
osle sastanka koji je 7. i 9. januara 1915. godine održao Za svih sedam apoena fabrika Debrny izgravirala je tek-
Jovan Popović, delegat vlade Crne Gore, sa M. Brune- stove, a papir za pr vih pet apoena izrađen je od testa pamuč-
tom, konzulom Kraljevine Crne Gore i M. Ernest Picar- nih krpa koje je isporučila fabrika Rives. Ovi apoeni nemaju
dom, generalnim sekretarom Francuske banke, ova Banka ni jedan filigran; njihova težina fiksirana je na 65 g po m2.
preuzela je obavezu da u što kraćem roku pripremi novu seri- Za apoene od 50 i 100 perpera štampanje je preuzela fabri-
ju apeona crnogorskog perpera, i da ih odmah odštampa. ka Bercy, a upotrebljeni papir, takođe bez filigrana, bio je teži-
Ugovorena je izrada novčanice u niže navedenim količi- ne 37 g po m2.
nama - Lista A:
2.250.000 apoena od 1 perpera
900.000 apoena od 2 perpera
180.000 apoena od 5 perpera
180.000 apoena od 10 perpera
90.000 apoena od 20 perpera
18.000 apoena od 50 perpera
4.500 apoena od 100 perpera
2004 46 dinar 23
Notafilija
Pravopisna greška na
Nažalost, ova mala krljevina
ubrzo je pregažena od Austrougar-
ske i bila je oslobođena tek posle za-
vršetka Velikog rata i prema spora-
zumu iz Sain Germaina pripojena bosansko-hercegovačkim
novčanicima od pet
Kraljevini Srba, Hr vata i Slovenaca
koja je osnovana 1. decembra 1918.
godine.
Sav trošak oko štampanja ovih
novčanica isplatila je nova država
1924. godine.
konvertibilnih maraka
sa osvrtom na slične greške
Preuzeto uz dozvolu iz časopisa
„Numismatique et change”, Paris,
u drugim zemljama
br. 339, jun 2003.
P
S U M M A RY apirni novac predstavlja važan ofici- je slučaj mađarskih državnih novčanica iz
jelan dokument u kojim bismo oče- 1920. i 1923. godine na kojim je na nalič-
PAPER MONEY kivali da bude pravopisno i grama- ju napisana vrednost na rumunskom jezi-
OF THE KINGDOM tički ispravan. Ali ako iscrpno proučava- ku po starom fonetskim pravopisu. Slični
OF MONTENEGRO mo razne novčanice, možemo utvrditi da primerak su sve čehoslovačke novčanice iz
TYPE 1915 se na njima mogu pronaći iznenađujuće razdoblja 1919-1939. Za stanovništvo Rute-
mnogo različnih pravopisnih ili gramatič- nije (Rusini) na njima je vrednost napisa-
kih greška. Ove greške javljaju se zbog vi- na i na ruskom jeziku, ali po pravopisu, ko-
dinar 23 47 2004
Notafilija
tiničnim slovom A. Kao drugi primer be discovered on them. They can have a
možemo da spomenemo slovačku novča- very different nature.
nicu od 50 kruna iz drugog svetskog ra- Some mistakes result from the fact
ta. Činovnici Slovačke narodne banke, that the banknotes are printed or even
koji ni su znali ruski jezik, prepisivali su designed abroad, sometimes even un-
ruske oznake vrednosti iz predratnih če- der emergency conditions, in printing
hoslovačkih novčanica. Zbog toga, i ne- works having no staff with a good kno-
jasne stilizacije ćirilskih slova na ovim wledge of the respective language. In
novčanicama, nisu shvatili da je na kra- many countries, texts in languages of
ju ruskog broja пятьдесятъ po starim national minorities are also presented
pravopisu moralo biti ъ, a ne ь. Kao po- on the banknotes. In such cases, the te-
sledica toga na ovoj novčanici je reč пя- xts can be formulated by people, who
тьдесять, sa ь na kraju, koja je neisprav- either do not master the minority lan-
na i po starom i po novim ruskom pra- Slika 2. Lice srpske (gore) i hrvatsko-bošnjač- guage sufficiently or do master it well,
vopisu. ke (dole) varijante bosansko-hercegovske but not have an adequate contact with
Nešto slično dogodilo se i na sadaš- novčanice od 5 konvertibilnih maraka development of this language in the me-
njim bosansko-hercegovskim novčanici- tropolitan country.
ma od 5 konvertibilnih maraka štampa- In some multinational countries
nim u Francuskoj. Na njihovom naličju a very specific linguistic problem can
u obema varijantama ove novčanice (sli- occur. From political reasons, the sta-
ka 1) u srpskom tekstu u broju ПET nala- te administrative tends to re-codify the
zimo umesto ćiriličnog slova п latinično minority language spoken in an adja-
slovo P. Zbog toga moramo da čitamo cent country on the base of some margi-
oznaku vrednosti na srpskom RET, ume- nal dialects in order to create a „new” li-
sto PET konvertibilnih maraka. Nešto terary language, and in this re-codified
tako moglo je da se dogodi u zemlji gde form introduces it on the money. An ex-
skoro niko ne zna ćirilicu, ali razlog za ample of such practice is destiny of the
ovu grešku je i komplikovano smenjiva- Rumanian language in the former Sovi-
nje redosleda vrlo sličnih ili istovetnih et Union.
teksta na ćirilici i latinici na obema va- A specific problem is the Cyrillic on
rijantima bosansko-hercegovskih novča- Slika 3. Naličje srpske (gore) i hrvatsko-boš- the banknotes. There are several exam-
njačke (dole) varijante bosansko-hercegov-
nica, kao i uporedno korišćenje ćirilice ske novčanice od 5 konvertibilnih maraka
ples of confusion of letters having simi-
i latinice u svakodnevnom životu. Zbog lar or even identical form with the Latin
toga, verovatno, ovu grešku nisu prime- letters, but a quite different reading.
tili ni činovnici Centralne banke Bosne SUMMARY One of such confusions occurs on the
i Hercegovine. reverse of both varieties of the Bosnian
Nije, međutim, isključeno da su u Orthographic mistake on the 5 convertible mark banknote. In the nu-
projektovanju obeju varijanta ovog apo- Bosnian notes of 5 convertible meral „FIVE” in the Serbian indication
ena bile i neke druge teškoće, jer za raz- marks and similar mistakes in of value written in the Cyrillic, the Latin
liku od svih drugih apoena, novčanice other countries letter P is incorrectly used instead of the
od 5 maraka imaju na licu i naličju iste Cyrillic letter п. Thus, the numeral that
motive (Slika 2 i 3). Činjenica da na na-
ličju nema naziv reprodukovanog moti-
va, slično kako na srpskim varijantama
A lthough banknotes represent an
official document of a particularly
high importance and one would expect
should be correctly written in Cyrillic
«ПET» and read like the Latin «PET»
has a form („PET”) that in a Cyrillic te-
svih drugih apoena, nagoveštava da je them to be absolutely correct from the xt is to be read like the Latin „RET”.
po originalnim projektom obeju varijan- viewpoint of orthography and gram- This syllable is, however, fully meanin-
ta osnova bila srpska varijanta. mar, surprisingly many mistakes can gless in the Serbian language.
2004 48 dinar 23
Notafilija
TREĆA SERIJA
MAKEDONSKIH NOVČANICA
P
oznato je da je Narodna banka Republike Makedoni- još samo novčanice od 500 i 1000 denari sa datumom „ja-
je nakon proglašenja samoslatlosti, u septembru 1991. nuar 2003”, koje imaju dodatnu zaštitu, a koju ćemo nakna-
godine, izdala tri serije papirnog novca. Izrada prve se- dno opisati.
rije novčanica, poznatih kao vrednosni bonovi, započela je 20. Pored ova dva datuma, međutim, pojedini apoeni sada-
januara 1992.1 u štampariji „11 Oktomvri” Prilep, a bila je u šnjih makedonskih opticajnih nočanice tzv. treće serije, ja-
opticaju od 27. IV 1992 do 31. XII 1993. Ove skromno izrađe- vljaju se i sa drugim datumima, a koji do sada nisu katalo-
ne novčane bonove sa datumom izdanja „1992” (K.1-82), za- ški obrađeni. Tačnije, one se javljaju čak sa šest različitih da-
menila je druga serija makedonskog papirnog novca, znatno tuma, i to:
kvalitetnije izrađenih „pravih” banknota (K.9-12). Štampane 1) Novačanice dotumirane sa „СКОПЈЕ 8. СЕПТЕМБРИ
su u istoj štampariji, sa godinom izdanja „1993”, u opticaju od 1996 ГОДИНА”. Sa ovim datumom izdati su svi apoeni
10. V 1993. do 31. XII 1996. tj. novčanice od 10, 50, 100, 500, 1000 i 5000 denari.
2) Novačanice dotumirane sa „СКОПЈЕ АВГУСТ 1997
ГОДИНА”. Sa ovim datumom izdati su samo apoeni od
10 i 50 denari.
3) Novačanice dotumirane sa „СКОПЈЕ ЈАНУАР 2000 ГО-
ДИНА”. Sa ovim datumom izdata je prigodna novčani-
ca od 100 denari povodom proslave 2000 godina hrišćan-
stva (sl. 2). Ona se od redovnih razlikuje po tome što na
levoj strani, iznad mesta i godine izdanja, ima ukoso ispi-
sanu brojku „2000”. Izgleda da je pušten u opticaj izuze-
tno mali broj primeraka ovih „jubilaraca”, jer prema in-
formacijama koje smo dobili od naših skopskih kolega
Sl. 1. Apoen od 10 denari 1992 - Prva novčanica (novčani bon) numizmatičara, one se veoma retko sreću čak i u njiho-
Republike Makedonije vim kolekcijama. Sa istim datumom izdata je i „obična”
novčanica od 100 denari i to bez pretiska „2000”.
Napokon, novčanice treće serije (K.13-19), koje se sada
koriste, puštene su prvi put u opticaj 8. septembra 1996. go-
dine. Njihov dizajner je gđ. Biljana Unkovska, koja je na kon-
kursu za idejna rešenja novčanica Republike Makedonije uče-
stovala pod šitrom „Dorijan”. Apoeni od 10, 50 i 100 denari
izrađuju se, kao i ranije, u Štampariji „11. Oktomvri” Prilep,
dok se veći apoeni, 500, 1000 i 5000 denari, štampaju u Engle-
skoj (TDRL - London).
U pomenutom svetskom katalogu papirnog novca („K” -
Krause kataloški borjevi, a ne Pick kako se to često navodi),
kao i u makedonskom katalogu papirnog i metlanog novca3 Sl. 2. Jubilarna novčanica od 100 denari izdata povodom 2000.
godina hrišćanstva.
navodi se samo prvo izdanje ovih novčanica, sa datumom
„8. septembri 1996”. Na službenom sajtu NBRM4 pominju se 4) Novačanice dotumirane sa „СКОПЈЕ ЈАНУАР 2001 ГО-
ДИНА”. Sa ovim datumom izdata su novčanice od 10 i 50
1 Dobri Mickovski, Monetarno osamostajuvanje na Republika Makedoni-
ja - moje viduvanje, Sozdavanjeto na makedonskiot denar, Skopje denari.
2002, str. 83-90. 5) Novačanice dotumirane sa „СКОПЈЕ ЈАНУАР 2002 ГО-
2 George S. Čuhaj (Editor), Standard Catalog of Worls Paper Money, Vol.
II, 10th Edition, Krause Publications, Iola, Wn. 2004, str. 524-526. ДИНА”. Sa ovim datumom izdata je takođe samo novča-
3 Katerina Hristovska, Makedonskite banknoti i kovani pari 1992-2002, nica od 100 denari, ali tzv. redovna, a kojom je zamenje-
Skopje 2002, str.21-26.
4 http://www.nbrm.gov.mk/default-MK.asp
na ona koja je izdata prethodne godine.
dinar 23 49 2004
Notafilija
FANTAZIJSKE NOVČANICE
U JUGOSLAVIJI (III)
IZMIŠLJENI NOVAC
Sl. 3. Novčanica sa specijalnom hologramskom zaštitom. KAO SREDSTVO
POLITIČKE
6) Novačanice dotovane sa „СКОПЈЕ ЈАНУАР 2003 ГОДИ-
НА”. Sa ovim datumom izdata je „obična” novčanica od 10
denari (bez specijalne zaštite) i napred pomenute novča-
nice od 500 i 1000 denari kod kojih se nalazi sledeća spe-
cijalna zaštita: Na petstodenarki se u donjem središnjem
delu aversa, levo od zlatne maske, nalazi metalna folija na
PROPAGANDE
kojoj je reljefno utisnuta brojka „500”.
Na hiljadarki se specijalni zaštitni znak (takozvani OVD)
nalazi u središnjem gornjem delu aversa, levo od Bogorodice
(sl. 3). To je optički varijabilni element tj. hologram na kojem
je u sredini aplikacija velike brojke „1000” oko mape RM, dok
se naokolo nalazi više sitnijih brojki „1000”.
7) Novačanice dotumirane sa „СКОПЈЕ MAJ 2004 ГОДИ-
НА”. Sa ovim datumom izdata je za sada samo jedna nov-
čanica, očito ona koja se najviše upotrebljava - apoen od
100 denari. Ona se, sem po datumu, ne razlikuje od pret-
P
hodnih, što znači da nema specijalnu zaštitu kao napred remda sva fantazijska izdanja, uglavnom papirnog
opisane novčanice visokih apoenskih vrednosti. „novca”, imaju propagandni karakter, postoji u toj ka-
tegoriji jedan posebna grupa sa akcentom na političku
S U M M ARY borbu pojedinih stranaka ili pokreta, bilo onih na vlasti, bilo
opozicionih. U ovom kratkom prilogu navodim nekoliko ta-
THE THIRD SERIES OF BANKNOTES OF THE kvih primera iz naše novije političke istorije.
REPUBLIC OF MACEDONIA Pr ve propagandne „novčanice” ovakve vrste osmislili su
studenti Beogradskog univerziteta koji su tehnikom fotoko-
2004 50 dinar 23
Notafilija
dinar 23 51 2004
Notafilija
2004 52 dinar 23
Notafilija
dinar 23 53 2004
Notafilija
2004 54 dinar 23
Notafilija
dinar 23 55 2004
Notafilija
SUMMARY
RATIONALIZATION SUPPLY
COUPONS AND OTHER RATION
CARDS ISSUED SINCE 1944 - Part I
2004 56 dinar 23
Notafilija
Interni novac Brze Palanke i „Nitexa” izdati apoeni od 1 dinara (zeleni papir),
5 dinara (plavi papir) i 10 dinara (crve-
ni papir).
PALANKA
„Ukratko: ideja je vrlo zanimljiva, stvar
domišljata i - protivzakonita. Novčani-
ce će moći da kruže po tom kraju dok
se ne pojave inspektori. A da sve ne bi
Kuponu Poljoprivredne zadruge Brza Palanka za isplatu radnika iz bilo previše komplikovano, sada je veo-
građansko pravnog odnosa ma važno da Poljoprivredna zadruga, u
trenutku kada se na vratima pojave in-
Prema novinskom izveštaju objavljenom u „Politici”, Beograd 12. XII 1970. spektori, ima dovoljno ‘običnih dinara’
za pokriće ‘lokalnog dinara’.… Sa intere-
sovanjem i uz osmeh ‘brzopalanačku hi-
ljadarku’ razgledali su lično guverner i
viceguverner Narodne banke. U štampa-
nju novca njihova banka, inače, nije ima-
la konkurenciju”…
NITEXOV
INTERNI
NOVAC
Preuzeto iz Biltena Numizmatič-
kog društva „Mediana” br. 7, Niš
1974.
P
re „poplave” internog novca, naj- nika, jednu jedinu radnu organizaciju,
N
češće u vidu bonova restorana Poljoprivrednu zadrugu i - svoj lokalni iška pamučna industrija „Rat-
društvene ishrane u gotovo svim „novac”! U svim prodavnicama u Brzoj ko Pavlović” u Nišu, „NITEX”,
preduzećima i ustanovama u Srbiji i Palanci i okolnim selima: Kupuzištu, Re- proslavila je 1972. godine, sko-
ostalim krajevima bivše SFR Jugoslavi- ki, Grabovici, Ljubičevcu, Velikoj Kame- ro pompezno, 75-godišnjicu svog posto-
je, krajem 1970. godine pojavio se pr vi nici i Velesnici, mogli ste kupiti meso, janja. Ne treba isticati da je to prilika za
vesnik tog vrlo interesantnog „novca”, a žito, mast, ulje i svu industrijsku robu smotru uspeha i dostignuća u drugom
koji nažalost nije u dovoljnoj meri zabe- za tu lokalnu valutu, navodi se u pome- veku, pomenute fabrike. Tom prilikom,
ležen, još manje sačuvan. Bili su to nov- nutom članku „Politike” i dodaje: „Ako pored osta lih manifestacija, „Nitex je
čani KUPONI Poljoprivredne zadruge u prodavac nema lokalnog novca, kusur otvorio i nov, vrlo lep, ukusan i funkcio-
Brzoj Palanci. A Brza Palanka je varoši- će vam vratiti u ‘običnim’ dinarima”. nalan restoran društvene ishrane. Nešto
ca (ni grad ni selo) s dva reda kuća nani- U dnevnoj štampi toga vremena ni- kasnije, tj. 1. januara 1973. godine, „Ni-
zanih kraj Dunava sa obe strane novog je objavljeno koji su apoeni tog lokalnog tex” je pustio u opticaj za potrebe poslo-
asfaltnog puta Negotin-Đerdap. Ona je novca bili izdati, ali nam je iz literatu- vanja na relaciji preduzeća, restoran-rad-
krajem 1970-ih imala oko 2000 stanov- re (Jelinčič, II, str. 560) poznato da su nik i svoj poseban interni novac. Po logi-
dinar 23 57 2004
Notafilija
ci stvari jedan deo tog novca je kod radnika, drugi kod restora- Naša primedba:
na, a treći kod preduzeća u pripremi za sledeći krug. Ukupno
je izdato internog novca u vrednosti od 850.000 din. Pored ove prve serije izdata je i druga, a o kojoj nažalost ni-
Ovo nije tako mali iznoskoji je omogućio preduzeću da su objavljeni bilo kakvi podaci. U kolekciji Đ. Vojnovića nalazi
novac u državnom izdanju - papirima angažuje na drugu stra- se samo apoen od 10 dinara (na slici), a koji se neznatno razli-
nu, tim pre što je u to vreme ogroman broj radnih organizaci- kuje po dizajnu. Dok su kod prve serije serijski brojevi odštam-
ja bio u velikoj nelikvidnosti, zbog čega su na jugoslovenskom pani crnom, u ovoj su crvenom bojom. Takođe je oznaka vred-
planu preduzimane posebne i energične mere za dovođenje nosti ispisana crvenim. Apoen od 10 dinara II serije koji prika-
privrednih organizacija u likvidno stanje. Svakako da ovo ni- zujemo na slici je braon boje.
je bio jedini razlog i prednost sa stanovišta preduzeća za izda-
vanje internog novca. SUMMARY
U ovom slučaju za nas su interesantne samo novčanice.
Novčanice su izdate u sledećim apoenima: INTERNAL MONEY OF THE TOWN
Od 0,50 din. 40.000 kom. svetlobraon boje; OF BRZA PALANKA AND „NITEX” NISH
od 1 din. 60.000 kom. svetlomaslinasta;
od 2 din.
od 5 din.
60.000 kom. svetloljubičasta;
50.000 kom. svetloplava;
od 10 din. 40.000 kom. svetlocrvene boje.
T he first company in Serbia (and perhaps in former Yugo-
slavia too) to introduce its internal money, coupons, was
the Agricultural Cooperative (Poljoprivredna zadruga) from
Brza Palanka, a „palanka” (in Serbian, it means „neither town
Sve su novčanice jednake veličine, 50×105 mm, a razliku- not village”) situated on the coast of Danube in Eastern Serbia,
ju se po boji i apoenima. between Negotin and the hydropower plant of Djerdap (at the
Na svakoj od njih, na levoj polovini nalazi se zaštitni znak Iron Gate). Its internal money had been used for paying salaries
„Nitexa”, čiju osnovu čini stilizovani kalem prediva (ravno- to the employees and was widely used in all local shops, as well
strani trapez). U njegovoj gornjoj polovini je Stambol kapija - as in nearby villages. The first mention of that “money” dates
Niška tvrđava. Donju polovinu seče tkački čunak čiji krajevi from December 1970, and according to Jelinčić’s catalog the fol-
prelaze okvir kalema. Na čunku je natpis latinicom „NITEX”. lowing denominations of Brza Palanka had been issued: 1 Di-
Iznad zaštitnog znaka je „1897–1972”, što predstavlja godinu nar (green), 5 Dinara (blue) and 10 Dinara (red).
osnivanja i godinu proslave 75-to godišnjicu. Ispod znaka na- The second article is the reprint from the Bulletin of the
lazi se broj novčanice obeležen sa No….. Numismatic Society „Mediana” of Nish. It describes the first
Na desnoj polovini novčanice je stilizovana predstava ni- series of the „Nitex” - local textile company - internal „ban-
ti za tkanje, tako da su njihovi lukovi povijeni levo i desno, či- knotes” issued in denominations of 50 Para, 1, 2, 5 and 10 Di-
me se otvara odozgo krug u koji je jedinica apoena, 1, 2, 3 itd, nara. Later, the second series of that company had been issu-
a ispod cifre „din” ćirilicom. ed, but it had not been published. For the time being we know
Levo je potpis finansijskog direktora Voj. Todorović, a de- only about the denomination of the second type of 10 Dinara
sno generalnog direktora, dr. Radlovića. coupon from a private collection.
2004 58 dinar 23
Notafilija
O bonovima - „notgeldu”
Republike Srpske
S
pecijalna privatna izdanja razli- Nedostatak sitnih apoena njemačke
čitih sredstava plaćanja se uglav- marke je bio hroničan do kraja 1994 go- Pored sopstvenog državnog novca,
nom vezuju za specijalne uslove dine. Problem sa sitninom se riješavao Republika Srpska je u vrijeme rata
u kojima se jedna zemlja, grad ili regija na razne načine. Najnepopularniji način u Bosni i Hercegovini 1992-1995,
nađu usled različitih istorijskuh uticaja. je bio vraćanje ostatka u dinarima, koji obilovala raznim vrstama moneta
Emitenti mogu biti banke, fabrike, poš- već sutra nisu mogli da se koriste. Mno- u opticaju, uključujući novac ne-
te ili čak kafane. Takva izdanja su pozna- gi malo „domišljatiji” su se sjetili da na- kih stranih zemalja. Pored njemač-
ta u našoj istoriji, kao naprimjer korište- prave nekakv sopstveni sitniji novac. ke marke (DEM) koja se najčešće
nje poštanskih markica u periodu pr vog Najveći broj takvih bonova je opisan u koristila u RS, kao sredstvo plaća-
svjetskog rata ili kafanskih bonova na katalogu „Papirnati novac Bosne i Her- nja korištene si i sledeće valute:
Cetinju 1914. godine. Nijemci i Austri- cegovine 1919-2002” koji je napisan na austrijski šiling (u Mrkonjić gra-
janci su imali nebrojena lokalna izda- njemačkom jeziku i od strane njemač- du), švedska kruna (u Kozarskoj
nja u vremenu poslije pr vog svjetskog kih autora Huberta Fricingera i Jirgena Dubici), te švajcarski franak na
rata koje su zvali Notgeld (novac iz nu- Kloca. većem dijelu teritorije. Najzani-
žde), tako da je taj naziv postao uopšten mljivije je bilo u susjednim Okuča-
u svjetskoj literaturi. „Bankarski” bonovi za kafu
nima, gdje se kao sredstvo plaća-
Potreba za ovom vrstom novca mo-
nja koristio američki dolar, a ku-
že biti različita. Uglavnom se radi o ne- Za ovu priliku ću predstaviti jedan zani-
dostatku sitnih metalnih apoena ili hipe- mljivi bon koji je korišten poslije rata, i
sur isplaćivao u nepalskim rupija-
rinflaciji domaće valute, ali razlozi mo- nije registrovan u gore pomenutom kata- ma. Naravno, nepalski UNPRO-
gu biti i izolacija određenog područja u logu. Riječ je o bonu za kafu. Pr va vari- FOR je u to vrijeme bio prisutan
toku rata i slično. janta je u izdanju Razvojne banke, a dru- na tom teritoriju.
Republika Srpska je u vrijeme rata ga u izdanju APIF-a (Agencija za poslo-
u Bosni i Hercegovini 1992-1995. obilo- vanje i finansije), pravnog naslednika Riječ je o najstarijoj bankarskoj gra-
vala raznim vrstama privatnih izdanja. SDK na teritoriji Republike. Ova izdanja đevini u Republici, građenoj za vrijeme
U vrijeme hiperinflacije dinara, Republi- se ne vezuju za istog emitenta već za istu bana Milosavljevića, krajem dvadesetih
ke Srpske i Republike Srpske Krajine, ko- zgradu. i početkom tridesetih godina prošloga vi-
ji je bio važeća valuta na teritoriji obe dr- jeka. U ovoj zgradi je prije drugog svjet-
žave, bez ikakvih ograničenja u upotre- skog rata bila smještena Hipotekarna
bi i bio vezan za jugoslovenski dinar. Ve- banka. Poslije oslobođenja 1945. godine
ćina transakcija se obavljala u njemač- je kraće vrijeme bila korištena u različi-
kim markama. Pojedini gradovi su kori- te svrhe. Najduže vrijeme je bila zgrada
stili i druge valute kao osnovno sredstvo SDK. Za vrijeme nedavnog rata u Bosni
plaćanja kao austrijski šiling u Mrkonjić i Hercegovini, tu je bila smještena Narod-
gradu, ili švedska kruna u Kozarskoj Du- Sl. 1. Bon za kafu Raz vojne banke Banja Luka na banka Republike Srpske. Poslije rata i
bici. Švajcarski franak se koristio na ve- ukidanja Narodne Banke, zgradu preuzi-
ćem dijelu teritorije, ali su manji apoeni ma Službe platnog prometa (SPP) RS pa
proračunavani 1:1 sa njemačkom mar- potom razvojna banka. Poslije službe za
kom. Najznimljivije je bilo u Okučani- privatizaciju, zgrada postaje vlasništvo
ma gdje se kao sredstvo plaćanja kori- APIF-a. Danas je u zgradi smješteno Mi-
stio američki dolar, a kusur se nerijetko nistarstvo finasija Republike Srpske.
isplaćivao u nepalskim rupijama. Narav- U podrumu zgrade postoji mali re-
no, nepalski UNPROFOR je u to vrijeme storan. Razvojna banka je izdavala bon
bio prisutan na tom teritoriju. Sl. 2. Bon za kafu u restoranu APIF Banja Luka za kafu, koji je dijeljen radnicima. Riječ
dinar 23 59 2004
Notafilija
S U M M A RY
MONETARY COUPONS -
NOTGELD OF THE REPUBLIC
OF SRPSKA
I to se skuplja U katalogu papirnog novca Bosne i Hercegovine, koji smo prikazali u prošlom
broju našeg časopisa, uključeni su i novčane potvrde Poglavarstva Islamske za-
NOVČANE POTVRDE RIJASETA
jednice BiH sa vrednostima u dinarima i konvertibilnim markama, pod na-
ISLAMSKE ZAJEDNICE zivom ZEKAT I SADEKATUL - FITR. Zekat je obaveza svakog muslimana, ko-
ji to može priuštiti, da plati godišnji doprinos nekom siromašnom muslimanu, ili
(sada gotovo po pravilu) nekoj muslimanskoj instituciji - obrazovnoj, humani-
tarnoj i sl. Zekat iznosi 2,5% vednosti imovine. U praksi, ovaj doprinos se ug-
lavnom plaća Rijasetu (poglavarstvu) Islamske zajednice, koja za to izdaje
odgovarajuže novčane potvrde.
Pored bosansko-hercegovačkog Rijaseta, ovakve bonove izdaju i islamske zajed-
nicu u ostalim delovima bivše Jugoslavije, a na našoj slici prikazan je bon na 10
dinara kosovskog Rijastea za 1999. godinu, sa tekstovima na albanskom i srp-
skom jeziku.
2004 60 dinar 23
Medaljerstvo
P
oraz turske vojne sile pod Bečom 1683. godine bio je po- buržoaske revolucije učinila su da se Austrija ubrzo povuče, či-
četak sukoba između Austrije i Turske koji su se tokom me su bili okončani započeti građevinski poduhvati.
XVII i XVIII veka u najvećem obimu lomili na prosto- Mirovnim ugovorom postignutom u Svištovu, 1791. godi-
rima nastanjenim srpskim narodom. Protiv udar austrijske ne Beograd je vraćen Turcima. Laudonovo osvajanje Beogra-
vojske išao je niz Dunav, i za kratko vreme srednja Ugarska, da 1789. godine takođe je bilo zabeleženo serijom prigodnih
Slavonija i Vojvodina bili su oslobođeni od Turaka (ovi uspe- medalja. Prikazujemo tri iz muzejske zbirke od kojih su dve
si zabeleženi su na medalji koju je povodom osvajanja Beogra- identične (br. 11-12 i 13).
da 1688. godine izdao car Leopold I, a izradio medaljer Filip Literatura: Hugo WEIFERT, Meine Sammlung von Meda-
Hajnrih Miler, vidi br. 2 u ovom napisu). Beograd je osvojen illen auf die Eroberungen Belgrads in den Jahren 1688, 1717
6. septembra 1688. godine. Zauzimanje Beograda imalo je sna- und und den frieden von Passarowitc 1718. Verlag von Ignaz
žan odjek u celoj Evropi. Uspeh je obeležen sa više medalja is- Weifert in Pancsova, 1893. U radu navedeno u skraćenom ob-
kovanih u zlatu, srebru i bronzi. Iz zbirke Muzeja grada Beo- liku: H.Weifert.
grada prikazujemo pet komada koje slave i obeležavaju pr vo
austrijsko osvajanje Beograda. Veliki Bečki rat započet odbra-
nom Beča 1683. godine, završen je mirom sklopljenim u Srem- Osvajanje Beograda 1688. godine
skim Karlovcima 1699. godine. Tada su uspostavljene granice
na Savi i Dunavu između dve carevine. Beograd je bio vraćen 1. Avers: Žena sa dvojnim krstom kao personifikacija hrišćan-
u turske ruke. ske vojske i pobede korača na levo. Pred njom pali Turčin koji
U jeku austro-turskog rata 1716-1718. godine, pod vođ- se sa uzdignutom rukom štiti od zraka koji isijavaju sa krsta.
stvom Eugena Savojskog austrijska vojska je osvojila Beograd. Više glave žene u jednoj pravoj liniji ka krstu teče natpis: IN
Ovoga puta razdoblje austrijske uprave potrajalo je duže, do HOC SIGNO. Okolo: IMBELLES TVRCOS CRVX ATQVE EC-
1739. godine, te su u ovom periodu bili preduzeti opsežni for- CLESIA VINCVNT.
tifikacioni radovi. Naseljavanjem raznih zanatlija, admini- Revers: U plitkom reljefu predstavljeni su Beogradska tvr-
stracije i trgovaca bila je izmenjena struktura stanovništva. đava i beogradska varoš. Okolo, gore: GRIECISCH WEIS-
Austrijanci su i ovo osvajanje obeležili nizom medalja. Iz naše SENBVRG. U odsečku, u više redova: IST IN TUR KISCHE
muzejske zbirke predstavljamo dve (br. 6 i 7). GEWALT / GERATEN. AO. CHRI: 1521 / VON DEN CHRI-
Povodom mira između Austrije i Turske, utvrđenog u Po- STEN MIT / STUR MEN DER HAND / EROBERT. 1688 / D. 6.
žarevcu 1718. godine kojim su okončani sukobi i osvajanje
Beograda, prikazujemo tri medalje od kojih je jedna izdata od
engleskog kralja Đorđa, gde je on predstavljen kao posrednik
(arbiter pacis), kojom je obeleženo prisustvo i uloga engleskih
diplomata u okončanju ratnih sukoba 1716-1718. g. i utvrđiva-
nju mira (br. 8, 9 i 10).
U ratu 1788-1791, poznatog nam pod imenom Kočina kra-
jina, Beograd je 1789. godine, pod vođstvom austrijskog feld-
maršala Laudona po treći put bio osvojen i preuzet od Turaka.
Neprilike i zbivanja u Evropi nastala pod zamahom francuske
dinar 23 61 2004
Medaljerstvo
SEPT: Na tilutu reljefnim slovima: BELGRADI EXSVPERAT Bronza, pozlaćena, prečnik 42 mm, težina 30,5 gr; Meda-
MVROS BAVARICA VIRTVS (rozeta) .. F K .. (rozeta) ljer Georg Hantsch; Literatura: H. Weifert nema. Inv. br. 251.
Srebro, prečnik 50 mm, težina 44,5 g; Medaljer (F K) Frie-
drich Kleifert; Literatura: H. Weifert, br. 1. Inv. br. 253. 4. Avers: Reljefni prikaz Beogradske tvrđave i grada sa pogle-
dom na Savu i Dunav. Iznad: SIC VOLVIT DEVS. U odsečku:
2. Avers: Bista cara Leopolda I profilom okrenuta na desno. ALBA / GRAECA (AE u ligaturi) RECVP./ MDCLXXXVIII /
Okolo biste deset štitova sa heraldičkim znacima. Ispod de- DIE 6 SEP.
snog ramena signatura: P. H. M.
2004 62 dinar 23
Medaljerstvo
Revers: Prikaz borbe hrišćanske i turske vojske pred Beograd- ne veličine stoji: IN PACIS IN DVCIAS DE BEL/LATO SVPPLI-
skom tvrđavom. Okolo teče natpis: TRADVIT DOMINVS IN CI HOSTI/GLORIOSE/CONCES=/SAS.
MANV EIVS MADIAN ET OMNIA CASTRA ENS. IVD.7. U Srebro, prečnik 49 mm, težina 44,5 g: Medaljer: Vestner
odsečku: DE TVRCIS. MDCCXVII / XVI AVG. Muller: Literatura: H.Weifert,br. 45. Inv. br. 2986.
Bronza, prečnik 43 mm, težina 37 g; Medaljer: Martin Bri-
ner; Literatura: v. H.Weifert, br. 30 (kovanje u srebru). Inv. br. 9. Avers: Dva Turčina stoje i drže po maslinovu granu. Na ze-
1029. mlji dve ukrštene sablje. Iznad ove predstave: NVLLA SALVS
BELLO PACEM TE POSCIMVS. U odsečku: PAX PETEN-
7. Avers: Bista princa Eugena Savojskog na desno. Pod desnim TIBVS DATA.
ramenom signacija: V. Okolo: EVGENIVS FRANC. DVX SA-
BAVD. S. CAES MAIEST.GENER. LOCVMT. (Bista i natis
okruženi sa tri koncentrične linije).
dinar 23 63 2004
Medaljerstvo
2004 64 dinar 23
Medaljerstvo
IZ ZBIRKE MEDALJA
U VRŠAČKOM MUZEJU
Z
birka stranih i domaćih medalja u vršačkom muzeju lu na Industrijskoj izložbi u Beču 1845. godine (sl. 1). Na aver-
podeljena je na više odelenja: umetničko, istorijsko, nu- su ove medalje je bista austrijskog cara sa lovorovim vencem
mizmatičko i etnološko. Ona je počela formiranjem u na glavi, iznad koje je polukružni natpis FERDINAND I. KE-
poslednjoj deceniji XIX veka. Pr va medalja upisana je 30. XII ISER VON OESTERREICH. Ispod biste je signatura medalje-
1894. u staru inventurnu knjigu Feliksa Milekera (Felix Milli- ra - I.D.BOEHM. F.
ker), pr vog i dugogodišnjeg kustosa i upravnika Gradskog mu- Na reversu je venac od hrastovog lišća, iznad kojeg je kru-
zeja u Vršcu od 1894. do 1942. godine. Najveći broj medalja žni natpis DEM VATERLANDISCHEN GEWERBELEISSE
prikupljen je u periodu 1896-1912, dok se smanjeni priliv kon- QAUSSTELLUNG MDCCCXXXXV. U centralnom delu po-
statuje u periodu 1913-1940, sa izuzetkom 1916. godine, kada lja ove srebrne medalje prečnika 57 mm izgraviran je pisanim
je nabavljeno nekoliko značajnih medalja iz XIX veka. Posle slovima tekst E Herzog / in Versetz / rohe Seide.
drugog svetskog rata kupljeno je samo nekoliko primeraka, i Druga sačuvana medalja Eve Hercog je zlatna medalja ko-
to u periodu od 1963. do 1969. godine. ju je dobila od Mađarskog zanatsko-industrijskog udruženja
Većina medalja stizala je u zbirku zahvaljujući pokloni- 1846. godine (sl. 2). Na aversu je boginja fortuna u sedećem
ma pojedinaca, kao i iz raznih mađarskih, nemačkih i srpskih položaju, držeći u desnoj ruci rog izobilja, dok je levu ruku
udruženja (zanatskih, vinarskih, poljoprivrednih, prosvetnih, prislonila na štit sa grbom Mađarske. Iza nje je košnica sa pče-
sportskih), nemačkih i mađarskih muzeja, različitih komisija lama, u pozadini fabrika sa dimnjakom, a u gornjem delu po-
i organizacionih odbora, kao i od samih vršačkih vlasnika me- lja polukružni natpis A MAGYAR IPAREGYESLET.
dalja. Manji broj je nabavljen otkupom. Na reversu je venac spleten od raznog lišća i plodova sa
Među mnogim imenima darodavaca pomenimo: grado- grbom na vrhu na kojem su heraldičke oznake Transilvanije,
načelnika Vršca iz 1902. godine K. Vajferta (Weifert), E, Ritin- Hr vatske i Slavonije. U sredini polja je izgraviran tekst Her-
gera (Rittinger), vršačkog trgovca i poznatog ondašnjeg numi- zog / Evei-neih / 1846 , ispod kojeg je pčela.
zmatičara, R. Mažarija (Mazsáry), upravnika izložbe u Vršcu Medalja je izrađena od pozlaćene bronze prečnika 45 mm,
1902. godine, E. Cofmana (Zoffman), pivara iz Vršca, Ignjata a njen autor je Karl Heinrich (1781-1854), bečki medaljer.
Vajferta (Ignatz Wefert) industrijalca i poznatog numizmati- Pored ove, u vršačkoj kolekciji nalazi se i bronzana meda-
čara iz Pančeva. lja dodeljena Jozefu Hercogu na Industrijskoj izložbi u Beču
Zbirka obuhvata medalje iz perioda od XVIII do XX ve- 1849. godine, a koja je ista kao prethodna, sem ugraviranog
ka. Najstariji primerak je iz 1744. godine (Austrija), a najmla- imena i godišta.
đi iz 1928. godine (Kraljevina SHS). Eva Hercog (Herzog) je bila žena poznatog apotekara iz
Mnoge medalje muzeja u Vršcu vezane su za stanovnike Vršca Jozefa Hercoga, vlasnika privatnog zavoda za svilu, jer
ovog grada. U pr vu grupu tih medalja spadaju one koje su gra- je poznato je da je vršački kokon bio izvrsnog kvaliteta. Na-
đanima Vršca dodeljivane na raznim izložbama. Jedna od pr- kon muževe smrti (1840.) Eva je preuzela vođenje ove firme i
vih takvih medalja je ona koja je dodeljena Evi Hercog za svi- za svoje proizvode dobila najviša odlikovanja na svilarskim iz-
ložbama u Ugarskoj, Austriji, Francuskoj i Engleskoj.
Sl. 1. Medalja dodeljena Evi Hercog iz Vršca Sl. 2 Medalja Eve Hercog dodeljena u Budimpešti 1846. godine
na izložbi u Beču 1845. godine
dinar 23 65 2004
Medaljerstvo
Razvoj svilarstva u vršačkoj okolini započinje početkom stenu kružni tekst AZ 1876 ÉVI ORSZÁGOS IPAR - TER-
osme decenije XVIII veka, a svoj vrhunac doživljava oko 1840. MÉNY-ÉS ÁLLAT - KIÁLLITÁS SZEGEDEN. U sredini je
godine, gde je u civilnom delu Banata Vršac bio glavno mesto na lovorovoim grančicama heraldički mađarski štit sa grbo-
za sakupljanje čaura svilenih buba, a u Vojnoj granici Bela Cr- vima Dalmacije, Hrvatske, Slavonije, Erdelja (Transilvanije)
kva i Pančevo. U ova tri grada bilo je 12 svilara. Smatra se da i grada Rijeke. Iznad toga dva anđela drže mađarsku krunu
je još u vreme carice Marije Terezije postojala svilara u Vršcu, Sv. Stefana.
u blizini Vladičanskog dvora. Na planu iz 1794. (С. Милекер,
ПОВЕСНИЦА СЛОБОДНЕ КРАЉЕВЕ ВАРОШИ ВРШЦА,
Панчево 1886), obeležena je fabrika svile u današnjoj ulici Voj-
vode Knićanina, tadašnji Sedenfabrikgasse - sokak fabrike svi-
le. Pad svilarske proizvodnje konstatuje se u decenijama koje
dolaze. Eva Hercog 1855. napušta dudaru na guduričkom pu-
tu, a 1860. zatvara svilaru. Tada počinje uspon jedne druge de-
latnosti - vinogradarstva.
Poznat je takođe bio i vršački med. Jedna od sačuvanih
medalja sa tom tematikom (sl. 3), potiče sa Poljoprivredne i
privredne izložbe u Beču 1890. godine. Ona je ovalnog obli-
ka, iskovana od srebra, veličine 65×82 mm. Na aversu je pred- Sl. 4. Medalja za vršačko vino iz Segedina 1876. godine
stava Fortune sa rogom izobilja u levoj ruci i venčićem u de-
snoj. Kod njenih nogu je predstavljena su dva naga deteta Na reversu je u lovorovom vencu grb Segedina i natpis
sa poljoprivrednim simbolima - jagnje i pastirski štap, srp i ÉRDEM ÉREM.
snop žita. U sredini polja je natpis WIEN - 1890, u gornjem U kolekciji muzeja nalaze se i četiri identične medalje za
delu polukružni natpis ALLGEMEINE.LAND. UND. FORST- zasluge medaljera S. Schwarza, a koje su dodeljne 1885. godi-
WIRTSCHAFTLICHE. AUSSTELLUNG, a dole DEM VER- ne vršačkim privrednicima Edvardu Ritingeru (trgovcu i lju-
DIENSTE. Desno uz ivicu je signatura medaljera JAUNER bitelju numizmatike), Ferencu Semajeru, Jožefu Kesl i sinu
(Heinrich Jauner, Beč, 1833-1912). (poznati vinari) i Đuli Sajdlu, proizvođaču vinarske i druge
opreme (sl. 5.) Na aversu medalje je biserni krug ispod kojeg
je polukružni natpis ORSZÁGOS ÁTA LANOS KIÁLLITAS
BUDAPESTEN. U polju je ženska figura ogrnuta plaštom, u
levoj ruci drži jedan venčić, a drugi venčić stavalja desnom ru-
kom na ukrašeno postolje. U egzergu je godina 1885, iznad
desno signatura S SCHWARZ FEC.
Sl. 3. Avers medallje za vršački med dodeljene u Beču 1890. godine Sl. 5. Medalja za vinarsku opremu dodeljena vršačkom fabrikantu Juliju
(Đuli) Sajdlu 1885. godine
Na reversu je u sredini grb Austrije - dvoglavi orao sa kru- Na reversu je široki lovorov venac u čijem je centru pravo-
nom Svetog rimskog carstva. Naokolo je natpis K.K. LAND- ugaona pločica ukrašena raznim ornamentima, sa imenom
WIRTSCHAFTS . GESELLSCHAFT . IN . WIEN. nagrađenog (SZEIDL GYULÁNAK / VERSECZ), a ispod to-
I danas izvanredna vršačka vina bila su i u prošlosti cenje- ga AZ ÉRDEM JELÉÜL.
na i nagrađivana na mnogim izložbama, počev u Beču daleke Vršačku radionicu mašina i bakra osnovao je Valentin
1857. godine. Vršački muzej poseduje i nagradne medalje za Najkom 1842. godine, a njegovi sinovi i Julijus (Đula) Sajdl
vino iz Novog sada (1875) i Segedina (1876). Ova poslednja - 1875. godine istu podižu na nivo fabrike mašina i livnice me-
Medalja za zasluge na izložbi industrijskih proizvoda i živo- tala, koja je ubrzo postala čuvena po svojim vinarskim presa-
tinja u Segedinu 1876. (sl. 4) iskovana je od bronze prečnika ma koje su izvozili u Austriju. O izložbi sa koje smo opisali
50 mm, autor nepoznat. Na njenom aversu je u spoljnom pr- prethodnu medalju izveštava novinar R. Mayer u Werschet-
2004 66 dinar 23
Medaljerstvo
her Gebirgsbote, 21, 24. maja 1885. On opisuje paviljon za in- PESTEN. U sredini polja je izgravirano Seidl/ Gyula / gyaro-
dustriju domaćinstva gde su u hali za vina i žestoka pića izlo- snak / Verseczen / 1887.
ženi vršački proizvodi. U odeljku vinogradarstva Zemljorad- Pored brojnih drugih medalja sa izložbi, pomenućemo
ničkog saveza Vršca bila su bela i crna vina iz 1875-1883, ko- ovde još dve, a koje su se održavale na našim područjima. Pr-
njak Valentin Nojkoma i sinova godišta 1880, 1881. i 1882, a va je medalja koja je dodeljena opet za vršačko vino na Indu-
takođe med Ferdinand Vac - dr Đ. Jovanović, i drugi proizvo- strijskoj izložbi u Novom Sadu 1875. godine (sl. 7). Njen au-
di, uključujući štamparske proizvode iz kolekcije udovice J. E. tor nije nam poznat, posrebrena je, prečnika 43 mm. Na aver-
Kirhnera iz Vršca. Bile su tu svakako i vinarske i druge maši- su je u linijskom površinskom krugu mađarski natpis UJ-
ne Sajdlove fabrike. VIDÉKI IPAR KIÁLLITÁS AUGUSTUS HO 15en Q 1875.
U polju je grb grada - tri kule, iznad golub sa palminom gra-
nom u kljunu.
dinar 23 67 2004
Medaljerstvo
Napokon, najznačajnija od svih, u kolekciji Muzeja je taonice, 1928, i medalja Vršačke srpske ratarske čitaonice i pe-
prelepa medalja od pozlaćene bronze prečnika 53 mm, izda- vačkog društva, 1896 (sl. 10).
ta povodom Izložbe grada Vršca i vršačkog sreza 1902. godi- Ova medalja je jednostrana, izrađena tehnikom livenja,
ne (sl. 9). sa cilindričnom ušicom. Na aversu je poluvenac od dve lovo-
Avers: Simboli poljoprivrede i zanata - plug, snop žita, rove grančice u kojem je gore otrvorena knjiga, sa lirom na
srp, nakovanj, čekić, preslica, krčag. U egzergu levo i desno po levom i natisom OCH. /1896. na desnom listu. Ispod toga
jedna lovorova grana, a preko njih, u sredini jedan grozd izme- je natpis ЗА 25 ГОДИШ. / РЕВН., a naokolo, uz obod ВРШ.
đu dva lista vinove loze. СРП. РАТАР. ЧИТАОНИЦА И ПЕВ. ДРУШТВО.
Revers: Grb - tri brežuljka, na vrhu srednjeg - utvrđenje, Interesantna je i medalja Srpskog zanatlijskog pevačkog
a na brežuljku desno crkvica. Ispod prikaz vinograda, a u pod- društva iz 1923. godine, a koja je, ustvari, preinačena srp-
nožju tri tornja i prizemna zgrada. Gore ruka drži buzdovan. ska Spomenica rata za oslobođenje i ujedinjenje 1914-1917.
Polovina grba ima osnovu od gustih vodoravnih kanelura. godine.
Oko grba ornament. U povišenom linijskom prstenu VER-
SECZ - VÁROSI ÉS VERSECZ-JÁRÁSI KIÁLLITAS. 1902.
Poljoprivredna i zanatska izložba grada Vršca i vršačkog SUMM ARY
sreza otvorena je 15. avgusta i trajala do 15. septembra 1902.
godine. Posle svetskih izložbi i velikih državnih izložbi na za- COLLECTION OF MEDALS OF THE CITY MUSEUM
padu, kao i izložbi u Banatu, u Oravici (1869), u Aradu, Se- IN VRŠAC
gedinu, u Temišvaru (1891) i Mileniumske izložbe u Budim-
pešti, gde je prikazan visok razvoj kulturnih institucija, poljo-
privrede, trgovine i zanata, Vršac se predstavio svojom izlo-
žbom koja je najavljena u tadašnjoj štampi još 1900. godine
C ollection of medals in the City Museum in Vršac (Germ.
Versetz) has been formed since the last decade of the
XIX century. The oldest one is the medal dated 1744 (Au-
(Werschesser Gebirgsbote, No. 87. 1. XI 1900; Neu-Arader stria) and the newest one is from 1928 (Kingdom of the Serbs,
Zeitung Nr. 2, 27. X 1901 itd.) Izložbu je otvorio mađarski mi- Croats and Slovenes). In this article only a part of the col-
nistar za trgovinu Ludvig Lang. Paviljoni izložbe bili su posta- lection has been described, mostly those medals which are
vljenim na dva mesta: na severnoj strani parka i u blizini žele- connected with those men and women who had been pione-
zničke stanice. Za vreme trajanja izložbe održano je više ma- ers of the industrial and cultural development of this town in
nifestacuja, na primer: skup Južnougarskog naučnog udruže- south Banat. Such are the medals illustrated on Figs. 1 and 2
nja, Kongres vinogradarstva i trgovine vinom, Kongres temiš- awarded to Mrs. Eva Herzog from Vršac for her production
varskog trgovinskog i zanatskog udruženja i dr. of silk, at the Exhibition in Vienna in 1845 and in Budapest
Izložbu je posetilo više od 50.000 ljudi, a imala je i dobar in 1846 respectively. Other well known products from this
komercijalni efekat. Dok je na velika zvona najavljivana izlo- town have always been honey and wine, for which numerous
žba u Presburgu (Bratislavi) završena deficitom od 118.000 medals exist in the museum, two of them illustrated on Figs.
kruna, ova vršačka izložba je iskazala višak od 7.192 krune 3 and 4. Medals for the wine making equipment produced by
i 21 heler. Julius Seidl are illustrated on Figs. 5 and 7. Two more medals
Na izložbi je bilo 1000 izlagača, a nagrađeno je 765 uče- for wine and honey had been awarded on the Novi Sad (Ne-
snika, i to: zlatnim medaljama 59, srebrnim 195, bronzanim usatz) exhibition in 1875 (Fig. 7) and the exhibition at Brčko,
152, priznaje-diplomama 282, diplomama za učešće 24, za- Bosnia, in 1912 (Fig. 8). The most important, however, is the
hvalnicama itd. beautiful medal commemorating the agricultural and craft-
Vršac 1900. godine ima 25.149 stanovnika, a njegov gra- sman exhibition in Vršac itself in 1902 (Fig. 9).
donačelnik je te 1902. godine bio Karlo Vajfert. Finally one among several Serbian medals in the collecti-
Od srpskih medalja i značaka njavažnije u ovoj kolekciji on is described and illustrated here - the medal of the Serbian
su značka Vršačkog srpsko-zanatlijskog pevačkog društva i či- Library and Singing society of Vršac dated 1896 (Fig. 10).
2004 68 dinar 23
Medaljerstvo
Redakcijska kompilacija
numiserb@yubc.net
dinar 23 69 2004
Medaljerstvo
oglede pri c.k Rudarskoj akademiji u Přibram-u, a dve godine novljeno je i kotlovsko postrojenje, a takođe i zastareli uređaj
kasnije bio je rudarski pitomac u topionici u istom gradu. Slede- za izvlačenje zamenjen je savremenim. Kod ove rekonstruk-
će godine je kao upravnik topionice ušao u c.k. Rudarsko-topio- cije opreme, Petrović je imao dovoljno prilike da dokaže svo-
ničarsku upravu u Brixleggu; 1881. je upravnik topionice u Un- je veliko tehničko umeće i radnu energiju. Iako je tek 1893.
ter-Heilingstadt-u, a sledeće godine u istoj fabrici bio je pomoć- godine imenovan za vice-direktora, na njemu je već tada leža-
nik predsednika. Dve godine kasnije, 1883, vratio se na mesto la odgovornost vođenja velikog dela mašinskog pogona. Nje-
upravnika topionice u c.k. Upravi za rudarstvo i metalurgiju u gova zasluga je bila u tome, što se ovaj prelaz odvijao nesme-
Brixlegg-u, tamo je bio pomoćnik upravnika, odakle je 1886. tano i što je sa novim uređajima realno postignut cilj poveća-
godine naimenovan u c.k. Ministarstvo za zemljoradnju. nja proizvodnih kapaciteta kovnice. Petrović, koji je u među-
Zahvaljujući mnogostrukom angažovanju u državnim to- vremenu, 1896. godine, unapređen u rudarskog savetnika, a
pionicama i ostalim pogonima u okviru nadležnosti navede- 1901. u višeg rudarskog savetnika, postao je iste godine direk-
nog ministarstva, Petrović je stekao bogata tehnička iskustva. tor Glavne kovnice novca.
Petrović, čija je marljivost već bila priznata i cenjena sa višeg Kao direktor Kovnice, izvršio je, sa samo njemu svojstve-
mesta, imao je prilike da se u vreme svoje službe u Ministar- nom energijom, pripreme za uvođenje elektromotornih pogo-
stvu za zemljoradnju bavi daljim studijama, naročito iz obla- na mašina, koje je mogao da završi 1906. godine. Neumorno
sti elektrolitičkog izdvajanja, napr. pribramskog srebra i indu- aktivan, Petrović je usmerio svoju pažnju na svaki deo kovnič-
strijskog olova kod prof. Viktora Pierre-a na Tehničkom fakul- kog pogona, uvek tražeći da ga poboljša i modernizuje do naj-
tetu u Beču. Jedno studijsko putovanje odvelo ga je u Witko- manje pojedinosti, pri čemu je imao maksimalno duboko raz-
witz, a drugo u Brixlegg, zbog proizvodnje elektrolitičkog ba- umevanje i podršku Ministarstva finansija. Kao temeljni po-
kra. Na višekratnim studijskim putovanjima u šlesko-poljske znavalac svih radnih mašina, postrojenja i radnih hodova, Pe-
cinkare Osvjenćin7 i Priwoz, kao i Celje, Petrović je upoznao trović je beskompromisno intervenisao svuda gde je video ne-
postupak dobijanja cinka i njegove tehničke prerade. dovoljne rezultate. Sam je uvek bio na licu mesta, danju i no-
Posle trogodišnje aktivnosti u Ministarstvu za zemljorad- ću, da bi kontrolisao napredovanje instalacionih radova i pre-
nju, koje mu je pružilo tako povoljnu priliku za višestruko pro- kovremeni rad svojih činovnika i radnika.
širivanje i produbljivanje njegovog i ovako obimnog tehnič- Kao što je Petroviću uspelo da 1892-93. godine nabavi
kog znanja, Petrović se ponovo okrenuo praksi. Godine 1889. šest novih mašina za kovanje novca, isto tako mu je pošlo za
bio je upravnik topionice kod c.k. Direkcije za rudarstvo u Př- rukom da pretpostavljene službene organe ubedi u potrebu
ibramu, ali njegovo tamošnje angažovanje nije dugo potraja- oformljenja medaljerske radionice u cilju unapređenja austrij-
lo. Već posle godinu dana, septembra 1890, Petrović je na svoj skog medaljerstva. Njegova inicijativa je bila i nabavka dveju
zahtev imenovan za inženjera u Glavnoj kovnici novca u Beču redukcionih mašina i instaliranje velike prese sa zavrtnjem u
i time je posle 15-godišnje aktivnosti po planinskim pogoni- pogonu za izradu medalja. Njemu treba takođe zahvaliti što
ma prešao u jednu stvaralačku oblast, u kojoj je do kraja živo- je, u tesnoj saradnji sa austrijskim umetnicima, realizovao iz-
ta beležio tako lepe uspehe. davaštvo medalja pri Glavnoj kovnici, a što je, uz njegovo mak-
U Glavnoj kovnici novca Petrović je najpre bio na mestu simalno zalaganje za unapređenje austrijskog medaljerstva, bi-
drugog inženjera, koji je bio zadužen za mašinska postroje- lo od ogromne koristi za afirmaciju medaljera.
nja tehničkog pogona i parnu mašinu. Njegov dolazak u Glav- Petrović je posvetio pažnju i hemijskom aspektu u obla-
nu kovnicu novca dogodio se u vreme pripreme za uvođenje sti novčarstva, posebo izdvajanju rastvora nečistog zlata i sre-
krune kao nove valute, 1892. godine. Kolikogod da su u pret- bra. Njegove studije o elektrolitičkom izdvajanju čistih meta-
hodnim godinama vršena veoma obimna kovanja metalnog la za vreme njegovog ranijeg angažmana u državnim pogoni-
novca, naročito srebrnih guldena i marijaterezijanskih talira, ma, dale su mu povod da se kod Glavne kovnice zauzme i za
ipak se ispostavilo da tehnička oprema austrijske kovnice ni- uvođenje elektrolitičkih izdvajanja plemenitih metala; ciljevi
je više bila dorasla velikim zahtevima koje je trebalo savladati koji su bili krunisani uspehom. U kovnici je 1912. godine bio
kod kovanja nove valute - krune. Na osnovu tog saznanja Mi- montiran uređaj za elektrolitičko izdvajanje zlata po Wohlw-
nistarstvo finansija je odobrilo i naredilo obimnu rekonstruk- ill-u, a 1913. elektrolitičko izdvajanje srebra po Möbius-u; po-
ciju Glavne kovnice, pa je i Petrović kao inženjer mogao najbo- stupci koji su omogućavali tako dugo očekivano dobijanje ple-
lje da iskoristi svoja bogata znanja iz oblasti mašinstva. menitih metala maksimalne čistoće.
Cilj ovih redova nije detaljno prikazivanje svih ovih ra- Petrović je adekvatno iskoristio period intenzivnog anga-
dova. Ali treba na primer istaći da je belgijska ozibnjača (par- žmana Glavne kovnice novca na prekretnici veka i, gledajući u
na mašina sa polugom), koja je poticala iz prve opreme nove budućnost, kovnici obezbedio trajna poboljšanja u pogonu, za-
kovničke zgrade iz 1837. godine, još uvek bila u pogonu, a sa- hvaljujući bogatim prihodima od novčanih kovanja.
da je bila zamenjena dvocilindarskom parnom mašinom sa Petrović, koji je, može se reći, skoro srastao sa kovnicom,
ventilskim pogonom. Istovremeno sa parnom mašinom ob- bio je ne samo prvorazredni stručnjak u oblasti tehnike, već i
veoma vredan trgovac, koji je uvek težio da poverenoj mu slu-
7 Naravno da on u to vreme nije ni mogao da sanja šta će u ovom mestu
žbi obezbedi potrebne dopunske radove za austrijska novča-
biti 50 godina kasnije. Ovo mesto je pod nemačkim imenom Auschwitz na kovanja.
postalo simbol zla drugog svetskog rata… (Prim. redakcije). U njegove posebne oblasti spadaju i kovanja za inostran-
8 Posebno treba ovde obratiti pažnju viteškom krstu Ordena Leopolda:
ovaj orden se uopšte retko davao, a viteški krst je bio zaista velika čast. stvo. Na osnovu svoje nacionalne pripadnosti imao je žive ve-
(Prim. redakcije)
2004 70 dinar 23
Medaljerstvo
ze sa Kraljevinom Srbijom i Austrija je, posle dužeg niza godi- okretao rešavanju nekog novog problema. To neprekidno stre-
na, 1897. godine ponovo dobila prvu inostranu porudžbinu mljenje ka napretku bilo je ono što mu nikada nije davalo mi-
za kovanje novca, kojom mu je Srbija poverila kovanje srebr- ra, ali ga je održavalo zdravim i vitalnim.
nih apoena od 1 i 2 dinara, a kojoj su se priključile i kasnije po-
rudžbine za Crnu Goru i mnoge druge države.
U vreme kada je kao direktor vodio Glavnu kovnicu nov- Ing. F. Koch
ca, dakle od 1901. do 1918. godine, on je na bazi izvršenja 30 po- Prevod sa nemačkog: Slobodanka Stojaković
rudžbina za kovanje novca isporučio više od 220 miliona koma-
da novca stranim državama, kako iz Evrope, tako i Afrike i Ju-
žne Amerike. Pored poslova sa inostranstvom, Petrović nikako
nije zaboravio austrijski trgovački novac, takođe namenjen ino- SUMMARY
stranstvu. U vreme njegovog rada u Glavnoj kovnici vrše se naj-
intenzivnija kovanja austrijskih dukata i najveća godišnja kova- A MEDAL OF DIMITRIJE PETROVIĆ,
nja marijaterezijanskih talira pred Prvi svetski rat. IMPERIAL MINT DIRECTOR IN VIENNA
Predani i uspešni rad Petrovića kao direktora kovnice,
bio je opšte cenjen. On je u stručnim krugovima važio kao ka-
pacitet u oblasti novčarstva. Kao priznanje za njegove zasluge
kod uvođenja krune kao nove valute, Petrović je odlikovan vi-
teškim krstom Ordena Franje Josifa; 1908. viteškim krstom
Ordena Leopolda, zatim u Svetskom ratu i Ratnim krstom II
N ot that many Serbs were able to hold positions of big im-
portance during the existence of the Austro-Hungarian
Empire. One of the most fascinating personalities of that kind
klase za građanske zasluge, i najzad viteškim krstom (Kom- was Dimitrije Petrović (born in Pančevo in 1853, died in Kre-
turkreuz) Franje Josifa sa zvezdom8. mnica, Slovakia, in 1936). Not only was he able to attain a ve-
Jednako ovim priznanjima za njegove zasluge u Austriji, ry high position in Austro-Hungarian official hierarchy, even-
bili su cenjeni i njegovi napori oko kovanja novca stranih drža- tually becoming the Mint Director, he was also a personality
va, na osnovu čega mu je odato javno priznaje dodelom većeg of great drive and love for the area he worked in his whole li-
broja ordena. Tako je Petrović posedovao Orden Sv. Save II i fe: metallurgy and minting. The medal presented in this arti-
III reda Kraljevine Srbije, viteški krst II reda sa zvezdom crno- cle is of bronze, 65mm in diameter, and designed by A. Hartig
gorskog Ordena Danila I, i veliki oficirski krst nacionalnog Or- in 1918 to commemorate 40 years of working life and it was
dena za građanske zasluge Kneževine Bugarske. issued by the Austrian Numismatic Society, of whom Petro-
Nakon Svetskog rata Petrović je 1918. godine istupio iz vić was vice-president.
austrijske državne službe, zbog svoje ne-nemačke nacionalne Petrović started as Mining Engineering student in Leo-
pripadnosti, i ubrzo nakon toga dobio nameštenje u svojoj 65. ben, worked in several positions in related institutions but so-
godini života, kao direktor u kovnici novca novoosnovane če- on discovered that his passion was metals refining and min-
hoslovačke države. Petrović je sa svojim do kraja života odr- ting. At the Technical University in Vienna he did some very
žanim neumornim radnim entuzijazmom, preuzeo radionice noted research in this, at that time relatively lively area (ni-
kovnice novca koje su ostale od nekadašnje kovnice u Kremni- ckel and aluminum were starting to be used for minting aro-
ci, Slovačka. Od toga je napravio jednu modernu kovnicu nov- und that time...). Pretty soon he transferred to the Imperi-
ca koja je za kratko vreme bila u stanju da obezbedi celokupne al and Royal Mint and several years later he became its Di-
potrebe u metalnom novcu nove Čehoslovačke Republike. rector, the position he retained until being forced to resign at
I u svom novom okruženju Petrović nikad nije sasvim za- the end of the dual Monarchy in 1918. His main achievement
boravio godine svog rada provedene u austrijskoj službi. On in Vienna was threefold: at the beginning of his career he suc-
je, uprkos neprijatnom odlasku sa mesta svoje dugotrajne ak- cessfully renovated the very antiquated minting works of Vi-
tivnosti, sa nama ostao u kontaktu; u svom novom okruženju enna and later he did the complete transition from steam to
preuzeo je mnogo toga što je video i radio u bečkoj kovnici. electricity. Finally, he understood what a good business was to
On je takođe inicirao i sproveo u delo kovanje novih čehoslo- be done in bullion coins and instigated minting of ducats for
vačkih dukata prema austrijskom modelu. Balkans and Levant in large quantities at the end of the XIX
Kada je u proleće 1935. godine navršio 80 godina života, Century. A legendary worker, he seemed to live in the Mint
Petrović je raskinuo ugovor sa čehoslovačkom kovnicom nov- day and night. Ending his
ca. Želeo je da kao penzioner u Kremnici dočeka svoje posled- directorship in Vienna did not mean retirement, howe-
nje dane. Imao je zlu kob da pri padu polomi kuk, te je ubrzo ver. He was hired to run the Czechoslovakian Mint in Kre-
posle toga podlegao zapaljenju pluća u bolnici St. Martin 21. mnica, which he very successfully did until his unfortuna-
maja 1936. godine. te death from a fall, in 1936. A rare combination of an acade-
Petrovićev život je bio ispunjen radom koji mu je bio stvar- mic, hands-on worker and an astute businessman, he rema-
na potreba, a zahvaljujući svom odličnom zdravlju mogao je ins one of the most capable directors of Vienna Mint ever. In
da bude aktivan do duboke starosti. Priznanje za njegov rad total contrast is the fact that barely anything was ever written
uvek mu je nanovo davalo podstreka. Ali nije bio čovek koji je about him. The above compilation is mainly from the eulogy
od toga pravio veliku buku, već se nakon prve radosti ponovo written by his successor in Vienna, F. Koch, in 1936.
dinar 23 71 2004
Informacije SND
48.
MEĐUNARODNI
SUSRET NUMIZMATIČARA
2004 72 dinar 23
Faleristika
Nenad BJELOŠ, falerista iz Pančeva, član SND tvu u trajanju od 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35
undying@panet.co.yu i 40 godina.
Znak za dugogodišnju službu izra-
đen je od bronze, reljefan je i bronza-
OD 1945 DO 1991.
ma. Oko centralnog kruga je belo emaj-
lirani prsten širine 3,5 mm sa devizom
„ВАТРОГАСНИ САВЕЗ НР СРБИЈЕ”
Celu kompoziciju obavija lovorov venac
N
akon oslobođenja u maju 1945. zda petokraka, a preko nje baklja i seki- od bronze u dnu povezan mašnom. U
godine, počele su nastajati do- ra čiji vrhovi vire van ivica značke. Ceo gornjem delu lovorovog venca, nalazi se
brovoljne vatrogasne čete, koje trougao je od svetloplavog emajla. Na re- vatrogasno znamenje - šlem ispod koga
su se bile raspale, početkom Drugog svet- versu značke nalazi se igla za kačenje u se nalaze ukršteni baklja i sekira. Na pr-
skog rata. U prvim poratnim godinama, vidu pribadače. Značka je rađena u indu- vourađenim primercima u centralnom
vatrogasci su se nalazili pod upravom strijskoj kovnici Marko Orešković - Za- delu u šlemu je cr vena emajlirana zve-
Ministarstva unutrašnjih dela. Savez va- greb, poznatijoj po skraćenici „IKOM”. zda petokraka, kao i plamenovi u baklji.
trogasnih društava, koji je formiran pre- Kasniji primerci su reljefni i bez emajla i
ma raspoloživoj dokumentaciji iz 1956. zvezde petokrake u centralnom delu šle-
godine, se postarao da članovi vatroga- ma. Znak je visine 46×42 mm.
snih društava polože vatrogasnu zakle-
tvu. Tekst zakletve glasi: „Ja _____ za-
klinjem se svojom čašću da ću svoju du-
žnost kao dobrovoljni vatrogasac, po za- Sl 1. Vatrogasna značka 1950-1958. god.
konima, propisima i naređenjima pred-
postavljenih mi starešina, izvršavati save- Nova značka vatrogasaca propisana
sno i požrtvovano bez pogovora, da ću na je 1958. godine, koja će se zadržati sve
svakom mestu čuvati i braniti čast narod- do raspada SFRJ 1991. godine. Ova znač-
nog vatrogastva i vatrogasne organizaci- ka, za razliku od prethodne, okruglog je
je, da ću dati sve od sebe pri pružanju po- oblika, izrađena od mesingane kovine
moći, gde mi to nalaže dužnost članova prečnika 15 mm, i pozlaćena. U central- Sl 3. Znak vatrogasnog saveza NR Srbijeza
dugogodišnju službu 1952-1963. god.
vatrogasne organizacije prema svom na- nom delu značke dominira vatrogasni
rodu i FNRJ”. znak (šlem, baklja i sekira) na cr veno Na reversu znaka, koji je ravan i gla-
Uniforme i oznake tog vremena sko- emajliranom polju. Na reversu značke dak, u centru, nalazi se matica sa vij-
ro su bile jednake uniformi narodne mi- nalazi se igla pribadača za kačenje znač- kom zupčastih rubova. I ovaj model zna-
licije, s tim što su vatrogasci na okovrat- ke. Na sisici igle koja je u centralnom de- ka rađen je u industrijskoj kovnici Oreš-
niku nosili vatrogasni amblem u vidu lu značke nalaze se signature proizvođa- ković Marko - Zagreb. Modeli izrađiva-
romba cr vene boje kao i rub (ispusku) ča „IKOM-Zagreb”. ni u Zavodu za izradu novca u Beogra-
oko naramenica, dok je kod pripadnika du, poznatijoj po skraćenici „ZIN-Kov-
milicije bio plavozagasite boje. Pravilni- nica”, izrađivani su na iglu šnalu, verti-
kom o vatrogasnim uniformama i ozna- kalno postavljenu duž znaka u čijem je
kama koje označavajučin i funkciju u do- donjem delu kukica za kačenje. Na igli
brovoljnom vatrogastvu, 1950. godine su utisnute signature proizvođača - ZIN
propisan je poseban vatrogasni znak u - Kovnica.
vidu značke. Sl 2. Vatrogasna značka 1958-1991. god. U toku 1957/1958. godine potvrđen
je znak za dugogodišnju službu ustano-
ZNAČKA VATROGASACA, kao poseb- ZNAK ZA DUGOGODIŠNJU SLUŽBU vljen 1952. godine kao „znak priznanje
no obeležje vatrogasaca i van službe, iz- ustanovljen je 1952. godine kao prizna- za požrtvovanost, čovekoljublje i ljud-
rađena je, od bakarne legure u obliku nje koje se dodeljivalo članovima u vidu sku pomoć koja se izražava u nesebič-
trougla dimenzija bočnih strana 22 mm priznanja za njihovu vernost i zasluge nom delu u vatrogastvu”, a dodeljivao
i donjem 20 mm. U centru značke nala- stečene tokom svog neprekidnog službo- se aktivnim članovima vatrogasne orga-
zi se šlem u čijem je centru cr vena zve- vanjau vatrogasnoj organizaciji ili druš- nizacije u vidu diplome i značke za du-
dinar 23 73 2004
Faleristika
2004 74 dinar 23
Faleristika
vatrogasne zasluge. Prvi primerci toga lu petokrake zvezde nalazi se skraćeni- nadla, provučena kroz gornji središnji
odlikovanja urađeni su u obliku ordena ca Vatrogasnog saveza Jugoslavije (VSJ), kraj trake, za kačenje odlikovanja na
i dodeljivani su vatrogasnim savezima iza nje su stilizovani reljefni plamenovi. uniformu. Traka prvog stepena je crve-
Republičkih vatrogasnih organizacija, Na reversnoj strani odlikovanja je nat- ne boje, a drugog bele boje. I stepen ima
koji su ih kasnijim aktima dodeljivali za- pis ćiriličnim pismom uz rub „VATRO- zamenicu izrađenu od maorirane svile
služnim pojedincima ili vatrogasnim in- GASNA ZVEZDA” u donjem delu sa re- koja leži na aluminijumskoj podlozi, di-
stitucijama. ljefnom zvezdom petokrakom. U cen- menzije 30×10 mm, sa zelenom usprav-
Prvi primerci ovog ordena promera tralnom delu u dva reda ispisano je isto nom prugom u sredini širine 10 mm i
su 60 mm, dok kasnije izrađeni primer- ćiriličnim slovima „PRVOG REDA” od- dvema belim prugama po 10 mm sa stra-
ci, nama poznati, promera su 43 mm. Or- nosno ”DRUGOG REDA”. I stepen je po- ne. U sredini lente se nalazi minijaturna
den je okruglog oblika kovan od bronze, zlaćen, II stepen srebren. Traka je od ma- pozlaćena apliciranaVatrogasna zvezda
sa deset radijalnih zraka. Površina zra- orirane svile širine 40 mm složena u tro- dimenzije 8 mm. Kod drugog stepena
ka je kanelirana, a vrhovi su im zupča- ugao na aluminijumsku pločicu. Na re- zamenica je po obliku identična zame-
sti. Preko tih zraka postavljen je kružni versnoj strani trake nalazi se igla ziher- nici prvog stepena ali sa tri pruge bele
reljefni lovorov venac. Na sredini ima pe-
tougaono polje, između kojeg je prazan
prostor, a u čijem je centralnom delu cr-
vena emajlirana zvezda petokraka. Na
zvezdi petokraci nalaze se aplicirani re-
ljefno izrađeni vatrogasni šlem sa ukrš-
tenom bakljom i sekirom. Orden vatro-
gasne zvezde je stepenovan u tri klase.
Prvi stepen ovog ordena je ceo zlatno po-
zlaćen, a vatrogasni znak (grb) šlem, ba-
klja i sekira srebreno patinirani. Drugi
stepen je srebreno patiniran, dok je kru-
žni reljefni lovorov venac pozlaćen, a tre- Sl. 10. Medalja za hrabrost Vatrogasnog save-
Sl 8. Orden vatrogasne zvezde Vatrogasnog
ći stepen je ceo srebreno patiniran. Ovaj saveza Jugoslavije I i II reda (avers) 1968-1991. za JugoslavijeI i II reda (avers) 1963-1991.
orden zadržao se sve do 1968 godine,
kao najviše odlikovanje Vatrogasnog sa-
veza Jugoslavije.
dinar 23 75 2004
Faleristika
boje i dve pruge zelene boje širine po 5 - Nenad Bjeloš, Fila Hobby M&M 1 /
Prikaz knjige
mm, naizmenično poređanim. Na sredi- 2oo3 - Odlikovanja vatrogasaca Or-
ni lentice apliciran jesrebreni minijatur- den vatrogasne zvezde, Beograd 2003 KATALOG TELEKARATA 2004
ni znak Vatrogasne zvezde dimenzije 8 - Nenad Bjeloš, Fila Hobby M&M 3 /
mm. 1980. godine urađen je drugi mo- 2003 – Odlikovanja vatrogasaca (2) Autori: Zoran R. BOŠKOVIĆ,
del ovih odlikovanja sa malim umetnič- Medalja za hrabrost, Beograd 2003 Srebrenko STOJIČIĆ i
kim redizajnom, koji se zadržao sve do - Dobrovoljno vatrogasno društvo Kra- Branko VRTU NIĆ
Izdavač: Srebrenko Stojičić i Sekcija
1991. godine. ljevo 1933 -2003, Kraljevo 2003.
telekartica Srpskog numizmatičkog
MEDALjA ZA HRABROST pri gašenju društva, Beograd 2004.
požara dodeljuje se za ličnu hrabrost va- Publikovani primerci vatrogasnih Kartonske korice, 22 cm. 88 str., ilus.
trogascima koji su pokazali nesebično odlikovanja i priznanja vlasništvo su ing ISBN 86-7979-078-8
požrtvovanje pri rešavanju i gašenju po- ppz Nebojše Pančića iz Beograda i auto-
žara. Medalju za hrabrost dodeljuje Va-
trogasni savez Jugoslavije na osnovu
predloga Vatrogasnih organizacija. Me-
ra članka.
Fotografije za članak uradila je dip.
fotograf Snežana Negovanović iz Beogra-
O vaj do sada
najkomplet-
niji i najbolji kata-
dalja za hrabrost pri gašenju požara ima da, na čemu joj se ovim putem zahvalju- log naše fuzilateli-
dva stepena. Oba stepena su po izgledu jemo. je* obrađuje tele-
identični. Urađena je u obliku medaljo- fonske kartice
na prečnika 40 mm. Izbrazdane površi- SFR Jugoslavije,
SR Jugoslavije, Re-
ne stilizovane u obliku vodenih mlaze- SUMMARY
publike Srbije, Re-
va. Iskovana je od pozlaćene bronze. Na publike Crne Go-
centralnom delu medalje nalazi se cr ve- DECORATIONS OF THE FIREMEN re i Republike Srpske. Prve u ovoj gru-
ni emajlirani krug prečnika 15 mm od IN YUGOSLAVIA 1945-1991 pi, telekarte bivše „velike Jugoslavije”,
zrakasto prozirnog emajla, ispod koga uvedene su u telefonski saobraćaj kra-
je grb vatrogasaca šlem, baklja i sekira.
Na zadnjoj strani (reversu) nalazi se nat-
pis uz rub medalje latiničnim pismom
I mmediately after the World War II
the fire brigades had been under the
directorate of the Ministry for Inter-
jem septembra 1985. godine u Rijeci i
u Opatiji. Tada je pušteno u probni
rad pet međumesnih javnih telefon-
„MEDALjA ZA HRABROST PRI GAŠE- nal Affairs. In 1956 the Union of the Fi- skih govornica kod kojih se naplata
NjU POŽARA” a u centralnom delu lati- re Fighting Societies had been formed. obavljala telekartama sa magnetnom
ničnim slovima ispisano je „PRVOG RE- At that time the firemen’s uniforms we- trakom, umesto metalnim novcem.
DA” odnosno „DRUGOG REDA”. I red je re the same as the uniforms of people’s Govornice su bile proizvedene u sa-
radnji EI Mihailo Pupin iz Zemuna i
pozlaćen i visi na traci od mariorirane militia, except for the special emblem in
Autelca iz Berna, Švajcarska. Prve te-
svile,cr vene boje, širine 40 mm složenoj a form of a red rhomb, and a special fi- lekarte na kojima je označeno ime ze-
u trougao na aluminijumskoj podlozi. II remen insignia in form of the badge, in- mlje Jugoslavija pojavljuju se 1. febru-
red je patinirano srebreni visi na traci stituted in 1950, and in use up to 1958 ara 1989. godine. Njih je proizvodila
od maorirane svile bele boje. (Fig. 1). slovenčka firma „Muflon” iz Radeča
The new type of the badge (Fig. 2) kod Zidanog mosta.
Literatura i Izvori: had been instituted in 1958 and was in Naše telekarte su u početku imale
use up to the disintegration of SFR Yu- vrlo neatraktivnu („suvoparn”) likov-
- Protiv požarna zaštita br 12 /1968, Beo- goslavia in 1991. nu obradu, ali su kasnije obogaćene
grad 1968 Furthermore, in use were speci- raznovrsnim motivima, pogodnim
- Zbirka propisa o Civilnoj zaštiti SS za al Badges for the Long Service in Fi- za tematska sakupljanja.
NO, Beograd 1976 re Brigades, for 5, 10, 15, 20, 25, 30, 35 Ovaj Katalog telekarta donosi si-
stematizaciju svih do sada poznatih
- Priručnik za osnovnu obuku vatroga- and 40 years respectively. The first type
kartica, uključujući varijante, a koja
saca VS Srbije, Beograd 1978 of that badge (in use 1952-1963) is illu- je zasnovana na dostupnoj dokumen-
- Priručnik za osnovnu obuku vatroga- strated on Fig. 3, while the second type taciji i iskustvu kolekcionara. Ilustra-
saca VS Srbije, Beograd1984 (1963-1991 is depicted on Fig. 4. In 19- cije, sve u boji, visokog su kvaliteta, a
- Janez J. Švajncer, Gasilska odlikovanja 63 the Order of the Fire Fighting Union tržišne cene navedene su u evrima.
na SlovenskemGS Slovenije, Čermel - had been instituted (Figs. 5 and 6), and
Rogina 1986 in the same year also Order of the Fire- M. M.
- Đorđe Pilčević, Vatrogastvo Zlatibor- fighting Star in three classes had been
skog okruga, Užice - 2000 instituted (Figs. 7, 8 and 9). Finally there * Termin fuzilatelija prihvaćen je širom sve-
- Rosa Svirčević, Dobrovoljno vatroga- also existed the Firemen’s Bravery Me- ta za hobi skupljanja telefonskih kar ti-
ca, osim u Americi, gde se to nazova tele-
sno društvo Pančevo 1871 - 2001, Pan- dal (Figs. 10 and 11) in two classes, used gery.
čevo 2001 from 1963 to 1991.
2004 76 dinar 23
Mali oglasi
063/316 765
018/833-636
063/806-5592 011/3033-428; 3284-501 meddda@eunet.yu
E-mail makigvic@ptt.yu mandicr@eunet.yu
KUPUJEM KUPUJEM
MENJAM - PRODAJEM
KUPUJEM i MENJAM
ORDENJE, MEDALJE,
OZNAKE, UKAZE, INFLATORNE
NOVČANICE, PASOŠE PLANINARSKA ZNAMENJA
I PRIZNANJA
Po dogovoru: GORAN
takođe sve predmete ORDENJE CRNE GORE
FALERISTIKE
063 / 8012-433
E-mail: goran@bitsyu.net 064 / 220-86-18 063/227 263
kataloški jeftin i
dobro očuvan
akcije • deonice • obveznice rimski srebrni novac
Kontakt: 011/ 661 464
011/4888 366 013/321-344; 064/128-2150 064/148-02-62
064/131 63 70 e-mail: undying@panet.co.yu e-mail: inner@sezampro.yu
dinar 23 77 2004
Faleristika
PRIZNANJA DRUŠTVA
ZA NEGOVANJE
OSLOBODILAČKIH
RATOVA SRBIJE DO Akademski vajar Ljubiša Mančić,
N
astavljajući hronološki našu pri- Druga medalja izdata 1995. godine nog oblika 38×38×38 mm u vidu srpske
ču o spomen medaljama Druš- bila je SPOMEN MEDALJA MAJORA trobojke, a postavljena je na metalnu alu-
tva, dolazimo do 1995. godine, DRAGUTINA GAVRILOVIĆA, (sl. 11). minijumsku podlogu na čijoj se zadnjoj
kada je izdata jedna lepa medalja, ali iz- Iskovana je tehnikom polirana ploča sa strani nalazi igla za kačenje medalje.
uzetno retka, tako da nismo u mogućno- matiranim reljefnim površinama, preč- Major Dragutin Gavrilović, koman-
sti da objavimo njenu ilustraciju. To je nika 30 mm. Na aversu medalje prikaza- dant 2. bataljona 10. pešadijskog puka,
SPOMEN MEDALJA IZDATA U ČAST no je polupoprsje majora Gavrilovića, sa biće upamćen po naredbi izdatoj svojim
MILUNKE SAVIĆ povodom podizanja oficirskom kapom na glavi. Levo od lika, vojnicima braniocima Beograda septem-
njenog spomenika u Jošaničkoj Banji te koji se nalazi u poluprofilu, je polukru- bra 1915. godine koja je glasila: „Vojnici,
iste godine. Medalja je iskovana u samo žni natpis МАЈОР ГАВРИЛОВИЋ, a de- tačno u tri časa neprijatelj se ima razbi-
35 primraka od srebra finoće 925/1000 i sno u donjem delu signatura „M” (Man- ti vašim silnim jurišom, razneti vašim
delimično emajlirana. Ona je elipsastog čić). Revers je ravan uz čiji rub je pun ve- bombama i bajonetima. Obraz Beogra-
oblika sa većim prečnikom od 50 mm. nac od lovorovog lišća, dok se u centru da, naše predstonice, ima da bude sve-
Na aversu je bista Milunke Savić u uni- nalazi reljefno ispisana godina „1915”. tao. Vojnici!... Junaci!... Vrhovna koman-
formi srpske vojske s kapom, uz natpis: Na medalji je izjedna iskovana ušica pljo- da izbrisala je naš puk iz svog brojnog
МИЛУНКА САВИЋ УЧЕСНИК ОСЛО- snatog oblika kroz koju je provučena me- stanja, naš puk je žrtvovan za čast otadž-
БОДИЛАЧКИХ РАТОВА У СРБИЈИ talna alka koja spaja medalju sa trakom. bine i Beograda. Vi nemate više da bri-
1912-1918. Revers je prazan. Ova meda- Traka je izrađena od tanke svile trougao- nete za vaše živote, koji više ne postoje...
lja koja bi se mogla nazvati medaljonom,
iskovana je zajedno sa ušicom na kojoj
je alka sa trougaonom trakom srpske tro-
bojke veličine 30×30×30 mm. Uz ovo je
isporučivan i srebrni lančić, ukoliko bi
nosilac odlučio da ga koristi umesto tra-
ke. Autor medalje je akademski vajar Lju-
biša Mančić, a iskovana je u zlatarskoj
radnji „Medić” u Beogradu.
Milunka Savić, srpska Jovanka Orle-
onka, bila je najhrabrija žena vojnik i no-
silac dva Ordena Karađorđeve zvezde sa
mačevima, francuskog ordena Legije ča-
sti i francuskog Ratnog krsta sa zlatnom
palmom. Sl. 11. Spomen medalja majora Gavrilovića, 1995.
2004 78 dinar 23
Faleristika
Zato napred u slavu! Za otadžbinu! Ži- kao i kod većine medalja Društva, do- na desnoj logorski vojnički šatori poređa-
veo Beograd!” minira spomenik na kamenom posto- ni u tri reda. Iznad šatora nalazi se rup-
Sledeće, 1996. godine, Društvo je mentu srpskog vojnika trećepozivca. terov krst. U donjem delu su blago udu-
kao začetnik višegodišnje saradnje sa Okolo uz rub medalje je natpis u dva bljene valovitom crtom površine odvoje-
predstavnicima grčkog ostrva Krf, a po- reda: ДРУШТВО ЗА ЧУВАЊЕ СПО- ne koje na simboličan način prikazuju
vodom 80 godišnjice istorijske uloge Kr- МЕНИКА РАТНИЦИМА / ИЗ РАТО- morske talase. Ispod tih kompozicija is-
fa koji je bio ostrvo spasa srpske vojske ВА СРБИЈЕ ОД 1912-1920. Na reversu pisano je u tri reda: КРФ / 1916-1996 /
u Prvom svetskom ratu, iskovalo SPO- je predstavljen grčki logor AGIO MA- ОСТРВО ВАСКРСА СРПСКЕ ВОЈСКЕ.
MEN MEDALJU KRF 1916-1996. (sl. TEOS, u kome je bila smeštena čuvena Prstenasta ušica nalemljena je na meda-
12). Ona je iskovana od pozlaćene legu- Drinska divizija. U gornjem delu polja lju i kroz nju je provučena alka za spaja-
re bronze, prečnika 40 mm. Na aversu, na levoj strani nalazi se prikaz drveta, a nje medalje sa trakom. Traka je izrađe-
na od tanke svile u bojama srpske pla-
vo-crveno-bele trobojke, složena u trou-
gao dimenzije 48×48×48 mm.
U toku 1997. godine takođe su izda-
te dve medalje. Prva je MEDALJA MILU-
TINA BOJIĆA koja je iskovana je od po-
zlaćene legure bronze tehnikom polira-
na ploča sa matiranim reljefnim površi-
nama, prečnika 30 mm. Na aversu me-
dalje je poprsje Milutina Bojića obuče-
nog u građansko odelo i sa kravatom i
šeširom na glavi. Iznad glave je natpis:
МИЛУТИН БОЈИЋ 1892-1917. Revers
medalje je ravan sa reljefne tri zvezdice
Sl. 12. Spomen medalja Krf 1916-1996 iznad i tri ispod reljefnog teksta stihova
pesme ispisanih u pet redova: СТОЈТЕ
ГАЛИЈЕ ЦАРСКЕ / СПУТАЈТЕ КРМЕ
МОЋНЕ / ОПЕЛО ГОРДО ДРЖИМ / У
ДОБА ЈЕЗЕ НОЋНЕ / НАД ОВОМ СВЕ-
ТОМ ВОДОМ. Ušica medalje je četvrta-
stog oblika iskovana je zajedno sa meda-
ljom, kroz nju je provučena duguljasta
alka koja služi za spajanje medalje sa tra-
kom. Traka је izrađena je od tanke svile
složena u trougao dimenzije 38×38×38
mm. Trake je bojama crveno-plavo-bele
boje. Pored ove pozlaćene medalje Milu-
tina Bojića, izrađene su još dve identič-
nog izgleda, ali od srebra i posrebrene
Sl. 13. Spomen medalja Milutina Bojića
mat bronze.
Milutin Bojić bio је srpski pesnik,
koji je povlačeći se sa srpskom vojskom
preko Crne Gore za Albaniju umro u So-
lunu 1917. godine. Autor је nekoliko pr-
vorazrednih patriotskih pesama, od ko-
jih mu je najpoznatija „Plava grobnica”.
Druga medalja iskovana 1997. godi-
ne je MEDALJA KRALJA PETRA I od
pozlaćene bronze, prečnika 30 mm (sl.
14). Na aversu ove medalje nalazi se po-
prsje kralja Petra I u profilu okrenutog
na levo. Kralj je u uniformi sa oficir-
skom vojničkom kapom na glavi. Sa le-
Sl. 14. Medalja kralja Petra I ve strane poprsja kralja nalazi se lovoro-
dinar 23 79 2004
Faleristika
2004 80 dinar 23
Faleristika
SUMMARY
dinar 23 81 2004
Faleristika
KRST MILOSRĐA
ZLATAN MALTEŠKI KRST NA PLEMENITIM MILOSRDNIM GRUDIMA
K
rst milosrđa je odlikovanje koje kanskim ratovima početkom XX veka. ko da postoji nekoliko njegovih tipskih
ima rang meda lje i predstavlja Razlozi za ustanovljenje novog oblika varijanti.
priznanje za vojne sanitetske za- odlikovanja u vidu krsta su višestruka. Pr vi tip u aversu ima na medaljonu
sluge i dobrovoljni rad u ovoj vojnoj slu- Pre svega, to je njegova proširena name- velikim ciframa uređenu godinu „19-
žbi članova Društva Srpskog Cr venog na (i za ženska i za muška lica), zatim 12”, a okolo devizu (sl. 2).
krsta u pr vom i drugom balkanskom ra- promena dinastije u Srbiji (vladar iz di- Drugi tip u aversu na medaljonu
tu. U Statutu Krsta Milosrđa je precizira- nastije Karađorđević) kao i nepostojanje ima velikim ciframa izvedenu godinu
no da je to „Naročito odlikovanje u rev- vladarke u zemlji (preminula) da u ulozi „1913” a okolo devizu (sl. 3). Na reversu
nosnoj, usrdnoj i predanoj nezi, požrtvo- zaštitnice svih ženskih društava nasta- državni grb (orao) je srebrn, a kod svih
vanju i ukazanoj usluzi u pomoći ranje- vi dodelu odlikovanja namenjenih samo ostalih tipova je zlatan.
nom i obolelelim vojnicima u ratu i mi- ženskim licima. Treći tip znaka odlikovanja ima u
ru, za vreme epidemija, požara, poplava Na sl. 1 prikazan je portret Mari- medaljonu u sredini natpis „ЗА НЕГУ”
i gladi”. je Vajfert, supruga guvernera Narodne (sl. 4). Okolo je ostali deo natpisa devize
Institucija Krsta milosrđa osnovana banke i čuvenog numizmatičara Đorđa „РАЊЕНИКА И БОЛЕСНИКА” i godi-
je Ukazom od 7. juna 1913 godine u Beo- Vajferta, sa medaljom Kraljice Natalije na „1912”, koja je urađena malim brojka-
gradu. Osnivač odlikovanja, kralj Petar za negu ranjenih i bolesnih, pored koje ma. Kod ovog tipa krsta Milosrđa razli-
I Karađorđević, proširio je krug nosilaca je Krst milosrđa, a oko vrata komander- kuju se dve podvrste:
novog sanitetskog odlikovanja na muš- ski krst Ordena Svetog Save. a) Ceo maltaški krst i cr veno emajlira-
ka i ženska lica. Niosioci ovog krsta bili Za idejno rešenje usvojen je zlatan ni medaljon (avers i revers) iskova-
su oficiri, podoficiri i vojnici Srpske kra- Maltaški krst sa cr veno emajliranim ni su od jednog komada metala;
ljevske vojske svih poziva, dobrovoljne kružnim medaljonomu svome centru. b) Posebno je iskovan maltaški krst, a
bolničarke i druga lica. Pre toga u Kne- Na aversu u medaljon je deviza odliko- tako isto posebno i medaljoni aver-
ževini i Kraljevini Srbiji su postojala od- vanja ispisana starom ćirilicom: „ЗА НЕ- sa i reversa u cr venom emajlu a za-
likovanja sa istom devizom „Za negu ra- ГУ РАЊЕНИКА И БОЛЕСНИКА” i go- tim aplicirani na sredini krsta.
njenih i bolesnih vojnika”, ali su ona bi- dina pr vog balkanskog rata „1912” ili go- Dimenzije krsta i medaljona i veliči-
la namenjena isključivo ženskim licima. dina drugog balkanskog rata „1913”. Na na natpisa, godine i grbovi su isti sa obe
Institucija ovih odlikovanja postojala je reversu u medaljonu je reljefna predsta- podvrste.
kratko vreme i gasila se posle završetka va državnog grba Kraljevine Srbije - be- Četvrti tip ima cr veno emajlirane
ratova. Medalja knjeginje Natalije za ra- li orao u poletu. medaljone većih dimenzija nego pred-
tove 1876, 1877. i 1878. godine i Medalja Krst na gornjem vertikalnom kraku hodno opisane varijante (Sl. 5).
kraljice Natalije za rat 1885–1886 nisu vi- ima ušicu kroz koju je provučena okru- Prva tri tipa imaju medaljone kru-
še izdavane od strane Ministarstva voj- gla alka za nošenje trake. Traka odliko- žne prečnika 15 mm, a četvrti tip ima me-
nog posle objavljivanja vladarskih Uka- vanja je preuzeta od medalje Kraljice Na- daljone prečnika 18 mm. Proporcijonal-
za o odlikovanim osobama ženskog ro- talije, sa istom mašnom otvoreno plave no ovom uvećanju je uvećan i natpis na
da (krug dekorisanih gospođa i gospođi- boje za ženska lica. Muška lica nosila su aversu i grb na reversu. Promene u samo-
ca je bio ograničen na najistak nutije ak- krst na levoj strani prsiju na svilenoj mo- me krstu vide se u odstupanju od stan-
tivistkinje društva Cr venog krsta i Beo- ariranoj traci otvoreno plave boje slože- dardne izrade (kod prva tri tipa) 40×40
gradskog ženskog društva). noj u obliku ravnostranog trougla. Au- mm, tako da četvrti tip krsta je dimenzi-
Ova stara srpska odlikovanja iz XIX tor idejnog rešenja Krsta milosrđa nije ja 38×38 mm. Zbog centralnog kružnog
veka u obliku ovalnog medaljona sa mo- nam poznat na osnovu dostupne istorij- polja (medaljona) koje je veće, kraci kr-
nogramom vladarke iz dinastije Obreno- ske građe. sta se manje vide u svom užem delu.
vića nisu se mogla usvojiti kao osnovno Izrada krsta Milosrđa poveravana je Znaci odlikovanja izrađivani su u
idejno rešenje za novo odlikovanje u bal- različitim medaljarskim radionicama ta- švajcarskoj medaljarskoj radionici kod
2004 82 dinar 23
Faleristika
Slika 2. Slika 3
Slika 4. Slika 5.
Navedene varijante izrađivane su u meda ljarskim radionicama Artisa Bertrana u Parizu i Braće Igenin u Loklu –Švajcarska. Nije isklju-
čeno da su se njihovom proizvodnjom bavile i domaće radionice između dva svetska rata. „Oficirska zadruga” sa centrom u Beogradu
kao najveći zavod za izradu uniformi gospode oficira Kra ljevine Jugoslavije prodava la je i sva državna odlikovanja (adresa: Masarikova
ulica broj 4, telefon br. 26-804).
dinar 23 83 2004
Faleristika
hovne komande, Ministarstvo vojno je objavilo da u grupu o braći. Nekoliko nedelja je provela i po bolnicama među ranje-
odličju za pukovsku pohvalu dolazi i Krst Milosrđa. Ovom do- nicima koji su blagosiljali blagorodnu dušu i plemenito srce
punom, od 5. maja 1917. godine, Krst milosrđa je dodeljivan naše mlade kneginje.
na predlog komandanta pukova za vreme ratnih operacija u Minijaturni znaci Krsta Milosrđa izrađivani su u istim
onim slučajevima kada se nije moglo dodeliti srebrena meda- ovlašćenim medaljarskim radionicama, koje su ih proizvodili
lja za hrabrost. Tako je Krst milosrđa bio odgovarajuće odličje u prirodnoj, zakonskoj veličini. Postoje minijature Krsta Milo-
za one koji se nisu u borbi odlikovali hrabrošću prema neprija- srđa izrađene od zlata, pozlaćenog srebra i pozlaćene bronze,
telju (Službeni vojni list za 1917. godinu. FĐO br. 7191). a po specijalnim porudžbinama njihovih nosilaca.
U toku postojanja institucije dodeljivanja Krsta milosrđa
ovim odlikovanjem je udostojeno više od 7000 naših i stranih
građana. Njegovu masovnu dodelu uslovila su velika materi-
jalna razaranja i velike ljudske žrtve u prvom svetskom ratu. STATUT KRSTA MILOSRĐA
Prvo je udostojena da ponese ovo odličje upravo ćerka
srpskog vladara i osnivača Krsta milosrđa kralja Petra I Ka-
rađorđevića. Za poslatu i pruženu pomoć ranjenim i bole-
snim srpskim vojnicimau ratovima 1912–1913. Zlatan mal- Mi
teški krst na damskoj mašnici prva je ponela na levom ra-
menu kneginja Jelena Karađorđević (Rijeka 23.10.1884 - Ni-
Petar I
ca 16.10.1962). U vreme dodele odlikovanja ona je bila supru- po milosti Božjoj i volji narodnoj
Kralj Srbije
ga ruskog kneza Jovana Konstatinoviča Romanova (udala se
1911. god.). Zaslužno priznanje je pre svih dobila zbog svojeg Na osnovu člana 5. Zakona o odlikovanjima i medaljama ustanovljava-
mo medalju koja će se zvati: Krst Milostrđa
izuzetnog humanog postupka. Prvih ratnih dana 1912. godi-
ne Knjeginja Jelena Petrovna Konstatinovič Romanov je pohi- Član 1.
tala na bojno polje da pruži svoju sestrinsku pomoć ranjenoj Medalja je ova zlatna u obliku krsta jedanaka za sve činove u vojsci i
ostala lica. Krakovi krsta zarezani su u vidu upadnog tupog ugla. U sre-
dini krsta nalazi se okrugao prsten u kome je na prednjoj strani napisa-
na starom ćirilicom „Za negu ranjenika i bolesnika” i „1912”. Na pole-
đini prstena nalazi se državni grb. Vertikalni i horizontalni prečnik kr-
sta dugački su 40 mm. Osovina prstena je 15 mm.
Krst se nosi na levoj strani prsiju na svilenoj pantljici otvoreno plave bo-
je, u obliku ravnostranog trougla čija je jedna strana 40 mm.
Član 2.
Krst milosrđa daje se oficirima i vojnicima Kraljevske srpske vojske
svih poziva, dobrovoljnim bolničarkama i drugim licima, za naročito
odlikovanje u revnosnoj, usrdnoj i predanoj nezi, požrtvovanju i uka-
zanoj usluzi u pomoći ranjenim i obolelim vojnicima u ratu i miru, za
vreme epidemije, požara, poplave, gladi.
Član 3.
Uz ovu medalju daje se uverenje koje potpisuje ministar vojni.
Član 4.
Spisak lica odlikovanih ovim krstom čuva se u ministarstvu vojnom.
Član 5.
Po smrti odlikovanog, krst se ne vraća, ali ga ni jedan član porodice ili
uopšte ko nije istim odlikovan ne može nositi ni upotrebiti.
U ostalom i za ovu medalju važe opredeljenja člana 19 i 20 Zakona o or-
denima i medaljama.
2004 84 dinar 23
Faleristika
MEDALJA
vanja ne navodi izgled i dimenzije tra-
ke za lica ženskog pola. Ženska traka
je bila izrađena od istog materijala u
obliku mašnice.
Supruga Kralja Petra I Karađorđe-
vića nije dočekala da se uspne na vla-
darski presto Kraljevine Srbije i da
ovo odlikovanje humanitarnog karak-
BELOG ANĐELA –
tera ponese njeno ime. Knjeginja Zor-
ka, najstarija ćerka crnogorskog kra-
lja Nikole I Petrovića, rođena je na Ce-
VELIKO ODLIKOVANJE
tinju 11. XII 1864. godine, a umrla na
Cetinju 4. III 1890. godine. Udala se
SAVEZNE REPUBLIKE
za kneza Petra Karađorđevića krajem
juna 1883. godine.
JUGOSLAVIJE
S U M M A RY
CROSS OF CHARITY
dinar 23 85 2004
Faleristika
2004 86 dinar 23
Faleristika
SUMM ARY
dinar 23 87 2004
Faleristika
Slavoljub PETROVIĆ, Narodni muzej Šabac skoj vladi, koja je naredila jednom
spmp@PTT.yu od bata ljona bivšeg Dobrovoljačkog
korpusa, koji je stigao na sever, da
Novi prilog rusko-srpskoj faleristici ostane u blizini Murmanska i pruži
SRPSKI VOJNIK NA
pomoć inter vencionistima. Prema
nekim izveštajima, u Murmansku je
bilo oko 1500-2000 Jugoslovena.
RUSKOJ MEDALJI
Posle niza poraza tokom leta
1919. godine inostrane trupe su se
u septembru iste godine eva kuisa le.
Na frontu prema cr venoarmejcima
osta le su jedinice armijskog genera-
R
usko srpske veze su viševe- gi su prešli na stranu Sovjetske vla- la E. K. Milera. Njegove jedinice us-
kovne i mnogobroje. Doka- sti ali su neki iskorišćeni, od strane pele su da se održe do februara 1920.
ze ove povezanosti na lazimo inter vencionističkih trupa, za borbu godine. Na kraju su i one bile prinu-
u mnogim oblastima društvenog ži- protiv Sovjetske Rusije. đene da se povuku iz Rusije. Jedan
vota i kulture pa i vojne saradnje. O Početkom 1918. godine vlade En- deo je eva kuisan morem dok je dru-
ovoj, vojnoj saradnji, svedoče meda- gleske i SAD-a su odlučile da započ- gi deo prešao u Finsku.
lje i odlikovanja koja su izdavana po- nu inter venciju protiv Sovjetske Ru- General Miler Evgenij-Ludvig
vodom vojnih saveza ili bita ka u ko- sije na Da lekom Istoku, u Sibiru i na Karlovič (25.9.1867.-11.5.1939.) zavr-
jima su učestvova li pojedinci ili jedi- severu Rusije kao najlakše dostup- šio je najviša vojna učilišta carske
nice iz Rusije ili Srbije. nim delovima za da lje operacije u Rusije. Tokom I svetskog rata bio je
Ovom prilikom donosimo pri- dubini Rusije. predstavnik Ruske komande u ita li-
kaz jedne ta kve meda lje koja je iz- Na severu su se na lazile velike lu- janskom generalštabu. Za vreme gra-
data tokom burnih događanja posle ke Murmansk i Arhangelsk sa zna- đanskog rata u Rusiji obavljao je raz-
Okrobarske revolucije u Rusiji, a u čajnim vojnim skladištima a od njih ličite komandne dužnostri na Sever-
kojima su učestvova li i mnogobrojni su polazile i strateške komunikacije nom frontu. U emigraciji, posle po-
naši sunarodnici, bilo na strani Bele pruge Moskvi i Petrogradu. vlačenja iz Rusije 1920. godine, ta-
ili Cr vene armije. Inostranim trupama na severu kođe obavlja razne dužnosti pri izbe-
Tokom 1916. godine od zaroblje- Rusije komandovao je engleski gene- gličkoj vojnoj komandi. Godine 19-
nih vojnika Austro-ugarske monar- ral F. Pul i one su broja le oko 23.000 38. kidnapovan je u Parizu od strane
hije, a koji su potica li sa prostora biv- vojnika od kojih je bilo 13.000 Engle- Sovjetske tajne službe koja ga je pre-
še Jugoslavije, oformljen je Dobro- za, 5200 Amerikanaca, 2300 Francu- bacila u Moskvu, gde je naredne go-
voljački korpus koji je brojao oko za kao i manji broja Ita lijana. U Ar- dine streljan.
17.000 vojnika. Početkom 1917. i to- hangelsku je posle iskrcavanja inter- Privremena uprava severne obla-
kom 1918. godine delovi ovog kor- venističkih snaga formirana „Vrhov- sti je 18. jula 1919. godine ustanovila
pusa su iz Odese prebacivani u Mur- na uprava Severne oblasti”. Anglo- meda lju „U spomen oslobođenja Se-
mansk i Arhangels sa ciljem da se francuske jedinice ima le su dosta verne oblasti od boljševika”.
da lje prebace na Solunski front. Na problema u borbama protiv ruskih Na prednjoj strani meda lje domi-
ovom putu njihova sudbina se kom- revolucionara. Zbog ovoga se njiho- nira personifikacija Pobede, žena sa
plikova la na različite načine. Mno- va komanda obratila za pomoć Srp- krilima, ka ko u desnoj ruci drži us-
pravljen mač dok joj je u levoj štit. Sa
njene leve strane je ruski vojnik ko-
ji puni pušku. Ispred njih su vojnici
savezničkih armija, Engleske, SAD,
Francuske, Ita lije i Srbije, koji puca-
ju iz klečećeg stava.
Na na ličju meda lje, u gornjoj po-
lovini je dvoglavi orao koji u desnoj
kandži drži mač dok mu je u levoj lo-
vorov venac. Na grudima orla je štit
sa sv. Đorđem. Po sredini meda lje,
horizontalno, je tekst: В ПАМЯТЬ
ОСВОБОЖДЕНИЯ / СЕВЕРНОЙ
ОБЛАСТИ ОТ БОЛЬШЕВИКОВ.
2004 88 dinar 23
Faleristika
Povest Društva
Meda lja je izrađena od legure bele
boje. Na gornjoj strani je kuglica kroz
koju je provučena alka za tra ku. Tra ka
je plavo bele boje.
Dušana Silnog
Šest kategorija učesnika „borbe pro-
tiv boljševika„ moglo je da dobije meda-
lju: vojnici koji su bili u sastavu saveznič-
kih i ruske armije, pripadnici partzan-
skih i dobrovoljačkih odreda, građan-
D
ska i duhovna lica koja su bila u službi u r Vladan Đorđević pokrenuo nastičko društvo „Soko”. Deo član-
organima vlasti Severne oblasti koja su je 1881. godine inicijativu za stva istupio je iz društva i 22. novem-
ustanovljena posle 2. avgusta 1918. godi- osnivanje društva za giman- bra 1892. godine osniva Građansko
ne, a takođe i pripadnici narodne vojske stiku u Beogradu. Studirajući medici- gimnastičko društvo „Dušan Sil-
oblasti, roditelj ili stariji sin lica koja su nu u Beču, upznao se sa Janovim po- ni”. Ono je radilo po načelima pret-
poginula u borbi sa boljševicima. kretom telesnog vežbanja. Sazvao je hodnog društva, a dušanovačka druš-
20. XII 1881. god. zbor uglednih gra- tva osnivaju se i širom Srbije: 1895. u
đana u sali „Srpske krune” kod Kale- Smederevskoj Palanci i Vranju, 1896.
megdana. Zbor je održan pod pred- u Knjaževcu, 1897. u Pirotu, Leskov-
S U M M A RY sedništvom Stevana Todorovića. Na cu, Požarevcu, Aranđelovcu, Negoti-
narednom zboru, održanom na istom nu, Zaječaru, Kruševcu, Paraćinu, Ja-
SERBIAN SOLDIER ON mestu 26. XII 1881, doneta je Uredba godini i Nišu. Postoje i podaci o radu
A RUSSIAN MEDAL (pravila) društva. Po tim pravilima društva u Aleksincu, Valjevu i Kragu-
Beogradsko društvo za gimnastiku jevcu.
dinar 23 89 2004
Faleristika
2004 90 dinar 23
Vojne i druge oznake
„BANDENKAMPFABZEICHEN”
- NEMAČKI GRUDNI ZNAK U
BORBI PROTIV GERILE
N
emci su sve do napada na Sovjetski u tri klase. Uslov za dobijanje ovog zna ka je
Savez 1941. godine vodili rat uglav- broj provedenih ratnih dana u borbi sa ge-
nom sa regularnim trupama zaraće- rilcima. Bilo je potrebno provesti najmanje
nih zema lja i sa jasnom linijom fronta. Tek 20 dana na terenu da bi se dobio bronzani
dubokim prodorom na rusku teritoriju iza znak, odnosno 50 dana za srebrni, ili 100 za
linija fronta suočili su se sa novim opasnim zlatni.
neprijateljem, gerilom. Delovanje ovih tru- Ova kva podela je važila za kopnene sna- Sl. 5. Ukaz za zlatni grudni znak
pa je zadava lo velike brige nemačkoj koman- ge, dok su vazduhoplovci, učesnici u antige-
di jer je usporavano da lje napredovanje na rilskim operacijama, mora li da provedu naj- Vođa SS-a Himler je u berlinskoj fir-
frontu i stvarana sve veća šteta, na što se mo- manje 30 dana u ratnim letovima, da bi za- mi Junker (S.A. Juncer) naručio 10 grudnih
ra lo odlučno odgovoriti. služili bronzani znak, odnosno 75 za srebr- zna kova urađenih u zlatu sa bri lijantima
Isti slučaj je bio i na teritoriji bivše Kra- ni i konačno 150 dana za zlatni. koje je na menio svojim visokim oficirima.
ljevine Jugoslavije, gde su dva pokreta ot- Postojalo je nekoliko varijanti ovoga zna- Ko je sve bio nosi lac ovih zna kova nije nam
pora (komunistički i ravnogorski) formira- ka koje su se razlikovale u nekim malim deta- poznato, a jedini sačuva ni primerak na lazi
li svoje gerilske odrede i započeli borbu sa ljima i blagom odstupanju u veličini (visina se u zbirci nemačkog kolekcionara i izdava-
okupatorom. Za konačni obračun sa geril- 57-60 mm i širina 47-50 mm). ča Rolfa Mi haelisa.
skim trupama bile su predviđene posebne Sem ovih grudnih zna kova predviđe- Pažljivijim pregledom fotografija SS je-
jedinice iz redova SS-a i policije, a na prosto- nih za vojnike i starešine, krajem 1944. go- dinica koje su delova le na našim prostori-
rima Jugoslavije, sem ovih specija lizovanih dine pojavili su se i luksuzno izrađeni pri- ma, često se uočava ovaj antigerilski znak.
jedinica, bile su uključene sve druge vojne merci od plemenitih meta la. Poznati su zna-
formacije i službe sa kojima su nemci raspo- kovi izrađeni od zlata, a koji su dodeljivani
laga li. oficirima učesnicima gušenja Varšavskog SUMMARY
Kao posebno priznanje za aktivno učeš- ustanka.
će u borbi protiv gerilaca („die Banditen” tj. „BANDENKAPFABZEICHEN” -
„bandita”), izrađen je prigodni grudni znak GERMAN BREAST BADGE FOR THE
FIGHTS AGAINST GUERILLA
dinar 23 91 2004
Numizmatičari
N
ikola Tesla nije samo bio numizmatičar, nego i čovek
koji se pojavljuje na brojnim numizmatičkim izdanji-
ma. Lik Nikole Tesle pr vi put se pojavljuje na novcu
1970. godine, tačnije na novčanici Narodne Banke Jugoslavi-
je apoenske vrednosti od 500 dinara. On će niz godina u kon-
tinuitetu biti prisutan i na drugim bank notama, raznih nomi-
nalnih vrednosti. Takođe na prigodnom novcu kovanom od
zlata, srebra i kuprinikla. Pored prednjeg, iskovane su mno-
gobrojne medalje, plakete i komercijalni zlatnici i srebrnjaci u
čast ovog našeg i svetskog velikana, kao i odlikovanja dve dr-
žave - SR Jugoslavije i Hr vatske. Ukratko, ovakvih numizma-
tičkih izdanja ima sasvim dovoljno da se oformi poveća temat-
ska kolekcija pod nazivom Tesla in numis.
Povod i prilika da se podsetimo Teslinog životnog puta:
Rođen je u Smiljanu kraj Gospića 10. jula 1856. godine u
porodici srpskog pravoslavnog sveštenika. Srednju školu pola-
zio je u Gospiću i Karlovcu, tehnicku školu u Gracu, a univer-
zitet u Pragu. Zaposlen je bio u Budimpešti i Parizu. U prole- Nikola Tesla na kalendaru Srpskog numizmatičkog društva 2004.
će 1884. odlazi u SAD, gde ostaje do svoje smrti, 7. januara 19-
43. u Njujorku. U Njujorku je oko godinu dana radio za Edi- Da se Nikola Tesla, pored elektrotehničke nauke, intere-
sona, a posle, nakon niza materijalnih teškoća, 1887. godine sovao i za numizmatiku, pr vi put nam je otkrio Edvard Rošet
osnova vlastitu labaratoriju, gde vrši svoja najvažnija otkrića (Edward C. Rochette), poznati kolumnista časopisa The Numi-
na području izmeničnih struja. Realizovao je svoje pronalaske smatist, koji izdaje ANA - American Numismatic Association
na području višefaznih sistema za prenos električne energije, u Kolorado Springsu, gradu u kojem je Nikola Tesla živeo du-
razradio je efektivnu metodu korišćenja naizmenične struje, gi niz godina. Rošet je u tom časopisu, u svojoj stalnoj rubrici
ostvario princip rotirajućeg magnetskog polja i usavršio in- „Druga strana novčića” u martu 1990. godine objavio članak
dukcioni motor. o Nikoli Tesli kao numizmatičaru, pod naslovom „Čovek is-
Teslin polifazni sistem izmeničnih struja pr vi je put po- pred svog vremena*”
kazao svoju vrednost na kon nekoliko godina kod izgradnje Pored šireg opisa Teslinog naučnog stvaralaštva i njego-
hidrocentra le na slapovima Nijagare. On zatim, 1890. godi- vog života u Kolorado Springsu, uz brojne anegdote o Tesli-
ne, počinje da se bavi strujama visoke frek fencije, a od 18- nim neobičnim navikama, iznosi se i podatak da je Tesla bio i
96. do 1914. godine patentirao je seriju izuma koji čine temelj poznati numizmatičar, pa čak i član numizmatičkog Društva.
savremene radio-tehnike. U Koloradu je konstruisao veliku
radio stanicu od 200 KW. U proleće 1898. izradio je model * Edward C. Rochet te, The Other Side of the Coin: The Man Too Soon for
broda kojim je upravljao na da ljinu s pomoću elektromagnet- His Time, The Numismatist, Vol. 101, no. 1, March 1990. str. 421-424. Isti
autor u svojoj knjizi jednakog naslova - The Other Side of the Coin - ob-
skih talasa. javljenoj 1985. godine, uključuje i svoj numizmaticki esej o poseti Jugo-
Tesla je patentirao oko 700 pronalazaka, od kojih je neko- slaviji, gde se iznenadio kada je video Teslu na našoj novčanici. Članak
liko desetaka našlo široku primenu. se zove „Američki pronalazač na jugoslovenskom novcu” (An Ameican
Inventor on Yugoslav Currency), str. 106-107.
2004 92 dinar 23
Numizmatičari
SUMMARY
dinar 23 93 2004
Izložbe
Izložba Muzeja grada Beograda u Konaku kneginje Ljubice, april - jul 2004.
Novac u Beogradu
kroz vekove
U ponedeljak, 19. aprila o. g., gradona-
čelnica Beograda, gospođa Radmi-
la Hrustanović, otvorila je u Kona-
ku kneginje Ljubice izložbu „Novac u Beo-
gradu kroz vekove”. Izložbu su, u romanti-
IV
V
Ostave novca
Srpski srednjkovekovni novac
(XIII - XV vek)
VI Tursko razdoblje 1521 - 1879
(Novac Turske)
čnom ambijentu lučnih kamenih podruma VII Tursko razdoblje 1521 - 1879
palate koju je izgradio neimar Hadži-Nikola (Novac evropskih država)
Živković 1831. godine, pripremili Adam Cr- VIII Kneževina i Kraljevina Srbija
nobrnja i Nikola Crnobrnja. (Obnova Srbije i srpske monete
Bogata numizmatička zbirka Muzeja 1868-1918)
našeg grada, čiji su reprezentativni primer- IX Novac Kraljevine Jugoslavije
ci ovde izloženi, govori o još bogatijoj isto- (1918-1941)
riji novca kojim se u Beogradu plaćalo evo X Novac Socijalističke Jugoslavije
već dve hiljada tristo godina - od keltskog (1941-1992)
novca Skordiska iz III veka stare ere, pa do XI Hiperinflacija i poslednja Jugoslavija.
novca takozvane poslednje Jugoslavije. Izlo-
žba je tematski podeljena na jedanaest gla- Povodom ove izložbe izdat je prigodni
vnih celina i to: katalog zavidnog tehničkog i sadržajnog
I Novac iz vremena Skordiska kvaliteta, a koji prikazujemo u našoj stalnoj
(III vek s. e. - početak n. e. ) rubrici Prikazi nove literature.
II Novac iz vremena rimske imperije Od prikaza u dnevnoj štampi, izabra-
(I vek - polovina V veka) li smo ovaj pod naslovom „Omiljen i ribari-
III Novac iz vremena Vizantije i novac ma”, a koji je u „Novostima” od 23. V 2004.
Ugarske do 1526. godine objavio S. Popović.
(kraj V - početak XIII veka) R. M.
Medalje iz zbirke
Gradskog muzeja u Vršcu
I zložba medalja u vršačkom Gradskom
muzeju otvorena je 9. maja 2004. i bi-
la otvorena za javnost do 30 maja o. g.
Izložbu je pripremila gospođa Ljiljana Ba-
kić, a koja je takođe autor izvanrednog ka-
dina. Mnoge od njih vezane su za ličnosti
i pionire privrednog razvoja Vršca i ostalih
gradova južnog Banata, prvenstveno Bele
Crkve i Pančeva. Ove medalje podeljene su
trematski na medalje koje prikazuju lično-
taloga koji je tim povodom izdat. Izloženo sti i događaje iz političke istorije i na kul-
je 115 eksponata, od čega najveći broj prele- turnu istoriju - ličnosti, događaji, udruže-
pih umetničkih ili stonih medalja iz zbirke nja i izložbe, uz manji broj vojnih odliko-
stranih i domaćih medalja u vršačkom mu- vanja i medalja.
zeju. Najstarija je medalja izdata u čast Kar- Nakon austrijskih i mađarskih meda-
la Rotarinškog povodom njegovog prelaza lja, uz koje je izložena i jedna ruska i dve
preko Rajne 1744. godine. Tim pohodom, u rumunske, prezentovan je manji broj (oko
kojem su se istakli srpski graničari, a naro- dvadeset) medalje Knjaževine i Kraljevine
čito Trenkovi panduri, Karlo je vratio Lota- Srbije, uključujući nekoliko medalja osta-
ringiju koju su njegovoj porodici bili oduze- lih južnoslovenskih krajeva, posebno srpski
li Francuzi 1735. godine. Interesantno je da deo današnje Vojvodine.
ovaj pohod austrijske vojske pominje i Mi- Najinteresantnije medalje sa ove odli-
loš Crnjanski u svojim seobama. čno organizovane izložbe objavljujemo u
Većina ostalih medalja takođe su au- našoj rubrici Medaljerstvo, kao i zaseban
strijskog ili mađarskog porekla, iz vrema- prikaz Kataloga izložbe u pregledu nove nu-
na kada je Vršac pripadao tzv. Južnoj Ugar- mizmatičke literature.
skoj, kako se nekada zvala današnja Vojvo- R. M.
2004 94 dinar 23
Izložbe
* Za ovu izložbu, stalnu postavku, ili numizmatički muzej (kako je ovu manifestaciju Narodne banke nazvao guverner na otvaranju), dnevne novine su ci-
tirale njegove reči: „Otvaranjem ovog posebnog muzeja želimo našim građanima i široj javnosti da pokažemo šta sve ima Narodna banka Srbije”. Istog
dana kada je ovo objavljeno, u ponedeljak 12. jula o.g, predstavnici te šire javnosti, numizmatičari pre svega, pokušali su da vide tu „muzejsku izložbu
NBS”. Ulaz im nije bio dozvoljen, uz prvobitno obaveštenje da je poseta moguća samo uz lično odobrenje guvernera Banke. Ubrzo je ova informacija
zamenjena novim: najpre da će poseta pojedincima biti moguća samo ponedeljkom, ali uz prethodnu najavu. Zatim, da to ne važi za ceo radni dan po-
nedeljkom, nego isključivo u 10 časova pre podne, i napokon da se i to ukida, tj. da je izložba u principu potpuno zatvorena za širu javnost.
dinar 23 95 2004
Prikazi knjiga
2004 96 dinar 23
Prikazi knjiga
su i monete Dubrovnika i Venecije, koje pis je na arapskom) u prevodu: Sultan i papirnom novcu Srbije i svih Jugoslavi-
su takođe cirkulisale na ovom području. Sulejman sin Selima Hana, svetla mu po- ja. U kolekciji Muzeja nalazi se i intere-
Tursko razdoblje (1521-1878) pode- beda bila. Kovano u Beogradu 926. (go- santan kalup za falsifikovanje srpskih di-
ljeno je na dva dela. U prvom je prika- dina po Hidžri). nara, kao i novac Beogradske opštine iz
zan turski novac, počev od zlatnika sul- U drugom delu opisa turske domi- 1920. godine, a posebno su vredne srp-
tana Sulejmana I (1520-1566) pa do zlat- nacije u Beogradu, prikazuje se novac ske i jugoslovenske novčanice u bespre-
ne nove rumije - mahmudije Mehmeda evropskih država koji je ovde, pored tur- kornom kvalitetu. Izuzev Titove petohi-
II (1808-1839). skog, bio u opticaju od XVI do XIX ve- ljadarke koja je u katastrofalnom stanju.
Kovnica turskog novca u Beogradu ka. Ilustrovan je uglavnom talirima, ali Da ova knjiga bude ovo što jeste - ne-
otvorena 1562. radi sa malim prekidi- i dukatima raznih zemalja, uključujući zaobilazna numizmatička lektira viso-
ma do 1687. godine. Pored srebrnih ak- Utrehtsku Republiku (Holandiju). kog kvaliteta - pored autorima, treba ta-
či, kovnica je od 1526. do 1566. izdava- Novo doba naše nacionalne samostal- kođe da zahvalimo likovnoj i grafičkoj
la i zlatnike. Oni su veoma retki - prime- nosti, pa i obnove sopstvenog novčar- obradi Zorice Spasojević i odličnim fo-
rak iz kolekcije Muzeja grada Beograda, stva, započinje u vreme vladavine knjaza tografijama Nebojše Borića.
predstavlja jedan od samo šest poznatih Mihaila Obrenovića III. Poslednja pogla-
primeraka u svetu. Na njemu čitamo (is- vlja ove knjige posvećene su metalnom R. M.
Pored ove knjižice, Narodna banka izdala je ove godine i dve luksuzne monografi-
dinar 23 97 2004
Prikazi knjiga
2004 98 dinar 23
Prikazi knjiga
dinar 23 99 2004
Prikazi knjiga
Iz Republike Makedonije:
NUMIZMATIČKITE NAODI OD JUGOZAPADNIOT DEL
NA REPUBLIKA MAKEDONIJA OD V VEK P.N.E. DO XIV VEK
Autor: DANICA RAZMOVSKA BAČEVSKA
Izdavač: Zavod za zaštita na spomenicite na kulturta i Narodni muzej Ohrid, 2002.
Tvrde korice (boards), 29 cm. 436 str., ilus.
ISBN 9989-9993-7-6
No. 2644. 20 Perpera 1910. 50. Regierungsjubiläum. 6,78 g. Takođe u martu, 10.03.2004, minhenska kuća GORNY & MOSCH
Schl. 5. Fr. 5. Min. Kr. Vorzüglich-FDC. CHF 500.- Prodato za 700. nudi nekoliko interesantnih primeraka:
No. 2645. 10 Perpera 1910. 50. Regierungsjubiläum. 3,39 g.
Schl. 6. Fr. 6. Gutes vorzüglich. CHF 350.- Prodato za 500.-
No. 2646. 10 Perpera 1910. 50. Regierungsjubiläum. 3,39 g.
Schl. 6. Fr. 6. Gutes vorzüglich. CHF 350.- Prodato za 300.-
No. 2647. 10 Perpera 1910. 50. Regierungsjubiläum. 3,39 g.
Schl. 6. Fr. 6. Vorzüglich. CHF 320.-Prodato za 325.-
4487. Stefan III. Urosch, 1240 - 1272. Grosso. Typ Grosso
No. 3289. Milan Obrenovich IV.5 Dinara 1879. 25,00 Dav. 304. Matapan. 1,94 g. Gamberini 451 var. ssvz Schätzung: € 100,00
KM 12. Fast vorzüglich. CHF 100.- Prodato za 140.- prodato za 90.-
4488. Stefan VIII. Urosch, 1355 - 1367. Grosso. Thronender
Christus. / Schrift. 1,09 g. Ljubic X, 17-18 var. Min. RF, vz
Schätzung: € 100,00 prodato za 90.-
4489. Stefan Duschan, 1336 - 1356. Grosso. Hüftbild Christi von
vorn. / Zar zu Pferd r. 1,08 g. Ljubic VIII,22. R! ss Schätzung: €
75,00 prodato za 110.-
4578. Alexander I. Dukat 1934. 3,43 g fein. Mit Gegenstempel
Kornähre unter dem Halsabschnitt, gehört mit zur Emission. Fr.
- . KM 12.2. Äußerst seltenes Jahr. R! Gold! Fast St Schätzung:
No. 3290. Peter I. 5 Dinara 1904. 25,00 g. Dav. 305. KM 27. Fast
€ 750,00 prodato za 850.-
vorzüglich. CHF 100.- Prodato za 160.-
20.III 2004. u Briselu kuća ELSEN ima opet veliku ponudu srpskog
Poznata nemačka kuća KÜNKER nudi nekoliko interesantnih
srednjevekovnog novca (između ostalog):
primeraka na svojoj aukciji 8-9. marta 2004. Evo pregleda:
6754. SERBIEN, Stefan Uros IV. Dusan, 1331-1345-1355. Matapan.
1,00 g, 0,89 g und 0,52 g (1/2 Matapan?). Alle mit verschiedenen
Gegenstempeln. Jovanovic 35, 46, 47. 3 Stück. R Sehr schön
100.- prodato za 130.-
BEČEJ
Termin: ponedeljak 17-19 časova
Mesto: Dom penzionera
SUBOTICA SND kompleti opticajnog novca SRJ, poslednje godine izdanja: 2000.
Termin: nedelja 9-12 časova i 2002.
Mesto: restoran „Antikvarnica”, Borisa Kidriča 10 Razglednice SND (2. serija)
Kontakt: Silvester Gerlovič, tel. 024/556-958, 024/44-957 Podmetači SND (2. i 3. kolo)
Notes-blokovi SND
SVRLJIG - Numizmatičko društvo „Timacum Maius” Univerzalne VIZITKARTE za članove SND
Kontakt: Slaviša Milivojević, tel. 018/823-682 (Tekst prema individualnim porudžbinama)
ZAJEČAR
Termin: sreda 18-21 časova
Mesto: prostorije SOFKE Literaturu i materijal možete kupiti na
Kontakt: Zoran Pantić, tel. 019/769-617 svim našim sastancima ili poručiti kod sekretara SND,
gosp. Dragana Pavlovića na telefone:
ZRENJANIN 011 / 3221 972 i 064 / 131 63 70;
Termin: nedelja 9-12 časova
e-mail: numiserb@yubc.net
Mesto: Dom penzionera
VENERANDA MEMORIA
BEOGRADSKO
PROLEĆE RADOMIR CVETIĆ
1940-2004
čl. karta 2978
Uskoro:
Sl. 1. Kralj Dragutin sa krunom Nemanjića Sl. 2. Kruna kralja Petra I Karađorđevića Sl. 4. Veliki srpski grb na novcu