P. 1
Oslobođenje [broj 22850, 8.8.2010]

Oslobođenje [broj 22850, 8.8.2010]

|Views: 400|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Aug 08, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

10/25/2012

pdf

text

original

VI[E INFORMACIJA NA 15.

STRANI

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 8. 8. 2010.

Godina LXVII • Broj 22.850

Nakon objavljivanja godi{njeg izvje{taja State Departmenta

Luji}a je davno
trebalo smijeniti
2. strana

Nove poplave i `rtve na sjeveru Pakistana

Omer Omerefendi}

Penzionere se gura u jo{ te`u situaciju

5. strana

DANAS PRILOG

Poginulo jo{ 50 osoba

Reuters

14. strana

U @I@I
Nakon objavljivanja godi{njeg izvje{taja State Departmenta

2

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Nakon isteka aktuelnih mandata

Milioni mar
Pravo da primaju pla}u 12 mjeseci nakon isteka mandata na dr`avnoj razini imalo bi 79 zvani~nika, a u FBiH ~ak njih 102
Ukoliko na oktobarskim op}im izborima ponovno ne budu izabrani na neku od zakonodavnih ili izvr{nih funkcija, ~ak 79 sada{njih dr`avnih zvani~nika imat }e pravo u skladu sa zakonskim odredbama podnijeti zahtjeve za primanjem pla}e i narednih godinu dana poslije isteka mandata. Ovo pravo, ina~e, odnosi se na ~lanove Predsjedni{tva BiH, ministre i zamjenike ministara u Vije}u ministara BiH, te poslanike i delegate u Parlamentarnoj skup{tini BiH.
Zgrada dr`avnih institucija: Garantirana budu}nost

[araba: Umjesto za dr`avu, direktor SIPA radi za Milorada Dodika

Luji}a je davno trebalo smijeniti
Glavni razlog neu~inkovitije borbe protiv terorizma u BiH je nekoordinacija bezbjednosnih agencija u na{oj zemlji, smatra Slobodan [araba
Glavni razlog neu~inkovitije borbeprotivterorizma u BiH je slabasaradnja, odnosno nekoordinacija bezbjednosnih agencija u na{oj zemlji, prvenstveno Agencije za istrage i za{titu, Obavje{tajno-bezbjednosne agencije i entitetskih MUPova. Ovo je ju~er za Oslobo|enje istakao zamjenik predsjedavaju}eg Zajedni~ke komisije za odbranu i sigurnost Parlamentarne skup{tine BiH Slobodan [araba, a povodom najnovijeg godi{njeg izvje{taja ameri~kog State Departmenta. snim agencijama koje se takmi~e za ovla{tenja. Svi ti faktori rezultirali su da BiH bude podlo`na tome da se potencijalno njena teritorija iskoristi za teroristi~ke operacije u Evropi, smatra State Department. Nagla{ava se da su organizacije za provo|enje zakona BiH tokom pro{le godine sara|ivale sa SAD-om u oblasti borbe protiv terorizma, uprkos etni~koj polarizaciji, korupciji i sporovima izme|u politi~kih lidera, ~ime je ometeno funkcionisanje vlasti. U izvje{taju se isti~e i da SIPA, kojoj je primarna odgovornost borba protiv terorizma, ima ograni~ene kapacitete, ali da je pobolj{ala saradnju sa entitetskim policijama u ovoj oblasti.

Planirana sredstva
Kako je za Oslobo|enje istakao Sadik Bahti}, predsjedavaju}i Komisije za bud`et i finansije Predstavni~kog doma Parlamenta BiH, pravo na pla}u od godinu odnosi se na sve izabrane i imenovane zvani~nike kojim prestaje mandat. - Zahtjevi za ovom vrstom naknade podnose se Zajedni~koj komisiji za administrativne poslove kada je u pitanju Parlament BiH. U tom slu~aju poslanik, odnosno delegat koji postaje korisnik tog prava ostvaruje samo osnovnu pla}u

Partijska odgovornost
[araba je ocijenio kako je ubjedljivonajlo{ijikadar u BiH, kada su u pitanju bezbjednosne agencije, ~elnik SIPA Mirko Luji}. - Zbog svog nerada Luji} je davno trebao da bude smijenjen. Veliki problem u BiH predstavljaju ~elnici agencija i institucija koji umjesto u interesu dr`ave rade po nalozima partijskih {efova. Luji} je upravo taj kadar koji je obilje`io cijelo proteklo vrijeme takvog rada. On se pona{a licemjerno, {tite}i samo svoga partijskog {efa Milorada Dodika i provode}i svoju partijsku politiku, istakao je. [araba je dodao kako direktor OSA Almir D`uvo “veoma profesionalno obavlja svoj posao, ali kako on sam, odnosno agencija na ~ijem je ~elu,bez potporeostalihnije u stanju da se samostalno izbori sa svim problemima“ [araba je istakao i . kako ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi}, odnosno njegovo djelovanje u proteklih sedam, osam mjeseci pokazuje da on nije ~ovjek koji je uspio da oko sebe okupi ~elnike dr`avnih agencija. U godi{njem izvje{taju State Departmenta navodi se da su napori zvani~nika Republike Srpske na potkopavanju dr`avnih institucija usporili napore da se pobolj{aju operativni kapaciteti BiH u borbi protiv terorizma i finansiranja terorizma. - BiH je ostala slaba, decentralizovana dr`ava sa slabom me|uagencijskom komunikacijom i sigurno-

Politizacija terorizma
- U sklopu napora da se na efikasniji na~in istra`uje i krivi~no obra|uju slu~ajevi terorizma, kancelarija dr`avnog tu`ioca prebacila je odgovornost na specijalizovano odjeljenje za borbu protiv organizovanog kriminala, koje je dobilo tehni~ku podr{ku od SAD-a i drugih ~lanica me|unarodne zajednice. Politizacija pitanja terorizma u BiH, uklju~uju}i i analize teroristi~ke prijetnje, sada predstavlja manji problem nego ranije. Obavje{tajne agencije na nivou dr`ave pru`ile su odli~nu saradnju i predstavnici vlasti u BiH odgovarali su na zahtjeve SAD-a za saradnju u borbi protiv terorizma“ isti~e se u izvje{taju. , State Department podsje}a da su pojedini pripadnici nekada{nje mud`ahedinske brigade, kojima je oduzeto dr`avljanstvo, ulo`ili `albe na ove odluke, {to i danas nije rije{eno. U izvje{taju se navodi slu~aj Abu Hamze al-Surija ~iji je `albeni proces trajao du`e od godinu. Ustavni sud BiH je vratio nekoliko dijelovanjegove`albe na ni`i sud kojinijerije{io taj slu~aj do kraja2009. Spomenuto je i prebacivanje Mirsada Bekte{evi}a, osu|enog za pripremu teroristi~kog napada, u [vedsku i hap{enje ~etiri osobe protiv kojih traje su|enje pred Sudom BiH.
A. TERZI]

u trajanju od 12 mjeseci koju je primao u toku trajanja mandata. U tom periodu poslanik, odnosno delegat nema pravo na naknadu za topli obrok, pau{al, kao i eventualne ostale privilegije koje je koristio u toku mandata (naknade za odvojeni `ivot, pla}eni stan, te naknadu za reprezentaciju i pla}eni mobitel {to se odnosi za predsjedavaju}e komisija i radnih tijela, odnosno klubova politi~kih partija i klubova naroda), istakao je Bahti}. Parlamentarna skup{tina BiH u svom bud`etu za 2010. godinu u stavci bruto pla}e i naknade planirala je 541.000 KM vi{e u odnosu na lani {to je vjerovatno suma koja se namjerava koristiti za eventualnu

^ETIRI DO ^ETIRI I PO HILJADE Poslanici i delegati koji budu ostvarivali pravo na pla}u od 12 mjeseci nakon mandata primat }e mjese~no izme|u 4.184 (50.208 KM za godinu) i 4.482,90 KM (ukupno 53.794,80 KM), u zavisnosti od pozicije koju su obavljali

V I J E S T I

Stanislav ^a|o

Izbori 2010.

Besmislice State Departmenta
Ministar unutra{njih poslova RS Stanislav ^a|o rekao je da borba protiv terorizma nema veze sa dr`avnim ure|enjem i da je besmislena ocjena State Departmenta da je teritorija BiH podlo`na da se koristi za teroristi~ke operacije u Evropi zbog toga {to je decentralizovana dr`ava. “To je klasi~na besmislica, jer bi u tom slu~aju sve dr`ave koje nisu ure|ene po strogo centralisti~kom principu bile potencijalne osnove za {irenje terorizma ili bi tamo bila lo{a bezbjednosna situacija“ rekao , je ^a|o za Srnu.

Bosi} na ~elu kompenzacione liste
Predsjednik najja~e opozicione stranke u RepubliciSrpskojMladenBosi}nosilac je liste SDS-a za Parlamentarnu skup{tinu BiH u Izbornoj jedinici dva, ali i kompenzacione liste te stranke koja mu daje povla{teni status u odnosu na otvorenu listu i omogu}ava ulazak u parlament zahvaljuju}i poziciji na listi, a ne rezultatu, pi{e Glas Srpske. CIK je objavilo u petak validnu listu kandidata za u~e{}e na op{tim izborima po izbornim jedinicama za sve nivoe vlasti, ali ve}ina partija odbija da govori o imenima kandidata na kompenzacionim listama. CIK }e i ta imena saop{titi 19. augusta.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010.

U @I@I

3

imenovanim i izabranim zvani~nicima

aka za zbrinjavanje
U skladu sa odredbama Zakona na federalnom nivou, pla}u nakon isteka mandata u organima FBiH imaju ~ak i savjetnici zvani~nika. Njima }e se po tim odredbama omogu}iti da koriste ovo pravo u periodu od {est mjeseci nakon prestanka funkcije, ukoliko su na njoj proveli du`e od dvije godine. odnosno 52.599,36 KM za godinu. Ostanu li bez pozicija, neki od preostalih sedam ministara u Vije}u ministara BiH mjese~no bi ostvarivali pla}u od 4.233,85 KM, odnosno ukupno bi dobili po 50.806,20 KM za godinu. Istovremeno deset zamjenika ministara imalo bi pravo na mjese~nu pla}u nakon isteka mandata od po 3.735,75 KM, odnosno 44.829 za godinu, koliko traje pravo. Najvi{e novaca za zbrinjavanje vjerovatno }e, ipak, oti}i za sada{nje poslanike i delegate u Parlamentarnoj skup{tini BiH, gdje je od njih ukupno 57 (42 u Predstavni~kom i 15 u Domu naroda) ve}ina profesionalno i zaposlena. Jedini izuzeci su Sadik Bahti}, Azra Alajbegovi}, Azra Had`iahmetovi} i Ekrem Ajanovi} (SBiH) te Zlatko Lagumd`ija (SDP), svi iz Predstavni~kog doma Parlamenta BiH. Tako }e poslanici i delegati ko-

Pla}e i za savjetnike

ji budu ostvarivali pravo na pla}u od 12 mjeseci nakon mandata primati mjese~no izme|u 4.184 (50.208 KM za godinu) i 4.482,90 KM (ukupno 53.794,80 KM) u zavisnosti od pozicije koju su obavljali, odnosno da li su bili samo parlamentarci ili predsjedavaju}i komisija i klubova, odnosno ~elnika Parlamentarne skup{tine BiH, na {to se dobiva dodatni bonus - ve}i koeficijent za obra~un pla}e.

Stare funkcije, nove pla}e
Milionski iznosi za zbrinjavanje zvani~nika nakon isteka mandata mogli bi se utro{iti i u FBiH. Naime, i tamo{njim zakonskim odredbama propisano je da nosioci izvr{nih i zakonodavnih funkcija nakon isteka mandata imaju pravo da 12 mjeseci primaju pla}u. Potencijalnih korisnika ovih pogodnosti - ne budu li izabrani i imenovani na istu ili neku drugu poziciju u FBiH - je ~ak 102. To se prvenstveno odnosi na predsjednika i potpredsjednike FBiH, premijera, dva dopremijera i 13 ministara (bez ministra prostornog ure|enja ~ija je pozicija ve} du`e vrijeme upra`njena). Isto se odnosi i na 83 poslanika i delegata Predstavni~kog i Doma naroda Parlamenta FBiH koji imaju zasnovan radni odnos u ovim zakonodavnim institucijama, od njih ukupno 156. Kada su u pitanju federalni zvani~nici, interesantno je da }e oni imati pravo na pla}u nakon isteka mandata koja }e biti ve}a za oko 300 do 400 KM u odnosu na onu koju su do sada primali s ob-

realizaciju zahtjeva poslanika i delegata Predstavni~kog i Doma naroda koji ne budu izabrani u naredni saziv. I Vije}e ministara, odnosno njegov Generalni sekretarijat u stavci bruto pla}a i naknada planirao je u bud`etu za teku}u godinu iznos ve}i za 114.000 KM u odnosu na lani, koji }e vjerojatno poslu`iti u iste svrhe kada su u pitanju du`nosnici - ministri i zamjenici u Vije}u ministara BiH. Oslobo|enje donosi podatke koliko bi dr`avni zvani~nici ukoliko ne budu izabrani na istu ili neku od novih pozicija ostvarivali na ime pla}e u narednih godinu dana nakon isteka mandata. Tako bi neki od aktuelnih ~lanova Predsjedni{tva BiH ukoliko vi{e ne bi bili na funkciji, imali

UNATO^ SVEMU Odredba o pravu na naknadu pla}e u trajanju od 12 mjeseci nakon isteka mandata ostala je u federalnom zakonu unato~ protivljenju me|unarodnih institucija
pravo na godi{nju osnovnu pla}u od 4. 981 KM (59.772 KM za godinu). Predsjedavaju}i Vije}a ministara ostane li bez pozicije, ostvarivao bi u narednih godinu dana pla}u od 4.482,90 KM (ukupno 53.794,80 KM), njegovi zamjenici (dva) 4.383,28 KM mjese~no,

NAJVI[E ZA PARLAMENT Najvi{e novaca za zbrinjavanje vjerovatno }e, ipak, oti}i za sada{nje poslanike i delegate u Parlamentarnoj skup{tini BiH, gdje je od njih ukupno 57 (42 u Predstavni~kom i 15 u Domu naroda) ve}ina profesionalno i zaposlena. Jedini izuzeci su Sadik Bahti}, Azra Alajbegovi}, Azra Had`iahmetovi} i Ekrem Ajanovi} (SBiH) te Zlatko Lagumd`ija (SDP), svi iz Predstavni~kog doma Parlamenta BiH
zirom na to da je nedavno donesen novi zakon o pla}ama i naknada u organima vlasti FBiH. Tako bi ako budu ostvarivali ovo pravo predsjednik FBiH mjese~no primao oko 3.120, premijer 3.057, ministar 2.808, a poslanik 2.445 KM, kolika im je osnovna pla}a po novim odredbama zakona. Interesantno je i to da je odredba o pravu na naknadu pla}e u trajanju od 12 mjeseci nakon isteka mandata ostala u federalnom zakonu unato~ protivljenju me|unarodnih institucija.
Almir TERZI] Senita [EHER^EHAJI]

[ekovi}i

Pribilovci kod ^apljine

Lazar Prodanovi}

Mirko Zovko

Referendum o opozivu na~elnika
Za referendum o opozivu na~elnika op{tine [ekovi}i Sne`ana Soki}a, koji }e se danas odr`ati u [ekovi}ima, u centralnom bira~kom spisku za tu op{tinu registrovano je 7.046 bira~a, od kojih 6.880 redovnih, 27 raseljenih i 139 koji }e glasati po{tom. Danas u sedam ~asova otvoreno je 18 bira~kih mjesta, jedno bira~ko mjesto rezervisano je za glasanje sa nepotvr|enim listi}ima, uz jedan mobilni tim. Odluku o pokretanju inicijative za opoziv na~elnika Op{tine Soki}a donijela je Skup{tina op{tine [ekovi}i na sjednici 9. jula.

Sveta liturgija i pomen na `rtve
Sveta liturgija i pomen za 4.000 Srba sa podru~ja ^apljine i Stoca, koje su u ljeto 1941. godine ubile usta{e i bacile u okolne brojne kra{ke jame, bi}e slu`ena danas u Prebilovcima kod ^apljine, u 9.00 ~asova. Pro{lo je 69 godina od 6. augusta 1941, kada su usta{e iz Me|ugorja, [urmanaca, Bijakovi}a i ^apljine u jami Golubinki usmrtile 500 srpskih `ena, djevojaka i djece iz Prebilovaca, saop{teno je iz Srpskog nacionalnog dru{tva Prebilovci. U saop{tenju se navodi da se u junu ove godine navr{ilo i 18 godina od genocidnog progona svih Srba iz doline Neretve.

Za{tititi prevarene `irante
Zbog sve ve}eg broja gra|ana koji otpla}uju tu|e kredite, Komisija za finansije i bud`etPredstavni~kogdomaParlamentarne skup{tine BiH priprema prijedlog izmjena zakonskih propisa kojima }e, prije svega, stati u za{titu prevarenih `iranata, potvrdio je zamjenik predsjedavaju}eg ove komisije Lazar Prodanovi}. On je istakao da je potrebno obezbijediti mehanizme kako bi kredit vra}ao onaj ko ga je i uzeo od banke, {to se mo`e uraditi oduzimanjem ili rasprodajom imovine u slu~aju kada korisnik ne ispunjava svoje obaveze. Samo u krajnjim slu~ajevima `iranti bi vra}ali kredit.

Osmanovi}ev predizborni folklor
Predsjednik Ustavnog suda RS Mirko Zovko ka`e da Ustavni sud RS-a svoj posao radi profesionalno, nepristrasno i po zakonu, a da su optu`bekoje na ra~un ove instance sti`u od predsjedavaju}eg Vije}a naroda RS-a D`evada Osman~evi}a dio predizbornog folklora. Osman~evi} je rekao da je Poslovnik o radu Ustavnog suda RS-a dezavuisao Ustav RS-a i Zakon o Ustavnom sudu na na~in da je za odlu~ivanje u meritumu u Vije}u za za{titu nacionalnog interesa odredio da se glasa sa dvotre}inskom ve}inom, {to Klub Bo{njaka dovodi u sumnju oko povreda nacionalnih interesa.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA

Forum o (ne)transparentnom finansiranju politi~kih partija
Rasprava o finansiranju politi~kih partija bit }e odr`ana u organizaciji Transparency Internationala BiH i u saradnji sa Fondacijom “Fridrich Naumann”

Rusija }e se ili integrirati u Evropu ili }e se raspasti. Za mene je to veoma o~igledno. Moje mi{ljenje je da Rusija, po povijesti, po budu}nosti pripada Evropi

111 miliona KM

Gari Kasparov

biv{i svjetski prvak u {ahu

za {est godina
ZAO
(Ne)transparentno finansiranje politi~kih partija - (ne)povjerenje bira~a naziv je otvorenog foruma koji }e se odr`ati danas u organizaciji Transparency Internationala (TI) BiH, u saradnji sa Fondacijom „Friedrich Naumann“ . Na forumu koji je planiran kao otvorena debata svih zainteresiranih u~esnika o~ekuje se prisustvopredstavnikanevladinih organizacija, politi~kih partija i Centralne izborne komisije BiH. Kako su naveli organizatori, o~ekuje se da }e forum podstaknuti neka od najva`nijih pitanja iz ovih oblasti, te se u tom smislu o~ekuje rasprava o kvaliteti novih izmjena Zakona o finansiranju politi~kih partija, uklju~enosti javnog i civilnog dru{tva u provjeru tro{enja bud`etskih sredstava i privatnih donacija. podnese Sr|an Blagov~anin, izvr{ni direktor Transparency Internationala BiH. TIBiH ve} nekoliko puta do sada je ukazivao vlastima BiH u svojim izvje{tajima o percepciji korupcije da su gra|ani na{e zemlje upravo politi~ke partije ocijenili kao najkorumpiranije. Kada su u pitanju najnovije izmjene i dopune Zakona o finansiranju politi~kih partija usvojena odredba izmjena Zakona kojim se dozvoljeni godi{nji limit pravnih subjekata u smislu dotacija politi~kim partijama sa osamprosje~nihpla}a pove}ava na ~ak 15. To zna~i da }e politi~ke partije od pravnih osoba (preduze}a, institucija, ustanova) ubudu}emo}igodi{nje dobivati 12.000 KM.

DOBAR

LO[

PARLAMENT FBiH
[est i po miliona maraka gra|ane Federacije BiH ko{tala je entitetska zakonodavna vlast. Nekako naivno vjerujemo da su tro{e}i novce poreskih obveznika mogli biti daleko u~inkovitiji.

Neprihvatljive odredbe
Prema ocjenama TIBiH, neprihvatljive su i usvojene odredbe izmjene Zakona o finansiranju politi~kih partija kojim se ograni~avajuizvorifinansiranja, odnosno zabranjuju dotacije iz inostranstva, {to je, prema ocjeni ove nevladine organizacije, usmjereno u korist vladaju}ih stranaka. Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, politi~kim partijama od 2004. do 2009. godine iz bud`eta svih nivoa vlasti (dr`avnog, entitetskih, kantonalnih, gradskih, op}inskih/op{tinskih) na strana~ke ra~une upla}eno je ~ak 111.273.191,42 KM. Samo pro{le godine iz bud`eta u BiH strankama je dozna~eno 19.163.668,09 KM.
A. TERZI]

ED VULLIAMY
Novinar koji je cijelom svijetu pred o~i stavio koncentracioni logor Omarska i ove godine je boravio na obilje`avanju godi{njice ukidanja ovog mjesta zlo~ina. Vulliamy je poru~io da ovo strati{te mora biti obilje`eno poput sli~nih nacisti~kih kampova iz Drugog svjetskog rata.

PRO[LOGODI[NJE DOTACIJE Samo pro{le godine iz bud`eta u BiH strankama je dozna~eno 19.163.668,09 KM
BiH koje je nedavno usvojila Parlamentarna skup{tina BiH, a koje je sa~inila Interresorna radna grupa, prema ocjenama Transparency Internationala, neprihvatljive su. Naime, TIBiH prvenstveno cijeni kako se izmjene i dopune ovog zakonskog akta ne trebaju raditi u toku izbornog perioda, kao {to je to sada bio slu~aj. Tako|er, prema stavovima TIBiH, krajnje neprihvatljiva je
Foto: Senad GUBELI]

Zloupotrebe i manipulacije

MLADEN ZIROJEVI]
Ako se po ne~emu istakao otkako je zamijenio Slobodana Puhalca u Vije}u ministara, blijedi ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa to je po slijepoj odanosti partijskom {efu Miloradu Dodiku. I po poku{ajima da novinarsko demaskiranje ataka na dr`avu proglasi tendencioznim. Bruka i sramota.

Bit }e govora i o mogu}im zloupotrebama i manipulacijama u navedenim oblastima, kao i drugim pitanjima koje u~esnici budu delegirali u okviru rasprave. Planirano je da uvodno izlaganje na forumu

LJILJANA LOVRI]
Sada ve} biv{a predsjednica HSS — NHI-ja mogla je imati dobru politi~ku karijeru, samo da nije tako beskrajno uvjerena u probitak hrvatskoga naroda u BiH na na~in kako to pitanje tretira Dragan ^ovi}. Sad se Lovri} `ali sudu na sudske odluke, ali je uzalud. Grotlo pro{losti ve} ju je progutalo.

VIJEST U OBJEKTIVU Penja~i na Darivi
Dariva, ~uveno sarajevsko i bh. alpinisti~ko penjali{te, i u subotu je ugostila “osvaja~e beskorisnog“ i zaljubljenike u stijenu. Sportski penja~i iz vi{e gradova BiH i inozemstva pokazali su svoje umije}e u sve popularnijem sportskom penjanju. Me|u afirmiranim penja~ima bilo je dosta i onih koji u~e prve korake ove sportske vje{tine. Sve je prolazilo pod budnim okom alpinisti~kih majstora i instruktora.
R. K.

VIJEST U

izbjeglica se tokom 2009. godine vratilo u Bosnu i Hercegovinu. Izbjegli~ke udruge i doma}e vlasti iznose podatak da se vi{e od 48.000 porodica jo{ `eli vratiti u BiH.

BROJU

366

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010.

INTERVJU

5

Omer Omerefendi}, predsjednik Saveza udru`enja penzionera u FBiH

Penzionere se gura u jo{ te`u situaciju
Strategijom o reformi sistema PIO penzionerima se garantira postoje}e stanje u kojem 200 hiljada korisnika prima penziju manju od tri stotine KM Penzije nisu pove}ane ve} dvije godine niti ima naznaka o pove}anju Vlada FBiH ne po{tuje zakone
Razgovarala: Jasna FETAHOVI]

Iz federalne Vlade nedavno je saop}eno da je iz parlamentarne procedure povu~ena strategija reforme penzionog sistema, te da se premijer Mustafa Mu je zi no vi} na ovaj ko rak odlu~io jer u javnoj raspravi o tom do ku men tu ni je omo gu}eno u~e{}e svih zainteresovanih grupa. • Jesu li penzioneri zadovoljni ovom odlukom, po{to je zahtjev Saveza udru`enja penzionera u FBiH i bio da se strategija vrati u formu nacrta? - Strategija ne samo da je vra}ena u formu nacrta ve} je vra}ena da se u potpunosti revidira. Mnogo stvari u strategiji penzionerima ne odgovara. Mi kao najve}a interesna grupa `elimo da se izvr{i redefinicija strategije u cjelini i da svi sjedne-

mo, dogovorimo se i da se na{e primjedbe, koje smo ve} ranije izni je li, uva`e. Ili ako se ne uva`e, da nam se da obja{njenje za{to je to tako. • [ta je to u strategiji s ~ime se penzioneri u Federaciji BiH ne mogu slo`iti? - Prvo, u strategiji se ka`e da se penzionerima garantira postoje}e stanje. A kakvo je postoje}e stanje kad 200 hiljada penzionera prima penziju manju od tri stotine KM? Penzijenisupove}ane ve} dvije godine niti ima naznaka o pove}anju do kraja ove godine. U projekcijama finansijskog plana Zavoda penzijsko-invalidskog osiguranja za idu}u godinu nije predvi|eno pove}anje penzija ni za jednu marku.

[TA NAM DAJU, [TA TRA@IMO U posljednjih 12 godina odnos prosje~ne penzije i prosje~ne plate bio je od 38 do 42 posto. Nama se za narednih dvadeset godina strategijom predla`e da taj odnos ostane 42 posto, pa ~ak i ne{to ni`e. Mi tra`imo da odnos bude oko 60 posto
zakone. Treba re}i da je u posljednjih 12 godina odnos prosje~ne penzije i prosje~ne plate bio je od 38 do 42 posto. Nama se za narednih dvadeset godina strategijom predla`e da taj odnos ostane 42 posto, pa ~ak i ne{to ni`e. Mi tra`imo da odnos bude oko 60 posto. Potom, imamo primjedbe na raspodjelu bruto doma}eg proizvoda. Mi sad u tome u~estvujemo sa 9,88. U strategiji stoji klauzula da je to dr`avi veliko optere}enje i da se to treba revidirati na ni`e. A ako je nani`e, to zna~i dalja smanjenja penzija. Zatim, ono {to nas posebno zanima jeste odnos jednog penzionera i jednog zaposlenog. Kad je ova vlast u predizborno vrijeme garantovala da }e zaposliti najmanje sto hiljada ljudi, zna~i 2005. godine, tad je nezaposlenih bilo 508 hiljada. Sada, nakon vi{e od ~etiri godine, imamo 520 hiljada nezaposlenih. Pa, ne mo`emo na tim osnovama graditi penzioni sistem. Zna~i, to su na{e osnovne zamjerke na ovu strategiju. @elimo da se na zakonit i pravi~an na~in do|e do realnog dogovora. Mi smo se nadali da }e se strategijom reforme barem pribli`no vratiti dostojanstvo penzionerima, koje je do te mjere ugro`eno da gore ne mo`e. Strategija nije realna. Ali je realno da se stanje mijenja, koliko-toliko. naest primjedbi poslali. Niti jedna na{a primjedba ili prijedlog nisu prihva}eni. Ono {to nas najvi{e boli, jeste {to nema ni obja{njenja za{to to nije prihva}eno. • [ta }e Savez penzionerskih udru`enja poduzeti sada na kon {to je stra te gi ja po vu~ena iz parlamentarne procedure? - O~ekujemo da }emo, onako kako sam se dogovorio s ministrom (Perica Jele~evi}, ministar za socijalna pitanja FBiH, op. a) sjesti i pregovarati kako bismo vidjeli kako cijelu stvar napraviti pravi~nije. Mislimo da to ne}e biti mogu}e napraviti prije izbora, te poslije njih. Imamo konkretne prijedloge koje }emo dati. U FBiH ima 370 hiljada penzionera, a 200 hiljada njih prima minimalnu penziju od 296 posto. Ponavljam, tra`imo da se postoje}e stanje popravi. Jer ovako se `ivjeti ne mo`e.

Pove}ana smrtnost
Istovremeno, smrtnost penzionera pove}ana je sa dva na pet posto. Dakle, to je na{a aktuelno stanje, koje se nama strategijom garantira. @elimo da se ovo stanje mijenja. To je jedna generalna zamjerka. Drugo, kad je rije~ o beneficiranim penzijama, u reformi se isti~e da se garantuje da }e se obezbijediti sredstva za isplatu beneficiranih penzija. Mi se sada pitamo da li je za to uop{te i potrebno donositi strategiju reforme, kada ve} imamo postoje}e zakone, uredbe i zakonske akte, prema kojima je federalna Vla da oba ve zna osi gu ra ti ta sredstva, a ne osigurava ih. Komisija je utvrdila da taj dug za 2007. i 2008. godinu iznosi preko 160 miliona KM. Dakle, Vlada FBiH ne po{tuje ni postoje}e

PREDIZBORNE GARANCIJE Kad je ova vlast u predizborno vrijeme garantovala da }e zaposliti najmanje sto hiljada ljudi, zna~i 2005. godine, tad je nezaposlenih bilo 508 hiljada. Sada, nakon vi{e od ~etiri godine, imamo 520 hiljada nezaposlenih. Pa, ne mo`emo na tim osnovama graditi penzioni sistem

Bez odgovora
• Za{to penzioneri nisu u~estvovali u izradi strategije? - Ja sam pisano tra`io da barem jedan predstavnik penzionera u~estvuje u izradi strategije. Mi ~ak nismo dobili odgovor ni za{to taj na{ prijedlog nije prihva}en. Zna~i, penzionere nisu ni pozvali da u~estvuju u izradi strategije. Prije dvije godine vo|ena je jedna rasprava i mi smo jeda-

TAKORE]I... [TELA
Hariz Alajbegovi}, kandidat koalicije Preokret na izbornoj listi u Tuzlanskom kantonu i predsjednik kantonalnog Foruma mladih u Novom ekonomskom pokretu, pozvao je menad`ment Univerziteta u Tuzli te nadle`ne organe da uklone svaku sumnju u postojanje korupcije i nepotizma na tuzlanskim fakultetima, saop}ila je koalicija Preokret. “Potrebno je ispitati okolnosti u kojima su {tele mnogo bitniji faktor od znanja za upisivanje na fakultete, kazao je Alajbegovi}.

6

DOGA\AJI

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Stranka dijaspore se obratila Ustavnom sudu BiH

Optu`be na ra~un CIK-a
Glasa~i koji `ive izvan BiH diskriminirani • Gdje je nestao spisak sa 240.000 imena
Stranka dijaspore Bosne i Hercegovine saop}ila je da se obratila apelacijom Ustavnom sudu BiH jer joj je, kako tvrdi, onemogu}eno da bude jedan od izbornih takmaca u mati~noj zemlji, kao i hiljadama bh. gra|ana u dijaspori da glasaju. Za to na prvom mjestu optu`uje Centralnu izbornu komisiju BiH i dodaje da ovo ~ine iste snage u mati~noj zemlji koje su dovele do etni~kog~i{}enja tokom proteklog rata u BiH i sada{njim djelovanjem potvr|uju rezultate tog pogroma. “Centralna Izborna Komisija BiH, odnosno dr`ava BiH, njeni entiteti i organi te parlamentarne stranke u~inili su prema glasa~ima u dijaspori i njenoj stranci nekoliko te{kih povreda koje su za posljedice imale diskriminiranje glasa~a u dijaspori i time njihovo li{avanje zagarantovanih osnovnih ljudskih prava, {to sve skupa dovodi do neregularnosti op}ih izbora u BiH ove godine“ navela je u saop}enju , a sjednici Predsjedni{tva Stranke za Bosnu i Hercegovinu, koja je odr`ana u petak nave~er, razmatrani su i usvojeni temeljni programski izborni dokumenti: izvje{taj o radu izabranih i imenovanih du`nosnika SBiH na svim nivoima vlasti u protekle ~etiri godine te pet ekonomskih i pet politi~kih prioriteta kojima }e se SBiH baviti u naredne ~etiri godine i koje }e stranka ponuditi gra|anima Bosne i Hercegovine na predstoje}im op}im izborima, saop}eno je iz SBiH. Pet usvojenih ekonomskih prioriteta SBiH su: dinami~an ekonomski rast, razvoj energetskog sektora, izgradnja saobra}ajne infrastrukture,

Sve~ano u Tr`a~kim Ra{telima
Povodom obilje`avanja 6. augusta 1995, dana kada je deblokiran tada{nji biha}ki okrug, sada Unsko-sanski kanton, delegacija SBiH USK-a sa predsjednikom Kantonalnog vije}a SBiH USKa Sadikom Bahti}em na ~elu, te ~lanom KI[-a i glavnim koordinatorom za rad na terenu kantona SBiH USK-a Atifom Dudakovi}em posjetila je sve~anu manifestaciju u Tr`a~kim Ra{telima. Povod posjete nije mogao biti prikladniji. Naime, prije 14 godina dva generala, jedan s hrvatske, drugi s bh. strane Marjan Marekovi} i Atif Dudakovi} krenuli su pretposljednjeg dana akcije Oluja u zavr{nu bitku. Njihovo rukovanje na mostu u Tr`a~kim Ra{telima ozna~ilo je i deblokadu biha}kog okruga. Dudakovi} je odao po~ast svima onima koji su polo`ili `ivot da bi danas mogli ponosno stajati na mjestu gdje je okon~ana opsada biha}kog okruga, saop}eno je iz SBiH.

Dijaspora optu`uje ~elni{tvo CIK-a za protuustavnu djelatnost

Ramazansko sni`enje za ugro`ene
Mesna industrija Ovako najavljuje ramazanski popust od 10 posto na sve proizvode iz asortimana svje`e piletine. Popust }e trajati tokom cijelog ramazana i bi}e organiziran na svim prodajnim mjestima {irom BiH. Za ugro`ene kategorije najavljena je i tradicionalna podjela hrane koju organiziraju ve} {est godina povodom ramazana. Ukupna vrijednost donacije prelazi 100.000 KM, a isporuke }e krenuti u prvoj sedmici ramazana. Plan je da sve bude podijeljeno u prvoj polovini ramazana, a dobar dio distribucije kompanija }e uraditi vlastitim zalaganjem preko svojih komercijalista.

stranka iz dijaspore. Ona tvrdi da su nepoznati izvr{ilac ili vi{e njih uklonili iz centralnog bira~kog spiska hiljade bira~a iz dijaspore, vi{e od 80 posto, koji su bili na OSCEovom bira~kom spisku. “Tada je taj isti spisak imao vi{e od 240.000 imena bira~a iz inozemstva. Gdje su oni iznenada nestali? To zna CIK” navod , je iz saop}enja.

U Centralnombira~komspisku je sada oko 36.000 glasa~a, pa stranka zaklju~uje da je van te evidencije jo{ najmanje 200.000, a prema procjenama eksperata, najmanje 500.000, dodaje. Nasuprot OSCE-ovom zalaganju koje je dovelo do prili~no preciznog bira~kog spiska, izborna komisija je protivustavno uvela pravilo da za svaki

izborni ciklus bira~i iz inostranstva moraju podnijeti novu prijavu za registraciju. “Ovo je namjerno u~injeno po nagovoru onih istih snaga koje su i prouzrokovale da se vi{e od milion ljudi protjera sa svojihognji{ta. Svrha je da se {to manje izbjeglica iz dijaspore registruje za izbore i {to manje njih glasa“ stav je stranke bh. di, jaspore.

N

Sjednica Predsjedni{tva SBiH

Usvojeni ekonomski

i politi~ki prioriteti
Ekspertni timovi }e tragati za najoptimalnijim rje{enjima
informati~ko dru{tvo, poljoprivreda i prehrambena industrija. Pet politi~kih prioriteta usvojenih na sjednici Predsjedni{tva SBiH su: reforma Ustava, BiH i euroatlantske integracije, reforma socijalnog, zdravstvenog i penzionog sistema, bh. dijaspora, za {ti ta vri je dnos ti od brambenog rata. Predsjedni{tvo SBiH je tako|er imenovalo ekspertne ti mo ve za sva ku od ovih oblasti koji }e raditi na daljnjoj razradi kroz dijalog s gra|anima i tra`iti najoptimalnija rje{enja za sve ono {to je u interesu gra|ana, te raditi na implementaciji ovih zacrtanih prioriteta. SBiH }e uskoro prezentirati cjelovite materijale izborne platforme i prioriteta djelovanja i u~initi ih dostupnim svim gra|anima putem odgovaraju}ih {tampanih dokumenata, a po~etak predizborne kampanje Stranka za Bosnu i Hercegovinu }e ozvani~iti prvim predizbornim skupom 3. septembra u KSC-u Skenderija u Sarajevu.

Koalicija Preokret predstavila Deklaraciju 23 40. jubilarni festival u Maglaju
U godini u kojoj Dom kulture “Edhem Mulabdi}“ Maglaj obilje`ava pola vijeka rada i postojanja, najljep{i poklon gradu i ovoj ustanovi je ~etrdeseti festival mladih i neafirmisanih izvo|a~a narodne i zabavne muzike Studentsko ljeto. Specijalne nagrade su dodijeljene za najmla|eg u~esnika. Ova nagrada je pripalaNaidi]ati} iz Sarajevakoja je ujedno dobitnikposebnenagrade„SelverPa{i}“ za njegovanje sevdalinke. Nagradu za stajling dobila je Dijana Raji} iz Isto~nog Sarajeva. Nagradu za najboljuinterpretaciju izvode}i pjesmu Safeta Isovi}a „Neko tiho ulicom pjevu{i“ dobio je MustafaOmerika iz Mostara, dok je nagradapublikepripaladoma}emmladompjeva~u AjdinuSuljakovi}u. Premaocjeni`irijanovinara, prvo mjesto je pripalo Imranu Bir|ozli}u iz Novog Pazara. M. Be.

Sedam su{tinskih promjena
U fokusu GDS-a i NEP-a prije svih - gra|ani
Koalicija Preokret, koja ima kandidate za sve nivoe vlasti na ovogodi{njim op}im oktobarskim izborima u Bosni i Hercegovini, predstavila je na pres-konferenciji u Sarajevu Deklaraciju 23, dokument s njenom vizijom i ciljevima za budu}nost BiH. Koaliciju ~ine Gra|anska demokratska stranka BiH i Novi ekonomski pokret. Broj u njenom nazivu govori da su je potpisala 23 nosioca izbornih lista za sve nivoe vlasti. Time {to su potpisnici iz svih nacionalnih, vjerskih, manjinskih, spolnih, generacijskih i drugih skupina iz cijele BiH, Koalicija poru~uje da su u njenom fokusu prvenstveno gra|ani, cilj isklju~ivo bolja budu}nost BiH, a nipo{to vra}anje u pro{lost iz deve de se tih go di na ni ti zadr`avanje sada{njeg stanja u dr`avi, re~eno je na preskonferenciji. Deklaraciju 23, kao poziv za jednu bosanskohercegova~ku politiku sa sedam klju~nih preokreta, su{tinskih promjena u razvoju BiH, predstavio je Ibrahim Spahi}, predsjednik Gra|anske demokratske stranke, jedne od ~lanica

S ju~era{nje konferencije za {tampu

Foto: S. GUBELI]

ove koalicije, ujedno kandidat u ime te ~lanice za ~lana Predsjedni{tva BiH. Sedam klju~nih preokreta ti~u se novog ustava, evropskih in te gra ci ja, re for me

zdravstva, socijalnog sektora, dr`avne politike spram djece i mladih, obrazovanja, te za{tite kulturno-historijske, graditeljske i duhovne ba{tine.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010. Nove smjene u sivom domu ili kadrovske preraspodjele

DOGA\AJI

7

Trese (li) se Federalna televizija?
Sanjin Be}iragi} smijenjen, prema nekim izvorima, pod optu`bom da je pomogao prelazak FTV-ovih novinara na TV1 • Direktor D`emal [abi} odgovara da je to ura|eno u okviru interne raspodjele
Sanjin Be}iragi}, {ef Deska FTV-a, smijenjen je ju~er s ovoga mjesta. Njegova smjena se navodno povezuje s najavljenim prelascima novinara FTV-a na novooformljenu TV1, jer je Be}iragi}, navodno, lobirao unutar svoje ku}e za ove prelaske. Ne zna se pouzdano ho}e li i Be}iragi} kao i ostatak mu kolega s FTV-a biti dio ekipe TV1 na koju su ve} pre{li mnogi novinari, ali je njegova smjena izgleda povezana sa ovim prelascima. Potra`ili smo poja{njenje od uprave i rukovodstva ove TV ku}e, a preko Pres-slu`be FTV-a ogla sio se di re ktor ku}e D`emal [abi}: 2010. Ova odlu ka se is klju~ivo ti~e interne kadrovske preraspodjele i kadrovske politike u Federalnoj TV koja je, kao uostalom, i na{a programska i ure|iva~ka politika, potpuno nezavisna i o ~ijem kvalitetu svjedo~e izuzetni rejtinzi gledanosti prema kojima je Federalna TV dominantno najgledanija TV u BiH u prvih sedam mjeseci ove godine. Do ove kadrovske preraspodjele do{lo je iz razloga {to }e, prema novom planu unutra{nje organizacije i novom statutu, Federalna TV ubudu}e raditi sa 4 do 5 urednika Deska Informativnog programa koji }e se svakodnevno i me|usobno mi je nja ti, ka`e se u sa op}enju. Zasad je poznato da su poslovne ponude s TV1 prihva ti li ure dni ci i vo di te lji Dnevnika Nikolina Veljovi}, Ivana Strukar, Adisa Ru`di} i Ognjen Blagojevi}, Jakov Avram, te Fahrudin \apo, trenutno izvr{ni direktor Sektora Online na Federalnoj

VIJESTI

Kom{i} na Sinjskoj alci
Na poziv Vite{kog alkarskog dru{tva Sinj, ~lan Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine @eljko Kom{i} prisustvovat }e sutra, 8. augusta, 295. sinjskoj alci, saop}eno je iz Kom{i}evog ureda. Manifestacija se odr`ava pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi}a.

Be}iragi}: Odlazi li sa FTV-a?

[abi}: Rejting sve govori

Dodik: Politika mr`nje prema Srbima
Pred sje dnik Vla de Re pu bli ke Srpske Milorad Dodik izjavio je da hrvatski ~lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} ~estitkom zvani~nicima Hrvatske povodom 15. godi{njice akcije Oluja nastavlja sa svojom po li ti kom mr`nje pre ma Srbi ma. Do dik je izja vio za Srnu u [e ko vi}ima da poslati takvu poruku RS-u i Srbima, kao ~lan Predsjedni{tva BiH, zaslu`uje najgoru ocjenu. “Kom{i}nastavlja sa svojompolitikom mr`nje prema Srbima i njemu egzodus i etni~ko~i{}enje, koje je Hrvatska tom akcijomprovela, apsolutnoni{ta ne zna~e kao ni mnogimdrugim. Ali trebabitisvjestan da Hrvatska to slavi kao svoj nacionalni praznik, dok mi to obilje`avamo kao dan nacionalne tuge, jer su mnogi ljudi tada stradali“ istakao je Dodik. , On je naveo da je u svemu tome va`no da za zlo~ine koji su se de{avali u tom vremenu niko nije odgovarao i izrazio uvjerenje da }e se to u skorije vrijeme morati da promijeni.

Kadrovska politika
- Sa pozicije urednika Deska Informativnog programa Federalne TV razrije{en je Sanjin Be}iragi} koji }e nastaviti obavljati poslove novinara, reportera i urednika u ovom programu, kako je to radio i prije imenovanja na uredni~ku poziciju u januaru

televiziji. Pored \ape, jednu od uredni~kih pozicija trebao bi preuzeti Senad Pe}anin, glavni urednik i vlasnik magazina Dani, a svoj je prelazak na TV1 me|u prvi ma potvrdio i Senad Had`ifejzovi} (o ~emu je Oslobo|enje prvo javilo) koji bi trebao ima ti svo ju in for ma ti vnu emisiju u programu koji eksperimentalno po~inje krajem naredne sedmice.

Najnovija TV
No, to nije sve. Emir Ke~o, bogati poduzetnik iz BiH koji `ivi u Rusiji i koji je prije nekoliko godina investirao

poprili~an novac u filmsku i televizijsku opremu, kao i moderan studio kroz produkcijsku ku}u Solid State Production, ka`u informacije, po kre}e ko mer ci jal nu TV stanicu – K1. Ina~e, K1 }e imati ne{to druga~iju programsku orijentaciju od TV1; trebao bi vi{e biti okrenut zabavi i sportu. O~ekivati je uz to i nove odlaske novinara i urednika sa “starijih“ i afirmiranijih TV ku}a na nove televizije, koje za po~etak nude daleko ve}e (po~etne) pla}e no {to ih imaju zaposle ni na ov da{ njim TV R. K. ku}ama.

Premijer ZHK-a Zvonko Juri{i} o nepovjerenju Vladi

Skup{tina se za nas nije ni odr`ala
Prvi ~ovjek izvr{ne vlasti u ZHK-u najavljuje tu`bu Ustavnom sudu Federacije BiH te stavljanje van snage odluke koju je donijela skupina politi~ki nezadovoljnih zastupnika
Vlada @upanije zapadnohercegova~ke s premijerom dr. Zvonkom Juri{i}em na ~elu odr`ala je u [irokome Brijegu konferenciju za novinare u povodu izglasavanja nepovjerenja toj vladi na sjednici @upanijske skup{tine odr`anoj pro{le srijede. U svojoj uvodnoj rije~i premijer Juri{i} kazao je kako sjednica Skup{tine od 4. kolovoza nije sazvana u skladu s Poslovnikom, pa je za Vladuodluka s te sjednice pravno ni{tavna, neobavezuju}a i bez bilo kakvih pravnih u~inaka. “Vlada Zapadnohercegova~ke `upanije nastavlja s radom budu}i da se, po mi{ljenju njezinih ~lanova, sjednica Skup{tine nije ni odr`ala“ ka, zao je Juri{i}. Vlada Zapadnohercegova~ke `upanije podnijet }e tu`bu Ustavnom sudu Federacije BiH i tra`iti stavljanje van snage odluke koju je donijela

Tra`i se nova sjednica

Juri{i}: Nastavljamo raditi

nelegalna skupina politi~ki nezadovoljnih zastupnika, kazao je na kraju premijer Juri{i}. Za mje nik pred sje dni ka Skup{tine Branko ]orluka rekao je kako sjednica Skup{tine, koja je odr`ana 4. kolo vo za, ni je pri pre mlje na sukladno Ustavu, Poslovniku i zakonu, odnosno da nisu po{tivane odredbe Poslo vni ka ko je pro pi su ju na~in sazivanja i rada sjednice, a da su se pojedini dr`avni slu`benici zakono-

davnog tijela stavili u slu`bu politikantstva. Novinarima se obratio i `upanijski ministar unutarnjih poslova i predsjednik @upanijskog odbora HDZ-a 1990 Ivica Ga{par kazav{i, u ime politi~ke stranke koju predstavlja, da podr`ava aktualnu `upanijsku vladu. @arko Kara~i}, tako|er ministar u Vladi, rekao je kakoNarodna stranka Radom za boljitak, ~iji je on ~lan, ~vrsto stoji iza aktualne vlade.

Premijer Vlade dr. Zvonko Juri{i}, zajedno sa svojim ministrima, pozvao je predsjednika Skup{tine da u zakonskom roku na legalan i legitiman na~in, sukladno odredbama Poslovnika, sazove sjednicu Skup{tine na kojoj }e se Poslovnikom utvr|ena skup{tinska ve}ina zastupnika izjasniti o povjerenju, odnosno nepovjerenju Vladi. Ako Vlada ne dobije povjerenje ve}ine zastupnika, ona }e podnijeti ostavku Skup{tini, sukladno propisanim zakon skim odre dba ma, kazao je Juri{i}.

Misa za Bla`a Kraljevi}a
Visoko izaslanstvo HSP-a BiH s predsjednikom dr. Zvonkom Juri{i}em na ~elu polo`it }e danas u devet sati vijenac na spomen-obilje`je Bla`u Kraljevi}u i osmorici pripadnika hrvatskih oru`anih snaga na lokalitetu Varda, zapadno od Mostara. Bla` Kraljevi} i njegovi suborci ubijeni su 9. augusta 1992. Nazo~nima }e se obratiti dr. Zvonko Juri{i} i ratni zapovjednik HOS-a Stanko Primorac ]ane, a sveta misa zadu{nica slu`it }e se u mjesnoj crkvi u Kru{evu u 10 sati. Misu }e predvoditi don Ljubo Planini}, stoji u saop}enju iz Ureda za odnose s javno{}u HSP-a BiH.

8

REPORTA@A

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

“Istanbul ve {ehirleri” ili “Gradovi Istanbula”

Ko je otac kome
- Istanbul Sarajevu
ili Sarajevo Istanbulu
Kada 3. decembra u Istanbulu bude promoviran film o gradovima za koje je vezan Istanbul, ovogodi{nja kulturna prijestonica Evrope, a ako me|u posjetiocima bude Bosanaca, sigurno }e im biti toplo oko du{e
Mete Sener je Tur~in, Tatarin s Krima, i bilo bi ba{ zanimljivo razgovarati s njim o pradomovini kojoj se nerijetko vra}a, na razne na~ine, ali kako govoriti o tome sa ovim re`iserom iz istanbulske Akademi Production kada je bila tako o~ita njegova fasciniranost Sarajevom. “Zaista je nevjerovatno to {to sam osjetio u ovom gradu, u kojem sam prvi put. Kao da nisam iz njega nikada ni odlazio, ili kao da sam mu se odnekud vratio. Neki ~udni, vrlo prijatni osje}aj me obuzeo“ govori Sener, koji je u Sa, rajevo do{ao poslovno, nakratko. Pored glavnog bh. grada, zajedno sa ekipom koja realizuje projekat Gradovi Istanbula (“Istanbul ve {ehirleri“), a u kojoj mu je glavni asistent mlada Benal Memi{evi} (Makedonka porijeklom, a udata za Bosanca i odli~no govori bosanski), Sener je ve} obi{ao Solun, Plovdiv, Skoplje, Prizren... na Atmejdanu obnavljaju, te da }e kameni otisci jednog kulturnog miljea, koji su se pomolili iz zemlje u tom dijelu grada, ponovo ~initi njegovu svakodnevicu. “Sve veze koje su nekada spajale Istanbul s pobrojanim gradovima su jo{ `ive, istina, negdje vi{e, negdje manje“ nagla{ava Sener, , koji ne `eli biti kriti~ar, recimo toga {to (ni)je vidio u u Plovdivu i u Solunu. On je samo posmatra~.

Lijepo di{em ovdje
“^im smo u{li u Bugarsku, pojavili su se problemi. Nisu nam dali dozvolu za snimanje, ali smo se mi opet nekako sna{li“ govori Se, ner, isti~u}i da je u tom Plovdivu jedna sa~uvana d`amija koja je pretvorena u tavernu. Zvala se kameni most d`amija. A od osmanske kulture tu su jo{ preostala dva hamama, od kojih je jedan pretvoren u galeriju, gotovo sru{enu, a drugi je stolarskaradiona. Zaista nisam u{ao u ovaj projekat u ime vlade, niti bilo koje politike, politi~ari neka rade svoje, a mi, umjetnici, moramo biti slobodni, ali dok sam gledao taj grad, prisjetio sam se sinagoga istanbulskih, koje sasvim regularno rade i crkvi, u kojima se molitvaredovnoobavlja, kao i u Sarajevu. Zato nekako lijepoovdje i di{em, mir mi je u du{i“ govori re`iser, otkrivaju}i nam , kako su ipak uspjeli u Bugarskoj obaviti uspje{no posao. Sener je autornekih i u toj zemlji vrlo popularnih serija, odnosno komercijalnih filmova, i kada se za to saznalo, sva vrata su im, posebno kod tzv. obi~nog svijeta, bila otvorena. “To me je jako iznenadilo. Nevjerovatno je koliko i tamo ljudi vole te filmove, koliko im zna~e. Onda sam pomislio, pa to su, pored ostaloga, na{e dana{nje veze“ , govori Sener, dodaju}i da film, koji im je svojom popularno{}u, pomogao, nosi u originalu naziv Srebro, a u Bugarskoj je poznat kao Perla, biser.

Sa snimanja u Mostaru

Fantasti~na atmosfera
Njegova ekipa }e nakon obilaska Sarajeva, Blagaja i Mostara oti}i na Krim, u Konstancu, ~ime se zavr{ava posao na terenu. Druga ekipa ove filmsko-producentske ku}e oti{la je u Damask, Kairo, Jemen, Meku, Medinu.... Rije~ je o projektu nastalom na osnovu ~injenice da je u 2010. godini Istanbul kulturna prijestonica Evrope: “Ideja je da se obi|u gradovi u kojima su tragovi osmanske kulture nekada bili vrlo uo~ljivi, ne samo kada je u pitanju arhitektura nego i stil `ivota, i da se vidi kakvi su oni sada“ obja{nja, vaSener, kojeg je Sarajevozbogtoga i odu{evilo: “Toliko toga je sa~uvano iz osmanskog perioda, a {to je ukomponovano u dana{nji `ivot. Svi ti kulturno-historijski ansambli odasijaju fantasti~nu atmosferu, koja ne{to toplo budi u ~ovjeku i koja ne samo svjedo~i o pro{losti nego i o tome da je ta, nekada zajedni~ka kultura, jo{ bitna“ , govori Sener, kojem se posebno dopala Begova d`amija, ali i prostor oko nje. Sretan je {to ~uje da se nekazdanja, poput Bakr-Babine d`amije

Obi{li Solun, Plovdiv, Skoplje…

Fasciniran Sarajevom

Solunske d`amije - muzeji
Veze su jo{ `ive, vi{e ili manje

“Mi smo profesionalci i istra`iva~i. Kada radite dokumentarac, nikada ne znate na {ta }etena-

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010.

REPORTA@A

9

Ljetni karneval u ^apljini
Turisti~ka organizacija ^apljinka iz ^apljine i Op}ina ^apljina organizirale su ju~er tradicionalni 12. me|unarodni ljetni karneval u tom gradu. Centralna proslava odr`ana je sino} na Trgu kralja Tomislava u ^apljini. ^apljinu je pohodilo 25 karnevalskih skupina iz BiH i inozemstva, odnosno oko 1.000 ljudi pod maskama. Ovo je, ina~e, jedinstvena manifestacija u BiH, s obzirom na to da je ^apljina jedini grad ~lan Udru`enja karnevalskih gradova Evrope.

Susreti u Zvorniku
Na mostu kralja Aleksandra Kara|or|evi}a, koji povezuje Zvornik u Republici Srpskoj i Mali Zvornik u Srbiji, ju~er su se susreli predstavnici ovih op{tina, turisti~kih organizacija, te slikari, pozori{ni glumci, kulturno-umjetni~ka dru{tva i gra|ani i time simboli~no pokazali upu}enost jednih na druge. Susret je organizovan u okviru obilje`avanja jubileja 600 godina postojanja Zvornika i manifestacije Zvorni~ko kulturno ljeto, kao i pokretanja {ire kampanje za obnovu ovog mosta, koji je sagradila dinastija Kara|or|evi}a 1929. godine. Na~elnik Op{tine Zvornik Zoran Stevanovi} i zamjenik predsjednika Op{tine Mali Zvornik Aleksandar Despotovi} na sredini mosta uzeli su, prema starom obi~aju, so i hljeb, te popili po rakiju-zdravicu, po`eljev{i da ovi susreti na mostu postanu tradicija.

Ekipa Akademi Production u svojoj misiji

letjeti. Mo`ete sve pripremiti, ali ne{to iskrsne i... Iako idemo tragom onoga {to je prethodna ekipa Akademi Production uradila, ispitav{i teren, uvijek smo i sretni kada nai|emo na neo~ekivano, a dragocjeno“ , govori Sener, nagla{avaju}i da nikako nije radikalni islamista. “Ali kako ne primijetiti da je u Solunu, tom gradu koji je za tursku historiju jako va`an, samo jedna d`amija s minaretom. Sve druge d`amije su muzeji i tamo se ne mo`e ~uti ezan... To puno govori. Kada smo u{li u Makedoniju, s obzirom na to da sam tu snimao razne serije, i filmove, i za Skopje sam emocionalno jako vezan, pomislio sam, evo, do{ao sam u domovinu. No, Skopje je Skopje, i tu ima puno osmanskih tragova o~uvanih, ali Sarajevo je Sarajevo.” Pitamo sagovornika da li je u Skopju obi{ao turbe k}erke najvoljenije bosanske kraljice Katarine Kosa~e i dobivamo odri~an odgovor, a i obe}anje da }e projekat, kojisadr`i13 epizoda posve}enih gradovima Istanbula i pet samome Istanbulu, dopuniti. Jer, gospodinu Mete Seneru se u~inila vrlo interesantnim sudbina bosanske kraljice, kao majke, koja je ostala bezobojesvojedjecenakon {to je El-Fatih osvojio Bosnu. “Saznao sam ovdje i da je Sarajevo bilo osnovano prije nego {to je Istanbul postao Istanbul“, govori Sener, pa se zato {alimo: Ako se serijal zove gradovi Istanbula, mo`e li se onda ovaj dio o Sarajevu nazvati Sarajevo je otac Istanbula, na {to se Sener osmjehuje: “To samo govori koliko su na{i odnosi, mislim, na cijeli Balkan, vrlo bliski, samo, na`alost, nismo dovoljno informisani, ne znamo jedni o drugima mnogo, imamo mo`da i predrasude koje uvijek smetaju i koje nas udaljavaju jedne od drugih. Ovi filmovi }e, vjerujem ~vrsto u to, pokazati ko li ko ima mo do dir nih

Asfaltiranje u Rogatici
U op{tini Rogatica u toku je asfaltiranje i rekonstrukcija jedne ulice u naselju Toplik, za {ta je u op{tinskom bud`etu planirano 100.000 KM, a radi se i na rje{avanju problema oborinskih voda u ovom naselju, rekao je za Srnu na~elnik ove op{tine Radomir Jovi~i}. Jovi~i} je rekao da je u naselju Pje{evica kod Rogatice asfaltiran jedan kilometar puta, za {ta je Op{tina izdvojila oko 37.000 KM, a Ministarstvo poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede Republike Srpske 80.000 KM. On je istakao da je u op{tinskom bud`etu planirano i 100.000 KM za asfaltiranje dionice puta u naselju Bora~.

Jo{ jedan detalj sa snimanja

Borba protiv grada u RS-u
U devet op{tina u Republici Srpskoj ju~er je dejstvovalo 58 protivgradnih stanica sa 97 protivgradnih raketa, a ve}i dio branjene teritorije zahvatilo je olujno nevrijeme, pra}eno ki{om, pljuskovima, grmljavinom, olujnim vjetrom i gradom, saop{teno je iz Radarskog centra u Novoj Topoli. Protivgradna za{tita dejstvovala je u op{tinama Doboj, Gradi{ka, Lakta{i, Srbac, Banja Luka, Bijeljina, Prnjavor, Derventa i Zvornik. Grad i sugradica registrovani su na vi{e podru~ja, a veli~ina zrna grada je bila razli~ita - od veli~ine gra{ka do oraha, pa i koko{ijeg jajeta, dodaje se u saop{tenju. Na pet protivgradnih stanica prijavljeno je o{te}enje poljoprivrednih kultura, i to na stanicama Kacevac i ^engi} u op{tini Bijeljina, Donji Lokanj i Sko~i} u op{tini Zvornik i Gornji Detlak u op{tini Derventa.

Tragovi osmanske kulture uo~ljivi

ta~ki i one koji ne znaju cijeniti kulturno-historijsku ba{tinu }e sigurno malo natjerati da se trgnu. To njima ide u korist“.

Za{to se pucalo po ljepoti
Ekipa Akademi Production je boravila i u Mostaru. “Gledao sam novi Stari most, posmatrao te razne ljude, iz svih dijelova svijeta, po jezicima kojima govore se to zaklju~uje, koji se dive njegovom luku. Jer, odmah vas tu opije ljepota, i vi se utopite u nju, ali dok smo tra`ili kadrove, odjednom upadaju u o~i rupe nastale u ratu, osvr}ete se, poku{avateobjasniti samome sebi odakle se pucalo, za{to se pucalo na tu ljepotu, na ljude“ govori Mete Sener, , koji je veliki zaljubljenik tarikatskih pravaca. Radio je film o bekta{ijama naprimjer. Blagaj mu je stoga bio veoma zanimljiv.

Naravno, zbog tekije i mjesta na kojem se ona nalazi. No, i tu su ekipi bili prije svega va`ni Blagajci i koji, uzgred, biju veliku bitku: kako sa~uvatiBlagaj od neprimjerenihintervencija modernih kroja~a povijesti, arhitekture i koji su suludo naumili da autoput pro|e preko tamo{njih plodnih planta`a. Ina~e, veliki projekat Akademi Production, o kojem puno govori i njegova cijena (milion i tristo hiljada eura), trebalo bi da bude okon~an krajem godine, a najavit }e ga specijalan film ~ija je premijera ve} zakazana na gala ve~eri u jednoj od istanbulskih dvorana. Sude}i prema raznije`enom licu re`isera Mete Senera dok je govorio o Sarajevu, ve} sada znamo da je ovaj grad dobio po~asno mjesto. U njegovom srcu sigurno.
Edina KAMENICA

Renoviranje Autobuske stanice u Doboju
U Doboju je, nakon vi{e od 30 godina, po~elo renoviranje Autobuske stanice preduze}a Bosnaekspres, koja je me|u tri najfrekventnije u Republici Srpskoj i me|u {est u BiH. “Sa 12 perona ove autobuske stanice prosje~no dnevno ima oko 250 polazaka razli~itih prevoznika, od kojih su 102 Bosnaekspresa 22 lokalne, deset regionalnih i jedna republi~ka, te tri linije za Srbiju i dvije za Crnu Goru, kao i linije koje Doboj povezuju sa 65 gradova u 11 evropskih dr`ava“ izjavio je za Srnu direktor Bosnaekspresa , Zlatko Mo~i}. Mo~i} je podsjetio da se preduze}e Bosnaekspres bavi, osim prevozom putnika, i turisti~ko-ugostiteljskim i ostalim uslugama, za koje su projektom obnove Autobuske stanice predvi|eni odgovaraju}i prostori. On ka`e da }e ti prostori svi zajedno zadovoljiti evropske standarde u ovoj oblasti. “Izgled i unutra{nja organizacija autobuske i `eljezni~ke stanice, kao i hotela, zna~ajno djeluju na ~ovjekov prvi utisak o gradu u koji dolazi“ dodao je Mo~i}. ,

10

CRNA HRONIKA
N. ]., 71-godi{nja Tuzlanka, te{ko je povrije|ena u udesu koji se desio u petak u 14 sati u Ulici Mitra Trifunovi}a U~e u Tuzli kada ju je uda ri la {ko da fa bi ja (A06-A-464). Do udesa je do{lo kada je 19-godi{nji K. A. iz Tuzle, upravljaju}i fabijom, udario N. ]. koja je i{la pje{ke. Povrije|ena je prevezena u UKC Tuzla, gdje su joj ljekari konstatovali te{ke tjelesne povrede.

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Devetnaestogodi{njak vozilom udario staricu

Lopov automobil ukrao sa parkinga

Za sada nepoznati lopov je tokomno}i, izme|u petka i subote, od 23 do 1 sat, sa parkinga ispred ugostiteljskog objekta Queen u Doboj-Istoku ukrao golf ~etiri (862-T890), metalik sive boje, koji je vlasni{tvo Sabahudina H., a kojeg je koristio Goran ]. Nakon prijave kra|e, uvi|aj na mjestu doga|ajaobavili su slu`benici Odjeljenja kriminalisti~kepolicije PU DobojIstok. Istraga je u toku.

Dan nakon svirepog ubistva u Dubravama kod Tuzle

[eval Kova~evi}, sudski vje{tak za saobra}aj i tehniku vozila

Nepokretna `ena bila u ku}i kao svjedok zlo~ina

Sutra odluka o pritvoru za Tomi}a
Zoran Tomi} je iz pi{tolja pijetro bereta ispalio jedan hitac u potiljak svom ocu Ivi, a potom pozvao policiju i predao se
Kantonalno tu`ila{tvo Tuzla ju~er je predlo`ilo odre|ivanje pritvora za 31-godi{njeg Zorana Tomi}a iz Donjih Dubrava koji je u petak oko 16 sati u Donjim Dubravama, op{tina @ivinice, u porodi~noj ku}i pucaji}i iz pi{tolja, ubiosvog oca {ezdeset{estogodi{njeg Ivu Tomi}a iz Donjih Dubrava. Kantonalni sud u Tuzli u ponedjeljak }e, najvjerovatnije, donijeti odluku o odre|ivanju30-dnevnogpritvora. Ovo ubistvo iznenadilo je rodbinu i kom{ije koji ne mogu navesti mogu}e motive ubistva jer se, prema njihovim rije~ima, radilo o mirnoj porodici. Zoran Tomi} od 1998. godine `ivi u Kanadi, gdje je zavr{io Fakultet za kriminalistiku, a u rodni kraj vratio se nedavno kako bi proveo godi{nji odmor. Njegov je otac `ivio sa nepokretnommajkomkoja je bilasvjedok ubistva. Kako nezvani~no saznajemo, ubistvu je prethodila verbalna sva|a, no jo{ nema pouzdanih informacija o tome {ta bi mogao biti motiv tridesetjednogodi{njaku za ovo svirepo ubistvo. Nakon {to je po~inio ubistvo, Zoran Tomi} je pozvao policiju i dobrovoljno se predao. Zoran Tomi} je iz pi{tolja pijetro bereta ispalio jedan hitac u potiljak svom ocu Ivi Tomi}u (66). Osoba koja je po~inila ubistvo je li{ena slobode. Nakon obavljenog uvi|aja na mjestu zlo~ina kantonalna tu`iteljica Alma D`aferovi} je naredila obdukciju tijela koje je prevezeno u Komemorativni centar u Tuzli. Bi}e ura|ena sva potrebnavje{ta~enja. Istraga je u toku, re~eno je iz MUP-a tuzlanskog kantona. Uvi|aj na mjestu doga|aja obavili su slu`benici Odjeljenja kriminalisti~ke policije MUP-a TK i PS @ivinice.
D. P.

U centru grada poginuli Dobra~a i Falad`i}eva

nepunih pola mjeseca u Kantonu Sarajevo desile su se dvije saobra}ajne nesre}e u kojima su poginule tri osobe. Zajedni~ko ovim udesima jeste ~injenica da su u oba slu~aja akteri bili voza~i audija A8 koji su vozili tri puta br`e od dozvoljene brzine.

U

Ciljanje ceste
Podsjetimo, u petak je u Binje`evu `ivot izgubio 35-godi{nji Adnan Kanli}, a 27. jula u naselju Dolac-Malta 25-godi{nji Almir Dobra~a i njegova saputnica Almina Falad`i} (23). Tijelo Adnana Kanli}a (35) koji je poginuo na mjestu u saobra}ajnoj nesre}i koja se u petakpopodnedesila na magistralnomputu M17 u Binje`evu, nakon uvi|aja preba~eno je u prosekturu na Barama, gdje }e se obaviti obdukcija. Kanli} je vozio audi A8 (N-IT 937) preko 150 km/h kada je u kriviniizgubiokontrolu nad vozilom, presjekao betonski stub, odniopredsobomrenomegan

(220-T-895) i dvije ograde te udario i u audi A6. Almir Dobra~a voze}i audi A8, u blagoj krivini u Ulici D`emala Bijedi}a izgubio je kontrolu i udario u golf 2 koji se nalazio parkiran na autobuskom stajali{tu, a potom se odbio, skr{io autobusko stajali{te i `eljezni stub elektri~ne rasvjete. Radari na cesti zabilje`ili su da se Dobra~a kretao brzinom ve}om od 200 km/h. Poginuli su Dobra~a i Falad`i}eva, dok su povrije|eni putnica iz audija D`ana Boloban, te voza~ Golfa Nermin Pa~o. Treba podsjetiti da je u naseljenim mjestima dozvoljena brzina 60 km/h. U oba slu~aja nastradali voza~i vozili su daleko br`e od dozvoljenog, ~ime su doveli u opasnost ne samo svoj nego i `ivote drugih osoba. Naime, pukim slu~ajem u petak nave~er Kanli}ev audi nije uletio u ba{tu restorana Zujevina u kojoj se nalazilo mno{tvo gostiju... Pri brzini od 100 km/h vidno polje voza~a su`ava se za se-

dam do 10 posto, a pri ve}im brzinama voza~i ne voze, nego bukvalno ciljaju cestu. Malo nepa`nja, lo{ put i skretanje sa pravca ili ulazak u krivinu nerijetko se zavr{ava kobno. ^esti su novinski napisi da je neko vozilo skrenulo s puta iz neutvr|enih razloga. Prema rije~ima [evala Kova~evi}a, sudskog vje{taka za saobra}aj i tehniku automobila, kod starijih vozila vje{anje je ~esto oslabljeno kroz pojavu praznog hoda (lufta) u spojevima, i kod nagle promjene pravca kretanja u krivinama dolazi do destabilizacije vozila i skretanja s puta. “Jedinina~in da se voza~ikoji voze dva i po i tri puta br`e od dozvoljenog dovedu u red su stepenovane kazne. U Hrvatskoj voza~i se ka`njavaju i po 1.000 eura. Za one koji voze 10ak km/h br`e od dozvoljenog sla`em se da kod nas ostane 40 KM kazne. Me|utim, oni koji voze tri puta br`e od dozvoljenog pored nov~ane, trebali bi dobiti i bezuslovnu zatvorsku

U videoteci Laser u Ulici ^ekalu{a na broju 20 u sarajevskoj op}ini Centar u petak, u 2.10 sati, do{lo je do tu~e izme|u vi{e osoba. S jedne strane su se potukli P. R. (52), P. A., (18), H. J. (32) i 28godi{nja H. J. iz Sarajeva, a s druge P. M., (60), B. K. (53) i ^. I. H. J. policija je prona{la i uhapsila ju~er u 2.30 sati u Ulici D`id`ikovac do broja 20 zbog osnovane sumnje da je po~inila krivi~na djela o{te}enja tu|e stvari i nano{enja lakih tjelesnih povreda drugom. Ona je predata u Odsjek za zadr`avanje lica li{enih slobode, a potom pu{tena. Tako|er su u 2.30 sati prona|eni i uhap{eni P. R. i P. A. zbog napada na policajca tokom razgovora o okolnostima ove tu~e. Oni su predati kantonalnom tu`iocu.

Tu~a u videoteci

Krivolov u Ilija{u

Kala{njikovom lovio divlje svinje
Protiv Ahmeda Brkani}a (25) iz Vogo{}e i Radomira Vukovi}a (52), ro|enog u Ilija{u, nastanjenog u Vogo{}i, dvojice lovaca, sarajevska policija }e poduzeti zakonom predvi|ene mjere nakon {to su pucali iz vatrenog oru`ja u mjestu Stubline, op{tina Ilija{. Nakon {to su mje{tani Stublina telefonom obavijestili policiju o pucnjavi, izlaskom na mjesto doga|aja, slu`benici policije su u drvenoj kolibi u Stublinama, zatekli Vukovi}a. Tom prilikom on je slu`benicima policije predao jednu automatsku pu{ku, kala{njikov sa dva okvira i 29 metaka, te karabin M-24/47, sa 8 metaka. Vukovi} je uhap{en zbog nedozvoljenog posjedovanja oru`ja i Izazivanje op{te opasnosti. Tokom kriminalisti~ke obrade Vukovi} je izjavio da je karabin M-24/47 njegovovlasni{tvo, dok je automatskapu{kavlasni{tvoAhmedaBrkani}a iz Vogo{}e. U slu`bene prostoje V PU pozvan je Brkani}, koji je potom izjavio da mu pripada navedeno oru`je, te da je on iz njega pucao na divlje svinje.
D. P.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010.

CRNA HRONIKA
Lopovi su tokom no}i izme|u petka i subote pro va li li u ben zin sku pumpu Petrol u Majevi~koj ulici u Bijeljini i odnijeli vi{e od 4.000 KM. Radnik ove pumpe ~iji su inicijali G. M. provalu je prijavio ju~er ujutro u 6.15 sati policiji i policiji rekao da je odneseno vi{e od 4.000 KM dnevnog pazara, potvrdio je za Srnu de`urni operativni u Centru javne bezbjednosti Bijeljina. Policija je obavila uvi|aj.

11

Oplja~kano 4.000 KM iz pumpe

Ukraden zvu~nik iz luna-parka

Deset minuta bilo je dovoljno da krajem sedmice za sada nepoznati lopov ukrade kra|a jedan zvu~nik marke elektra – vaise iz luna-parka, na Kamberovi}a polju, u op}ini Zenica. Zvu~nik je ukraden 5. augusta od 23 do 23.10 sati, nakon ~ega se S. K. vlasnik zvu~nika, obratio policiji i prijavio kra|u. Uvi|aj su obavili policajci MUPa ZDK-a i zapo~eli istragu na otkrivanju po~inioca.

Za brzu vo`nju

Banja Luka: Akcija Fokus

trebala bi i
zatvorska kazna
Jedini na~in da se voza~i koji voze dva i po i tri puta br`e od dozvoljenog dovedu u red su stepenovane kazne, smatra [eval Kova~evi}
kaznu, jer svojim pona{anjem izazivajuop{tuopasnost“ sma, tra Kova~evi}. ^injenica je da se vrlo se malo radi na edukaciji mladih o pona{anju u saobra}aju, tako da je sav teret pao na policiju koja svojim (ne)radom jedina uti~e na smanjenje saobra}ajnih nesre}a. Kova~evi} napominje da su zbog velikog obima posla policajci rijetko prisutni u blizini crnih ta~aka na cestama kako bi uticali na sigurnost saobra}aja. hvatanje onih koji prekora~e brzinu (umjesto da su dobro uo~ljivi kako bi svojim prisustvom natjerali voza~e da uspore vo`nju). Tako da se ~ini da je pojedinim policajcima uglavnom cilj napisati odre|enu kvotu prekr{ajnih naloga, a ne uticati na sigurnost saobra}aja...
D. P. Policija po~ela pripreme u aprilu

Zatra`en pritvor

za 27 osoba
Okru`no tu`ila{tvo Banja Luka predlo`ilo je mjeru jednomjese~nog pritvora za 24 uhap{ena u sklopu akcije kodnog naziva Fokus, kojom je na podru~ju Banje Luke i Prijedora uhap{eno 27 osoba. O prijedlogu pritvora sudija za prethodni postupak odlu~i}e u roku od 24 sata. Pritvor im je predlo`en zbog bojazni da bi boravkom na slobodi uticali na svjedoke te da bi mogli ponoviti krivi~no djelo. Podsjetimo, tokom ~etvrtka i petka, na podru~ju Banje Luke i Prijedora, u okviru akcije Fokus, uhap{eno je 27 osumnji~enih za trgovinu drogom te zaplijenjeno

Zasjede iza stubova
Svjedoci smo da se rad policije uglavnom svodi na povremeno skrivanje iza stubova, saobra}ajnih znakova i

700 grama heroina, dva kilograma skanka i 240 grama spida. Zaplijenjena droga na tr`i{tu vrijedi vi{e od 50.000 maraka. Danko Radovanovi}, nastanjen u Ulici Jasenova~kih logora{a 5, prvoosumnji~eni i organizator trgovine drogom onemogu}en je u poku{aju da se otarasi heroina koji je, vidjev{i policiju poku{ao baciti u toalet {olju. Kod njega je prona|eno oko pola kilograma heroina. U okviru akcije Fokus policija je pretresla 30 lokacija. Pripreme za akciju Fokus banjalu~ka policija za~ela je u aprilu.
D. P.

Sud BiH

Saobra}ajna nesre}a u Binje`evu

Potvr|ena presuda {verceru skanka
je uhap{en zbog sumnje da je po~inio nekoliko uli~nih razbojni{tava. Bege{ta se tereti da je 2. jula u Titovoj ulici, u parku preko puta Predsjedni{tva BiH, uz prijetnju no`em, od maloljetnika oteo mobitel. Na istom mjestu je 16. jula napao mla|u djevojku i oteo joj mobitel.
D. P.

Razbojnik uhap{en na “radnom mjestu“
Pripadnici Prve PU uhapsili su Ersada Bege{ta (21) iz Vogo{}e, zbog su mnje da je prvog augusta u pet sati, u Velikom parku, u Titovoj ulici napao Admira Fazli}a iz Sarajeva, porezao ga skalpelom po ruci i oteo mu mobitel, lan~i}, narukvicu i 10 KM. Bege{t je policiji poznat kao osoba sklona uli~nom kriminalu, te da ve}inu “posla“ obavlja u Titovoj ulici u centru grada, gdje je, vjerovatno i uhap{en. On je u razgovoru s policijom u potpunosti priznao da je po~inio razbojni{tvo nad Fazli}em, nakon ~ega je uhap{en i uz slu`beni izvje{taj predat u nadle`nost tu`iocu Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu. Podsjetimo, 26. jula Bege{t

Apelaciono vije}e Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Vinko Juri} iz Jajca 11. marta osu|en na pet godina zatvora zbog toga {to je organizovao kriminalnu grupu koja je u decembru 2008. iz Crne Gore u BiH prokrijum~arila 163 kg skanka. Podsjetimo, prvostepenom presudom Sud BiH je 11. marta Juri}a osudio na pet godina zatvora. Me|utim, na tu presudu `alila se tu`iteljica Diana Kajmakovi} i Fahrija Karkin, Juri}ev advokat. Tu`ila{tvo je tra`ilo da se Juri}u izrekne te`a kazna jer se kaznom

od pet godinazatvora ne mo`epreventivno djelovati. S druge strane, advokat Karkin tra`io je da se presuda odbaci kao prestroga i neosnovana, jer je zasnovana na nezakonitom dokazu. Podsjetimo, Vinko Juri} je osu|en jer je organizovao grupu u kojoj su bili Mario Kre{i} i Dra`an Pavlovi} iz Mostara, koji su kupovali, prevozili i preprodavali skank prema zemljama zapadne Evrope. Juri} je 9. decembra 2008. godine oti{ao u Nik{i}, gdje je dogovorio kupovinu 163 kilograma skanka kojeg je dopremio u BiH. D. P.

12

POLIGON

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Odluka britanskog suda u slu~aju Gani} - bosanska verzija (3)

Ni{ta osim politi~ki
motivisanog postupka
G. Alcock mi je predo~io dokaze. Do{ao sam do zaklju~ka da je on vrijedan, pedantan i u potpunosti samostalan istra`ni advokat. Pri predstavljanju dokaza bio je precizan i vrlo pa`ljiv kako bi dao ta~ne, jasne i nedvosmislene odgovore na postavljena pitanja. O~ito je da je on bio svjedokkoji je govorioistinu, a njegove istrage bile su opse`ne, uklju~uju}i preuzimanje dokaznog materijala iz Kanade od tada{njeg zapovjednika snaga Ujedinjenih nacija. Ispitao je kompletan materijal do kojeg se do{lo i u vi{e navrata do{ao do dodatnih dokaza od svjedoka koji su razjasnili prethodne izjave te su njihovi dokazi tada bili “mnogo manje {tetni u odnosu na prethodni period” Analizirao je izjave svjedoka, . videosnimke, historijske dokumente i knjige u vezi sa doga|ajima iz 1992. godine.

16.

Gosp. Damir Arnaut mi je dao li~no svjedo~enje. On je savjetnik za ustavno-pravna pitanja predsjednika Bosne i Hercegovine. On je igrao zna~ajnu ulogu u diplomatskim aspektima ovog ekstradicionog postupka. Rekao mi je o diplomatskim potezima koji su se desili izme|u vlada Bosne, Srbije i Turske. ^ini se da je ovaj ekstradicioni postupak do{ao u osjetljivo vrijeme za Srbiju, ~ija je vlada nestrpljiva da nas-

19.

garancije od srbijanske vlade da oni ne}e poslati zahtjev za ekstradiciju u roku predvi|enom za certifikaciju, ~ime bi ekstradicioni postupak bio okon~an. Me|utim, Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva u Beogradu je potvrdio da je zahtjev za ekstradiciju zaprimljen, iako je Ministar u srbijanskoj vladi tvrdio da je ambasador Ujedinjenog Kraljevstva pogrije{io. On nije pogrije{io i zahtjev za ekstradicijujeste bio zaprimljen. Srbijan-

17.

U interesu pravde
U pogledu doga|aja od 2. maja, g. Alcock je do{ao do zaklju~ka da dr. Gani} nije mogao biti i nije “odgovoran u smislu bilo kakve vrste krivice vezane za ratne zlo~ine za bilo {ta uop}e, te da nije mogao biti na osnovu ~injenica koje je tada znao” U vezi sa doga|ajima od 3. . maja on se jo{ vi{e kriti~ki osvrnuo na dokaze jer je dr. Gani} tada ve} imao ulogu vr{ioca du`nosti predsjednika. Gosp. Alcock mi je rekao: „Vjerujem da je u interesu pravde da se ratni zlo~ini koji su se desili u Dobrovolja~koj ulici procesuiraju, ali je u velikoj mjeri u interesu pravde da se osigura da stvarni po~inioci budu procesuirani. [to se ti~e dr. Gani}a, ne vidim ni{ta osim politi~ki motivisanog postupka protiv njega kako bi se opravdala optu`nica“ .

18.

Schwarz Schilling tokom svjedo~enja istakao da je Dodik izjavio da je krajnje vrijeme da Gani} zavr{i iza re{etaka

tavi sa raznim dijelovima procesa aplikacije za ~lanstvo u Evropskoj uniji. Jedan od dijelova njihovog zahtjeva se ti~e usvajanja ne~eg {to je poznato kao Deklaracija o Srebrenici koja je dizajnirana da pru`i dokaz Evropskoj uniji da se Srbija distancira od Milo{evi}evogre`ima. Ta deklaracija ne bi bila toliko efektivna ukoliko bi bosanski muslimani u Bosni i Hercegovini kritikovali tu deklaraciju. Srbijanska vlada je `eljela izbje}i uklju~ivanje rije~i genocid u tu deklaraciju, ali su Bosanci jednako smatrali da taj termin treba biti uklju~en u Deklaraciju. To je o~ito vrlo osjetljivo pitanje. Izgleda da je u naporima da rije{i to pitanje turski ambasador dobio

sko Ministarstvo vanjskih poslova u Beogradu je izvjestilo da zahtjev za ekstradiciju “dolazi u veoma osjetljivo vrijeme kada se o~ekuje da Deklaracija o Srebrenici bude usvojena u srbijanskom Parlamentu, te da je politi~ka klima u Srbiji u veoma osjetljivoj fazi“ . PredsjednikBosne je pozvan da izda zvani~no saop{tenje za javnost u kojem pozdravlja usvajanje Deklaracije, a zauzvrat je re~eno da }e Ministarstvo unutra{njih poslova Velike Britanije dobiti usmenu poruku koja glasi:

Pritisak na Vladu BiH
„Republika Srbija se ne protivi odluci Ministarstva unutra{njih poslova Ujedinjenog Kraljevstva

da ne certificira zahtjev RepublikeSrbije za izru~enjeEjupaGani}a Srbiji, pod uslovom da advokati Ejupa Gani}a dostave sekretaru Ministarstva unutra{njih poslova Ujedinjenog Kraljevstva pisanu garanciju da }e se Ejup Gani} odmah vratiti u Bosnu i Hercegovinu, te pod uslovom da vlasti Bosne i Hercegovine dostave sekretaru Ministarstva unutra{njih poslova Ujedinjenog Kraljevstva pisanu garanciju da }e mu izdati samo takav putni dokument koji isklju~ivo dozvoljava njegovo putovanje u Bosnu i Hercegovinu“ . ^ini se da su ulo`eni napori u dalje pregovore o budu}im pristupima gonjenja za ratne zlo~ine, ali da nisu okon~ani uz bilo kakav dogovor. Nakon dogovorenog teksta, iz Bosne je u Ministarstvo unutra{njih poslova Ujedinjenog Kraljevstva poslano pismo koje daje pisanu garanciju koja je bila tra`ena u vezi s putnim dokumentima. ^ini se da srbijanska poruka nikada nije bila proslije|ena Ministarstvu unutra{njihposlova, ali se na vladuBosne i Hercegovine i dalje vr{io pritisak da ne osudi Deklaraciju zbog odsustva rije~i genocid uz “nesumnjiva upozorenja da slu~aj Gani} zavisi od izjava nakon usvajanja te deklaracije“ . Svjedo~enje g. Arnauta o ovim politi~kim potezima uglavnom nije bilo osporavano, ali je on tako|er govorio o stvarima vezanim za svjedoka “A“. On je jasno naveo da mu je ovaj svjedok pristupio nepozvan i da je do{ao u njegovu kancelariju 16. marta. On je dostavio i omogu}eno mu je da poka`e tu`ila{tvu kopije propusnica koje pokazuju dolazak svjedoka. S obzirom na to da je ovaj svjedok bio za{ti}en, identitet svjedoka nije se spominjao na sudu te nije meni predo~en. G. Arnaut je istakao da

Presuda vi{eg okru`nog sudije iz Westminstera Tima Workmana }e u narednom periodu biti zanimljiva svima koji se bave istra`ivanjem i procesuiranjem ratnih zlo~ina... I ne samo njima... Objavljujemo je u cijelosti...
mu je svjedok rekao da je bio iznena|en {to }e dati svjedo~enje o dr. Gani}u, da je istra`ni sudija gasio snimanje s vremena na vrijeme i da su svjedoku dva policajca koja su mu pri{la kao poticaj nudila neku vrstu zaposlenja u policiji Srpske. Vlada je osporavala ovo svjedo~enje kroz tvrdnje da je g. Arnaut ponudio mito svjedoku. Nalazim svjedo~enje g. Arnauta kao istinito i uvjerljivo, kako u vezi s kredibilitetom svjedoka “A“ ta, ko i u vezi s politi~kim i diplomatskim pritiscima koji su bili vr{eni. Dr. SchwarzSchillingmi je pru`io svoje svjedo~enje. On je bio visoki predstavnik u BiH od 2005. do 2007, kao i specijalni predstavnikEvropskeunije. Rekao mi je da apsolutnosmatra da je pokretanje ovog postupka politi~ki motivirano te pripremljenokako bi se postigli politi~ki ciljevi. Istakao je da je premijer Republike Srpske “u tom smislu izjavio da je krajnje vrijeme da g. Gani} zavr{i iza re{etaka.” Komentirao je da je to izjava jednog politi~ara na vrlo visokom polo`aju. Po njegovom mi{ljenju, Tu`ila{tvo za ratne zlo~ine u Srbijinijenezavisno od politi~kih utjecaja tako da bi bilo nemogu}e da se ovaj postupak provede na pravedan na~in. Objasnio je da je ovo politi~ki motivisano jer “je srpskoj strani bilo va`no da predstavi da je bosanskinaroddoveden pred sud... a mi }emo zadovoljiti zahtjevena{epopulacije“ osno.Na vu toga, po ovim uvjetima bilo bi nemogu}e posti}i pravednu presudu u Srbiji.

20.

22.

21.

(nastavlja se)

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

REGION

13

Hrvati sve ~e{}e putuju u susjedstvo

Najbogatiji ljudi u Srbiji

[oping u BiH, Italiji i
Sloveniji sve popularniji
Mala proizvodnja, skupa hrana i visok PDV su razlozi za{to Hrvati sve vi{e odlaze u kom{iluk snabdijevati se raznom robom
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Tajkuni imaju tre}inu BDP-a!
Bo gat stvo ne kolicine vode}ih srbijanskih tajkuna, prema nezvani~nim procjenama, iznosi skoro tre}inu pro{logodi{ njeg BDP-a Srbije. U Ta nju go voj analizi navodi se da je ukupno bogatstvo nekolici- Najbogatiji Srbijanac Filip Zepter ne najbogatijih u Srbiji 31,5 milijardi eura, prenio je B92. Doma}i i regionalni mediji su prenijeli da je ubjedljivo najbogatiji srbijanski tajkun trenutno Milan Jankovi}, alijas Filip Cepter, sa procijenjenom vrijedno{}u imovine od ~etiri milijarde eura. Nekada{nji, kratkotrajni, potpredsjednik srbijanske vlade, a kasnije biznismen u naglom usponu Miroslav Mi{kovi} raspola`e imovinom koja se procjenjuje na oko dvije milijarde eura, dok se za jo{ jednog, sada odbjeglog, srbijanskog tajkuna Bogoljuba Kari}a tvrdi da je te`ak oko milijardu eura. Visoko kotiraju, na listi najve}ih srbijanskih bogata{a, tako|er i Petar Mati} sa 700 miliona eura, na koliko se procjenjuje i imovina Stanka Suboti}a Caneta koji se u medijima navodi kao glavni bos duhanskog {verca na Balkanu. U dru{tvu najimu}nijih su, pored njih, i Milan Beko, kralj {e}era Miodrag Kosti}, zatim vlasnik vi{e velikih doma}ih poljoprivredno-prehrambenih preduze}a Predrag Rankovi} Peconi, ~ije bogatstvo se cijeni na 300 do 500 miliona eura, kao i nekolicina drugih, ne{to “siroma{nijih“ tajkuna. Navedena grupa vode}ih srbijanskih tajkuna, koja je svoje po~etno bogatstvo stekla u pro{loj i uglavnom uve}ala u ovoj deceniji, predstavlja, ustvari, tipi~an obrazac uspje{nih poslovnih ljudi, kakvi su u toku protekle dvije decenije nicali ne samo u na{oj ve} i u svim drugim takozvanim tranzicionim zemljama, nakon njihovog naglog prelaska sa dirigovane socijalisti~ke na tr`i{nu privredu. Kada se, u slu~aju imovine srbijanskih tajkuna, podvede crta i sve sabere i oduzme, proizilazi da samo desetak takvih bogata{a sada raspola`e kapitalom u vrijednosti od oko 30 procenata BDP-a Srbije 2009. Rije~ je, dodu{e o nezvani~nim podacima.

Hrvatski gra|ani obnovili su naviku odlaska u {oping preko granice jer je „{peceraj“ u Bosni i Hercegovini, Italiji i Sloveniji znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj. Odlasci preko grane radi kupovine hrane sve su masovniji. U tome prednja~e stanovnici mjesta u blizini granice. No me|u motoriziranim mu{terijama koji barem jednom mjese~no radi nabavke osnovnih ku}nih potrep{tina putuju u susjedne zemlje sve je vi{e Zagrep~ana. Slavonci odlaze u BiH gdje kupuju uglavnom hranu, cigarete i ku}ne potrep{tine. Za pamu~nu majicu koju bi u Hrvatskoj platili vi{e od 100 kuna, u ovom tr`nom centru pod otvorenim nebom treba iske{irati, naprimjer, najvi{e do 60 kn. Sli~ne, to jest zna~ajne, razlike su i u cijenama prehrambenih proizvoda. Samo jednim {opingom u BiH mo`e se u{tedjeti i vi{e stotina kuna, {to je za hrvatske gra|ane sa sve tanjim nov~anicima i ku}nim bud`etima olak{avaju}e saznanje. Gotovo upola ni`a je cijena pra{ka za pranje, duhanskih proizvoda, slatki{i su tako|er osjetno jeftiniji.

Hrvatsko jeftinije u BiH!
Za kupce iz Hrvatskekomforno je i saznanje o povratu poreza, a taj de-tax realizira se prilikom izlaska iz BiH. Ljudi se pritom i{~u|avaju da su cijene hrvatskih robnih marki u tr`nim centrima u BiH puno povoljnije, pa i u inozemstvu ostaju vjerni krilatici ‘kupujmo hrvatsko, odnosno doma}e’ Uz to jo{ i u{tede. . Hrvatskih proizvoda uop}e nema u asortimanu talijanskih du}ana, ali upu}eni tvrde da je hrana ondje upola jeftinija. To je razlog da je donedavnagotovo zaboravljeni Trst ponovo postao omiljena destinacija. Kilogram kave

Lavazza za koji u Hrvatskoj treba izdvojiti 140 kuna, u Trstu ko{ta svega 8,12 eura, odnosno oko 59 kuna. Cijena limenke piva od 0,5l u Hrvatskoj je 9 kuna a u tr{}anskom granapu za istu limenku treba platiti 0,6 eura, to jest 4,38 kuna. Tko voli Pepsi colu, za dvolitarsko pakiranje ovog osvje`avaju}eg napitka u Hrvatskoj }e platiti 22 kn a u talijanskom du}anu 8,6 kn iliti 1,18 eura. Kvalitetno maslinovo ulje u pakiranju od 1 l mo`e se kupiti za 3 eura (u Hrvatskoj cijena sli~nog ulja je 43 kune ali za 0,5 l), poznati sir Parmigiano Reggano za koji u Hrvatskoj treba izdvojiti od 170 do 220 kn u Italiji stoji 12 eura (oko 86 kn) itd. Stanovnici Istre pa i Dalmacije zbog primamljivih cijena kupuju u Italiji gotovo sve, od odje}e, obu}e i hrane do snekova za ku}ne ljubimce.

Po namje{taj u Sloveniju
Oni kojiredovitoodlaze u {oping u susjedstvo znaju jako dobro sve finese ponude iz kom{iluka. Informacije gdje je najpovoljnije kupovati, gdje su popusti i trgova~ke akcije prenose se brzinom munje i naj~e{}e putem usmene predaje. Nitko ne zna koliko eura Hrvati u {opingu ostavljaju kod kom{ija. Kako se tvrdi, carinici zasad s benevolencijom

gledaju na ovu pojavu, tj. ne prave pitanje oko koli~ine hrane u prtlja`nicima obi~nih smrtnika koji voze „{pezu“ za `ivot obitelji u idu}ih mjesec dana. Kada gra|ani Hrvatske poku{avaju detektirati za{to je hrana u du}anima kod ku}e preskupa, znalci obja{njavaju da je razlog ove pojave relativno mala doma}a proizvodnja hrane, veliki uvoz, visoki PDV te previsoke trgova~ke mar`e. Na neke vrste povr}a mar`e su vi{e od 60 posto, na vo}e iznose i do 40 posto, na pekarske proizvode 30 posto a svemu tome treba pridodati jo{ i PDV po stopi od 23 posto. Stopa PDV-a na prehrambene proizvode u Sloveniji je 8,5 a u Italiji 10 posto, {to je tako|er dio obja{njenja koje ilustrira za{to je hrana u Hrvatskoj skupa. U usporedbi s nekim europskim dr`avama poput Velike Britanije ili Nizozemske, cijene prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj su sli~ne. Iako su zarade u Hrvatskoj znatno ni`e od pla}a u ovim zemljama. Hrana u Hrvatskoj skuplja je za 20 posto nego u Ma|arskoj ili ^e{koj a prema dostupnim podacima, gra|ani Hrvatske se za ~ak 30 posto skuplje hrane od stanovnika, primjerice, Poljske, Bugarske i Rumunjske.
Jadranka DIZDAR

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Op}ina Velika Kladu{a JU Osnovna {kola Donja Vidovska Broj: 248/10 Datum: 6. 8. 2010. godine. Na osnovu ~lana 155. Zakona o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju (Sl. glasnik USK-a, broj 5/04) i ~lana 84. Pravila JU O[ Donja Vidovska, [kolski odbor na sjednici odr`anoj 2. 7. 2010. godine donio je Odluku br. 231/10 da se raspi{e:

Trogir

Bernie Ecclestone stigao na ljetovanje
Jedan od najbogatijih Britanaca, ~elnik Formule 1 Bernie Ecclestone ju~er je ponovno stigao u Hrvatsku i to u svoju omiljenu ljetnu destinaciju - Trogir, gdje ga se svake godine mo`e vidjeti na odmoru. Kao i obi~no, u trogirsku luku Ecclestone je uplovio svojom jahtom. Koja ljepotica ove godine pravi dru{tvo britanskom milijarderu, biv{em suprugom Rije~anke Slavice Radi} Ecclestone, zasad nije poznato. Pretpostavlja se da je na odmor poveo aktualnu djevojku, 30-godi{nju Fabianu Flosi. Iako je ve} vi{e od pola godine u vezi s mladom Brazilkom, Bernie je prije svega nekoliko mjeseci priznao da jo{ nije prebolio Slavicu: “Istina je, jo{ sam zaljubljen u nju. Nadam se da }emo jednoga dana biti ponovno zajedno“.

KONKURS

za popunu radnih mjesta 1. Nastavnik bosanskog jezika i knji`evnosti, 8 sati na odre|eno radno vrijeme do 30. 6. 2011. 2. Nastavnik engleskog jezika, 1 izvr{ilac na neodre|eno radno vrijeme. 3. Nastavnik engleskog jezika, 1/2 norme na odre|eno radno vrijeme (P[ Gornja Vidovska i Johovica) do 30. 6. 2011. 4. Nastavnik matematike, jedan izvr{ilac na odre|eno radno vrijeme do povratka radnika sa izborne funkcije, a najdu`e do 30. 6. 2011. 5. Nastavnik matematike, 8 sati na odre|eno radno vrijeme do 30. 6. 2011. 6. Nastavnik biologije, 2 sata odre|eno radno vrijeme do 30. 6. 2011. 7. Nastavnik tehni~kog odgoja i informatike,1 izvr{ilac na neodre|eno radno vrijeme 8. Nastavnik razredne nastave, 1 izvr{ilac na neodre|eno radno vrijeme. 9. Nastavnik demokratije i ljudskih prava, 2 sata na odre|eno radno vrijeme do 30. 6. 2011. 10. Nastavnik njema~kog jezika, 6 sati na odre|eno radno vrijeme do 30. 6. 2011. 11. Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja, 4 sata na odre|eno radno vrijeme do 30. 6. 2011. 12. Nastavnik historije i geografije, 5 sati na odre|eno radno vrijeme do 30. 6. 2011. Uslovi konkursa: Kandidati treba da ispunjavaju uslove prema Zakonu o osnovnom i op}em srednjem odgoju i obrazovanju te Nastavnom planu i programu za osnovnu {kolu. Uz prijavu sa kra}om biografijom kandidati su du`ni prilo`iti sljede}a dokumenta: 1. Diplomu o zavr{enoj {koli-fakultetu, 2. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 3. Uvjerenje da je dr`avljanin BiH, 4. Uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak (ne starije od 3 mjeseca) Prijave sa potrebnim dokumentima i kra}om biografijom, sa navedenim brojem kontakt-telefona i naznakom za prijavu na konkurs dostaviti na adresu: JU O[ Donja Vidovska, 77 235 Mala Kladu{a, telefon 037/723-331. Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

14

SVIJET

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Nove poplave i `rtve na sjeveru Pakistana

Po`ari u Rusiji se ne sti{avaju

Poginulo jo{

Od dima se ne vidi

50 osoba
U poplavama i klizi{tima na sjeveru Pakistana poginulo je vi{e od 50 osoba, dok spasila~keekipe jo{ poku{avaju da dostavepomo}`rtvamanepogodakoje su tokom protekle sedmice zahvatile ovu zemlju. Lokalni mediji javili su da je 16 osoba poginulo u oblasti Skardu udaljenu nekoliko kilometara sjeveroisto~no od pakistanske prijestonice Islamabada.

Kremlj
Moskovljani su se i gu{ili u dimu {umskih po`ara, a meteorolozi jo{ ne o~ekuju popu{tanje nezapam}enih vru}ina. Razineugljenmonoksida u zraku pet puta su vi{e od dopu{tenogmaksimuma, objavio je list Kommersant. Od dima se ne vidi ni Kremlj, simbol ruske prijestolnice. Ministarstvo za izvanredne situacije upozorilo je da se po`ari nastavljaju {iriti na zapad zemlje, a meteorolozi idu}ih dana ne o~ekujupopu{tanjevru}inekojavladavi{e od mjeseca. Gori ve} 193.500 hektara {ume, a nema nade da }e se po`ariuskorozaustaviti, prenijela je Hina.

Najavljene nove poplave
U istoj oblasti u selu Kambra u klizi{tima poginule su 32 osobe. Jake ki{ne padavine ote`avaju spasila~ke napore u provinciji Kiber-Paktunkva, gdje je tokom protekle sedmicevi{e od 1.600 ljudipoginulo, a vi{e hiljada blokirano u nepogodama. Zboglo{ihvremenskihuslova i slabe vidljivosti jutros nisu poletjeli helikopterikojiu~estvuju u spasila~kim i humanitarnim operacijama. Lokalnaadministracija u oblastiNov{era u provincijiKiber-Paktunkvaobjavila je upozorenje na novepoplave i zatra`ila je da se evakui{umje{tanisela du` rijeke Kabul. Vlasti su, tako|er, podiglenivouzbune u oblastima na jugu Pakistana.

Zardari spreman pregovarati s talibanima

Moskovljani s maskama

Nastavljena evakuacija
“Objavljeno je upozorenje za pet oblasti du` rijeke Indus i evakuacija se nastavlja iz oblasti za koje se pretpostavlja da }e bitipoplavljene“ rekao je gene, ralni direktor lokalne administracije za za{titu od poplava u provinciji Sind Salih Faruki. Oko 500.000 ljudi ve}je preba~eno iz ni`ih oblasti. Vodenitalaskoji je stigao iz oblasti na

Predsjednik Pakistana Asif Ali Zardari izjavio je da je spreman razmotriti da ponovo pregovara s talibanima u njegovoj zemlji i da Islamabad nikada nije zatvorio vrata pregovorima s pobunjenicima. “Nikada nismo zatvorili dijalog. Imali smo sporazum koji su oni prekr{ili. Pregovori }e biti obnovljeni kada oni budu osjetili da smo dovoljno jaki i kada budu shvatili da ne mogu pobijediti. To }e biti bolan, te`ak zadatak, ali poraz nije opcija“ rekao je Zardari u inter, vjuu ameri~koj agenciji AP.

Temeljem ~lanka 96. Zakona o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine HN@, slu`. glasilo br. 8), te ~anka 36. Statuta {kole, [kolski odbor Srednje medicinske {kole Sestara milosrdnica Mostar raspisuje:

za popunu slijede}ih radnih mjesta 1. nastavnik matematike 2. nastavnik matematike 3. nastavnik zdravstvene njege 4. nastavnik zdravstvene njege 5. nastavnik primijenjene kemije 6. nastavnik laboratorijske mobilne protetike 7. nastavnik zdravstvene psihologije 8. nastavnik pedagogije 9. nastavnik fizikalne terapije 10. nastavnik masa`e 11.nastavnik osnove zdravstvene struke 12. nastavnik anatomije i fiziologije 13. nastavnik patologije i patofiziologije 14. nastavnik klini~ke medicine 15. nastavnik socijalne medicine 16. nastavnik dermatologije 17. nastavnik farmakologije 18. nastavnik farmaceutske kemije s farmakologijom 19. nastavnik botanike s farmakognozijom 20. nastavnik farmaceutske tehnologije s kozmetologijom 21. nastavnik prirodnih ljekovitih sredstava 22. nastavnik hitnih medicinskih postupaka 23. nastavnik primijenjene kozmetike 24. nastavnik kozmetologije 25. nastavnik kozmeti~ke njege tijela 26. administrativno financijski djelatnik 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 1 izvr{itelj 19 sati tjedno 4 sata tjedno 26 sati tjedno 22 sata tjedno 5 sati tjedno 10 sati tjedno 7 sati tjedno 6 sati tjedno 14 sati tjedno 10 sati tjedno 4 sata tjedno 13 sati tjedno 4 sata tjedno 22 sata tjedno 4 sata tjedno 3 sata tjedno 3 sata tjedno 6 sati tjedno 4 sata tjedno 12 sati tjedno 1 sat tjedno 4 sata tjedno 5 sati tjedno 3 sata tjedno 2 sata tjedno 1/2 norme

NATJE^AJ

sjeverozapadu Pakistana uzrokovao je da rijekaIndusiza|e iz svogkorita i poplavi 2.000 sela u {est oblasti provincije Sind. Obimkatastrofe jo{ nijeutvr|en,dok iz organizacija UN-a i lokalnih zvani~nika sti`u razli~iti podaci.

Afganistan

Prona|ena izre{etana tijela

Nijemaca i Amerikanaca

Pod to~kom 1. i 3. radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme, pod to~kom 26. do povratka djelatnice s porodiljskog odsustva, a pod ostalim to~kama do kraja nastavne godine. Pod to~kom 26. prednost ima osoba iz druge {kole, kojoj je to dopuna norme. Tjedna nastavna norma odre|uje se po~etkom {kolske godine u skladu s potrebama [kole. Kandidati moraju ispunjavati op}e zakonske uvjete predvi|ene za zasnivanje radnog odnosa i posebne uvjete predvi|ene Zakonom o srednjo{kolskom odgoju i obrazovanju i va`e}em Nastavnom planu i programu. Afganistanska policija prona{la je u zaba~enom planinskom dijelu sjeveroisto~nog Afganistana mecima izre{etana tijela osmero stranaca i troje njihovih afganistanskih kolega, objavila je policija, prenose novinske agencije. Stranci su kampirali u zaba~enomdijeluKarannu-Mujana, okruga u pokrajiniNuristan, kojagrani~i s Pakistanom, objavila je policija. Afganistanac koji je pre`ivio napadkazao je policiji da su ih napali mu{karci s dugim bradama, prenosi njema~ka agencija dpa. Policija je priop}ila je su stranci bili lije~nici koji su radili u bolnici u Kabulu. Incident se dogodio prije dva tjedna, no zbog zaba~enostipodru~ja, policija je njihova tijela prona{la tek u ~etvrtak. Ubijeno je {estero Nijemaca i dvojica Amerikanaca, objavila je policija. Me|u poginulima su tri Njemice. Natje~aj ostaje otvoren osam (8) dana od dana objavljivanja Prijave s dokumentacijom: 1. prijava na natje~aj uz kratak `ivotopis, 2. dokaz o radnom sta`u (pod to~kom 3. radno iskustvo od 3 do 5 godina u struci), 3. izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 4. uvjerenje o dr`avljanstvu, 5. uvjerenje o neka`njavanju, 6. lije~ni~ko uvjerenje (za zasnivanje radnog odnosa pod to~kom 1. i 3.) dostaviti po{tom na adresu: Srednja medicinska {kola Sestara milosrdnica Mostar, Franjeva~ka 18, Mostar. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010.

OGLASI

15

Za u~e{}e u nagradnoj igri potrebno je da u~esnik, ukoliko nakon skidanja emulzije s nagradnog kupona otkrije naziv nagrade i kontrolni broj nagradnog kupona, istog dana, pozivom na tel. broj 033 94 33 00, Prire|iva~u saop{ti podatke: kontrolni broj nagradnog kupona, vrstu nagrade i svoje li~ne podatke (ime i prezime, adresu, JMBG i kontakt telefon). Cijena telefonskog poziva je redovna cijena telefonskog saobra}aja. Pozivi se primaju svakim radnim danom isklju~ivo u vremenu od 08,00 - 16,30 sati. Neradnim danima pozivi se ne primaju. Neradnim danom u smislu ovih Pravila smatraju se subota, nedjelja i praznici. Za slu~aj da u~esnik ne prijavi nagradu istog dana u vremenu od 08,00 - 16,30 sati, istu mo`e prijaviti naredni radni dan. Ukoliko se radi o neradnim danima, u~esnik prijavljuje nagradu prvi radni dan nakon neradnog dana. Prijave pristigle nakon utvr|enih rokova ne}e se uva`avati.

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Kostel Commerce Ltd Biha}

Cijene stanova pale i do 30 posto

Pravo vrijeme za pametnu kupovinu
Potra`nja za stanovima je smanjena, a i banke te`e daju kredite, tako da se ponuda morala prilagoditi tim uslovima na tr`i{tu
Cijene stanova u Sarajevu u proteklih pola godine pale su 10 do 15 posto u centru grada, a u ostalim dijelovima i do 30 posto, ka`u u agencijama za nekretnine. Prema rije~ima di re kto ra agen ci je Ne mos Osmana Sadovi}a, cijene stano va na Grba vi ci sa da su 2.000 KM po kvadratnom metru (prije su bile oko 2.600 KM), dok se na Dobrinji cijene trenutno kre}u oko 1.500 KM po kvadratu (bile su oko 2.100 KM). - Tra`nja za stanovima je smanjena, a i banke te`e daju kredite, tako da se i ponuda mo ra la pri la go di ti tim uslovima na tr`i{tu. S druge strane, jedan od razloga pada cijena je veliki broj novih zgrada koje se u Sarajevu grade, rekao je Sadovi}. Prema rije~ima direktora agencije za nekretnine Artis Sa{e Pitnera, cijene su drasti~no pale, ali pad cijene se ne}e zaustaviti na ovome, nego }e one do kraja godine nastaviti padati, posebno od septembra ili oktobra. - Pratim cijene nekretnina ve} vi{e od 30 godina, i to na svim tr`i{tima. Cijene rastu onoliko koliko raste vrijednost novca, {to zavisi i od stabilnosti ekonomije. Evo npr. cijene stanova na Dobrinji prije rata, kada je to bila novo-

Oboga}enje i pro{irenje
turisti~kih kapaciteta i usluga
• [ta je projekt oboga}enje i pro{irenje turisti~kih kapaciteta i usluga? Projekt podrazumijeva oboga}ivanje i pro{irenje postoje}ih turisti~kih kapaciteta, kao i turisti~kih usluga koje nude. Osim wellness i fitness-centra sa ve} izgra|enim hotelom sa ~etiri zvjezdice, podrazumijeva i izgradnju etno-sela uz rijeku Unu koje se nalazi preko puta hotela i restorana Kostelski Buk. Nalazi se u blizini granice sa Hrvatskom i nacionalnog parka Plitvi~ka jezera, kao i pored ceste M17 Biha} - Bosanska Krupa. Etno-selo }e biti na povr{ini od 4.000 m2 i nalazilo bi se pored hotela, ~ime bi se o~ekivalo pove}anje obima poslovanja i profita za 50 posto. Novoizgra|eni hotel ima 120 kreveta, 40 soba, 9 luksuznih apartmana, opremljenu dvoranu za sastanke za 30 osoba. Restoran Kostelski Buk ima kapacitet (sjedenja) za 650 gostiju (unutar i izvan prostora). • Za{to investirati u projekt? - zato {to je dio projekta ve} zavr{en i uspje{no posluje - zato {to se radi o uspje{noj kompaniji - zato {to se projekt nalazi na dobroj lokaciji, pored puta M17 i granice sa Hrvatskom - zato {to predstavlja jedinstven projekt na predlo`enoj lokaciji - zato {to se o~ekuje pove}anje poslovanja - zato {to se broj turista u BiH pove}ava • Osnovne prednosti projekta - odli~na lokacija projekta - ugled kompanije i odli~no poslovanje - povrat investicije • Finansiranje - ukupna vrijednost investicije iznosi 5.624.211 eura - tra`eni iznos investicije je 2.454.201 eura – 2.755.864 eura za 44-49 posto u~e{}a - povrat na investiciju (IRR) iznosi 0,16 posto i o~ekuje se za 10 godina Bosna Bank International i Oslobo|enje }e u narednom periodu predstaviti projekte koji su prezentirani na Me|unarodnoj konferenciji Sarajevo Business Forum, koja je odr`ana 6. i 7. aprila. Stranim i doma}im investitorima i kompanijama ukupno je predstavljeno 157 projekata iz oblasti turizma, poljoprivrede, energije i infrastrukture. Svi projekti mogu se pogledati na www.sarajevobusinessforum.com.

I novogradnja doprinijela spu{tanju cijena

U MOSTARU 1.500 KM Po~etkom ove godine kvadratni metar u staroj gradnji u Mostaru prodavao se za oko 2.000 KM, a sada su cijene pale na oko 1.500 KM
gradnja, bile su oko 1.600 KM po kvadratu i kakva je to logika da one porastu poslije rata na 2.600 KM?! Jedino u velikim svjetskim centrima, kao {to je New York, u posljednjih pet godina cijene nisu drasti~no rasle, svugdje drugo jesu, i to bez ikakvog smisla. Sada je logi~no da padaju, jer

tr`i{te ne mo`e podnijeti tako visoke cijene, i padat }e sve dok ne do|u na neki normalan nivo, kazao je Pitner. Cijene stanova padaju i u Mostaru. Po~etkom ove godine kvadratni metar u staroj gradnji u Mostaru prodavao se za oko 2.000 KM, a sada su cijene pale na oko 1.500 KM. U Neumu se kvadratni metar stana prije sedam godina prodavao za oko 500 eura, a sada se cijene kre}u od 800 do 2.500 eura. Sli~no je i u drugim gradovima u BiH. U Banjoj Luci su cijene pale za 300 do 400 KM po kvadratu. Ko je odlu~io kupovati stan, a uz to jo{ ima novca, ovo je pravo vrijeme za to.
J. Sa.

RS: Cijene hrane polako rastu

Ve}a poskupljenja od jeseni
Stanovnici Republike Srpske od po~etka augusta kupuju bra{no i ulje skuplje za 10 feninga, a prema najavama iz Srbije i Hrvatske o poskupljenju mesa, mlijeka, bra{na, kafe, sokova i alkoholnih pi}a, na jesen se mogu o~ekivati vi{e cijene ovih namirnica i u RS-u. U Ministarstvu trgovine i turizma RS-a navode da }e od ponude i tra`nje proizvoda na doma}em tr`i{tu zavisiti kako }e se najavljeno poskupljenje osnovnih `ivotnih namirnica u regionu odraziti na tr`i{te u RS-u. Krajem jula bra{no je poskupjelo za 0,03 KM na veliko, a u maloprodaji za 0,04 KM po kilogramu. Za kilogram bra{na naveliko u RS-u trenutno je potrebno izdvojiti od 0,45 do 0,47 KM bez poreza na dodanu vrijednost, naveli su u Ministarstvu, dodaju}i da je po~etkom augusta ulje uvezeno iz Srbije poskupjelo sa 1,95

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 154 - 07. 8. 2010. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 Ceska R 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Maðarska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norveska 578 NOK 1 Svedska 752 SEK 1 Svicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 05. 08. 2010 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 05. 08. 2010 =

1.955830 1.358972 1.448682 27.000767 0.078809 0.261819 0.700140 1.724359 0.565032 0.247660 0.207990 1.410659 0.988619 2.350248 1.480677 0.049579 1.841785

1.955830 1.362378 1.452313 27.068438 0.079007 0.262475 0.701895 1.728681 0.566448 0.248281 0.208511 1.414194 0.991097 2.356138 1.484388 0.049703 1.846401 USD BAM

1.955830 1.365784 1.455944 27.136109 0.079205 0.263131 0.703650 1.733003 0.567864 0.248902 0.209032 1.417729 0.993575 2.362028 1.488099 0.049827 1.851017 1.53132 2.271697

na 2,15 KM po litru. U Hrvatskoj najavljuju da }e od jeseni do}i do poskupljenja hljeba i pekarskih proizvoda zbog visoke cijene p{enice i poskupljenja energenata. Ministar trgovine i turizma RS-a Predrag Gluhakovi} rekao je da ne}e do}i do poskupljenja hljeba u RS-u, jer lo{ rod p{enice nije opravdanje za pove}anje cijenahljeba. Iz Ministarstvanavode da se cijene drugih `ivotnih namirnica u prethodnom periodunisumijenjale, osim{to su se neznatne oscilacije desi-

le u cijenama sezonskog vo}a i povr}a. Potpredsjednik Privredne komore RS-a Mihajlo Vidi} rekao je da ne bi bilo realno da doma}i trgovci pove}aju cijene prehrambenih proizvoda samo zato {to }e se to desiti u zemljama regiona. Prema njegovim rije~ima, meso, mesne prera|evine i razni napici i do sada su u RS-u bili znatno skuplji nego na tr`i{tu Srbije, tako da poskupljenje u ovoj zemlji ne bi trebalo dovesti do promjene cijena u RS-u.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010.

BIZNIS I EKONOMIJA 17 Da li }e se graditi pruga od ^apljine do Knina?

Ho}e, ho}e, ~itali smo u novinama
Vlasti BiH i Crne Gore jo{ 2008. godine dogovorile su gradnju pruge ^apljina - Nik{i}. Realizacija ovog projekta jo{ nije ni po~ela, a u BiH je pokrenuta nova inicijativa da se pruga od ^apljine gradi i prema Kninu
Evropska komisija finansirala je izradu studije za projekt gradnje pruge ^apljina - Nik{i}. Pruga duga 160 kilometara, ~ija bi gradnja ko{tala, prema preliminarnimprocjenama, izme|u 480 i 640 miliona eura, trebala bi se po~eti graditi 2012, a gradila bi se pet godina. Realizacija tog za dvijezemlje strate{ki va`nog infrastrukturnog projekta, koji bi osigurao bh. izvoznim kompanijama pristup crnogorskoj luci Bar, jo{ nije ni po~ela, a ve}su sepojavileinicijative o gradnji pruge od ^apljine, preko Ljubu{kog i Gruda, do Knina. - Radi se o vrlo zanimljivoj inicijativi, jer bi ta pruga povezivala `eljezni~ki pravac Budimpe{ta Sarajevo - Plo~e sa `eljezni~kim pravcem Zagreb - Split. Tako bi BiH, osim s Crnom Gorom, bila povezana i s Hrvatskom, ka`e za Deutsche Welle pomo}nik federalnogministraprometa i veza BiH i predsjednik Nadzornog odbora @eljeznica Federacije BiH Pavo Boban. On smatra kako bi ta pruga bila korisna i za BiH i za Hrvatsku. Hrvatska bi time dobila `eljezni~ku vezu preko BiH s Lukom Plo~e, koja sada ne postoji. S druge strane, pruga bi osigurala privredni razvoj podru~ja BiH kroz koja bi prolazila. Boban isti~e kako se u jadransko-jonskom koridoru nalazi morski put te autocesta, a u budu}nosti taj bi koridor mogao dobiti i `eljezni~ki pravac. Kantoni i Federacija BiH upravo rade prostorne planove te bi bilo va`no da se trasa `eljezni~ke pruge ve} sada ucrta u prostorne planove. Ta inicijativa u budu}nosti }e se na}i pred federalnom Vladom, a prije dono{enja bilo kakve odluke bit }e potrebno obaviti konsultacije s Hrvatskom. riji sve {to pro~itaju u novinamauzimaju zdravo za gotovo. Mario iz [irokog Brijega rekao je za DW kako izgradnja pruge ne bi bila lo{a stvar. - Valjalo bi to. Ako ni zbog ~ega, onda zbog prevoza boksita iz rudnika kod Posu{ja i [irokog Brijega, koji se sada odvozi kamionima, pa se o{te}uju ceste, ka`e on. Direktorhercegova~keregionalne razvojne agencije REDAH Ivan Juriljsmatrakako bi najprijetrebalo uraditi strategiju razvoja Hercegovine i vidjeti bi li`eljezni~kaprugabila u funkcijidefiniranogsmjera razvoja Hercegovine i, naravno, bi li bilaekonomskiisplativa. On se sla`ekako je va`no da se tainicijativa pa`ljivo razmotri prije usvajanja prostornih planova. Uz poticaj razvojuekonomije, upozorava i na nekenegativneposljedicegradnje prometne infrastrukture. - Hercegovina je relativno usko podru~je, koje sadr`i mno{tvo turisti~ki zanimljivih potencijala. Gradnjom pruge taj bi se prostor fizi~ki razdvojio, promijenile bi se navike ljudi i jo{ {to{ta, ka`e Jurilj.

Za studente prava stvar
On navodi kako ni postoje}i `eljezni~ki pravac Budimpe{ta Sarajevo - Plo~e nije dovoljno iskori{ten za transport robe. - Pravac ^apljina - Knin bi mo`da bio isplativ za transport robe, ali za putni~ki promet sigurno ne, uvjeren je Jurilj. Drugi bi, pak, voljeli da kroz zapadnu Hercegovinu pro|e pruga jer bi ljudi imali vi{e mogu}nosti za putovanja. Ru`ica Knezovi} je iz Imotskog, studira u Splitu, a preko ljeta je u Grudama, gdje joj je ro|ena majka. - Pruga?! To bi bilo super. Autobusne linije su lo{e i rijetke, pa bi za nas studente vlak bio prava stvar, ka`e ona za DW.

Svi pri~aju o vozu
@iteljiHercegovineka`ukako su o tome ~itali u novinama. Gradnja `eljezni~kepruge je postalajedna od temasvakodnevnihrazgovora. Slu{amorazgovor u jednomlokalu. StarijiLjubu{akpitadvojicuprijatelja: „Jeste li ~uli da}e se graditipruga od ^apljine do Knina?“ A oni mu odgovaraju: „Ho}e, ho}e, ~itali smo u novinama“ Za susjednim stolom . mla|edru{tvokomentirakakosta-

JURILJ Hercegovina je relativno usko podru~je koje sadr`i mno{tvo turisti~ki zanimljivih potencijala. Gradnjom pruge taj bi se prostor fizi~ki razdvojio, promijenile bi se navike ljudi i jo{ {to{ta

RS: Novi zakon o porezu
Poreska uprava RS-a obavje{tava poreske obveznike da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak stupio na snagu 31. jula i da su njime obuhva}eni tro{kovi pripremanja toplog obroka koji ne predstavljaju oporeziva li~na primanja, saop}eno je iz Poreske uprave RS-a. Tim izmjenama je definirano da samo u slu~aju kada poslodavac priprema topli obrok u vlastitim restoranima ili se poslodavcu topli obrok isporu~uje od lica registriranih za dostavu hrane tro{kovi pripremanja toplog obroka ne predstavljaju oporeziva li~na primanja do iznosa od 3,5 KM dnevno, ili 77 KM na mjese~nom nivou. Topli obrok koji poslodavac ispla}uje u novcu je i dalje oporezivo li~no primanje. Zakonom o izmjenama i dopunama Za ko na o po re zu na do ho dak odre|eno je i umanjenje poreske osnovice po svakom izdr`avanom ~lanu doma}instva sa dosada{njih 90 KM na 75 KM. Tako|er su prema ovom aktu isplatioci mjese~ne plate du`ni umanjivati i poresku osnovicu za iznos li~nog odbitka od 250 KM, umjesto dosada{njih 300 KM.

Sarajevska pivara d.d.
Na osnovu odredbe ~lana 274. Statuta Sarajevske pivare d.d, Sarajevo, broj: OPU761/08 od 19. 5. 2008. godine, objavljuje

OGLAS
za prijem u radni odnos na odre|eno vrijeme do 6 ({est) mjeseci u restoranu „pivnica HS” 1. POMO]NI RADNIK U KUHINJI.……………………….................2 izvr{ioca 2. HIGIJENI^ARKA................................................................................1 izvr{ilac Op}i uslovi: - op}a zdravstvena sposobnost Kvalifikacija i radno iskustvo: - za poziciju pod rednim brojem 1. KV kuhar (1-3 godine radnog iskustva) - za poziciju pod rednim brojem 2. O[/SSS (1 godina na istim ili sli~nim poslovima) Napomena: Sa kandidatima koji budu zadovoljavali uslove date ovim oglasom obavit }e se proces selekcije kandidata (testiranje i razgovor). Ugovorom o radu }e se odrediti ostala prava i obaveze. Mogu}nost zasnivanja radnog odnosa na neodre|eno radno vrijeme. Rok za podno{enje prijava je 8 (osam) dana od dana objavljivanja oglasa. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Molimo zainteresirane kandidate da po{alju svoj CV (poslovnu biografiju), popratno pismo i pismo preporuke na e-mail adresu kadrovska@pivara.ba, ili putem po{te, na adresu: Sarajevska pivara d.d. Franjeva~ka 15 Sarajevo Odjel za ljudske potencijale

Trebinje: Vi{nje za Austriju
Trebinjsko preduze}e Agrokop najve}i dio ovogodi{njeg roda vi{nje poznate sorte maraska plasirat }e na austrijsko tr`i{te, a vrijednost tog posla iznosi blizu 40.000 KM. Direktor preduze}a Dragan Turanjanin rekao je da je berba na Trebinjskom polju ve} zavr{ena i da je ubrano oko 55 tona vi{nje, od ~ega je oko 12 tona izvezeno na austrijsko tr`i{te. Berba na polju Ljubomir je u toku i sa njega bi trebalo biti ubrano oko 40 tona vi{nje. Kompletna berba sa tog polja bi}e izvezena u Austriju. Vrijednost posla s Austrijancima mogla biti dvostruko ve}a da su kontakte s njima uspostavili ranije, ali su u Agrokopu i s ovim izvoznim aran`manom veoma zadovoljni.

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Pri kraju sanacija klizi{ta na Panjinoj kuli

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Obnova DZ Novi Grad ~eka 2011.

Redizajn po
mjeri ljekara
Nakon dobijanja saglasnosti od autora projekta, Op}ina Novi Grad }e raspisati javni poziv za izradu projektne dokumentacije
Zgrada Doma zdravlja Novi Grad na Otoci, poznatija kao Ku mro vec, go di na ma propada i u lo{em je stanju, a njena obnova Op}ini Novi Grad prioritetni je projekat u idu}oj godini, kazao je Damir Had`i}, na~elnik Op}ine. Podsjetiv{i da je ovo zajedni~ki projekat Op}ine i JU Dom zdravlja KS-a Had`i} je naglasio da za rekonstrukciju objekta najve}i problem predstavlja dobivanje saglasnosti za redizajn objekta od autora projekta.

Radnicima posao olak{ali ~lanovi MZ Hrastovi - Mrkovi}i

Zid ~uva ku}e ispod stijene
Nakon postavljanja bankine Ulica Grdonj, koja prolazi iznad klizi{ta, bit }e pro{irena
Projekat sanacije klizi{ta u Ulici Panjina kula 78 iznad novog objekta ambulante porodi~ne medicine, apoteke, po{tanskog ureda i kancelarije Mjesne zajednice Hras to vi - Mrko vi}i ra dni ci gra|evinske firme TB In`enjering pri vo de kra ju. Ka ko na la`u gra|evinski standardi, izvo|a~ radova je postavio ~eli~nu mre`u preko stijena koju je uvezao za tlo slojem betonske mase debljine nekoliko centimetara - ~ime je sprije~eno dalje obru{avanje kamenja na pomenuti objekat. Tako|er, izgra|eni su betonski stubovi i potporni zid ispod saobra}ajnice, ~ime je omogu}eno pro{irenje Ulice Grdonj, koja prolazi gornjim dijelom klizi{ta. Radnici sada zavr{avaju postavljanje bankine du` potpornog zida, s ciljem pove}anja sigurnosti pje{aka i ostalih u~esnika u saobra}aju. Tako|er se postavljaju tamponski Od Zili}a smo saznali da je u toku sanacija klizi{ta na jo{ tri lokacije, Hotonju, te ulicama Esada Mid`i}a i Muhameda efendije Pand`e. - I na Hotonju bismo uskoro trebali zavr{iti radove, ~ija je vrijednost 200.000 maraka. I tu je, kao i kod pojave ve}ine klizi{ta, problem bespravna izgradnja ku}a, te nerije{eno pitanje kanalizacije, napomenuo je Zili}. sloj prije asfaltiranja ovog dijela saobra}ajnice i `eljezni stubovi sa mre`om sa tri strane objekta Mjesne zajednice, koja }e sprije~iti fizi~ka o{te}enja fasade objekta. Zavr{etak radova, koje finansira Op}ina Cen tar u izno su od 115.000 KM, planiran je naredne sedmice. Od in`injera TB In`enjeringa Mirsada Zili}a saznali smo da je na ovoj lokaciji realizovan specifi~an projekat, jer je stijena me|u ku}ama bila pukla. Preostalo je da se montira oprema, ofarba ograda... - Nije bilo obustave saobra}aja, jer bismo time zatvorili ~itav kvart. Ipak, ljudi iz Mjesne zajednice su nam pomogli, smiruju}i mje{tane, kazao je Zili}. Pro{le godine je na ovom terenu do{lo do odrona velikih kamenih blokova, zbog ~ega je postojala opasnost po ljudske `ivote, ali i mogu}nost uru{avanja lokalne saobra}ajnice, stoga je odlu~eno da se uradi sanacija ovog klizi{ta.
J. M.

Recesija u~inila svoje
“To je neophodno kako bismo mogli pristupiti izmjeni projekta. Kako su nas obavijestili iz Doma zdravlja Novi Grad oni su od autora dobili saglasnost i o~ekujemo da nam je proslijede, kako bismo mogli pristupiti raspisivanju javnog poziva za izradu projektne dokumentacije za izradu redizajna objekta i izvedbenog projekta. Za ove namje ne po tre bno je 50.000 KM” objasnio je Had`i}. , Na~elnik se nada da }e se procedura izrade projektne dokumentacije zavr{iti do novembra ove godine, nakon ~ega }e Op}ina u pripremi bud`eta za 2011. obezbijediti dio sredstva za rekonstrukciju Doma zdravlja. “Nas to ja}emo obje kat obnoviti tako da bude {to funkcionalniji, zatvoriti ga i rije{iti problem zagrijavanja prostora“, naglasio je na~elnik Had`i}. Dr. D`enana Tanovi}, direktorica DZ Novi Grad obja-

Godinama se ukazuje na nefunkcionalnost prostora

Radovi i na Hotonju

LIFTOM NA PREGLED Redizajnom zgrade planirana je gradnja lifta do tre}eg sprata, jer raspored hodnika ~esto zbunjuje pacijente
sni la je ka ko je Op}ina u bud`etu za 2010. godinu obezbijedila 200.000 KM za izradu projektne dokumentacije za redizajn ovog objekta. “Zahtijevali smo izradu projekta za obnovu i redizajn zgrade za na{e potrebe {to je u toku. Ono {to nama treba i {to prema novom projektu planiramo je da objekat bude zatvoren, kako bismo dobili vi{e korisnog prostora te imali bolje uslove za zagrijavanje prostora tokom zime. Redizajnom objekta planirana je i izgradnja lifta od prvog do tre}eg sprata“, kazala je dr. Tanovi}. Op}ina je elaborat za obnovu uradila jo{ pro{le godine, gdje se navodi da se mora raditi na funkcionalnosti prostora jer su i ljekari kazali da ovdje ima mnogo neiskori{tenog prostora. Tako|er, hodnici, koji povezuju dva dijela zgrade, ~esto zbunjuju pacijente.
Mr. BABI]

Vi{e korisnog prostora
“Pro{le godine smo planirali da od 1. januara 2010. po~nemo obnovu objekta, ali re ce si ja je u~ini la svo je. O~ekivali smo i saglasnost od autora projekta. Sada se na da mo da }e po~et kom idu}e godine Op}ina izdvojiti sredstva kako bismo po~eli realizaciju“ kazala je Tanovi}, , te dodala da JU Dom zdravlja nije izdvajala novac za obnovu jer ga za takve namjene nema. Tanovi} je napomenula kako objekat ne odgovara njihovim potrebama, na {to su godinama ukazivali.

OBRU[AVANJE Kako nala`u gra|evinski standardi, izvo|a~ radova je postavio ~eli~nu mre`u preko stijena koju je uvezao za tlo slojem betonske mase debljine nekoliko centimetara - ~ime je sprije~eno dalje obru{avanje kamenja na objekat ambulante porodi~ne medicine, apoteke, po{tanskog ureda i kancelarije Mjesne zajednice

Radovi u Hrasnici

Bolji pritisak vode za

ku}e pod Igmanom
U Hrasnici su u toku radovi kojima }e se pobolj{ati snabdijevanje vodom ku}a smje{tenih u podno`ju Igmana, kazao nam je na~elnik Ilid`e Amer ]enanovi}. - Stanovnici su imali problema sa pritiskom, pa radimo spajanje cijevi na rezervoar iznad d`amije, kako bismo to rije{ili. Na svakom zboru gra|ana to je bio jedan od njihovih zahtjeva, napomenuo je ]enanovi}. Projekat finansira Op}ina Ilid`a sa 150.000 maraka, dok je za opremu zadu`en KJKP Vodovod i kanalizacija.
J. M.

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e od osam do 15 sati bez napajanja elektri~nom energijom ostati Tekija ~ikma, a od devet do 13 sati Hotonj {kola, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
Centrotrans od sutra ponovo prevozi putnike
DE@URNI TELEFON

276-982

O~ekujemo

VA@NIJI TELEFONI
MUP

probleme
U Centrotransu spremni i}i do kraja

sa Grasom
ali to njih ne zanima jer oni d`epove pune novcem na{ih sugra|ana i zbog toga cijeli slu~aj razvla~e, a to ne odgovara nikome. Ovaj put idemo do kraja“, istakao je Kerla. Na tri autobuske linije na kojima }e od sutra Centrotrans prevoziti putnike iza}i }e devet vozila. “Cijene karata bi}e kao i do sada - jednu marku. Autobusi }e voziti svakih pola sata. O~ekujemo da }e biti kazni, ali ako nas kazne, trebaju pogledati {ta i ostali rade jer sve drugo bi bilo kao da se nevin ~ovjek ubija bez ikakve presude. Tako|er, spremni smo i na opstrukcije iz Grasa, ali mi smo svjesni da na ovaj na~in doprinosimo i Vladi i Grasu, a najvi{e na{im sugra|anima koji }e imati bolji prevoz“, naglasio je Kerla.
S. HUREMOVI]

Cijene karata iznosit }e jednu marku. Autobusi na linijama Dobrinja - Vije}nica, Hrasnica - Vije}nica i Vogo{}a - Most Suade Dilberovi} i Olge Su~i} Centrotrans-Eurolines vozit }e svakih pola sata, isti~e Ibrahim Kerla, tehni~ki direktor Centrotransa
Na autobuskim linijama Dobrinja - Vije}nica, Hrasnica - Vije}nica i Vogo{}a Most Suade Dilberovi} i Olge Su~i} Centrotrans-Eurolines od sutra }e prevoziti putnike. Prema rije~ima Ibrahima Kerle, tehni~kog direktora Centrotransa, ovakav re`im saobra}aja odr`avat }e se sve dok Ministarstvo saobra}aja KS-a ne zavr{i proces uskla|ivanja redova vo`nje i odabere prevoznika kojem }e biti povjereno odr`avanje navedenih linija u skladu sa Zakonom o cestovnom prijevozu FBiH, te Pravilnikom o uskla|ivanju redova vo`nje. “Ono {to se sada radi je nelegalno. Resorno ministarstvo trebalo je dodijeliti linije pa makar sve one pripale Grasu, ali to se trebalo uraditi. Sada smo svi na ~ekanju,

Marija Musi} i lijekove uzima na veresiju

OD PENZIJE OSTALO deset KM
kom sredstava za `ivot traju stalno, pa lijekove uzimamo na veresiju. Eto, prije neki dan dobila sam penziju 142 marke, dok sam platila ra~une i ne{to za ku}u, ostalo deset maraka. Za kiriju dugujem 310 KM. Valjda }e dobri ljudi pred ramazana pokazati humanost, nagla{ava Marija. Mariji su, podsje}amo, prije osam godina u nekoliko mjeseci umrli i suprug i sin, dok je ona nedavno operisala `u~, a na srcu su joj ugra|ena tri bajpasa. Njena k}erka boluje od diskushernije, spondiloze i osteoporoze. @ive kao podstanari u Ned`ari}ima. Svi koji Mariji `ele i mogu pomo}i neka se jave na broj 066/162-298. Uplate se mogu vr{iti putem transakcijskog broja UniCredit banke 3383202544215919, na `irora~un 45205516000 i IBAN: BA393383202894750930.
E. H. osim petkom u 8 sati, Frankfurt, Mannheim, Forshjam, Karlsruhe, [tutgart i Uhlm, Be~, Graz svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover, Hildesheim, Gottingen i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8, subotom u 17 sati, Minhen svaki dan u 8, subotom u 17 sati, Ljubljana utorak, ~etvrtak i nedjelja u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, Pula i Rijeka petkom i nedjeljom u 6, Split svaki dan u 10 i 21 sat, Makarska svaki dan u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svaki dan u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 11 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Novi Pazar i Sjenica svaki dan u 7, 15, 21 i 22 sata, Pljevlja svaki dan u 16 sati, Bijelo Polje utorak, petak i nedjelja u 8 sati, Skoplje, Gostivar i Tetovo utorkom i petkom u 18.30 sati, Br~ko svaki dan u 6.30 i 15.35 sati i svakim danom osim subote u 14 sati, Banja Vru}ica u

Sanacija ulice 105.
motorizovane brigade
Krajem jula zapo~ele su pripreme za asfaltiranje ulice 105. motorizovane brigade na Grdonju. U ovoj fazi radova uklanjanja se stari asfalt i postavlja nova tamponska podloga. Na ovoj dionici dugoj oko kilometar, osim novog asfalta {irine tri metra, planirano je, na nekoliko mjesta, postavljanje bankine za pove}anje sigurnosti u~esnika u saobra}aju. Tako|er je planirano pro{irenje raskrsnice ulica 105. motorizovane brigade i Sedrenik mali, koja je sada neuslovna za skretanje motornih vozila. Vrijednost radova iznosi 225 hiljada maraka, a sredstva je obezbijedila Op}ina Centar.
S. Hu.

122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Komunalna inspekcija 770-136 Tr`na inspekcija 770-100 Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Musi}: Novi zdravstveni problemi

Na{u sugra|anku Mariju Musi}, o ~ijoj je te{koj sudbini Oslobo|enje vi{e puta pisalo, ovih dana pogodila je nova nevolja. Naime, zbog problema sa plu}ima, Marija je prinu|ena tri puta mjese~no i}i na tretman kemoterapije. - Nakon toga se osje}am veoma lo{e, ali {ta je - tu je. I k}erka Senada ima velikih problema s ki~mom, me|utim, nadam se da }e i nas Bog dragi kona~no pogledati. Problemi s nedostat-

PORODILI[TA

6 8

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
14, 15.35, 16, 17 i 18, te radnim danima u 9.30 sati, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a 15.30 sati, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 autoputem,radnim danima u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30, a preko Visokog iKaknja svakim danom u 21 sat, a radnim danom u 5.30, Vare{ svaki dan u 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, Breza svaki dan u 7.30, 8.45, 10.45, 12.45, 14.45, 16.45, 18.45 i 20.45, a radnim danima u 6.45, 10.30, 13.30, 14.30, 15.15 i 19.30 sati, Kakanj i Visoko svaki dan u 6, 8, 8.30, 9.30, 11.30, 12.30, 13.30, 15.30, 16.30, 17.30 i 19.30, a radnim danima u 7 10, 12, , 1 16, 18 i 20 sati, Visoko radnimdanima u 10.45 4.30, i 1 1 sati, Busova~aradnimdanima u 10.30 i 1 5.5 4.30 sati, Fojnicai Kiseljaksvaki dan u 7 .30,9.30, 1 1.30, 13.30, 15.30, 17 i 19.55,a radnim danima u 5.30, .30 Kiseljakradnim danima u 16. 5. 1

VOZOVI

Dolasci:
Banja Luka 6. 5 i 13.30, Istanbul 8.50 i 13.25, 1 Cirih 11.05, Minhen 12.25, Beograd 13.45 i 21.40, Be~ 14.35 i 20.55, Budimpe{ta 14.50, Zagreb 15.45 i 22, Ljubljana 15.55, Frankfurt 21, [tokholm/Kopenhagen 17.45

Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beo grad 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37.

Dolasci u Sarajevo iz:

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege i Breda utorkom i subotom u 8 sati, Rot terdam i Amsterdam u 8 sati utorkom i subotom, Mastricht utorkom, subotom u 8 sati, Den Hag u 8 sati utorkom, Utrecht utorkom u 8, ~etvrtkom u 16 sati, Paris, Rennes, Clermont-Ferrand petkom u 9 sati, Helsingor utorkom u 12, petkom u 13.30 sati, Berlin ~et vrkom u 8, subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen, Duizburg, Dusseldorf i Keln svakim danom

Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Ze ni ca 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.

AVIONI
Polasci:
Beograd 6.30 i 11.30, Zagreb 6.30, 16.15 i 18.45, Cirih 7.15, Be~ 8, 14.45 i 15.20, Banja Luka 12 i 21.45, Minhen 13, Istanbul 14.25 i 18.30, Frankfurt 15, Ljubljana 16.25, Kopenhagen/[tokholm 9.45

15.15 sati svaki dan, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 7 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 7, 10, 14 i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, a radnim danima u 15.30 sati, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8 sati, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.20, 14, 15.35, 16, 17, 18, 20 i radnim danima u 9.30 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 17.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30,

20

KULTURA

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Muzej savremene umjetnosti RS-a

Od 7. do 15. augusta u Gro`njanu

Arhitektura koje prolazi
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba) Detalj sa izlo`be

Produ`ena izlo`ba

Envera [talje
Izlo`bu retrospektivnog karaktera do sada vidjelo vi{e od 1.800 posjetilaca svih generacija, a zanimanje je i dalje veliko
Zbog izuzetne posje}enosti i zanimanja za `ivot i djelo Envera [talje, izlo`ba njegovih radova, otvorena 8. jula u Muzeju savreme ne umje tnos ti Re pu bli ke Srpske, umjesto do 8. traja}e do 23. augusta. Kako je izlo`bu do sada vidjelo vi{e od 1.800 posjetilaca svih generacija, a zanimanje je i dalje veliko, njen produ`etak su prvenstveno podr`ale banjalu~ke porodice iz ~ijeg vlasni{tva je Muzej posudio [taljina djela za ovu impresivnu postavku, {to sve zajedno upu}uje da je ovaj projekat MSURS-a u iskrenoj socijalnoj harmoniji sa sredinom u kojoj djeluje. Izlo`ba retrospektivnog karaktera koja je predstavila pedesetak djela - ulja na platnu, akvarela, crte`a i keramike iz svih stvarala~kih faza Envera [talje izazvala je veliku pa`nju banjalu~ke publike i u potpunosti opravdala `elju i volju Muzeja savremene umjetnosti da ostavi trajno svjedo~anstvo o zna~aju koji su ovaj umjetnik i umjetni~ka grupa ^etvorica imali za razvoj slikarstva Banje Luke. Podsje}amo - monografija i izlo`ba radova Envera [talje su nastavak ambicioznog projekta Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, zapo~etog 2008. izlo`bom slika i {tampanjem monografije Du{ana Simi}a, te nastavljenog u 2009. godini izlo`bom Alojza ]uri}a, a sve sa ciljem da se predstave sva ~etiri banjalu~ka umjetnika koja su se svojim stvarala{tvom trajno utkala u istoriju umjetnosti i kulturu druge polovine 20. vijeka na ovim prostorima. Enver [taljo ro|en je u Banjoj Luci 1931. godine. Vi{u pedago{ku {kolu-likovni smjer zavr{io u Sarajevu. Osniva~ i ~lan grupe ^etvorica (1955 -1961). Pored slikarstva, bavio se keramikom, likovnom pedagogijom i grafi~kim oblikovanjem. Radio u Dje~ijem pozori{tu u Banjoj Luci kao scenograf, kostimograf i lutkar i kao likovni i tehni~ki urednik u Glasu i ~asopisu Putevi. Dobitnik vi{e nagrada, kao {to su Nagrada grada Banje Luke “Veselin Masle{a“ za domete na podru~ju umjetnosti, Nagrada grada Sarajeva na Drugom sarajevskom salonu itd. Preminuo je 2. juna 1991. godine.
K. R.

U Me|unarodnom kulturnom centru Hrvatske glazbene mlade`i u Gro`njanu od 7. do 15. augusta odr`ava se tradicionalni me|unarodni simpozij za teoriju i oblikovanje u digitalno doba, u sklopu kojeg }e biti aktivirana i arhitektonska/multimedijalna radionica.

[to je sljede}e
Tema ovogodi{njeg simpozija, prema najavi organizatora, objedinjena je nazivom The First Decade: Architecture 2000 - 2010. (prva dekada, arhitektura 2000 - 2010.) Naziv vjerno ilustrira ono {to }e se na ovom me|unarodnom skupu problematizirati, a to je arhitektura desetlje}a koje prolazi. Da li ova arhitektura ozna~ava po~etak ili kraj jedne ere? Ho}emo li je pamtiti ili po`eljeti {to prije zaboraviti? Je li njezina ikoni~ka ki}enost bila inspirativna ili obeshrabruju}a, je li nagovijestila inventivna rje{enja ili puku profilaciju? Sva ova pitanja, ali i jo{ mnoga druga bit }e promi{ljana na predstoje}em gro`njanskom simpoziju. Osim teorijskog dijela, prema planu, organizira se i odr`avanje prakti~nog segmenta seminara o temi What’s Next? ([to je slijede}e?) U kontekstu ovog programskog bloka, me|u ostalim, tra`i se i odgovor na pitanje: jesmo li sposobni antici-

pirati arhitektonska okru`enja za nadolaze}e zahtjeve koje nam postavlja dru{tvo u kojem `ivimo a koje se brzo mijenja? Jedno od najdominantnijih pitanja dana{njice, ka`u prire|iva~i ovog stru~nog skupa, jest: kako uistinu izgleda svijet u kojem `ivimo, jesmo li ga u potpunosti svjesni i na koji mu se na~in obra}amo. Klju~no pitanje koje se nagla{ava glasi: da li je kompleksan sklop promi{ljanja pod zajedni~kim na-

zivnikom pojma “arhitektura“ uop}e mogu} u doba sveop}eg brzog razvoja? Uz svijest o va`nosti korjenitih promjena koje su se dogodile u proteklih dvadesetak godina na prijelazu iz mehani~ke u digitalnu eru u kojima je nova stvarnost pro`ela sve pore ljudske svakodnevice, donose}i nove specifi~ne okolnosti i zakonitosti kojima se ve}ina arhitektonskih praksi ne bavi - gro`njanska je ljetna {kola u~inila zna~ajan

Projekti: “Titef u BiH - ^arolija Titef“

Gojer re`ira u Bitoli
Reditelj i direktor Narodnog pozori{ta Sarajevo Gradimir Gojer re`ira predstavu “Sretni dani“ Samjuela Beketa u produkciji Malog dramskog teatra iz Bitole (Makedonija). Glavne uloge u predstavi koju Gojer priprema na Ohridu tuma~e: Jasmina Bilalovi} i Gordan Stojanovski. Scenograf predstave je Dragan An|elkovi}, kostimograf Blagoja Micevski, a muziku je odabrao reditelj. U povodu nove suradnje sa makedonskim teatarskim umjetnicima, Gradimir Gojer ka`e: - Ranije sam u Narodnom teatru u Bitoli re`irao tekstove Janisa Gudelisa i Petera Turrinija. Ovoga puta radim poznati Beketov tekst, raduju}i se novom su-

Tretiranje dru{tve
Realizirano je 10 pedago{kih radionica i 10 radionica crtanja u osnovnim {kolama u cijeloj BiH, {to predstavlja novinu u drugoj fazi projekta zapo~etog pro{le godine
Uz podr{ku {vicarske ambasade u BiH Izdava~ka ku}a Publika iz Sarajeva realizira projekt “Titef u BiH - ^arolija Titef“ 2010, koji ustvari predstavlja drugu pro{irenu fazu projekta “Titef u BiH”, zapo~etog 2009. godine. U toku ove godine spomenuta izdava~ka ku}a je nastavila da prevodi i objavljuje nove avanture strip-junaka Titefa {vicarskog autora Zepa, popra}ene originalnim pedago{kim vodi~ima, u magazinu 5PLUS, kao i u nekoliko {kolskih ~asopisa {irom BiH. Paralelno je realizirala i 10 pedago{kih radionica i 10 radionica crtanja u osnovnim {kolama na teritoriju cijele BiH, {to predstavlja novinu u drugoj fazi projekta. Radionice su tematski bile povezane i tretirale su razli~ite dru{tveno aktualne teme s kojima se susre}e Titef u svojim avanturama. vna ba{tina, strip bi trebao, zahvaljuju}i svojim zabavnim i pou~nim odlikama, u}i u {kolske torbe zajedno sa tekama i ostalim ud`benicima. U tom smislu, desetak bh. gradova u FBiH, RS-u i distriktu Br~ko sudjelovali su u ovom projektu organiziraju}i radionice u slijede}im {kolama: O[ “Sveti Sava“ Isto~no Sarajevo; VII O[ Mostar; O[ “Isak Samokovlija“ Sarajevo; O[ “Vladimir Nadzor“ Sarajevo; O[ “P. P. Njego{“ Poto~ari; O[ “Me{a Selimovi}“ Zenica; O[ “Ivo Andri}“ Banja Luka;

Sezona posve}ena Beketu

sretu sa grandioznim autorom. Kao {to sam pro{lu sezonu posvetio djelu Danila Ki{a, ovu }u, nadam se, posvetiti Beketu. Naime, poslije makedonske premijere namjeravam u Bosanskom kulturnom centru u Tuzli postaviti svoj autorski uradak prema Beketu “Malone“ a uloge , }e tuma~iti Milenko Iliktarevi} i Ljiljana ^eki}. K. R.

Rje{avanje sukoba
Po{to je nastava jedno od najboljih stvarala~kih sredstava, a {kola omiljeni prostor gdje se sa najve}im brojem osoba dijeli kulturna i obrazo-

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

Centar za savremenu umjetnost

desetlje}a
Klju~no pitanje koje se nagla{ava glasi: da li je kompleksan sklop promi{ljanja pod zajedni~kim nazivnikom pojma arhitektura uop}e mogu} u doba sveop}eg brzog razvoja?
iskorak u senzibiliziranju na osobine stvarnog svijeta u kojem `ivimo te njihovih utjecaja na suvremenu arhitektonsku praksu, konstatira se u najavama ovogodi{njeg skupa. Voditelji simpozija su Yoshiharu Tsukamoto, Anna Popelka, James Njoo, David Mikhail, Alisa Andra{ek i zagreba~ka arhitektonska ekipa Vinko Penezi}&Kre{imir Rogina. Simpozij se odr`ava na engleskom jeziku, a prema tradiciji kao i svih prethodnih godina, zavr{ava se javnomprezentacijom zavr{nih radova svih polaznika koja }e biti prire|ena u gro`njanskoj Gradskoj lo`i. Ovo }e biti sedmo po redu okupljanje arhitekata u Gro`njanu.
Pro{logodi{nji finalisti: Irena Sladoje iz Sarajeva, Borjana Mr|a i Dajan [piri} iz Banje Luke i Bojana Tamind`ija iz Ljubinja

Nagrada za mlade likovne umjetnike BiH - Zvono
@iri }e, izme|u predlo`enih i na konkurs pristiglih prijava, odabrati ~etvero finalista, od kojih jedan dobiva {estosedmi~ni boravak u New Yorku
Centar za savremenu umjetnost Sarajevo, u suradnji sa Foundation for Civil Society i Thrust for Mutual Understanding iz New Yorka, osnovao je Godi{nju nagradu za mlade likovne umjetnike i umjetnice do 35 godina Zvono. Naziv nagrade simboli~ki i vrijednosno ozna~ava i njen smisao. Nagrada nosi ime po li~nosti ili umjetni~koj pojavi va`noj za razvoj i historiju moderne/savremene umjetnosti u 10 zemalja srednje i jugozapadne Evrope, u kojima se nagrada dodjeljuje. Na gra da za mla de li ko vne umjetnike i umjetnice BiH dobila je ime po grupi Zvono (Aleksandar Bukvi}, Sadko Had`ihasanovi}, Narcis Kantard`i}, Sead ^izmi}, Biljana Gavranovi} i Kemal Had`i}), osnovanoj 1982. godine u Sarajevu. Aktivnost grupe Zvono predstavlja najradikalnije pona{anje na likovnoj sceni BiH do po~etka rata 1992. kada ve}ina ~lanova i ~lanica napu{ta zemlju. Godi{nja nagrada za mlade likovne umjetnike/ce BiH, nazvana po grupi Zvono, zna~i prevazila`enje diskontinuiteta u umjetnosti u BiH s jedne strane i `elju organizatora da podstakne inovativne umjetni~ke prakse danas. Cilj nagrade je pru`iti podr{ku mladim umjetnicama i umjetnicama, olak{ati im daljnju djelatnost, smje{taju}i ih sa polo`aja marginalne prema sredi{njoj ulozi u dru{tvu, putem stvaranja pozitivnog konteksta oko mladog stvarala{tva, kreativnosti i inovativnosti s kojom bi se dru{tvo moglo i trebalo identificirati. Kandidati i kandidatkinje mogu biti likovni umjetnici i umje-

Radne igre
Od 2004. svakog ljeta ondje se odr`avaju seminari s razli~itim temama, a do sada s aspekta arhitekture promi{ljane su teme kao {to su Senzacija - Ostajanje u vezi, Granice- Arhitektura kao medij, [ik stvarnost - Arhitektura i moda, Teku}i okviri - Arhitektura i glazba, Pronala`enje krajolika itd. Ideja o pokretanju me|unarodnog simpozija s radionicom u Gro`njanu ro|ena je krajem 80-ih pro{log stolje}a. Prvi simpozij pod nazivom Povratak u budu}nost organiziran je 1989. no agresija na Hrvatsku bila je razlog kasnijeg diskontinuiteta u realizaciji ovih okupljanja. Na dosada{njim simpozijima u ulozi gostuju}ih

^etvero finalista

predava~a bili su ugledni inozemni i hrvatski stru~njaci iz raznih podru~ja. Karizmati~ni britanski arhitekt Cedric Price upravo u Gro`njanu izradio je projekt Turtlan za Gro`njan za koji je dobio zna~ajno priznanje na Shinkenchiku natje~aju Electronic House u Tokiju, a teorijski dio najve}im dijelom vodio je prof. Nigel Whiteley, s Univerziteta Lancester u Velikoj Britaniji. Organizatori tvrde da je ponajprije zahvaljuju}i dvojcu Whiteley-Price i pristupu

koji nazivaju “Radne igre (bez granica)“ od prvog dana na seminarima u Gro`njanu oformljena poznata gro`njanska atmosfera “raznovrsnosti, ozbiljnosti i le`ernosti, intenzivnog rada i relaksiraju}e zabave, u~enja i razonode“ Kako ka`u, . tako }e biti i ove godine, uz naglasak na nove spoznaje o brzomijenjaju}em svijetu u kojem `ivimo, s obzirom da “nema ni~eg tradicionalnijeg od promjene“ .
Jadranka DIZDAR

no aktualnih tema
O[ Sjenjak, Tuzla; V O[ Br~ko; O[ “Veselin Masle{a“ Fo~a i O[ “Vuk Karad`i}“ Doboj (radionica }e u ovom gradu biti odr`ana u septembru 2010). U ovim aktivnostima sudjelovalo je oko 400 u~enika od V do VIII razreda, koji su na radionicama crtanja mogli usvojiti osnovna znanja o tehnikama nastajanja stripa, a na socio-pedago{kim radionicama sudjelovati u aktivnostima vezanim za pitanja nenasilne komunikacije, ekologije, tolerancije, ljudskih prava i rje{avanja konflikata. Teme radionica su birale ili {kole u kojoj se radionica realizirala, ili organizator, odnosno realizator projekta. No, ve}ina {kola je samostalno birala temu radionice izme|u pet ponu|enih: “Nenasilno rje{avanje sukoba“ “Ekologi, ja“ “Treba djelovati - senzibi, liziranje djece za potrebe drugih“ “Planiranje slobodnog , vremena i sticanje socijalnih vje{tina interakcije u grupi“ i “@elje za budu}nost - kada porastem bi}u...“ . Prema izvje{taju stru~nih trenera koji su bili anga`irani za radionice, psiholog Lucija Luki} i nastavnika likovnog odgoja i akademskog slikara Elvira Jusufovi}a, najfrekventnije i najefikasnije su bile radionice na temu nenasilnog rje{avanja sukoba i ekologija. Realizacija radionica je u svim {kolama bila uspje{na, a u~enici su bili vrlo motivirani. Kao nastavak projekta tokom 2010. IK Publika }e osim objavljivanja tabli i pedago{kih vodi~a o Titefu u magazinu 5PLUS (pokriva teritoriju FBiH), od septembra objavljivati i u ~asopisu Naj (koji je distribuiran u RS-u i Srbiji).

Zbog finansijskih pote{ko}a sa kojima se SCCA susre}e od po~etka implementacije nagrade Zvono, od 2006. godine do danas, prinu|eni su smanjiti obim aktivnosti vezanih za sam proces odabira i prezentacije ~etvoro finalista. No, bez obzira na te{ku financijsku situaciju SCCA nastavlja sa ovim me|unarodnim projektom jer shva}a kolika je va`nost povezivanja na sceni savremene umjetnosti i mogu}nosti koja mladim lokalnim bh. umjetnicima pru`a ova nagrada, ka`e se u informaciji koju smo dobili iz Centra za savremenu umjetnost. tnice do 35 godina, dr`avljani BiH. U obzir dolaze djela s podru~ja slikarstva, kiparstva, grafike, crte`a, instalacije, fotografije, videa, novih medija i performansa. Likovni umjetnici su se i ove godine mogli sami prijaviti na konkurs, a prijedloge su mogle slati i institucije, pojedinci, profesionalni djelatnici/e iz podru~ja likovnih umjetnosti. Nagrada se dodjeljuje za kvalitet i inovativnost, za umjetni~ka djela nastala u toku zadnje dvije godine. @iri }e, izme|u predlo`enih i na konkurs pristiglih prijava - rok je bio 27. juli - odabrati ~etvero finalista, od kojih jedan dobiva {estosedmi~ni boravak u New Yorku.
Mr. S.

Natje~aj
No, u septembru slijedi i raspisivanje javnog natje~aja “Titeufka`e NE nasilju“s ciljemda se uklju~e u~enici svih osnovnih {kola u BiH, a zadatak }e im biti na jednoj tabli urade svoju strip pri~u na zadatu temu! Radovi }e bez izuzetka bitipredstavljeni na zajedni~koj izlo`bi krajem ove godine, a tri najbolja }e biti nagra|ena i objavljena. K. R.

22

OGLASI

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. subota nedjelja 07-20 07,30-19,00 07,30-15,30 08-16,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07,30-19,00 07,30-15,30 07-16 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-16 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07 20 07-20 08-16 08-18 08-16 08-20 08-15 08-20 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-18 08-15 08-17 08-16 07-17 08-19 08-16 07-17 08-17 08-17 08-17 08-17 07-20 07-20 08-20 08-19 08-19 08-18 08-18 07:30-19 08-16 08-17 08-18 07-14 07-14 08-15 08-15 08-18 08-18 08-15 08-18 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07 20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-16 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07,30-19,00 07,30-15,30

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Željezni~ka stanica Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Bra}e Begi} 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Mustafe Dovadžije 17 Sarajevo Trg solidarnosto 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo B.branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš Bogumilska 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Mehmed bega Sto~anina bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Zlatarska 12 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Univerzitetska bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Banovi}i Banovi}i Lukacav Borisa Kidri}a bb Gra~anica M.Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H.kapet.Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Alije Izetbegovi}a 44 Maglaj S. Omerovi}a - Cara 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H.kapet.Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

24

8. august 2010. godine

Ali|un ispod Treskavice

Mutno vrelo
Ramo KOLAR

Gazi Husrev-bega
vazda, ba{ 2. augusta, bit }e i kolovoza, na sredokra}i puta od Bjela{nice prema Treskavici, prire|uje se teferi~, zvan Ali|un, na mjestu koje su Bosanci prozvali Husremovac, a sve kao znak sje}anja na velikog Gazi Husrev-bega, koji je ovdje, na vrelo u dnu livade, dolazio piti hladne izvorske vode i njome lije~iti o~i. Vrelo je danas mutno, zaga|eno, najvi{e u dane teferi~a, jer se isti produ`i i na 3. august, {to nisu zaslu`ili ni mnogobrojni posjetitelji, `eljni ponijeti zemzem vode u bo~ici negdje u daleke krajeve Amerike, ali ni rahmetli beg, koji je ime ostavio ovim krajevima u amanet, evo ve} ~etiri i pol stolje}a... I da nije ljekovito vrelo, ovi ~arobni predjeli zaka~eni za dvije planine ljepotice, zrak, sunce, voda i razgledi, dovoljni su da ozdrave i najslabijeg. Treskavica je {umom i stijenama okrenuta zelenim hrbatima olimpijske dive Bjela{nice. Spajaju se negdje iza Hojte, oko sela Dujmovi}i, namah iznad Dej~i}a i Ledi}a, sklapaju}i sliku planinskoga raja. O tome najvi{e znade dr. Alija Mulaomerovi}, ovda{nji eko i turisti~ki aktivista: - Ja{ta je, prava vazdu{na a i zra~na banja. Ka`u kako je ve} dokazano da popravlja krvnu sliku nakon tri dana, a okrepljuje za tri sahata... Zato mi poku{avamo s ovom na{om nevladinom udrugom BITRA za{tititi planine i okoli{, pa i malo dalji ka-

I

njon Rakitnice, vratiti im stari sjaj, otvoriti najvi{e Sarajlijama, ali i drugima, uz po{tivanje prirodnih i Bo`ijih zakona, recitira doktor, nude}i grah na zvizadanu, {to uredno odbijam uz zahvalu, te se fatam hladne vode, johika i janjetine. Kraj mene talasa more {arenih no{nji. Hiljade boca osvje`avaju}ih napitaka. Silne gajbe vo}a i povr}a, }evapi i pljeskavice, kafa, karpuza... a trese {und muzi~ki, niti dade pri~ati, niti slu{ati. Ringi{pil je neukusno glasan, vlasnik ili radnik na njemu, bezobrazno dosadan u mamipari... Samo se kolo ne prekida, uz cijuk muzike koja se ne da definirati. Op}ina Trnovo ni dan-danas ne umije iskoristiti ovaj najve}i doga|aj na svome prostoru i udahnuti mu ne{to od doma}ih, autenti~nih vrednota, turisti~kih primamljivosti i nov~anih dobiti. Umjesto rasko{ne seoske sehare pune zdrave hrane, vo}a i povr}a, folklora, tradicionalnih sportova, konjskih trka, seoske olimpijade... tek uberu “in ke{“ zakup tu|e (privatne) zemlje od kafand`ija i trgovaca i - zbogom Bosno, odoh u op}inu! Tu`no djeluju i ste}ci koje je zemlja ve} pozobala, tu`nije jo{ zaborav ovda{njih mo}nika, koji proizvode samo njima znanu historiju, okrenutu u korist vlastitog nov~anika... I dok tu i tamo tek odjekne doma}i, bosanski be}arac, pjesma koja je`i ko`u, a rijetko ko izvadi zembilj sa svojim sirom, kajmakom, ja l mlijekom

i purom, plastika je okupirala brdo i dolu Husremovca, smetlje je zakitilo, automobili nagazili i zagadili... - Nek se odr`ala tradicija, neka se ljudi sretnu na ovome mjestu, a do|u iz svih krajeva kugle zemaljske, valjda }e biti bolje, vajka se Mulaomerovi}. A jedan od onih koji pedeset i vi{e godina ovdje do|e na malo eglena, komad janjetine, hladno pivo je Meho Konak, zvani Bud`a, iz Kijeva, vazda nasmijan i raspolo`en, i vazda isto zbori: - Neka ~ojeku malo radosti, nejma dva `ivota, niti }e dunjaluk sa sobom ponijeti na onaj svijet... Dok grmi turbo-folk, hedonisti su kraj potoka, u hladu, uz studeno pivo i lubenicu, s rodbinom i prijateljima, pod suncobranima, jehama i {tavljem. Dok jedan previ{e opu{ten pada, {to od vru}ine, {to od maligana, drugi dobacuje: - Jah, d`aba ti teferi~, ako ti na nos ne sko~i... Ali|un se zagrijava, sve je vi{e gostiju kako dan odmi~e i sunce se iza vrhova Bjela{nice gubi. U vrbacima mladost se raspojasala snagom i `eljom, ruke se tra`e, neke nove ljubavi }e se roditi na ovim brdima i dolama, uspomene ostaviti na fotoaparatima i kamerama, zaboraviti umor, vru}ina i skupo meso, sklopiti nova poznanstva. Dok odmi~em odli~nim putem ka Bjela{nici i Igmanu, vjetar nanese miris kalopera i pjesme ispod {atora: “Selo moje, zavi~aju mio, dugo sam ti ja odsutan bio...”

8. august 2010. godine

25

POGLED U EUROPSKU UNIJU

Pogled na Ljubljanu

i novog
ubljana (njem. Laibach) je glavni i najve}i grad Republike Slovenije. Broj stanovnika je 267.386 (2006) na 275 kilometara kvadratnih, na nadmorskoj visini od 298 metara. Ljubljana se nalazi u centralnoj Sloveniji, na rijeci Ljubljanici, malo prije njenog u{}a u Savu. Kako je grad dobio svoje ime, jo{ nije sasvim razja{njeno. Smatra se da je rije~ ljubljana nastala od slavenske rije~i ljubljena ili latinskog aluviana (nabujala rijeka). Neki tako|er povezuju lik iz staroslavenske mitologije Laburus sa imenom grada. Ono {to jeste poznato, to je da grad le`i na mjestu starog rimskog naselja Emona, osnovanog 15. godine. Ime Ljubljana se prvi put spominje 1144. (kao Laibach) i 1146. (kao Luwigana). Ljubljansko polje i Barje vje~ita su raskrsnica puteva izme|u Alpa, Krasa i Panonije ka Jadranu i dolinom Save u unutra{njost Balkana, a zapadno prema Italiji. Zato tragovi ~ovjeka se`u unazad oko 5.000 godina, smjenjuju po epohama do rimske vojni~ke i trgova~ke Emone (1-6. vijek na{e ere), pa dalje do doseljavanja Slavena. Njema~ko ime Lajbah (Laibach) navodi se 1144. godine, kasnije dvije godine Slovena~ka Luvigana, a ubrzo ovo sada{nje. Grad-tvr|ava na brdu spominje se 1220. godine; uni{ten 1511. godine u zemljotresu, pa obnovljen i 1848. godine dogra|ena kula sa vidikovcem. U posjedu gori~kih grofova 13/14. vijek, a od 1335. godine Habsburga. Osmanlije ga prvi put napadaju 1415. godine.

Sklad cjeline, starog
Lj
Od polovine 16. vijeka Ljubljana je jak centar reformacije, ~ija je centralna li~nost Primo` Trubar (1508-1586). Prve dvije knjige na slovena~kom jeziku objavljene su 1550. godine; 1563. otvorena latinska {kola; od 1575. radi {tamparija. Francuzi je prvi put osvajaju 1797. (ostaju do 1813). Tada je sredi{te lirskih pokrajina, a slovena~ki jezik ozakonjen u {kolama i administraciji. Ljubljana u sebi nosi sklad cjeline – smjenjuju se staro i novo po{tuju}i uzajamne vrijednosti, pa je li{ena haoti~nosti. Te{ko nastradala u zemljotresu 1895. godine. Poslije podizana po urbanisti~kom planu, a gradsko jezgro stalno oboga}ivano, ali ne i su`avano, iako je po broju stanovnika nekoliko puta ve}e. U mno{tvu starih gra|evina su Biskupska palata (iz 1512), Sti{ki dvorac (1629), Katedrala Sv. Nikolaja (1708), `upna crkva Sv. Jakoba (1615), Franjeva~ka crkva (1748), Rotov`-ve}nica (1484), Semeni{te (1785), Auerspregova palata (polovina 17. vijeka), Lontvo` (1786), Ljubljanska opera (1892). Naro~ito su lijepe barokne zgrade. Gradska posebnost je Tromostovje na rijeci Ljubljanci (strogi centar). Tu je spomenik najve}em slovena~kom pjesniku Francu Pre{ernu (1876-1918). S druge strane rijeke je tr`nica, a du` obala niz prijatnih malih kafana i restorana, ure|enih u starim ku}ama. Simbol je grada zmaj, uz kojega se ve`e legenda koja uklju~uje Jazona i Argonaute te njihovu potragu za zlatnim runom. Pri~a ide ovako: bje`e}i pred podanicima

Znamenito Tromostovje

Staro uvjetuje novo: Ljubljana

kolhidskoga kralja, kojemu je oteo zlatno runo i k}erku Medeju, Jazon i drugi junaci na la|i Argo pobjegli su u Dunav, a potom u Savu i tako do{li do Ljubljanice, rijeke koja protje~e centrom Ljubljane. Do{av{i do izvora rijeke, Argonauti su rastavili la|u i na le|ima je prenijeli do Jadranskoga mora. Potom su nai{li na jedno jezero (ka`u, ono kod dana{nje Vrhnike), iz kojega je izletjela opasna neman, a Jazon ju je nakon dugotrajne borbe uspio pobijediti. Ta neman bila je ljubljanski zmaj, danas prikazan u gradskom grbu. Poseban {arm ovom gradu daje njegov strogi centar, koji je uglavnom pretvoren u pje{a~ke zone i prepun je sadr`aja. Osim glavnoga gradskog trga, najljep{i je dio onaj uz rijeku, koju premo{}uje niz zanimljivih mosti}a. Uz {etali{te uz rijeku se prostiru terase raznoraznih ugostiteljskih

objekata, a vikendom se u centru odr`avaju i mali sajmovi. Subota je obi~no rezervirana za kreativne Ljubljan~ane koji tada na obali rijeke prodaju svoje rukotvorine, a nedjeljom se odr`ava sajam starih stvari. Za {etnju centrom grada mo`ete unajmiti turisti~kog vodi~a, koji }e vas detaljno upoznati sa znamenitostima i povije{}u Ljubljane ili se, pak, mo`ete odlu~iti za vo`nju Ljubljanicom u turisti~kom brodu ili promatrati grad iz zraka u lete}em balonu. Kada se zasitite razgledavanja dobro o~uvanih baroknih i secesijskih fasada te gra|evina slavnog arhitekta Jo`e Ple~nika, koje su uklju~ene u sve turisti~ke rute, mo`ete se dati u obila`enje galerija, kojih ima u izobilju i svako malo u njima gostuje neka zanimljiva svjetska izlo`ba. No}ni `ivot slovenske metropole donosi niz mogu}nosti. Osim sjedenja

u mnogo kafi}a uz rijeku i ispijanja koktela, ve~er mo`ete provesti u nekom od niza vinskih barova ili restorana koji rade do sitnih no}nih sati. Ljubljana je isto tako raj za alternativce. U biv{oj vojarni Metelkova mesto niknuo je niz klubova. Izbor je glazbe neograni~en – od housa do swinga, a tu se nalazi i jedan od najboljih hostela u Europi. Metelkova je internacionalna autonomna kulturna zona i ~lanica je europske mre`e kulturnih centara, u kojoj se osim klubova i preno}i{ta nalaze i razni kulturni sadr`aji, kao {to su multimedijalna Skratova ~itaonica i galerija Alkatraz ili omladinski centar Menza pri koritu. Osim {to se mo`ete odli~no zabaviti, mo`ete i nau~iti sve i sva{ta, pogledati kakav aktivisti~ki film, uklju~iti se u raspravu ili samo promatrati sa strane, kao pravi turist.

26

8. august 2010. godine

Dragan MARIJANOVI]

gledna mostarska odvjetnica Nada Dalipagi} svakako je jedna od najpoznatijih `ena Mostara i Hercegovine. Razlozi su brojni; primjerice, odgovoran posao kojim se bavi, njezina vidljiva osobnost u tretiranju javnog pojavljivanja, dru{tvenog i kulturnog anga`mana; zapravo, gospo|a Nada intrigira okolinu i ~injenicom da se ne optere}uje godinama, te da ne postoje godine u kojima se tradicionalno “`ena zatvara u ku}u“, nego `ivi `ivot punim plu}ima, {to je svakako rijetkost za predstavnike ovako ozbiljne profesije. Dapa~e je Nada Dalipagi} primjerom kojega bi suvremena `ena - ako je takvoj u na{em dru{tvu uop}e mogu}e opstati - trebala slijediti, jer ona svojom pojavom nosi i neku vrst intelektualne provokacije, pa ju zbog toga netko mo`e i ne voljeti, ali je zamijetiti svakako - mora! Suda~ki i odvjetni~ki posao donio joj je ugled, vjerojatno i materijalnu sigurnost, a status uglednice u profesiji vi{e stru~nih priznanja i privilegiju da u dva saziva bude i predsjednicom sudaca HN@a. Gospo|a Dalipagi} je jo{ jedna karika u stoljetnoj pri~i o mostarskome odvjetni{tvu.

U

Od kada ste u svijetu pravosu|a? - Od 1980, dakle ove godine obilje`avam tridesetu obljetnicu bavljenja ovim te{kim i dragim poslom. Za{to je taj posao te`ak? - To je iznimno odgovorno zanimanje, jer poslovi i suca i tu`itelja i odvjetnika zahtijevaju iznimnu stru~nost, poznavanje zakona, predmeta, te mentaliteta ljudi, a posebno visoke moralne i eti~ke osobine i suca i tu`itelja i odvjetnika. Posebno je te{ko i odgovorno raditi u kaznenim predmetima u odvjetni{tvu, jer prakti~no svatko tko vam uka`e povjerenje za obranu, stavlja svoj i `ivot svoje obitelji u va{e ruke! Dakle, odgovornost je ta koja nadilazi svaku drugu posebnost ovoga zanimanja. A za{to je ipak i drag? - Drag je jer ste u prilici pomo}i ljudima, ljudima koji su dovedeni u poziciju da samo vas imaju za prijatelja, jer kada optu`enoga napuste svi, nerijetko i njegova obitelj - uvijek mu ostaje branitelj. Ukoliko branjenik dobije osloba|aju}u presudu za svoga klijenta, to je najve}a radost i za mene i za klijenta. Svakom predmetu prilazim profesionalno i odgovorno i, ako to rezultira uspjehom, to pokazuje da je moj klijent bio nevin pa tu ~injenicu do`ivljavam kao

Nada Dalipagi}, odvjetnica

Trideset godina u ritmu stresa i zadovoljstva

8. august 2010. godine

27

nagradu za mukotrpan rad. Na koncu, humanost je najljep{i dio ovoga zanimanja. Imam sre}u da moj posao i moja strast. I premda sam toliko godina u njemu, ta strast nadolaze}im vremenom buja, a neupu}eni misle da bi trebalo biti obratno. Vi ste me|u rijetkima bili i sudac i odvjetnik! Dakle, mo`ete nam re}i je li klijent ba{ uvijek, ako je bio oslobo|en, moralno i eti~ki “~isto“ oslobo|en? - Pravomo}na presuda suda za mene je svetinja. Mo`da mi i mo`e biti `ao {to presuda nije eventualno manja ili pak druk~ija, ali ja u su{tini duboko po{tujem sud i, nakon {to ulo`im sve pravne lijekove, kona~na odluka suda za mene je doista kona~na... U velikim predmetima, u vrlo malom broju slu~ajeva sam bila potpuno razo~arana kona~nom presudom... Na primjer? - Neke presude koje su se odnosile na ubojstva, bila sam mi{ljenja da odre|ene okolnosti zbog kojih je izre~ena visoka kazna nisu bile dovoljno cijenjene i uva`ene kao

olak{avaju}e okolnosti... Na`alost, ne mogu vam navesti takav slu~aj, jer bih time prekr{ila odvjetni~ku tajnu, svetinju odvjetni~kih postulata. Kao sutkinja, koju ste najte`u kaznu izrekli? - Bila je to najdrasti~nija mogu}a kazna u tom trenutku, koju je predvi|ao kazneni zakon; presudila sam trideset pet godina zatvora Muameru Topalovi}u, ubojici obitelji An|eli} kod Konjica, a presudu sam donijela zajedno s kolegom Hamom Kebom kao ~lanom sudskog vije}a. U zadnjih petnaest godina sudovanja sudila sam najte`e predmete ratnih zlo~ina, razbojstava i ubojstava. Sudila sam s najstru~nijim kolegama sucima, te sura|ivala sa vrhunskim kolegama odvjetnicima: pokojnim Markom Martinovi}em, Berom Vlaho i Damjanom Vla{i}em, legendama na{ega sudstva i odvjetni{tva, ali sura|ivala sam i sura|ujem i s drugim kolegama s velikom zadovoljstvom. Nismo spominjali prijetnje...

- Tko god iz ovoga posla ka`e da nije imao prijetnji, ne govori istinu! Osje}aj straha u normalnim granicama je ljudski. Ali, ako strah postane opsesijom, onda je vrijeme za napu{tanje ovog zanata. Imala sam sre}u da su me preozbiljne prijetnje mimoi{le. Bezbroj drugih sam ignorirala i imala sam pravo. Ali, dok sam radila kao sutkinja, priznajem da sam imala nekoliko vrlo ozbiljnih prijetnji. Za{to ste sudski stol zamijenili odvjetni~kim? - Ta potreba dugo je dozrijevala u meni. Jer sudski mi je posao ulio puno samopouzdanja, donio mi puno znanja da se mogu upustiti u takav odgovoran posao. Jer u sudu mo`ete pogrije{iti, jer }e drugostupanjski organ ispraviti eventualnu pogre{ku, a u odvjetni{tvu ne smije biti gre{ke. U to su vrijeme moje obje k}eri zavr{avale pravni fakultet i san mi je bio zajedni~ko odvjetni{tvo s njima. To se djelomice i realizirao, pa mla|a k}er Jelena radi sa mnom u uredu od prvoga dana, a starija Danijela je nedavno imenovana za `upanijsku tu`iteljicu. Kako to, pa roditelji obi~no ne vole da im djeca rade isti posao? - Nisam vr{ila nikakav pritisak na njih, ali kako od posla ne mo`ete pobje}i nigdje gdje se nalazite, najmanje u ku}i, va{i predmeti svuda idu za vama kao ku}ica za pu`em, pa su one vjerojatno u tome vidjele izazov, pa mi je to uljep{alo `ivljenje jer se pravo u na{oj ku}i `ivi dvadeset i ~etiri sata. Najve}i odvjetni~ki proces? - Uh, puno ih je iza mene, ali dr`im da je moj najve}i odvjetni~ki uspjeh osloba|aju}a presuda u predmetu ^ovi} - Lijanovi}i. Trajao je pet godina. I prvostupanjska i drugostupanjska presuda bila je osloba|aju}a. Pozicija `ene u bh. pravosu|u i njezina autoritativnost, prema Va{oj ocjeni, ali i iskustvu? - Na poziciji sutkinja i tu`iteljica puno je `ena u nas. Po mojoj prosudi, iznimno kvalitetnih. Ali

malo je `ena na pozicijama predsjednika sudova i to dr`im {tetom. [tetom ili diskriminacijom? - I diskriminacijom. Jer o~ito je da `ene izuzetno te{ko dolaze na rukovode}e polo`aje. A u odvjetni{tvu? - Tu je znatno manje `ena, naro~ito na kaznenim predmetima. Razlog je, po meni, ~injenica da u ovom poslu mora{ biti klijentu na raspolaganju dvadeset i ~etiri sata, pa `ene te{ko uskla|uju obitelj s obvezama. Kako ste Vi to uspjeli uskladiti? - Imam veliku potporu obitelji, osobito supruga Sa{e, koji je ~ovjek od malo rije~i, ali od konkretnih djela. Cijeli moj `ivot stoji iza mene kao potpora. A s njim sam od petnaeste godine! Uh! Pa poprili~no je to godinica u braku! - (Smijeh) Ma, najprije smo se zabavljali devet godina, pa smo se onda `enili... A koja je onda braku obljetnica? - Trideset ~etvrta... Netko mi re~e da ste negdje izjavili kako jedino novinare besplatno zastupate u brakorazvodnim parnicama. Unato~ tomu {to sam trenuta~no osobno nezainteresiran, bome znam kolegice i kolege koji samo {to se nisu zainteresirali... - (smijeh) Novinarstvo je profesija koju iznimno cijenim, jer ima sli~an ritam stresa kao i odvjetni{tvo. Pa sam ja u ovda{njoj Udruzi novinara u grupi odvjetnika za besplatnu pomo} novinarima, ali to se ne odnosi samo na brakorazvodne parnice! Novinari imaju danas toliko problema koji tra`e stru~nu odvjetni~ku pomo}. Dobro, hvala u ime sestara i bra}e po peru, ali skloni ste i kulturi, prijateljujete s brojnim istaknutim umjetnicima, na svakoj ste gotovo kulturnoj manifestaciji, iznimno ste aktivni oko Mostarskog prolje}a; kada to sve stignete? - Kultura je moj usporedni na~in `ivota. Kultura je postignu}e indi-

PRIJETNJE Tko god iz ovoga posla ka`e da nije imao prijetnji, ne govori istinu! Osje}aj straha u normalnim granicama je ljudski. Ali, ako strah postane opsesijom, onda je vrijeme za napu{tanje ovog zanata. Imala sam sre}u da su me preozbiljne prijetnje mimoi{le. Bezbroj drugih sam ignorirala i imala sam pravo. Ali, dok sam radila kao sutkinja, priznajem da sam imala nekoliko vrlo ozbiljnih prijetnji
vidualaca. Ja volim individualnost. Ljudi iz svijeta kulture druk~ije razmi{ljaju, govore i `ive. A ja to trebam! Oni su moj ispu{ni ventil. Volim kazali{te, film, glazbu, a najvi{e - slikarstvo. I slikare. Oni su ljep{a strana moje stvarnosti. Kad vidim novu sliku, recimo Marina Topi}a, osjetim odu{evljenje, radost zbog uspjelog slikarskog izraza. Nikada ne krijem emocije kada je kultura u pitanju. Da, nastojim biti korisna i u Matici hrvatskoj, gdje sam u mostarskome ogranku ve} godinama u predsjedni{tvu, i gdje nastojim pripomo}i da se na{e Mostarsko prolje}e razvije do festivalskih razina po kojima je danas poznato u svijetu. Ni moda Vam nije strana, nosili ste i neke revije. - Pa {to! Nije nu`no da se kultura odijevanja odmah progla{ava klasi~nim “modiranjem!“ Ne, zaboga! Zna~i li to da bi i kulturu prehrane trebalo smatrati prekomjernim konzumiranjem hrane?! Oduvijek sam pazila kako izgledam, {to obla~im i kakav dojam ostavljam. To je moj individualizam. @ena, naravno ako ima mogu}nost, treba tako izgledati. A ako tu mogu}nost nema, ona }e i u onome {to ima na sebi uvijek izgledati lijepo, ako je ona u du{i zadovoljna svojim izgledom. Dakle, garderoba je vanjski efekt, a odnos prema njoj negdje je unutra. U tome je dra` biti `enom. Revije? Ma ne... samo jednom, radile smo s gospo|om Amelom Radan reviju u dobrotvorne svrhe u Sarajevu. Bilo je niz poznatih osoba i to pamtim kao meni simpati~no, a nekom korisno iskustvo.

PRIMJER Dapa~e je Nada Dalipagi} primjerom kojega bi suvremena `ena - ako je takvoj u na{em dru{tvu uop}e mogu}e opstati - trebala slijediti, jer ona svojom pojavom nosi i neku vrstu intelektualne provokacije, pa ju zbog toga netko mo`e i ne voljeti, ali je zamijetiti svakako - mora

28

8. august 2010. godine

PRI^A
Napisao: Lu SIN Ilustrovao: Bo`o STEFANOVI]

d dvanaeste godine sam kao {egrt po~eo raditi u kr~mi Sian hen koja se nalazila na ulazu u gradi} Lud`en. Gazda je rekao da izgledam previ{e glupo i da ga je strah da ja ne bih mogao nau~iti da slu`im gospodu pa me je postavio da radim kao ispomo} u prostoriji s ulice. S ljudima u kratkim bluzama se zaista lak{e govorilo, ali je isto tako mnogima od njih bilo do galame i nerada. Obi~no su `eljeli da gledaju kada im se iz ba~ve to~i `uto vino, nastoje}i da se vlastitim o~ima uvjere da na dnu zdjele nema vode, a opustili bi se tek nakon {to bi pogledom ispratili potapanje zdjele s vinom u vrelu vodu. Uz takav pomni nadzor bilo je te{ko razvodniti vino. Zato mi je nakon nekoliko dana gazda rekao da ja ne mogu raditi ni ovaj posao. Imao sam sre}u {to me je bila preporu~ila jedna uticajna osoba tako da me on nije mogao otpustiti. Da mi je novi, jako dosadan posao: trebalo je da zagrijavam vino. Otada sam po ~itav dan stajao za {ankom i samo to radio. Tu se nije mogla napraviti nikakva {teta, ali je posao bio monoton i ja sam se dosa|ivao. Moj gazda je bio dosta naprasit ~ovjek, a ni gosti nisu imali naro~ito dobronamjeran izgled: sve to skupa je ~ovjeka te{ko moglo razveseliti. Smijeha bi u na{oj kr~mi bilo samo onda kad bi se u njoj pojavio Kon I}i. Zato ga ja i pamtim do dana dana{njeg. Kon I}i je bio jedini gost u drugom kaftanu koji je vino pio stoje}i. Bio je visoka rasta i bljedunjavog lica, ispresijecanog borama me|u kojima su se ~esto vidjeli o`iljci. Imao je sijedu i ra{~upanu bradu. Na sebi je nosio drugi kaftan, prljav i poderan, kao da ga deset godina nije ni prao ni krpio. U svom govoru je imao toliko zastarjelih literarnih fraza, da su oni kojima se obra}ao mogli tek napola razumjeti ono {to bi od njega ~uli. Budu}i da se prezivao Kon, ljudi su ga nazvali prema znakovima sa onih crvenih listi}a i onim tek napola razumljivim „Ulazi gospodin Kon I}i...“ Kad bi Kon I}i u{ao u kr~mu, svi prisutni bi ga pogledali i nasmijali se. Neko bi dobacio: „Kon I}i! Opet ima{ novu kvrgu na licu“. On nije odgovarao, ve} bi se obra}ao kr~maru i zatra`io „da mu se ugriju dvije zdjele vina i da jedan tanjiri} za~injenog graha“. Istovremeno bi na {anku poredao devet bakrenjaka. Na to bi se obi~no ~ulo glasno dobacivanje: „Mora da si opet krao“! „Za{to bez razloga kleve}ete nekog ko je ~estit“? — upitao bi tada on iskola~iv{i o~i. „Ko ~estit? Prekju~er sam svojim o~ima vidio kako su te vezali i tukli zato {to si ukrao knjigu iz ku}e porodice He.“ Kon I}i bi pocrvenio, `ile bi na njegovom vratu isko~ile i on bi se branio: „Uzeti knjigu, to nije kra|a... uzeti knjigu... to je stvar u~enih ljudi, zar se to mo`e smatrati kra|om“? Zatim bi slijedilo: kako „pravi ~ovjek i u siroma{tvu ostaje uspravan“ i neka te{ko razumljiva zbrka arhaizma od koje bi svi prisutni zaurlali od smijeha i atmosfera bi i u kr~mi i van nje postala vesela. ^uo sam ljude koji su ga ogovarali kako ka`u da je on nekad studirao, ali da nikad nije uspio polo`iti ispit za ~inovnika pa kako na taj na~in nije mogao da zara|uje za `ivot: postajao je sve siroma{niji i siroma{niji, dok nije dogurao da prosja~kog {tapa. Sre}om, imao je lijep rukopis pa se je mogao izdr`avati bave}i se prepisivanjem. Nasuprot tome, bio je prgav, lijen a volio je i piti. Tako bi nakon nekoliko dana nestajao zajedno s knjigama, papirom i tu{em. Kad se to nekoliko puta ponovilo, vi{e ga niko nije htio zaposliti kao prepisi-

O

Kon I}i

NEDJELJE
od smijeha. Tako je Kon I}i uveseljavao ljude, a zabave je bilo i kad on nije bio tu. Jednom prilikom bilo je to na dva ili tri dana prije Praznika jeseni, gazda, koji je ba{ polako zbrajao ra~une, odjednom odlo`i kredu i re~e: Kon I}i odavno nije do{ao. Dugovao je devetnaest bakrenjaka. Tada se i meni u~ini da ga, zaista, odavno nismo vidjeli. „Kako bi i mogao do}i“ - umije{a se jedan gost. – „Prebili su ga i obje noge su mu slomljene.“ „Ah“! - u~ini gazda. „Opet je krao. Samo, bio je toliko glup da pokrade gospodina Dina, oblasnog ~inovnika. Kasti iz njegove ku}e?!“ „[ta je onda bilo?“ „[ta? Upravo je morao da napi{e priznanje, a onda su ga tukli. Tukli su ga do pola no}i i prebili mu obje noge.“ „A onda?“ „Pa ostao je prebijenih nogu.“ „Ali poslije toga?“ „Kako?... Ko to zna? Mo`da je i umro.“ Gazda vi{e nije ni{ta pitao, samo je polako nastavio da zbraja ra~une. Nakon Praznika jeseni, vjetar je iz dana u dan bivao sve hladniji i hladniji, vidjelo se da je zima na pomolu. Po ~itav dan sam se vrtio oko vatre obla~e}i, ponekad, pamukom postavljenu bluzu. Jednog poslije podneva, kada u kr~mi nije bilo ba{ nikoga, sjedio, sam za {ankom `mire}i, kad odjednom za~uh ne~iji glas: „Ugrij mi zdjelu vina“! Taj glas je bio tih i jedva ~ujan, ali mi se u~inio poznat. Pogledao sam, ali nisam mogao nikoga vidjeti. Onda sam ustao i ponovo pogledao prema vratima. Odmah ispod {anka, okrenut prema vratima, sjedio je Kon I}i. Lice mu je bilo tamno i mr{avo. Li~io je na avet. Na sebi je imao postavljen kaput, ve} sav u dronjcima i sjedio prekr{tenih nogu na jastu~etu koje je za njega bilo pri~vr{}eno koncima od like preba~enim preko ramena. Vidjev{i me on ponovi: „Ugrij mi zdjelu vina“! U tom trenutku i gazda istegnu vrat i pogleda preko {anka: „Jesi li to ti, Kon I}i? Jo{ mi duguje{ devetnaest bakrenjaka“. Kon I}i podi`e glavu i odgovori poti{teno: „To... Vrati}u idu}i put. Za ovo sad imam pare. Dajte mi dobrog vina“. Gazda se po svom obi~aju nasmija i re~e: „Pa ti si opet krao Kon I}i“! On se ovaj put nije onako `ustro pravdao ve} jednostavno re~e: „Pustite sad {alu“! „[alu? Za{to su ti prebili noge ako nisi krao?“ „Pao sam“ - re~e tiho – „pao, pao..“ Njegov pogled kao da je preklinjao gazdu da o tome vi{e ne govori. Ugrijao sam zdjelu vina i stavio je na prag. On u svom poderanom d`epu napipa ~etiri bakrenjaka i stavi ih u moju ruku. Tada sam primijetio koliko su mu ruke bile blatnjave, vjerovatno je na njima dopuzao do kr~me. Ubrzo zatim, nakon {to je popio vino, on se puze}i na rukama,i pra}en smijehom i dobacivanjima prisutnih polako udalji. Nakon ovoga je opet pro{lo dosta vremena, a da ga mi nismo vidjeli. Pred kraj godine gazda je ponovo skinuo tablu sa zida i rekao: „Kon I}i nam i dalje duguje devetnaest bakrenjaka“. Me|utim, kad je do{ao Praznik jeseni, on to vi{e nije spominjao. Ponovo se bio pribli`io kraj godine, a mi jo{ nismo bili vidjeli Kon I}ija. Nisam ga vidio ni do dana{njeg dana. Vjerovatno je Kon I}i zaista umro.
S kineskog preveo Kemal MUFTI]

Bilje{ka o piscu:
Lu Sin ro|en je 1881. godine u [aosinu. Za~etnik je onog {to se u Kini naziva modernom knji`evno{}u. va~a. Poslije toga nije imao kud pa je po~eo i da potkrada. Ipak, on se u na{oj kr~mi pona{ao bolje od ostalih gostiju; nikad nije propu{tao da plati ra~un. Ponekad bi se dogodilo da trenutno nema novaca pa se i njegovo ime znalo na}i upisano kredom na tabli du`nika, ali ne bi pro{ao mjesec dana, a da on ne izravna svoj dug. Tada bi i njegovo ime bilo izbrisano s table. Popiv{i pola zdjele vina, Kon I}i bi se smirio. Onda bi neko sa strane ponovo upitao: „Kon I}i, da li ti zaista zna{ da ~ita{“? On bi samo prezirno pogledao u pravcu iz kojega je dolazio glas daju}i tako do znanja da takvo pitanje nije dostojno odgovora, ali je pitalac ostajao uporan: „Kako to da si pismen kad nisi dogurao ni do pola ~inovnika“? Ove rije~i kao da su u njega unosile nekakvu tugu: on bi pobijedio, a usne bi mu se samo nijemo micale mrmljaju}i i ovaj put nerazumljive literarne arhaizme. Tada bi se svi prisutni glasno nasmijali i u kr~mi bi opet postalo veselo. U takvim trenucima sam se i ja mogao pridru`iti op{tem smijehu, a da me gazda za to ne izgrdi. [tavi{e, i on sam mu je postavljao sli~na pitanja da bi nasmijao svjetinu. Kon I}i je znao da s njima ne mo`e razgovarati, pa je zato }askao samo s djecom: „Jesi li i{ao u {kolu?“ - upitao me je jednom prilikom. Lagano sam klimnuo glavom. „Zna~i, i{ao si. Hajde da te malo ja propitam. Zna{ li kako se u rije~i huisian pi{e znak hui?“ Ukupno je napisao trideset i tri pripovijetke i niz eseja. Umro je 1938. godine u [angaju. „Kako to da mene ispituje jedan prosjak?“ - pomislio sam. Okrenuo sam se ne obra}aju}i pa`nju na njega. ^ekao je dosta dugo, a onda rekao blagim glasom: „Ne zna{?... Ja }u te nau~iti. Samo dobro upamti. Ove znakove treba dobro upamtiti: kad kasnije i sam postane{ gazda, koristi}e{ ih u pisanju ra~una“. U sebi sam mislio kako je meni potrebno jo{ mnogo da bih postao gazda, a osim toga moj gazda na ra~unu jo{ nikad nije napisao rije~ komora~. Sve to skupa mi je bilo smije{no, ali me je i gnjavilo pa sam nezainteresovano odgovorio: „Ko od tebe tra`i da me podu~ava{? Uostalom, zar to nije isti znak kao i u rije~i odlaziti“? Kon I}i je bio odu{evljen pa je po {anku lupao sa svoja dva duga~ka nokta, a onda rekao klimaju}i glavom: „Tako je, upravo tako!... A zna{ li ti da se znak Hui mo`e pisati na ~etiri na~ina“? Meni se to vi{e nije dalo slu{ati, pa sam se samo namr{tio i udaljio. Tada je Kon I}i u vino umo~io svoj nokat da bi na {anku ispisao znak „hui“, ali vide}i da se ja na to ne obazirem, on uzdahnu, a na licu mu se pojavio izraz uvrije|enosti. Katkada bi djeca iz susjedstva, ~uv{i smijeh, dotr~ala i uz galamu opkolila Kon I}ija. On bi tada svakome dao po jedno zrno graha. Djeca se ne bi odmah razilazila nastavljaju}i da zure u njegov tanjiri}. Kon I}i bi dlanom pokrio tanjiri} i sagnuo se prema djeci: „Nema vi{e“. Ostalo nije skoro ni{ta vi{e. Tek tada bi se djeca razbje`ala vri{te}i

8. august 2010. godine

NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Pi{e: Josip VRI^KO

KNJIGA

LARSSONOVA MILLENNIUM TRILOGY - NAJPRODAVANIJA

josip.vricko@oslobodjenje.ba

Prokleta
Znatno je va`nije pitanje ~ime je to Campbell zadu`ila onda{njeg liberijskog predsjednika. I je li, kad su joj pokucali na vrata, u sobi doista bila sama. E, time se Haag ne bavi, njima je va`nije utvrditi za {to je jo{ Taylor koristio dijamante. Osim, ~ini mi se, za one stvari
ada vi{e nema nikakve dvojbe - “ve~era“ je samo {ifra (Ba{ kao ono kada vam netko ka`e: hajmo na kavu, a onda se oblo~ete ko Rusi). Dokazala je to ovih dana Naomi Campbell, svjedo~e}i u Haagu kao svjedok u slu~aju biv{eg liberijskog predsjednika Charlesa Taylora. Naime, crna je pantera ‘97. pozvana na dobrotvornu ve~eru u ku}u Nelsona Mendele i nakon {to se malo pojelo i popilo, ugledno se dru{tvo razi{lo po sobama. Navodno, svatko u svoju. Sam. U neko doba, taman kad je Naomi hvatao prvi san, netko je pokucao na vrata. Kad tamo, pred vratima dvojica mu{karaca. Pomislila je manekenka kako su do{li po autogram. Kad, vraga! @urno su joj dali vre}icu i kratko kazali da je to poklon.

ve~era
Eh, tu dolazimo do odgovora za{to }u tra`iti (i, dakako, dobiti) talijansko dr`avljanstvo. Evo kako, dakle, Silvio Berlusconi poziva na ve~eru; po{alje avion, damu na aerodromu do~eka njegov ~ovjek, odmah je isplati i tek potom je odveze u njegovu pala~u, glasovitu Grazioli. Kad tamo, jo{ desetak djevojaka... i pokoji mu{karac. Poslije ve~ere, tko ho}e ostati, ostane, tko ne}e - ]ao! I tako je stanovita, a, Bog’me, i vreme{na tridesetosmogodi{nja Terry odlu~ila ostati (Znati`eljno je nesretno `ensko!). Respektiraju}i njezinu kooeprativnost, odmah su joj pokazali Silvijevu odaju, koja bi se komotno mo-

[vedski pisac Stieg Larsson prvi je autor ~ije su se knjige u elektroni~kom obliku prodale u vi{e od milion primjeraka. Elektroni~ka knji`ara Kindle internetske tvrtke Amazon navodi kako se radi o digitalnim primjercima Larssonove “Millennium Trilogy“, romanima “Mu{karci koji mrze `ene“, “Djevojka koja se igrala vatrom“ i “Kule u zraku“. Isti~u i da se sve tri knjige {vedskog novinara i pisca nalaze me|u njegovih 10 najprodavanijih knjiga svih vremena. Karl Stig-Erland Larsson {vedski je pisac i novinar kojeg je posthumno ponovno proslavila “Millennium Trilogy“. Ro|en je 1954, a umro je iznenada, od sr~anog udara, 50 godina kasnije. Godine 2008. progla{en je drugim najbolje prodavanim autorom u svijetu, a do marta 2010. njegova “Millennium Trilogy“ prodata je u vi{e od 27 miliona primjeraka u vi{e od 40 zemalja svijeta.

FILM

NO] I DAN (KNIGHT & DAY)

S

mo ona zanimljiva. [to ~ovjek, pa makar i premijer, od 70 i ne{to ljeta, mo`e s tri djevojke raditi cijelu no}?! Spavati... to mi nekako prvo pada na pamet. Ali, malo mi je sumnjivo. Jer, po zakonu velikih brojeva, od tri `ene, makar jedna - hr~e. Dakle, ako mu je bilo (samo) do spavanja, mogao je izabrati jednu, a ne ostaviti vrata otklju~ana, pa tko u|e - u|e! U svakom slu~aju, Berlusconi je gospodin vrijedan svakoga respekta. Uostalom, da jo{ mnogo toga mo`e pru`iti no}u, pokazuje i to da nije - kao neki - dijelio dijamante. Samo bi`uterije. Tako rade pravi mu{karci! I zato `elim takvog pre-

Visokobud`etna akciona komedija “No} i dan” (Knight & Day) novo je redateljsko ostvarenje kultnog ameri~kog autora Jamesa Mangolda, koji je na velike ekrane donio Oskarima nagra|ene klasike “Prekinuta mladost“ i “Hod po rubu“. U izuzetno zabavnom spektaklu prepunom `estokih akcionih scena na ekranu zajedno blistaju holivudske megazvijezde Tom Cruise, junak blockbuster serijala “Nemogu}a misija“, te prelijepa Cameron Diaz, koja je status akcione junakinje potvrdila sa hit-serijalom “^arlijevi an|eli“. U sporednim ulogama u filmu, koji je u posljednjih mjesec dana u kinima {irom svijeta ostvario zaradu od gotovo 200 miliona dolara, pojavljuju se nadolaze}e zvijezde Peter Sarsgaard i Viola Davis. U filmu Cruise igra supertajnog agenta Roya Millera, koji preokre}e naoko obi~an `ivot June Haven naglava~ke… i obratno. Iznimno sposobnog tajnog agenta savladat }e ljubav, a obi~na `ena shvatit }e da je sposobna u~initi najnevjerojatnije stvari. Za Sarajlije, film ve} igra u kinu Cinema City.

TEATAR

BOJAN STUPICA (1910 - 1970)

MA, PUSTI ME DA SPAVAM!
Kako se, me|utim, jo{ nije razbudila, Campbell nije ni gledala {to je u vre}ici. Ipak, ovla{ dodirnuv{i poklon, shvatila je kako su unutra nekakvi kamen~i}i. Tek ujutro, nakon {to se na{minkala, vidjela je da su unutra nebru{eni dijamanti. Koji su - ~ak i kada su nebru{eni - najbolji `enini prijatelji. Za doru~kom se pohvalila Miai Farrow i svojoj biv{oj agentici, a one su odmah znale da je darovatelj Taylor. Kako?! Mo`da su i ranije ve~eravale s tim galantnim zlo~incem? Ipak, znatno je va`nije pitanje ~ime je to Campbell zadu`ila onda{njeg liberijskog predsjednika. I je li, kad su joj pokucali na vrata, u sobi doista bila sama. E, time se Haag ne bavi, njima je va`nije utvrditi za {to je jo{ Taylor koristio dijamante. Osim, ~ini mi se, za one stvari.

BERLUSCONI [to ~ovjek, pa makar i premijer, od 70 i ne{to ljeta, mo`e s tri djevojke raditi cijelu no}?! Spavati... to mi nekako prvo pada na pamet. Ali, malo mi je sumnjivo. Jer, po zakonu velikih brojeva, od tri `ene, makar jedna hr~e. Dakle, ako mu je bilo (samo) do spavanja, mogao je izabrati jednu, a ne ostaviti vrata otklju~ana, pa tko u|e - u|e!
gla zvati – {ok-soba. I kad je u{la (bez kucanja), imala je {to vidjeti, sa Silvijem su bile ve} dvije dame. No, kao pravi doma}in, nije je, dakako, Terry, vratio s vrata. Dapa~e! “U|i slobodno“, zapjevao je... i svi su se sretno zabavljali do kraja no}i. [tovi{e, do 11 sati ujutro. mijera. Sretna je zemlja koja ga ima. A ne kao onaj Rus, Putin, od kojega propaganda svim silama nastoji napraviti Velikog Vladimira. Vi{e ga slikaju u toplesu od Dare Bubamare. Vozi motore, ska~e iz aviona, pozira sa sibirskim tigrovima, uvijek mu nekakvo oru`je u rukama... ali, nigdje `ena. Ili, makar - `ene. A jo{ ~ujem kako mu je Berlusconi prijatelj. Pa, ako mu je prijatelj, gdje je on na rimskim ve~erama. Ne mo`e ni Silvio sve sam. Jer, lako je s tigricama, ali hajde ti s - ko Berlusconi. I to jo{ poslije ve~ere.

Nisu se mnogi sjetili maga teatra Bojana Stupice kad se ovih dana bilje`i stogodi{njica njegova ro|enja. Reditelj, scenograf i pedagog, imao je nevi|eni talent, nadahnu}e, vizionarstvo, rafinirani osje}aj za promatranje, renesansna i osobena li~nost, neukrotiv temperament, erudicija i poeti~nost obilje`ili su zna~ajan period u pozori{nom `ivotu ex-yu prostora. Ovaj “nekrunisani kralj pozori{ta“, arhitekta po obrazovanju, strasno je gradio svoje pozori{ne likove, ali istom energijom podizao i velike pozori{ne ku}e. Slovenac po ro|enju, koji je radio na svim jugoslavenskim scenama, ostavio je iza sebe izuzetan opus - 116 re`ija na doma}im i 14 na inostranim, scenama, 140 scenografija, 37 pozori{nih i filmskih uloga, a pred smrt izjavio da to nije ni tre}ina onoga {to je `elio da uradi! Jednom je rekao: “@ivot je ~udan i pun obrta. U vrijeme kada sam najvi{e zalazio u pozori{te i bioskop, u vrijeme kada sam najvi{e `elio, tad nisam imao para. U kinu sam sjedio u prvom redu, u pozori{tu u posljednjem. Danas, kada sam ugledan gra|anin, sjedim u posljednjim redovima kina i prvim redovima u pozori{tu. I to mi se uop}e ne svi|a…”

MUZIKA

PSIHOMODO POP

NE DA, NE DA DIJAMANTE
Naravno, budu}i je oprezni Berlusconi damama podijelio samo nekakvu bru{enu bi`uteriju, Haag, pravedan kakvog ga je Bog dao, ne}e tretirati rimsku ve~eru. Osobno, meni je sa-

^etvrte no}i Festivala prijateljstva - Gora`de 2010. nastupio je hrvatski bend “Psihomodo pop“ s originalnim Davorom Gopcem, koji je priredio odli~an provod brojnoj publici. “Bilo je dobro, malo sam imao i{ijas, ali to se ne smije govoriti javno. Nadisao sam se toliko kvalitetnog zraka ovdje da je to nevjerovatno. Volim Gora`de, krasan grad, i do}i }emo ponovo. Ovaj festival je ne{to sjajno, ma super je ovdje. Nama je bilo odli~no, publici je bilo odli~no i to je to”, kazao je u svom stilu Gobac nakon dvoiposatnog koncerta.

30

8. august 2010. godine

DOM Ljepota `eljeza u interijeru i eksterijeru
MOJ
Monika GALOVI] - DUMEND@I], dipl. ing. arh.

Tvrtka Lavart iz Vara`dina je jedinstven proizvo|a~ ekskluzivnog namje{taja od masivnog `eljeza u kombinaciji s masivnim drvetom ili staklom. Svi proizvodi su ru~no izra|eni u jedinstvenim tehnikama bojenja i patiniranja. Specijalne boje, koje koristi tvrtka, daju ekskluzivnost i trajnost njihovim proizvodima

Primjena `eljeza je oduvijek u interijerima stvarala specifi~ne prostorne ugo|aje koji su bili i ostat }e uvijek cijenjeni. Na~in obrade i primjene `eljeza ovisi o zahtjevima i funkciji prostora, no ono }e se kao materijal uvijek prilagoditi, jer omogu}ava raznovrsne stilske izra`aje kao i mogu}nost oblikovanja razli~itih komada namje{taja i opreme. U proizvodnom progra-

mu tvrtke Lavart se isti~u: - kupaonski namje{taj i galanterija (vje{alice – samostoje}e i zidne, dr`a~i papira, ogledala, ru~ke) predsoblja - kutne garniture, trosjedi, fotelje - spava}e sobe, kreveti - vrtne garniture (pocin~ane i obojane u `eljenu patinu) s garancijom 30 godina. Boje i patine renomiranih svjetskih proizvo|a~a tvrtka Lavart nudi u sljede}im kombinacijama: crna mat - ru~no vu~ena patina - bakar, zelena, zlatna i zlatna prevu~ena obrisima, zelene patine - crna sjajna - ru~no vu~ena patina - bakar, zelena, zlatna i zlatna prevu~ena, obrisima zelene patine, bijela mat - ru~no vu~ena patina bakra ili zlata,- bijela sjajna – ru~no vu~ena patina bakra ili zlata,- zelena mat – s nanosom patine bakra ili zlata. Ograde od obra|enog ili kovanog `eljeza, ukrasna galanterija za odr`avanje pe}i i kamina, rasvjetna tijela od `eljeza, dekorativni predmeti ili komadi namje{taja, postat }e ukras va{eg doma i svjedo~iti o ljepoti `eljeza u interijeru i eksterijeru. Ljepota `eljeza, preto~ena u elemente namje{taja i galanteriju, ima dugotrajnu vrijednost i kvalitetu.

MOJ

VRT

Intimno,
zatvoreno

Koji je vrt najbolji, odlu~uju oni koji ga imaju. No onaj zatvoreni postaje dijelom ku}e, zelenom sobom pod vedrim nebom. Ali ne treba ga zatrpati, ve} ma{tovito urediti…
Gordana HORVATOVI]

dvori{te

Ljeto u vrtu je doista zanimljivo, naro~ito za one koji u`ivaju u cvije}u, hladovini i mirisima. Zavisno od toga kakav vrt imate, gdje vam je ba{~a, kako s njom postupate, lijepo je pro~itati ovaj tekst {to ga na|oh na mojcvijet.hr. “Mirni kutak vrta. Pletena garnitura u sivo-plavoj boji nje`no se uklopila u rasko{no zelenilo vrta. Cvjetni lonac od terakote i bijela ru`a kao nje`ni detalj, a nasred travnjaka pravi vatromet prekrasnih rascvjetalih perjanica astilbe bijele, roze i purpurne boje. Ova prekrasna trajnica zbog svojih izuzetnih cvatova uvijek je vrlo atraktivan detalj svakog vrta. Njeni zanimljivi cvatovi mogu biti i `ute, cinober-crvene i karmin-crvene boje te, po `elji, mo`ete usred zelenila travnjaka stvoriti vatreni detalj sastavljen od rascvjetalih perjanica astilbe. Patio ili zatvoreno dvori{te, po mom mi{ljenju, zaista spada u najintimniju vrstu vrtova. Zatvoren

8. august 2010. godine

31

SAVJETISTRUCNJAKA

Zdravlje i za~ini
Bosiljak, origano i ru`marin nisu samo nezaobilazni za~ini mnogih jela nego i sastojci razli~itih ljekovitih pripravaka
Tradicionalna mediteranska jela nezamisliva su bez mediteranskih za~ina. No, osim {to su aromati~ni i hranjivi, mediteranski za~ini posjeduju i mnoga ljekovita i kozmeti~ka svojstva, pa se ve} vjekovima koriste za pripremanje razli~itih pripravaka kojima se ubla`avaju mnoge bolesti te odr`ava higijena i poti~e ljepota tijela. Maj~ina du{ica posjeduje sna`na antibioti~ka svojstva, a origano je dokazano jedan od najja~ih prirodnih antioksidansa. Primjerice, antisepti~na svojstva komora~a i kadulje te antibioti~ka svojstva bosiljka i maj~ine du{ice bila su poznata jo{ u anti~ko doba. Lavanda je zbog svog blagotvornog u~inka na ko`u jo{ u anti~kom Rimu bila nezaobilazni sastojak kupelji i ostalih preparata za njegu ko`e lica i tijela te kose. Mnoga ljekovita svojstva mediteranskih za~ina koji su se stolje}ima koristili u pu~koj medicini i kozmetici za pripremanje ~ajeva, napitaka, kupki, tinktura i krema, u suvremeno doba dokazana su klini~kim ispitivanjima u znanstvenim laboratorijima. Na taj je na~in potvr|eno da maj~ina du{ica, koja je u pro{losti slovila kao antibiotik za siroma{ne ljude, zaista posjeduje sna`na antibioti~ka svojstva, te da je origano dokazano jedan od najja~ih prirodnih antioksidansa. Upravo zahvaljuju}i tim i drugim blagotvornim svojstvima, danas se mediteranski za~ini neizostavno koriste u suvremenoj fitoterapiji, lije~enju prirodnim, biljnim pripravcima. Bosiljak, koji se smatrao bo`anskom biljkom, stavljao se u svetu vodu i na oltare, a odavna je poznat kao antiseptik i prirodni antibiotik. Zbog svojih se svojstava upotrebljavao za smirivanje upala nakon uboda insekata i zmija, ali i za zarastanje rana. Kako sastojci bosiljka osvje`avaju, relaksiraju i smiruju ko`u, ~esto se upotrebljava u preparatima za njegu ko`e, posebno one sklone aknama i li{ajevima. Preparati na bazi bosiljka upotrebljavaju se i za relaksiranje napetih mi{i}a, za poticanje probave i smirivanje gr~eva te za ja~anje `iv~anog sistema i vra}anje tjelesne snage. Kadulja, ~ije latinsko ime salvia u prevodu zna~i biti zdrav, neobi~no je ljekovita biljka. Ima sna`no antisepti~ko djelovanje, pa se stoga tokom pro{losti spaljivala u bolni~kim sobama. Osim {to je antiseptik, djeluje protiv gljivica, smiruje upale ko`e i sluznice te poti~e zacjeljivanje ko`e, pa se koristi i kod grlobolje, ka{lja, prehlade i gripe te za tretiranje rana. Kako regulira rad lojnih `lijezda, ubla`avaju}i znojenje, kadulja se koristi i u kozmeti~ke svrhe. K tome, kadulja poti~e probavu i olak{ava probavljanje masne i slatke hrane te op}enito ja~a organizam, poti~u}i njegove obrambene mehanizme. Komora~, koji spada me|u biljke koje su prve prepoznate kao ljekovite, zbog svojih se antisepti~nih, antitoksi~nih, antibioti~kih te protuupalnih svojstava, naj~e{}e koristi kod poreme}aja u funkcioniranju probave te di{nih putova. Komora~ pospje{uje probavu, spre~ava nadutost i uklanja nadimanje i gr~eve, te poti~e apetit. Pozitivno djeluje kod infekcije di{nih putova, upale grla i promuklosti, a kako poti~e izlu~ivanje sluzi i iska{ljavanje, ubla`ava i napadaje ka{lja i astme. Poma`e kod suzbijanja infekcije mokra}nih putova i ubla`ava probleme s reumom. Poti~e prokrvljenost i izlu~ivanje {tetnih tvari, pa je djelotvoran i protiv celulita. Lavanda se oduvijek koristila za njegu ko`e, pa se dodavala kupkama jo{ u doba anti~kog Rima. Lavanda ~isti, smiruje, ja~a i osvje`ava ko`u, poti~e njenu vla`nost i prokrvljenost te je ~ini nje`nom, mekom i zdravom. No, osim u svakodnevnoj njezi, lavanda poma`e i kod upaljene i ope~ene ko`e, kao i kod pojave akni, ekcema i psorijaze. K tome, smanjuje znojenje, pobolj{ava rast kose i pogoduje zdravlju noktiju, a smanjuje i te{ko}e s probavom uzrokovane stresom, opu{ta napete i bolne mi{i}e, ubla`ava bolne menstruacije i pote{ko}e menopauze te op}enito smiruje cijeli organizam.

sa sve ~etiri strane zidovima ku}e ili dvori{ta, potpuno je odvojen od vanjskoga svijeta i na neki na~in postaje intimnim dijelom ku}e, zelenom sobom pod vedrim nebom. Zato ukoliko raspola`ete takvim prostorom, nemojte ga zatrpati sa svim i sva~im. Upotrijebite ma{tu... a mo`da vam i ova slika pomogne. Vlasnik ovog vrta nije se zadovoljio samo zelenilom i `ivopisnim bojama cvije}a, ve} je pri ure|enju vrta iskoristio i `ivopisne boje materijala za mal~iranje, spojiv{i korisno s impresionisti~kim pobudama svoga duha. Zelenilo vrta poslu`ilo mu

je kao umjetniku platno da na njega nanese toplinu i vatromet boja. U njemu se isprepli}u boje i oblici drve}a, cvije}a, kamena, oblutaka i raznobojnih drvenih strugotina. Fontana je uvijek vrlo `ivotni element svakog vrta. U vrtu ona }e, osim kao ukras, biti i pojili{te za ptice za vrijeme vru}ih ljetnih dana pa }ete mo}i u`ivati u njihovom promatranju. Fontana na slici izdvojena je kao posebna cjelina okru`ena grubim bijelim kamenom i nasutim mal~om od kore smreke pa djeluje poput otoka koji se smjestio usred zelenila vrta...”

32

8. august 2010. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

8. august 2010. godine

Ranjena srna lijepih o~iju i nesretna srca
ad bismo vam rekli da je ta lijepa djevojka, filmski seksidol pedesetih godina, Norma Jeane Mortensen, zacijelo biste pomislili da smo se zabunili, jer svako u toj ljepotici odmah prepoznaje Marilyn Monroe. Ipak, svi smo u pravu, jer Marilyn Monroe je izmi{ljeno umjetni~ko ime Norme Jeane Mortensen, koja se rodila 1. juna 1926. Najslavnija poslijeratna platinasta ljepotica ameri~kog filma do`ivjela je sli~nu sudbinu kao njezina predratna prethodnica i imenjakinja Jeane Harlow. Na isti su na~in iz pokrajine stigle u sredi{te snova Hollywood, pro`ivjele kratak, ali buran `ivot i zavr{ile samoubojstvom. Marilyn Monroe pojavila se prvi put u filmu „D`ungla na asfaltu“ kao jedna od hiljada nepoznatih filmskih starleta i u pravom ameri~kom stilu bila zapa`ena, te se ubrzo probila na sam vrh filma. Hollywood je ponovno rodio jednu zvijezdu, svoju koku da mu nosi zlatna jaja. Marilyn nije bila ni pretjerano lijepa, ni rasko{no darovita, no imala je ne{to {to napre~ac osvaja. Postala je pojmom privla~nosti, po`ude, mu{kih ma{tanja, neprofinjenoga, gotovo vulgarnoga tjelesnog izazova, no ko u izazovu tijela koje govori tra`i profinjenost?!

Marilyn Monroe (1926-1962), glumica

33

K

Filmovi
D`ungla na asfaltu Neprilago|eni Majmunska posla Niagara Mu{karci vi{e vole plavu{e Kako se udati za milionera Rijeka bez povratka Nema biznisa do {ou-biznisa Hajde da se volimo Sedam godina vjernosti Neki to vole vru}e Princ i plesa~ica Sve o Evi Ne{to se mora i pru`iti Autobuska stanica

MESO I MOZAK
Osporavali su joj svaku darovitost, a kad se udala za znamenitog ameri~kog dramati~ara Arthura Millera, govorilo se da se meso vjen~alo s mozgom. Zapravo nije bilo tako. Monroe je pokazala mnogim slavnijim umjetnicima kako se treba kretati pred kamerom i na svoj pomalo naivan i nevje{t na~in graditi ulogu koja se pamti. Ukratko, Marilyn Monroe bila je poput porculanske figurice - od svakog `eljena, ali krhka i ranjiva. Mnogi su je voljeli, no nisu joj pru`ali ljubav za kojom je ~eznula. Svojim nastupima punila je filmske blagajne, a sama je bila uvijek bez novca i na kraju umrla s praznim d`epom. Od mnogobrojnih obo`avatelja, od svih onih kojima je pru`ala sebe, niko njoj nije pru`io razumijevanje. Milioni ljudi u svijetu su joj zavidjeli, njoj koja je u stvarnosti bila duboko nesretna, ranjena srna lijepih o~iju i nesretna srca... Iz razli~itih tekstova (a bilo je i mnogo knjiga) o ovoj kontroverznoj zvijezdi, izdvojili smo za ovu priliku ono {to se ~ini interesantnim...

Marilyn Monroe, pravim imenom Norma Jean Mortenson, potjecala je iz najni`ih ameri~kih slojeva, ali je uspjela ste}i slavu, bogatstvo i po{tovanje milionskog broja obo`avatelja. Jedna od najve}ih zvijezda ameri~kog filma. Postala je poznata u 20. godini poziraju}i gola za kalendar Zlatni snovi. Ro|ena je kao tre}e dijete Gladys Pearl Monroe, a njen otac bio je Edward Mortensen, Norve`anin, za kojeg je Marilyn Monroe govorila da nije njen otac. Roditelji su se razveli 1927 godine... Monroe se po~ela baviti manekenstvom kao model, {to je dovelo do prvog filmskog ugovora, ali te uloge su bile manjeg zna~aja. Kako je karijera odmicala, bila je sve vi{e poznata kao seks-simbol. Ubrzo je postala najpoznatijom holivudskom glumicom. Njen stil glupe plavu{e davao joj je limitirane anga`mane. U braku je bila najprije s Jamesom Darfertyem, za kojega je govorila da je on bio njena jedina prava ljubav. Nakon toga stupa u brak sa zvijezdom bejzbola Joem DiMaggiom, od kojeg se kasnije razvela. Potom se udala za ~uvenog tekstopisca Arthura Millera.

{ao ju je njen psihoanaliti~ar Ralph S. Greenson, nakon {to ga je pozvala sobarica Eunice Murray. U trenutku smrti imala je 36 godina... Dobitnica je Zlatnog globusa za najbolju glavnu glumicu u filmu „Neki to vole vru}e“. Bila je poznata po svojim komi~arskim vje{tinama pa je postala jedna od najve}ih filmskih zvijezda pedesetih i ranih {ezdesetih i kulturna i modna ikona. Pred kraj karijere okrenula se ozbiljnijim ulogama. Me|utim, tada se suo~avala s razo~aranjima u karijeri i privatnom `ivotu. Njena smrt bila je predmet raznih {pekulacija i teorija urota. Postoje indicije da je ubijena zbog ljubavne afe-

re sa ameri~kim predsjednikom Johnom Kennedyem.

NAJVE]A FILMSKA ZVIJEZDA
Monroe je potvrdila kako se mo`e nositi sa ulogama u visokobud`etnim filmovima kad je nastupila u Niagari 1953. Filmski kriti~ari pisali su o Monroinoj vezi s kamerom koliko i o zlokobnoj pri~i. Igrala je neuravnote`enu `enu koja planira ubistvo svog mu`a. Tokom sljede}ih mjeseci, uloge u filmovima „Gospoda preferiraju plavu{e“ i „Kako se udati za milionera“ zacementirale su njen status na A listi glumica te je postala jedna od naj-

Naslovnica Playboya
Marilyn Monroe na naslovnoj stranici Playboya! U to vrijeme po~ele su kru`iti fotografije gole Monroe, koje je snimio fotograf Tom Kelly dok je tra`ila posao. Slike je kupio Hugh Hefner, a u decembru 1953. se pojavila u prvom izdanju Pleyboya. Zbog skandala u Foxu, Monroe je odlu~ila javno potvrditi da je na slikama zaista ona. Kad ju je novinar upitao {ta nosi u krevetu, odgovorila je, “Shanel br. 5”. Na pitanje {ta je imala na sebi tokom snimanja, odvratila je, “Radio“.

SAN I JAVA
Na samom po~etku 1960-ih godina, usprkos ~injenici da je na vrhuncu popularnosti, osje}aju}i raskorak izme|u stvorenog mita o sebi i dubokih osobnih proturje~nosti, do`ivljava psihi~ke slomove. Prona|ena je mrtva 5. augusta 1962. godine u spava}oj sobi, u svom stanu u Brentwoodu. Prona-

ve}ih svjetskih filmskih zvijezda. Rasko{ne Tehnikolorove komedije utemeljile su Monroeinu personu glupe plavu{e. Bila je nominirana za Zlatni globus, a i kriti~ari su hvalili njen nastup. Kriti~ar New York Timesa Bosly Kreuder je napisao: “Ljudi, ~vrsto se dr`ite i pripremite za silno iznena|enje. Marilyn Monroe se kona~no dokazala kao glumica“. U svojoj autobiografiji „Filmske zvijezde, obi~an svijet i ja“ re`iser G. Logan je napisao: “Shvatio sam da je Marilyn jedan od najve}ih talenata svih vremena... Iznenadilo me da je bila mnogo bistrija osoba nego {to sam zami{ljao, a mislim da sam tada prvi put shvatio kako inteligencija i o{troumnost nemaju nikakve veze s obrazovanjem“. Monroe je osnovala vlastitu produkcijsku kompaniju s prijateljem i fotografom M. H. Greenom. “Marilyn Monroe Productions“ je objavio 1957. prvi i posljednji film „Princ i plesa~ica“, koji je zaradio podijeljene kritike. Osim {to je bila izvr{ni producent, nastupila je u glavnoj ulozi s afirmiranim britanskim glumcem Laurencem Olivierom, koji je i re`irao film. Godina 1959. je donijela najve}i hit njene karijere, komediju Biliya Vajldera „Neki to vole vru}e“, u kojoj je nastupila s Tonyem Curtisom i Jackom Lemmonom. Kad se snimanje zavr{ilo, Weidler je javno pri~ao o njenom te{kom pona{anju na snimanju. Ubrzo se, me|utim, Weidlerov stav ubla`io te ju je po~eo hvaliti kao veliku komi~arku.

„Neki to vole vru}e“ smatra se jednim od najboljih filmova ikad snimljenih, a Monroe je za glumu dobila Zlatni globus kao najbolja glumica u mjuziklu ili komediji. Arthur Miller je napisao ono {to }e postati posljednja dovr{ena suradnja Monroe i Clarka Gabla „Neprilago|eni“. Iscrpljuju}e snimanje odvijalo se u vreloj pustinji u Nevadi. Monroe, Gable i Montgomery Clift ostvarili su uloge koje suvremeni kriti~ari smatraju izvrsnim. Tabloidi su okrivljivali nju zbog smrti Gablea od sr~anog udara, tvrde}i kako ga je gnjavila na snimanju. On je, me|utim, insistirao da sam izvodi kaskaderske scene, a bio je i strastveni pu{a~. Nakon Gablove smrti, Monroe je prisustvovala kr{tenju njegovog sina...

PREDOZIRANJE ILI KENNEDY?
Vratila se u Hollywood kako bi nastavila snimanje komedije „Something’s Got to Give“, nikad zavr{eni film, koji je postao legendaran zbog problema na setu, a pokazao se kao skup debakl za Fox. U maju 1962. je ostvarila posljednji poznat javni nastup, pjevaju}i „Sretan ro|endan, predsjedni~e“, na televizijskoj ro|endanskoj proslavi predsjednika Johna Kennedya... Njen zadnji dom bio je u Brentwoodu u Los Angelesu. Sprema~ica ju je na{la mrtvu 5. augusta 1962. Objavljeno je kako je uzrok smrti bilo predoziranje tabletama za spavanje. Ostala su pitanja

o okolnostima i o tome koliko je vremena pro{lo kad ju je sprema~ica na{la. Osim toga, postoje neke teorije zavjere koje govore kako su za njenu smrt odgovorni John i Robert Kennedy. Osmog augusta 1962. Monroe je pokopana u grobnici u groblju Westvood Village Memorial Park u Los Angelesu, Kalifornija. Lee Strasberg odr`ao je govor na sprovodu. Ona ostaje jedna od legendarnih li~nosti 20. vijeka i prototip holivudske filmske zvijezde... (Pri re dio: R. KO LAR)

34

8. august 2010. godine

OKOEKOLOGIJE

Ku}u za odmor pretvoriti u oazu s du{om
Opremite svoju ”morsku rezidenciju” komadima namje{taja koji }e u njoj na}i svoje kona~no boravi{te. Odaberite stare, oronule komade, dajte im novi sjaj ili onim u izvrsnom stanju udahnite dah rustikalnosti. Jo{ pokoji ukrasni predmet i va{a ku}ica je spremna za vas
Mnogi se odlu~uju pri adaptaciji stana ili ku}e sve nepotrebne komade namje{taja baciti na odlagali{te otpada ili dopremiti u vikendicu. Upravo te odba~ene komade i predmete mo`ete iskoristiti za ure|enje va{e ku}e na moru ili vikendice u gorju. U~inite ih mjestom na koje rado odlazite, predla`e web ljeto.net.hr. Uvijek odabirite prirodne materijale: kamen, ciglu i neodoljivo drvo. Ako si mo`ete priu{titi, u kuhinji imajte veliki drveni stol i klupe, a {to se ostatka namje{taja ti~e, neka bude jednostavan, naj~e{}e bez ukrasa. Odlu~ite li se za nelakirano drvo, dobit }ete dojam topline i ljepote netaknute prirode. Kada je rije~ o odabiru tekstila, neka bude vuna, lan, selja~ko sukno, pamuk ili juta, a boje prostorija treba pratiti prirodne nijanse. Igraju sve nijanse sme|e boje, zelene, naran~aste, plave i crvene boje, ali i bijela - koja je apsolutna vladarica, krem ili blage pastelne boje. A kako na jednostavan i jeftin na~in urediti prostorije? Stvar je u detaljima. Na zid mo`ete postaviti staru ribarsku mre`u, drveni kota~, ba~ve, stari zahr|ali alat, starinski bicikl i naravno fotografije i slike. Uvijek je dobrodo{la drvena {krinja i nezaobilazni zemljani vr~evi, oslika-

Pobjeda na Vrbasu
Za svaku kap ~iste vode treba se neprekidno boriti
Hajdar ARIFAGI] (hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba)

a talasima Radija Federacije Bosne i Hercegovine ve} tre}u godinu svakog mjeseca ~etvrtkom je emisija posve}ena vodi lirski naslovljena “Za svaku kap ~iste vode“. Gostuju}i u njoj ovog ~etvrtka, ustvrdio sam da je nepoznato da bilo koja radiostanica (ne samo na na{em nego mnogo {irem medijskom prostoru) na taj na~in posve}uje pa`nju vodi i njenoj ulozi u odr`avanju `ivota na planeti. Upravo zbog toga ovaj projekt Radija Federacije BiH treba tretirati kao svojevrstan `urnalisti~ki raritet. Urednik i voditelj emisije Velid D`indo ovog mjeseca opredijelio se da je posveti tretiranju vode u drugim medijima i njihovoj ulozi u edukaciji stanovni{tva o zna~aju vode, potrebi o~uvanja njenog kvaliteta, {tednji pri upotrebi, iskori{tavanju vodnih potencijala, investicijama u vodoprivredi, ali i lijepim emocijama koje ljudi osje}aju borave}i na vodi ili kraj nje... Razgovarali smo i o ekscesima kakav je nedavno zaga|enje Vrela Bosne, ali i saznanju da ni voda sa desetine izvora unaokolo Bora~kog jezera vi{e nije za pi}e. Njihovo zaga|enje izazvano je neodgovornom izgradnjom pansiona (na Bjela{nici) i vikendica (na Bora~kom jezeru). Kada je u pitanju slu~aj Vrela Bosne, njega treba tretirati kao ekolo{ku katastrofu, a ne incident, kako to poku{avaju pojasniti oni koji su ga proizveli svojim neodgovornim radom.

N

kla u korijen sistema, li~no sam sklon ustvrditi da sudski postupak u ovom slu~aju ne}e biti otvoren. Vandana Shiwa je prije nekoliko godina napisala sjajnu knjigu “Ratovi za vodu“ analiziraju}i sada{nje i nagovje{tavaju}i budu}e sukobe motivisane osvajanjem vodenih resursa. BiH se i u tom kontekstu mo`e posmatrati kao dr`ava paradoksa jer u njoj ve} podugo traju ratovi protiv vode. Akteri su brojni zaga|iva~i, pojedinci i kompanije koji eksploati{u {ljunak iz rije~nih korita, oni {to nezakonito prevode vodu na svoj mlin, ili na svoju turbinu, piju uvoznu, a rasipaju doma}u vodu i ini drugi. Da nije glasa javnosti koji im se ponekad usprotivi, jo{ bi sva{ta oni radili. A javnost je jaka, samo kad ho}e.

SMETLJI[TE ZABLUDA
Na{av{i se u procjepu lo{eg ugovora o koncesiji i zahtjeva gra|ana Banje Luke pod pritiskom takve javnosti, Vlada srpskog entiteta napokon je donijela odluku o odustajanju od realizacije hidroenergetskog sistema na Vrbasu koji je podrazumijevao izgradnju dvije hidrocentrale sa branama visokim 29 i 36 metara. Za ovakav rasplet doga|aja najvi{e zasluge ima Centar za `ivotnu sredinu (ranije Mladi istra`iva~i) iz Banje Luke koji su u desetogodi{njoj borbi bili na ~elu 24 NVO – ~lanice Koalicije za za{titu Vrbasa u Vrbasa i odustajanje od gradnje elektrana uzvodno od Banje Luke. Argumentovano su ukazivali na neprihvatljivost negativnih uticaja na okolinu koje bi ovaj projekt proizveo. Djelovanje u Koaliciji nije ome|eno entitetskim granicama jer se podjednako protivila svim neekolo{kim projektima na Neretvi, Vrbasu, Drini..., {to je u uslovima svekolike podijeljenosti unutar BiH tako|er veoma zna~ajno. Zeleni Neretve iz Konjica me|u prvima su se oglasili povodom odluke Vlade Milorada Dodika o odustajanju od izgradnje HE Banja Luka - niska i HE Krupa. Uz ~estitku kolegama iz Banje Luke je i njihova konstatacija da je do odustajanja moglo i trebalo do}i mnogo ranije, a ne sada pred izbore. No to ni u kom slu~aju ne umanjuje uspjeh i istrajnu borbu gra|ana predvo|enih banjalu~kim ekolozima. Zahvaljuju}i upravo njima, na smetlji{te je ba~en jo{ jedan produkt ljudskih zabluda.

ni kerami~ki tanjur i lavanda. U dvori{tu, osim zemljanih vr~eva, mo`ete stari bicikl pretvoriti u dr`a~ za cvije}e. Rasvjeta neka bude ugodna i ne prejaka, po mogu}nosti postavljena uz sam strop prostorije dok se na komode, stol i u prozor mogu staviti stare petrolejske lampe i debele svije}e. Sve ukrase mo`ete prona}i na tavanu, u podrumu ili na odlagali{tima gloma-

znog otpada, a to se odnosi i na komade namje{taja. Ukoliko svoje malo “bogatstvo“ prona|ete na odlagali{tima, potrebno ih je o~istiti, oprati i udahnuti im bojanjem i lakiranjem novi `ivot. Evo nekoliko savjeta kako namje{taju podariti novi izgled predmetima i komadima namje{taja. Svaki predmet, nakon {to ste pobrusili papirom i odstranili sve nepravilnosti i ostatke boje, prema`ite kis-

KO ]E NA SUD
Javnost jo{ ne zna ko je za to kriv. Ne ogla{avaju se ni lokalne vlasti (Op{tina Trnovo) na zahtjev u~esnika ekolo{ke tribine odr`ane u junu u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u organizaciji Udru`enja FONDEKO. Oni su od vlasti javno na uvid zatra`ili odluke i odobrenja za izgradnju apartmanskog naselja i na~in na koji su projekti realizovani. Kantonalna inspekcija je u me|uvremenu ustvrdila da to nije ura|eno prema propisu. No javnost nakon toga najvi{e interesuje ko je za to imenom i prezimenom odgovoran i da li }e i kada protiv njega, ili njih, biti podnijeta krivi~na prijava kako bi za u~injeno odgovarali pred sudom. No, s obzirom na to da se korupcija uvu-

8. august 2010. godine

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Svi ostavljeni psi su traumatizirani
ciljem za{tite ljudi i `ivotinja u KSB-u bit }e najhitnije organizirane higijeni~arske slu`be i pristupit }e se objavi tendera za realizaciju i izgradnju skloni{ta za pse lutalice, javio je nedavno vitez.info. U me|uvremenu, bit }e odabrani privremeni prostori na kojima }e se prikupljati psi lutalice nad kojima }e se provesti sve zakonom propisane mjere. Stru~ni kolegij Ministarstva vodoprivrede, poljoprivrede i {umarstva Srednjobosanskog kantona/`upanije odr`ao je sastanak na kojem su obavljene konsultacije u vezi sa zaklju~kom Kriznog {taba za suzbijanje zaraznih bolesti i problematiku provo|enja odredbi Zakona o dobrobiti `ivotinja, te prevazila`enje problematike izazvane sve brojnijom grupom napu{tenih pasa i pasa lutalica u urbanim sredinama ovoga kantona. Ova, kao i more sli~nih vijesti u zadnje vrijeme, zapravo postavlja nama svima jedno va`no pitanje: kako uop}e nastaju psi lutalice? Odgovor svako od nas ve} pribli`no zna, otprilike onako kako to opisuje ~lan jedne hrvatske udruge za za{titu `ivotinja (pasa): “...Neki vlasnici namjerno pu{taju svoje pse da izbjegnu cijepljenje ili pu{taju mu`jake da lutaju u doba parenja. Pojedinci odbacuju cijela legla svojih {tenaca, a naro~ito djeca vole {tence kojih se zasite ili ih vi{e ne `ele kada stasaju u odraslog psa. Psi se ostavljaju i kada vlasnici vide da se njihova kuja ne`eljeno sparila s drugim psom ili pak ako se pas razboli. Sve ~e{}i su slu~ajevi pu{tanja psa iz automobila na potpuno nepoznatom teritoriju i to na putu za more, na zimovanje ili prilikom odlaska u {oping. Svi takvi slu~ajevi zavr{e kao psi lutalice na ulici. Svi ostavljeni psi su traumatizirani, jer iz socijalizirane obitelji prelaze u divljinu potpuno prepu{teni sami sebi. [to mislite da je na pameti takvom psu? Pa takvi psi su kao i sva druga `iva bi}a prije svega gladni i `edni, a kako su iznevjereni od svojeg vlasnika, oni

S

tom u dva sloja. Nakon su{enja, uzmite brusni papir granulacije 300 i nje`no pre|ite preko svih rubova, ali imajte na umu da ne smijete biti pregrubi jer }ete o{tetiti drvo. Drugi na~in je da, prije bojanja, akrilnom bojom prema`ete rubove glicerinskim sapunom ili obi~nom vo{tanom svije}om {to }e onemogu}iti zadr`avanje boje na rubovima. Nakon bojanja, krpicom prije|ite preko rubova namje{taja ili predmeta. @elite li da namje{taj izgleda nejednako istro{en, pobrusite drvo finim brusnim papirom. Tada nanesite vosak na `eljena mjesta i naravno rubove (na taj na~in posti}i }ete da se boja na tim mjestima slabo primi). Tada spu`vicom nanesite gornju boju i pustite neka se osu{i. Iznova pobrusite, ali samo na mjestima gdje ste nanijeli vosak i ovaj put vrlo nje`no. Bru{enje papirom ima veliku ulogu jer se upravo na taj na~in skida samo povr{inski sloj.

I zavr{ni potez - prelakirajte cijeli komad namje{taja bezbojnim lakom radi za{tite. Ovaj na~in ure|enja namje{taja mo`ete primijeniti i kod starog oronulog komada, ali i kod komada namje{taja koji je u izvrsnom stanju. Razlika je u pripremi bojanja i lakiranja. Kod istro{enog komada, prvo se odstranjuju ostaci boje {to se kod novog zamjenjuje samo

laganim bru{enjem. Kod novih komada namje{taja mo`e se nanijeti patina, boja na bazi sinteti~ke smole, koja se mo`e mije{ati i s uljem, a daje starinski, antikni izgled. Nanosi se kistom ili krpicom, ovisno je li na uljnoj bazi. Mo`emo dobiti razne nijanse brisanjem krpicom dok je mokra. Su{i se na zraku, ako ju `elimo lakirati, potrebno je pri~ekati desetak dana.

ga prvo danima ~ekaju na mjestu gdje su ostavljeni, zatim tra`e zaklon i dru{tvo jer isto kao i ljudi mogu biti izgubljeni i `alosni, isto kao i mi osje}aju strah i bol. Ve} nakon nekoliko dana lutanja od gladi postaju iscrpljeni, od hladno}e promrzli, a eventualno mogu biti i ranjeni. [to mislite da se doga|a s takvim `ivotinjama? Takvi psi uzrokuju prometne nesre}e u kojima stradavaju ljudi, dolazi do materijalnih {teta, napadaju i grizu druge pse, prolaznike i djecu, opasni su zbog prenosa bolesti, dok zbog izgladnjelosti mogu biti agresivni... Za incidente koje naprave takvi psi potrebno je osuditi njegovog vlasnika...” Mo`da ne bi bilo zgoreg, uz namicanje novaca za izgradnju skloni{ta za napu{tene pse i lutalice, i u Sarajevu, te drugim gradovima BiH, u~initi malo vi{e na edukaciji gra|anstva. Ili smo zaboravili onu doju~era{nju: pas je ~ovjekov najbolji prijatelj. A ~ovjek?

36

8. august 2010. godine

ORDINACIJA

Svjetski ekspert terapije bola dr. Lynn Maeda posjetio BiH

Nesnosni bolovi su nestali
Merima BABI]

Japanski ljekar u Centru za bol u Fo~i

Tokom vi{ednevnog boravka dr. Maeda pregledao oko 80 najte`ih bolesnika kojima u olak{anju bola nije pomogla primjena klasi~nih metoda ni na na{im presti`nim klinikama
te od bola na standardiziran i multidisciplinaran na~in na cijeloj teritoriji BiH. Projekti su bazirani na zajednici i institucionalnoj podr{ci Ministarstava FBiH i RS-a i dio su programa nacionalne strategije zdravstva.

Centar za bol u Mostaru

d 2007. do 2011. godine realizira se projekt Razvoj mre`e menad`menta bola u BiH, kojeg financira JICA - Japan, a implementacija je povjerena HOPE ‘87 i Udru`enju za terapiju bola BiH kao partnerskoj organizaciji. Projekt podrazumijeva rad na terapiji bola u tri specijalizovana centra: u Sarajevu pri Op}oj bolnici “Prim. dr. Abdulah Naka{“, u Mostaru RMC “Dr. Safet Muji}“ i u Klini~kom centru Isto~no Sarajevo - bolnica Fo~a. Centri za terapiju bola su opremljeni osnovnom opremom i materijalom za rad, a medicinski personal je obrazovan nizom edukativnih i instruktivnih predavanja. Specijalizovane jedinice rade svaki dan i obuhva}aju lije~enjem pacijenta regije koju pokrivaju, bez obzira na etni~ku pripadnost, religiju ili spol. Osnovni cilj je lije~enje pacijenata, koji pa-

O

TRI SPECIJALIZIRANA CENTRA
U okviru procjene rada na terapiji bola i evaluacije projekta, u spomenuta tri specijalizovana centra je od 2. do 27. juna ove godine boravio dr. Lynn Maeda, direktor Klinike za anesteziju u Osaki - Japan i svjetski medicinski ekspert u terapiji bola. Ovo je bila njegova tre}a radna posjeta u HOPE ‘87 Centru za lije~enje bola u Sarajevu i BiH u novoosnovanim centrima za lije~enje bola. Tokom vi{ednevnog boravka dr. Maeda je pregledao oko 80 najte`ih bolesnika kojima u olak{anju bola nije pomogla primjena klasi~nih metoda ni u

8. august 2010. godine

37

ALTERNATIVNAMEDICINA
Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

na stolu lijek
Ramo KOLAR
Dr. Maeda u Op}oj bolnici u Sarajevu

Iz grmlja kupina
bolova, sni`ava temperaturu i djeluje protuupalno. U Njema~koj lije~nici preporu~uju kupine i za ubla`avanje tegoba s hemoroidima, a u Finskoj se rade ispitivanja o njihovoj ulozi u spre~avanju raka dojke i grli}a maternice. Ve}ina ljekovitih tvari ne uni{tava se termi~kom obradom, {to zna~i da je van sezone dobro konzumirati i druge proizvode poput d`ema ili marmelada od kupina. Evo nekih preporuka kako to uraditi. MARMELADA OD KUPINA Uzeti 3 kilograma kupina, 1 kg `utog {e}era, koricu limuna, jedne naran~e te vanilin {e}er. Dobro ih oprati i posuti {e}erom. Ostaviti nekoliko sati da se {e}er rastopi. Za marmeladu bi vo}na ka{a trebala biti puno finija nego za pekmez pa je dobro vo}e protisnuti kroz vrlo sitno sito ili ga dobro zgnje~iti. Tako pripremljene kupine kuhati na umjerenoj vatri 20 minuta neprestano mije{aju}i drvenom kuha~om, sve dok se na kuha~i izva|enoj iz marmelade ne stvori gusti sloj debeo otprilike dva centimetra. Pred sam kraj dodati koricu od naran~e i limuna. Jo{ vru}u marmeladu uliti u sterilizirane, vru}e, ali suhe staklenke (mo`e ih se uroniti malo u vrelu vodu ili staviti u zagrijanu pe}nicu), koje ne smiju biti ispunjene do vrha. Staklenke ostaviti na suhom i hladnom mjestu (ne u fri`ideru), prekriti ~istom gazom i pustiti da stoje do idu}eg dana. Na vrhu }e se stvoriti korica i tek tada se staklenke zatvaraju tako {to se ispod ~epa stavi komad celofana. ^uvati na suhom mjestu. I marmelada je dobra, hranjiva i ljekovita kao i svje`i plod! KUPINOV SOK Uzeti 2 kg ploda, 6 decilitara vode, 1 kg `utog {e}era, 3 limuna. Vo}e se usitni u elektri~noj sjeckalici. U kipu}u vodu doda {e}er i kuha dok ne postane {e}erni sirup. Topli sirup prelije se preko pripremljenih kupina, doda limunov sok, ostavi stajati nekoliko sati i na kraju propasira. Dobiveni sirup zagrije se do 75 stupnjeva Celzija i odmah ulije u vrele sterilizirane boce i dobro za~epi. KOMPOT Krupne i zrele kupine oprati i ocijediti. U posudi zagrijati 1 kilogram {e}era i 2 litre vode. Kad smjesa zakuha, kuhati jo{ 10 minuta. Kupine pa`ljivo slagati u patentnu staklenku i na vrhu staviti po 1 ka{iku meda i onda naliti smjesom vode i {e}era pa hermeti~ki zatvoriti. Staklenke poslagati u veliku posudu zaliti toplom vodom i staviti na pe}. Kada voda oko staklenki proklju~a, dr`ati na pe}i jo{ petnaestak minuta. Pa`ljivo ohladiti, prvo na toplom mjestu a zatim spremiti u ostavu. I eto ukusnog, pitkog i hranjivog kompota lijeka!

presti`nim klinikama BiH. Iako ekspert JICA, dr. Maeda ka`e da na{i doktori rade uspje{no, on je prakti~nim umije}em fascinirao na{e medicinske stru~njake. U nekoliko slu~ajeva je kod pacijenata sa kanceroznim i drugim oboljenjima pod kontrolom rendgena eliminisao do tada nesnosne bolove. U Op}oj bolnici “Prim. dr. Abdulah Naka{“ je uputio doktore na savremene metode blokade nerava pomo}u ultrazvu~nog aparata, koji bolnica ve} posjeduje. U sva tri centra u tri grada dr. Maeda je bio predava~ na organizovanom seminaru o temi “Terapija bola uop{te“ za 100 bh. ljekara i drugih medicinskih radnika iz razli~itih medicinskih oblasti. Pored rada u centrima, dr. Lynn Maeda je po ko zna koji put tretirao pacijente `rtve mina iz baze podataka HOPE ‘87 u Centru za lije~enje bola u Sarajevu u nizu ku}nih posjeta.

dno jer je neprihvatljivo da u 21. vijeku moderna medicina nije u mogu}nosti ubla`iti pacijentov bol. “Zadatak je cijele zajednice, kako profesionalaca (u bolnicama, klinikama, domovima zdravlja), tako i relevantnih ministarstava, zavoda za osiguranje, agencije za lijekove da uklonimo poznate barijere u lije~enju bola, primjera radi nedostatak lijekova, zakonska neregularnost..., za bolju koordiniranost, otvorenu konsultaciju...), naglasila je. Dr. Karkin - Tais obja{njava kako je terapija bola jako va`na za lije~enje oboljelih osoba. Ova metoda se kod nas prvi put po~ela primjenjivati u poslijeratnim godinama, jer se kao posljedice ratnih dejstava, isti~e ona, pojavljuje veliki broj invalidnih osoba, zatim osoba oboljelih od karcinoma i cirkularnih oboljenja, neurolo{kih oboljenja... koja su uzrokovana stresom, slabom ishranom...

VA@NA JE TERAPIJA
Koordinator projekta prim. dr. Amira Karkin Tais, anesteziolog u Centru za lije~enje bola HOPE ‘87 u Sarajevu, koja je ujedno i predsjednica Udru`enja za terapiju bola BiH i jedna od vode}ih doktora evropske i me|unarodne Asocijacije za lije~enje bola, isti~e da je ova radna posjeta od izuzetnog prakti~nog zna~aja za pacijente koji pate od raznih bolova, a i edukaciju medicinskog personala za primjenu najbolje prakse u svakodnevnom lije~enju bola, da primjenom razli~itih metoda iz raznih oblasti medicine kao anesteziologije, neurologije, fizijatrije, psihologije treba raditi zaje-

TIMOVI ZA BOL
Kod nas je jo{ terapija bola u povoju. Otvaranjem Centra za bol pri organizaciji Hope ‘87, koji je zapo~eo rad 1999. godine, zapo~ela je i edukacija dva tima u evropskim zemljama. Uz primjenu terapije za lije~enje boli u Centru su jako puno u poslijeratnim godinama radili sa amputircima, civilnim `rtvama rata... Posredstvom organizacije HOPE Centra za lije~enje bola i na{eg udru`enja osnovali smo centre za bol u Sarajevu, Tuzli, Mostaru, Banjoj Luci i te tri satelitske jedinice za terapiju bola u Fo~i, Sarajevu i Mostaru. Udru`enje terapije bola na nivou cijele Bosne i Herce-

govine osnovano je jo{ 2004. godine, koje radi na edukaciji medicinskog osoblja i istra`ivanju terapije bola, a broji 131 ~lana iz cijele BiH. “U na{im centrima za bol postoje timovi koji su upu}eni u lije~enje terapije bola uz davanje injekcija koje osloba|aju od boli, zatim blokadu nerava uz ki~meni stub, lije~enje pomo}u aparata, gdje se uz pomo} struje pacijent osloba|a od boli, lije~enje uz pomo} fizikalne terapije, zatim pomo}u ultrazvu~nog aparata, a veliki zna~aj dajemo i psihoterapiji. Ovdje se radi o jednom multidisciplinarnom pristupu lije~enja bolesnih osoba. Primarni porodi~ni ljekar je na prvom udaru da ispita bol kod pacijenta, a zatim slijede neurolozi, neuropsihijatri, anesteziolozi, ortopedi...”, obja{njava dr. Karkin - Tais. Terapija bola kao metoda lije~enja trebala bi se uvesti kod nas i u zakonske okvire, nagla{ava ona. “Ljekari ~esto ne primje}uju {ta je to hroni~na bol. ^ak i evropski ljekari su ustanovili i ukazali na to, kako je re~eno na nedavnom skupu, koliko se bolovi sve vi{e javljaju i oni dugo traju kao {to je u slu~ajevima kancerogenih oboljenja, zatim le|ni bolovi, bolovi uslijed glavobolje, poslije povreda, neuropatski bolovi, bolovi od povrede nerava, od upale nerava, raznih neuralgija... Hroni~na bol u svijetu je sve vi{e u porastu, tako da evropska federacija tra`i od nas da istra`imo koliki je porast hroni~nog bola u Bosni i Hercegovini jer takav na~in lije~enja istog kao i dijagnostika su jako skupi“, kazala je dr. Amira Karkin - Tais.

ezona je branja, za vrijedne i znalce, ljekovitog bilja u punom jeku. Mada valja kazati kako zapravo traje tijekom cijele godine, ako zaboravimo decembar i januar. Iz {irokog bokora ljekovitih trava {to se skupljaju u kolovozu, izabrat }emo nekoliko i o njima malo {ire dati vodi~ na ovome mjestu. Dakle, ovih dana mo`e se krenuti u branje: bokvice, borovnice, br|anke, bunike, ~emerike, crvoto~ine, divizme, hajdu~ice, hmelja, ivanjskog cvije}a, islandskog li{aja, kantariona, kima, kleke, koprive, kupine, majorana, maj~ine du{ice, mrazovca, miloduha, nevena, graha, pelina, petrovca, podbjela, sljeza bijelog i crnog, sitnice, smilja, smrdu{e, srcepuca, razgona, razli~ka, rosulje, rutvice, tatule, trandavilja, troskota, velebilja, vidaca, vrati}a, `avornjaka i drugih.. KUPINA (Rubus Fruticosus L.) ili crna jagoda je boba crvene do mrkoplave boje, mekana, slatkasto-kisela, raste na grmu s granama do tri metra koje djelomi~no pu`u ili se dijelom penju po drugim granama. Bodljikave su i rastu u velikim skupinama na {umskim ~istinama i kr~evinama, me|u grmljem te uz rubove polja, na neplodnom zemlji{tu. Kupina sadr`i mnogo minerala i vitamina. 100 g malina sadr`i 52 kcal, 0,7g proteina, 0,4g masno}a, 12,8 g {e}era, 32 mg kalcija, 0,6 mg `eljeza, 6,5 vitamina A i 21 mg vitamina C. Plod se koristi u ishrani kao vo}e, slu`i za pravljenje sokova, d`emova, pekmeza, vina i sli~no. Li{}e kupine se koristi u raznim ~ajevima, a ima dejstvo sni`avanja krvnog pritiska i nivoa {e}era u krvi. Listovi djeluju i ste`u}i te su dobro i bezazleno sredstvo protiv proljeva. Preporu~a se du`e vrijeme uzimati ~aj od kupinovih listova kod krvarenja `eluca, upale crijeva i hroni~nog nadra`aja slijepog crijeva. ^aj od kupinovih listova ~isti krv, pri ~emu smanjuje ili lije~i ko`ne osipe, li{ajeve i druge ne~isto}e. Isto tako, koristan je i u lije~enju anemije. ^aj od osu{enog i usitnjenog korijena kupine koristi se u lije~enju vodene bolesti. Plodovi pak djeluju umiruju}e kod nervoznih i onih {to pate od nesanice. Kako god ih jeli, a osobno preferiram svje`e, organizmu }emo napraviti veliku uslugu, jer su kupine pravo supervo}e, prvenstveno zbog antioksidansa, vitamina, minerala, vlakana i ostalih neophodnih sastojaka. Nedavno je otkriveno da kupine sadr`e tvari koje razaraju stanice leukemije, kao i salicilnu kiselinu (aktivni sastojak aspirina), koja se ina~e koristi za ubla`avanje

S

LJETO I KUHINJA
Meso s povr}em u woku Fant Stroganoff
Poznato rusko jelo priprema se od junetine uz dodatak kiselog ili slatkog vrhnja, kiselih krastavaca i {ampinjona. Dodatkom Fant za~inske mje{avine za pripremu stroganoffa okusno }ete zaokru`iti ovaj internacionalno poznat recept. Sastojci za 4 osobe 500 g junetine 150 g {ampinjona 2 kisela krastavca 20 g maslaca 1 ka{i~ica senfa estragon 1 Fant mje{avina za stroganoff 300 ml vrhnja za kuhanje Priprema 1. Tanke odreske nare`ite na trake. [ampinjone nare`ite na listi}e, a kisele krastavce na tanje rezance. 2. Na maslacu kratko popecite meso te dodajte {ampinjone i senf. Nastavite pirjati dok teku}ina ne ispari. 3. Dolijte 500 ml mlake vode i umije{ajte sadr`aj vre}ice Fant mje{avine za stroganoff. Kuhajte 5 minuta. 4. Pred kraj dodajte kisele krastavce i vrhnje te prokuhajte. Po `elji mo`ete dodati 2 ka{ike bijelog vina. Poslu`ivanje Poslu`ite toplo uz pire-krompir. Savjet June}e meso mo`ete zamijeniti teletinom, {to }e ubrzati pripremu. Karakteristika kineske kuhinje je odabir kvalitetnih namirnica i dulja pretpriprema rezanjem i sjeckanjem. Sama priprema je kratka jer se hrana priprema na visokim temperaturama u woku ili se pr`i u dubokom ulju. Kombinacija mesa, Fant za~ina i povr}a u ovom receptu daje fant(asti~an) rezultat. Sastojci za 4 osobe 4 ka{ike ulja 150 g mrkve 300 g paprike (zelene, crvene, `ute) 200 g poriluka 300 g mesa 4 `lice sojina umaka 1 Fant mje{avina za meso s povr}em u woku Priprema 1. U wok ulijte 2 ka{ike ulja i zagrijte. 2. Mrkvu, papriku i poriluk nare`ite na trakice i svako posebno pr`ite 2 minute na ulju. Kad je povr}e popr`eno, izvadite ga i ostavite sa strane. 3. Meso nare`ite na trakice. U wok dodajte preostalo ulje, zagrijte ga, a zatim dodajte narezano meso i pr`ite ga dok teku}ina ne ispari. 4. Dodajte popr`eno povr}e, soja umak, zalijte s 400 ml mlake vode i umije{ajte sadr`aj vre}ice Fant mje{avine za meso s povr}em u woku. Dobro promije{ajte i kuhajte jo{ 5 minuta. 5. Po `elji mo`ete dodati nekoliko kockica ananasa. Poslu`ivanje Poslu`ite uz ri`inu tjesteninu ili kuhanu ri`u. Savjet Za ovaj recept mo`ete upotrijebiti piletinu, puretinu, svinjetinu ili junetinu. Mo`ete dodati i neko drugo povr}e, sojine klice, bambusove izdanke, shiitake gljive i sl.

38

8. august 2010. godine

Gris-knedle sa sirom
Gris okruglice ili knedle prava su asocijacija na bakinu kuhinju. Samostalno jelo ili slatki zavr{etak obroka s preljevom od kru{nih mrvica, {e}era i cimeta vratit }e nam poznate mirise i okuse djetinjstva. Sastojci 400 ml mlijeka 20 g maslaca Malo soli 200 g p{eni~ne krupice (grisa) tip 400 3 jaja 150 g svje`eg sira 60 g maslaca 1-2 ka{ike kru{nih mrvica 2 vanilin {e}era malo cimeta u prahu {e}er u prahu Priprema 1. Mlijeko zagrijte do vrenja, dodajte maslac i sol. 2. Usipajte p{eni~nu krupicu (gris) i mije{ajte dok se ne zgusne. 3. U ohla|eni kuhani gris umije{ajte `umanjke i sir. Na kraju umije{ajte snijeg od bjelanjaka. 4. Smjesu oblikujte mokrim rukama u knedle (oko 14 komada) i stavite kuhati u kipu}u malo posoljenu vodu te kuhajte 10 minuta. 5. Na zagrijani maslac dodajte kru{ne mrvice, vanilin {e}er i cimet. 6. Kratko popecite i u njih uvaljajte kuhane vru}e gris knedle. Poslu`ivanje Poslu`ite posute {e}erom u prahu. Savjet Ove gris-knedle mo`ete pripremiti i na slano posute sirom ribancem.

Desert od smokava (Dulce de higos)

Smokve u gustom {e}ernom sirupu s dodatkom mirisnih za~ina, cimeta i klin~i}a bit }e pravo isku{enje za sladokusce posebno ukoliko ih poslu`ite uz kremasti sir ili sladoled. Sastojci: 1 kg svje`ih smokava Za sirup: 300 g {e}era 5-6 klin~i}a pola ka{i~ice mljevenog cimeta Pola limuna 500 ml vode Priprema 1. U ve}u tavu stavite {e}er, klin~i}e, cimet i limun narezan na koluti}e. Zalijte vodom i stavite kuhati na srednjoj vatri uz povremeno mije{anje. 2. Kada teku}ina zakipi i {e}er se u potpunosti rastopi, smanjite vatru i stavite oprane smokve. Kuhajte ih izme|u 5 i 10 minuta uz povremeno okretanje. Za manje smokve koje su mekane i tanke kore bit }e dovoljno oko 5 minuta, dok }e za one tvr|e ili manje zrele biti potrebno 10 minuta. 3. Smokve izvadite iz tave, a sirup kuhajte jo{ 5 minuta kako bi se jo{ ugustio. Procijedite ga kroz gusto cjedilo. Poslu`ivanje Smokve poslu`ite mlake ili rashla|ene prelivene sirupom.

8. august 2010. godine

39

U RESTORANU

Crne tave i bjeloglavi supovi
Dragan MARIJANOVI]

Frape od marelice
Za sve sladoledoljupce, evo malo druga~ijeg pristupa. Uz dodatak lero marelice - jabuka nektara i kafe u`ivajte u ledenom vo}no-mlije~nom osvje`enju. Za potpun dojam upotrijebite ma{tu prilikom poslu`ivanja – slamke, {e{iri}i, svje`e vo}e i drugo - svakako su dobrodo{li. Sastojci za 3 osobe 100 ml vode 1 ka{i~ica instant-kafe pola ka{i~ice sme|eg {e}era 500 ml lero marelica i jabuka nektara 100 ml mlijeka 3 manje kuglice sladoleda od vanilije Priprema 1. Vodu zakipite, uklonite s vatre, pa dodajte instant-kafu i {e}er. Dobro promije{ajte i pustite da se ohladi. 2. U elektri~nu mije{alicu stavite sve sastojke. Mije{ajte oko 20 sekundi. Poslu`ivanje Ulijte u pripremljene ~a{e i poslu`ite sa slamkom. Savjet Svi sastojci moraju biti hladni da se du`e odr`i svje`ina frapea.

Pjenu{ava fantazija
Odavno se zna da su vo}e i pjenu{ac odli~an par, a ako im dodate i bourbon vaniliju i listi}e metvice, uspjeh koji }e polu~iti ovaj napitak kod svakog ko ga proba je zagarantiran. @ivjeli uz pjenu{avu fantaziju! Sastojci za 6 do 8 osoba Za napitak 100 ml pjenu{ca 1 Bourbon vanilija {e}er 800 g o~i{}ene lubenice 200 g Kompota marelica light 100 ml lero marelica i jabuka nektara Za ukra{avanje svje`a metvica Priprema 1. Pjenu{ac i Bourbon vanilija {e}er zagrijte i pustite da zavrije te na laganoj vatri kuhajte nekoliko minuta. 2. Na plo{ke narezanu lubenicu koju ste prethodno o~istili od ko{tica i marelice iz kompota stavite u blender. 3. Dodajte pjenu{ac, nektar i nekoliko listi}a metvice, pa sve zajedno dobro izmije{ajte. Poslu`ivanje Dobro ohladite, ulijte u ~a{e za {ampanjac, ukrasite listi}ima metvice i poslu`ite. Savjet Za pripremu pjenu{ave fantazije upotrijebite dobro rashla|enu lubenicu.

ije, i ne tako davno Blagaj izgledao kao sad: nekako pretrpan svim i sva~im. Ima razloga za{to je to dobro, ali puno ih je vi{e koji kvare sliku ovog povijesnog i pitoresknog gradi}a. Nekada se ovdje nalazio samo jedan restoran. I dugo je bio jedini. Naime, 1964. godine ovdje je otvoren prvi riblji restoran u Hercegovini, jedan od prvih u BiH uop}e, pa }e te ga i danas ugledati u trenu kada iza stijene zaobi|ene lukom uske ceste ugledate rijeku Bunu. Stari restoran i njegova slava jo{ `ive, premda su se gosti odavno promijenili. Naravno, i oni koji su ih slu`ili. Tako se promijenilo i vlasni{tvo, pa je ovo mitsko gastronomsko i boemsko mjesto, dugo elitno u pro{lome stolje}u danas u vlasni{tvu obitelji Faji}, vrijednih poduzetnika. Sve se vremenom mijenja, ali restoran je jo{ tu, jo{ se puno ljudi zanima za njega, jer ima ne{to {to se nije promijenilo - odli~na hrana, i jedinstven na~in priprave pastrva, zbog kojega je nekada ovaj restoran bio najpoznatiji nadaleko: pastrve se uglavnom (osim na gradelama) pr`ilo u crnim tavama; to su one nevelike i davno zaboravljene tave s debelim dnom od lijevanog `eljeza, s dugom dr{kom, pocrnjelih rubova, u kojima su se pekle pastrve tavarice, a tko se god rodio uz Neretvu, Bunu ili Bunicu, zna da su to pastrvice od oko dvadesetak centimetara duljine i dvjestotinjak grama te{ke, taman da stanu u tu tavu, pa se i danas me|u ribarima i doma}icama ulovljene takve pastrve tako zovu- tavarice. E, nekada se zbog tih tavarica iz crne tave dolazilo odsvuda. Kako je ovo mitsko mjesto u turisti~ku ponudu u{lo ve} re~ene godine otvaranja, ono bilje`i i jo{ jednu posebnost: te je godine narod ovdje prvi put ~uo za taj nekakav turizam kojega se spominjalo na starim radio-prijamnicima, jer u Blagaj i na ku{anje ovoga specijaliteta te godine ovdje je stigao prvi, povijesni autobus turista iz Italije, a koji su nakon obilaska Mostara, ve} pod dojmovima ondje vi|enoga, u Blagaju bili impresionirani rijekom, pe}inom i najmo}nijim europskim vrelom, klisurom i bjeloglavim supovima u njezinim njedrima, srednjovjekovnim gradom nad njom, prekrasnom tekijom; ukratko, Talijani su od te godine ovdje postali redovitom klijentelom, i narod se iza bijelih zidova natkrivenih kamenim plo~ama, kako su natkrivene i stare ku}e s onim neobi~nim dimnjacima, ~udio tom svijetu koji nema drugog posla nego se po pra{ini dovla~iti amo u nedo|iju, pod smije{nim kapama i {e{irima, s tamnim nao~alama na nosovima; elem, valjalo se narodu privi}i na tu prebrzu novinu, kao i na crne limuzine va`nih drugova koji su tu stizali s delegacijama iz bijeloga svijeta, u pratnji brojne milicije, ostajali tu neko vi{e-netko manje, ali su uglavnom boravili na katu restorana, u apartmanu koji se dugo zvao Salon – Modernizirao se socijalizam! - i ljudi su vremenom postajali svjesni bo`jega davanja u kojemu `ive, jer njima je sve to zbog ~ega i svijet i drugovi dolaze bilo posve obi~no. Katkada mi se ~ini da je to i danas tako! Uza restoran tada je betonskim zahva-

N

tima dio rijeke premje{ten odmah ispod puta, tako da se zapravo stvorila vje{ta~ka ada pokrivena hladom mo}nih topola i, kada se sve to ra{~istilo, ispostavilo se da je to prvi restoran s vi{e od stotinu stolica u Hercegovini! Tu su dolazili svi uglednici biv{e dr`ave, i svi su se, osim samoga Tita, odmarali u tom tajnovitom Salonu, koji se danas zove samo Soba, ali soba s bezbroj pri~a za koje nemamo prostora, ali vrijedi vidjeti {to su genijalne rezbarske ruke konji~kih majstora prije pola stolje}a ostavile ovdje. Negdje, 84-te, kada su turizam i turisti~ke grupe i ovdje postale normalnom stvari i kada je nakon sarajevske Olimpijade ovaj prostor postajao sve tra`eniji, banuo je ovdje nekakav Talijan, imena mu ne znam, jer narod obi~no pamti {tosne doga|aje bolje negoli imena, ali znam da je bio ili predsjednik svjetske organizacije za za{titu prirode ili pak `ivotinja, ne znaju}i da su tu u stijeni, pred njegovim o~ima nastanjeni – bjeloglavi supovi! Niti je znao da su se tu, ve} dvadeset godina nacaljivali upu}eni ljudi, koji bi gu{tali u ribi i vinu i ~ekali da po bjeloglavim supovima podese satove! Svakoga dana u godini, kroz stolje}a njihovog `ivota ovdje – naprasno prekinutog ljudskom zlo}om potkraj zadnjega rata, ali o tom drugom zgodom! – jo{ dok se nije znalo koliko je sati i {to je uop}e sat, bjeloglavi bi supovi napu{tali spilje to~no u petnaest sati, prave}i veli~anstvene krugove nad rijekom, klisurom i starim gradom. Bio je to vi{edesetljetni obi~aj dola`enja ovdje, na crnu tavu i ritual izlaska orlova. Oni koji su to imali sre}u vidjeti i danas znaju zaplakati za tim prizorom, ali, dok se jo{ pla~e za ubijenim ljudima, valjat }e sa~ekati na novi po~etak pri~e o povratku supova, koji su nam sada najbli`i u Bugarskoj s jedne, i u jednoj pe}ini Krka s druge strane. E, pa kad je don Talijan vidio taj prizor, svjedoci ka`u da se toliko zbunio da je usko~io u rijeku vi~u}i ‘’Mamma mia, mama mia, Madonna mia, grifone, gfrifone, grifone.( A, valjda Talijani tako zovu supove)...!’’ Ljudi su se smijali ~ovjeku koji je usko~io u ledenu Bunu i ‘{trokao’ aparatom, mo`da i nesvjestan da gazi rijeku prema pe}ini,

u potrazi za tim jedinstvenim kadrom. Arif i Ale Faji}, otac i sin, danas gospodare ovim povijesnim objektom ~asno i }usto, paze na sitnice, konobari mladi i nasmije{eni, ponuda izvrsna, izvrsna; premda je riba i crna tava i dalje glavni hit. Poru~uju je svi koji znaju ne{to od navedenog. Za ro{tiljem je gospo|a ]amila. Dugo je tu, i u kuhinji i za ro{tiljem nema tajni za nju. A sada je preko tristo stolica unutra i na dvije goleme terase pokraj rijeke, pod topolama. Nekada je njezin posao radila legendarna Kimeta. @iva je i zdrava, i jo{ radi. Od legendarnih konobara `iv je jedino Ekra. Ramiz i @ika umrli... A taj @ika bio kockar, tako mu valjda bilo zapisano. Vrijedan, maran i {armantan. Ali, kocka mu je bila sve. I jednu no}, negdje na Buni, kockao se @ika, sve prokockao, pri~alo se cijeli imetak. Do{ao pred zgradu u Mostar u zoru, vidjela ga tiha i {tedljiva `ena s prozora, mora da je jadni @ika opet morao raditi cijelu no} da udovolji guzonjama, mislila je gospo|a koja ni{ta o njegovu kockanju znala nije, pa ga zazvala: ‘’@iko, @iko, ‘ajde kupi hljeb, mlijeko i Oslobo|enje!’’ @ika se ravnodu{no okrenuo prema Aprovoj prodavaonici u prizemlju. A ona opet za njim: ‘’ @iko, @iko, fa}aj kesu, da je ne pla}a{ d`abe!’’ Ona ga finasijski spa{ava vre}icom, a on sve osim stana ostavio na kartama. I stan bi, ali je bio Hetmosov! ‘’Metni da je ovdje bilo i poznato ribogojili{te, evo u ovim kanalima...!’’ A ko }e sve metnut, moj Ale, neka ljudi do|u i sami vide. ‘’Jes, vala, ta ne more nestat!’’

40

8. august 2010. godine

8. august 2010. godine

41

42

OGLASI

nedjelja, 8. august 2010. godine Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegova~ko-neretvanska `upanija OP]INA ^APLJINA NA^ELNIK OP]INE Broj: 01-36-3692/10-1 ^apljina, 5. kolovoza 2010. godine Na temelju ~lanaka 20. i 23. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine FBiH, broj 49/2005), na~elnik Op}ine ^apljina raspisuje

OSLOBO\ENJE

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W .I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W .I.F.T.: DEUTDEFF UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

ZA POPUNJAVANJE RADNOG MJESTA NAMJE[TENIKA U SLU@BAMA OP]INE ^APLJINA RADNO MJESTO: Arhivara - administratora - vi{i referent u Slu`bi op}e uprave - 1 izvr{itelj, UVJETI: pored op}ih uvjeta predvi|enih ~lankom 24. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (dr`avljanin BiH, punoljetnost, zdravstvena sposobnost, da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja ovog oglasa nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be kao rezultat stegovne kazne na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji BiH, odnosno BiH, da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX 1. Ustava BiH), kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uvjete: - imati SSS (IV stupanj slo`enosti) zavr{ena jedna od srednjih {kola; gimnazija, administrativno-upravna, turisti~ko-ugostiteljska {kola, 10 mjeseci radnog iskustva i polo`en stru~ni ispit za arhivara (arhivisti~ki ispit). POTREBNA DOKUMENTA (ORIGINAL ILI OVJERENI PRESLICI) UZ PRIJAVU: - svjedod`ba o zavr{enoj {koli, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi kazneni postupak (ne starije od tri mjeseca) - uvjerenje o dr`avljanstvu, ne starije od {est mjeseci ili ovjeren preslik CIPS-ove osobne iskaznice - izjava kandidata da nije otpu{ten iz organa dr`avne slu`be bilo koje razine vlasti kao rezultat stegovne kazne u posljednje dvije godine od dana objavljivanja ovog oglasa - potvrda o radnom sta`u nakon zavr{ene srednje {kole Izabrani kandidat }e biti du`an dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije prijema u radni odnos. NAPOMENA: kandidat koji bude primljen u radni odnos, a ima polo`en stru~ni ispit za arhivara (arhivisti~ki ispit), izuzima se od polaganja ispita. Kandidat koji bude primljen u radni odnos bez stru~nog ispita za arhivara du`an je, u roku od {est mjeseci od dana prijema u radni odnos, polo`iti stru~ni ispit predvi|en Zakonom o arhivskoj gra|i HN@. Sva tra`ena dokumenta uz prijavu treba dostaviti najkasnije 15 dana od dana objave ovog javnog oglasa u dnevnom listu koji je posljednji objavio oglas. Dokumenta dostaviti putem po{te, preporu~eno na adresu: Op}ina ^apljina Na~elnik Op}ine Trg kralja Tomislava 88 300 ^a p l j i n a s naznakom „Javni oglas za popunjavanje radnog mjesta namje{tenika„ Neblagovremene, nepotpune i neuredne prijave ne}e se razmatrati. NA^ELNIK OP]INE dr. Smiljan Vidi}, v. r.

J AV N I O G L A S

Banka
UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO ABS BANKA DD SARAJEVO

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST OSLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

Dobro jutro uz

u Va{em domu!
POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed
5% 10% 15% 20%
pretplata na 3 mjeseca pretplata na 6 mjeseci pretplata na 9 mjeseci pretplata na 12 mjeseci
TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

Na temelju ~lanka 20. Zakona o namje{tenicima u tijelima dr`avne slu`be u @upaniji zapadnohercegova~koj („Narodne novine @upanije zapadnohercegova~ke“, br. 16/08) i Odluke ministra prostornog ure|enja, resursa i za{tite okoli{a @upanije zapadnohercegova~ke o poni{tenju javnog oglasa za prijem namje{tenika u radni odnos, broj 06-01-34-102/10 od 29. 7. 2010. Ministarstvo prostornog ure|enja, resursa i za{tite okoli{a @upanije zapadnohercegova~ke obajavljuje

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

PONI[TENJE JAVNOG OGLASA
za prijem namje{tenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme u Ministarstvo prostornog ure|enje, resursa i za{tite okoli{a @upanije zapadnohercegova~ke Poni{tava se javni oglas za prijem namje{tenika - vi{eg samostalnog referenta za vo|enje baze podataka prostornog ure|enja u radni odnos na neodre|eno vrijeme u Ministarstvo prostornog ure|enja, resursa i za{tite okoli{a @upanije zapadnohercegova~ke koji je objavljen 7. 7. 2010. godine u Dnevnom listu i Oslobo|enju.

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, ABS banke DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED
Microsoft i Lionhead Studios iznenadili su igra~e kada su najavili da }e PC verzija Fable III biti objavljena istovremeno kada i verzija za konzole a to je krajem oktobra. Me|utim, oni koji `eljno i{~ekuju Windows verziju morat }e da sa~ekaju jo{ malo budu}i da je datum njenog predstavljanja pomjeren. Kompanija Microsoft za sada nije potvrdila tu informaciju niti objavila novi datum predstavljanja tre}eg nastavka ove popularne igre ve} se za sada jedino navodi da za ovu verziju igre va`i druga~iji raspored nego kada je u pitanju Xbox 360 verzija. U okviru Fable III igre igra~i }e imati mogu}nost preuzimanja lika kralja ili kraljice Albiona i njihovih du`nosti.

43

Iz kompanije Asus sti`e Asus Sabertooth X58 mati~na plo~a koja donosi najnoviji Intel ~ipset i podr{ku za najbr`e procesore ove kompanije uklju~uju}i modelCore i7-980X. Ova plo~a je dio TUF serije mati~nih plo~a namijenjenih o{trijim uslovima rada, i mo`e da obezbijedi visok stepen pouzdanosti i dugovje~nosti za rad 24 satadnevno, sedamdana u sedmici u o{trim uslovima. TUF serija plo~a stavlja pouzdanost i izdr`ljivost iznad svega. Plo~e ove serije su izlo`ene rigoroznijim testovima nego obi~ne plo~e pa stoga i potvrda o njihovoj izdr`ljivosti. Sabertooth X58 plo~a ima USB 3.0 i SATA 6GB/s standardne za prenos podataka i nudi neke druge inovacije.

Mati~na plo~a iz Asusa

Odgo|en Fable III za PC

Leadtekova verzija GeForcea GTX 460

Leadtek je predstavio svoju verziju GeForce GTX 460 karticekoja je opremljena sa 1GB videomemorije, neznatnofabri~ki overclockovana i opremljena sa kompanijinim dual-slot kulerom koji karakteri{u dva heatpipea pre~nika osam milimetara koji su izra|eni od bakra. Ova kartica nosi naziv WinFast GTX 460 OC i podr`ava DirectX 11 tehnologiju. Kartica ima i podr{ku za 2-way SLI, CUDA, PhysX i 3D Vision Surround tehnologije, posjeduje 336 CUDA jezgara. Radni takt grafi~kog procesora je 725MHZ, shader frekvencija je 1450MHz dok je radnotaktmemorije3600MHz pri ~emu je ona povezana 256-bitnim interfejsom.

Korisnici koji posje}uju Xbox Live sajt za naplatu sadr`aja preko Firefox pretra`iva~a mogu da budu upozoreni da je Microsoftovdigitalnicertifikatneodgovaraju}i. Ovo je la`na informacija jer nikakavproblem sa certifikatom ne postoji ve} je u pitanjuo~iglednogre{kasoftvera. KorisniciInternetExploreranisuobuhva}eni ovimproblemom i njima se poruka ne pojavljuje. Iz kompanijeMicrosoft su potvrdili postojanje ovog problema za koji se za sada sumnja da je vezan samo za verziju Firefox 3.6.8. Prema ranijim informacijama sa Mozilla Support foruma ovaj bug se pojavio prije oko mjesec.

Problem za Xbox Live preko Firefoxa

Epson Artisan

Multifunkcijski ure|aji
Kompanija Epson obogatila je svoju seriju multifunkcijskih ure|aja sa tri nova modela. Radi se o ure|ajima koji nose oznake 835, 725 i 725 Arctic Edition, a namijenjeni su ko ri sni ci ma ko ji ~es to {tampaju fotografije, ali ih koriste i za {tampanje standardnih kancelarijskih dokumenata. Modeli Artisan 725 i Artisan 835 zasnovani su na sistemu za {tampu sa {est kartrid`a sa tintom tipa Claria, koji omogu}avaju visoke rezolucije i mogu prema ISO standardu od{tampati 9,5 strana crno-bije log sadr`aja u mi nu tu, odno sno de vet stra na sadr`aja u boji. Oba {tampa~a imaju maksimalnu rezoluciju od 5760x1440 ta~aka po in~u i podr`avaju {tampu cijele povr{ine papira (boardless printing). Oba ure|aja pored {tampa~a imaju i skener rezolucije 2.400 ta~aka po in~u koji prepoznaje 48-bitnu paletu boja ali mo`e digitalizovati dokumente sa 24-bitnom paletom. Ure|aj tako|e mo`e poslu`iti i kao fotokopir ma{ina u boji. Pored velikog broja sli~nosti, klju~na razlika izme|u modela 725 i 835 je kontrolni panel. Artisan 835 ima kon-

KONTROLNI PANEL Pored velikog broja sli~nosti, klju~na razlika izme|u modela 725 i 835 je kontrolni panel, pa tako Artisan 835 ima kontrolnu tablu osjetljivu na dodir dijagonale 7,8 in~a, sa LCD ekranom u boji dijagonale 3,5 in~a, dok model Artisan 725 ima 2,5-in~ni LCD ekran u boji koji je okru`en osvijetljenim tipkama
za PictBridge i uti~nice za memorijske kartice. Predvi|ena maloprodajna cijena modela Artisan 835 je 300 dolara, dok je Artisan 725 znatno jeftiniji i ko{ta 100 dolara manje. Model Artisan 725 Arctic Edition je bijela verzija standardnog modela i nudi se tako|e po cijeni od 200 dolara. Ovaj model bit }e dostupan tokom sljede}eg mjeseca. Svi ure|aji se isporu~uju sa jednogodi{njom garancijom.

Acer Aspire One AOD255

Netbook sa dva operativna sistema

trolnu tablu osjetljivu na dodir dijagonale 7,8 in~a, sa LCD ekranom u boji dijagonale 3,5 in~a. Artisan 725 ima 2,5-in~ni LCD ekran u boji koji je okru`en osvijetljenim tipkama. Oba ure|aja omogu}avaju pode{avanje nivoa

boja na slikama i sli~ne manje ispravke. Oba ure|aja se isporu~uju sa ugra|enim Wi-Fi modulom, LAN priklju~kom i USB konektorom za direktnu vezu s ra~unarom. Epson kao standardnu opciju nudi i podr{ku

3D mobitel iz Shara
Japanski Sharp do kraja ove godine namjerava zna~ajnije u}i na tr`i{te pametnih telefona, pi{e Reuters. Za razliku od dosada{nje kompanijine prakse nastupa uglavnom na japanskom tr`i{tu, Sharp s novim modelom planira u}i na me|una ro dno tr`i {te i konkurisati kompanijama kao {to su Apple i HTC. O sa mom smar tpho neu za sada nema previ{e informacija osim jednog zanimljivog detalja - ure|aj bi trebao imati 3D ekran koji prikazuje trodimenzionalnu sliku bez upotrebe posebnih nao~ala. Sli~no rje{enje Sharp ve} nudi Nintendu za nadolaze}u konzolu 3DS, a kako }e to izgledati u svi je tu mo bi te la sa znat }emo za nekoliko mjeseci.

Tajvanska kompanija Acer predsta vi la je na ma ni fes ta ci ji Ta ipei Com pu ter Ap pli ca ti ons Show (TCAS), koja se od 5. do 9. avgusta odr`ava u Taipeiju, novi model prenosivog ra~unara sa dva operativna sistema - Googleovim Androidom i Microsoftovim Windowsom XP. Ra di se o mo de lu Aspi re One AOD255, ko ji za brzo po kre ta nje operativnog sistema koristi Android, a Windows XP kao glavni operativni sistem. Acerov softver, nazvan Acer Configuration Manager for Android, odre|uje koji od ta dva operativna sistema }e se koristiti. Netbook Aspire One AOD255 je zasno van na In te lo vom pro ce so ru Atom N450. Ra~unar ima ekran dijagonale 10,1 in~a, 1 GB DDR2 radne DRAM memorije i ~vrsti disk kapaciteta 160 GB. Ure|aj se isporu~uje sa tro}elijskom litijum-jonskom baterijom, ali se opciono (po cijeni od 95 dolara) mo`e naru~iti i {esto}elijska baterija. Novi Acerov ra~unar }e se prodavati po cijeni od oko 375 ameri~kih dolara, mada ga posjetioci izlo`be TCAS, za vrijeme njenog trajanja, mogu nabaviti za svega 300 ameri~kih dolara.

44

FELJTON

srijeda, 5. maj nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Vu~ji paso{ (6)

Historija politi~kih

zemljotresa
Pi{e: Evgenij JEVTU[ENKO

U strahu od povratka na staro, neki ljudi strahu pretpostavljaju stid i samo nastoje od dva zla izabratimanje. To je „podr{ka s uzdahom“ Ali, manje zlo ima opasnu . osobinu - da, na ko~ijamatakvepodr{ke, izraste u veliko zlo. Historijapokazuje da isti~ovjek, u raznim periodima, mo`e biti i pokreta~ dru{tva i, kasnije, ko~nicasnagekoju je pokrenuo. ^esto doga|aji preti~uljudekoji su bili na ~eludoga|aja. U historijinijeva`nosamo pojaviti se na vrijeme, nego i oti}i na vrijeme, a po`eljno je da se vodice upravljanja predadu u pouzdane ruke. Nivo demokratije odre|uje se upravomirnomsmjenom vlasti. U historiji Rusije jo{ nije bilo takve jednostavne, prirodne predaje vlasti. Hru{~ov, koji se nije fizi~ki obra~unao sa svojimprotivnicima - Maljenkovim, Molotovim, Kaganovi~em i, anegdotski zvu~i, „pridru`enim im [epilovim“ stvo, rio je presedankoji ga je spasao kad

je bio svrgnut, no on nije`ivioistinskim, punim`ivotom- odlazio je u pozori{te i polakodiktiraomemoare, ali je iz politi~kog `ivota bio izba~en.

Promjene
Gorba~ov je bio autortakoozbiljnih promjena u dru{tvu koje nisudopu{tale da budepoliti~kiizoliran, mada je Jeljcin to, mo`da, i `elio. Ali se Gorba~ov ipak kandidirao za predsjednika Rusije, istupao je sa suzdr`anim, ali otvoreno opozicionim intervjuima i stalno putovao u inostranstvo. U normalnojdr`avi to je normalno, ali u Rusiji je ne~uveno! A mo`da }e to, polako, i u Rusiji postati normalno? CijelahistorijaRusijejestehistorija politi~kih zemljotresa. U seizmolo{ki opisanim podru~jima graditeljiobi~noplanirajuposebnu strukturu temelja. Sad je osnovno - izgraditiinfrastrukturu~ime}e se, nezavisno od toga u ~ije }e ruke pre}i vlast - izbje}i razaranja. Tako }e bitispokojniji i Rusi, i ~ovje~anstvo.

Slikar Mario Mikuli} (1924-1991) jako je volio poeziju Evgenija Jevtu{enka. Povodom desetogodi{njice njegove smrti izdava~ Goran Mikuli} knjigu “Vu~ji paso{“ posve}uje njegovoj uspomeni. Knjigu je izdala izdava~ka ku}a RABIC 2001. godine. Obo`avan u po~etku karijere poput rock zvijezda na Zapadu, Evgenij Jevtu{enko je dio skupine ruskih pjesnika poznatih pod imenom “{ezdesjatniki“ (“{ezdeseta{i), me|u kojima su i Andrej Voznesenski i Bela Ahamdulina, njegova prva supruga. Jedna od njegovih najslavnijih pjesama, napisana 1961, “Babi Iar” o mjestu u Kijevu gdje su nacisti masakrirali tisu}e @idova, te roman Aleksandra Sol`enjicina “Jedan dan u `ivotu Ivana Denisovi~a“, objavljen iste godine, obilje`ile su promjenu tona u sovjetskoj literaturi i po~etak disidentskog pokreta. Jevtu{enko je napisao: “Pripadao sam onima koji su gurali Rusiju kao kamion zaglibljen u blatu, ali kad nam je uspjelo da je pokrenemo, ona se istrgla iz na{ih ruku i zastra{uju}e krenula nizbrdo. Istorija nije pretekla samo Gorba~ova nego i sve nas s njim, poprskav{i nam lica blatom ispod svojih to~kova. Po{to je izgubila upravljanje, sovjetska imperija udarila je o najstra{niju stijenu - vakuum, i razbila se. Na nesre}u, nade naroda koje je iznevjerila komunisti~ka revolucija zasad su iznevjerene i od antikomunisti~ke revolucije. A mo`da i nema revolucija koje ne obmanjuju ljude. Zar je odista svim idealima su|eno da budu nedosti`ni” .

Bolujem od bolesti ovog vijeka - nada njegovih, zabluda, strahova, njegove ome|enosti, haoti~nosti i napada ~as nesigurnosti, ~as megalomanije i, naivne, ali, bogu hvala, neizlje~ive bolesti - vjere da je bratstvo me|u ljudima, ipak, mogu}e
Devetnaestog avgusta 1991. godine pro{lost je opet htjela da, na tenkovima, izi|e u sada{njost i budu}nost Rusije. Tada je Jeljcinodigraohistorijsku ulogu. Tadanisammogao ni pretpostaviti da }e po~eti rat u ^e~eniji i da }u odbiti da, iz ruku Predsjednika, koji je dao nare|enje za po~etak tog rata, primim orden “Prijateljstva naroda“ . Nisammogaopretpostaviti da }e 1993. godine, u centruruskeprijestolnice, ruski tenkovi po~eti da ga|aju ruski parlament.

Sudija, advokat, sudija (12)

Jug ho}e da se objesi
Optu`eni se kaje zbog djela koje je po~inio i obe}a da vi{e ne}e dolaziti u sukob sa zakonom, ali naglasi da }e se, ukoliko bude morao u zatvor, radije objesiti na „Centrali“. Vije}e ga proglasi krivim te mu izre~e kaznu od mjesec dana zatvora
Pi{e: Mehmed [ATOR

Jednog novembarskog dana 1970. godine na stolu zatekoh akt Op}inskog javnog tu`ila{tva u ^apljini br. Kt-45/70. Po~injao je rije~ima: „Na osnovu ~l. 45. Zakona o krivi~nom postupku, podi`em optu`nicuprotivJuseAmani}a, sina Halila, iz Stoca, ro|en 1. 6. 1933. godine u Stocu, zbog osnovanesumnje da je dana16. 5.1970. godine na javnom mjestu u Ulici 29. novembar 88 grubo vrije|ao Had`iju Halilovi}a, pripadnika Narodnemilicije u Stocu, na na~in {to mu je psovao oca, majku i miliciju, dva puta pljunuo Halilovi}a i dva puta zamahnuo desnom nogom s namjerom da ga udari, ali u tome je bio sprije~en od gra|ana koji su se zatekli na licu mjesta, ~ime je po~inio krivi~no djelo napada na slu`beno lice.“ Prebirem po sje}anjima. Juso Amani}? Ko je to? Govorimglasno, a daktilografkinja, vidjev{i moj

poku{aj da se prisjetimoptu`enog, obrati mi se: - Sudija, kao da ne znate Juga, pa nekada je bio Va{ kom{ija! Zna ga i kusa vrana! - Jug, Jug... moj prvi kom{ija iz djetinjstva... Pa zar on da napada miliciju?! Glavni pretres Jusi Amani}u zvanom Jug zakazao sam za 6. decembar. Nalo`io sam daktilografkinji da pozove optu`enog, op}inskogjavnogtu`ioca u ^apljini, o{te}enog Halilovi}a te svjedokeMustafuAsimovi}a, Jelku@drale i Vladu Ragu`a. Na pretres pristupiop}inskijavnitu`ilac u ^apljini Milena Pupi}, optu`eni bez branitelja, svjedoci, sudijeporotnici [efko Turkovi} i Salko Zili}. Javni tu`ilac pro~ita optu`nicu, a zatim se optu`eni pozva da iznese odbranu. - Priznajem da sam druguHad`iji opsovao oca i majku i da sam jedanput pljunuo prema njemu, ali, dru`e sudija, nije ta~no da sam ga

dva putapoku{aoudaritinogom u stomak. To ne}u nikada priznati! Gdje }u ja udarati druga Had`u?! - Kakav si motiv imao da se ovako pona{a{ prema drugu Had`iji? - upitah optu`enog.

Ne znam {ta mi bi
- S drugomHad`ijompoznajem se preko 20 godina, od njegovog dolaska iz Trebinja u Stolac. Uvijek smo se dobro gledali. Ne znam {ta mi bi te ve~eri! Ja to trijezan ni-

kad ne bih u~inio! Samo, nije ta~no da sam ga htio udariti nogom u stomak, to ne priznajem. Ja vi{e nemam {ta re}i - zavr{i odbranu Amani}. - Slu{aj, Juso - rekoh - ti nisi tek tako i iz ~ista mira mogao napasti druga Had`iju. Ima tu sigurno nekih nera{~i{}enih ra~una. - Ma nema, dru`e sudija! Jedino ako Had`o jo{ pamti ono oko lova ribe u Bregavi! - veli Juso. - Kakvog lova, Juso? Pojasni mi

to malo - nalo`im optu`enom. - Prije dvije godine, {to jest jest, ja sam u Bregavi uhvatio dva kilograma ribe. Bilo je to u vrijeme kada je ribolov bio zabranjen. Had`ija je protiv mene podnio prekr{ajnuprijavu, pa sam odle`ao 15 dana u „]elovini“ Samo da . zna{, dru`esudija, ja ne}uvi{e u zatvor, nema te sile! - Za{to, Juso, o tome nisi mislio kada si napao druga Had`iju? - Slu{aj, sudija, ako me za ovo osudi{ na kaznu zatvora, budi siguran da }u ja poslijepodne oti}i na „Centralu“ i objesiti se! Ubit }u se, vjeruj mi! Ho}u, babina mi rahmeta! - zavr{i Juso. U svom iskazu o{te}eni izjavi da ga je optu`eniJuso u vi{enavratamaltretirao, vrije|ao i psovao, da je on na sve na~ine izbjegavao incident, ali da inkriminiranogdana nije mogao u~initi ni{ta da optu`enog Jusu smiri. - Psovao me je i vrije|ao, poku{ao me u vi{e navrata udariti, pa sam

OSLOBO\ENJE godine nedjelja , 8. august 2010.

FELJTON

45

117.

NA DANA[NJI DAN

Umro rimski imperator Marko Ulpije Trajan, posljednji rimski car koji je vodio osvaja~ke ratove. Tokom njegove vladavine, od 98, Rimsko carstvo najvi{e pro{irilo teritorije, istori~ari procijenili da je u njemu tada `ivjelo oko 70 miliona stanovnika.

Fra dari car Lo Lu Njema~ki 843.na~kana~ki vlapo]elaljenatar I,zakraljsklodvigdnji dio, i kralj Karlo II vi, u Verdenu pili ugovor kojim je fra dr`ava dije na padni i sre kasnije Francuska, i isto~ni, kasnije Njema~ka. san prvi srpski 1217.niKrulinipapski izaKrunici.kraljbiStefan Nemanji}norija Prvoven~ani. nu, do jenu od pape Ho III, u Srbiju do je sla [panski vojvoda od Albe kao vojni guverner stigao u Holandiju s 10.000 {panskih i italijanskih vojnika. Njegova vladavina, do 1573, zapam}ena po teroru nad holandskim stanovni{tvom i po djelovanju {panske inkvizicije.

Ri~ard Nikson

Istorijska uloga Jeljcina

1974. Predsjednik SAD-a Ri~ard Nikson objavio, obra}aju}i se naciji putem televizije, da podnosi Francuski alpinista Mi{el-Gabrijel Pakar i njegov ostavku zbog nosa~ @ak Balma prvi osvojili najvi{i vrh Alpa i umije{anosti u Zapadne Evrope Monblan, visok 4.807 metara. aferu Votergejt.

1567. 1786.

Jeljcin ima presudnu{ansu za svojukona~nuistorijskureputaciju - da napravi presedan mirnog prelaska vlasti iz jednih ruku u druge. Ako ispuni svoje obe}anje i bude prvi vladar Rusije koji predaje `ezlo u ruke od naroda izabranog nasljednika, mo`da }e se, od tog trenutka, izmijeniti cijela istorija Rusije.

^iste ruke
A ~ije }e to ruke biti? Nije va`no ~ije - samo da budu ~iste. Nije mi `ao sovjetskevlasti, jer njoj nije bilo `ao miliona ljudi koje je uni{tila. Ona je morala da se raspadne, kao i carizam, kojem tako|e nije bilo `ao ljudi. Gdje god dr`avnisistem ne saosje}a s ljudima, njegova bezdu{nost okre}e se na kraju premanjemusamom. Neka to ima

na umu, kao upozorenje, dana{nji sistem koji se, jo{ nezaslu`eno, naziva demokratijom, jer je, na`alost, od sovjetske vlastinaslijediobezdu{nostprema ~ovjeku. Kakva je razlika, zove li se ta bezdu{nost socijalizam ili kapitalizam, ili nekako druga~ije? Dvadesetprvi vijek je na pragu. [ta bih `elio od njega? @elio bih da - ~uva ljude. Rastajem se s dvadesetim vijekom kao sa samim sobom. Za neke ljude ka`e se s ushi}enjem: “O, to je ~ovjekdevetnaestogvijeka...” Za mene se tako ne mo`e re}i. Ja sam, isklju~ivo, ~ovjekdvadesetogvijeka. Takav“neuklapaju}i“ pjesnik, u kome su revolucionarno-romanti~keiluzijetolikoizmije{ane s njihovim opovrgnu}ima, mogao se pojaviti samo u dru-

goj polovini ovog vijeka, i samo u Rusiji, i to ne u predrevolucionarnoj, negosamo u sovjetskoj, jednopartijskoj, cenzurskoj, iz koje se te{ko mo`e putovati. Zahvalan sam dvadesetomvijeku, jer drugog nisam imao. Bolujem od bolesti ovog vijeka - nada njegovih, zabluda, strahova, njegove ome|enosti, haoti~nosti i napada~as nesigurnosti, ~as megalomanije i, naivne ali, bogu hvala, neizlje~ive bolesti- vjere da je bratstvomedu ljudima, ipak mogu}e. Nas dvojicu - ni dvadeseti vijek, ni mene - ne mo`e{ mjeriti samopozitivnom ni - nadam se - samo negativnom mjerom. Ali dvadeseti vijek i mene ne mo`e{ razdvojiti. Kako bi rekla Cvetajeva, “mi smo srasli“ .
(Sutra: Bje`anje sa ~asova - jedina dostupna sloboda)

Napo on I nuo izgnanstvo na britan ostrvo Sve Je na 1815.Francuski carproveoleskosljeBonapartatakredilena uu Atlantskom okeanu, gdje je po dnjih {est go `ivota.

srpski pi i kar \ura ve}i 1832.sliRo|en19. vijeka.rosacsaosliizmapojevjetJak{i},najnajske liri~ar srpskog manti i dan od daro vitijih srpskih kara Pi pri ke i heroj poeme. Ro|en meksi~ki re cionar Za 1883.Meksi~ke rekaoluvo|avoluksi~kihEmiljalijanostvaipata. Od 1910, me se ka, rao burnu istoriju vo cije pod parolom “Zemlja sloboda“. Ubijen iz zasjede u aprilu 1919. Bru nu, SAD, prvi 1900.UniskikliturbiliuuMasa~usetsu,Dejvis.po~eo dnici te nir okviru Kupa Pobje dvodnevnog takmi~enja Amerikanci. Umro srpski istori~ar i sve{tenik Ilarion Ruvarac, za~etnik kriti~kog istorijskog istra`ivanja i veliki protivnik nenau~nog prilaza istoriji i oslanjanja na narodnu tradiciju kao istorijski izvor.

Djelo Mehmeda [atora „Sudija, advokat, sudija“ je autobiografskog karaktera. Autor upoznaje ~itaoce o svom `ivotu i radu kroz predmete iz bogate sudske i advokatske prakse i to ~ini na veomapristupa~anna~in, jednostavnomnaracijom, {to ~itaocu omogu}ava da shvati veoma komplicirane i te{ke slu~ajeve sudski procesuiranih krivi~nih dijela. Autor je izvr{io odabir najinteresantnijih slu~ajeva, {to knjigu ~ini lako ~itljivim i zanimljivim {tivom. Mehmed [ator je ro|en 1940. godine u Lokvama, op}ina Stolac, gdje je zavr{io osnovnu {kolu i gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Sarajevu diplomirao je 1964. godine. Prvo zaposlenje stekao je u Stocu kao pomo}nik sekretara Op}ine. Bio je sudski pripravnik (1967-69), sudija Op}inskog suda u Stocu (1969-72), sudija i predsjednikOkru`nogsuda u Mostaru(197277, 1977-83), sudija Vrhovnog suda BiH (1983-95), advokat (1995-2003) te sudija Suda BiH. Sada je u penziji. Objavio je vi{e stru~nih priloga u ve}em broju ~asopisa iz krivi~ne oblasti te knjigu satire „Omerica brica“ Kao gimna. zijalac i student bio je saradnik Oslobo|enja, Borbe i Slobode i tada{njeg Radio Sarajeva. morao podnijeti izvje{taj svom komandiru, a on je proslijedioprijavutu`itelju u ^apljini. To je sve {to imam re}i. - Jeste li vi, dru`e Had`ija, ranije podnosili neku drugu prijavu protiv optu`enog? - upitah o{te}enog. - Dru`esudija, Jusoskorosvakodnevno ide u krivolov. Jedan put ga opomene{, drugi put mu zaprijeti{ prijavom, a tre}i put, naravno, podnesem prijavu. Ta~no je da je Juso i ranije vi{e puta nov~ano ka`njavan zbog krivolova, a posljednji put mu je sudija za prekr{ajeizrekao15 dana zatvora i tu je kaznu odle`ao u „]elovini“ u Mostaru. Svjedoci su u cjelosti potvrdili navode o{te}enog, ustvrdiv{i da je pona{anje optu`enog bilodrsko, da se sve to de{avalo na javnom mjestu i da je nai{lo na op}u osudu gra|ana.

Vi{estruki recidivist
U zavr{noj rije~i op}inski javnitu`ilac u ^apljiniMilenaPupi} predlo`ila je da se optu`enom izrekne kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca, jer je optu`eni vi{estruki recidivist (povratnik pri izvr{enju krivi~nog djela). Optu`eni Amovi} u zavr{noj

rije~i re~e da se kaje zbog djela koje je po~inio i obe}a da vi{e ne}e dolaziti u sukob sa zakonom, ali opet naglasi da }e se, ukoliko bude morao u zatvor, radije objesiti na „Centrali“ Vi. je}e ipak proglasi optu`enog krivim, te mu izre~e kaznu od mjesec dana zatvora. Kad sam se vratio sa posla ku}i, nisam bio raspolo`en za ru~ak, {to mojoj supruzi nije promaklo. Ispri~ao sam joj {ta se desilo u sudnici i kazao joj za prijetnju kom{ije Juse. Priznadoh da me to prili~no pogodilo, tim vi{e {to je bio uvjerljiv u svomnastupu i {to se zakleobabinim rahmetom. - Ma pro|i se ti Jusinih trica, od te prijetnje ne}e biti ni{ta tje{ila me supruga - Vidjet }e{, uostalom, i sam da je tako! Uto se na cesti koja prolazi ispodprozorana{egstana na biciklu ukaza Juso. - Eno ga, `eno, sigurno je po{ao na „Centralu“ da se objesi! - sav uzdrhtah. - Ma ne brini - tje{ila me je `ena - vidjet }e{ da }e se ubrzo vratiti! I zaista, nekih pet-{est minuta kasnije Juso se na biciklu vratio svojoj ku}i. Supruga i ja tek tada rahat sjedosmo za ru~ak.
(Sutra: Jusuf i Jasmina)

1996. Vi{e javno tu`ila{tvo u Biha}u podiglo optu`nicu protiv FiU sjevernoj Francuskoj po~ela Amijenska opekreta Abdi}a. Opracija, zavr{na ofanziva savezni~kih trupa protiv tu`nica je Abdi}a Njema~ke u Prvom svjetskom ratu. teretila za Ro|en italijanski filmski producent Dino de Lakrivi~na djela urentis. Zna~ajno doprinio svjetskom uspjehu protiv civilnog italijanske kinematografije poslije Drugog svjetskog rata. Dobistanovni{tva i ratnik Oskara za filmove “Gorki pirina~“ i “Ulica“. tnog zlo~ina proMirovna konferencija Afganistana i Indije zativ ratnih zarovr{ena potpisivanjem mira u Ravalpindiju. bljenika.

1905. 1918. 1919.

Fikret Abdi}

1919. Velike Bri nije, 1945.Londonskim sporazumomkomnisesudtazaje priSSSR-a, SAD i Francuske, kasni klju~ilo 19 zemalja, osnovan Me|unarodni voj
su|enje nacisti~kim ratnim zlo~incima, na osnovu kog je vo|en Nirnber{ki proces.

larnoj voza, grupa krimi 1963.U spektakumili{tanplja~kiSvih 15 u~esnikavanalaca upala u po ski voz izme|u Glazgo i Londona i oplja~kala 2,6 ona funti.

Plja~ke vijeka uhap{eno i 1964. osu|eno na 25 do 30 godina zatvora. Jedan od glavnih aktera Roni Bigs uspio da pobjegne iz zatvora i s plijenom otputuje u Brazil, gdje je `ivio do maja 2001, kada se predao Skotland jardu. nis inostranih slova In ne je, Male je, 1967.oMiosnitri njuTajlandapoi FilipinomudoBanzigkokujepozitpiSingapura, na sali sporazum va politi~ko-eko ske grupaci Udru`enje zemalja jugoisto~ne Azije, kojoj su kasnije pristupili Bruneji i Vijetnam.

Milan Luki}

2005. U Argentini uhap{en Milan Luki}, pred Irak, sedam dana poslije okupacije, anektirao Ha{kim tribunaKuvajt, kao 19. provinciju. Predsjednik SAD-a lom optu`en za D`ord` Bu{ poslao trupe u Saudijsku Arabiju, kasnija vojna akcija nazvana Pustinjska oluja. zlo~ine protiv ~ovje~nosti u Nakon {to su zauzeli ve}i dio olimpijskih planiokolini Vi{egrana Igmana i Bjela{nice, srpske snage sru{ile TV da, u Bosni i toranj na Bjela{nici i zapalile olimpijske objekte na Igmanu. Hercegovini, i Lideri Jordana i Izraela otvorili prvi drumski izru~en sudu u grani~ni prelaz i time potvrdili kraj 46 godina Hagu. Luki} u dugog neprijateljstva. Beogradu u odU bujicama koje su se iznenada sru~ile u turissustvu osu|en ti~ki kamp u Pirinejima, u [paniji, nose}i autona 20 godina zamobile i {atore, poginulo 67 osoba. tvora zbog otmice i ubistva 16 Od eksplozije bombe u stanici metroa ispod Pu{kinovog trga, u centru Moskve, poginulo Bo{njaka iz Sje12 osoba, 53 osobe te{ko povrije|ene. verina 1992. Ha{ki tribunal ga u Umro legendarni borac protiv po`ara na naft2009. osudio na nim poljima Red Ader, neustra{ivi Teksa{anin do`ivotnu robiju. koji je gasio po`are na naftnim izvorima {irom svijeta.

1990. 1993. 1994. 1996. 2000. 2004.

46

SPORT

nedjelja, 8. august 2010. godine BOSNA I HERCEGOVINA
Premijer liga BiH uta pob ner por 2. kolo d:p-g bod

OSLOBO\ENJE

Sloboda - Travnik 2:0 (2:0)

TUZLACI OBRADOVALI

malobrojne navija~e
Golovima Jogun~i}a i Smajlovi}a u ranoj fazi utakmice, puleni trenera Vlatka Glava{a zabilje`ili prvu ovosezonsku pobjedu
Stadion Tu{anj. Gledalaca 300. Sudija: Dragan Skaki} (Bosanska Gra di {ka) - 6,5, po mo}ni ci: Adnan Alispahi} (Zenica) i @eljko Dragojevi} (Banja Luka). Delegat: Husein Kamber (Sarajevo). Strijelci: 1:0 - Jogun~i} (9), 2:0 Smajlovi} (18). @uti kartoni: Jogun~i}, Gavari}, Bori} (Sloboda), Eri} (Travnik). SLOBODA: Mujki} -, Aleksi} 6, Jogun~i} 6,5, Raca 6,5, Halilovi} 6, Gavari} 7, Zoleti} 6, Daji} 6 (od 68. Malki} 6), ]ehaji} 6,5 (od 90. Zuki} -), Smajlovi} 7, Muji} 6 (od 80. Bori} -). Trener: Vlatko Glava{. TRAVNIK: Adilovi} 5,5, Terzi} 5,5, E. Varupa 5, Mujaki} 5,5 (od 53. Eri} 5,5), ]uri} 5,5, Karad`oz 5, Helvida 5,5, Faji} 5,5 (od 61. D`afi} -), Badrov 5,5 (od 68. N. Varupa -), Saraj~i} 5,5, Pranjkovi} 5,5. Trener: Ned`ad Selimovi}. Sloboda je savladala Travnik rezultatom 2:0 i na taj na~in prvom ovosezonskom pobjedom obra do va la ma lo broj ne simpatizere na Tu{nju. Izabranici trenera Vlatka Glava{a bili su bolji rival u najve}em dijelu susreta i zaslu`eno osvojili puni bodovni plijen protiv vrlo slabe ekipe Travnika. Slo bo da je ve} od sa mog po~etka krenula ofanzivno {ti se isplatilo u devetoj minuti kada za vodstvo doma}ina odli~nim {utem glavom sa sedam metara poga|a Samir Jogun~i}. Devet minuta kasnije Gavari} asistira Smajlovi}u, koji natr~ava na loptu i rezantnim udarcem poga|a lijevi ugao Adilovi}evog gola. Do kraja prvog poluvremena Travnik je imao samo jednu {ansu. U 19. minuti iz slobodnog udarca odli~no je pucao Karad`oz, no kapiten Tuzlaka Denis Mujki} je jo{ bolje odbranio. Veliki pljusak koji je ju~e padao u Tuzli prekinuo je utakmicu na

1. @eljezni~ar 2. Vele` 3. Borac 4. [iroki B. 5. Sloboda 6. Zvijezda 7. Slavija 8. Olimpik 9. Budu}nost 10. Rudar 11. Leotar 12. Drina 13. Sarajevo 14. Zrinjski 15. ^elik 16. Travnik

1 1 2 1 2 1 1 2 1 1 2 2 2

1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0

0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 1 1 0

0 0 1 0 1 0 0 1 0 0 1 1 2

2:0 2:0 4:3 3:2 2:1 2:1 1:0 1:2 1:1 1:1 1:2 1:3 1:4

3 3 3 3 3 3 3 3 1 1 1 1 0

REZULTATI Sloboda - Travnik (Jogun~i} 9, Smajlovi} 18) Leotar - Olimpik (Suljevi} 38) Drina - Borac (Staji} 59, Miki} 90) Vele` - Budu}nost (Oki} 38, Zaimovi} 62) NEDJELJA, 17.30 SATI Slavija - Sarajevo (Sudije: @ivkovi} - [irko, Be~irovi}) NEDJELJA, 20.30 SATI @eljezni~ar - Zvijezda (Burekovi} - Pro{i}, Mari}) ^elik - Zrinjski (Paji} - Ba{i}, Tomas) NEDJELJA, 21 SAT [iroki Brijeg - Rudar (Mrkovi} - Topi}, Dujak) 2:0 0:1 0:2 2:0

Stefan Gavari} pru`io kvalitetnu partiju

26 minuta. U nastavku susreta po veoma nezgodnom i blatnjavom terenu igra~i Slobode su rutinski priveli utakmicu kraju. U 53. mi-

nuti ]ehaji} je tukao sa vrha {esnaesterca, ali je lopta pogodila stativu umjesto mre`e gostuju}eg gola. A. [E]KANOVI]

Leotar - Olimpik 0:1

Vele` - Budu}nost 2:0 (1:0)

Ro|eni lako do pobjede
Suljevi} za tri boda
Stadion Vrap~i}i. Gledalaca: 1.000. Sudija: Eldis Pro{i} (Cazin). Strijelci: 1:0 - Oki} (38), 2:0 - Zaimovi} (62). @uti kar to ni: Ka dri}, Za imo vi}, De mi}, ]emalovi} (Vele`), Slomi}, [migalovi} (Budu}nost). VELE@: Bori} -, Zaimovi} 7,5, As. [kalji} 7,5, Kajtaz 7, Kodro 6, Demi} 6.5 (od 78. Zolj ), Kadri} 7, Lelo 6 (od 58. ]emalovi} - ), Oki} 7 (od 85. Mahmutovi} -), Iveti} 6, Durakovi} 6,5. Trener: Demir Hoti}. BUDU]NOST: Husi} 5, ^amrkovi} 5, ^oli} 5,5, ^ergi} 5,5, Zrnanovi} 5,5, Jahi} 5 (od 64. Boji} -), Sarajli} 5,5, Sli{ko 5 (od 59. [migalovi} -), Hasili} 5, Kurti} 5,5, Slomi} 5. Trener: Munever Rizvi}. Vele` je pobjedom otvorio novu sezonu Premijer lige BiH, savladav{i BuRo|eni su ve} u prvoj minuti tra`ili jedanaesterac, nakon {to je oboren Lelo, ali sudija Eldis Pro{i} nije ocijenio da se radi o prekr{aju za najstro`u kaznu. Ro|eni su krunisali inicijativu vode}im golom u 38. minuti. Demi} je proigrao Oki}a, koji se oslobodio protivni~kog igra~a i pogodio mre`u gostiju za veliko slavlje Vele`ovih igra~a i navija~a. U 46. minuti gosti su spa{avali loptu s linije, a nakon {to su se otvorili to je dalo veliki prostor za Oki}a. On je u 62. minuti kombinovao s Demi}em po lijevoj strani. Uba~enu loptu prihvatio je majstorski Zaimovi} i savladao nemo}nog Husi}a. Vele` je pru`io solidnu igru, s obzirom na puno problema u pripremnom periodu a u ju~era{njoj utakmici pru`io je S. R. borbenu igru. se potom ekipa Drina oslobodila pritiska gostiju i krenula sa boljom igrom. Me|utim, doma}i igra~i nisu stvorili nijednu stopostotnu priliku za pogodak. U tom periodu igre jedino su Risti} i Proti} bezuspje{no poku{avali da ugroze gol Avduki}a, koji je bio izuzetno siguran. Nastavak utakmice protekao je u ravnopravnoj i borbenoj igri oba sastava u kojoj su se gosti bolje sna{li i preko Staji}a i rezerviste Miki}a postigli dva zgoditka za sigurnu pobjedu gostiju. Igra~ima oba sastava treba ~estitati na I. PEJI] korektnoj igri.

Zahvaljuju}i golu Nihada Suljevi}a u 38. minuti prvog poluvremena, Olimpik je savladao Leotar u Trebinju u drugom kolu Premijer lige BiH, te tako popravio utisak iz prvog me~a u kojem su pora`eni od @eljezni~ara (0:2). Izabranici {efa stru~nog {taba Edina Prlja~e su na stadionu Police od prve minute imali inicijativu, a prvu veliku priliku propustio je Semir Kapi} kada je sredinom prvog dijela pogodio stativu. Nakon toga je uslijedila akcija koja je inicirala odlu~uju}i gol. Kapi} je pro{ao po lijevoj strani, potom uposlio Sabita Alimanovi}a, koji je asistirao strijelcu jedinog gola za prva ovosezonska tri boda sarajevskom sastavu. Leotar je do kraja utakmice radio pritisak kako bi izjedna~io rezultat, {to je, ispostavilo se, bilo uzalud. U tre}em kolu Olimpik do~ekuje [iroki Brijeg, dok }e Trebinjci u goste Zvijezdi iz Grada~ca.

Admir Kajtaz

du}nost iz Banovi}a sa 2:0. Izabranici Demira Hoti}a dominirali su cijelim tokom susreta u kojem povratnik u elitno dru{tvo nije ozbiljnije ugrozio gol doma}ina.

Drina - Borac 0:2 (0:2)

Staji} i Miki} odlu~ili
Gradski stadion u Zvorniku. Gledalaca: 3.000. Sudija: Semir Kaplan (Stolac) - 7, pomo}nici: Haris Bakovi} (Sarajevo) i Sreten Udov~i} (Prijedor). De le gat: Kru ni slav D`ijan (Bok). Strijelci: 0:1 Staji} (59), 0:2 - Miki} (90). @uti kartoni: Puziga}a i Grahovac (Borac). DRINA: Maksimovi} 6, Sredojevi} 5,5, I. Lazarevi} 6, Mihajlovi} 6, Proti} 6, Kikanovi} 5,5, Nini} 5,5, Krezovi} 5,5 (od 78 A}imovi} - ), Risti} 6, Lazarevi} 5,5 (od 68.\elmi} -), Obradovi} 5,5 (od 88. Pa po vi}). Tre ner:Mi ro slav Milanovi}. BORAC: Avduki} 7, ]ori} 6,5, Stupar 7, Puziga}a 7, Nikoli} 6,5, Vukelja 6 (od 46. Miki} 7), Raspudi} 6, Muminovi} 6,5, Trivunovi} 6, Staji} 7 (od 86. Da mja no vi} - ), Stan~eski 6,5 (od 86. Grahovac - ). Trener: Vlado Jagodi}. Drina je pora`ena od Borca sa 0:2 u utakmici 2. kola Premijer lige BiH. Puno se vi{e o~eki va lo od fu dba le ra Drine s obzirom na to da su nakon remija u Banovi}ima u 1. kolu, ovoga puta u susretu sa Borcem kao doma}ini imali podr{ku svojih navija~a, ali su na veliko iznena|enje publike do`ivjeli poraz od ipak iskusnijeg protivnika. Prvih dvadeset minuta pripalo je igra~ima Borca da bi

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
^elik do~ekuje Zrinjski

47

@eljezni~ar do~ekuje Zvijezdu

[ehi} ne sumnja Zeni~ani nikad motivisaniji u trijumf
Bez obzira na ~injenicu da smo favoriti, moramo biti itekako oprezni jer nas jedna pogre{ka mo`e ko{tati tri boda, kazao je [ehi}
Kapiten @eljezni~ara Ibrahim [ehi} ne sumnja u trijumf aktuelnih bh. prvaka, koji }e u drugom kolu Premijer lige na svom terenu do~ekati Zvijezdu iz Grada~ca. Tim sa Grbavice je odli~no otvorio sezonu ostvariv{i gostuju}u pobjedu protiv Olimpika (0:2), a ve} u drugom kolu imaju priliku da ovjere pohod na odbranu titule. ^elik do~ekuje Zrinjski u derbiju 2. kola Premijer lige BiH, u kojem }e nastupiti bez Emira Obu}a i Eldina Adilovi}a. Obu}a je van stroja zbog povrede prepona, dok Adilovi} jo{ ~eka certifikat iz Ma|arske, kako bi stekao pravo nastupa za ^elik. Zeni~ani imaju pregr{t motiva da u ovoj sezoni ostvare dobre rezultate kako bi zadovoljili `elje brojnih navija~a koji su privr`eni svom klubu. ^elik je poja~ao tim izme|u dvije sezone, a novi trener Abdulah Ibrakovi} ambiciozno pristupa poslu. „U svaku utakmicu ulazimo sa `eljom da pobjedom. Atmosfera u Zenici je prava fudbalska i poku{a}emo obradovati navija~e osvajanjem tri boda. Najve}i adut je motiv. Na{ skaut Omer Kopi} posmatrao je Zrinjski u susretu sa Odenseom. Dobro poznajemo mostarskog rivala i smatram da nisu mogu}a iznena|enja na takti~kom pla nu“, re kao je {ef stru~nog {taba ^elika Abdulah Ibrakovi}. On ka`e da ima nekoliko dilema u izboru po~etne formacije. „Jedna se odnosi na poziciju na pa da~a za ko ju kon ku ri {u D`afi} i [i{i}. Radujem se uta-

Ozbiljan pristup
Ibrahim [ehi}, kao i uo~i svake druge utakmice, od svojih igra~a tra`i ozbiljan pristup, te vjeruje kako bi nova tri boda zna~ila veliku prednost na psiholo{kom planu. “Protiv Olimpika smo igrali ozbiljno {to nam se isplatilo. Tako da o~ekujem ozbiljan pristup narednoj utakmici jer jedino tako mo`emo nastaviti pobjedonosni niz. O~ekujem zalaganje cijelog tima, a nakon toga }e tri boda biti tek formalnost“, pri~a [ehi}, koji o~ekuje veliku podr{ku publike na stadionu Grbavica. Fu dba le ri Zvi jez de su u prvom kolu upisali tri boda protiv Travnika, te nema sumnje da ne}e biti posebno motivisani uo~i utakmice sa aktuelnim prvacima na{e zePredan sam @eljezni~aru: Ibrahim [ehi}

mlje. Stoga u redovima sarajevskih plavih provijava oprez. “Bez obzira na ~injenicu da smo favoriti, moramo biti itekako oprezni jer nas jedna pogre{ka mo`e ko{tati tri boda. A, ukoliko protiv Zvijezde ne osvojimo puni plijen, onda }e posao koji smo napravili protiv Olimpika biti uzaludan“, nastavio je [ehi}.

Kolektivna igra
Iako su upisali pobjedu na startu nove sezone, kapiten @eljezni~ara vjeruje da ekipa mo`e igrati bolje, te da je kolektivni pristup igri najva`niji za napredak. “U po slje dnjih ne ko li ko me~eva smo ostvarili vidan pomak u igra {to ne zna~i da

ne mo`emo dosta bolje. Protiv Olimpika smo u pojedinim momentima izgledali dobro, ali se, tako|er, mogao osjetiti i pad kva li te ta igre u odre|enim intervalima. Ukoliko `elimo napredovati, moramo gajiti kolektivan pristup igri uz zajedni~ko zalaganje“ istakao je [ehi}, koji se na , kraju osvrnuo na interesovanja drugih klubova za njegove usluge. “Ne `elim misliti mnogo o tome. Klub ima zadatak da rje{ava sli~nu problematiku, a moj posao je da se koncentri{em na igru. Predan sam @eljezni~aru s kojim o~ekujem nove izazove“, doda je kapiten sarajevskog tima IbraO. ZUKI] him [ehi}.

Obradovati navija~e pobjedom: Abdulah Ibrakovi}

kmici sa Zrinjskim nakon koje }emo vidjeti u kakvom je stanju ekipa i {ta treba popraviti u narednom periodu“ naglasio je Ibra, kovi}. Vjerovatan sastav: Bilobrk, Brkovi}, ^ovi}, Milo{evi}, Sadikovi}, Zahirovi}, Duro, Jamak, Puri}, IsaZ. R. kovi}, D`afi} ([i{i}).

Nogometa{i Zrinjskog gostuju kod ^elika

Plemi}i bez Stjepanovi}a i Ani~i}a

[iroki Brijeg do~ekuje Rudar

Opravdati ulogu favorita
pu bli kom. Oprav da}emo ulo gu fa vo ri ta“, ka zao je ofan zi vni ve zni igra~ Ju re Ivankovi} i dodao: „Rudar se brani u gostuju}im susretima i pro{le sezone nije imao napada~kih ambicija na strani. Mislim da }e protiv nas imati sli~an pristup jer ih predvodi isti trener.“ Ivankovi} smatra da [irokobrije`ani ne}e imati problema da zabilje`e pobjedu. „Dobili smo samopouzdanje trijumfom nad Borcem. U svakoj utakmici mo`emo se nadati punom pogotkom. Protiv Rudara trebamo {to prije posti}i gol i osloboditi se pritiska. Protivnik je uglavnom os tao sa is tom eki pom, a poja~ao ih je golman Tripi}“, istakao je Ivankovi}. Vjerovatan sastav: Bandovi}, Diogo, Topi}, Renato, Bari{i}, Weitzer, Ko`ul, Ivankovi}, Roskam, [ili}, Varea.
L. D.

[to prije rije{iti dileme o pobjedniku: Jure Ivankovi}

[iroki Brijeg ve~eras (21 sat) do~ekuje Rudar iz Prijedo ra. Na kon po bje de nad Borcem u Banjoj Luci, ekipa sa Pe ca re je ve li ki fa vo rit protiv Rudara. Za susret sa

Rudarom u sastav se vra}aju gol man De jan Ban do vi} i Dalibor [ili}. Izabranici Ive I{tuka `ele novu pobjedu. „Bitno je da pobijedimo u prvoj utakmici pred svojom

Nogometa{i Zrinjskog, nakon {to su se oprostili od daljeg takmi~enje u okviru Evropske lige, danas }e odigrati prvu prvenstvenu utakmicu u kojoj }e gostovati kod zeni~kog ^elika. U redovima mostarskog premijerliga{a svjesni su da ih o~ekuje te`ak posao protiv doma}ina koji }e imati prednost igranja na doma}em terenu i veliku podr{ku svojih navija~a. Trener Zrinjskog Dragan Jovi} je naglasio kako od svojih pulena o~ekuje po`rtvovanu igru svih 90 minuta. “Mada je rije~ o utakmici na

startu sezone, sigurno je da je ona od velikog zna~aja za oba tima. Zeni~ani }e i}i svom snagom po trijumf, me|utim, i mi imamo velike ambicije. [to se ti~e umora igra~a od posljednje utakmice odigrane u Mostaru protiv Odensea, to ni u kojem slu~aju ne smije biti izgovor za eventualnu nedovoljnu anga`ovanost“ kazao je Jovi}. , Trener Zrinjskog ne}e se mo}i osloniti na usluge Nemanje Stjepanovi}a i Marina Ani~i}a zbog `utih kartona pa }e na njihovoj poziciji }e zaigrati Vlado Zadro.
S. R.

48

SPORT

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Fudbaleri Sarajeva gostuju danas kod Slavije

Po tri boda za samopouzdanje
Edin Dudo van stroja zbog povrede mi{i}a desne noge • Odavno nisam bio spremniji i sa nestrpljenjem o~ekujem susret sa Slavijom, rekao je Alen Avdi}
Fudbalerima Sarajeva danas predstoji prvi prvenstveni ispit u gostima kod Slavije, koji bi trebao biti dobar pokazatelj mogu}nosti novog tima sa Ko{eva. Bordo sastav znatno je promijenio igra~ki kadar u pauzi, a u ovu sezonu ulazi sa ambicijama da se bori za vrh. Timu sa Ko{eva ostalo je u lijepom sje}anju prethodno gostovanje 9. maja kod Slavije, kada je zabilje`io visoku pobjedu sa 4:0. U bordo taboru svi pri`eljkuju uspje{an start za {to bi bilo potrebno reprizirati sjajnu igru iz proljetnog trijumfa nad istim rivalom. [ef stru~nog {taba Mirza Vare{anovi} ne mo`e ra~unati na veznog igra~a Edina Dudu, kojem je doktor prepuru~io tri dana mirovanja zbog povrede mi{i}a desne noge. Dudo nije mogao izdr`ati napore na posljednjim treninzima i nije u kombinaciji za po~etni sastav. Navalni igra~ Alen Avdi} istakao je da u odli~noj formi ~eka me~ u Lukavici. „Odavno nisam bio spremniji i sa nestrpljenjem o~ekujem susret sa Slavijom. Pripreme smo odradili izvanredno. Te{ko je usporediti na{e ekipe iz pro{le i ove sezone. Prijateljske utakmice su druga~ije od prvenstvenih koje }e dati pravi odgovor o kvalitetu tima. Zaboravili smo de{avanja iz pro{le sezone i okrenuli smo se predstoje}im me~evima. Mislim da smo na pravom putu. Drago mi je da se mladi igra~i sve vi{e name}u za po~etni sastav“, rekao je Avdi}. On je istakao da bi za bordo tim bilo va`no da pobjedom krene u novo prvenstvo, ~ime bi se unijelo dodatno samopouzdanje u novoformiranu ekipu. Avdi} je pri~aju}i o o~ekivanji-

Ofanzivno od prve minute: Alen Avdi}

ma u ovoj sezoni apostrofirao kako je atmosfera u bordo klubu odli~na ali da }e za ispunjenja ambicija biti neophodno jedinstvo svih u klubu i oko njega. „Klub je ujedinio snage u lje-

tnoj pauzi. Uz pomo} navija~a mo`emo do uspjeha. Zamolio bih simpatizere za strpljenje. Najbitnije je da igramo dobro. U}i }emo ofanzivno u susret u Lukavici“, izjavio je Avdi}.

Vjerovatan sastav: Alaim, Arsenijevi}, Todorovi}, Torlak, Guti} (Nuhi}), D`akmi}, Ihtijarevi}, Had`i}, [}epanovi}, Koja{evi} (Jahovi}), Avdi}.
Z. RA[IDOVI]

Seminar za slu`bena lica Prve lige FBiH

Dragan Bjelica predvodi Slaviju protiv bordo tima

Samo da se ne ponovi proljetno iskustvo
Nemamo nikakvih problema u igra~kom kadru i na teren }emo poslati ekipu koja je pobijedila Slobodu u prvom kolu Premijer lige, rekao je Bjelica • U Slaviji svjesni kvaliteta Sarajeva
FudbaleriSlavije}e danas na svom terenu do~ekati Sarajevo u drugom kolu Premijer lige BiH, a prema rije~ima trenera Dragana Bjelice, njegov tim }e u narednu utakmicu u}i bez problema u igra~kom kadru. Upravo }e Bjelica, kako je to praksa u klubu iz Isto~nog Sarajeva, predvoditi tim bh. premijerliga{a nakon {to je Milan Gutovi} podnio neopozivu ostavku na funkciji {efa stru~nog {taba. Kada je u proljetnom dijelu pro{le sezone ostavku podnio tada{nji {ef stru~nog {taba Slavije Milomir Odovi}, ekipu je ponovo preuzeo Dragan Bjelica, a nakon toga je uslijedila doma}a utakmica protiv Sarajeva u kojoj je bordo tim slavio rezultatom 4:0. “Znamo kvalitete Sarajeva, ali vjerujemo kako nam se ne}e ponoviti proljetni scenarij. U prvom kolu smo odigrali dobro, te nam je pobjeda protiv Slobode ulila samopouzdanje uo~i narednog susreta. Gosti }e poku{ati da nas savladaju, a to im ne}emo dozvoliti“ rekao je Bjelica. , Trener Slavije }e se uo~i dana{njeg susreta ostati pri stavu da se ne mijenja tim kojipobje|uje, te }e protiv Sarajeva

Rukovodioci seminara uspje{no obavili zadatak

Tri suca sa A i 13 sa B liste palo na tr~anju
Na A listi (glavno su|enje) bit }e 32 arbitra, dok }e B lista brojati 42 suca
U ho te lu Sun ce u Vo go{}i odr`an je dvodnevni seminar sudaca, kontrolora su|enja i delegata pred start Prve lige FBiH, koji je zakazan za 14/15. august. Seminarom je rukovodio Komitet za sudije u sastavu: predsjednik Bla` @ivkovi}, potpredsjednik Mustafa [koro i ~lanovi Josip Marjanovi} i Edvin Medi}. Suci su imali analizu u~inka iz pro{le sezone, a prije polaganja teoretskog testa izuzetno predavanje iz sudijske struke odr`ao je D`emal ^alija ispred Komiteta za sudije iz N/FSBiH. Na seminar je do{ao mnogo ve}i broj arbitara od ranije utvr|enih broj~anih lista za narednu sezonu. Na A listi (glavno su|enje) bit }e 32 arbitra, dok }e B lista brojati 42 suca. Broj sudijskih kontrolora je 32, a delegata 35. Suce su prije po~etka seminara pozdravili dopredsjednik NSFBiH, Huso Gola} i generalni sekretar Federalnog saveza Eldin Bakovi}. Na polaganju pismenog testa iz Pravila nogometne igre neuspje{no je bilo pet sudaca i oni u subotu ujutro nisu ni iza{li na FIFA fitnes test. Njima su se pridru`ila tri suca sa A liste koji nisu polo`ili ovaj test kao i 13 sudija sa B liste sudaca. Oni suci koji su do{li na prijedlog kantonalnih i `upanijskih saveza i njihova imena su usvojena na Izvr{nom odboru NSFBiH }e imati popravni, dok }e suci koji su naknadno pozvani tako|er ispred svojih saveza biti raspore|eni na Druge lige FBiH i nemaju pravo popravnog testa. Seminar je bio veoma uspje{an i suci iz ve}eg entiteta spremni su za start prvenstva.
S. SPAHI]

Slavija u prvom kolu slavila protiv Slobode

Bjelica: Iznenadila nas je odluka Gutovi}a
Prema rije~ima trenera Draga Bjelica, rukovodstvo Slavije je ostalo zate~eno odlukom Milana Gutovi}a, koji se povukao sa funkcije {efa stru~nog {taba bh. premijerliga{a. Gutovi} je kao razlog svoje ostavke naveo privatne obaveze, ali i ~injenicu da je na njega vr{en pritisak od stare uprave kluba. “Nadam se da }emo pitanje {efa stru~nog {taba rije{iti nakon utakmice protiv Sarajeva. Ostali smo iznena|eni njegovom odlukom za koju nije ponudio valjane razloge“, kazao je Bjelica. izvesti isti sastav, koji je savladao Tuzlake. “Nemamo nikakvih problema u igra~kom kadru i na teren }emo poslati ekipu koja je pobijedila u prvom kolu. Igra~i su motivisani i `ele da pobjedama otvore novu sezonu kako se ne bi na{li u borbi za opstanak kao krajem pro{le“ do, dao je Bjelica.
O. ZUKI]

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT
Prema pisanju engleske {tampe

49

Brazilski reprezentativac u dresu Intera jo{ na prekretnici

Benitez ra~una

na Maicona
Mogu}i odlazak Douglasa Maicona iz Interovih u redove madridskoga Reala vi{emjese~na je medijska pri~a kojoj se kraj jo{ ne nazire. @elja samog brazilskog nogometnog reprezentativca je ponovno se ujediniti s Joseom Mourinhom koji ga je u pro{loj sezoni doveo do tri naslova (Liga prvaka, Serie A, Kup Italije) i na njega ostavio dubok dojam. Ne `ele}i se zamjeriti niti aktualnim poslodavcima, Maicon pri~a i kako protiv ostanka u Interu ne bi imao ni{ta. U me|uvremenu je sav posao prepustio svom agentu koji je nedavno izjavio da mu se ne svi|a na~in rada u Realu, te da tamo{nje ~elni{tvo igra prljavu igru koja bi mogla rezultirati ostankom Maicona u redovima evropskog klupskog prvaka. Takvo {to bi pozdravio i Ra fa el Be ni tez, ko ji je Li ver po olo vu klu pu za mi je -

Arsenal zainteresovan za Reinu
Londonski Arsenal je ponudio 23 miliona funti Liverpoolu za otkup ugovora njihovog {panskog reprezentativnog golmana Pepea Reine (28). Tvrdi to The Sun, a prenose jo{ neki engleski mediji obrazla`u}i interes“topnika“ potragom za sigurnim i ~vrstim rje{enjem na osjetljivoj poziciji u timu. Mo`da i previsok zid na koji bi Arsenalpritommogaonai}ijestizjava menad`era“redsa“ RoyaHodgsona premakojojklub ne namjeravaprodati klju~ne igra~e, a da na Reinu ozbiljnora~unaju u Liverpoolu su dokazaliprodu`enjemugovora u aprilu za dodatnih{estsezona (do 2016.). S druge strane Arseneu Wengeru potreban je ~vrst i te{ko savla-

On je va`an igra~ u na{im planovima, {to se mo`e vidjeti i na terenu. Pro{lu je sezonu odigrao na najvi{oj razini, rekao je Banitez

Pepe Reina

div ~uvar mre`e koji }e Arsenalu spa{avati bodove koje su svojim gre{kama u pro{loj sezoni znali rasipati Manuel Almunia i Lukasz Fabianski.

Pri`eljkuje Maiconov ostanak: Rafael Benitez

nio Interovom. Upitan {to misli o razvoju situacije oko Maicona, {panski je strateg odgovorio: “Pri`eljkujem li njegov ostanak? Naravno. On je va`an igra~ u na{im planovima {to se mo`e vidjeti i na terenu. Pro{lu je sezonu odigrao na najvi{oj razini i ostale su zapam}ene njegove napada~ke kva li te te. Kao tre ner vam

ka`em da `elim na nje ga ra~unati.” Informacije iz italijanskih i {panskih medija ve} neko vrijeme govore da su dva kluba dogovorila sve uslove Maiconova prelaska me|u “kraljeve“ Brazilski desni brani~ je u . Milanu jo{ samo zato {to su osobni zahtjevi, odnosno njegova pla}a, previsoki u o~ima Realovih ljudi.

FIFA potvrdila kaznu Anti}u

Roberto Carlos bi htio nastupiti i na SP-u u Brazilu

Veteran `eli igrati

i u 41. godini
Igrat }u nogomet jo{ ~etiri godine. Sve do trenutka dok to ne prestanem ~initi, `elim i dalje osvajati trofeje, rekao je Carlos
Za posebne slu`bene vebstranice nogometnog kluba Corinthiansa iz Sao Paula, trenutno vode}e ekipe brazilske Serije A, Roberto Carlos odgovarao je na pitanja navija~a kluba. Pritom je sada 37godi{nji lijevi bo~ni, nekada{nja zvijezda madridskog Reala i po mnogima ponajbolji igra~ na svojoj poziciji svih vremena, otkrio vrlo ambiciozan osobni plan: “Igrat }u nogomet jo{ ~etiri godine. Sve dok trenutka dok to ne prestanem ~initi, `elim i dalje osvajati trofeje“, rekao je veteran naslutiv{i time da ostavlja otvorena vrata za eventualni nastup na Svjetskom prvenstvu kojem su Brazilci doma}ini za ~etiri godine. Upitan kako ocjenjuje uslove za rad u jednom od najpopularnijih brazilskih klubova, Carlos nije {tedio komplimente:

@albena komisija Me|unarodne nogometne federacije (FIFA) potvrdila je suspenziju srbijanskog selektora Radomira Anti}a. Podsjetimo, Anti} je ka`njen sa zabranom vo|enja reprezentacije u ~etiri utakmice jer ga je urugvajski sudija Jorge Larrionda prijavio zbog vrije|anja. Incident se dogodio nakon zavr{etka utakmice 3. kola grupe D u kojem je Srbija iz-

gubila od Australije s 2:1 te na taj na~in ispala sa Svjetskog prvenstva u Ju`noj Africi. Anti}eva kazna se odnosi isklju~ivo na slu`bene utakmice, {to zna~i da ne}e smjeti voditi tim u prva ~etiri kvalifikacijska dvoboja za Evropsko prvenstvo 2012. godine, protiv Slovenije i Estonije na doma}em terenu, te Farskih Otoka i Italije u gostima.

Ceh ispadanja Olympiakosa platio trener

Lienen dobio otkaz
Nakon neo~ekivanog ispadanja od telavivskog Maccabija u tre}em pretkoluEvropskelige, Olympiakos je raskinuo saradnju s njema~kim treneromEwaldomLienenom. Njema~ki stru~njak Ewald Lienen dobio je otkaz u Olympiakosu nakon neo~ekivanog ispadanja u tre}em pretkoluEvropskelige. Lienen je na klupiOlympiakosatakoproveomanje od dva mjeseca i ne}e po dobrom pamtiti ovu epizodu, ma {to govorio. “Iako je trajalo kratko, mogu re}i kako je ovo bilo pozitivno iskustvo za mene“ izjavio je Lienennakon{to , je dobio otkaz. Dosad u karijeri nijeimaoprilikuraditi u klubovima od kojih se tra`e naslovi, vodio je Dui-

Stari as se ne predaje: Roberto Carlos

“Igrao sam za vrhun ske evropske klubove poput Intera i Reala, no ovdje je sve druk~ije. Moram re}i da je Corinthians uzorno organiziran klub i referentna ta~ka za sve druge brazilske klubove.

Te{ko je na}i evropski klub s infrastrukturom kakvu ima Corinthians. Za mene je ovaj klub jedan od ~etiri najve}a na svijetu“, zaklju~io je omaleni bek, poznat po topovskim udarcima ljevicom.

Ewald Lienen

sburg, Hansu, Köln, Tenerife, BorussijuMönchengladbach, Hannover, Panionios te pro{le sezone München 1860. Njegovo postavljanje za trenera Olympiakosa bilo je prili~no iznena|enje i proma{eni eksperiment.

50

SPORT

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

Evropsko kadetsko prvenstvo u hrvanju

Kenan Bajramovi} uo~i me~a u Szolnoku

Moramo zaustaviti ma|arske {utere
Ma|ari su u dosada{njem toku kvalifikacija pora`eni od Velike Britanije na svom parketu, odnosno Makedonije u gostima • Protiv Ukrajine smo igrali agresivno, protiv Ma|ara moramo agresivnije, kazao je Bajramovi}
Danas ceremonija zatvaranja

Organizacijom zadivili goste
Na Evrop skom ka det skom prvenstvu u hrvanju gr~ko-rimskim stilom, koje se od 3. augusta odr`ava u dvorani Juan Antonio Samaranch (Zetra) u Sarajevu, danas }e biti spu{tena zavjesa. Prema rije~ima tehni~kog direkto ra ta kmi~enja Fa hru di na Hod`i}a, dosada{nji dio nadmetanja pokazao je da su organizatori najja~e evropske smotre hrva~a u kadetskoj konkurenciji zaslu`ili komplimente za profesionalno obavljen posao. “EP za kadete je donijelo veliku dominaciju takmi~ara iz Azerbejd`ana, Turske i Rusije. [to se ti~e na{ih predstavnika, u subotu su nastupili Sadik Gabelji} i Kemal Hasanovi}, koji su tu{em pora`eni od predstavnika Njema~ke, odnosno Ma|arske“ rekao je Hod`i}, te , dodao: “Ostali na{i takmi~ari, njih {estorica, nastupit }e u nedjelju. Finalne borbe i ceremonija zatvaranja na programu su istog dana sa po~etkom u 17.30 sati. Organizacijom takmi~enja postavili smo nove standarde za budu}a evropska prvenstva. Manifestovali smo veliko organizatorsko umije}e tako da je ovo EP u organizacijskom smislu ravno Olimpijadi“ za, klju~io je Fahrudin Hod`i}.
G. V.

Ko{arka{ka reprezentacija BiH }e danas u 19 sati u Szolnoku protiv Ma|arske imati priliku da nastavi uspje{no zapo~et ciklus kvalifikacija za odlazak na Evropsko prvenstvo u Litvaniji, te da pobjedom zadu`i bh. navija~e da napune Skenderiju u utakmici tre}eg kola protiv Velike Britanije. Naime, izabranici selektora Sabita Had`i}a }e u Ma|arskoj igrati me~ drugog kola Grupe B, a prethodno su u Sarajevu savladali Ukrajinu rezultatom 86:76.

Najefikasniji bh. ko{arka{ u prvoj utakmici: Kenan Bajramovi}

Igrati agresivnije
Ponajbolji bh. reprezentativac Kenan Bajramovi}, koji je protiv Ukrajinaca postigao 18 poena, vjeruje kako je agresivnija igra recept za uspjeh protiv Ma|arske. “Gledali smo snimkeposljednjih utakmica Ma|arske, te smo, prema prilo`enom, zaklju~ili da moramoigratimnogo agresivnije, gotovo na rubu faula. Jedino takvom igrom mo`emo iznenaditi Ma|are, koji imaju prednost doma}eg parketa, ali i nekoliko dobrih {utera, koje, tako|er, moramo zaustaviti. Ako uspijemo u tome, onda pobjedu ne}emo dovesti pod znak pitanja“, pri~a Bajramovi}. Upravo je agresivna igra u odbrani, ali i raznovrsnost u napadu omogu}ila nesmetan start kvalifikacija, odnosno pobjedu protiv Ukrajine. Stoga iskusni krilni bek na{e reprezentacije tra`i ~vr{}i i ozbiljniji pristup protiv Ma|arske. “Naravno da je agresivna igra omogu}ila pobjedu protiv Ukrajine. Mislim da }emo naredni me~ morati shvatiti jo{ ozbiljnije. To nam nala`e kvalifikacijski sistem u kojem je svaka naredna utakmica odlu~uju}a“ nastavio je Bajra,

Kvalifikacije B Divizije

Bh. ko{arka{ice pora`ene u Estoniji
@enska ko{arka{ka reprezentacija BiH pora`ena je u gostima od Estonije rezultatom 54:47 u drugom kolu kvalifikacija B Divizije, te na taj na~in upisala drugi poraz u ovoljetnom kvalifikacijskom ciklusu. Prethodno su u Bosanskom Novom pora`ene od [vicarske. Izabranici selektorke Vesne Bajku{a su u startu susreta prepustile vodstvo doma}im ko{arka{icama, da bi u drugoj ~etvrtini preuzele inicijativu, te u dvije serije poena, preokrenule rezultat. Ve} u drugom poluvremenu, Estonke su se vratile u me~ i preuzele vodstvo, koje su iskusno ~uvale do kraja susreta. Najbolja u redovima bh. ko{arka{ica bila je Emina Demirovi}, koja je ubacila 14 poena, dok je Anja Stupar dodala 12 ko{eva. Sa druge strane, ubaciv{i po 14 poena, u doma}em sastavu su najefikasnije bile Viive-Kai Rebane i Valeria Kast. Bh. ko{arka{ice }e naredni me~ igrati 11. avgusta protiv Albanije u Bosankom Novom. O. Z.

ZNANJE I KVALITET Imamo potencijal da dobijemo Ma|arsku i nema sumnje u na{e ciljeve. Doma}ini }e se uzdati u podr{ku publike, a nama preostaju znanje i kvalitet, rekao je kapiten selekcije BiH
movi}, osvrnuv{i se na pritisak koji o~ekuje bh. ko{arka{e. “Igra}emo pod dozom pritiska, jer, prije svega, Ma|arska nastupa na svom parketu, a nama je me~ protiv njih ujedno prva gostuju}a utakmica. S druge strane, ne vjerujem da }e to mnogo uticati na na{eko{arka{e,s obzirom na ~injenicu da imamo iskusan tim i istinske profesionalce“ kazao je Bajramovi}. ,

GRUPA

B

1. Makedonija 2 2 0 149:102 4 2. BiH 1 1 0 86:76 2 3. Velika Britanija 1 1 0 91:82 2 4. Ukrajina 2 0 2 134:157 2 5. Ma|arska 2 0 2 126:169 2 Parovi tre}eg kola (danas): Velika Britanija - Makedonija (16 sati), Ma|arska - BiH (19).

Izjedna~en skor
Iako me|usobni skor ne govori mnogo kada je u pitanju jedan ko{arka{ki me~, ali su u dosada{njem periodu ove dvije selekcije odigrale dvije utakmice od kojih su i jedna i druga zabilje`ile pobjedu. Najprije je, u dodatnim

kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo u [paniji 2007. godine, na{a selekcija slavila u gostima (68:83), da bi deset dana kasnije Ma|ari upisali pobjedu u Cazinu (70:74). “Imamo potencijal da dobijemo Ma|arsku, i nema sumnje u na{e ciljeve. Doma}ini }e se uzdati u podr{kupublike, a nama preostaje znanje i kvalitet. Stogavjerujem da mo`emo izdr`atidodatnipritisak i s velikimo~ekivanjima~ekatiVeliku Britaniju u Sarajevu“ dodao je , bh. ko{arka{KenanBajramovi}, koji je, zajedno sa ostatkom tima, ju~er sa Sarajevskog aerodromaotputovao u Ma|arsku. Ma|ari su u dosada{njem toku kvalifikacija pora`eni od Velike Britanije na svom parketu, odnosno Makedonije u gostima. Stoga im je utakmica protiv izabranika selektora Sabita Had`i}a prilika da se vrate u pobjedni~ki ritam, te probaju uhvatiti posljednji voz za Litvaniju.
O. ZUKI]

Bh. fudbaleri uo~i susreta sa Katarom

Posljednja provjera pred kvalifikacije za EP
Premijer liga BiH u fudbalu

Odigrano drugo kolo
KK Bosna po~inje pripreme

Prozivka u ponedjeljak

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
POTRA@NJA
AGENCIJA potra`uje stanove i ku}e za izdavanje i prodaju www.sarajcity.com.ba Mob. 061/350-448. POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova, pos. prostora i ku}a za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/906-923. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. tel. 033/204086, 061/375-168. IZDAJEM poslovni prostor u Papagajci za sve namjene 3 prostorije sa wc-eima i prate}a oprema. Tel. 535-165. IZDAJEM jednosoban stan u privatnoj ku}i, poseban ulaz, Ko{evsko Brdo. Tel. 206-322. IZDAJEM studentici namje{tenu ssobu sa centralnim grijanjem, upotreba kuhinje, Soukbunar. Tel. 225-909. IZDAJEM poslo. prostor u Hrasnom, Azize [e~erbegovi} 49m2+30m2 galerija pogodna za sve namjene. Tel. 061/157677, 033/202-590. IZDAJEM gara`u na M. Dvoru. Tel. 062/253-712, 033/668994. IZDAJEM sobu studentici na ^. Vili II, Grada~a~ka 120/II. tel. 640-200. IZDAJEM ku}u u starom Ilija{u biv{i pansion Lotos. Tel. 065/692-077. JEDNOSOBAN namje{ten stan, Hrasno kod Robota, studentima. Mob. 061/867-756, 062/828-854. SOBIJALNO, blizu tramvajske stanice, namje{ten stan, 2 spava}e, balkon, klima. Mob. 061/185-718. IZDAJEM pos. prostor 76m2, Centar sa svim priklju~cima, pos. prostor 260m2 sa 8 gara`nih mjesta, Grbavica, cijena povoljna. Mob. 061/906923. IZDAJEM trosoban ure|en stan kod Vije~nice. Tel. 061/130-575. KO[EVO, ul. Bolni~ka, adaptiran i namje{ten, 77m2, trosoban, na du`e vrijeme. Mob. 061/214-856. IZDAJEM jednosoban komforan, namje{ten stan, na du`e vrijeme, Hrasno, A. lipa. Tel. 219-260, 062/296-347. IZDAJEM stan poslovnim ljudima. Tel. 033/567-279 od 8 do 16 sati. NOVO Sarajevo, zgrada [ipada, super sre|en i namje{ten, konforan, dvosoban, 70m2. Mob. 061/214-856. IZDAJEM jednosoban stan, ul. Aleja Lipa, Hrasno. Mob. 061/838-055. IZDAJEM stan dvjema studenticama, Alipa{ino, renoviran, povoljno. Tel. 061/812326. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, Anex u zgradi, 30 metara od trolejbusa. tel. 061/508-404. IZDAJEM namje{tenu sobu. Tel. 062/374-130. IZDAJEM konfornu namje{tenu garsonjeru u centru grada od 1.8.2010. samostalni objekt. Tel. 061/869-396. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. HRASNO — Aleja lipa, izdajem trosoban stan. Mob. 061/102-227. IZDAJEM namje{ten stan, V sprat, 75m2. Mob. 061/228597. IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod pozori{ta — Sarajevo, zasebno grijanje, kablovska, satelitska, klima, blind vrata. Tel. 061/133-191. IZDAJEM trosoban moderan i lijepo namje{ten stan u centru. Tel. 061/812-046. IZDAJEM sobe djevojkama u stanu bez gazde, Grbavica, Ul. Behd`eta Muteveli}a. Tel. 061/087-686. IZDAJEM gara`u na Ko{evskom brdu kod Papilona. Tel. 061/205-548. STARI grad, izdajem stan jednosoban namje{ten. Tel. 033/440-727, 061/740-293 i 062/800-583. IZDAJEM lijepo namje{ten dvosoban stan na Grbavici. Mob. 061/812-046. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja sstudentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. IZDAJEM gara`u, Ul. Fetaha Be~irbegovi}a 27 - Kvadrant. Tel. 677-582. DVOSOBAN namje{ten stan u centru bra~nom paru ili dvjema studenticama. Mob. 033/442-331. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236661, 063/284-933. IZDAJEM namje{ten manji dvosoban stan ozbiljnoj `eni Trg heroja-Hrasno. 063/487-813. Tel.

51

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM garsonjeru u Sarajevu — Mejta{, ul. Nikole Ka{ikovi}a br. 7/II, c.g. 24m2, sa balkonom za stan u Banja Luci. Mob. 065/589-171. MIJENJAM-prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818075. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM trosoban stan u ceentru Sarajeva za stan ili ku}u u Dalmaciji. Tel. 061/968-986. U STAROM Gradu mijenjam ku}u za stan jednosoban, do Dobrinje. Tel. 446-196. JEDNOSOBAN 41m2, V.P. Dolac Malta, adaptiran, plin, balkon za manji adaptiran sa balkonom, dogovor. Mob. 062/141-113. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. MIJENJAM dvosoban stan, 60m2 u Vranicinom neboderu na VII spratu. Tel. 061/864651.

IZDAJEM stan 85m2, cen. grij. plin, parking, gara`a, Grbavica. Mob. 061/130-034. IZDAJEM dvoiposoban sun~an stan, lijepo namje{ten, Titova, 500 eura. Mob. 061/494-120. HRASNO, izdajem namje{ten stan, preko puta trolejbuske stanice. Mob. 062/204-208. IZDAJEM gara`u, Ul. Grada~a}ka 70, ^engi} Vila 2. tel. 647-564. IZDAJEM jednokrevetnu sobu, Novo Sarajevo. Tel. 033/657-092. SOBA za studentice i studente, c.g., upotreba kuhinje. Tel. 445-985. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan u zgradi, Alipa{ino Polje. Tel. 532-800. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan, parking, kod stadiona Ko{evo. Tel. 223-957 i 061/360-278. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini studentskog kampusa, c.g. Tel. 652-293. IZDAJEM poslovni prostor, 40m2, Sarajevo. Tel. 062/760139. IZDAJEM poslovni prostor 42m2, Dolina sunca, Mostar. Mob. 061/522-815. IZDAJEM adaptiran i opremljen stan, 65m2, kod hotela “Bristol“. Tel. 065/225-420. IZDAJEM dvosoban stan na Ko{evskom Brdu. Tel. 061/253-404, 033/227-225. IZDAJEM kod Islamskog fakulteta ekstra sobu studentu ili samcu. Mob. 061/958-368. FERHADIJA 33/II sprat, poslovni prostor 86m2. Mob. 061/166-090. IZDAJEM jednosoban stan u prizemlju, poseban ulaz, ul. Pirin brijeg br. 38. Tel. 534368. IZDAJEM gara`u, ul. Dr. Fetaha Be}irbegovi}a 27, pla}anje unaprijed. Tel. 677582, 061/559-090. GARSONIJERA - centar, zaseban ulaz, kompletno opremljena. Tel. 061/150-362. IZDAJEM jednosoban namje{ten blizu centra, privatna ku}a. Tel. 212-563 od 16 do 20 sati.

PONUDA
IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, Geteova 15/X, cijena po dogovoru. Mob. 062/965-966. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, ^engi} Vila, kod tramvajske stanice. Tel. 526022, 061/916-429. IZDAJEM jednoiposoban stan kod stanice, namje{ten. Mob. 061/211-945. IZDAJEM lijepo namje{ten trosoban stan u Centru i dvosoban na Grbavici. Mob. 061/812-046. IZDAJEM garsonjeru, Ul. Isaka Samokovlije 155, namje{tenu po dogovoru. Mob. 061/712-476 i 033/242-378. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Mejta{u, cijena 450KM (plus re`ije). Tel. 061/491-311. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan, pogodan za studente kod stadiona Ko{evo. Tel. 033/208-024.

IZDAJEM namje{ten stan 70m2 sa centr. grijanjem, kablovska tv. Tel. 033/657-697, 061/507-240. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan, dvije jednokrevetne sobe, za studente. Tel. 033/225-074, 061/252-782. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Vratniku. Mob. 061/571-232. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u Centru. Tel. 442-556. IZDAJEM namje{ten stan, 75m2, Centar-Ko{evo, V sprat. Mob. 061/228IZDAJEM pos. prostor 170m2 na Dobrinji. Tel. 061/968-986. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. KATEDRALA, namje{tena soba zaposlenoj osobi ili studentici, sa re`ijama 250 KM. Tel. 534-423. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, dvijema studenticama, sobu studentici, kod Muzi~ke {kole. Tel. 442-331, 061/438-681. IZDAJEM dvosoban stan u centru, ^obanija. Tel. 203497. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, kod Hitne pomo}i, cen. grij. Mob. 062/943-021, 695-895.

OSLOBO\ENJE
Po{tovani ~itaoci,
Va{e male oglase, smrtovnice za va{e najmilije mo`ete predati na slijede}im lokacijama:

STR AXEL
Grbavi~ka do 14c Grbavica, Sarajevo

TC MERKUR Otoka
Duhanpromet d.o.o. Prodavnica br. 58

STR KIOSK DENI
Grada Bakua dd, Sarajevo

TC MERKUR Kakanj
Selima ef. Merdanovića bb, Kakanj

STR ENKO
Bulevar branilaca Dobrinje bb Dobrinja kod Merkatora, Sarajevo

TC MERKUR Konjic
Sarajevska 43, Konjic

STR ASA
Mustafe Pintola bb, Ilid`a, plato ispred KSC-a, Sarajevo

TC MERKUR Vrap~i}i
Vrap~i}i bb, Mostar

Zlatka Vukovi}
Opine 19, Mostar

STR PALMA
Trg heroja bb, Sarajevo

STR KIOSK ANIDA
Grbavi~ka bb, Sarajevo

STR MUMI
Jo{ani~ka 80, Sarajevo

STR DM
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK DIDI
Zmaja od Bosne bb, Sarajevo

STR KIOSK NANS
Antuna Branka [imi}a bb, Sarajevo

STR E&A SHOP
Alipa{ina bb, Sarajevo
OGLASN A

DOO ZEMIR COMPANY PJ-1
Had`eli bb, Had`i}i

SLU@BA (mali o : gla smrtovn si, ice, sje}anja ...)
tel/fax: ++387(0 )33-20 5-938

PLAN PLUS d.o.o.
M. Tarabara 15, Zenica

STR EMI
Lond`a bb, Zenica

MARS d.o.o.
Divjak bb, Vitez

NOVOTEKS d.o.o.
@rtava domovinskog rata bb, Kiseljak

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM 4200m2 zemlje+ku}u 800m2 plastenik 160 vo~ki, Reljevo, svi papiri 1/1, poslovni objekat Had`i}i sa 1612m2 zemlji{ta, sve namjene, papiri 1/1. Mob. 061/906923. PRODAJEM parcelu 513m2, Dra~e-Hrvatska, apartmane @ivogo{}e-Blato. Mob. 061/906-923. NEUM-Tiha luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. Mob. 061/548-365, 036/884297. PRODAJEM u Starom Gradu devastiranu ku}u 330m2 zemlji{ta, Ul. Brusulje 77, cijena 11.000 eura. Tel. 061/543-853. PRODAJEM trosoban stan 69m2 u Hrasnom + balkon i ostava, 70.000 eura. Tel. 033/646-812, 061/866-143. PRODAJEM poslovni prostor 157m2, p+parking, pogodan za sve namjene. Tel. 061/304599, 033/665-419. PRODAJEM ku}u 10x11, tri eta`e, gara`a, Ul. Nahorevska. Tel. 061/304-599, 033/665-419. PRODAJEM stan od 70m2 u centru ili mijenjam za maanji uz doplatu. Tel. 061/565-074. PRODAJEM stan 111m2 Titova 54/II kod vje~ne vatre. tel. 061/753-564. PRODAJEM stan na M. Dvoru, I sprat 50m2 u Sarajevu. Tel. 061/209-930. PRODAJEM ku}u s dvori{tem, Ul. Pehlivanu{a na mirnoj lokaciji. Tel. 033/537-549. PRODAJEM stan 101m2 pogodan za poslovni prostor, Stari Grad. tel. 033/213-635. PRODAJEM lijepu vikend ku}u 80m2, parcela 1300m2 )oaza mira, zelenila i ti{ine u Gladnom polju). tel. 061/147997. PRODAJEM ku}u na sprat 8,5x9 sa dva stana, dvori{na zgrada sa gara`om i prostorom od 36m2, Doboj, Ul. Kralja Aleksandra. Tel. 061/412643. PRODAJEM na Alipa{inom A faza 100m2 pogodan za sve namjene, cijena prostora 250.000KM. tel. 061/146-298. U NOVOM Sarajevu dvosoban stan 56m2, dva balkona, I sprat kod ^e{ke ambasade. Tel. 033/619-736. PRODAJEM devastiranu ku}u i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor — Perivoj, N. Grad, Sarajevo. Tel. 062/855-544. HITNO prodajem jednosoban stan 38m2+balkon+podrum, Porodice Ribar 65, Hrasno. Mob. 062/504-818 PRODAJEM dvije ku}e, H. Kaimije 10 Ba{~ar{ija. Tel. 061/211-840. PRODAJEM vikendicu na Tilavi, 2 duluma zemlje, struja, voda, asfalt, sve 1/1. Tel. 061/810-842. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu — Sreser — RH. tel. 00385 95 5095355. PRODAJEM u Rakovici 2470m2 zemlji{ta mo`em i pola, cijena povoljna. Tel. 033/534-179. POVOLJNO prodajem gara`u, u centru grada, ul. Kranj~evi}eva br. 25 kod Holiday Inna, 12m2, svjetlo, vl. 1/1. Mob. 061/869-396. LUKAVICA ku}a i 1100m2 zemlje 15.000KM, Kasindo parcela 4000m2, Pale vikend ku}a, potoci 2000m2, Kriva~e 1800m2, Brezik-Sumbulovac 2000m2, ku}a Vasin Han, Bjelave, Pofali}i. Tel. 066/488818. PRODAJEM stan, ul. Zagreba~ka 2D, kod OHR-a, II sprat, 64m2, c.g. sa 2 balkona, podrum, lift. Mob. 065/495660. STUP, Ba~i}i, dvosoban, 52m2, balkon, terasa, VII sprat, lift, 98.000 KM. Mob. 061/199-312 i 061/208-760. PRODAJEM stan 105m2, III sprat, Ul. Ferhadija 22. Tel. 061/157-348. PRODAJEM dvoiposoban stan, Ul. A. Jabu~ice, Centar. Mob. 062/130-774 i 033/217756. PRODAJEM dvoiposoban stan 55m2, Centar. Tel. 033/217-756 i 062/130-774. PRODAJEM troiposoban stan, 94m2, V sprat, ul. Envera [ehovi}a. Mob. 061/065953. PRODAJEM stan na Ciglanama 82m2 gara`a i 78m2 dvoeta`ni. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u Ul. Jezero, prizemlje 79m2 pogodan za sve djelatnosti, cijena 2300KM/m2. Tel. 061/222295. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom kod Robota 50m2, 2100KM/m2. Tel. 033/203594. PRODAJEM stan u Ul. A. Ferhatovi}a, I kat, 75m2, cijena 92.000 eura. Tel. 061/222295. PRODAJEM stan, ul. Kralja Tvrtka br. 14, 77m2 za 240.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM jednosoban stan na Ko{evskom brdu. Tel. 066/673-800. PRODAJEM u centru, Titova, stan 150m2, IV sprat, lift, balkon, 1000 eura/m2. Tel. 063/603-010. PRODAJEM stan Kolodvorska, 71m2 i Grbavica 36m2 i 53m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan u centru, Skerli~eva i K. Tomislava 57m2, 63m2, 115m2, 103m2. tel. 061/299-911. PRODAJEM u centru, T. Ujevi}a 40m2 I kat. tel. 061/299911. PRODAJEM stan u centru, Bolni~ka 78m2. tel. 061/299911. PRODAJEM stan u S. Gradu 78m2 i 100m2. tel. 061/299911. PRODAJEM stanove u centru, M. Tita 147m2, 123m2. Tel. 061/299-911. PRODAJEM stan Paromlinska 56m2 i N. Sarajevo 82m2 [ipadova zgrada. Tel. 061/299-911 PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. KOVA^I]I kod OHR-a, trosoban 75m2, III sprat, c.g. lift, balkon, 185.000 KM. Mob. 063/947-493. CENTAR — Dalmatinska, stan 121 m2, visoko prizemlje, upotrebljiv i za poslovni prostor. Tel. 033/221-533. PRODAJEM stan u centru. Mob. 061/514-301. PRODAJEM zemlji{te za vikendice Osenik — Pazari}. Tel. 417-089. BARICE, zemlji{te za vikendicu, 8 dunuma. Mob. 061/819-308. PRODAJEM dvosoban stan 50m2, V.P. kod Austrijskog trga — Bistrik, mo`e i zamjena za malu bosansku ku}u. Tel. 033/533-624. PRODAJEM ku}u u Neumu, gara`a, oku}nica, Hrvatskih velikana 41. Tel. 036/884-371. PRODAJEM ku}u, ul. Abdesthana 23 — Kova~i, pogledati od 10 do 17. sati. FERHADIJA, 78m2, balkon sa pogledom na Trg oslobo|enja, 110.000 eura fiksno, bez posrednika. Mob. 062/254-859. PRODAJEM ~etvorosoban stan, odli~na lokacija. Mob. 061/617-603. PRODAJEM dvosoban stan na ^engi} Vili, grada~a~ka br. 27. Mob. 061/337-916. PRODAJEM troiposoban stan 96m2, ^obanija. Tel. 444259. KO[EVSKO Brdo 80m2, III sprat i stan na Skenderiji 55m2, prizemlje. Mob. 066/201-411. PRODAJEM 3 hektara poljoprivrednog zemlji{ta u Vlakovu. Mob. 061/225-164. PRODAJEM 3800m2 zemlji{ta u Osjeku-Ilid`a. Mob. 061/225-164. PRODAJEM stan 119m2, IV sprat, ul. Ferhadija. Mob. 061/225-164. PRODAJEM troiposoban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065/953. FALETI]I, zbog selidbe prodajem ku}u 10x12m sa oku~nicom 1200m2 uz rijeku Mo{~anicu. Mob. 062/494-717 i Tel. 033/219-639. PRODAJEM 3,5 dunuma obradive zemlje sa ba{tom za gradnju ku}e, Tar~in — Vrbanja. Tel. 418-914. PRODAJEM namje{ten dvosoban stan 54m2, III sprat, Ilid`a — Pejton, ul. Bosanskih gazija. Mob. 061/335-374. TROSOBAN stan 79m2 kod doma zdravlja Stari grad, parking, lift. Tel. 033/522-490 i 066/136-470. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469946. LIJEPA vikend ku}a 80m2, parcela 1.300m2, oaza mira, zelenila i ti{ine, u Gladnom polju. Mob. 061/147-997.s STAN 100m2 idealan za poslovni prostor, povoljno. Mob. 061/215-033. PRODAJEM trosoban stan u Vi{egradu u naselju Du{}e. Mob. 061/701-977. PRODAJEM u centru stan 104m2, I sprat, 2 balkona. Tel. 061/148-358. PRODAJEM stan, centar, ul. Kulovi}a, III sprat. Tel. 063/589-315. GARA@A u centru, zgrada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM u Orebi}u ku}u 8x7m2, na sprat, 500m2 oku}nice, papiri uredni, odmah useljiva. Mob. 061/852-393. POLJINE, plac, struja, voda sa devastiranom ku}om, na idealnom mjestu. Mob. 061/608-962. PRODAJEM trosoban stan, 76m2 + 30m2 korisnog tavanskog prostora - 165.000 KM. Tel. 220-696, 062/482-516. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRODAJEM adaptiran trosoban stan sa vrtom, 1/1 - centar. Tel. 061/688-975. DVOIPOSOBAN stan sa gara`om, kod mec. fakulteta, odli~na lokacija. Mob. 065/200-838. PRODAJEM jednosoban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - povoljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRODAJEM jednosoban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM ku}u u nizovima na Ilid`i, 105m2, gara`a. Tel. 061/222-465 PRODAJEM ku}u u Starom Gradu, sa ba{tom naprijed i pozada. Tel. 061/222-465. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. HITNO prodajem trosoban stan u strogom centru, austrougarska gradnja. Tel. 061/229-097. PRODAJEM 200m2 zemlje sa ku}om, Vratnik, 50.000 KM. Tel. 061/229-097. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649629.

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM stan, 79m2, kod Doma zdravlja Stari Grad, ekstra lokacija, III sprat, lift, parking. Tel. 066/136-470. PRODAJEM stan na Alipa{inom Polju, Ul. Ante Babi}a, 69m2, X sprat, PVC stolarija. Tel. 061/537-152. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175-196. PRODAJEM dvosoban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2+balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM stan, 76m2, I sprat, 170.000 KM, Otoka. Tel. 513-781. PRODAJEM ku}u tj. vikendicu i zemlju, 1.000m2, Isto~no Sarajevo, 30.000 KM. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Boguni}a ^arlija br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2+2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211782. DOBRINJA IV, troiposoban stan 86m2, IV sprat, prodajem ili mijenjam za manji, uz doplatu, cijena po dogovoru. Tel. 061/893-105. HLADIVODE, prodajem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554-772, 033/469-697. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916-662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel.062/346-214. PRODAJEM trosoban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059.

PONUDA
IZDAJEM prazan stan, 85m2, I sprat, centar. Tel. 611-882 od 19 do 21 sati. IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na prvom spratu, Aneks. Tel. 649-033. IZDAJEM dvosoban stan, ul. grbavi~ka 56/IV, odmah useljiv. tel. 646-281. IZDAJE se prostor na Vojni~kom Polju, 60m2 pogodan za sve namjene. Tel. 061/864248. POSLOVNI prostor, Jezero, 160m2, sve novo, parking. Tel. 033/667-727. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, Vratnik, I kat u privatnoj ku}i, 650 KM. Tel. 061/526-343. IZDAJEM sobu za dvije studentice kod Holiday Inna. Tel. 214-595, 061/279-428. CIGLANE, poslovni prostor, 46m2, na dvije eta`e. Tel. 061/905-498. IZDAJEM namje{ten stan u ku}i, studenticama ili zaposlenim, Ba{~ar{ija. Mob. 062/857-389 i 534-667. IZDAJEM dvosoban stan, eta`no grijanje, Mejta{, cijena po dogovoru. Tel. 061/205043. ILID@A - Pejton, izdajem gara`u. Tel. 061/537-739. IZDAJEM namje{ten stan u novoj ku}i kod ko{evske bolnice. Tel. 061/196-800. IZDAJEM pos. prostor, 8,5m2, plato Skenderija. Tel. 442-239 i 061/480.207.

PRODAJA
NEUM — Tiha luka, ku}a sa gara`om i 300m2 oku}nice. tel. 061/548365, 036/884-297.

PRODAJEM trosoban stan u centru, Ul. Muse ]azima ]ati}a na II spratu 77m2, cijena 86.000 eura. Tel. 063/ 064-220. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647851 i 061/501-515. NA BA[^AR[IJI prodajem ku}u i pos. prostor-stara pekara 187m2. Mob. 061/745525. PRODAJEM u Mi{evi}ima dunum zemlje sa vikendicom (25m2+podrum), sa svim papirima. Mob. 062/332-155. PRODAJEM u Resniku vikendicu sa oku}nicom, voda, struja pored glavno puta, sve 1/1 bez posrednika. Tel. 061/224-704. KU]A sa 800m2 oku}nice, gra|. zemlji{te, gornja Breka. Mob. 061/906-923. PRODAJEM garsonjeru sa gara`om, Centar, 22m2+14m2 gara`a, stan 76m2 sa oku}nicom na Ilid`i, ku}u Novopazarska 279m2. Mob. 061/906923.

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
PRODAJEM polo folsvagen, god. 1989. Mob. 062/918-640, 450-020. PRODAJEM Yamahu FJ 1200ccm3 u dobrom stanju cijena po dogovoru. Tel. 062/889-289. BMW 525 T, dizel, god. 2001. karavan. Mob. 061/233-078. PRODAJEM jetta VR6, 2001. god., automatik, benzin 2.8 L, crna metalik, full oprema, vrlo povoljno. Tel. 061/715746. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877-008. PRODAJEM suzuki swift, 1.6L, automatik, klima, 1999, 105.000 KM. Mob. 061/228597. AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. PRODAJEM BMW R 1100S 2004. godina motor je u ekstra stanju, pre{ao 24.000km. cijena do registracije 10.200 KM. tel. 061/715-746. PRODAJEM BMW 318, 90. god, 1.8 benzin, cijena po dogovoru. tel. 061/295-744. PRODAJEM Subaru karavan 1989. god, ugra|en alarm, euro kuka. Tel. 062/254-422. PRODAJEM Audi A6 2.5 TDI, 1999. god, pre{ao 214.000 km, sivi metalik, tek registrovan, cijena 12.900KM. Tel. 061/715-746. PRODAJEM Toyota corola 2006. god crna limuzina, 1.8T benzin, exstra stanje, cijena 16.900KM. Tel. 061/715-746. JETTA 1,9 TDI, 2006. godina, automatik, DSG, cijena 23.900 KM. Tel. 062/600-111. PRODAJEM za Golfa, alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 033/531-996 i 063/639-176. GOLF 5, 2008. godina, automatik, 4 vrata, benzinac, klima, ABS. Tel. 062/127-719. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600111. PRODAJEM Landrover, dugi, benzinac, 1973. godina, u odli~nom stanju, gara`iran za 15.000 KM sa rezervim dijelovima. Tel. 058/483-561. PRODAJEM polo, 1.2, 2004. godina, 5 vrata, ABS, servo, alarm, povoljno. Tel. 061/325801. PRODAJEM VW transporter 2,5 TDI, 2000 godina, produ`en, 1+8. Tel. 033/447-691, 061/809-763. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. SHOPPER 125 ccm, 16 ks, nov, marka hyosung, ocarinjen, cijena 4.000 KM. Tel. 061/956-845. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122. PRODAJEM renault 18 TL 1983.god. u voznom stanju, 85.000 km. Tel. 061/527-290.

53

NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM plac, 500m2, [amin gaj - Rakovica. Tel. 061/579-445. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. PRODAJEM jednosoban stan na Grbavici, 37m2. Tel. 443939, 061/274-062. GRBAVICA, 94m2, adaptiran, III sprat, lift, 210.000 KM. Mob. 061/802-711. PRODAJEM manju ku}u, oku}nice 150m2, bli`e centru. Mob. 061/358-772. PRODAJEM trosoban stan 95m2, kod Doma armije, I sprat. Tel. 445-371, iza 15 sati. KLJU^, Kulina Bana bb, iznad Vatrogasnog doma, 6 dunuma zemlje. Mob. 062/364-214. PRODAJEM dvoiposoban stan 68m2, u centru. Mob. 061/817-523. PRODAJEM stan 110m2 I sprat, centar, Ul. Taba{nica, 300.000 KM. Mob. 063/556886. GRBAVICA-[oping, troiposoban stan (renoviran) sa gara`om. Tel. 617-742, 061/964797. NI[I]I, atraktivna lokacija, {uma, 100m od Bijambara. Mob. 061/169-833. PRODAJEM stan, Ul. Bolni~ka, (plavi neboder), 78m2, sa balkonom. Mob. 061/370207.

OSTALO
USTUPAM grobnicu na Ateisti~koj parceli u Barama. Mob. 061/220-595. PRODAJEM novi 3G IPHONE 32GB, USB ku~i{te, svi priklju~ci, 1.000 KM. Mob. 062/945-209. PRODAJEM 50 novih rostfrei no`eva, drvena dr{ka. Mob. 062/945-209. PRODAJEM harmonika vrata “marley“ sa ugradnjom, ve} od 60 KM/m2. Tel. 225227, 061/516-910. MOBILNI telefon Nokia 6700, potpuno nov, 320 KM. Mob. 061/311-999. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Mob. 061/145-843. PRODAJEM komplet crno bijeli video interfon sa dva monitora, 250 KM. Tel. 200143. PRODAJEM povoljno sobna vrata 3 kom., dvokrilni prozori iz novogradnje u odli~nom stanju — 5 kom. sa {tokovima. Mob. 061/869-396. PRODAJEM pisa}u ma{inu elektri~nu marke triunph tip se 1005, 120KM. Tel. 033/651556. PRODAJEM vrata nova komplet za po{tansko sandu}e dim 8x37 cm. tel. 033/651-556. PRODAJEM nove mre`ice br. M101, 260, 330, 346, 370, 383, 410, 420, 596, 628 za brija~e Braun. Tel. 033/651-556. PRODAJEM `enske bunde Rakun kratka i Bizam duga. Tel. 062/525-981 ili 066/845392. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparat. Mob. 061/323-906. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica 30 kom-8KM, besplatna ku}na dostava. Tel. 066/823-749. PRODAJEM 200 kom LP plo~a raznih grupa i pjeva~a i gramofon Dual 1218. tel. 062/254-422. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRODAJEM stan u novogradnji, Ned`ari}i od 37,20m2, parking ispod zgrade. Mob. 062/170-897. PRODAJEM, galerija-kofer za krov automobila sa nosa}ima i klju}em. Mob. 061/903-848. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM komplet zlatarsku opremu — Valca prese, freza, cikular, polirka, {tanc alati, sitni alat. Mob. 063/113428. PRODAJEM vakum prozore, povoljno, {poret na ~vrsto gorivo u dobrom stanju. Tel. 443-620. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo-sa{iveno), br. 4644. Mob. 061/233-913.

SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, sobna antena. Tel. 062/104-951. PRODAJEM kompresor za pranje auta HD 650 SX, Karcher profesionalni, malo kori{ten, povoljno. Tel. 033/44769, 061/809-763. PRODAJEM aparat za mjerenje {e}era u krvi, nov Bajerov. Tel. 545-776. PRODAJEM motometrov mjera~ kompresije kpt 200 kartica za benzince. tel. 061/820-252. PRODAJEM novu Bosch pumpu za vozilo Fap 1616/1620. Tel. 061/820-252. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. SVJE@A ljekovita jaja japanskih prepelica, cijena 9 KM/30 jaja. Tel. 061/297-341. PRODAJEM mangalu, seharu rezbarenu, 2 }ilima sarajevski i pirotski 2 x 3 m. Tel. 061/159-507. ZA VA[E zdravlje naru~ite kod ameri~kog distributera originalni noni |us u BiH. Tel. 062/342-150, 472-713. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159904.

KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211914. KUPUJEM umjetni~ke slike, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505, 061/214-405.

MOLERAJ, gletovanje, priprema zidova, kvalitetno, besprjekorno ~isto, cijena po dogovoru. Tel. 062/453-058. KOMBI prevoz: selidbe, prevoz klavira, kabastih stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. INSTRUKCIJE za u~enike srednjih {kola iz matematike i osnova elektrotehnike. Tel. 033/679-779 i 061/544-713. BRAVAR, ugradnja i popravljam brave, gara`na vrata, ograde i ostalo. dolazim na adresu. Mob. 061/233-078. MOLERSKO-farbarski radovi, farbanje radijatora, stolarije, itd. povoljno, ~isto, efikasno, pouzdano. Mob. 061/030280. VR[IM prevoz putnika sa busom T5, 8 sjedi{ta, na svim destinacijama. Mob. 062/606611. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292 i 063/121-524. OBRAZOVANA `ena ~uvala bi i vaspitavala djecu u privatnoj ku}i, ure|ena za tu namjenu. Veliko ogra|eno i osigurano dvori{te, u Ned`ari}ima. Tel. 033/982-095, 066/963-608. KERAMI^ARSKE usluge, moleraj, postavljanje elektro instalacija i laminata. Mob. 062/466-093. IZRADA plo~astog namje{taja, kuhinja, plakara, stolova, polica, prema katalogu i zahtjevu. Mob. 062/466-093. DUBINSKO pranje, poliranje vozila najkvalitetnijom pastom. Mob. 066/963-608. MAJSTOR Dino, jednosoban stan sa pripremom zidova bjelo ili u bojama-200 KM, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. VKV BRAVAR, popravljam brave, izvodim radove na kovanim ogradama, kao i opravljenje gitera. Mob. 062/907356. VR[IMO ru~no pranje ~ilima, tepiha i itisona, dolazak na adresu besplatan. Tel. 033/221-945. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563-292 i 063/121-524. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru i “skidam“ tekstove sa kaseta, brzo i ta~no. Tel. 062/519-685. VR[IM prevoz, selidbe kabastog otpada i drugo, povoljno! Tel. 062/423-605. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telefone izrada telefonskih instalacija. Tel. 061/141-676, 204-805. INSTRUKCIJE iz matematike — uspje{no i povoljno. Tel. 466-736. SERVISIRANJE i umre`avanje instalacija, windowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. tel. 062/654-140.

ZAPOSLENJE
POTREBAN radnik i radnica u kafe slasti~arni, Op{tina Stari Grad. Mob. 061/173835. PICERIJI „Galija“ potrebne djevojke u stalni radni odnos za rad u sali. Tel. 033/443-350. ZAPO^NITE posao proizvodnjom eteri~nih ulja i stotinjak proizvoda. Knjiga „Eteri~na ulja“. tel. 032/244-417. POTREBNA djevojka za rad u kafe Ambasador. Mob. 061/100-314. POTREBNA radnica za rad u trafici. Mob. 061/252-663. RESTORANU u Vogo{}i potrebna `ena sa iskustvom u sremanju jela bosanske kuhinje. Mob. 062/393-492. POTREBAN radnik u restoranu Je`, (ku}na dostava). Mob. 062/955-788. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju, dionice, obveznice, ratna od{teta. Isplata i dolazak odmah na adresu, u ~itavoj BiH, najpovoljnije. Mob. 061/517-897. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323-906. KUPUJEM deviznu {tednju ratnu od{tetu, isplata odmah. Mob. 061/526-918. KUPUJEM dionice, staru deviznu {tednju i ratnu o{tetu. Mob. 062/358-344. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, zlatne satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata, najvi{e pla}am. Tel. 033/655-598, 061/553-640. KUPUJEM od Sarajevske Olimpijade baklje, medalje, plakete i ostalo. tel. 061/553640. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, belenzuke i ostalo. Tel. 033/655-598, 061/553-640. KUPUJEM staru deviznu {tednju, akcije obavezne, isplata odmah. Mob. 061/271-935. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200343. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vezove. Tel. 061/159-507.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20 KM/m2, trakaste zavjese 20 KM/m2, ALU PVC roletne, tende, harmo vrata. Cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 061/131447. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Tel. 033/204-453, 061/914-014. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650867, 061/188-410. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. NOVO! „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KIRBY dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, 1m2/1KM, generalna spremanja stanova i firmi, itisona, firma GLANZ. Mob. 061/350-688.

NAMJE[TAJ
PRODAJEM nov ugao na izvla~enje, vrata i prozore, invalidska kolica, {take. Tel. 061/411-096, 537-908. PRODAJEM komodu, rezbarenu i pe{kune rad Nik{i} stari 100 godina. Tel. 061/159507. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

TEHNIKA
PRODAJEM mali tokarski stroj 500W za hobi tokarenje drveta, skoro nov, veoma povoljno. Tel. 061/956-845. PRODAJEM Soni Ericson Z3102 crveni na preklop, cijena 70KM. Tel. 061/709-606. PRODAJEM Nokia 1600, cijena 30KM. Tel. 061/709-606. PRODAJEM kopi aparat RICOH FT 4215, 150 KM. Mob. 061/233-041.

VOZILA
VW-T4-2,5-TDI, 150 KS, 2003. god, klima, ABS, centralna brava, 17.000 KM. Tel. 061/172-518.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
USLUGE
LIJE^IM hemoroide vanjske i unutarnje. Tel. 061/533-146. VR[IM prevoz selidbe, kombi ve}i sa ili bez radne snage, Ko{evsko Brdo. Mob. 062/226665. RAINBOW, dubinsko usisavanje tepiha, sjede}ih garnitura, jogi madraca. Mob. 061/916-272. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326. VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao selidbe iz europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764, 061/108-779. PREKUCAVAM i lektori{em diplomske radove. Tel. 062/007-522. PREVOZ putnika klimatiziranim kombijem na more i druge destinacije. Tel. 062/214-690, 033/220-402. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. EXSPERT za hidro-termo izolacije, krovna, podna, zidna izolacija. Tel. 033/653396, 061/098-579. MOLERI profesionalci nude usluge gletovanje, boje stolariju, radijatore, za{tita namje{taja. Tel. 456-979, 061/219768. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. PROFESOR ma{instva daje instrukcije iz matematike i ma{instva, dolazak na adresu. Tel. 061/536-973, 062/916-472. MATEMATIKA profesionlno. Mob. 061/800-259. SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija windowsa, ~i{}enje od virusa, antivirusna za{tita. Mob. 062/651-140. VKV STOLAR, vr{i opravke prozora, vrata, kuhinja, roletni, tapiciranog namje{taja. Mob. 061/863-740. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, Ilid`a, ~as 6 KM. Tel. 033/621976. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru, brzo i kvalitetno. Tel. 062/519-685. ZUBNE proteze, izrada, popravka, dodatak zuba u protezu, poliranje zubnih proteza. Mob. 061/141-544. PREVOZ do 5 putnika, klimatiziranim luksuznim autom, na more i druge destinacije. Mob. 063/943-445. BRINULA bih o djetetu starosti 2-7 godina. Tel. 611-439. ISCJELJENJE duhovnim putem po u~enju Brune Groninga mediinski dokazivo. Tel. 062/519-449. ODR@AVAM i kosim trimerom ba{te i mezare. Tel. 062/332-230. KOMPJUTERSKI servis, dolazim na adresu. Mob. 061/249-341. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje brzo i povoljno. Mob. 062/134-827, 033/241-465 POVOLJNO, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i vanjske roletne. Tel. 061/214303. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357-232. ELEKTROSERVIS vr{i opravke, bu{ilica, brusilica, usisiva}a ma{ina alatljika. Tel. 066/889-246, 033/213-040. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319-604. POSTAVLJAM parkete i laminat, bru{enje bespra{insko i lakirenje uz garanciju. Mob. 062/212-994. BRUSIM i lakiram parkete bespra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228. VODOINSTALATER 30. godina iskustva vr{i opravke instalacija, monta`u i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. MOLERI, priofesionalci nude uslugu gletovanja, boje stolarija, tapete, radijatori itd. Tel. 456-979 i 061/219-768. VR[IM prevoz robe, stvari, selidbe kombi Ivecom nosivosti 1,5 t, na svim destinacijama, sa i bez radnika. Mob. 061/811-115. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz, razne robe, selidbe. Ispomo} radne snage po dogovoru. Mob. 061/513-948. MOLERSKO farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262-973. IZRA\UJEMO sportske mre`e. Ma{inska obrada i za{titne mre`e. Tel. 063/420-077. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. BRAVAR, blindirana vrata po narud`bi, ograde, gitere, kovane ograde. Tel. 061/221-668. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213-040. MOLERSKO-farbarski radovi, cijena po dogovoru, povoljno. Tel. 066/205-151. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. TEPSER, dubinski ekstrakcijskim ma{inama ispiranjem i ~etkanjem ~isti namje{taj i unutra{njost auta. Mob. 061/524-461. MOLERAJ, gletovanje, priprema zidova, kompletna za{tita, besprijekorno ~isto, cijena po dogovoru. Mob. 062/453-058. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-dijasporausluge.ba Tel. 061/109-970. NOVO u roletarstvu, ugra|ujemo vanjske roletne sa vodilicama na izbacivanje. Mob. 061/299-476. MOLERSKI radovi na potpuno za{titu lijepljivim trakama, urednost 100%. Mob. 061/606-441. TAPETAR VK, radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240895, 062/909-306. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene neposredno uz more. Tel. 063/327-098, 036/ 884-169. KONFORNI apartmani u Neumu. Mob. 066/872-217. NEUM — Centar, apartmani sa terasom, blizu mora, povoljno. Tel. 036/884-710 i 062/970-364. IZDAJEMO apartmane u centru Orebi}a. Tel. 0038520713-710, 0989134-725. IZDAJEM apartmane u Igalu, pored lje~ili{ta, blizina pla`e, povoljno. Mob. 061/537-739. IZDAJEM apartmane u Neumu, novogradnja, balkon, parking, ro{tilj, povoljno. Tel. 036/880-178. DUBOKA, apartmani, 5m do mora. Tel. 0038520691493 i 003859974826. MAKARSKA rivjera — Drvenik mali, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. tel. 00385919542000 i 0038761157790. IZDAJEM sobe u Neumu blizu po{te. Mob. 062/342-124 i 066/272-876. IZDAJEM dvije dvokrevetne sobe u Neumu, Hrvatskih velikana br. 41. Tel. 036/884-371. NEUM dvokrevetna komforna soba sa terasom, zaseban ulaz, blizu mora. Tel. 061/511234. NEUM luksuzni apartmani, udaljenost od pla`e 50m. Tel. 063/405-355, 036/884-135. OREBI], apartmani povoljno, blizu mora. Tel. 00385 20 713-769. PODACA, iznajmljujem trokrevetne apartmane sa posebnim ulazom — prizemlje, 200m do pla`e. Tel. 00385 21 699-170. GRADAC, izdajem povoljno apartmane. Tel. 00385958135010. MAKARSKA — centar, izdajem sobe i apartmane. Tel. 00385 91 7984396. MAKARSKA, soba ili apartman, blizina pla`e i {etnice. Tel. 0038521611523, 00385915406089. IZDAJEM u Orebi}u apartmane sa klimom i parkingom. Tel. 0038598608523, od 16 sati. PODACA, izdajem dva trokrevetna apartmana, poseban ulaz, prizemlje, 200 m od pla`e. Tel. 00385 21 699-170. OREBI], apartmani blizu mora, klimatizirano, parking, povoljno. Tel. 00385997863494. BLIZU mora konforni apartamni u Neumu. Mob. 061/615-423. IZDAJEM apartmane u Biogradu na moru. Tel. 0038523384880 i 00385989790427, vluksic49@gmail.com

nedjelja, 8. august 2010. godine
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

HASNIJA (D@EMIL) SEMI], ro|. [ABANOVI]
preselila na ahiret u petak, 6. augusta 2010, u 57. godini. D`enaza }e se obaviti u ponedjeljak, 9. augusta 2010. godine, u 17.30 sati na mezarju Orli} - K. Glava O`alo{}eni: k}erke Sedika i Amela, zet D`evad, unuk Mirza, bra}a Meho i Selver, sestri} Edin, sestri~na Enisa, brati} Mirnes, brati~na Melisa, nevjesta Zahida, te porodice Semi}, [abanovi}, Spahovi}, Em{o, Karavdi}, Muzaferija, Topalovi}, Duharki}, Buli}, Sal~inovi}, Medanovi}, te ostala rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 17.30 sati, Ul. slatinski put br. 91. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani tik do mora. Klimatizirano. www.villabianca-neum.com e-mail: info@villa-bianca-neum.com Tel: 036/884125. Fax: 036/884-128. APARTMANI uz more u Neumu, naselje Surdup 2. Klimatizirano, TV, parking. www.villa-grazzia.ba E-mail: villa.grazzia@yahoo.com Tel: 061/ 138 007. U PRELIJEPOM Orebi}u izdajem sobe, apartmane blizu glavne pla`e, parking, kuhinja i druge pogodnosti Tel. 00387 61 252-782 i 00 385 20 713884. LJETOVANJE u Podacama u sobama i apartmanima veoma povoljno. Tel. 00385 98 817104. NEUM, apartmani blizu mora. Mob. 061/141-752, 061/ 183-981, 036/884-493. NEUM, sobe, upotreba kuhinje, povoljno, uz obalu. Tel. 036/880-389. OREBI], apartmani opremljeni za 4 osobe zasebni, parking, terasa, dnevni, spava}a, kuptilo, kuhinja, povoljno. Tel. 033/220-068, 061/147-359. U IGRANIMA izdajem povoljno sobe i apartman. Tel. 00385 98 9479000. NEUM, izdajemo apartmane i sobe, tik uz more. Mob. 063/323-063 i 036/884-055. NEUM, izdajemo sobe i apartmane, blizu mora, povoljno. Mob. 063/322-271 i 036/884711. U BRISTU, izdajem 2 apartmana blizu mora, parking osiguran. Tel. 00385 21 699-445. NEUM, klimatizirani apartmani, blizu mora, parking. Mob. 061/183-981, 061/141752, 036/844-493. POVOLJNO izdajem apartmane u centru Ba{ke vode. Tel. 0038521620092, 00385996732922.

SJE]ANJE

na na{eg dragog

SAVU \OKI]A
8. 8. 2008 — 8. 8. 2010.

Porodica
5081

PODGORA, apartmani 2+2, www.apar tma ni-pa vlo vic.ba Mob. 061/538-792. OREBI], apartman 2 i 3 krevet. sobe, kupatilo, kuhinja, parking, 200m do mora, povoljno. Tel. 00385981863337, 061/390-322. PODACE, povoljno izdajemo novoure|ene apartmane, kori{tenje ro{tilja. Tel. 0038521699199. U TRPNJU apartman, 70 KM. Tel. 00385998264320. U NEUMU, uz more, izdajem apartmane i sobe sa kupatilom, kuhinjom, parkingom, vrlo povoljno. Tel. 036/805907, 036/880-658, 063/924121. ULCINJ, apartmani kod hotela Albatros, 100m od mora. Tel. 0038869656514. MAKARSKA rivijera-Drvenik mali, pla`a uz borovu {umu, sobe, povoljno. Tel. +38521628184. PODACA, izdajem dva trokrevetna apartmana, poseban ulaz, prizemlje, 200m od pla`e, povoljno. Tel. 0038521699170.

TU@NO SJE]ANJE

na na{u voljenu sestru, zaovu i tetku

GORDANU POTPARI]
8. 8. 2008 - 8. 8. 2010.

Porodice: Kruni}, Stani} i Vukmanovi}
AX

nedjelja, 8. august 2010. godine
TU@NO SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE
na na{u dragu

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{ dragi suprug, otac, djed i punac, gospodin
POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom drugu i velikom prijatelju

MULIJA SUJOLD@I], ro|. GAVRANOVI]
8. 8. 2009 — 8. 8. 2010.

MUHIDIN SULEJMANPA[I]
preminuo 4. kolovoza 2010. u 96. godini.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Sujold`i}
25882

Posmrtni ostaci bit }e kremirani na krematoriju Mirogoj u Zagrebu 10. kolovoza 2010. godine u 13.40 sati. O`alo{}eni: supruga [uhreta, k}erka Ljiljana, unu~ad Sla|ana i Vedran, zet Slobodan Primorac, te obitelji Sulejmanpa{i}, Samard`i}, Gojkov, Akan, Kulenovi}, Omerba{i}, [lakovi}, Ferovi}, Rako~evi}, Tadi}, Nikoli}, Gavrankapetanovi}, Jusufhod`i}, Ibrahimpa{i}
5076

OSMANU MAGLAJLI]U
Bodru`i} Jozo i Emilija
5075

Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je nakon duge bolesti 6. augusta 2010. godine u Sacramentu, Californija, USA, preminula na{a

SJE]ANJE

TATJANA TANJA ZILD@I]

Osmog augusta 2010. navr{avaju se dvije tu`ne godine od prerane smrti na{e supruge i majke

MUBERE AGANOVI], ro|. ZVIZDI]
ATIJA BE]AREVI]
Te{ko je rije~ima iskazati prazninu i tugu koju si svojim odlaskom ostavila u nama. Volimo te beskrajno i ~uvamo u na{im srcima. Tvoji: suprug Enver i k}erke Silhana i Elvedina
4959

O`alo{}eni: suprug Re{ad, k}erka Ines, sin Ismar, ro|aci Boris i Karmen Ko`emjakin s porodicom, Sanjin i Lejla Ko`emjakin s porodicom, zaova dr. Jasmina Me{i} s Hajrudinom i porodicom, djever Kenan Zild`i} s Tanjom i porodicom, te ostala rodbina i prijatelji
25918

8. 8. 1997 — 8. 8. 2010.

Sa ljubavlju i po{tovanjem, porodica
5070

Osmog augusta 2010. navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti na{e drage mame

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

dragom prijatelju, ocu na{eg zeta

na na{e voljene prijateljice i kom{inice

GORDANE (KRUNI]) POTPARI]

OSMANU MAGLAJLI]U

S ljubavlju i tugom, k}erke Sanja i Biljana sa porodicama
AX

Prija Marinka s porodicom
5071

FATU AGANOVI]

DUNJU AGANOVI]

Osmog augusta 2010. navr{avaju se dvije godine od preseljenja na ahiret na{e drage i plemenite

Hvala za dugogodi{nje divno dru`enje i veliko prijateljstvo. S ljubavlju i po{tovanjem, D`elila i Almir
5080

Osam je godina od odlaska dragog i po{tovanog ~ovjeka, na{eg “Ipi}a“

ISMETA LEPIRICE

SEIDE SULJOVI], ro|. KARAHMET
Molimo dragog Allaha d`.{. da joj podari d`ennet i vje~ni rahmet.

OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
D`emala Bijedi}a 185 Tel/fax: 472-899 i 472-901

Tu`ni, s ljubavlju ga se sje}aju, Senka, Vanja i Mirza Filipovi}
AX

Zauvijek u na{im srcima. Njeni najmiliji
5083

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE na na{e drage i plemenite roditelje, brata i brati}a

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SPASOJE VIDAKOVI]
18. 5. 1895 — 27. 2. 1978.

MILICA VIDAKOVI]
8. 12. 1908 — 2. 5. 1987.

RADMILO MI[O VIDAKOVI]
30. 10. 1932 — 8. 8. 2003.

NEBOJ[A NENO VIDAKOVI]
5. 11. 1955 — 20. 8. 2003.

Dragi brate, na{ voljeni MI[O, na{eg roda ponose i diko, iznenada ostavi nas rano, sa nama si u mislima stalno. Dok si sa nama bio, ni jednu tajnu od nas nisi krio, samo jedna tajna osta}e nam vje~na, {to i kako u~ini ta AUGUSTOVSKA no} nesre}na. Od tada stalno gledamo u nebo gdje an|eli stoje, me|u njima vidimo gdje je mjesto Tvoje. Znamo da odozgo, voljeni brate, svaki na{ korak Tvoje o~i prate. Neka Tvoja plemenita du{a sa an|elima po~iva u raju nebeskom zajedno sa dragim i plemenitim roditeljima, ocem Spasojom, majkom Milicom i sinom Neboj{om. Va{i najmiliji: Baja, Ana i Goran, Branko i Miroslava, Brankica, Enco, Tina i Mirela, Mira, Cile, Alen i Ta{a, Mira, Nemanja i Sr|an, Sini{a, Sanja i Nemanja
25916

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

SJE]ANJE

Prije sedam dana u saobra}ajnoj nesre}i izgubile su `ivote na{e najdra`e

Osmog augusta 2010. godine navr{ava se {est mjeseci od smrti

MEHMEDALIJA (MEHO) VRU]AK
preselio na ahiret u petak, 6. augusta 2010, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 8. augusta 2010. godine, u 17 sati na Novom mezarju Solun - Olovo. Prevoz obezbije|en sa autobuske stanice u Olovu u 16 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: supruga Alija, sinovi Enver i Esad, k}eri Zehra i Fadila, snahe Kasema i D`emila, zetovi Fahrudin i Munib, unu~ad Mirel, Jasmina, Jasmin, Emir, Mirza i Hana, snaha Amela, zet Samir, praunu~ad Irfan, Asja i Nejla, bra}a Ismet, Izet i Mujo, sestra Izeta, snahe Nura, Zineta i Hamzija, zet Enver, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, {ure i svastika sa porodicama, te porodice Vru}ak, Bijeli}, Durakovi}, Imamovi}, ^elikovi}, Spahi}, Zuki}, Mulaosmanovi}, Medunjanin, Smaji}, Ivojevi}, Lihi}, D`afi}, Bekta{, Paripovi} i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati u porodi~noj ku}i u Olovu.
000

AGANOVI]

FATIMA

i

DUNJA

VOJISLAVA KRIVOKAPI]A
Vje~no zahvalni za ljubav i pa`nju koju si nam poklanjao ~uvamo te u na{im srcima. Tvoji sinovi Milutin i Mladen sa porodicama
76120

Tragi~ni gubitak na{ih voljenih ostavio nas je u neizlje~ivoj boli. Zahvaljujemo rodbini, prijateljima, kom{ijama, radnim kolegama, Institutu IPSA na nesebi~noj i plemenitoj podr{ci u ovim, za nas najte`im trenucima. Midhat, Damir i Kenana
25915

SJE]ANJE Draga majkice i tetkice

SJE]ANJE

AGANOVI]

SJE]ANJE

MUBERA AGANOVI]
iz Jajca

MU[AN MOSTARLI]

BEGZADA MOSTARLI]
8. 8. 2004 — 2010.

FATIMA
Sa velikim ponosom ~uvamo uspomenu na tvoj lik i dobrotu. Tvoje Minka Spahi} i Senada Zejnilagi}
72270

i

DUNJA

1994 — 2010.

Puno nam nedostajete. Uvijek }emo vas voljeti. Dino i Kan
25915

Uvijek ste u na{im srcima. Va{e k}erke Munevera i Amira
5060

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
U dubokoj boli javljamo rodbini, prijateljima i znancima tu`nu vijest da je na{a draga

TEREZIJA TERA JAKU[, ro|. ^OVI]
preminula u Zagrebu 3. augusta 2010. godine. Sahranjena u Sarajevu 7. augusta 2010. godine na groblju Bare. Po `elji umrle sahrana obavljena u krugu u`e obitelji. Draga Tera, tiho si `ivjela, a jo{ ti{e si u vje~nost oti{la. Hvala Ti na svemu. U tuzi ostaju: suprug Ferdo, k}erka Vesna, unuka Irena sa suprugom Perom i praunuk Andrej. Po~ivala u miru Bo`jem.
5067

SJE]ANJE na drage roditelje

SJE]ANJE

na dvije godine

Pro{le su dvije beskrajno duge i tu`ne godine bez na{eg dragog supruga, oca, dede i svekra

AVDAGI]

RE[AD (DERVI[A) IMAMOVI]
18. IV 1942 — 8. VIII 2008.

SALIH BE[LAGA
1969 - 2010.

ZINETA, ro|. HA\I]
i sestre
1980 - 2010.

HAJRIJA (AVDAGI]) PA[I]
1984.

HATID@A (AVDAGI]) KUNOSI]
1993.

SUZANA (AVDAGI]) MR[I]
2001.

RE[AD (DERVI[A) IMAMOVI]
1942 — 2008.

Neka mu je vje~ni rahmet. Supruga Alma, sinovi Adem i Ned`ad, nevjeste Dina i Franica, unu~ad Emma i Alen
72240

@ivite u na{im srcima. Porodice: Avdagi}, Kunosi} H., Guller N., Pa{i} H., Azapagi} S., Mr{i} S. i Gavranovi} S.
5052

Brat Adem, sestre Fatima i Hasna sa porodicama
72240

Osmog augusta 2010. navr{ava se godina od preseljenja na ahiret na{e drage majke i supruge

Osmog augusta 2010. godine navr{ava se sedam tu`nih dana otkako je prestalo da kuca toplo srce na{eg dragog supruga, oca i djeda

SJE]ANJE

SAMIJA HABIBIJA, ro|. ]UKLE
Molimo Allaha d`.{. da tvojoj plemenitoj du{i podari lijepi d`ennet i vje~iti rahmet. Tvoj suprug Ejub, sin Kemal, k}erka Hasreta. Hatma-dova prou~i}e se u Prkanjskoj d`amiji u petak, 13. augusta 2010. godine, prije d`uma-namaza.
88400

RADMILA MUHAMEDAGI]
8. 8. 1984 — 8. 8. 2010.

Mudra i hrabra, rutinu `ivljenja darovala je k}erkama i unuci.

VLADIMIRA PAND@I]A
Vrijeme prolazi, ali ne umanjuje bol i tugu {to je ostala u nama tvojim odlaskom. Tvoji najmiliji: supruga Mara i sinovi Mario i Davor
5045

Tu`ne i zahvalne: Adila, Aida i Snje`ana
4836

POSLJEDNJI POZDRAV

mome zemljaku i velikom prijatelju

Danas se navr{avaju dvije godine otkako je na{ voljeni

OBAVJE[TENJE
Ukoliko ste zainteresovani, sje}anja i smrtovnice mogu imati sliku u boji. Prilikom predaje oglasa naglasite to u na{oj Oglasnoj slu`bi. Cijena ostaje ista!

AMEL (ZAHIDA) [EHI]
1987 — 2008.

preselio na ahiret. Sa neizmjernim ponosom i ljubavlju ~uvat }emo uspomenu na tebe. Nedostaje{ i boli svaki dan. Iza tebe ostala je praznina. Uvijek }e{ biti u na{im srcima. Vole te tvoji: tetka [eherzada, tetak \evdo, Aida i Alma Dedi}
70240

OSMANU MAGLAJLI]U
~iji su roditelji i sva djeca bili aktivni u~esnici NOB-a. Petar Dodik
5073

58

PREDAH

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Poslovna situacija nije jednostavna kao {to na prvi pogled izgleda, stoga nemojte dozvoliti da vas neko upotrijebi za svoje skrivene namjere. Pa`ljivije analizirajte nove doga|aje ili svoje saradnike i njihovu reakciju. Vama nedostaje ne~ija pa`nja, a partner kao da nema dobru volju da ispuni sva va{a o~ekivanja. Mogu}e je da ponovo pretjerujete u nekim svojim zahtjevima. Nemojte dozvoliti da vas neko psiholo{ki uznemirava. Vjerujete u sebe i u svoje psihofizi~ke sposobnosti, tako da se ne obazirete previ{e na razli~ite nesuglasice koje postoje me|u saradnicima. Uspjeh je mogu}e ostvariti ako ra~unate na svoje bogato iskustvo ili na neke skrivene adute. Imate dobar predosje}aj, odgovorite na ne~iji poziv ili na ljubavnu poruku. Planirajte neki susret ili romanti~nu zabavu udvoje. Zra~ite pozitivnom energijom. Nalazite se u prilici da ostvarite nove poslovne kontakte i da pro{irite vidike. Podsti~ite kod sebe kreativnu radoznalost i anga`ovanost u razli~itim pravcima. Va`no je da plasirate ideje na pravom mjestu. Osje}ate novi uzlet i beskrajno zadovoljstvo u nekim situacijama. Posebno vam prija kada sa nekim umijete da podijelite zajedni~ke trenutke radosti i sre}e. Emotivna afirmacija u vama pokre}e novu energiju. Neko provjerava va{ na~in rada ili poslovne rezultate, budite promi{ljeni i strpljivo sa~ekajte na zavr{ne komentare. Zvani~no priznanje imponuje va{oj sujeti, ali vas i dodatno obavezuje na kontinuirani napor i zalaganje. U odnosu sa voljenom osobom uporno poku{avate da ostvarite namjere. Smirite uzavrele strasti kako biste reagovali na najbolji mogu}i na~in. Posvetite pa`nju vedrim sadr`ajima, prija}e vam relaksacija. Neko vas dovodi u nezahvalnu situaciju, osje}ate potrebu da odbranite svoja prava ili poslovno-finansijske interese. Ukoliko razmi{ljate o promjeni posla, prolongirajte odluku i sa~ekajte na bolje uslove. Djelujete uznemireno, ne mo`ete da se uste`ete pred osobom koja ne mari mnogo za va{a osje}anja ili ne po{tuje datu rije~. Mo`da suvi{e subjektivno tuma~ite nove doga|aje. Potrudite se da kontroli{ete impulsivnu stranu svoje prirode. Imate dobar predosje}aj i vje{to izbjegavate nove intrigantne situacije. Poku{avate da izbalansirate razli~ite poslovne interese. Ali u nastojanju da se problemi rje{avaju na miran na~in, morate imati i ne~iju podr{ku. U susretu sa voljenom osobom pa`ljivije birajte rije~i kojima poku{avate da opravdate svoje pona{anje ili odluku. Postoji mogu}nost da vas neko ne razumije pravilno. Nalazite se u sjajnoj psihofizi~koj formi. Godi vam saznanje da neko brine o tome {ta radite i ~ime se bavite, {to je dobar predznak da vam se posve}uje velika pa`nja. Djelujete samouvjereno i odlu~no, jer va{i rezultati na najbolji na~in ilustruju profesionalne sposobnosti koje posjedujete. U odnosu prema partneru, potisnite glas razuma i slijedite svoja osje}anja. Planirajte ljubavni susret ili omiljenu zabavu u dru{tvu bliske osobe. Podsti~ite kod sebe vedar duh i pozitivno raspolo`enje. @elite da predstavite nove poslovne ideje i mogu}nosti. Stoga, nemojte dozvoliti da vas neko sputava ili da vam u odlu~uju}im momentima nedostaju optimizam i jaka volja. Svi teku}i problemi se rje{avaju promi{ljeno i uz ne~iju asistenciju. Priu{tite sebi dobar provod u odabranom dru{tvu. Prija}e vam susret sa bliskom osobom i zajedni~ki osvrt na neke srodne teme. Nalazite se u kreativnoj fazi i zra~ite pozitivnom energijom. Potrebno je da se pravilno organizujete na razli~itim stranama. Va{i saradnici imaju dobre namjere, bez velikog oklijevanja mo`ete da prihvatite ne~ija uputstva koja garantuju poslovno-finansijski dobitak. Partner o~ekuje vi{e inicijative sa va{e strane u dogovorima koje imate. Ako ste slobodni, uputite neku ljubavnu poruku ili pozitivan signal osobi koja vam se dopada. Va`no je da uskladite razum i osje}anja. Po`eljno je da prihvatite ne~iju ideju zarad boljih poslovno-finansijskih uslova i li~ne sigurnosti. Primje}ujete da va{i poslovni problemi postaju tema o kojoj se pri~a na razli~itim stranama i mimo va{e volje. Djelujete uznemireno jer imate utisak kako ne mo`ete da predahnete od nekih doga|aja koji vas prate. Partner od vas o~ekuje dodatna obja{njenja u smislu priznavanja istine. Izbjegavajte naporne situacije i budite pa`ljiviji u saobra}aju. Nalazite se u prilici da ostvarite nove poslovne kontakte i da pro{irite saznajne vidike. Podsti~ite kod sebe kreativnu radoznalost i anga`ovanost u razli~itim pravcima. Va`no je da plasirate ideje na pravom mjestu. Osje}ate novi uzlet i beskrajno zadovoljstvo u nekim situacijama. Posebno vam prija kada sa nekim umijete da podijelite zajedni~ke trenutke radosti i sre}e. Emotivna afirmacija u vama pokre}e novu energiju. Osoba koja misli poput vas ima i sli~ne poslovne interese, tako da su mogu}e komplikacije u poku{aju da ostvarite ciljeve. Ipak, prijatno iznena|enje vas o~ekuje na nekoj drugoj strani. Sa~uvajte prisebnost duha. Novi doga|aj ili emotivni nesporazum koji vas zabrinjava ne ostavlja bitne posljedice na va{ odnos sa voljenom osobom. Nema potrebe da se optere}ujete nekim slutnjama. Podsti~ite kod sebe pozitivne misli, opustite se.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: makadam, lov, ana karenjina, kanarinac, r, alado, iker, r, revija, uk, anemije, ska, na, tapetar, izolatori, i, novo, a~isaj, rastresanje, ltk, r, rai, si, ap, ats, zaplet, nuraga, ozana.

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTORICA: Lidija KORA] UREDNI[TVO: Muharem BAZDULJ, Faruk BORI], Edin KREHI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Nada SALOM i Lejla SOFRAD@IJA ROBNI PROMET I MARKETING: Meliha Hod`i} Tel/fax: 465-727, Tel: 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba Tel/fax: 472-899, 472-901, e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903,

Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" OGLASNA SLU@BA: agencije Inter Press i Service, nagradu Tel/fax: 205-938 "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" UniCredit bank d.d., fondacije Alfons Komin (Barselona), transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" ABS banke DD Sarajevo, transakcijski Kluba evropskih rektora, nagradu za ra~un broj: 1990490005630121, ljudska prava "Saharov" Evropskog KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu filijala Sarajevo, transakcijski ra~un za slobodu {tampe" Udru`enja turskih broj: 5715000000017279, novinara, Medalju ~asti Fakulteta POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), ra~un broj: 1872000000045887 Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Zorica Pand`i}, {ef DTP-a Giornalistico Paolo Borsellino” [tampa: Unioninvestplastika dd, koju listovima koji se bore za istinu Semizovac bb dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Za {tampariju: Ned`ad Kara~i} “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa Prvi broj Oslobo|enja {tampan je sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, kvalitetu” (SAD). Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom predsjednika Tita odlikovano Ordenom Vije}e za {tampu bratstva i jedinstva sa zlatnim u Bosni i Hercegovini vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za {tampu u BiH www.vzs.ba za najbolji dnevni list u tada{njoj Za sve eventualne primjedbe na pisanje Jugoslaviji. lista, obratite se VZ[ u BiH e-mail: info@vzs.ba, U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine tel: +387 33 272 270 u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo tel/fax: +387 33 272 271

Danas prete`no sun~ano i toplo. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 13 do 17, maksimalna dnevna od 25 do 32 stepena C. Narednih dana sun~ano i toplije. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab sjeverni vjetar. Minimalna temperatura 13, maksimalna dnevna 26 stepeni C.

Danas u ve}em dijelu Evrope prete`no sun~ano. Ki{a i pljuskovi se o~ekuju ponegdje u zapadnoj, sjevernoj i centralnoj Evropi, a najve}a koli~ina padavina u [vedskoj. Najtoplije }e i dalje biti na istoku i jugu od 33 do 39, dok }e se u ostalim predjelima kontinenta maksimalna temperatura kretati od 20 do 28 stepeni C. Danas na Balkanu prete`no sun~ano i toplo, a samo u Bugarskoj umjereno obla~no, ponegdje sa pljuskovima. Maksimalna temperatura }e se kretati od 26 na zapadu do 37 stepeni C na jugu poluostrva.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
PISMA JULIJI
komedija, re`ija: Garry Winick, uloge: Amanda Sayfried, Gael Garcia Bernal, Vanessa Redgrave, po~etak u 13.25 i 15.35 sati.

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od deset do 13 sati.

MUZEJI
MUZEJ GRADA
Izlo`ba slika Ivana Mijatovi}a “Odiseja sna i svjetlosti“ otvorena za posjete do 2. septembra. Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17, a subotom od 9 do 16.30 sati. Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 20 sati.

BANJA LUKA

[UMSKA DRU@INA

KINA
CINEMA CITY
NO] I DAN
akcija, komedija, re`ija: James Mangold, uloge: Tom Cruise, Cameron Diaz, Peter Sarsgaard, Paul Dano, Maggie Grace... po~etak u 18.10 i 20.30 sati. komedija, re`ija: Roger Cumblea, Brendan Fraser, Ricky Garcia, Brooke Shields, po~etak u 14.25, 16.20, 18.15 i 20.10 sati.

HISTORIJSKI
Izlo`ba “Marian Wenzel izbliza“, otvorena za posjete do kraja avgusta ove godine. Wenzel je ameri~ka histori~arka umjetnosti i umjetnica koja je svoju nau~nu karijeru posvetila BiH, daju}i doprinos istra`ivanju srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika. Muzej je za posjetioce otvoren svaki radni dan od 11 do 19, a subotom i nedjeljom od 10 do 14 sati.

KINA
MULTIPLEX PALAS
[REK SRE]AN ZAUVIJEK
animirani, re`ija: Mike Mitchell, glasovi: Dragan Vuji}, Anica Dobra, Goran Jevti}, Ra{a Vujovi}, Boris Milivojevi}... po~etak u 14.15 sati.

TUZLA

^AROBNJAKOV POMO]NIK

GALERIJE
JAVA
Postavka fotografija mladih autora/ica “Mistika Sarajeva“, sa radovima raznolikih motiva, `anrova, slo`enih tuma~enja i iznena|uju}ih impresija. Izlo`ba fotografija biti }e otvorena do 26. avgusta 2010. Svoje radove su publici ovog puta predstavili Ranka Deli}, Vanja Jovi{i}, Davor Tomi}, Vanja Kur tovi} i Dejan Vladi}.

PRI^A O IGRA^KAMA 3
animirani, re`ija: Lee Unkrich, glasovi: Dragoljub Ljubi~i}, Gordan Ki~i}, Dubravko Jovanovi}... po~etak u 12 sati.

ZENICA GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA

SALT

UNDERGROUND
avantura, re`ija: Jon Tur teltaub, uloge: Nicholas Cage, Jay Baruchel, Monica Belluci... po~etak u 11.35, 13.50, 16.10, 18.25 i 20.40 sati. Izlo`ba fotografa Almira Zrne, “Tajna ve~era“, fotografija per formansa bh. umjetnika Jusufa Had`ifejzovi}a, klub se nalazi u Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a 17.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
IMPYJEV OTOK
animirani, porodi~ni, re`ija: Reinhard Klooss i Holger Tappe, glasovi: Wigald Boning, Anke Engelke, Florian Halm, Christoph Maria Herbst, Kevin Iannot ta, Ulrike Johanssen... po~etak u 11 i 13 sati.

Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od osam do 15 i 18 do 20 sati, subotom od osam do 13 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Radovi Snje`ane Idrizovi} i Romana Sulejmanpa{i}a, studenata Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo sa odsjeka Kiparstvo. Galerija je otvorena za sve posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale banke, od 8 do 16 sati.

BIHA]

akcija, re`ija: Phillip Noyce, uloge: Angelina Jolie, Liev Schreiber, Chiwetel Ejiofor... po~etak u 20.30 i 22.30 sati.

INCEPTION

^AROBNJAKOV U^ENIK
avantura, re`ija: Jon Tur teltaub, uloge: Nicholas Cage, Jay Baruchel, Monica Belluci... po~etak u 17.30, 18.15 i 19.45 sati.

PREDATORI
triler, akcija, re`ija: Nimród Antal, uloge: Adrien Brody, Laurence Fishburne... po~etak u 16, 18, 20.15 i 21.30 sati.

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). SF, triler, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo DiCaprio, Ken Watanabe, Cillian Murphy, Michael Caine... po~etak u 17.05 i 20 sati.

PO^ETAK

COCO CHANEL & IGOR STRAVINSKI
romansa, re`ija: Jan Kounen, uloge: Anna Mouglalis, Mads Mikkelsen, Yelena Morozova... po~etak u 17.15 i 19.30 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka dijela slikara Safeta Zeca. Galerija otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINA
UNA
PRINC OD PERZIJE
avantura, akcija, spektakl, re`ija: Mike Newell, uloge: Jake Gyllenhaal, Gemma Ar ter ton, Alfred Molina, Ben Kingsley, Steve Toussaint, Toby Kebbell, Richard Coyle, Ronald Pickup, Reece Ritchie, Gisli Gardarsson... po~etak u 21 sat.

SF, triler, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Leonardo Dicaprio, Ken Watanabe, Joseph – Gordon Levitt... po~etak u 22 sata.

NEVINE LA@I
akciona komedija, re`ija: James Mengold, uloge: Tom Cruise, Cameron Dijaz... po~etak u 20.45 i 23 sata. VELIKA 3D REVIJA FILMOVA

SAMO GA DOVEDI

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”, otvorena svakim radnim danom od deset do 18 sati.

[TO SA SOBOM PREKO DANA
dokumentarni, uloge: Josip Marki}, Dalibor Zane, Tomislav Brgle{... po~etak u 20.45 sati.

AVATAR

MUZEJI
komedija, re`ija: Nicholas Stoller, uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss, Colm Meaney, Tyler McKinney, Zoe Salmon... po~etak u 16.15, 18.30 i 20.45 sati.

TALI^NI TOM IDE NA ZAPAD
animirana avantura, po~etak u 12, 14 i 15.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od deset do 18 sati.

ALISA U ZEMLJI ^UDA

SAMO GA DOVEDI
komedija, re`ija: Nicholas Stoller, uloge: Jonah Hill, Russell Brand, Rose Byrne, Sean Combs, Elisabeth Moss, Colm Meaney, Tyler McKinney, Zoe Salmon... po~etak u 17 sati.

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete utorkom, srijedom, ~etvrtkom, petkom i nedjeljom od 10 do 14 satI.

SUMRAK SAGA: POMR^INA

OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“, otvorena za posjete od ponedjeljka do petka,od devet do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi. horor, fantazija, re`ija: David Slade, uloge: Robert Pat tison, Kristen Stewart, Taylor Lautner... po~etak u 17.45 i 20.20 sati.

STRAVA U ULICI BRIJESTOVA

re`ija: James Cameron, uloge:Sam Worthington, Zoe Saldana, Sigourney Weaver, po~etak u 17.45 sati.

MUZEJI
fantastika, avantura, obiteljski, re`ija: Tim Bur ton, uloge: Mia Wasikowska, Matt Lucas, Johnny Depp, Michael Sheen, Anne Hathaway, Helena Car ter, Crispin Glover, Lucy Davenport, Alan Rickman... po~etak u 20.30 sati.

SAVREMENE UMJETNOSTI
Izlo`ba Envera [talje otvorena je za posjetioce do 23. avgusta 2010. godine. Izlo`ba retrospektivnog karaktera sadr`i pedesetak djela - ulja na platnu, akvarela, crte`a i keramike, iz svih stvarala~kih faza Envera [talje.

BO[NJA^KI
Obilazak Instituta (zbirke umjetni~kih djela, Gazi Husrev-begov hamam i biblioteka) u pratnji vodi~a ~etvrtkom, petkom i subotom od 10 do 14 sati, svaki puni sat uz najavu na telefon 279 800 ili na mail info@bosnjackiinstitut.ba. Stalna postavka umjetni~kih djela Instituta, te zbirke Mersada Berbera i Ismeta Rizvi}a semogu pogledati svaki danosim nedjelje bez najava. horor, uloge: Jackie Earle Haley, Kyle Gallner... po~etak u 19 sati.

SUMRAK SAGA: POMR^INA
horor, fantazija, re`ija: David Slade, uloge: Robert Pat tison, Kristen Stewart, Taylor Lautner... po~etak u 14.30 sati.

PRI^A O IGRA^KAMA 3
animirani, sinhronizovano, glasovi: Kre{imir Miki}, Ranko Zidari}, Pjer Meni~anin, po~etak u 12 i 14 sati.

GALERIJE
GRADSKA
Izlo`ba pod nazivom “Ribe i ptice“ autora Admira Mujki}a i Fikreta Libovca, otvorena za posjete do 5. avgusta.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Meklintok
VESTERN
Re`ija: Andrew V. McLaglen Uloge: John Wayne, Maureen O'Hara, Patrick Wayne, Stefanie Powers

HIT
DANA
21.30
PINK
SF AKCIJA
Re`ija: Brian de Palma Uloge: Tom Cruise, Jean Reno, Emmanuelle Béart

14.10
BHT

Meklintok ima pune bisage nevolja. Vlasnik je najve}eg ran~a, a ima i rudnik i vodenicu. Trebalo bi da je sretan, ali nije. @ena ga je napustila bez rije~i obja{njenja. Godine prolaze, postaje sve stariji, na {ta ga posje}a smrt i bolest prijatelja. Sinovi poku{avaju preuzeti teritoriju, a korumpirane vlasti se trude otjerati Indijance, ~iji poglavica je Meklintokov dobar prijatelj…

La`ljivci umiru prvi
HOROR
Re`ija: Jeff Wadlow Uloge: Julian Morris, Jon Bon Jovi, Gary Cole, Lindy Booth, Jared Padalecki, Sandra McCoy, Kristy Wu

Ameri~ki agent, na koga se sumnja da nije lojalan, mora da otkrije I raskrinka pravog {pijuna, bez pomo}i svoje organizacije. Morat }e da bje`i od dr`avnih ubica, da probije neprobojne CIA sefove, da se odr`i u `ivotu vise}i sa krova voza, i da se luda~ki utrkuje da bi uvijek bio korak ispred njegovih progonitelja…

22.40
FTV

Nakon {to je prona|eno tijelo mlade `ene u privatnoj {koli skupina psinama sklonih srednjo{kolaca odlu~uje iskoristiti situaciju kako bi se na{alili i utjerali strah u kosti svojim kolegama i sugra|anima. [alju masovne e-mail poruke u kojima pi{u o izmi{ljenom serijskom ubojici znanom kao The Wolf. Opisuju njegove metode ubistava po {kolama najavljuju}i i detaljno opisuju}i nove napade. Opisi novih `rtava bazirani su na njima samima {to }e se pokazati kao velika pogre{ka...

FILMOVI

Crna ovca
KOMEDIJA
Re`ija: Penelope Spheeris Uloge: Chris Farley, David Spade, Tim Matheson, Christine Ebersole, Gary Busey

Genijalni Bobby Jones
KOMEDIJA
Re`ija: Rowdy Herrington

Jesse Stone: No}ni prelaz
DRAMA
Re`ija: Jeff Bleckner

Kleopatra
ISTORIJSKI
Re`ija: Joseph L. Mankiewicz

14.00
MRE@A

Al Donnelly je u sredi{tu kampanje za guvernera savezne dr`ave Washington, i sve mu ankete daju velike izglede za pobjedu. Jedina prepreka Alovu izboru jest njegov mla|i i {eprtljavi brat Mike koji gotovo na svakom koraku u~ini ne{to {to kandidata mo`e ne samo osramotiti nego i onemogu}iti u izbornoj utrci. Kako bi uspio sprije~iti budu}e nepodop{tine, Al svom pomo}niku, Steveu Doddsu, nalo`i da pripazi na Mikea...

Robert Tyre Jones mla|i, poznat kao Bobby Jones, od obi~nog dje~aka postaje legenda golfa. Jones savladava temperament, strasti i perfekcionisti~ku osobnost kako bi zavladao igrom i osvojio Grand Slam, rezultat koji i do danas ostaje nenadma{en. No, Jonesov stil, osobnost i karakter izdvajaju ga me|u ostalim profesionalcima...

13.50 NOVA

Jesse Stone se preselio u gradi} u Massachusettsu koji skriva svoje tajne. Kada postane kandidat za nasljednika policijskog upravitelja, Stone se bori s alkoholizmom i rastavom te privu~e pozornost gradskog vije}nika Hastya Hathawaya. Gradski vije}nik Hasty nada se kako Jesse Stone ne}e primijetiti njegove ne~asne namjere.

21.15 NOVA

Mladi faraon Ptolomej poku{ava pridobiti Cezara, koji posje}uje Egipat. A ne bi li i sama pridobila Cezarevu naklonost, faraonova sestra Kleopatra na lukav na~in dospije u njegovu pala~u te ga osvoji. Zaljubiv{i se u nju, Cezar odmah progla{ava Kleopatru vladaricom Egipta i uzima je za ljubavnicu, a iz te veze }e im se roditi i dijete...

20.55 HRT 1

FILM

SPORT

Osu|ena
DRAMA
Re`ija: Bille August Uloge: Connie Nielsen, Aidan Quinn, Kelly Preston,Tim Daly, Mark Ryan

00.15
NOVA

Jurski park III
AVANTURA
Re`ija: Joe Johnston

Charlotte Cory je mlada `ena koja je osu|ena na smrtnu kaznu. S vremenom Charlotte je izgradila preko pisama prijateljstvo s Frankom Nitzcheom, dok se njezin odvjetnik o~ajni~ki bori za `albu prije nego {to Charlotteino vrijeme istekne. Kad Charlotte ostane jo{ nekoliko dana, Frank shva}a da se zaljubio u nju...

U ovom fantasti~no napetom trileru, sve po~inje kada paleontolog dr. Alan Grant pristane pratiti bogatog pustolova i njegovu `enu u zra~nom razgledavanju Isla Sorne, otoka na kojem je tvrtka InGen prije radila pokuse s uzgojem prethistorijskih stvorenja. Oni do`ivljavaju nesre}u, a dr. Grant otkriva da ljudi u ~ijoj je pratnji nisu ono za {to se izdaju, a `ivotinjski je svijet tog udaljenog otoka postao znatno inteligentniji, br`i i `e{}i no {to je on mogao zamisliti...

16.50 OBN

Ma|arska Bosna i Hercegovina
Kvalifikacije za EP 2011. Ko{arka

18.50 BHT

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.00 Rije~i svetog jezika Siboli na ste}cima: Vinova loza, dokumentarni program 07.30 Druga dimenzija: Unac jedan i jedini, dokumentarni program 08.00 Vijesti 08.05 Slatka tajna, igrana serija, 146. epizoda (r) Program za djecu: 09.00 Lutkokaz 09.20 Bakine pri~e: Nena, Sena i ~ekmed`e 09.30 Hranoljupci - Arti~oka 09.45 24. Me|unarodni dje~iji festival 10.15 Kako to 10.30 Mekanike u misiji 10.40 Rolo Koster 10.55 Bo u pokretu 11.20 Magna aura 11.45 ^arli i Mimo, crtani film 11.50 Tomica i prijatelji 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Vrijeme je za bebe 13.25 Crusoe, igr.serija, 8.e.

nedjelja, 8. august 2010. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.00 Od bisera grana, emisija narodne muzike 06.50 Biografije Stiven King, dokumentarni program 07.30 Zdravlje je lijek 08.00 Vijesti 08.15 Duel struna, muzi~ki program Mala tv 09.10 Henrijeve `ivotinje, program za djecu 10.00 Leonardo, crtana serija 10.15 Nevidljivi ~ovjek, crtani film 11.30 Magna aura, serija 12.00 Vijesti 12.15 Snop 13.00 Dje~iji festival “slavjanski bazar 2010.”, snimak 14.50 Ku}a debele mame 1. dio, film 16.25 Aktuelnosti Srbi iz Krajine 15 godina poslije 17.00 Vijesti 17.05 Put vina 17.35 Pri~e o pjesmama, muzi~ka emisija

HAYAT
07.30 Moj dom 08.00 Miffy, crtani film 08.30 Jagodica bobica, crtani film 09.00 Ninja kornja~e FF, crtani film 10.00 Ben 10, crtani film 11.28 Biometeorolo{ka prognoza 11.30 Sesami Street, dje~iji program 12.00 Stipe u gostima, serija 13.00 Najbolje godine, serija 130. ep. 14.00 Crna ovca, igrani film 15.35 Vremenska prognoza 15.40 Showbiz magazin 16.00 Zlate mi, zabavni program 17.00 Hayat production show, zabavnomuzi~ki program 18.00 Glam Blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7,

OBN
06.45 Johny Test, crtani film 06.55 Metajets, crtani film 07.15 Transformersi, crtani film 07.40 Dora istra`uje, crtani film 08.00 Pocoyo, crtani film 08.10 Nimboli, crtani film 08.25 Ironman, crtani film 08.40 Johny Test, crtani film 08.55 Metajets, crtani film 09.10 ^uvari planete: Lekcija @ivota 10.10 Skrivena kamera, zabavna emisija 10.35 Dejana Show, talk show 11.35 Lonci i poklopci, kulinarski show 12.15 Red Carpet,

PINK
07.35 Sarajevo On line (r) 07.45 Made in Banja Luka (r) 07.55 Vremenska prognoza 08.00 Moj ljubimac Bingo, film 10.00 Lazar, film 12.00 Info top 12.10 Gold express 14.00 Info top 14.10 Sarajevo On line 14.20 Made in Banja Luka 14.30 Grand hitovi 15.00 Ni{ta za sakriti (r) 16.00 Info top 16.10 Moj tata na odre|eno vreme, film 18.00 Info top 18.15 Vremenska

07.10 Morska ~udovi{ta, strani dokumentarni program (r) 08.00 BHT vijesti Program za djecu i mlade 08.05 Mumijevi, animirana serija, 59/74 08.30 Galakti~ki fudbal, animirana serija, 12/22 08.55 Gor{tak, animirana serija, 12/30 09.15 Kineski moreplovac, animirana serija, 42/52 09.40 Mornar Popaj, animirani film 09.50 Du{ko Dugou{ko, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.10 The Doha Debates 11.00 TV Liberty 11.30 @ivot & ostalo: Bosanski humor 12.00 BHT vijesti 12.10 Tajna kopca, igrana serija, 1/8 13.00 Svijet hrane, strana dokumentarna serija, 1/7 13.45 Retrovizor, muzi~ki program 14.10 Meklintok, ameri~ki igrani film 16.15 BHT vijesti 16.20 London Live, muzi~ki program (r) 16.50 Superstars, magazin 17.15 16. Sarajevo Film Festival, special 18.15 Dnevnik Sport Vrijeme 18.50 Ko{arka (m): Kvalifikacije za EP 2011: Ma|arska Bosna i Hercegovina, prijenos 21.05 Mafioza - klan, igrana serija, 16/16 22.00 BHT vijesti 22.15 BHT sport 22.45 Kod ku}e je najbolje, show 00.05 Meklintok, ameri~ki igrani film (r) 02.10 Tajna kopca, igrana serija, 1/8 (r) 03.00 Mafioza - klan, igrana serija, 16/16 (r) 03.50 Svijet hrane, strana dokumentarna serija, 1/7 (r)

CSI: Miami
SERIJA 21.40

Magna aura
SERIJA 11.30

Stipe u gostima
SERIJA 12.00

Dejana Show
TALK SHOW10.35

Bungy show

ZABAVNA EMISIJA 20.00

14.10 Grizli Adams, igrana serija, 28. epizoda 15.00 Slatka tajna, igrana serija, 147. epizoda 15.50 Vijesti 15.55 Dobri ljudi 16.30 Zvjezdani studio 16.55 Povratak poklonjenom vremenu, dokumentarni program, 4. epizoda 17.25 Dolina sunca, igrana serija, 55. epizoda 17.50 Dnevnik, najava 18.15 Dolina sunca, igrana serija, 56. epizoda 19.10 ^arli i Mimo, crtani film 19.20 Tomica i prijatelji, crtani film BSO sigurne minute 19.30 Dnevnik 2 20.10 Grmalj: Nind`ina sjenka, italijanska mini serija, 4. epizoda /RP/ 21.40 CSI Miami, igrana serija, 3. epizoda 22.25 Dnevnik 3 22.40 La`ljivci umiru prvi, ameri~ki igrani film /Z/ 00.10 Zvjezdani studio 00.45 Centralni zatvor

18.00 Razgovor sa Vladimirom Grbi}em, odbojka{em Srbije 18.30 Koncert Osmi putnik 1. dio 19.15 Zec grebit, crtana serija 19.30 Dnevnik Sport Pregled programa 20.10 Neka ~udna zemlja, film 21.45 Tvoje pjesme, moji snovi Rada \uri~in 22.45 Sportski pregled 23.20 Vijesti 23.30 Ku}a debele mame 1. dio 01.05 Neka ~udna zemlja 02.45 Dnevnik 03.15 Razgovor sa Vladimirom Grbi}em, odbojka{em srbije 03.45 Tvoje pjesme, moji snovi Rada \uri~in 04.45 Muzi~ki program 05.15 Snop

informativna emisija 19.28 Vremenska prognoza 19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Horizonti 20.00 Najbolje godine, serija, 131.ep. 21.00 @ivjeti strah, igrani film 22.30 Posljednji bijeg, igrani film 00.00 Sport centar 00.10 Hoda~ po vatri, igrani film Reprizni program Hayat TV 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 02.35 Horizonti 03.00 Hayat production show, zabavno- muzi~ki program 04.00 Glam Blam, zabavni program 05.00 Moj dom 05.35 Zlate mi, zabavni program 06.25 Muzi~ki program

showbiz emisija 13.45 Telering, talk show 14.50 Jurski park 2, film 16.50 Jurski park 3, film 18.55 OBN Info 19.20 Exkluziv, zabavna emisija 20.00 Zadnji veliki ratnik, film 22.00 Michael Flatley: Lord of the dance, plesni spektakl 00.50 Neukrotivi bijes, film 01.55 Vatreni ples, film 03.35 Grad nasilja, film 05.00 Ke~eri, sportski program 06.00 ^uvari planeta, dokumentarni program

prognoza 18.25 Sarajevo On line 18.35 Made in Banja Luka 19.00 Sve za ljubav 20.00 Bungy show, zabavna emisija 20.30 Kursad`ije 21.30 Nemogu}a misija, film 23.30 Jo{ jedna osveta, film 01.30 Sarajevo On line (r) 01.40 Made in Banja Luka(r) 01.50 Grand hitovi (r) 02.20 Nemogu}a misija, film(r) 04.20 Jo{ jedna osveta, film (r)

RTS
06.00 06.05 09.00 09.05 10.00 11.00 11.30 12.10 12.30 13.00 13.15 13.25 13.30 14.15 15.00 15.10 16.00 17.40 18.30 19.00 19.30 20.10 21.10 22.00 22.45 23.45 00.15 Vijesti Jutarnji program Vijesti @ikina {arenica Vijesti Vukovarska hronika Knjiga utisaka Vrijeme odluke Svijet zdravlja Dnevnik Sport plus Vrijeme Leti, leti pjesmo moja mila Ekskluzivno Vijesti Verski mozaik Srbije Potjera za sre}kom, film Muzi~ki program Kvadratura kruga Slagalica Dnevnik Sti`u dolari, serija TV lica: Marko @ivi} Trendseter Tvoje pjesme, moji snovi: Bata @ivojinovi} Svijet sporta No}ni program

RTCG
08.00 10:00 10:30 11:00 11:30 11:55 12:00 12:05 12:30 14:00 14:30 15:20 15:30 15:45 16:00 16:30 17:00 18:00 18:30 19:00 19:20 19:30 20:00 Crnom Gorom kroz gradove Dokumentarna emisija (r) Muzi~ki mix Dokumentarna emisija (r) Muzi~ki mix Kalendar Vijesti SAT TV (r) IX Internacionalni ljetnji Kotorski karneval (r) Dje~ija emisija Etno Kalendar Dnevnik 1 Muzi~ki mix Dokumentarna emisija Muzi~ki mix Dokumentarna emisija (r) Muzi~ki mix Dokumentarna emisija Muzi~ki mix Kalendar Dnevnik 2 Sat TV: Na drugi pogled - Svjetska biblioteka san ili stvarnost Koncert Tv drama Dokumentarna emisija Stereodrom Kalendar Dnevnik 3

TV ATLAS
07.30 Sen Trope, serija (r5) 11.00 Vikend film 13.00 Biografije, dok. serija (r) 14.00 Atlas Sport Specijal 15.00 Dr Who, serija 16.30 Ko te {i{a, serija 17.30 O... sa Oljom 18.00 Biografije, dokumentarna serija 18.55 Vijesti dana 19.00 Vikend film 21.00 Business nedjelja 21.30 Ko te {i{a, serija 22.30 Film nedjelje 23.25 Vijesti dana

HALLMARK
07.00 Skrivena mjesta, film 09.00 Pusti snovi, film 11.00 D`eki Buvije Kenedi Onazis, serija 15.00 Prije nego ka`e{ “da”, film 17.00 Pusti snovi, film 19.00 Sigurna luka, film

DISCOVERY
06.00 06.25 06.50 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.40 Ogromne ma{ine Kako se to pravi Kako se pravi Novi svijet Razotkrivanje mitova U djeli}u sekunde, 2 epizode Sam u divljini Ameri~ke drvosje~e Lovci na oluje Ameri~ka luka Razotkrivanje mitova Novi svijet Usporen snimak, 2 epizode Borna kola bra}e Hau Limarska radionica Grmljavina iz Kanzasa Takmi~enje u izradi automobila Razotkrivanje mitova Pri~a o bandama sa Rosom Kempom Izgubljeni raj Pobje}i od smrti Pravo mjesto zlo~ina U potrazi za zabavom

N. GEOGRAPHIC
06.00 [apta~ psima 07.00 Iznutra, 2 epizode 09.00 Raj na zemlji 10.00 Detektivi ronioci 11.00 [apta~ psima, 2 epizode 13.00 Potraga za d`inovskim oktopodom 14.00 Ugrizi me sa dr Majkom Lihijem 15.00 Kopneno ratovanje 16.00 Konvoj, 2 epizode 18.00 Nacisti~ki odredi smrti 19.00 [apta~ psima 20.00 Zelene beretke pod paljbom 21.00 Megastrukture 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Zelene beretke pod paljbom 00.00 Megastrukture 01.00 Istra`ivanje planete Zemlje

Zakon i red
SERIJA

21.00

20:25 21:00 22:00 22:20 22:55 23.00 23.20 Crnom Gorom kroz gradove (r)

21.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 00.00 Zakon i red: Zlo~ina~ke namjere, serija 01.00 Medijum, serija 03.00 Krug obmane, film 05.00 Pomorska patrola, serija 06.00 Sudija Ejmi, serija

OSLOBO\ENJEgodine nedjelja, 8. august 2010.
HRT1
05.25 Lijepom na{om: Sveti Martin na Muri (r) 06.20 TV kalendar 06.35 Euromagazin: Zemlja Baskija (r) 07.05 Ekumena: Ugovori dr`ave i vjerskih zajednica, religijski program (r) 08.00 Vijesti 08.10 Opera pod zvijezdama 09.00 Jelovnici izgubljenog vremena: Li{}e na morskom pijesku (r) 09.20 Rijeke Hrvatske: Cetina, dokumentarna serija (r) 09.50 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 Umorstva u Midsomeru 12, serija (r) 11.40 Manjinski mozaik 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (r) 12.30 Plodovi zemlje 13.25 Rijeka: More 14.00 Obale - Zaljev Mont-Saint-Michel: Ravnote`a u pokretu, dokumentarna serija 14.55 Mir i dobro 15.30 Vijesti 15.35 Vrijeme sutra 15.40 U obranu svog `ivota, ameri~ki film (r) 17.30 1st Croatian Blues Challenge, snimka koncerta 18.35 Ne daj se, Floki! serija za djecu (r) 19.05 Baltazar, crtana serija (r) 19.15 Vrijeme 19.16 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.10 Stipe u gostima, serija (r) 20.55 Kleopatra, ameri~ki film 00.50 Vijesti 01.05 Vijesti iz kulture 01.15 Posrnuli an|eo, mini-serija (r) 02.25 1st Croatian Blues Challenge, snimka koncerta (r) 03.30 Skica za portret (r) 03.40 Ritam tjedna, glazbeni magazin (r) 04.20 Plodovi zemlje (r) 05.10 Rijeka: More (r)

TV PROGRAM
HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 08.10 Najava programa 08.15 Jura Hura, serija za djecu (r) 08.40 Trolovi, crtana serija (r) 09.05 Brum, crtani film (r) 09.15 Zgode Toma i Jerryja, crtani film (r) 09.35 Banda iz Sugar Creeka: Razbojnici, ameri~ki film za djecu 10.50 Biblija 11.00 Zagreb: Misa, prijenos 12.00 Fotografija u Hrvatskoj: Fotografije iz {kafetina 12.15 Putovanja `eljeznicom: Vlakom od Kine do Rusije, dokumentarna serija (r) 13.00 Plavi Max, britanski film (r)

63

NOVA
09.30 Ben 10: Alien Force, crtana serija 09.55 U slu~aju frke, serija 10.20 @ene ameri~kih vojnika, serija 11.15 Automotiv 11.45 Njihova liga, film 13.50 Genijalni Bobby Jones, film 16.00 Slu~ajni milijuna{, film 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Slu~ajni milijuna{, film - nastavak 17.55 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Nad lipom 35, humoristi~noglazbeni show 21.15 Jesse Stone: No}ni prijelaz, film 22.45 Red Carpet, showbiz magazin 23.45 Tko je Samantha?, serija 00.15 Osu|ena, film 02.00 Velika pustolovina u Tokiju, film

TV MOSTAR
11.30 Sezami street, dje~iji program 12.00 Stipe u gostima, serija 13.00 Najbolje godine, serija, 130.ep. 14.00 Crna ovca, film 15.30 RTM sms chat 19.00 RTM vijesti 20.00 Najbolje godine, serija, 131.ep. 21.00 @ivjeti strah, film 23.00 Posljednji bijeg, film 01.00 Sport centar

MRE@A PLUS
11.30 Sezami street, dje~iji program 12.00 Stipe u gostima, serija 13.00 Najbolje godine, serija, 130.ep. 14.00 Crna ovca, film 20.00 Najbolje godine, serija, 131.ep. 21.00 @ivjeti strah, film 23.00 Posljednji bijeg, film 01.00 Sport centar

TV SA
07.00 Svi vole Rejmonda, igrana serija (r) 07.25 Svi vole Rejmonda, igrana serija (r) 07.45 Program za djecu 11.25 Dokumentarni program 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Biografije, dok. program (r) 13.55 Program za mlade 15.30 @ene s broja 13, igrana serija, 20/27 16.05 Poaro, igrana serija, 38/38 17.00 Vijesti TVSA 17.10 Ne{to za raju, zabavni program (r) 17.50 Blinker time, emisija o ribolovu 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 20.00 @ene s broja 13, igrana serija, 21/27 20.30 Mount Everest planina bez milosti, reporta`a, III dio 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art, program iz kulture 21.35 Poaro, igrani film 23.15 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 23.45 Mount Everest planina bez milosti (r) 00.15 @ene s broja 13, igrana serija, 21/27(r) 00.55 Dnevnik TVSA (r)

TV SLON
13.02 14.35 15.02 15.10 15.40 16.10 18.10 18.55 19.05 19.35 19.43 20.00 20.30 Katalina i Sebastijan, serija SMS centrala Tuzla u`ivo @ivotne pri~e, dok. rogram Da sam ja neko, dok. program [e}ernica, revijalni program Turizam plus, emisija o turizmu Tuzla u`ivo SMS centrala, muzi~ki program Tuzla u`ivo @uta minuta, zabavni program KVIZ Extra Sabrina, Vje{tica tinejd`erka, igrani film TOP 7- muzi~ki program Slon extra Info @uta minuta, zabavni program Vijesti Iz dana u dan... Moj dom, magazin (r) Bonaventura Na selu, na sijelu Obojeni svijet Dje~ije filmsko jutro Dijete planete Iz dana u dan Vijesti BH veza Svjedok prirode Modna pista, reality show Caffe Istanbul Auto shop magazin Vijesti Brzi kuhar, kulinarski show Moderni Zoo vrtovi Za svaku bolest trava raste Divlji u srcu, serija Dnevnik RTV TK Crtani film Ljetopis Biografije, serija Auto shop magazin Vijesti Top ten stars Mlad, mla|i, najmla|i Dnevnik RTV TK (r)

TV ZENICA
09.08 Dje~iji program: [arengrad, animirani film 10.30 TV Liberty (r) 11.00 Gostiona (r) 12.00 BH veza (r) 12.30 muzi~ki spotovi 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Koncert (r) 16.00 Turizam plus (r) 17.00 Dok. program (r) 17.55 Mali oglasi, TV izlog 18.00 Autoshop 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Iz razmjene: Ljetopis 21.00 Igrani film 23.00 Mlad, mladji, najmla|i 00.00 Satelitski program DW

Sinjska alka

PRIJENOS 16.30

@ene ameri~kih vojnika SERIJA10.20

22.10 23.00 23.14

15.30 Junaci domovinskog rata: Pero u ratu i miru, dokumentarni film (r) 16.30 Sinjska alka, prijenos 19.30 Gara`a: Neno Belan & Fiumens (r) 20.00 Ve~eras... 20.05 Stuart spa{ava svoju obitelj, ameri~ko-njema~ki film 21.40 Zakon!, humoristi~na serija (r) 22.15 Video nazor 22.50 Prikra}eni 3, humoristi~na serija 23.15 Ritam tjedna, glazbeni magazin 23.55 Waldbühne 2007.: Berlinska filharmonija pod ravnanjem Simona Rattlea, koncert ozbiljne glazbe (r)

TV KAKANJ
10.20 10.30 11.10 11.20 12.00 13.00 14.00 14.30 15.30 16.00 16.30 17.30 19.00 19.30 20.00 20.05 20.30 21.00 23.00 23.30 00.00 Denis napast Vodeni svijet U~enje kurana Program TV Sahar Vikend je Razbojnici, serija Druga~iji pogled Na{a realnost Iza scene Autovizija Historijski park Princeza, film Denis napast Dnevnik FTV Pregled programa Info IC Kroz gradove Proces i kazna ii dio, film Na snimanju Vijesti TV Sahar Vikendom u 9

TV TK
07.05 07.10 07.15 07.25 08.00 09.00 09.45 11.00 11.45 12.00 12.15 12.45 13.15 14.10 15.15 16.00 16.15 16.45 17.45 18.00 19.00 19.30 20.05 21.00 21.45 22.15 22.30 23.30 00.15

RTV USK
08.00 10.00 10.05 10.15 11.00 12.00 12.05 13.00 13.50 14.20 16.00 16.30 18.30 19.00 19.30 20.05 21.05 22.00 22.10 00.10 00.30 Studenti, serija (r) Vijesti Top shop Studenti, serija (r) U susret ramazanu (r) Vjerski program Vijesti Kraji{ka zemlja, emisija za poljoprivredu Hronika kraji{kih gradova (r) Otisci 5/25, dok. program (r) Igrani film Na{a kuhinja (r) 5/10 Nedjeljom zajedno, revijalni program Divlja planeta 13/13, serija Dnevnik 1 TVUSK Muzi~ki program Time out, program za mlade BH eko dnevnik 4/24, dok.program Vijesti Nedjeljom zajedno ( r ) Old time Astra show

RTV VOGO[]A
08.00 08.30 09.30 10.00 11.00 12.00 14.00 14.30 15.00 16.00 17.00 18.00 18.30 20.00 22.00 23.30 00.00 01.00 01.30 02.00 03.30 05.00 Sevdah za dobro jutro Turizam plus (r) I.R.I.B. - program na bosanskom jeziku (r) Program za djecu (r) Spre~ka dolina, poljoprivredna emisija TV @ivinice Sportski program Priroda i ljudi, magazin Auto Shop Magazin, emisija o automobilizmu TV Zehra, revijalni pr. Uljep{aj svoj `ivot, edukativno-vjerski pr. Turizam plus (r) Sedam dana u Vogo{}i SMS music Igrani film Muzi~ki program I.R.I.B. - program na bosanskom jeziku Muzi~ki program Regional, info-magazin (r) Time Out, sportski magazin (r) Igrani film Sportski program (r) Info blok TV Vogo{}a

EUROSPORT
08.30 Ski-skokovi, Hinterzarten, Njema~ka 10.00 Biciklizam, Tour of Poland 11.00 Tenis, WTA San Diego, USA, polufinale 12.30 Ski-skokovi, Hinterzarten, Njema~ka 14.00 Ski-skokovi, Hinterzarten, Njema~ka, live 15.45 Watts 16.00 Fudbal na pijesku, Portimao, Portugal, live 17.00 Atletika, Lucerne, [vajcarska, live 19.00 Fudbal na pijesku 20.00 Ski-skokovi 21.00 Boks 22.30 Reli, Portugal 23.00 Tenis, WTA San Diego, finale 00.45 Ski-skokovi, Hinterzarten, Njema~ka

EUROSPORT 2
07.30 Australijski fudbal 09.00 Tenis, WTA San Diego, USA, polufinale 10.00 Fudbal na pijesku, Portimao, Portugal 12.00 Ameri~ki fudbal, E[ Frankfurt am Main, Njema~ka, finale 14.15 Superbike, Brands Hatch, UK 15.00 Fudbal na pijesku, Portimao, Portugal 16.00 Tenis, WTA San Diego, polufinale 17.30 Superbike, Brands Hatch, UK 18.15 Tenis, WTA San Diego, USA, polufinale 20.00 Fudbal na pijesku, Portimao, Portugal 22.00 Obaranje ruku 22.30 Trke aviona 23.00 Superbike, Brands Hatch, UK

SPORT KLUB
06.30 CH TV: Hamburg Chelsea 09.30 Championship: Burnley Nottingham Forest 11.30 ATP 500 Washington, polufinale 13.35 Championship: Cardiff Sheffield UTD, direktno 16.00 Community Shield: Chelsea Manchester United, direktno 18.30 ATP 500 Washington, polufinale 20.30 Atletix 21.00 ATP 500 Washington, finale, direktno 23.00 Holandska liga: Groningen - Ajax 00.45 Community Shield: Chelsea - Manchester United 03.15 Belgijska liga: Gent - Genk

VIASAT HISTORY
06.00 Revolucija na srebrnom platnu: Nova lica u Holivudu 07.00 Pri~a o dvorcima i kraljevima 08.00 @ena u ljubavi i ratu Vera Britan 09.00 Drevni kineski sportovi 10.00 Gerouov zakon 11.00 Japan u ru{evinama 12.00 Tajni gradovi Amazona 13.00 Ku}a iz edvardijanskog doba 14.00 Revolucija na srebrnom platnu: Nova lica u Holivudu 15.00 Pri~a o dvorcima i kraljevima 16.00 U potrazi za Betovenom 17.00 Tajne dubina 18.00 Ubistvo Abrahama Linkolna 19.30 Zaboravljeni bogovi 20.00 Hambur{ka }elija 22.00 Posljednji let poru~nika Estila 23.00 Pravi Kazino rojal 00.00 U potrazi za Betovenom 01.00 Tajne dubina 02.00 Ubistvo Abrahama Linkolna

ANIMAL PLANET
06.50 Najsmje{nije `ivotinje na planeti, 2 epizode 07.40 Sve o ma~kama 08.35 Oti}i predaleko 09.00 Lete}a ~eljust 2 09.55 [kola za gorile 10.20 @ivot delfina 10.50 Policija za `ivotinje 11.45 Veterinari sta`isti 12.10 Spa{avanje ljubimaca 12.40 Policija za `ivotinje 13.35 Spa{avanje divljih `ivotinja {irom svijeta 14.00 SSPCA 14.30 Ma~ke iz kom{iluka, 2 epizode 15.25 Sve o psima 16.20 Sve o ma~kama 17.15 Policija za `ivotinje 18.10 ^udna stvorenja Nika Bejkera 19.10 Galapagos 20.05 Nevjerovatna lete}a ~eljust 21.00 Ajkule u blizini pla`e 21.55 Policija za `ivotinje 22.50 Divlje i bez cenzure 23.45 ^udna stvorenja Nika Bejkera 00.40 Nevjerovatna lete}a ~eljust

TV 1000
06.00 Misterija na Aljasci, film 08.00 Majmun~e, film 10.00 Carevo novo odijelo, film 12.00 Kazanova, film 14.00 Oskar i Lusinda, film

Oskar i Lusinda
FILM

14.00

16.10 Baskijat, film 18.00 Mamford, film 20.00 Batice, gdje mi je auto?, film 22.00 Sanset strip, film 00.00 Kupanje, film 02.00 Heteroseksualac 1 - ne ba{ tako nevin, film

Bh. ko{arka{ Kenan Bajramovi} uo~i me~a u Szolnoku

Moramo zaustaviti ma|arske {utere

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 8. august 2010. godine

50. strana

Kapiten Arsenala potpisao kraj sapunice

Fabregas ostaje, Wenger

ne krije zadovoljstvo
Prvo bih `elio da se izvinim navija~ima Arsenala {to nisam ranije progovorio o svojoj budu}nosti, ali ni sam nisam znao {to }u uraditi, rekao je Fabregas
Nakon {to je stigao u London i tamo se priklju~io treningu Arsenala, Cesc Fabregas je odmah iskoristio priliku da se javno obrati, najprije navija~ima, a zatim rukovodstvu kluba, rekav{i im da definitivno ostaje igra~ londonskog sastava. Tako je, kona~no, okon~ana mo`da i najzanimljivija ovoljetna fudbalska sapunica, a Barcelona je izgubila bitku za kapitena ekipe Arsena Wenegara. “Prvo bih `elio da se izvinim navija~ima Arsenala {to nisam ranije progovorio o svojoj budu}nosti, ali ni sam nisam znao {to }u uraditi. Ne mogu da poreknem da bih volio da igram za Barcelonu jednog dana. To je klub u kojem sam nau~io da igram fudbal, tamo su mi prijatelji i porodica i oduvijek sam sanjao da igram za njih. Uvjeravam navija~e da su pregovori gotovi i da }u biti maksimalno predan Arsenalu“ rekao je Fabregas. , Reprezentativac aktuelnih prvaka svijeta [panije i asistent pogotka u finalu Mundijala u Ju`noj Africi, tako|er je otkrio kako je u nekoliko navrata tokom ljeta razgovarao sa Wengerom, te da je Arsenal odbio dvije ponude Barcelone iako se u medijima pominjala samo jedna. “^esto sam razgovarao sa Arsenom Wengerom tokom ljeta. Ne}u otkriti sadr`aj na{ih razgovora, ali }u re}i da je Arsenal odbio dvije formalne ponude Barcelone“ . “Ja sam profesionalac i potpuno razumijem da Arsenal ne `eli da me proda. Puno dugujem klubu, menad`eru i navija~ima tako da }u ispo{tovati njihovu odluku i koncentrisa}u se na predstoje}u sezonu“ nastavio je Fabregas, koji je u London ,

Lochte br`i od Phelpsa
S vi{e od sekunde prednosti slavio je Ryan Lochte pred Michaelom Phelpsom pobjedu na 200 metara mje{ovito na Ameri~kom dr`avnom pliva~kom prvenstvu. Isplivao je Lochte pritom najbolje vrijeme sezone 1:54.84 minute. “Ve} sam ga i prije pobje|ivao, ali nikada ne na velikom takmi~enju. Dobar je to osje}aj“, kazao je Lochte. Phelps, najbolji pliva~ svih vremena, trku je zavr{io drugim rezultatom sezone 1:55.94 minute, dok je tre}i bio Tyler Clary s vremenom 1:59.19 minute.

Pliva~ Kri`an pozitivan na doping
Hrvatski pliva~ki reprezentativac Ante Kri`an bio je pozitivan na dopin{koj kontroli koju je na me|unarodnom pliva~kom natjecanju Zlatni medvjed u Zagrebu provela Hrvatska agencija za borbu protiv dopinga u {portu (HADA), pi{e Tportal.hr. U priop}enju HADA stoji da je testiranje obavljeno 13. juna, a da je analiza A uzorka, obavljena u akre di ti ra nom la bo ra to ri ju WADA u Seibersdorfu, pokazala prisustvo zabranjenog stimulansa metilheksanamina. O pozitivnom nalazu odmah je izvije{}en Hrvatski pliva~ki savez, koji je Kri`ana privremeno suspendirao. Disciplinski postupak je u toku, a znakovito je da se pliva~ odrekao mogu}nosti otvaranja B uzorka, ka`e se u priop}enju koje je potpisao ravnatelj HADA mr. sc. Damir Erceg, dr. med. Odricanjem zahtjeva za otvaranje B uzorka Kri`an je prakti~ki priznao uzimanje nedopu{tenih sredstava.

Fabregas na posljednjem treningu Arsenala

Sa 16 godina stigao u London: Cesc Fabregas

iz Barcelone stigao kada je imao samo 16 godina, te je u Arsenalu izrastao u jednog od najboljih veznih fudbalera na svijetu. Odlukom kapitena, te njegovim pristupom treningu i navija~ima, posebno je zadovoljan menad`er vi{estrukih prvaka Engleske. “Fabregas je iza{ao da razjasni situaciju. Bilo je vrlo bitno za sve nas da to uradi upravo on, a sada mo`emo da pre|emo preko toga. Jo{ jedna nedjelja nas dijeli od po~etka sezone i moramo da se dobro pripremimo’’, istakao je Wenger. Arsenal }e prvi me~ Premiershipa igrati 15. avgusta na Anfieldu protiv velikog rivala Liverpoola.

POSLJEDNJE VIJESTI
NEVRIJEME U TUZLI - Tuzlu je ju~er u poslijepodnevnim satima zahvatilo veliko nevrijeme pra}eno obilnim padavinama. Pod vodom je bila ve}ina ulica u gradu i okolnim naseljima. Prolom oblaka po~eo je oko 17.30 i nevrijeme je trajalo vi{e od jednog sata. @RTVE POPLAVA U EVROPI - [est osoba je poginulo, od kojih troje na jugoistoku Njema~ke, a vi{e hiljada je evakuisano zbog poplava koje su nakon jakih ki{nih padavina zahvatile dijelove ^e{ke, Njema~ke i Poljske. U Var{avi su poplavljeni i stanica podzemne `eljeznice. OTVORENA OBNOVLJENA D@AMIJA U NOVOJ KASABI - Poglavar Islamske vjerske zajednice reisu-l-ulema Mustafa ef. Ceri} ju~er je u Novoj Kasabi kod Mili}a, u prisustvu nekoliko hiljada vjernika, otvorio obnovljenu Musa-pa{inu d`amiju. Predsjednik gra|evinskog odbora Senad Hasanovi} istakao je da je u obnovi d`amije klju~ni doprinos dao Rijaset IZ-a, ali naglasio i pomo} op{tinskih vlasti u Mili}ima, resornih entitetskih ministarstava, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, ambasade Irana u BiH...

Manchester United zaklju~io prelazni rok

Ferguson ne}e vi{e nikoga dovoditi
Manchester United zaklju~io je prelazni rok za nogometa{e i nikogavi{ene}edovoditi u svoje redove. Potvrdio je to engleskim medijima klupski menad`er Sir Alex Ferguson. Chris Smalling i Javier Hernandez jedini su me|ucrvenevragovepristigliigra~iljetnogtransfernog roka, a tako }e i ostati veli Ferguson, uvjeren da i s postoje}im kadrom mo`e juri{ati na trofeje u sezoni koja je pred po~etkom. “Ne vidim {ta bi nam jo{ koji transfer dobro donio. Zadovoljan sam postoje}im kadrom i ne}u nikoga vi{e dovoditi samo zato {to bi neki `eljeli vidjeti da nogometno jako ime sti`e u klub. Navija~i su ti koji insistiraju na poja~anjima, oni svake godine pri`eljkuju dolazak neke zvijezde u klub. Mi, pak, gledamo sastav koji imamo i pitamo se {to trebamo. Pregledao sam i ja popis imena za koje mnogi govore da su nam dostupni. Nije me uzbudio.

Zadovoljan postoje}im kadrom: Alex Ferguson

Venus Williams otkazala nastup
Amerikanka Venus Williams pridru`ila se sestri Sereni na listi teniserki koje su zbog povrede otkazale nastup na WTA turniru u Cincinnatiju. Zvani~nici turnira naveli su da je Venus Williams povrijedila koljeno. Prva teniserka svijeta Serena Williams odustala je od nastupa pro{le sedmice, nakon {to je povrijedila stopalo.

Pogotovo nam nisu potrebni napada~i. Welbeck i Diouf }e na posudbu, pa nam ostaju jo{ petorica: Berbatov, Rooney, Owen, te Macheda i Hernadez. Dovoljno ih je” zaklju~io je tro, fejni menad`er.
JOKER 1 JOKER 2

LOTO
3

63. KOLO

3 6 1 1 3 7 3 6 0 4 9 5

13 17 21 26 31

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->