MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO

Katedra za procesnu tehniku Predmet: E n e r g e t s k a p r o c e s n a m j e r e n j a

Mjerenje temperature u industriji

Student: Amer Avdić Mentor: doc. dr Šefko Šikalo

1.

Uvod
1.1. Definicija
Temperatura je osobina toplote, koja omogućava da toplotna energija prelazi s toplijeg tijela na hladnije. Toplota je oblik energije, dok je temperatura stepen zagrijanosti nekog tijela, odnosno nivo toplotne energije. Kada se mijenja temperatura, ona na različitim tijelima izaziva različite promjene. Na primjer, dužina metalne šipke povećava sa sa povećanjem njene emperature, tečnosti i plinovi povećavaju svoju zapreminu, na izvjesnim temperaturama različiti materijali mijenjaju agregatno stanje, električni provodnici mijenjaju svoj otpor, a zagrijavanjem na njihovim krajevima javlja se električni napon i mnoge druge. Ovi fenomeni se, pod odre enim uslovima, mogu reproducirati i to omogućava konstruisanje ure aja koji mogu mjeriti temperaturu. Činjenica, da se promjene agregatnih stanja pojedinih materija uvijek doga aju na istim temperaturama omogućila je stvaranje temperaturne skale.

2.1. Temperaturna skala
Prema Celzijusovojj temperaturnoj skali, temperatura mržnjenja vode uzima se za nultu temperaturu i označava sa 0°C . Temperatura ključanja vode, pri atmosferskom pritisku, uzeta je kao 100°C . Sve temperature niže od 0°C imaju predznak minus. Kelvinova ili apsolutna temperaturna skala nema negativnih vrijednost temperature, a prema toj skali se nulta temperatura nalazi u apsolutnoj nuli 0 K , odnosno na tempeaturi − 273,15°C . To je ujedno najniža moguća temperatura. Za označavanje temperature kao mjerne veličine uglavnom se služe sljedeće oznake: − − −
T - za apsolutnu ili Kelvinovu temperaturu [K ] ,

t - za Celzijevu temperaturu [0°C ] ,

ϑ - za relativnu temperaturu mjerenu po Fahrenheit-ovoj temperaturnoj skali [0° F ] .

Preračunavanje vrijednosti temperature izražene u jednoj skali (npr. Celzijevoj) u vrijednost po drugoj temperaturnoj skali (Kelvinovoj ili Fahrenheit-ovoj) vrši se prema sljedećim formulama:

t = T − 273,15 =

5 (ϑ − 32) , 9

5 T = t + 273,15 = ϑ + 255,382 , 9

ϑ = t + 32 = T − 459,688 .
U tabeli 1 prikazan je pregled vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice. Vrijednosti temperatura su zaokruživane.

9 5

9 5

Mašinski fakultet Sarajevo

Mjerenje temperature u industriji

1

Tabela 1.1 Vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice

0°C
-273 -200 -100 -50 0 15 25 50 75 100 150

0K
0 73 173 223 273 288 298 323 348 373 423

0° F
-459 -328 -148 -58 32 59 77 122 167 212 302

0°C
200 250 300 350 400 500 600 700 800 900 1000

0K
473 523 573 623 673 773 873 973 1073 1173 1273

0° F
392 482 572 662 752 932 1112 1292 1472 1652 1832

Za mjerenje temperature služimo se čitavim nizom različitih termometara. Oni se razlikuju kako prema principu, tako i prema mjernom područiju na koje se mogu primjeniti. Temperaturni senzori koji se koriste kod termičkog ispitivanja dijele se kontaktne i beskontaktne.

2.

Štapni termometri
2.1. Princip mjerenja
Štapni termometar se zasniva na širenju krutih tijela pod djelovanjem temperature. Ako se uzmu dva štapa iste dužine, ali od različitih materijala i zajedno urone u medij čija se temperatura mijenja, preciznim mjerenjem ćemo lahko ustanoviti da s porastom temperature nastaje razlika u dužini štapova, tj. dužina jednog štapa se pod utjecajem temperature mijenja brže nego dužina drugog štapa. Što je promjena temperature veća, veća je i razlika dužina. Ovaj fenomen se može iskoristiti za mjerenje temperature i upravo taj fenomen koriste štapni termometri. Slika 2.1. Princip rada štapnog termometra. Pomoću kazaljke (k) koja je učvršćena na osnovice (1) i (2) odre uje se razlika istezanja izme u štapa (š) i cijevi (c)
Mašinski fakultet Sarajevo

Na slici 2.1. prikazan je termometar kod kojeg je umjesto dva štapa upotrebljena cijev od jednog materijala, a u nju je stavljen štap od drugog materijala. Kazaljka postavljena u ležajeve 1 i 2 pokazuje promjene temperature.
2

Mjerenje temperature u industriji

To je vrlo malo linearno pomjeranje da bi se moglo lahko ostvariti kretanje kazaljke. agresivnost medija.2. U tabeli 2. odnosno za cijev.5mm. Tabela 2. Temperaturni koeficijenti istezanja Materijal Kremeno staklo Koeficijent 1 °C 0.8 ⋅ 10 −6 Sivi liv Čelik Željezo (hemijski čisto) Konstantan Bakar Bronza Aluminij Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 3 . tačnost instrumenta.3 ⋅ 10 −6 15.5 ⋅ 10 −6 23.5 ⋅ 10 −6 oko 17. Na slici 2.2 grafički je prikazana promjena dužine različitih materijala u zavisnosti od promjene temperature. upotrebljava materijal s većim temperaturnim koeficijentom istezanja.2. Na maksimalnim temperaturama se za različite materijale vodi računa i o savijanju materijala. Pri izboru materijala moraju se uzeti u obzir slijedeći faktori: temperaturno područje. dužine 1m.5 ⋅ 10 −6 oko 11. pri promjeni temperature od 100° C.1.5 ⋅ 10 −6 12.23 ⋅ 10 −6 16. dužina detektora itd.5 ⋅ 10 −6 10. Slika 2.2.1. navedeni su temperaturni koeficijenti istezanja za neke materijale. Izvedba Razlika u temperaturnom koeficijentu istezanja različitih krutih tijela relativno je mala i to predstavlja poteškoću pri konstrukciji štapnih termometara. stvaraju dužinsku razliku od oko 1. Istezanja. Dva štapa različitog materijala. pod utjecajem temperature različitih materijala koji se upotrebljavaju za konstrukciju štapnih termometara Po pravilu se za oblogu detektora.

velik uticaj hla enja dijela detektora koji nastaje radi odvo enja toplote. mogućnost izrade veće skale. Neki od nedostaka štapnih termometara: − − − da bi se dobila dovoljno velika razlika istezanja. Zbog malog temperaturnog koeficijenta istezanja u prenosnom mehanizmu nastaju greške i mrtvi hod. Zato glavnu primjenu štapni termometri su našli u regulacionoj tehnici i to od vrlo jednostavnih regulatora. Zbog problema da se u primjeni postignu isti uvjeti kao i pri baždarenju. uz to da u ovu grešku nije uračunata greška koja nastaje uslijed nejednako zagrijanog detektora. dok su maksimalne ograničene promjenama u materijalu na višim temperaturama.4. vrlo je čest slučaj u praksi da oni po cijeloj dužini nemaju istu temperaturu kao medij u koji su uronjeni. prednosti i nedostaci Iako je linearno pomjeranje izazvano razlikom istezanja kod štapnih termometara vrlo malo.3. Primjena živinih staklenih termometara u prehrambenoj industriji izbjegava se i tamo ih dobro zamjenjuju štapni termometri. postizanje velikih sila (radi primjene u regulacionoj tehnici). Ovo još više smanjuje tačnost štapnih termometara i ona iznosi oko ± 2% od krajnje vrijednosti skale.2 vidi se da je moguće napraviti štapne termometre i do 1000° C. Područje primjene. pomoću drugog kontrolnog termometra. S obzirom na to da su detektori ove vrste termometara radi malog koeficijenta istezanja obično nešto duži. Pokazivanje štapnog termometra odgovara srednjoj temperaruri detektora. sila kojom ovo istezanje djeluje vrlo je velika. Ukupno istezanje je u tom slučaju manje i termometar pokazuje manju vrijednost temperature od stvarne. Tada se baždarenje obavlja na licu mjesta. Mjerenje temperature u industriji 4 Mašinski fakultet Sarajevo . štapni termometri se ponekad isporučuju s neutralnom podjelom skale. nije potrebna nikakva pomoćna energija. Prednosti štapnih termometara: − − − − neobično jednostavna i robusna izrada. Mjerno područje i pogreške u mjerenju Minimalne temperature nisu oštro definirane principom mjerenja. Termometar je baždaren tako. Ukoliko se zagrijava samo jedan dio detektora.2. mjerenoj po cijeloj dužini detektora. tada samo taj dio učestvuje u istezanju. Iz slike 2. Kao mjerni instrument. koji reguliraju temperaturu u raznim sušionicama i hladnjacima. štapni termometri se primjenjuju prilično rijetko. a time i očitavanje s veće udaljenosti. potrebna je radi malog temperaturnog koeficijenta istezanja velika dužina detektora. Oni se stavljaju u pogonu tamo gdje je potrebna robusna konstrukcija i gdje nije važna veća tačnost mjerenja. pa sve do vrlo složenih automatskih regulatora za veće zahtjeve. velike greške radi nejednakog zagrijavanja detektora po cijeloj dužini. 2. da mu je cijela dužina detektora zagrijana na odre enu temperaturu baždarenja.

kod koje je ravan skale paralelna s uzdužnom osom tijela termometra. jer materijal od kojeg je izra ena jedna polovina trake (B) ima veći temperaturni koeficijenat istezanja od materijala druge polovine (A). Bimetalni termometri Bimetalni termometri. ali je glavni nedostatak štapnih termometara (malo linearno pomjeranje) otklonjen konstrukcijom bimetalnog termometra. l – dužina trake. Jedan kraj spirale se učvršćuje na kućište ili zaštitnu cijev detektora. a za specijalne svrhe i do 2 metra dužine. a raste s kvadratom dužine trake. trake moraju biti prilično duge. Da bi se savijanje bimetalne trake moglo što efikasnije prenjeti na skalu instrumenta. nego je izvučena u jednostruki ili višestruki pužni oblik (slika 3.1. Jedna izvedba bimetalnih termometara.156mm za 1° Iz ovog primjera vidi se da bimetalne C. d K – koeficijent izvedbe.1.2. trake se savijaju u spirale.3. 3. kao otvorena konstrukcija. djeluju na principu istezanja krutih tijela. Bimetalna spirala može biti savijena u ravni (pljosnata spirala. koriste za mjerenje temperature zraka. trake moraju biti duge i tanke.3. Slika 3. Princip mjerenja Spojene su dvije trake različitog materijala što je prikazano na slici 3. kao i štapni. 3. za bimetalne trake upotrebljava se i kombinacija Ni-Fe. Jedan kraj bimetalne spirale je učvršćen na zaštitnu cijev detektora.Bimetalna traka izra ena od metala (A) i (B) Za većinu materijala koji se primjenjuju za izradu bimetalnih traka ovo savijanje je direktno proporcionalno promjeni temperature. Detektori bimetalnih termometara mogu biti vrlo kratki i izra uju se od nekih 25mm do oko 150mm. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 5 . koristi i prenosni mehanizam ili prenosnu oprugu savijenu pod uglom od 90° . Zagrijavanjem ovako dobivene bimetalne trake ona će se saviti na jednu stranu. uz α A > α B .) pri čemu se takvi instrumenti. Uz ostale kombinacije. Spirala industrijskog tipa instrumenta nije pljosnata.).2. ∆T – promjena temperature.1. d – debljina trake. Izvedba Da bi se dobilo dovoljno savijanje. a ugaono kretanje slobodnog kraja se koristi direktno za pokretanje kazaljke. slika 3. a slobodni kraj na kazaljku instrumenta. Prema tome izraz koji povezuje ove dvije veličine glasi: ∆s = K ⋅ pri čemu su: l2 (α A − α B )∆T . koja kod dužine 100 mm i debljine 1mm daje specifično savijanje od 0.

2. Bimetalna spirala savijena u ravni Slika 3. Me utim sila na slobodnom kraju trake naglo opada sa smanjivanjem debljine trake. Bimetalni termometri za veće temperature nemaju dugotrajnu stabilnost. što predstavlja problem pri konstrukciji C bimetalnih termometara za rad ispod te temperature. ali se ono povećava i sa smanjivanjem debljine trake. Slika 3. Iako bimetalni termometri normalno nemaju nikakve prenosne mehanizme. To može uzrokovati velike greške pri mjerenju. Bimetalna spirala savijena u jednostruki pužni oblik 3. Na temperaturi ispod -160° otklon je vrlo mali. savijanje bimetalne trake je veće što je ona duža. ipak je za pokretanje kazaljke i savladavanje odre enih otpora potrebna neka minimalna sila. ali se izra uju termometri i sa greškama od ± 0.5% do ± 3%.3. Mjerno područje i greške u mjerenju Bimetalni termometri izra uju se za primjenu od približno -160° do 550° C C. pa se ne preporučuju pri kontinuiranoj upotrebi za temperature preko 400° C.Slika 3. Neke izvedbe bimetalnih termometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 6 .4. Tačnost bimetalnih termometara iznosi obično ±1%. Kao što je prikazano.3.

Na si. a za kontrolu je dovoljno izmjeriti temperaturu samo na jednoj tački skale. Glavne prednosti bimetalnih termometara su slijedeće: − − − − − − jednostavnost izvedbe. a greške nastaju najčešće radi okretanja kazaljke oko svoje osovine. Brzina odziva bimetalnih termometara može se uporediti s nekim staklenim termometrima.Za najpreciznije instrumente skale se ne rade serijski. Primjenu bimetalnih termometara ograničavaju sljedeći nedostaci: − − relativno usko mjerno područje. Baždarenje se vrši samo u dvije tačke. Slika 3. Područje primjene. Bimetalni termometri mogu. za automatsku kompenzaciju utjecaja temperaturnih promjena na razne instrumente. širu primjenu našle i u izradi različitih kompenzacionih aparata. a da se ne oštete. pokretanje kazaljke bez prenosnog mehanizma. Primjena bimetalnih termometara za regulaciju temperature . prednosti i nedostaci Bimetalne trake su.5. Da bi se postigla minimalna tačnost (koju garantira proizvo ač) i kod ovih termometara cio detektor mora biti uronjen. C termometri sa skalom do 250° mogu prekoračiti za 50%.4 prikazane su neke izvedbe bimetalnih termometara. relativno niska cijena. pregledna skala. Ipak proizvo ači garantiraju ova prekoračenja: − − − bimetalni termometri sa skalom do 150° mogu prekoračiti područje 100%. C 3.4. lahko podešavanje tačnosti. nego se za svaki precizni instrument ručno pravi posebna skala. neprimjenljivost (ili uz poteškoće) pri izradi automatskih regulatora i pisača. biti izloženi znatno većim temperaturama od maksimalne koja je označena na kraju skale. pouzdanost u radu. Dobri bimetalni termometri dugo zadržavaju svoju tačnost. C termometri sa skalom do 400° mogu prekoračiti za 10%. 3.termostat Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 7 . osim za izradu bimetalnih termometara.

Područije primjene mu je od -110° do 50° C C. Ipak. karakteristike i podjela Stakleni termometar sastoji se od staklenog rezervoara. Mjerno područije staklenih termometara ovisi od karakteristika upotrebljene tečnosti. Da bi se spriječilo ključanje tečnosti koja se nalazi u cjevčici taj prostor se kod termometara za mjerenje većih temperatura puni inertnim plinovima. jer u slučaju prekoračenja predvi ene maksimalne temperature dolazi do pucanja stakla. argon ili ugljen dioksid. S obzirom na primjenu i izvedbu.4. Pod industrijskim termometrima podrazumjevamo najčešće one staklene termometre koji su montirani u posebne zaštitne oklope (slika 4. Pored oklopa. Pored žive. na primjer živa. touol i pentan. Prema primjeni dijele se na: − − − industrijske. − živa (sa plinskim punjenjem) . laboratorijske. Alkohol je prilično nepovoljan.1) i primjenjuju se tako da se fiksno instaliraju u cjevovode ili razne posude i postrojenja.). na koji se stavlja tanka prozirna staklena cijev (slika 4. najčešće uzimaju se organske tečnosti kao što su etilni alkohol. Industrijski stakleni termometri 4. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji Slika 4. Ovako niska maksimalna temperatura znatno ograničava oblast primjene staklenih termometara sa alkoholom. Industrijski stakleni termometri 8 .1. Na njegov koeficijent širenja znatno utiču razne nečistoće. U normalnim izvedbama prostor iznad tečnosti u termometru je prazan (vakum). U rezervoaru se nalazi tečnost. To su obično vodik. koje služi kao zaštita. − toluol . za punjenje termometra može se iskoristiti gotovo svaka tečnost. Mnogi stakleni termometri na vrhu cjevčice imaju proširenje. njihova glavna karakteristika podrazumjeva i veću skalu. Proširenje zapravo predstavlja ekspanzionu komoru odnosno rezervoar za tečnost pri prekoračenju maksimalne temperature.1. Prema DIN normama za termometre punjene sljedećim tečnostima odgovaraju skale: − živa (bez plinskog punjenja) . pa iz rezervoara prelazi u tanku staklenu cjevčicu.1.30° do +750° C C. kliničke. uključujući i ručne industrijske. moguće je napraviti nekoliko različitih podjela staklenih termometara. radi lakšeg očitanja. Porastom temperature živa se širi.30° do +280° C C. Princip rada. Svakoj temperaturi unutar mjernog područija termometra odgovara visina do koje dopire tečnost u cjevčici. Očitavanje se vrši na skali koja se nalazi pored cijevčice ili je ugravirana na samu cjevčicu. a naručito voda.70° do +100° C C. − tehnički pentan – skala: -200° do + 20° C C.

Sastoji se od velikog detektora i komore za presipanje žive.6 mA.001 ° C. To su: − − − − − − velika jednostavnost u primjeni. Što je u komori za presipanje veća količina žive. Stakleni termometar sa električnim kontaktima 4. Šema Beckmannov-og termometra 4. važnih za njihovu primjenu. inertnost na agresivne tekućine i plinove.2. Specijalni termometri 4. koji su provučeni kroz stijenke kapilare. to instrumenat mjeri niže temperature.2.1. Zapremina rezervoara (detektora) vrlo je velika u odnosu na zapreminu cjevčice. Ovi kontakti služe za uključivanje različitih alarmnih. nije potrebna nikakva pomoćna energija.2.2. Slika 4.3. lahka uočljivost nekih grešaka (prekidanje niti. Beckmannov termometar Ovaj termometar služi za vrlo tačna mjerenja. Tako njegova skala služi za više mjernih područja. moguće je očitavati 0. visok stupanj pouzdanosti u radu. Termometri sa električkim kontaktima U gotovo svim oblastima primjene staklenih termometara susreću se i živini stakleni termometri s električkim kontaktima (slika 4.2.3.01° a osim toga je moguće ocijeniti čak i do 0. Slika 4. Zagrijavanjem detektora na odre enu temperaturu živa iz detektora prolazi kroz cijevčicu u komoru za presipanje. Padom temperature nit žive se prekida. Radi toga mala promjena temperature detektora izaziva veliku promjenu visine žive u cjevčici. Prednosti i nedostatci u primjeni Stakleni termometri punjeni tekućinama imaju nekoliko dobrih tehničkih karakteristika. ali na nivou temperature na koju smo ga postavili.). Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 9 . Ako je skala Beckmannova termometra duga 25 cm.4 ili 0.4. Struja koja teče preko kontakata kroz tečnost ne bi smjela preći jačinu od 2 mA (kod 110 V). kondenzacija po stijenkama).3. jednostavna izvedba termometara za pokazivanje maksimalnih i minimalnih vrijednosti. C. Sada je termometar spreman za mjerenje vrlo malih temperaturnih razlika. Normalna jačina struje treba da iznosi ispod 0. signalnih ili regulacionih ure aja u trenutku kad nivo tečnosti do e do električkih spojeva i time zatvori strujni krug.

otežano očitavanje i potreba dovoljne osvijetljenosti. ograničenost primjene na višim pritiscima bez zaštitne cijevi. lahko se lome. Zasniva se na mjerenju intenziteta infracrvenog zračenja s posmatrane površine. Treba naglasiti. Slika 5.− − − − − − mogućnost ugradnje električkih kontakta za daljinsko signaliziranje ili za automatsko reguliranje odre ene temperature. naročito u industriji. Rezultat termografskog mjerenja je termogram. Sva tijela na temperaturama većim od apsolutne nule zrače elektromagnetne valove. vodi računa o greškama koje mogu nastati upotrebom staklenih termometara. Vrlo se rijetko doga a da netko vrši ispravku mjerenja. Radi njihove jednostavnosti staklenim termometrom se služe gotovo svi koji se na bilo koji način bave temperaturnim mjerenjima. da se vrlo malo. Infracrvena termografija Slika 4.1. 5. Zračenje čiji je uzrok samo temperatura tijela zove se toplotno zračenje. iako greške mogu biti prilično velike. Stakleni termometar sa digitalnim očitavanjem – smanjuje grešku pri očitanju rezultata mjerenja IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela.4. Pore enje izgleda u vidljivom i infracrvenom spektru Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 10 . niska cijena. brz odziv na temperaturne promjene u slučaju primjene termometra bez zaštitne cijevi. Temperaturna raspodjela posredno daje informaciju o različitim stanjima same površine ili je ipak odraz strukture i unutrašnjeg stanja posmatranog objekta. koji u sivim tonovima ili nekom kodu boja daje sliku temperaturne raspodjele na površini posmatranog objekta.

Oblik spektra i raspored energije po pojedinim valnim dužinama zavisi od temperature i osobina površine koja zrači. a kao val kad se širi kroz prostor. Elektromagnetni valovi tako imaju dualnu prirodu: valnu i korpuskularnu. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 11 . od neke minimalne do maksimalne.1 do 100 µm.5.2. Posmatrajući u smjeru porasta valnih dužina područje toplotnog zračenja se tako može podijeliti na tri uzastopne domene: ultraljubičasto područje. prikazuje elektromagnetski spektar. Emisioni spektri čvrstih tijela su konstantni i sastoje se od svih valnih dužina. tečnosti i plinova je funkcija temperature. vidljiva svjetlost nije jedino zračenje koje ona emitiraju.1 Elektromagnetno zračenje Sva tijela konstantno emituju elektromagnetno zračenje. koje kroz vakuum putuje brzinom svjetlosti 3 ⋅ 10 8 m/s. t ) = C 1 ⋅ λ −5  C2  ⋅  3 λ ⋅T − 1      −1 Gdje su C1 i C2 Plankove konstante.7 µm. dio toplotnog zračenja kojeg može registrovati ljudsko oko.3. Slika 5. dok vidljivi dio spektra obuhvata vrlo usko područje unutar područja toplotnog zračenja. tj. dok se infracrveni dio spektra nalazi neposredno iza vidljivog dijela spektra u području valnih dužina od 0. valne dužine i optičkih osobina posmatrane površine. vidljivi dio i infracrveno (IC) područje.4 do 0. Zavisnost valne dužine od temperature i intenziteta zračenja Slika 5. i prema Plankovom zakonu taj intenzitet iznosi: I (λ . Eksperimenti su potvrdili da se zračenje ponaša kao čestica u svojoj interakciji sa tvari. Nalazi se u području valnih dužina izme u 0. Valna dužina zračenja λ vezana na frekvenciju vala f i brzinu širenja vala c preko izraza: c = f ⋅λ Iako na visokim temperaturama užarena tijela svijetle. Za apsolutno crno tijelo intenzitet zračenja zavisi samo od valne dužine i temperature.7 do 100 µm. Toplotni efekti su vezani za zračenja u području valnih dužina od 0. Elektromagnetni spektar Slika 5. Intenzitet zračenja tijela.2.

udaljenost kamere od posmatranog objekta. Materijali koji se koriste za izradu leća moraju biti propusni za IC zračenje. Računar služi za obradu termograma prema odre enom softveru i u njega se podaci učitavaju s kartice koja se nalazi u kameri.2 Princip rada termografskih ure aja Termografski sistem se sastoji od termografske kamere i jedinice za obradu termograma. cink selenid za dugo valna IC zračenja te silikon. optika koja se koristi u IC ure ajima po obliku jednaka je onoj kod fotografskih aparata.4. Slika 5. U samoj kameri integrirana je IC optika (B). ali različita po materijalima od kojih je napravljena. Da bi se iz zračenja dospjelog na osjetni elemenat kamere izračunala tačna vrijedost temperature promatranog objekta potrebno je poznavati osobine površine objekta. jedinica za pretvaranje električnog u video signal (D). Kako su karakteristike elektromagnetskog zračenja jednake za cijeli elektromagnetski spektar. a to su: germanij. osjetni element IC zračenja (C). energija koja prolazi kroz tijelo d ⋅ E * * . safir.5. energija koja dolazi od okoline E env . pri čemu se uzimaju u obzir: − − − vlastita emisija i refleksija (E + r ⋅ E * ) . Slika 5. kvarc ili magnezij za srednje valna IC zračenja. cink sulfid. Princip rada savremenog termografskog ure aja Osjetni elemenat u termografskoj kameri mjeri količinu energije koja pada na njegovu površinu i koja odgovara intenzitetu zračenja definiranog dijela IC spektra.5. monitor i kartica za snimanje podataka (E). Primjer izvedbe infracrvene kamere 12 Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji . temperaturu okolnih objekata. Energija koja pada na osjetni elemenat EOS jednaka je sumi energija koje dolaze od posmatranog tijela. temperaturu i relativnu vlažnost zraka.

a) b) Slika 5.7. Na temelju poznavanja temperature objekta i svih prethodno navedenih ulaznih parametara moguće je dobiti vrijednost emisionog faktora posmatrane površine.6. 5. Utjecaj zračenja iz okoliša treba svesti na minimum. slika 5. i 5. osobito ako se radi o objektu koji je na temperaturi bliskoj temperaturi okoline. tada će na termogramu objekt biti vidljiv. slike 5. softver u kameri pruža i drugu mogućnost. Osim utvr ivanja temperature objekta. Pasivna termografija promatra objekte u stacionarnom stanju.6. prikazan je termogram zida na kojem se uočavaju hladnija područja koja su posljedica prodora vlage.. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 13 . Razlike u iznosima infracrvenog zračenja koje dolaze s površine objekta su ili posljedica razlika u temperaturi ili razlika u osobinama promatrane površine. te na kvalitativnu i kvantitativnu. Na slici 5.9. čija je funkcija spriječiti prolaz kroz objektiv elektromagnetnih valova onih valnih dužina za koje je posmatranih objekt propustan. Kad se ipak radi o potrebi uklanjanja zračenja koje posmatrani objekat propušta.Sve ove podatke potrebno je prethodno podesiti kao ulazne parametre u softveru kamere.3 Termografske metode Prema pristupu mjerenjima i obradi rezultata termografija se dijeli na aktivnu i pasivnu. temperaturnih razlika ili emisionih faktora po pojedinim lokacijama na termogramu. što podrazumijeva samo uočavanje mjesta promjene temperature. ili kvantitativna što uključuje odre ivanje iznosa temperatura. Fotografija a) i termogram zida b) Naknadna obrada snimljenih termograma na računaru može biti kvalitativna. Ukoliko je njegova temperatura dovoljno različita od temperature okoline.8. ispred objektiva kamere stavljaju se različiti filteri.

Toplotno opterećenje mašinskih dijelova sa prikazanim vrijednostima temperature Slika 5. Na termogramu se lahko uočavaju područija različitih temperatura Slika 5.8.7.Slika 5. Termografska slika rezervoara sa vertikalnim prikazom promjene temperature Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 14 .9.

koja se manifestuje promjenom temperature promatranog objekta očitati i pri tome pomoći pri upravljanju procesa u kojem taj objekat učestvuje u industriji.11.c razlika ove dvije slike i otkriva defekt usljed zagrijavanja objekta. Primjer aktivne termografije Ovisno o strukturi objekta. materijala i njegovoj površini dobit će se različiti termogrami posmatrane površine u vremenu.12. Slika 5.11. a) b) c) Slika 5.Aktivna termografija zasniva se na posmatranju dinamičkog ponašanja objekta izloženog toplotnoj pobudi.b predstavlja sliku defekta 5 sekundi nakon zagrijavanja. Cilj je odre eni vid energije. 5. Primjer dinamičkog mijenjenja temperature strukture usljed zagrijavanja u toku vremena Predhodna slika daje primjer dinamičke obrade slike.11.a je slika defekta 3 sekunde nakon zagrijavanja.11.10. dok je 5. Slika 5. toplotu. Dinamičke metode se koriste za otkrivanje anomalija kod kojih se temperatura mijenja tokom vremena. 5. Oprema za ispitivanje putem IC termografije Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 15 . Senzori su obično silikonski. ili od olovnog sulfida za temperature veće od 200°C . za temperature veće od 425 °C .

5. dimnjaka. česte su primjene pri kontroli spremnika. cjevovoda i izolacije: Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 16 .4 Primjeri korištenja IC termografije u industriji Lijevo – Detekcija kvarova na cijevima Desno – Provjera rada izmjenjivača toplote Zatim.

teško provediva toplotna stimulacija velikih objekata. mogućnost posmatranja samo površinskih efekata. relativno jednostavna interpretacija termograma. Prepoznavajući moguće kvarove i planirajući popravke smanjuje se broj kritičnih situacija i vrijeme skupog prekovremenog rada. a samim tim radna okolina postaje sigurnija. brzi odziv. to dalje dovodi do povećanja pouzdanosti cijelog postrojenja jer problemi u postrojenju se rješavaju prije nastanka kvara ili oštećenja ostalih dijelova postrojenja.). Slika 5. Dok se pod loše osobine mogu navesti: − − − utjecaj emisionog faktora. široke mogućnosti primjene. Primjer nestabilnog električnog spoja koji dovodi do pregrijanja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 17 . Treba napomenuti da je za kvalitativne i kvantitativne analize termograma potrebno osposobiti kadrove koji za traženu primjenu moraju vladati termografskim sistemom i poznavati problematiku koja se rješava.13. 365 dana u godini moguće je zbog velike pouzdanosti opreme za ispitivanje pomoću IC zračenja. loše izvedeni ili preopterećeni električni spojevi koji uzrokuju pregrijanja mogu biti otkriveni na vrijeme(slika 5. Smanjuje se opasnost od požara. Dakle. Industrijski procesi postaju pouzdaniji. Manji broj prekida pri mjerenju daje bolju produktivnost i na taj način se izbjegavaju veći i skupi kvarovi na postrojenjima. Loše projektirani.5. Održavanje proizvodnog procesa 24 sata na dan. udaljenosti.13. geometrije objekta i ostalih osobina tijela na rezultat mjerenja.5 Prednosti i nedostatci Infracrvena termografija ispunjava zahtjeve koji se dosta često postavljaju pri proizvodnji u industriji. atmosfere. Još neke od prednosti ove metode mjeranja temperature su: − − − − beskontaktno mjerenje.

14. Primjeri izvedbe termografskih ure aja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 18 . Primjena infracrvene tehnologije u automobilskoj industiji pri kontroli radne temperature motora Slika 5.16. Primjeri primjene opreme bazirane na infrecrvenoj termografiji Slika 5.Slika 5.15. Primjena infracrvene tehnologije u medicini pri dijagnosticiranju raka Slika 5.16.

doveli su do razvoja termometra koji za mjerenje koriste toplotno zračenje. a dijelom reflektovano.6. Pirometrom se odre uje temperatura mjerenjem ukupnog intenziteta elektromagnetskog zračenja. Pirometrima mjerimo temperaturu na udaljenosti. nekih oštro a nekih manje oštro. Radijacijski termometar (pirometar) Pomoću radijacijskih termometara moguće je mjeriti temperature do nekih 1300° a sa C. 6. postaju propustljivi za plinove i ne štite detektor od agresivnog djelovanja istih. Princip rada pirometra – šematski prikaz Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 19 . U odnosu na neke termometare koji su ranije obra eni. refleksije r i propuštanja p postoji veza a + r + p = 1. Princip rada i fizikalne osnove mjerenja Svjetlo koje pada na neki predmet dijelom je apsorbovano. Izme u koeficijenta apsorpcije a. predstavlja velike poteškoće. i za za crno tijelo vrijedi: I = δ ⋅ T 4 . prisutni u termometru. onima specijalne izvedbe čak do 3000° Na tim visokim temperaturama mjerenje C. Stefan – Boltzmannov zakon omogućava jednostavno izračunavanje intenziteta zračenja I(T). Izolacioni materijali. Na tim temperaturama su materijali podložni intenzivnoj oksidaciji. odre ujući energiju ili intenzitet zračenja. Slika 6. Zamišljeno tijelo koje apsorbira sve svjetlosne zrake koje na njega padnu. Ovo ograničenje i potrebe mjerenja visokih temperatura. dobijaju veću električnu provodljivost. zovemo crnim tijelom.1. pa većina metala od kojih se izra uju zaštitne cijevi omekšavju i tale se. Takve termometre zovemo još i pirometrima za toplotno zračenje ili jednostavno pirometrima. za mjerenje temperature nekog medija morali smo detektor termometra dovesti u direktan kontakt (podrazumijevajući tu i zaštitnu cijev) sa mjernim medijem. U prirodi ne postoji apsolutno crno tijelo. Koeficijent apsorpcije crnog tijela jednak je jedinici (a =1). Možemo ga zamisliti kao neki potpuno zatvoren prostor. ili apsolutno crnim tijelom. Granica primjene pojedinih vrsta termometara na visokim temperaturama je ograničena.1. Iz ovog prostora svjetlosne zrake izlaze samo kroz mali otvor. čije zidovi ne propuštaju svjetlosne zrake. a na svakom djelu zida je ista temperatura.

a na oko 1400° C C tijelo postiže bijelo usijanje.2. Na površini detektora zavaren je jedan ili više termoparova (termočlanaka) pomoću kojih se mjeri temperatura detektora. Izjednačavanjem ova dva izraza može se izraziti temperatura objekta kao temperatura detektora: 1 T = ⋅ TC . U praksi se susrećemo s tijelima koja zrače manje nego crna tijela i ta tijela nazivamo sivim tijelima. Slika 6. Termometar se sastoji od cijevi u kojoj se na ulaznom dijelu nalazi objektiv (L) kojim se fokusira elektromagnetno zračenje koje dolazi sa površine objekta temperature T. jer na toj temperaturi zrači elektromagnetske valove koji odgovaraju svim bojama vidljivog spektra. a kriva 2 sivog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 20 . jer povećanjem temperature detektora povećava se i intenzitet emisije. Zagrijano tijelo zrači širok spektar elektromagnetskih valova. Tijelo zrači bijelo svjetlo.1. 4 ε Tačnost mjerenja radijacijskim termometrom odre ena je pouzdanošću poznavanja vrijednosti koeficijenta emisije ε . Daljim zagrijavanjem ta crvena užarenost postaje sve svjetlija. Kriva 1 označava zračenje crnog. dok oko 1100° prelazi u narandžastu. U fokusu objektiva nalazi se detektor (crno tijelo) koja ima maksimalni faktor apsorpcije elektromagnetskog zračenja. Analiza mjerenog ure aja zasniva se na primjeni Stefan – Boltzmanovog zakona. Pirometri se baždare tako er sa apsolutno crnim tijelima. a elektromotorna sila EMS termopara je mjerni signal za temperaturu objekta T.2. Slika 6. Izgled detektora u pirometru I I = δ ⋅ TC4 . Mjerni signal se očita kada se uspostavi stacionarno stanje. ali za razne temperature C maksimum zračenja nije na istoj valnoj dužini. Od početka mjerenja temperatura detektora stalno raste ali sve sporije. Korištenjem Stefan – Boltzmannov zakona moguće je odrediti uslove ravnoteže: − − intenzitet apsorbovanog zračenja intenzitet zračenja sa detektora I A = ε ⋅ δ ⋅T 4 .Osnovni djelovi mjernog ure aja su prikazani na slici 6. Tijela zagrijana ispod 500° žare tamnocrvenim svjetlom. U početku mjerenja temperatura detektora je na temperaturi instrumenta i nakon što se instrument usmjeri prema površini objekta dolazi do apsorpcije elektromagnetskog zračenja u detektoru. Najčešće se ε odre uje baždarenjem za pojedine materijale i uvjete mjerenja. Sva ova razmatranja se odnose na zračenje crnog tijela. odnosno kada je apsorbirani intenzitet zračenja na površini detektora jednak intenzitetu zračenja sa detektora.

Omjer energije I A .01 µm i to na valnoj dužini od oko 0.Radi toga pri mjerenju temperature pirometri pokazuju uvijek manju temperaturu od stvarne i potrebno je vršiti korekcije. prikazana je razlika izme u zračenja apsolutno crnog i sivog tijela. energija koju zrači ugrijano tijelo u jednom odre enom području spektra može se mjeriti posebnim detektorom. Prema tome. koju zrači površina sivog tijela i energije I I . samo mu je spektralna snaga zračenja proporcionalno manja. To je crveni dio vidljivog spektra. temperaturu zagrijanog tijela radijacijskim pirometrima možemo mjeriti na sljedeće načine: − − − − može se mjeriti ukupna energija koju tijelo zrači.65 µm. Osnovni zahtjev je da detektor pirometra primi što više energije koju tijelo zrači i to u cijelom spektru. b) a) c) Slika 6. c) baždarenje pirometra sa vrućom pločom crnog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 21 . II Na slici 6. b) optički dio pirometra sa kablom za povezvanje sa instrumentom. kao što je na primjer fotoćelija. nazivamo koeficijentom emisije ε : ε= IA .2. Radijacijski termometar: a) pirometar sa digitalnim očitanjem. Sivo tijelo definisano je istim osobinama kao i crno.3. može se mjeriti energija koja pripada samo jednoj oblasti spektra od svega 0. koju zrači pločica na istoj temperaturi. mjerenjem odnosa intenziteta dvaju boja.

prenosivi i pirometri za fiksnu ugradnju Prednosti radijacijskih termometara ogledaju se u beskontaktnom mjerenju temperature. Me utim ova pomagala se ne mogu primijeniti na čitav spektar toplotnog zračenja. Prednosti radijacijski h Slika 6. Pirometar na principu ukupnog zračenja mjeri ukupnu energiju koju prema Stefan – Boltzmannovu zakonu zrači zagrijano tijelo. − pirometri na boje. Primjenom staklene leće izdvaja se dio spektra. koji je samo malo širi od vidljivog djela spektra. − pirometri na principu djelomičnog zračenja (optički pirometri). Da bi se toplotne zrake mogle fokusirati na što manju površinu. prašina para i slično. dobroj stabilnosti i brzom odzivu. Izvedbe radjacijskih termometara. − fotoelektrički pirometri.2. koriste se optičke leće i ogledala.4. U nedostatke.6. Izvedbe pirometara Prema metodi mjerenja pirometri se mogu podijeljeni u sljedeće grupe: − pirometri na principu ukupnog zračenja. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 22 . ubrajaju se visoka cijena i smetnje kao što su dim.

Princip rada optičkog pirometra – šematski prikaz Instrument se sastoji od cijevi sa dvije konveksnog sočiva.5% do ± 1%.1. Optički pirometri Sa ovim pirometrima.T ) za valnu dužinu λ0 . Da bi instrument mogao obuhvatiti i niže temperature. Ako se odre ivanje temperature. ali se uporedna mjerenja još mogu vršiti i to s tačnošću od ± 0. T > Tn . Mjeritelj posmatra istovremeno sliku površine tijela i žarne niti. Slika 6. Sa T je označena temperatura mjerenog objekta. λ = 0. Moguće su tri situacije: a) b) c) T < Tn . T ≅ Tn . U fokusu se nalazi staklena cijev sa žarnom niti. a Tn je temperatura niti u fokusu instrumenta. Ova valna dužina je već prilično daleko od valne dužine na koju je oko maksimalno osjetljivo. Ta tačka je ujedno i fokus drugog sočiva. koji se nazivaju još i pirometri na djelimično zračenje. i skuplja se u fokusu. prikazan je princip rada optičkog pirometra. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 23 . U tom slučaju intenzitet zračenja na valnoj dužini crvene boje jednak je: I (λ0 .5. Kroz sočivo prolazi elektromagnetno zračenje sa mjerenog objekta i žarne niti. Mjerni signal Tn se očita sa instrumenta kada se izjednači sjaj površine objekta i referentne niti instrumenta. poželjno je da ta izdvojena valna dužina bude bliže crvenom dijelu spektra. žarne niti i filtera crvene boje. Žarna nit se zagrijava prolazom električne struje. tada se mora odabrati valna dužina koja se nalazi u vidljivom dijelu spektra.6. Mjerenje se vrši na taj način da se intenzitet izdvojenog dijela spektra upore uje s intenzitetom svjetlosti jednog baždarenog izvora svjetla. mjeri se intenzitet zračenja vrlo uskog područja spektra. Elektromagnetno zračenje prolazi kroz prvo sočivo.5. Dakle filter je nepropustan za sve valne dužine vidljivog spektra osim za dio u područiju crvene boje. Iza drugog sočiva nastaje paralelan snop zraka koje zatim prolaze kroz filter crvene boje.Tn ) = ε (λ0 ) ⋅ I (λ0 . izdvojenog iz cijelog spektra toplotnog zračenja.65 µm. Mjerenje se provodi tako da se otvor cijevi instrumenta usmjeri prema površini kojoj se mjeri temperatura. Na slici 6.2. vrši ljudskim okom. odnosno podešavanje pirometra. i sama struja je mjerni signal.

Prva metoda je da se zagrijavanje niti može podešavati. ali za mjereni objekt treba uzeti vrijednost monohromatskog faktora emisije.6. U gornji izraz uvrstimo Planckove formule navedene u dijelu o elektromagnetnom zračenju (5.1.Koeficijent emisije referentne niti ima vrijednost 1. b) ispravno podešeno pri čemu se ne može razlikovati svijetlost niti od svjetlosti posmatrane površine c) na prejakoj struji nit je svijetlija od pozadine T<Tn. Slika 6.7. jer se moraju izbjeći razni efekti refleksije i savijanja svjetla. ispravno podešavanje intenziteta svijetlosti optičkog pirometra: a) struja struja koja prolazi kroz nit je preslaba T>Tn. Drugom metodom se prigušuje intenzitet zračenja izvora i upore uje s konstantnim intenzitetom svijetlosti niti. dok se ne izjednači sa intenzitetom svjetlosti izvora. mogu biti mjerilo temperature. Zanemare li se vrijednost konstante u odnosu na mnogo veću vrijednost eksponencijalne funkcije. i nakon toga ako se logaritmira izraz. Elektromagnetno zračenje): ε (λ 0 ) ⋅ C1 C1 . a isto tako i položaj na klizaču potenciometra. dobija se konačna formulu za izračunavanje temperature objekta T za izmjerenu vrijednost temperature niti Tn : λ 1 1 = + 0 ⋅ ln (ε (λ 0 )) . T Tn C2 Postoje dvije osnovne izvedbe koje omogućavaju pore enje intenziteta zračenja. Izvedbe optičkih pirometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 24 . Struja ili napon za zagrijavanje niti. = 2  λC ⋅2T   λ C⋅T  λ 5 ⋅  ε 0 − 1 λ 5 ⋅  ε 0 n − 1 o o         Dijeljenjem obje strane sa istim faktorima dobije se:  ε (λ 0 ) ⋅  ε   C2 λ 0 ⋅T n  − 1 = ε   C2 λ 0 ⋅T − 1. Ovdje se posebni zahtjevi postavljaju na nit i optiku. a) b) c) Slika 6.

Zaključak Radijacijski termometri svojim područjem primjene odlično nadopunjuju termometre.5µm. Oni imaju i nekoliko nedostataka. ukupnog zračenja) iznosila 50° na temperaturi od 1700° ona je kod pirometara s lećama iznosi 40° a kod fotoelektričkih pirometara samo 15° C. Ako je greška zbog apsorpcije kod pirometara s ogledalom (pirometar na principu C. zavisi i od kvalitete površine izvora toplotnog zračenja. Ovi instrumenti se primjenjuju pri temperaturama od 1000° do C 2000° C. a ne koriste ni ukupnu energiju koja je proporcionalna četvrtom stepenu apsolutne temperature. Pirometri na boje rade najčešće s bikromatski obojenim klinom. Primjenom staklenih sočiva eliminiraju se sve valne dužine veće od oko 2. 6. kojom temperaturu utvr ujemo tako da odre ujemo odnos izme u dvije oblasti spektra.6. Me utim. u praksi se primjenjuje još jedna metoda. Piroimetar na boje Pored spomenutih metoda utvr ivanja temperature mjerenjem energije i intenziteta zračenja. C. C. Kada se intenzitet zračenja crnog ili sivog tijela oslabi za neki proporcionalni koeficijent.2. Pri mjerenju temperature detektor kontaktnih termometra mora doći u dodir sa mjernim medijem. Fotoelektrički pirometri Da bi se izbjegli štetni utjecaji apsorpcije toplotnog zračenja. koji uglavnom proizlaze iz činjenice da emisioni koeficijent varira u vrlo širokom rasponu i da. Unutar cijelog spektra toplotnog zračenja crnog tijela odnos energije zračenja izme u dvije uske spektralne oblasti (npr. Svjetlost filtriranog zračenja upore uje se sa svjetlošću jedne referentne sijalice. Neki tipovi pirometra ne koriste čitav spektar toplotnog zračenja. pri čemu kontakt nije poželjan.3. Kao detektor kod ovih pirometara služi fotoćelija. odnosno mjerenje je nezavisno od stepena prigušenja. Za razliku od ostalih termometara. Otklanjanje utjecaja apsorpcije postiže se na taj način da se spektralna osjetljivost fotoćelije smanji u onim oblastima spektra u kojima se utjecaj apsorpcije može mjeriti. Položaj bikromatskog klina je mjerilo za temperaturu. U tom slučaju. crvena i zelena) jednoznačna je funkcija temperature. U nekim slučajevima to je neriješiv problem. pirometri se primjenjuju uspješno pri mjerenju vrlo visokih temperatura.2. to ne vrijedi samo za vrlo visoke temperature. Na nižim temperaturama svakako su pouzdanije razne vrste kontaktnih termometara. osim od vrste materijala. odnos intenziteta zračenja odabranih frekvencija ostaje nepromijenjen. gdje detektor iz bilo kojeg razloga ne može ili ne smije dodirivati mjerni medij. a fotoelektrički pirometri eliminiraju još veću oblast. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 25 . Nekada je potrebno mjeriti temperaturu nekih agresivnih medija. a teško je realizovati prenos toplote sa rotirajućih dijelova strojeva na detektor kontaktnih termometra. 6. koju vrše CO2 i vodena para upotrebljavaju se fotoelektrički pirometri. toplotno zračenje ostavlja mogućnost za mjerenje.3.2.

β i stepen aproksimacije n odre uju se tako da se postigne maksimalna točnost i pouzdanost aproksimacije. Kod metala naelektrisanje se prenosi kretanjem elektrona što dovodi do povećana temperature. Poluvodički ili termistorski termometri 7. najčešće 0° a R 0 je referentni otpor na toj C.. Parametri α . Poluprovodnici sa stabilnijim karakteristikama dobiveni su znatno kasnije. Povećanjem temperature dolazi da prelaza nosioca naelektrisanja iz nižih energetski nivoa u vodljivi nivo tako da povećanje temperature kod termistora smanjuje električni otpor što je i prikazano na sliici 7. Princip rada Uticaj temperature na električki otpor poluprovodnika poznat je još od Faradejevih eksperimenata sa srebrnim sulfidom. pri čemu se povećava električni otpor zbog intenzivnijeg raspršenja nosioca naelektrisanja na kristalnoj rešetci. 1835 godine. pa se zbog toga koriste aproksimacije sa parametrima procijenjenim metodom najmanjih kvadrata. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 26 . pod nazivom termistori. a njihova primjena.1. Slika 7. Zavisnost električnog otpora provodnika od temperature teško je teoretski izvesti sa dovoljnom tačnošću za široki mjerni opseg. Najčešće se upotrebljava polinomna aproksimacija: R (T ) = R0 1 + α ⋅ (T − T0 ) + β ⋅ (T − T0 ) + . počinje tek oko 1940 godine. Provodnici i poluprovodnici imaju različit mehanizam prenosa naelektrisanja u materijalu.. + (T − T0 ) [ 2 n ] Pri čemu je T0 referentna temperatura. Kod poluprovodnika prenos naelektrisanja je limitiran brojem nosilaca naelektrisanja.1.1.7. Prikaz promjene relativnog otpora metala i poluprovodnika u temperaturnom području od 200 do 1000 K. temperaturi.

Nominalna vrijednost otpora termistora mjeri se na 20° Dopušteno odstupanje otpora C. B – koeficijent C. gdje je: R – otpor termistora. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 27 . Radi čvrstoće izvedbe. a pri 150° C C smanjuje se na polovinu. taj materijal se nanosi u vrlo tankim slojevima na keramičku podlogu. a električki kontakt se ostvaruje pomoću provodnika učvršćenih na različite načine za tu podlogu.2%.2. Izvedba termistora Slika 7. T – apsolutna temperatura termistora.2. konstantan za dati termistor. R 0 – otpor datog termistora na 20° Tipična vrijednost otpora R 0 je 3 – 20 kΩ na temperaturi od 300 K. 7. a naročito u njihovim serijskim i paralelnim spojevima. pojedinih termistora od nominalne vrijednosti iznosi ± 20%. Pri -60° vrijednost temperaturnog koeficijenta je dvostruka. Svi termistori koji se koriste u praksi imaju negativan temperaturni koeficijent. U području oko sobne temperature taj koeficijent varira od 1 do 5% po jednom stepenu Celzijusa. Ovako velika odstupanja stvaraju niz poteškoća u primjeni termistora. Raspon nominalnih otpora termistora kreće se u granicama od 1 kΩ do 1000kΩ. Temperaturni koeficijent za pojedine proizvodne serije termistora istoga tipa može iznositi do ±0.Zavisnost otpora termistora od temperature može se izraziti eksponencijalnom jednačinom: R (T ) = R 0 ⋅ e 1 1 B − T T 0      . Prikaz uobičajnih izvedbi termistora Poluprovodnički elementi materijal za termistore obično se sastoji od oksida nekog metala ili mješavine tih oksida.

Termistori se zaštićuju na različite načine. Me u glavne osobine termistora ubrajaju se: − veliki otpor.3. njegov će se otpor za godinu dana povećati prosječno za oko 1%. Ono obično iznosi od 100° do 400° C C.kobalt Na slici 7. to brže. Slika 7.01° C. Kriva 1 prikazuje promjenu specifičnog otpora termistora izra enog od oksida mangan-nikla. Co. štapići. − reproduktivnost temperature ±0. Ni. što je temperatura kojoj je termistor izložen viša. − mala vremenska konstanata (postoje izvedbe sa τ ≈ 1 ms). − velika osjetljivost mjernog signala. I < 10 µA. Fe itd. − mala jačina struje (manja opterećenja). Jedan od velikih nedostataka termistora jest njihova nestabilnost odnosa temperatura – otpor. prikazana je zavisnost promjene otpora od vremena trajanja izlaganja termistora pri temperaturi od 105° Ako termistor izložimo konstantnoj temperaturi. a često se stavljaju u staklene obloge i drže pod vakuumom. Pri proizvodnji termistora koriste se mješavine sulfida. u zavisnosti od vremena upotrebe. Osjetljivost mjernog signala termistora je vrlo velika. Slika 7.3. pločice itd. − nelinearna funkcija. selenida i oksida kao što su Mg. Ove mješavine se presaju u različite oblike.3.Dimenzije termistora su vrlo male. Kriva 2 se odnosi na oksid mangan . Termistori se odlikuju posebnim karakekteristikama tako da su naročito prikladni za mjerenja gdje je potrebno postići vrlo male vremenske konstante i veliku osjetljivost mjernog signala. kao što su: kuglice. C. Cu. Taj odnos se s vremenom mijenja. Uobičajena vrijednost iznosi od 1 pa do 500 Ω/K na temperaturi od 0° C. Izvedbe i oblici termistora Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 28 . Temperaturno područije primjene termistora ograničeno je raznim fizikalnim pojavama.

Male dimenzije termistora. Slika 7. njihova jednostavna konstrukcija i velik specifični otpor znatno olakšavaju mjerenje temperature u mnogim slučajevima gdje se to s drugim metodama može vrlo teško provesti. daju im u ovoj primjeni niz prednosti. Osjetljivost mjerenja pomoću termistora vrlo je velika. U središtu se nalazi osjetljivi termistor tako da se otpor termistora. Temperaturno povećanje je proporcionalno brzini enzimske reakcije. odre ena sa Michaelis – Mentenovim kinetičkim modelom. odnosno temperatura koristi kao mjerni signal koncentracije. jer termistori imaju velik temperaturni koeficijent. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 29 . Uglavnom se koriste enzimi oksidaze kojima se oksidiraju pojedine komponenete.3. Primjer primjene termistora u termostatima Enzim – termistor sastoji se od poroznog zrna na koji je vezan enzim koji katalizira specifičnu reakciju koja služi za dobivanje mjernog signala. vrlo je velika. Termistori se koriste i kao “enzim – termistori" za mjerenje koncentracije produkata tokom fermentacije. a brzina reakcije je funkcija koncentracije. Enzim je vezan u porama poroznog zrna i tijekom oksidacije se osloba a toplota zbog koje dolazi do rasta temperature u središtu zrna u odnosu na okolinu. Njihove male dimenzije i mali toplotni kapacitet. Brzina odziva termistorskih termometara. Termistori se koriste i za termometre sa zračenjem. na mjerenje temperature mogu se primijeniti iste metode kao i pri otporničkim termometrima.7. Za specijalne svrhe se grade termistori s brzinom odziva od nekoliko milisekundi do jedne sekunde. te veliki specifični otpor. kao što je već rečeno.4. Primjena termistora Budući da se kod termistora radi o promjeni otpora s temperaturom.

1980.php/1/Materijali_u_elektrotehnici/poluvodicki_materijali.php?option=displaypage&Itemid=211&op=page&PHPSES SID=b432fb6c2a114c33c4e55771e8080252. www. http://www.fsb.hr/termolab/nastava/Kulturna%20bastina_Boras_1. Niš.Literatura Knjige Filip Čorlukić.yu/~manojlo. Miroslav pavlović.com/index. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 30 .pdf.riteh. Zagreb.ac.bg. www.ba/nastava/file.fsb.pdf.fe.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/obv/INFRACRVENA%20TERMO GRAFIJA_VJEZBE_FSB. http://www. http://www. Internet www.reotemp. 1966. http://www.untz.pps.hr/termolab/nastava/Infracrvena%20termografija_Vjezbe_FSB_Boras.fsb.ppt. http://www. Mjerenje temperature u industriji.pbf.hr/labmra.pdf. Opšta razmatranja o mernim sistemima i instrumentima. http://helix.fsb.hr/termolab/nastava.chem.hr/termolab/nastava/IC%20prezentacija_FSB.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful