MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO

Katedra za procesnu tehniku Predmet: E n e r g e t s k a p r o c e s n a m j e r e n j a

Mjerenje temperature u industriji

Student: Amer Avdić Mentor: doc. dr Šefko Šikalo

1.

Uvod
1.1. Definicija
Temperatura je osobina toplote, koja omogućava da toplotna energija prelazi s toplijeg tijela na hladnije. Toplota je oblik energije, dok je temperatura stepen zagrijanosti nekog tijela, odnosno nivo toplotne energije. Kada se mijenja temperatura, ona na različitim tijelima izaziva različite promjene. Na primjer, dužina metalne šipke povećava sa sa povećanjem njene emperature, tečnosti i plinovi povećavaju svoju zapreminu, na izvjesnim temperaturama različiti materijali mijenjaju agregatno stanje, električni provodnici mijenjaju svoj otpor, a zagrijavanjem na njihovim krajevima javlja se električni napon i mnoge druge. Ovi fenomeni se, pod odre enim uslovima, mogu reproducirati i to omogućava konstruisanje ure aja koji mogu mjeriti temperaturu. Činjenica, da se promjene agregatnih stanja pojedinih materija uvijek doga aju na istim temperaturama omogućila je stvaranje temperaturne skale.

2.1. Temperaturna skala
Prema Celzijusovojj temperaturnoj skali, temperatura mržnjenja vode uzima se za nultu temperaturu i označava sa 0°C . Temperatura ključanja vode, pri atmosferskom pritisku, uzeta je kao 100°C . Sve temperature niže od 0°C imaju predznak minus. Kelvinova ili apsolutna temperaturna skala nema negativnih vrijednost temperature, a prema toj skali se nulta temperatura nalazi u apsolutnoj nuli 0 K , odnosno na tempeaturi − 273,15°C . To je ujedno najniža moguća temperatura. Za označavanje temperature kao mjerne veličine uglavnom se služe sljedeće oznake: − − −
T - za apsolutnu ili Kelvinovu temperaturu [K ] ,

t - za Celzijevu temperaturu [0°C ] ,

ϑ - za relativnu temperaturu mjerenu po Fahrenheit-ovoj temperaturnoj skali [0° F ] .

Preračunavanje vrijednosti temperature izražene u jednoj skali (npr. Celzijevoj) u vrijednost po drugoj temperaturnoj skali (Kelvinovoj ili Fahrenheit-ovoj) vrši se prema sljedećim formulama:

t = T − 273,15 =

5 (ϑ − 32) , 9

5 T = t + 273,15 = ϑ + 255,382 , 9

ϑ = t + 32 = T − 459,688 .
U tabeli 1 prikazan je pregled vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice. Vrijednosti temperatura su zaokruživane.

9 5

9 5

Mašinski fakultet Sarajevo

Mjerenje temperature u industriji

1

Tabela 1.1 Vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice

0°C
-273 -200 -100 -50 0 15 25 50 75 100 150

0K
0 73 173 223 273 288 298 323 348 373 423

0° F
-459 -328 -148 -58 32 59 77 122 167 212 302

0°C
200 250 300 350 400 500 600 700 800 900 1000

0K
473 523 573 623 673 773 873 973 1073 1173 1273

0° F
392 482 572 662 752 932 1112 1292 1472 1652 1832

Za mjerenje temperature služimo se čitavim nizom različitih termometara. Oni se razlikuju kako prema principu, tako i prema mjernom područiju na koje se mogu primjeniti. Temperaturni senzori koji se koriste kod termičkog ispitivanja dijele se kontaktne i beskontaktne.

2.

Štapni termometri
2.1. Princip mjerenja
Štapni termometar se zasniva na širenju krutih tijela pod djelovanjem temperature. Ako se uzmu dva štapa iste dužine, ali od različitih materijala i zajedno urone u medij čija se temperatura mijenja, preciznim mjerenjem ćemo lahko ustanoviti da s porastom temperature nastaje razlika u dužini štapova, tj. dužina jednog štapa se pod utjecajem temperature mijenja brže nego dužina drugog štapa. Što je promjena temperature veća, veća je i razlika dužina. Ovaj fenomen se može iskoristiti za mjerenje temperature i upravo taj fenomen koriste štapni termometri. Slika 2.1. Princip rada štapnog termometra. Pomoću kazaljke (k) koja je učvršćena na osnovice (1) i (2) odre uje se razlika istezanja izme u štapa (š) i cijevi (c)
Mašinski fakultet Sarajevo

Na slici 2.1. prikazan je termometar kod kojeg je umjesto dva štapa upotrebljena cijev od jednog materijala, a u nju je stavljen štap od drugog materijala. Kazaljka postavljena u ležajeve 1 i 2 pokazuje promjene temperature.
2

Mjerenje temperature u industriji

odnosno za cijev.5mm. agresivnost medija. Slika 2.5 ⋅ 10 −6 oko 11. pod utjecajem temperature različitih materijala koji se upotrebljavaju za konstrukciju štapnih termometara Po pravilu se za oblogu detektora.3 ⋅ 10 −6 15. pri promjeni temperature od 100° C.5 ⋅ 10 −6 10.1.8 ⋅ 10 −6 Sivi liv Čelik Željezo (hemijski čisto) Konstantan Bakar Bronza Aluminij Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 3 .2. Na maksimalnim temperaturama se za različite materijale vodi računa i o savijanju materijala.23 ⋅ 10 −6 16.2. stvaraju dužinsku razliku od oko 1. U tabeli 2. upotrebljava materijal s većim temperaturnim koeficijentom istezanja. dužine 1m. Tabela 2. To je vrlo malo linearno pomjeranje da bi se moglo lahko ostvariti kretanje kazaljke.2 grafički je prikazana promjena dužine različitih materijala u zavisnosti od promjene temperature. Temperaturni koeficijenti istezanja Materijal Kremeno staklo Koeficijent 1 °C 0. tačnost instrumenta.1.5 ⋅ 10 −6 oko 17. dužina detektora itd. Dva štapa različitog materijala.2.5 ⋅ 10 −6 12. navedeni su temperaturni koeficijenti istezanja za neke materijale. Izvedba Razlika u temperaturnom koeficijentu istezanja različitih krutih tijela relativno je mala i to predstavlja poteškoću pri konstrukciji štapnih termometara. Na slici 2. Pri izboru materijala moraju se uzeti u obzir slijedeći faktori: temperaturno područje. Istezanja.5 ⋅ 10 −6 23.

4. štapni termometri se ponekad isporučuju s neutralnom podjelom skale. Zbog problema da se u primjeni postignu isti uvjeti kao i pri baždarenju. Zato glavnu primjenu štapni termometri su našli u regulacionoj tehnici i to od vrlo jednostavnih regulatora.2. Područje primjene. S obzirom na to da su detektori ove vrste termometara radi malog koeficijenta istezanja obično nešto duži. tada samo taj dio učestvuje u istezanju. koji reguliraju temperaturu u raznim sušionicama i hladnjacima. Termometar je baždaren tako. postizanje velikih sila (radi primjene u regulacionoj tehnici). vrlo je čest slučaj u praksi da oni po cijeloj dužini nemaju istu temperaturu kao medij u koji su uronjeni. pa sve do vrlo složenih automatskih regulatora za veće zahtjeve. nije potrebna nikakva pomoćna energija. Ovo još više smanjuje tačnost štapnih termometara i ona iznosi oko ± 2% od krajnje vrijednosti skale. mogućnost izrade veće skale. dok su maksimalne ograničene promjenama u materijalu na višim temperaturama. 2. Kao mjerni instrument. Pokazivanje štapnog termometra odgovara srednjoj temperaruri detektora. štapni termometri se primjenjuju prilično rijetko. velike greške radi nejednakog zagrijavanja detektora po cijeloj dužini. Oni se stavljaju u pogonu tamo gdje je potrebna robusna konstrukcija i gdje nije važna veća tačnost mjerenja. Neki od nedostaka štapnih termometara: − − − da bi se dobila dovoljno velika razlika istezanja.2 vidi se da je moguće napraviti štapne termometre i do 1000° C. Mjerno područje i pogreške u mjerenju Minimalne temperature nisu oštro definirane principom mjerenja. Iz slike 2. Prednosti štapnih termometara: − − − − neobično jednostavna i robusna izrada. pomoću drugog kontrolnog termometra.3. prednosti i nedostaci Iako je linearno pomjeranje izazvano razlikom istezanja kod štapnih termometara vrlo malo. Zbog malog temperaturnog koeficijenta istezanja u prenosnom mehanizmu nastaju greške i mrtvi hod. uz to da u ovu grešku nije uračunata greška koja nastaje uslijed nejednako zagrijanog detektora. Primjena živinih staklenih termometara u prehrambenoj industriji izbjegava se i tamo ih dobro zamjenjuju štapni termometri. a time i očitavanje s veće udaljenosti. sila kojom ovo istezanje djeluje vrlo je velika. da mu je cijela dužina detektora zagrijana na odre enu temperaturu baždarenja. Mjerenje temperature u industriji 4 Mašinski fakultet Sarajevo . potrebna je radi malog temperaturnog koeficijenta istezanja velika dužina detektora. velik uticaj hla enja dijela detektora koji nastaje radi odvo enja toplote. mjerenoj po cijeloj dužini detektora. Tada se baždarenje obavlja na licu mjesta. Ukupno istezanje je u tom slučaju manje i termometar pokazuje manju vrijednost temperature od stvarne. Ukoliko se zagrijava samo jedan dio detektora.

Jedan kraj bimetalne spirale je učvršćen na zaštitnu cijev detektora. Jedna izvedba bimetalnih termometara. Da bi se savijanje bimetalne trake moglo što efikasnije prenjeti na skalu instrumenta. Bimetalna spirala može biti savijena u ravni (pljosnata spirala. trake moraju biti prilično duge. kod koje je ravan skale paralelna s uzdužnom osom tijela termometra. ∆T – promjena temperature. kao otvorena konstrukcija.2. a ugaono kretanje slobodnog kraja se koristi direktno za pokretanje kazaljke. Slika 3. koriste za mjerenje temperature zraka. trake moraju biti duge i tanke.). slika 3. d K – koeficijent izvedbe. Spirala industrijskog tipa instrumenta nije pljosnata. d – debljina trake. ali je glavni nedostatak štapnih termometara (malo linearno pomjeranje) otklonjen konstrukcijom bimetalnog termometra. trake se savijaju u spirale. nego je izvučena u jednostruki ili višestruki pužni oblik (slika 3. djeluju na principu istezanja krutih tijela.1. Prema tome izraz koji povezuje ove dvije veličine glasi: ∆s = K ⋅ pri čemu su: l2 (α A − α B )∆T .3. Jedan kraj spirale se učvršćuje na kućište ili zaštitnu cijev detektora. Izvedba Da bi se dobilo dovoljno savijanje. koristi i prenosni mehanizam ili prenosnu oprugu savijenu pod uglom od 90° .) pri čemu se takvi instrumenti.2. Princip mjerenja Spojene su dvije trake različitog materijala što je prikazano na slici 3. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 5 .156mm za 1° Iz ovog primjera vidi se da bimetalne C. Zagrijavanjem ovako dobivene bimetalne trake ona će se saviti na jednu stranu.3.1. l – dužina trake. a raste s kvadratom dužine trake.Bimetalna traka izra ena od metala (A) i (B) Za većinu materijala koji se primjenjuju za izradu bimetalnih traka ovo savijanje je direktno proporcionalno promjeni temperature.1. uz α A > α B . za bimetalne trake upotrebljava se i kombinacija Ni-Fe. jer materijal od kojeg je izra ena jedna polovina trake (B) ima veći temperaturni koeficijenat istezanja od materijala druge polovine (A). kao i štapni. 3. koja kod dužine 100 mm i debljine 1mm daje specifično savijanje od 0. Bimetalni termometri Bimetalni termometri. Detektori bimetalnih termometara mogu biti vrlo kratki i izra uju se od nekih 25mm do oko 150mm. a slobodni kraj na kazaljku instrumenta. a za specijalne svrhe i do 2 metra dužine. Uz ostale kombinacije. 3.

3. savijanje bimetalne trake je veće što je ona duža. ali se izra uju termometri i sa greškama od ± 0. Neke izvedbe bimetalnih termometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 6 . To može uzrokovati velike greške pri mjerenju. pa se ne preporučuju pri kontinuiranoj upotrebi za temperature preko 400° C. Slika 3. Me utim sila na slobodnom kraju trake naglo opada sa smanjivanjem debljine trake. Mjerno područje i greške u mjerenju Bimetalni termometri izra uju se za primjenu od približno -160° do 550° C C. Tačnost bimetalnih termometara iznosi obično ±1%.3. Bimetalni termometri za veće temperature nemaju dugotrajnu stabilnost. što predstavlja problem pri konstrukciji C bimetalnih termometara za rad ispod te temperature. Iako bimetalni termometri normalno nemaju nikakve prenosne mehanizme.5% do ± 3%.Slika 3.2. Kao što je prikazano. Na temperaturi ispod -160° otklon je vrlo mali. ali se ono povećava i sa smanjivanjem debljine trake. Bimetalna spirala savijena u ravni Slika 3. ipak je za pokretanje kazaljke i savladavanje odre enih otpora potrebna neka minimalna sila.4. Bimetalna spirala savijena u jednostruki pužni oblik 3.

Glavne prednosti bimetalnih termometara su slijedeće: − − − − − − jednostavnost izvedbe. pouzdanost u radu. Na si. C termometri sa skalom do 400° mogu prekoračiti za 10%. Bimetalni termometri mogu. relativno niska cijena. lahko podešavanje tačnosti. Područje primjene. osim za izradu bimetalnih termometara.4 prikazane su neke izvedbe bimetalnih termometara. za automatsku kompenzaciju utjecaja temperaturnih promjena na razne instrumente. C 3. Primjenu bimetalnih termometara ograničavaju sljedeći nedostaci: − − relativno usko mjerno područje.Za najpreciznije instrumente skale se ne rade serijski. pregledna skala. prednosti i nedostaci Bimetalne trake su. a da se ne oštete. a greške nastaju najčešće radi okretanja kazaljke oko svoje osovine. Baždarenje se vrši samo u dvije tačke. neprimjenljivost (ili uz poteškoće) pri izradi automatskih regulatora i pisača. nego se za svaki precizni instrument ručno pravi posebna skala. Dobri bimetalni termometri dugo zadržavaju svoju tačnost.4. Ipak proizvo ači garantiraju ova prekoračenja: − − − bimetalni termometri sa skalom do 150° mogu prekoračiti područje 100%. 3. a za kontrolu je dovoljno izmjeriti temperaturu samo na jednoj tački skale. C termometri sa skalom do 250° mogu prekoračiti za 50%. pokretanje kazaljke bez prenosnog mehanizma. širu primjenu našle i u izradi različitih kompenzacionih aparata. biti izloženi znatno većim temperaturama od maksimalne koja je označena na kraju skale. Primjena bimetalnih termometara za regulaciju temperature .5. Slika 3.termostat Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 7 . Brzina odziva bimetalnih termometara može se uporediti s nekim staklenim termometrima. Da bi se postigla minimalna tačnost (koju garantira proizvo ač) i kod ovih termometara cio detektor mora biti uronjen.

Svakoj temperaturi unutar mjernog područija termometra odgovara visina do koje dopire tečnost u cjevčici. argon ili ugljen dioksid. njihova glavna karakteristika podrazumjeva i veću skalu.).4.30° do +750° C C. Alkohol je prilično nepovoljan. S obzirom na primjenu i izvedbu. Pod industrijskim termometrima podrazumjevamo najčešće one staklene termometre koji su montirani u posebne zaštitne oklope (slika 4. Ovako niska maksimalna temperatura znatno ograničava oblast primjene staklenih termometara sa alkoholom. uključujući i ručne industrijske. karakteristike i podjela Stakleni termometar sastoji se od staklenog rezervoara.1) i primjenjuju se tako da se fiksno instaliraju u cjevovode ili razne posude i postrojenja. Na njegov koeficijent širenja znatno utiču razne nečistoće. Očitavanje se vrši na skali koja se nalazi pored cijevčice ili je ugravirana na samu cjevčicu. pa iz rezervoara prelazi u tanku staklenu cjevčicu. − toluol . Da bi se spriječilo ključanje tečnosti koja se nalazi u cjevčici taj prostor se kod termometara za mjerenje većih temperatura puni inertnim plinovima. radi lakšeg očitanja. Proširenje zapravo predstavlja ekspanzionu komoru odnosno rezervoar za tečnost pri prekoračenju maksimalne temperature. U normalnim izvedbama prostor iznad tečnosti u termometru je prazan (vakum). Princip rada. koje služi kao zaštita. Prema primjeni dijele se na: − − − industrijske. a naručito voda. Područije primjene mu je od -110° do 50° C C.1. − živa (sa plinskim punjenjem) . − tehnički pentan – skala: -200° do + 20° C C. touol i pentan. Mjerno područije staklenih termometara ovisi od karakteristika upotrebljene tečnosti. Pored oklopa. Industrijski stakleni termometri 4. Ipak. laboratorijske. U rezervoaru se nalazi tečnost. za punjenje termometra može se iskoristiti gotovo svaka tečnost. Porastom temperature živa se širi. najčešće uzimaju se organske tečnosti kao što su etilni alkohol.1.1. Prema DIN normama za termometre punjene sljedećim tečnostima odgovaraju skale: − živa (bez plinskog punjenja) . Industrijski stakleni termometri 8 . kliničke. moguće je napraviti nekoliko različitih podjela staklenih termometara. na primjer živa. To su obično vodik. Pored žive. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji Slika 4.70° do +100° C C. na koji se stavlja tanka prozirna staklena cijev (slika 4. jer u slučaju prekoračenja predvi ene maksimalne temperature dolazi do pucanja stakla.30° do +280° C C. Mnogi stakleni termometri na vrhu cjevčice imaju proširenje.

Beckmannov termometar Ovaj termometar služi za vrlo tačna mjerenja. Sada je termometar spreman za mjerenje vrlo malih temperaturnih razlika. Padom temperature nit žive se prekida. koji su provučeni kroz stijenke kapilare. Ako je skala Beckmannova termometra duga 25 cm.2. Termometri sa električkim kontaktima U gotovo svim oblastima primjene staklenih termometara susreću se i živini stakleni termometri s električkim kontaktima (slika 4.1.01° a osim toga je moguće ocijeniti čak i do 0. To su: − − − − − − velika jednostavnost u primjeni. moguće je očitavati 0. visok stupanj pouzdanosti u radu. Radi toga mala promjena temperature detektora izaziva veliku promjenu visine žive u cjevčici. Tako njegova skala služi za više mjernih područja.4 ili 0. to instrumenat mjeri niže temperature.3.2. Slika 4.3. Što je u komori za presipanje veća količina žive. Ovi kontakti služe za uključivanje različitih alarmnih. C.4. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 9 . Specijalni termometri 4. Struja koja teče preko kontakata kroz tečnost ne bi smjela preći jačinu od 2 mA (kod 110 V). važnih za njihovu primjenu. Zapremina rezervoara (detektora) vrlo je velika u odnosu na zapreminu cjevčice.). Sastoji se od velikog detektora i komore za presipanje žive. ali na nivou temperature na koju smo ga postavili. jednostavna izvedba termometara za pokazivanje maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Šema Beckmannov-og termometra 4.2. nije potrebna nikakva pomoćna energija.3. inertnost na agresivne tekućine i plinove. signalnih ili regulacionih ure aja u trenutku kad nivo tečnosti do e do električkih spojeva i time zatvori strujni krug. Zagrijavanjem detektora na odre enu temperaturu živa iz detektora prolazi kroz cijevčicu u komoru za presipanje.2. Normalna jačina struje treba da iznosi ispod 0. Stakleni termometar sa električnim kontaktima 4. lahka uočljivost nekih grešaka (prekidanje niti. Prednosti i nedostatci u primjeni Stakleni termometri punjeni tekućinama imaju nekoliko dobrih tehničkih karakteristika.6 mA. kondenzacija po stijenkama).2.001 ° C. Slika 4.

Rezultat termografskog mjerenja je termogram. da se vrlo malo. Temperaturna raspodjela posredno daje informaciju o različitim stanjima same površine ili je ipak odraz strukture i unutrašnjeg stanja posmatranog objekta. Radi njihove jednostavnosti staklenim termometrom se služe gotovo svi koji se na bilo koji način bave temperaturnim mjerenjima. 5. otežano očitavanje i potreba dovoljne osvijetljenosti. ograničenost primjene na višim pritiscima bez zaštitne cijevi. Pore enje izgleda u vidljivom i infracrvenom spektru Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 10 . Stakleni termometar sa digitalnim očitavanjem – smanjuje grešku pri očitanju rezultata mjerenja IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela. Zračenje čiji je uzrok samo temperatura tijela zove se toplotno zračenje.4.− − − − − − mogućnost ugradnje električkih kontakta za daljinsko signaliziranje ili za automatsko reguliranje odre ene temperature.1. niska cijena. Infracrvena termografija Slika 4. iako greške mogu biti prilično velike. Treba naglasiti. naročito u industriji. lahko se lome. koji u sivim tonovima ili nekom kodu boja daje sliku temperaturne raspodjele na površini posmatranog objekta. brz odziv na temperaturne promjene u slučaju primjene termometra bez zaštitne cijevi. Sva tijela na temperaturama većim od apsolutne nule zrače elektromagnetne valove. Zasniva se na mjerenju intenziteta infracrvenog zračenja s posmatrane površine. Vrlo se rijetko doga a da netko vrši ispravku mjerenja. vodi računa o greškama koje mogu nastati upotrebom staklenih termometara. Slika 5.

Za apsolutno crno tijelo intenzitet zračenja zavisi samo od valne dužine i temperature. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 11 . Posmatrajući u smjeru porasta valnih dužina područje toplotnog zračenja se tako može podijeliti na tri uzastopne domene: ultraljubičasto područje.4 do 0.5. Emisioni spektri čvrstih tijela su konstantni i sastoje se od svih valnih dužina. koje kroz vakuum putuje brzinom svjetlosti 3 ⋅ 10 8 m/s. dio toplotnog zračenja kojeg može registrovati ljudsko oko. vidljiva svjetlost nije jedino zračenje koje ona emitiraju. Slika 5. Zavisnost valne dužine od temperature i intenziteta zračenja Slika 5.2.1 Elektromagnetno zračenje Sva tijela konstantno emituju elektromagnetno zračenje. Eksperimenti su potvrdili da se zračenje ponaša kao čestica u svojoj interakciji sa tvari. a kao val kad se širi kroz prostor.7 µm. Elektromagnetni valovi tako imaju dualnu prirodu: valnu i korpuskularnu. Toplotni efekti su vezani za zračenja u području valnih dužina od 0. Nalazi se u području valnih dužina izme u 0. dok vidljivi dio spektra obuhvata vrlo usko područje unutar područja toplotnog zračenja. prikazuje elektromagnetski spektar. Oblik spektra i raspored energije po pojedinim valnim dužinama zavisi od temperature i osobina površine koja zrači.3. Elektromagnetni spektar Slika 5. Intenzitet zračenja tijela. t ) = C 1 ⋅ λ −5  C2  ⋅  3 λ ⋅T − 1      −1 Gdje su C1 i C2 Plankove konstante. vidljivi dio i infracrveno (IC) područje. valne dužine i optičkih osobina posmatrane površine. od neke minimalne do maksimalne. tj.1 do 100 µm. Valna dužina zračenja λ vezana na frekvenciju vala f i brzinu širenja vala c preko izraza: c = f ⋅λ Iako na visokim temperaturama užarena tijela svijetle. dok se infracrveni dio spektra nalazi neposredno iza vidljivog dijela spektra u području valnih dužina od 0. i prema Plankovom zakonu taj intenzitet iznosi: I (λ .2. tečnosti i plinova je funkcija temperature.7 do 100 µm.

pri čemu se uzimaju u obzir: − − − vlastita emisija i refleksija (E + r ⋅ E * ) . Energija koja pada na osjetni elemenat EOS jednaka je sumi energija koje dolaze od posmatranog tijela. optika koja se koristi u IC ure ajima po obliku jednaka je onoj kod fotografskih aparata. Primjer izvedbe infracrvene kamere 12 Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji . energija koja prolazi kroz tijelo d ⋅ E * * . temperaturu i relativnu vlažnost zraka. Slika 5. udaljenost kamere od posmatranog objekta.4.5.2 Princip rada termografskih ure aja Termografski sistem se sastoji od termografske kamere i jedinice za obradu termograma. Materijali koji se koriste za izradu leća moraju biti propusni za IC zračenje. jedinica za pretvaranje električnog u video signal (D). kvarc ili magnezij za srednje valna IC zračenja. Princip rada savremenog termografskog ure aja Osjetni elemenat u termografskoj kameri mjeri količinu energije koja pada na njegovu površinu i koja odgovara intenzitetu zračenja definiranog dijela IC spektra. osjetni element IC zračenja (C). a to su: germanij. safir. ali različita po materijalima od kojih je napravljena. cink selenid za dugo valna IC zračenja te silikon. Da bi se iz zračenja dospjelog na osjetni elemenat kamere izračunala tačna vrijedost temperature promatranog objekta potrebno je poznavati osobine površine objekta. Računar služi za obradu termograma prema odre enom softveru i u njega se podaci učitavaju s kartice koja se nalazi u kameri. temperaturu okolnih objekata. U samoj kameri integrirana je IC optika (B). monitor i kartica za snimanje podataka (E).5. Slika 5. cink sulfid. energija koja dolazi od okoline E env . Kako su karakteristike elektromagnetskog zračenja jednake za cijeli elektromagnetski spektar.

softver u kameri pruža i drugu mogućnost. slika 5. 5.. a) b) Slika 5. slike 5. Kad se ipak radi o potrebi uklanjanja zračenja koje posmatrani objekat propušta.6.6. Fotografija a) i termogram zida b) Naknadna obrada snimljenih termograma na računaru može biti kvalitativna. Osim utvr ivanja temperature objekta. osobito ako se radi o objektu koji je na temperaturi bliskoj temperaturi okoline. Utjecaj zračenja iz okoliša treba svesti na minimum.Sve ove podatke potrebno je prethodno podesiti kao ulazne parametre u softveru kamere. ispred objektiva kamere stavljaju se različiti filteri. što podrazumijeva samo uočavanje mjesta promjene temperature.9. ili kvantitativna što uključuje odre ivanje iznosa temperatura. tada će na termogramu objekt biti vidljiv. prikazan je termogram zida na kojem se uočavaju hladnija područja koja su posljedica prodora vlage. Na temelju poznavanja temperature objekta i svih prethodno navedenih ulaznih parametara moguće je dobiti vrijednost emisionog faktora posmatrane površine. Pasivna termografija promatra objekte u stacionarnom stanju. Na slici 5. Ukoliko je njegova temperatura dovoljno različita od temperature okoline.3 Termografske metode Prema pristupu mjerenjima i obradi rezultata termografija se dijeli na aktivnu i pasivnu.7. Razlike u iznosima infracrvenog zračenja koje dolaze s površine objekta su ili posljedica razlika u temperaturi ili razlika u osobinama promatrane površine.8. i 5. temperaturnih razlika ili emisionih faktora po pojedinim lokacijama na termogramu. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 13 . čija je funkcija spriječiti prolaz kroz objektiv elektromagnetnih valova onih valnih dužina za koje je posmatranih objekt propustan. te na kvalitativnu i kvantitativnu.

Termografska slika rezervoara sa vertikalnim prikazom promjene temperature Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 14 .7.Slika 5.9.8. Toplotno opterećenje mašinskih dijelova sa prikazanim vrijednostima temperature Slika 5. Na termogramu se lahko uočavaju područija različitih temperatura Slika 5.

Slika 5.11. 5. Slika 5.11. toplotu.c razlika ove dvije slike i otkriva defekt usljed zagrijavanja objekta. ili od olovnog sulfida za temperature veće od 200°C .b predstavlja sliku defekta 5 sekundi nakon zagrijavanja. koja se manifestuje promjenom temperature promatranog objekta očitati i pri tome pomoći pri upravljanju procesa u kojem taj objekat učestvuje u industriji. Cilj je odre eni vid energije. Primjer aktivne termografije Ovisno o strukturi objekta.11. materijala i njegovoj površini dobit će se različiti termogrami posmatrane površine u vremenu.11. za temperature veće od 425 °C .Aktivna termografija zasniva se na posmatranju dinamičkog ponašanja objekta izloženog toplotnoj pobudi.12. Primjer dinamičkog mijenjenja temperature strukture usljed zagrijavanja u toku vremena Predhodna slika daje primjer dinamičke obrade slike. Dinamičke metode se koriste za otkrivanje anomalija kod kojih se temperatura mijenja tokom vremena. a) b) c) Slika 5.10.a je slika defekta 3 sekunde nakon zagrijavanja. Oprema za ispitivanje putem IC termografije Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 15 . 5. dok je 5. Senzori su obično silikonski.

dimnjaka. cjevovoda i izolacije: Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 16 .5.4 Primjeri korištenja IC termografije u industriji Lijevo – Detekcija kvarova na cijevima Desno – Provjera rada izmjenjivača toplote Zatim. česte su primjene pri kontroli spremnika.

mogućnost posmatranja samo površinskih efekata. atmosfere. Treba napomenuti da je za kvalitativne i kvantitativne analize termograma potrebno osposobiti kadrove koji za traženu primjenu moraju vladati termografskim sistemom i poznavati problematiku koja se rješava. Industrijski procesi postaju pouzdaniji. relativno jednostavna interpretacija termograma.5. loše izvedeni ili preopterećeni električni spojevi koji uzrokuju pregrijanja mogu biti otkriveni na vrijeme(slika 5. Održavanje proizvodnog procesa 24 sata na dan. Dok se pod loše osobine mogu navesti: − − − utjecaj emisionog faktora. Manji broj prekida pri mjerenju daje bolju produktivnost i na taj način se izbjegavaju veći i skupi kvarovi na postrojenjima.13. to dalje dovodi do povećanja pouzdanosti cijelog postrojenja jer problemi u postrojenju se rješavaju prije nastanka kvara ili oštećenja ostalih dijelova postrojenja. Smanjuje se opasnost od požara. teško provediva toplotna stimulacija velikih objekata. udaljenosti.5 Prednosti i nedostatci Infracrvena termografija ispunjava zahtjeve koji se dosta često postavljaju pri proizvodnji u industriji. a samim tim radna okolina postaje sigurnija. Primjer nestabilnog električnog spoja koji dovodi do pregrijanja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 17 . široke mogućnosti primjene. 365 dana u godini moguće je zbog velike pouzdanosti opreme za ispitivanje pomoću IC zračenja. brzi odziv. Dakle. geometrije objekta i ostalih osobina tijela na rezultat mjerenja.13. Još neke od prednosti ove metode mjeranja temperature su: − − − − beskontaktno mjerenje.). Prepoznavajući moguće kvarove i planirajući popravke smanjuje se broj kritičnih situacija i vrijeme skupog prekovremenog rada. Loše projektirani. Slika 5.

Primjeri primjene opreme bazirane na infrecrvenoj termografiji Slika 5.Slika 5. Primjeri izvedbe termografskih ure aja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 18 .15.16. Primjena infracrvene tehnologije u medicini pri dijagnosticiranju raka Slika 5.14. Primjena infracrvene tehnologije u automobilskoj industiji pri kontroli radne temperature motora Slika 5.16.

Koeficijent apsorpcije crnog tijela jednak je jedinici (a =1). čije zidovi ne propuštaju svjetlosne zrake. prisutni u termometru. a na svakom djelu zida je ista temperatura. Izolacioni materijali. U prirodi ne postoji apsolutno crno tijelo.6. nekih oštro a nekih manje oštro. U odnosu na neke termometare koji su ranije obra eni. Princip rada pirometra – šematski prikaz Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 19 . Granica primjene pojedinih vrsta termometara na visokim temperaturama je ograničena. Iz ovog prostora svjetlosne zrake izlaze samo kroz mali otvor. za mjerenje temperature nekog medija morali smo detektor termometra dovesti u direktan kontakt (podrazumijevajući tu i zaštitnu cijev) sa mjernim medijem. Radijacijski termometar (pirometar) Pomoću radijacijskih termometara moguće je mjeriti temperature do nekih 1300° a sa C. Na tim temperaturama su materijali podložni intenzivnoj oksidaciji.1. zovemo crnim tijelom. a dijelom reflektovano. pa većina metala od kojih se izra uju zaštitne cijevi omekšavju i tale se. Pirometrom se odre uje temperatura mjerenjem ukupnog intenziteta elektromagnetskog zračenja. odre ujući energiju ili intenzitet zračenja.1. refleksije r i propuštanja p postoji veza a + r + p = 1. ili apsolutno crnim tijelom. i za za crno tijelo vrijedi: I = δ ⋅ T 4 . postaju propustljivi za plinove i ne štite detektor od agresivnog djelovanja istih. Možemo ga zamisliti kao neki potpuno zatvoren prostor. dobijaju veću električnu provodljivost. Takve termometre zovemo još i pirometrima za toplotno zračenje ili jednostavno pirometrima. 6. doveli su do razvoja termometra koji za mjerenje koriste toplotno zračenje. Princip rada i fizikalne osnove mjerenja Svjetlo koje pada na neki predmet dijelom je apsorbovano. Slika 6. Izme u koeficijenta apsorpcije a. Pirometrima mjerimo temperaturu na udaljenosti. onima specijalne izvedbe čak do 3000° Na tim visokim temperaturama mjerenje C. predstavlja velike poteškoće. Zamišljeno tijelo koje apsorbira sve svjetlosne zrake koje na njega padnu. Ovo ograničenje i potrebe mjerenja visokih temperatura. Stefan – Boltzmannov zakon omogućava jednostavno izračunavanje intenziteta zračenja I(T).

odnosno kada je apsorbirani intenzitet zračenja na površini detektora jednak intenzitetu zračenja sa detektora.2. jer povećanjem temperature detektora povećava se i intenzitet emisije. jer na toj temperaturi zrači elektromagnetske valove koji odgovaraju svim bojama vidljivog spektra. Od početka mjerenja temperatura detektora stalno raste ali sve sporije. a kriva 2 sivog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 20 . ali za razne temperature C maksimum zračenja nije na istoj valnoj dužini. Slika 6. Termometar se sastoji od cijevi u kojoj se na ulaznom dijelu nalazi objektiv (L) kojim se fokusira elektromagnetno zračenje koje dolazi sa površine objekta temperature T. Slika 6. Analiza mjerenog ure aja zasniva se na primjeni Stefan – Boltzmanovog zakona. Zagrijano tijelo zrači širok spektar elektromagnetskih valova. Daljim zagrijavanjem ta crvena užarenost postaje sve svjetlija. U početku mjerenja temperatura detektora je na temperaturi instrumenta i nakon što se instrument usmjeri prema površini objekta dolazi do apsorpcije elektromagnetskog zračenja u detektoru. dok oko 1100° prelazi u narandžastu. Sva ova razmatranja se odnose na zračenje crnog tijela. U praksi se susrećemo s tijelima koja zrače manje nego crna tijela i ta tijela nazivamo sivim tijelima. Pirometri se baždare tako er sa apsolutno crnim tijelima.2.Osnovni djelovi mjernog ure aja su prikazani na slici 6. Korištenjem Stefan – Boltzmannov zakona moguće je odrediti uslove ravnoteže: − − intenzitet apsorbovanog zračenja intenzitet zračenja sa detektora I A = ε ⋅ δ ⋅T 4 . Kriva 1 označava zračenje crnog. Mjerni signal se očita kada se uspostavi stacionarno stanje. Najčešće se ε odre uje baždarenjem za pojedine materijale i uvjete mjerenja. Izgled detektora u pirometru I I = δ ⋅ TC4 . Tijela zagrijana ispod 500° žare tamnocrvenim svjetlom. Na površini detektora zavaren je jedan ili više termoparova (termočlanaka) pomoću kojih se mjeri temperatura detektora. 4 ε Tačnost mjerenja radijacijskim termometrom odre ena je pouzdanošću poznavanja vrijednosti koeficijenta emisije ε . U fokusu objektiva nalazi se detektor (crno tijelo) koja ima maksimalni faktor apsorpcije elektromagnetskog zračenja. Izjednačavanjem ova dva izraza može se izraziti temperatura objekta kao temperatura detektora: 1 T = ⋅ TC . a elektromotorna sila EMS termopara je mjerni signal za temperaturu objekta T. a na oko 1400° C C tijelo postiže bijelo usijanje.1. Tijelo zrači bijelo svjetlo.

samo mu je spektralna snaga zračenja proporcionalno manja.3. Prema tome. može se mjeriti energija koja pripada samo jednoj oblasti spektra od svega 0. c) baždarenje pirometra sa vrućom pločom crnog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 21 . b) optički dio pirometra sa kablom za povezvanje sa instrumentom. Radijacijski termometar: a) pirometar sa digitalnim očitanjem. prikazana je razlika izme u zračenja apsolutno crnog i sivog tijela.01 µm i to na valnoj dužini od oko 0. koju zrači površina sivog tijela i energije I I . temperaturu zagrijanog tijela radijacijskim pirometrima možemo mjeriti na sljedeće načine: − − − − može se mjeriti ukupna energija koju tijelo zrači. energija koju zrači ugrijano tijelo u jednom odre enom području spektra može se mjeriti posebnim detektorom. Osnovni zahtjev je da detektor pirometra primi što više energije koju tijelo zrači i to u cijelom spektru. koju zrači pločica na istoj temperaturi.2.65 µm. b) a) c) Slika 6. II Na slici 6. nazivamo koeficijentom emisije ε : ε= IA .Radi toga pri mjerenju temperature pirometri pokazuju uvijek manju temperaturu od stvarne i potrebno je vršiti korekcije. Sivo tijelo definisano je istim osobinama kao i crno. kao što je na primjer fotoćelija. To je crveni dio vidljivog spektra. mjerenjem odnosa intenziteta dvaju boja. Omjer energije I A .

4. ubrajaju se visoka cijena i smetnje kao što su dim.6. prenosivi i pirometri za fiksnu ugradnju Prednosti radijacijskih termometara ogledaju se u beskontaktnom mjerenju temperature. Primjenom staklene leće izdvaja se dio spektra. Izvedbe radjacijskih termometara. − pirometri na boje. − pirometri na principu djelomičnog zračenja (optički pirometri). dobroj stabilnosti i brzom odzivu. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 22 . − fotoelektrički pirometri. koriste se optičke leće i ogledala. Me utim ova pomagala se ne mogu primijeniti na čitav spektar toplotnog zračenja.2. U nedostatke. koji je samo malo širi od vidljivog djela spektra. Pirometar na principu ukupnog zračenja mjeri ukupnu energiju koju prema Stefan – Boltzmannovu zakonu zrači zagrijano tijelo. Izvedbe pirometara Prema metodi mjerenja pirometri se mogu podijeljeni u sljedeće grupe: − pirometri na principu ukupnog zračenja. Prednosti radijacijski h Slika 6. prašina para i slično. Da bi se toplotne zrake mogle fokusirati na što manju površinu.

Princip rada optičkog pirometra – šematski prikaz Instrument se sastoji od cijevi sa dvije konveksnog sočiva. Kroz sočivo prolazi elektromagnetno zračenje sa mjerenog objekta i žarne niti. Iza drugog sočiva nastaje paralelan snop zraka koje zatim prolaze kroz filter crvene boje. izdvojenog iz cijelog spektra toplotnog zračenja. Dakle filter je nepropustan za sve valne dužine vidljivog spektra osim za dio u područiju crvene boje. U tom slučaju intenzitet zračenja na valnoj dužini crvene boje jednak je: I (λ0 . Slika 6. Optički pirometri Sa ovim pirometrima. odnosno podešavanje pirometra. Elektromagnetno zračenje prolazi kroz prvo sočivo.Tn ) = ε (λ0 ) ⋅ I (λ0 .5% do ± 1%. i sama struja je mjerni signal. Ta tačka je ujedno i fokus drugog sočiva.65 µm. vrši ljudskim okom.5. i skuplja se u fokusu. prikazan je princip rada optičkog pirometra. žarne niti i filtera crvene boje.6. U fokusu se nalazi staklena cijev sa žarnom niti. ali se uporedna mjerenja još mogu vršiti i to s tačnošću od ± 0. tada se mora odabrati valna dužina koja se nalazi u vidljivom dijelu spektra. λ = 0. Mjeritelj posmatra istovremeno sliku površine tijela i žarne niti. poželjno je da ta izdvojena valna dužina bude bliže crvenom dijelu spektra. Na slici 6. koji se nazivaju još i pirometri na djelimično zračenje. Da bi instrument mogao obuhvatiti i niže temperature. Ako se odre ivanje temperature. Mjerenje se vrši na taj način da se intenzitet izdvojenog dijela spektra upore uje s intenzitetom svjetlosti jednog baždarenog izvora svjetla. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 23 . Mjerni signal Tn se očita sa instrumenta kada se izjednači sjaj površine objekta i referentne niti instrumenta.1. Mjerenje se provodi tako da se otvor cijevi instrumenta usmjeri prema površini kojoj se mjeri temperatura.T ) za valnu dužinu λ0 . Ova valna dužina je već prilično daleko od valne dužine na koju je oko maksimalno osjetljivo. T ≅ Tn . a Tn je temperatura niti u fokusu instrumenta. Moguće su tri situacije: a) b) c) T < Tn . Sa T je označena temperatura mjerenog objekta. Žarna nit se zagrijava prolazom električne struje. T > Tn .5.2. mjeri se intenzitet zračenja vrlo uskog područja spektra.

ispravno podešavanje intenziteta svijetlosti optičkog pirometra: a) struja struja koja prolazi kroz nit je preslaba T>Tn. a) b) c) Slika 6. dok se ne izjednači sa intenzitetom svjetlosti izvora.Koeficijent emisije referentne niti ima vrijednost 1. Ovdje se posebni zahtjevi postavljaju na nit i optiku.7. = 2  λC ⋅2T   λ C⋅T  λ 5 ⋅  ε 0 − 1 λ 5 ⋅  ε 0 n − 1 o o         Dijeljenjem obje strane sa istim faktorima dobije se:  ε (λ 0 ) ⋅  ε   C2 λ 0 ⋅T n  − 1 = ε   C2 λ 0 ⋅T − 1. Drugom metodom se prigušuje intenzitet zračenja izvora i upore uje s konstantnim intenzitetom svijetlosti niti. U gornji izraz uvrstimo Planckove formule navedene u dijelu o elektromagnetnom zračenju (5. dobija se konačna formulu za izračunavanje temperature objekta T za izmjerenu vrijednost temperature niti Tn : λ 1 1 = + 0 ⋅ ln (ε (λ 0 )) . Elektromagnetno zračenje): ε (λ 0 ) ⋅ C1 C1 . mogu biti mjerilo temperature. a isto tako i položaj na klizaču potenciometra. Zanemare li se vrijednost konstante u odnosu na mnogo veću vrijednost eksponencijalne funkcije. Slika 6. b) ispravno podešeno pri čemu se ne može razlikovati svijetlost niti od svjetlosti posmatrane površine c) na prejakoj struji nit je svijetlija od pozadine T<Tn. T Tn C2 Postoje dvije osnovne izvedbe koje omogućavaju pore enje intenziteta zračenja. Struja ili napon za zagrijavanje niti. Prva metoda je da se zagrijavanje niti može podešavati.6. Izvedbe optičkih pirometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 24 . i nakon toga ako se logaritmira izraz. ali za mjereni objekt treba uzeti vrijednost monohromatskog faktora emisije. jer se moraju izbjeći razni efekti refleksije i savijanja svjetla.1.

Nekada je potrebno mjeriti temperaturu nekih agresivnih medija. Položaj bikromatskog klina je mjerilo za temperaturu. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 25 . Kao detektor kod ovih pirometara služi fotoćelija. koju vrše CO2 i vodena para upotrebljavaju se fotoelektrički pirometri. U tom slučaju. kojom temperaturu utvr ujemo tako da odre ujemo odnos izme u dvije oblasti spektra. Oni imaju i nekoliko nedostataka. pirometri se primjenjuju uspješno pri mjerenju vrlo visokih temperatura. odnos intenziteta zračenja odabranih frekvencija ostaje nepromijenjen. zavisi i od kvalitete površine izvora toplotnog zračenja. C.2. gdje detektor iz bilo kojeg razloga ne može ili ne smije dodirivati mjerni medij. koji uglavnom proizlaze iz činjenice da emisioni koeficijent varira u vrlo širokom rasponu i da. Ako je greška zbog apsorpcije kod pirometara s ogledalom (pirometar na principu C. U nekim slučajevima to je neriješiv problem.2. crvena i zelena) jednoznačna je funkcija temperature. ukupnog zračenja) iznosila 50° na temperaturi od 1700° ona je kod pirometara s lećama iznosi 40° a kod fotoelektričkih pirometara samo 15° C. to ne vrijedi samo za vrlo visoke temperature. a ne koriste ni ukupnu energiju koja je proporcionalna četvrtom stepenu apsolutne temperature. C. Kada se intenzitet zračenja crnog ili sivog tijela oslabi za neki proporcionalni koeficijent.5µm. 6. a teško je realizovati prenos toplote sa rotirajućih dijelova strojeva na detektor kontaktnih termometra. Ovi instrumenti se primjenjuju pri temperaturama od 1000° do C 2000° C. osim od vrste materijala. a fotoelektrički pirometri eliminiraju još veću oblast. Zaključak Radijacijski termometri svojim područjem primjene odlično nadopunjuju termometre. Primjenom staklenih sočiva eliminiraju se sve valne dužine veće od oko 2. 6. Svjetlost filtriranog zračenja upore uje se sa svjetlošću jedne referentne sijalice.2. Piroimetar na boje Pored spomenutih metoda utvr ivanja temperature mjerenjem energije i intenziteta zračenja. Fotoelektrički pirometri Da bi se izbjegli štetni utjecaji apsorpcije toplotnog zračenja. Otklanjanje utjecaja apsorpcije postiže se na taj način da se spektralna osjetljivost fotoćelije smanji u onim oblastima spektra u kojima se utjecaj apsorpcije može mjeriti. odnosno mjerenje je nezavisno od stepena prigušenja. Na nižim temperaturama svakako su pouzdanije razne vrste kontaktnih termometara. u praksi se primjenjuje još jedna metoda.3. Unutar cijelog spektra toplotnog zračenja crnog tijela odnos energije zračenja izme u dvije uske spektralne oblasti (npr. Neki tipovi pirometra ne koriste čitav spektar toplotnog zračenja. pri čemu kontakt nije poželjan. Za razliku od ostalih termometara.6. Me utim. toplotno zračenje ostavlja mogućnost za mjerenje.3. Pirometri na boje rade najčešće s bikromatski obojenim klinom. Pri mjerenju temperature detektor kontaktnih termometra mora doći u dodir sa mjernim medijem.

a njihova primjena. Slika 7. pri čemu se povećava električni otpor zbog intenzivnijeg raspršenja nosioca naelektrisanja na kristalnoj rešetci. + (T − T0 ) [ 2 n ] Pri čemu je T0 referentna temperatura. temperaturi.. Kod poluprovodnika prenos naelektrisanja je limitiran brojem nosilaca naelektrisanja.1. Najčešće se upotrebljava polinomna aproksimacija: R (T ) = R0 1 + α ⋅ (T − T0 ) + β ⋅ (T − T0 ) + . Prikaz promjene relativnog otpora metala i poluprovodnika u temperaturnom području od 200 do 1000 K. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 26 . pod nazivom termistori. počinje tek oko 1940 godine. 1835 godine.. Poluvodički ili termistorski termometri 7. najčešće 0° a R 0 je referentni otpor na toj C.1. Kod metala naelektrisanje se prenosi kretanjem elektrona što dovodi do povećana temperature. Zavisnost električnog otpora provodnika od temperature teško je teoretski izvesti sa dovoljnom tačnošću za široki mjerni opseg. Parametri α . Princip rada Uticaj temperature na električki otpor poluprovodnika poznat je još od Faradejevih eksperimenata sa srebrnim sulfidom.1. Povećanjem temperature dolazi da prelaza nosioca naelektrisanja iz nižih energetski nivoa u vodljivi nivo tako da povećanje temperature kod termistora smanjuje električni otpor što je i prikazano na sliici 7.β i stepen aproksimacije n odre uju se tako da se postigne maksimalna točnost i pouzdanost aproksimacije. pa se zbog toga koriste aproksimacije sa parametrima procijenjenim metodom najmanjih kvadrata. Poluprovodnici sa stabilnijim karakteristikama dobiveni su znatno kasnije.7. Provodnici i poluprovodnici imaju različit mehanizam prenosa naelektrisanja u materijalu.

T – apsolutna temperatura termistora. Raspon nominalnih otpora termistora kreće se u granicama od 1 kΩ do 1000kΩ. R 0 – otpor datog termistora na 20° Tipična vrijednost otpora R 0 je 3 – 20 kΩ na temperaturi od 300 K. gdje je: R – otpor termistora. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 27 . U području oko sobne temperature taj koeficijent varira od 1 do 5% po jednom stepenu Celzijusa. Svi termistori koji se koriste u praksi imaju negativan temperaturni koeficijent.2%. Temperaturni koeficijent za pojedine proizvodne serije termistora istoga tipa može iznositi do ±0. Prikaz uobičajnih izvedbi termistora Poluprovodnički elementi materijal za termistore obično se sastoji od oksida nekog metala ili mješavine tih oksida.Zavisnost otpora termistora od temperature može se izraziti eksponencijalnom jednačinom: R (T ) = R 0 ⋅ e 1 1 B − T T 0      .2.2. taj materijal se nanosi u vrlo tankim slojevima na keramičku podlogu. pojedinih termistora od nominalne vrijednosti iznosi ± 20%. Ovako velika odstupanja stvaraju niz poteškoća u primjeni termistora. Pri -60° vrijednost temperaturnog koeficijenta je dvostruka. Nominalna vrijednost otpora termistora mjeri se na 20° Dopušteno odstupanje otpora C. B – koeficijent C. konstantan za dati termistor. Radi čvrstoće izvedbe. a električki kontakt se ostvaruje pomoću provodnika učvršćenih na različite načine za tu podlogu. a naročito u njihovim serijskim i paralelnim spojevima. Izvedba termistora Slika 7. 7. a pri 150° C C smanjuje se na polovinu.

Co.3. Kriva 1 prikazuje promjenu specifičnog otpora termistora izra enog od oksida mangan-nikla. prikazana je zavisnost promjene otpora od vremena trajanja izlaganja termistora pri temperaturi od 105° Ako termistor izložimo konstantnoj temperaturi. a često se stavljaju u staklene obloge i drže pod vakuumom. − nelinearna funkcija. − velika osjetljivost mjernog signala. − mala jačina struje (manja opterećenja). njegov će se otpor za godinu dana povećati prosječno za oko 1%.01° C. Temperaturno područije primjene termistora ograničeno je raznim fizikalnim pojavama. u zavisnosti od vremena upotrebe. Ove mješavine se presaju u različite oblike. Slika 7. Jedan od velikih nedostataka termistora jest njihova nestabilnost odnosa temperatura – otpor. to brže. Fe itd. Slika 7. Me u glavne osobine termistora ubrajaju se: − veliki otpor.kobalt Na slici 7. I < 10 µA. − reproduktivnost temperature ±0. što je temperatura kojoj je termistor izložen viša. štapići. Termistori se zaštićuju na različite načine. Ono obično iznosi od 100° do 400° C C. Ni.Dimenzije termistora su vrlo male.3. Termistori se odlikuju posebnim karakekteristikama tako da su naročito prikladni za mjerenja gdje je potrebno postići vrlo male vremenske konstante i veliku osjetljivost mjernog signala. kao što su: kuglice. − mala vremenska konstanata (postoje izvedbe sa τ ≈ 1 ms). Taj odnos se s vremenom mijenja.3. Uobičajena vrijednost iznosi od 1 pa do 500 Ω/K na temperaturi od 0° C. Cu. selenida i oksida kao što su Mg. pločice itd. Osjetljivost mjernog signala termistora je vrlo velika. Izvedbe i oblici termistora Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 28 . C. Kriva 2 se odnosi na oksid mangan . Pri proizvodnji termistora koriste se mješavine sulfida.

U središtu se nalazi osjetljivi termistor tako da se otpor termistora. Primjena termistora Budući da se kod termistora radi o promjeni otpora s temperaturom. na mjerenje temperature mogu se primijeniti iste metode kao i pri otporničkim termometrima. vrlo je velika. jer termistori imaju velik temperaturni koeficijent. Brzina odziva termistorskih termometara.4. Enzim je vezan u porama poroznog zrna i tijekom oksidacije se osloba a toplota zbog koje dolazi do rasta temperature u središtu zrna u odnosu na okolinu. Slika 7. Temperaturno povećanje je proporcionalno brzini enzimske reakcije. te veliki specifični otpor. Termistori se koriste i kao “enzim – termistori" za mjerenje koncentracije produkata tokom fermentacije. Osjetljivost mjerenja pomoću termistora vrlo je velika.3. Njihove male dimenzije i mali toplotni kapacitet. odnosno temperatura koristi kao mjerni signal koncentracije. Za specijalne svrhe se grade termistori s brzinom odziva od nekoliko milisekundi do jedne sekunde. daju im u ovoj primjeni niz prednosti. odre ena sa Michaelis – Mentenovim kinetičkim modelom. kao što je već rečeno. njihova jednostavna konstrukcija i velik specifični otpor znatno olakšavaju mjerenje temperature u mnogim slučajevima gdje se to s drugim metodama može vrlo teško provesti. Male dimenzije termistora.7. a brzina reakcije je funkcija koncentracije. Uglavnom se koriste enzimi oksidaze kojima se oksidiraju pojedine komponenete. Termistori se koriste i za termometre sa zračenjem. Primjer primjene termistora u termostatima Enzim – termistor sastoji se od poroznog zrna na koji je vezan enzim koji katalizira specifičnu reakciju koja služi za dobivanje mjernog signala. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 29 .

untz. Opšta razmatranja o mernim sistemima i instrumentima.Literatura Knjige Filip Čorlukić.pdf. Internet www.ppt.fsb. http://www.fsb.hr/termolab/nastava/Infracrvena%20termografija_Vjezbe_FSB_Boras. Miroslav pavlović.pdf.pbf.pdf.php/1/Materijali_u_elektrotehnici/poluvodicki_materijali.yu/~manojlo.hr/termolab/nastava/Kulturna%20bastina_Boras_1. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 30 . www. www. http://www.php?option=displaypage&Itemid=211&op=page&PHPSES SID=b432fb6c2a114c33c4e55771e8080252.fsb.hr/labmra. Mjerenje temperature u industriji. http://www.com/index. Niš. Zagreb. 1980.fe.reotemp. http://www.pps.fsb.bg.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/obv/INFRACRVENA%20TERMO GRAFIJA_VJEZBE_FSB.ac.riteh. 1966.ba/nastava/file.hr/termolab/nastava. http://helix.chem. http://www.hr/termolab/nastava/IC%20prezentacija_FSB.