MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO

Katedra za procesnu tehniku Predmet: E n e r g e t s k a p r o c e s n a m j e r e n j a

Mjerenje temperature u industriji

Student: Amer Avdić Mentor: doc. dr Šefko Šikalo

1.

Uvod
1.1. Definicija
Temperatura je osobina toplote, koja omogućava da toplotna energija prelazi s toplijeg tijela na hladnije. Toplota je oblik energije, dok je temperatura stepen zagrijanosti nekog tijela, odnosno nivo toplotne energije. Kada se mijenja temperatura, ona na različitim tijelima izaziva različite promjene. Na primjer, dužina metalne šipke povećava sa sa povećanjem njene emperature, tečnosti i plinovi povećavaju svoju zapreminu, na izvjesnim temperaturama različiti materijali mijenjaju agregatno stanje, električni provodnici mijenjaju svoj otpor, a zagrijavanjem na njihovim krajevima javlja se električni napon i mnoge druge. Ovi fenomeni se, pod odre enim uslovima, mogu reproducirati i to omogućava konstruisanje ure aja koji mogu mjeriti temperaturu. Činjenica, da se promjene agregatnih stanja pojedinih materija uvijek doga aju na istim temperaturama omogućila je stvaranje temperaturne skale.

2.1. Temperaturna skala
Prema Celzijusovojj temperaturnoj skali, temperatura mržnjenja vode uzima se za nultu temperaturu i označava sa 0°C . Temperatura ključanja vode, pri atmosferskom pritisku, uzeta je kao 100°C . Sve temperature niže od 0°C imaju predznak minus. Kelvinova ili apsolutna temperaturna skala nema negativnih vrijednost temperature, a prema toj skali se nulta temperatura nalazi u apsolutnoj nuli 0 K , odnosno na tempeaturi − 273,15°C . To je ujedno najniža moguća temperatura. Za označavanje temperature kao mjerne veličine uglavnom se služe sljedeće oznake: − − −
T - za apsolutnu ili Kelvinovu temperaturu [K ] ,

t - za Celzijevu temperaturu [0°C ] ,

ϑ - za relativnu temperaturu mjerenu po Fahrenheit-ovoj temperaturnoj skali [0° F ] .

Preračunavanje vrijednosti temperature izražene u jednoj skali (npr. Celzijevoj) u vrijednost po drugoj temperaturnoj skali (Kelvinovoj ili Fahrenheit-ovoj) vrši se prema sljedećim formulama:

t = T − 273,15 =

5 (ϑ − 32) , 9

5 T = t + 273,15 = ϑ + 255,382 , 9

ϑ = t + 32 = T − 459,688 .
U tabeli 1 prikazan je pregled vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice. Vrijednosti temperatura su zaokruživane.

9 5

9 5

Mašinski fakultet Sarajevo

Mjerenje temperature u industriji

1

Tabela 1.1 Vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice

0°C
-273 -200 -100 -50 0 15 25 50 75 100 150

0K
0 73 173 223 273 288 298 323 348 373 423

0° F
-459 -328 -148 -58 32 59 77 122 167 212 302

0°C
200 250 300 350 400 500 600 700 800 900 1000

0K
473 523 573 623 673 773 873 973 1073 1173 1273

0° F
392 482 572 662 752 932 1112 1292 1472 1652 1832

Za mjerenje temperature služimo se čitavim nizom različitih termometara. Oni se razlikuju kako prema principu, tako i prema mjernom područiju na koje se mogu primjeniti. Temperaturni senzori koji se koriste kod termičkog ispitivanja dijele se kontaktne i beskontaktne.

2.

Štapni termometri
2.1. Princip mjerenja
Štapni termometar se zasniva na širenju krutih tijela pod djelovanjem temperature. Ako se uzmu dva štapa iste dužine, ali od različitih materijala i zajedno urone u medij čija se temperatura mijenja, preciznim mjerenjem ćemo lahko ustanoviti da s porastom temperature nastaje razlika u dužini štapova, tj. dužina jednog štapa se pod utjecajem temperature mijenja brže nego dužina drugog štapa. Što je promjena temperature veća, veća je i razlika dužina. Ovaj fenomen se može iskoristiti za mjerenje temperature i upravo taj fenomen koriste štapni termometri. Slika 2.1. Princip rada štapnog termometra. Pomoću kazaljke (k) koja je učvršćena na osnovice (1) i (2) odre uje se razlika istezanja izme u štapa (š) i cijevi (c)
Mašinski fakultet Sarajevo

Na slici 2.1. prikazan je termometar kod kojeg je umjesto dva štapa upotrebljena cijev od jednog materijala, a u nju je stavljen štap od drugog materijala. Kazaljka postavljena u ležajeve 1 i 2 pokazuje promjene temperature.
2

Mjerenje temperature u industriji

Pri izboru materijala moraju se uzeti u obzir slijedeći faktori: temperaturno područje.5mm. pri promjeni temperature od 100° C.2.2 grafički je prikazana promjena dužine različitih materijala u zavisnosti od promjene temperature. Tabela 2.5 ⋅ 10 −6 oko 11.5 ⋅ 10 −6 oko 17. odnosno za cijev.23 ⋅ 10 −6 16.2. Na slici 2. Slika 2.5 ⋅ 10 −6 12. pod utjecajem temperature različitih materijala koji se upotrebljavaju za konstrukciju štapnih termometara Po pravilu se za oblogu detektora. Izvedba Razlika u temperaturnom koeficijentu istezanja različitih krutih tijela relativno je mala i to predstavlja poteškoću pri konstrukciji štapnih termometara. dužina detektora itd.3 ⋅ 10 −6 15. upotrebljava materijal s većim temperaturnim koeficijentom istezanja. Dva štapa različitog materijala.5 ⋅ 10 −6 23. Temperaturni koeficijenti istezanja Materijal Kremeno staklo Koeficijent 1 °C 0. Istezanja. dužine 1m. U tabeli 2.5 ⋅ 10 −6 10. To je vrlo malo linearno pomjeranje da bi se moglo lahko ostvariti kretanje kazaljke.2. navedeni su temperaturni koeficijenti istezanja za neke materijale. tačnost instrumenta.8 ⋅ 10 −6 Sivi liv Čelik Željezo (hemijski čisto) Konstantan Bakar Bronza Aluminij Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 3 . stvaraju dužinsku razliku od oko 1. Na maksimalnim temperaturama se za različite materijale vodi računa i o savijanju materijala.1. agresivnost medija.1.

prednosti i nedostaci Iako je linearno pomjeranje izazvano razlikom istezanja kod štapnih termometara vrlo malo. velike greške radi nejednakog zagrijavanja detektora po cijeloj dužini. pomoću drugog kontrolnog termometra. Termometar je baždaren tako. Kao mjerni instrument. koji reguliraju temperaturu u raznim sušionicama i hladnjacima. Iz slike 2. Oni se stavljaju u pogonu tamo gdje je potrebna robusna konstrukcija i gdje nije važna veća tačnost mjerenja. Područje primjene. Neki od nedostaka štapnih termometara: − − − da bi se dobila dovoljno velika razlika istezanja. potrebna je radi malog temperaturnog koeficijenta istezanja velika dužina detektora. mogućnost izrade veće skale. štapni termometri se primjenjuju prilično rijetko. Mjerno područje i pogreške u mjerenju Minimalne temperature nisu oštro definirane principom mjerenja. 2. nije potrebna nikakva pomoćna energija. Mjerenje temperature u industriji 4 Mašinski fakultet Sarajevo . štapni termometri se ponekad isporučuju s neutralnom podjelom skale. tada samo taj dio učestvuje u istezanju. sila kojom ovo istezanje djeluje vrlo je velika.2. mjerenoj po cijeloj dužini detektora. velik uticaj hla enja dijela detektora koji nastaje radi odvo enja toplote. uz to da u ovu grešku nije uračunata greška koja nastaje uslijed nejednako zagrijanog detektora. Zbog malog temperaturnog koeficijenta istezanja u prenosnom mehanizmu nastaju greške i mrtvi hod. vrlo je čest slučaj u praksi da oni po cijeloj dužini nemaju istu temperaturu kao medij u koji su uronjeni.3. pa sve do vrlo složenih automatskih regulatora za veće zahtjeve. Tada se baždarenje obavlja na licu mjesta. Ovo još više smanjuje tačnost štapnih termometara i ona iznosi oko ± 2% od krajnje vrijednosti skale.2 vidi se da je moguće napraviti štapne termometre i do 1000° C. S obzirom na to da su detektori ove vrste termometara radi malog koeficijenta istezanja obično nešto duži. Pokazivanje štapnog termometra odgovara srednjoj temperaruri detektora. postizanje velikih sila (radi primjene u regulacionoj tehnici). Ukoliko se zagrijava samo jedan dio detektora. Zbog problema da se u primjeni postignu isti uvjeti kao i pri baždarenju. Primjena živinih staklenih termometara u prehrambenoj industriji izbjegava se i tamo ih dobro zamjenjuju štapni termometri.4. da mu je cijela dužina detektora zagrijana na odre enu temperaturu baždarenja. dok su maksimalne ograničene promjenama u materijalu na višim temperaturama. Zato glavnu primjenu štapni termometri su našli u regulacionoj tehnici i to od vrlo jednostavnih regulatora. Prednosti štapnih termometara: − − − − neobično jednostavna i robusna izrada. Ukupno istezanje je u tom slučaju manje i termometar pokazuje manju vrijednost temperature od stvarne. a time i očitavanje s veće udaljenosti.

kao otvorena konstrukcija. trake moraju biti prilično duge. slika 3.1.2.1. ∆T – promjena temperature. Bimetalna spirala može biti savijena u ravni (pljosnata spirala.Bimetalna traka izra ena od metala (A) i (B) Za većinu materijala koji se primjenjuju za izradu bimetalnih traka ovo savijanje je direktno proporcionalno promjeni temperature. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 5 . trake moraju biti duge i tanke. Detektori bimetalnih termometara mogu biti vrlo kratki i izra uju se od nekih 25mm do oko 150mm. koristi i prenosni mehanizam ili prenosnu oprugu savijenu pod uglom od 90° . Slika 3. Jedna izvedba bimetalnih termometara.3. koja kod dužine 100 mm i debljine 1mm daje specifično savijanje od 0. 3.) pri čemu se takvi instrumenti. nego je izvučena u jednostruki ili višestruki pužni oblik (slika 3.2. Prema tome izraz koji povezuje ove dvije veličine glasi: ∆s = K ⋅ pri čemu su: l2 (α A − α B )∆T . Zagrijavanjem ovako dobivene bimetalne trake ona će se saviti na jednu stranu. ali je glavni nedostatak štapnih termometara (malo linearno pomjeranje) otklonjen konstrukcijom bimetalnog termometra. jer materijal od kojeg je izra ena jedna polovina trake (B) ima veći temperaturni koeficijenat istezanja od materijala druge polovine (A).156mm za 1° Iz ovog primjera vidi se da bimetalne C. a slobodni kraj na kazaljku instrumenta. kod koje je ravan skale paralelna s uzdužnom osom tijela termometra. d K – koeficijent izvedbe. Spirala industrijskog tipa instrumenta nije pljosnata.). za bimetalne trake upotrebljava se i kombinacija Ni-Fe. a ugaono kretanje slobodnog kraja se koristi direktno za pokretanje kazaljke. 3. Izvedba Da bi se dobilo dovoljno savijanje. Uz ostale kombinacije. uz α A > α B . a za specijalne svrhe i do 2 metra dužine. l – dužina trake. a raste s kvadratom dužine trake. koriste za mjerenje temperature zraka.1. trake se savijaju u spirale. d – debljina trake. kao i štapni. Jedan kraj spirale se učvršćuje na kućište ili zaštitnu cijev detektora. Jedan kraj bimetalne spirale je učvršćen na zaštitnu cijev detektora.3. Da bi se savijanje bimetalne trake moglo što efikasnije prenjeti na skalu instrumenta. Bimetalni termometri Bimetalni termometri. djeluju na principu istezanja krutih tijela. Princip mjerenja Spojene su dvije trake različitog materijala što je prikazano na slici 3.

Mjerno područje i greške u mjerenju Bimetalni termometri izra uju se za primjenu od približno -160° do 550° C C. Neke izvedbe bimetalnih termometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 6 . Bimetalni termometri za veće temperature nemaju dugotrajnu stabilnost. Iako bimetalni termometri normalno nemaju nikakve prenosne mehanizme.2. Tačnost bimetalnih termometara iznosi obično ±1%.4. ali se izra uju termometri i sa greškama od ± 0. Bimetalna spirala savijena u ravni Slika 3.5% do ± 3%.3. pa se ne preporučuju pri kontinuiranoj upotrebi za temperature preko 400° C. što predstavlja problem pri konstrukciji C bimetalnih termometara za rad ispod te temperature. ali se ono povećava i sa smanjivanjem debljine trake. Me utim sila na slobodnom kraju trake naglo opada sa smanjivanjem debljine trake. Slika 3.3.Slika 3. To može uzrokovati velike greške pri mjerenju. ipak je za pokretanje kazaljke i savladavanje odre enih otpora potrebna neka minimalna sila. savijanje bimetalne trake je veće što je ona duža. Bimetalna spirala savijena u jednostruki pužni oblik 3. Kao što je prikazano. Na temperaturi ispod -160° otklon je vrlo mali.

pouzdanost u radu. 3. Dobri bimetalni termometri dugo zadržavaju svoju tačnost. lahko podešavanje tačnosti. Bimetalni termometri mogu.4. Područje primjene. Glavne prednosti bimetalnih termometara su slijedeće: − − − − − − jednostavnost izvedbe. a za kontrolu je dovoljno izmjeriti temperaturu samo na jednoj tački skale.4 prikazane su neke izvedbe bimetalnih termometara. C termometri sa skalom do 250° mogu prekoračiti za 50%.termostat Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 7 . Brzina odziva bimetalnih termometara može se uporediti s nekim staklenim termometrima. Baždarenje se vrši samo u dvije tačke. pokretanje kazaljke bez prenosnog mehanizma. C 3. a da se ne oštete. Primjena bimetalnih termometara za regulaciju temperature . Na si. za automatsku kompenzaciju utjecaja temperaturnih promjena na razne instrumente. relativno niska cijena. a greške nastaju najčešće radi okretanja kazaljke oko svoje osovine. osim za izradu bimetalnih termometara.5. Primjenu bimetalnih termometara ograničavaju sljedeći nedostaci: − − relativno usko mjerno područje. Da bi se postigla minimalna tačnost (koju garantira proizvo ač) i kod ovih termometara cio detektor mora biti uronjen. Ipak proizvo ači garantiraju ova prekoračenja: − − − bimetalni termometri sa skalom do 150° mogu prekoračiti područje 100%.Za najpreciznije instrumente skale se ne rade serijski. prednosti i nedostaci Bimetalne trake su. biti izloženi znatno većim temperaturama od maksimalne koja je označena na kraju skale. nego se za svaki precizni instrument ručno pravi posebna skala. širu primjenu našle i u izradi različitih kompenzacionih aparata. Slika 3. C termometri sa skalom do 400° mogu prekoračiti za 10%. pregledna skala. neprimjenljivost (ili uz poteškoće) pri izradi automatskih regulatora i pisača.

touol i pentan. U normalnim izvedbama prostor iznad tečnosti u termometru je prazan (vakum). moguće je napraviti nekoliko različitih podjela staklenih termometara. laboratorijske. a naručito voda. Da bi se spriječilo ključanje tečnosti koja se nalazi u cjevčici taj prostor se kod termometara za mjerenje većih temperatura puni inertnim plinovima. − tehnički pentan – skala: -200° do + 20° C C. Pored oklopa. Mjerno područije staklenih termometara ovisi od karakteristika upotrebljene tečnosti. Porastom temperature živa se širi. Pored žive.30° do +750° C C. argon ili ugljen dioksid. radi lakšeg očitanja. na koji se stavlja tanka prozirna staklena cijev (slika 4. Ovako niska maksimalna temperatura znatno ograničava oblast primjene staklenih termometara sa alkoholom. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji Slika 4. uključujući i ručne industrijske. na primjer živa.4. Pod industrijskim termometrima podrazumjevamo najčešće one staklene termometre koji su montirani u posebne zaštitne oklope (slika 4. Alkohol je prilično nepovoljan. koje služi kao zaštita. Očitavanje se vrši na skali koja se nalazi pored cijevčice ili je ugravirana na samu cjevčicu. za punjenje termometra može se iskoristiti gotovo svaka tečnost. Industrijski stakleni termometri 8 .1.1) i primjenjuju se tako da se fiksno instaliraju u cjevovode ili razne posude i postrojenja. Industrijski stakleni termometri 4.1. To su obično vodik. njihova glavna karakteristika podrazumjeva i veću skalu. Ipak. Princip rada. Mnogi stakleni termometri na vrhu cjevčice imaju proširenje. Prema DIN normama za termometre punjene sljedećim tečnostima odgovaraju skale: − živa (bez plinskog punjenja) . karakteristike i podjela Stakleni termometar sastoji se od staklenog rezervoara. − živa (sa plinskim punjenjem) . − toluol . Područije primjene mu je od -110° do 50° C C. Prema primjeni dijele se na: − − − industrijske. pa iz rezervoara prelazi u tanku staklenu cjevčicu. Svakoj temperaturi unutar mjernog područija termometra odgovara visina do koje dopire tečnost u cjevčici.30° do +280° C C.). jer u slučaju prekoračenja predvi ene maksimalne temperature dolazi do pucanja stakla. Na njegov koeficijent širenja znatno utiču razne nečistoće. Proširenje zapravo predstavlja ekspanzionu komoru odnosno rezervoar za tečnost pri prekoračenju maksimalne temperature.1.70° do +100° C C. U rezervoaru se nalazi tečnost. S obzirom na primjenu i izvedbu. najčešće uzimaju se organske tečnosti kao što su etilni alkohol. kliničke.

Zapremina rezervoara (detektora) vrlo je velika u odnosu na zapreminu cjevčice. nije potrebna nikakva pomoćna energija. visok stupanj pouzdanosti u radu. Termometri sa električkim kontaktima U gotovo svim oblastima primjene staklenih termometara susreću se i živini stakleni termometri s električkim kontaktima (slika 4. jednostavna izvedba termometara za pokazivanje maksimalnih i minimalnih vrijednosti.3. lahka uočljivost nekih grešaka (prekidanje niti. Ako je skala Beckmannova termometra duga 25 cm. Ovi kontakti služe za uključivanje različitih alarmnih.01° a osim toga je moguće ocijeniti čak i do 0. Padom temperature nit žive se prekida. kondenzacija po stijenkama). Radi toga mala promjena temperature detektora izaziva veliku promjenu visine žive u cjevčici.2. Sada je termometar spreman za mjerenje vrlo malih temperaturnih razlika. Zagrijavanjem detektora na odre enu temperaturu živa iz detektora prolazi kroz cijevčicu u komoru za presipanje. Slika 4. Prednosti i nedostatci u primjeni Stakleni termometri punjeni tekućinama imaju nekoliko dobrih tehničkih karakteristika.2. C. Stakleni termometar sa električnim kontaktima 4. Normalna jačina struje treba da iznosi ispod 0. To su: − − − − − − velika jednostavnost u primjeni. važnih za njihovu primjenu. Struja koja teče preko kontakata kroz tečnost ne bi smjela preći jačinu od 2 mA (kod 110 V). Što je u komori za presipanje veća količina žive.3. moguće je očitavati 0. Šema Beckmannov-og termometra 4. Beckmannov termometar Ovaj termometar služi za vrlo tačna mjerenja. signalnih ili regulacionih ure aja u trenutku kad nivo tečnosti do e do električkih spojeva i time zatvori strujni krug. Slika 4. Specijalni termometri 4.001 ° C. Tako njegova skala služi za više mjernih područja.3. to instrumenat mjeri niže temperature.4 ili 0. inertnost na agresivne tekućine i plinove. koji su provučeni kroz stijenke kapilare.1.6 mA. Sastoji se od velikog detektora i komore za presipanje žive.).2. ali na nivou temperature na koju smo ga postavili.4.2. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 9 .2.

Vrlo se rijetko doga a da netko vrši ispravku mjerenja. Stakleni termometar sa digitalnim očitavanjem – smanjuje grešku pri očitanju rezultata mjerenja IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela. 5.− − − − − − mogućnost ugradnje električkih kontakta za daljinsko signaliziranje ili za automatsko reguliranje odre ene temperature. lahko se lome. Temperaturna raspodjela posredno daje informaciju o različitim stanjima same površine ili je ipak odraz strukture i unutrašnjeg stanja posmatranog objekta.4.1. Zasniva se na mjerenju intenziteta infracrvenog zračenja s posmatrane površine. koji u sivim tonovima ili nekom kodu boja daje sliku temperaturne raspodjele na površini posmatranog objekta. vodi računa o greškama koje mogu nastati upotrebom staklenih termometara. iako greške mogu biti prilično velike. da se vrlo malo. otežano očitavanje i potreba dovoljne osvijetljenosti. brz odziv na temperaturne promjene u slučaju primjene termometra bez zaštitne cijevi. Slika 5. Pore enje izgleda u vidljivom i infracrvenom spektru Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 10 . ograničenost primjene na višim pritiscima bez zaštitne cijevi. niska cijena. naročito u industriji. Radi njihove jednostavnosti staklenim termometrom se služe gotovo svi koji se na bilo koji način bave temperaturnim mjerenjima. Sva tijela na temperaturama većim od apsolutne nule zrače elektromagnetne valove. Rezultat termografskog mjerenja je termogram. Zračenje čiji je uzrok samo temperatura tijela zove se toplotno zračenje. Infracrvena termografija Slika 4. Treba naglasiti.

tečnosti i plinova je funkcija temperature. koje kroz vakuum putuje brzinom svjetlosti 3 ⋅ 10 8 m/s. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 11 . dok vidljivi dio spektra obuhvata vrlo usko područje unutar područja toplotnog zračenja. a kao val kad se širi kroz prostor. Oblik spektra i raspored energije po pojedinim valnim dužinama zavisi od temperature i osobina površine koja zrači. od neke minimalne do maksimalne. Posmatrajući u smjeru porasta valnih dužina područje toplotnog zračenja se tako može podijeliti na tri uzastopne domene: ultraljubičasto područje.1 do 100 µm.1 Elektromagnetno zračenje Sva tijela konstantno emituju elektromagnetno zračenje. Toplotni efekti su vezani za zračenja u području valnih dužina od 0.7 µm.7 do 100 µm.4 do 0. Zavisnost valne dužine od temperature i intenziteta zračenja Slika 5. Nalazi se u području valnih dužina izme u 0. Elektromagnetni valovi tako imaju dualnu prirodu: valnu i korpuskularnu. valne dužine i optičkih osobina posmatrane površine. Elektromagnetni spektar Slika 5. tj. dio toplotnog zračenja kojeg može registrovati ljudsko oko. vidljivi dio i infracrveno (IC) područje.2. Slika 5. prikazuje elektromagnetski spektar. dok se infracrveni dio spektra nalazi neposredno iza vidljivog dijela spektra u području valnih dužina od 0. vidljiva svjetlost nije jedino zračenje koje ona emitiraju. i prema Plankovom zakonu taj intenzitet iznosi: I (λ . Eksperimenti su potvrdili da se zračenje ponaša kao čestica u svojoj interakciji sa tvari. Intenzitet zračenja tijela.2. t ) = C 1 ⋅ λ −5  C2  ⋅  3 λ ⋅T − 1      −1 Gdje su C1 i C2 Plankove konstante. Valna dužina zračenja λ vezana na frekvenciju vala f i brzinu širenja vala c preko izraza: c = f ⋅λ Iako na visokim temperaturama užarena tijela svijetle.3. Emisioni spektri čvrstih tijela su konstantni i sastoje se od svih valnih dužina. Za apsolutno crno tijelo intenzitet zračenja zavisi samo od valne dužine i temperature.5.

cink selenid za dugo valna IC zračenja te silikon. kvarc ili magnezij za srednje valna IC zračenja. ali različita po materijalima od kojih je napravljena. Slika 5. safir. udaljenost kamere od posmatranog objekta. optika koja se koristi u IC ure ajima po obliku jednaka je onoj kod fotografskih aparata. Primjer izvedbe infracrvene kamere 12 Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji . pri čemu se uzimaju u obzir: − − − vlastita emisija i refleksija (E + r ⋅ E * ) .5. osjetni element IC zračenja (C). temperaturu i relativnu vlažnost zraka. energija koja dolazi od okoline E env .5. Princip rada savremenog termografskog ure aja Osjetni elemenat u termografskoj kameri mjeri količinu energije koja pada na njegovu površinu i koja odgovara intenzitetu zračenja definiranog dijela IC spektra. jedinica za pretvaranje električnog u video signal (D). Računar služi za obradu termograma prema odre enom softveru i u njega se podaci učitavaju s kartice koja se nalazi u kameri. U samoj kameri integrirana je IC optika (B). temperaturu okolnih objekata. Energija koja pada na osjetni elemenat EOS jednaka je sumi energija koje dolaze od posmatranog tijela. energija koja prolazi kroz tijelo d ⋅ E * * . Kako su karakteristike elektromagnetskog zračenja jednake za cijeli elektromagnetski spektar. Da bi se iz zračenja dospjelog na osjetni elemenat kamere izračunala tačna vrijedost temperature promatranog objekta potrebno je poznavati osobine površine objekta. monitor i kartica za snimanje podataka (E). Materijali koji se koriste za izradu leća moraju biti propusni za IC zračenje. cink sulfid. a to su: germanij.2 Princip rada termografskih ure aja Termografski sistem se sastoji od termografske kamere i jedinice za obradu termograma.4. Slika 5.

Osim utvr ivanja temperature objekta. osobito ako se radi o objektu koji je na temperaturi bliskoj temperaturi okoline. temperaturnih razlika ili emisionih faktora po pojedinim lokacijama na termogramu. Kad se ipak radi o potrebi uklanjanja zračenja koje posmatrani objekat propušta. što podrazumijeva samo uočavanje mjesta promjene temperature. Razlike u iznosima infracrvenog zračenja koje dolaze s površine objekta su ili posljedica razlika u temperaturi ili razlika u osobinama promatrane površine. tada će na termogramu objekt biti vidljiv. Ukoliko je njegova temperatura dovoljno različita od temperature okoline. ispred objektiva kamere stavljaju se različiti filteri.6.Sve ove podatke potrebno je prethodno podesiti kao ulazne parametre u softveru kamere. i 5.8. softver u kameri pruža i drugu mogućnost. prikazan je termogram zida na kojem se uočavaju hladnija područja koja su posljedica prodora vlage. a) b) Slika 5.. ili kvantitativna što uključuje odre ivanje iznosa temperatura. Na temelju poznavanja temperature objekta i svih prethodno navedenih ulaznih parametara moguće je dobiti vrijednost emisionog faktora posmatrane površine. Utjecaj zračenja iz okoliša treba svesti na minimum. 5.9. Na slici 5. čija je funkcija spriječiti prolaz kroz objektiv elektromagnetnih valova onih valnih dužina za koje je posmatranih objekt propustan. slika 5.6. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 13 . te na kvalitativnu i kvantitativnu. Pasivna termografija promatra objekte u stacionarnom stanju. slike 5.7. Fotografija a) i termogram zida b) Naknadna obrada snimljenih termograma na računaru može biti kvalitativna.3 Termografske metode Prema pristupu mjerenjima i obradi rezultata termografija se dijeli na aktivnu i pasivnu.

Toplotno opterećenje mašinskih dijelova sa prikazanim vrijednostima temperature Slika 5.Slika 5.9. Termografska slika rezervoara sa vertikalnim prikazom promjene temperature Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 14 .7. Na termogramu se lahko uočavaju područija različitih temperatura Slika 5.8.

a je slika defekta 3 sekunde nakon zagrijavanja. za temperature veće od 425 °C . 5.11. toplotu. Primjer dinamičkog mijenjenja temperature strukture usljed zagrijavanja u toku vremena Predhodna slika daje primjer dinamičke obrade slike. dok je 5.Aktivna termografija zasniva se na posmatranju dinamičkog ponašanja objekta izloženog toplotnoj pobudi.10.11. Oprema za ispitivanje putem IC termografije Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 15 . Slika 5.11. Primjer aktivne termografije Ovisno o strukturi objekta. materijala i njegovoj površini dobit će se različiti termogrami posmatrane površine u vremenu.c razlika ove dvije slike i otkriva defekt usljed zagrijavanja objekta. Cilj je odre eni vid energije.11. koja se manifestuje promjenom temperature promatranog objekta očitati i pri tome pomoći pri upravljanju procesa u kojem taj objekat učestvuje u industriji. Senzori su obično silikonski. Slika 5.b predstavlja sliku defekta 5 sekundi nakon zagrijavanja. a) b) c) Slika 5. 5. Dinamičke metode se koriste za otkrivanje anomalija kod kojih se temperatura mijenja tokom vremena. ili od olovnog sulfida za temperature veće od 200°C .12.

dimnjaka.4 Primjeri korištenja IC termografije u industriji Lijevo – Detekcija kvarova na cijevima Desno – Provjera rada izmjenjivača toplote Zatim. cjevovoda i izolacije: Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 16 .5. česte su primjene pri kontroli spremnika.

Smanjuje se opasnost od požara. relativno jednostavna interpretacija termograma. to dalje dovodi do povećanja pouzdanosti cijelog postrojenja jer problemi u postrojenju se rješavaju prije nastanka kvara ili oštećenja ostalih dijelova postrojenja.13. Loše projektirani. Prepoznavajući moguće kvarove i planirajući popravke smanjuje se broj kritičnih situacija i vrijeme skupog prekovremenog rada. mogućnost posmatranja samo površinskih efekata. Primjer nestabilnog električnog spoja koji dovodi do pregrijanja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 17 . 365 dana u godini moguće je zbog velike pouzdanosti opreme za ispitivanje pomoću IC zračenja. loše izvedeni ili preopterećeni električni spojevi koji uzrokuju pregrijanja mogu biti otkriveni na vrijeme(slika 5. geometrije objekta i ostalih osobina tijela na rezultat mjerenja. Održavanje proizvodnog procesa 24 sata na dan. Manji broj prekida pri mjerenju daje bolju produktivnost i na taj način se izbjegavaju veći i skupi kvarovi na postrojenjima. Još neke od prednosti ove metode mjeranja temperature su: − − − − beskontaktno mjerenje. atmosfere.5. Dakle. a samim tim radna okolina postaje sigurnija. široke mogućnosti primjene.13.5 Prednosti i nedostatci Infracrvena termografija ispunjava zahtjeve koji se dosta često postavljaju pri proizvodnji u industriji. teško provediva toplotna stimulacija velikih objekata.). Industrijski procesi postaju pouzdaniji. Slika 5. Dok se pod loše osobine mogu navesti: − − − utjecaj emisionog faktora. udaljenosti. Treba napomenuti da je za kvalitativne i kvantitativne analize termograma potrebno osposobiti kadrove koji za traženu primjenu moraju vladati termografskim sistemom i poznavati problematiku koja se rješava. brzi odziv.

Primjeri izvedbe termografskih ure aja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 18 . Primjena infracrvene tehnologije u automobilskoj industiji pri kontroli radne temperature motora Slika 5.Slika 5.16.14. Primjena infracrvene tehnologije u medicini pri dijagnosticiranju raka Slika 5.16.15. Primjeri primjene opreme bazirane na infrecrvenoj termografiji Slika 5.

ili apsolutno crnim tijelom. Ovo ograničenje i potrebe mjerenja visokih temperatura. nekih oštro a nekih manje oštro. Stefan – Boltzmannov zakon omogućava jednostavno izračunavanje intenziteta zračenja I(T). Princip rada i fizikalne osnove mjerenja Svjetlo koje pada na neki predmet dijelom je apsorbovano. Radijacijski termometar (pirometar) Pomoću radijacijskih termometara moguće je mjeriti temperature do nekih 1300° a sa C. U odnosu na neke termometare koji su ranije obra eni. Koeficijent apsorpcije crnog tijela jednak je jedinici (a =1). odre ujući energiju ili intenzitet zračenja. doveli su do razvoja termometra koji za mjerenje koriste toplotno zračenje. Možemo ga zamisliti kao neki potpuno zatvoren prostor. i za za crno tijelo vrijedi: I = δ ⋅ T 4 . Pirometrima mjerimo temperaturu na udaljenosti. Takve termometre zovemo još i pirometrima za toplotno zračenje ili jednostavno pirometrima. a dijelom reflektovano. zovemo crnim tijelom. a na svakom djelu zida je ista temperatura. 6. prisutni u termometru. čije zidovi ne propuštaju svjetlosne zrake. Granica primjene pojedinih vrsta termometara na visokim temperaturama je ograničena. Na tim temperaturama su materijali podložni intenzivnoj oksidaciji.6. Iz ovog prostora svjetlosne zrake izlaze samo kroz mali otvor. dobijaju veću električnu provodljivost. za mjerenje temperature nekog medija morali smo detektor termometra dovesti u direktan kontakt (podrazumijevajući tu i zaštitnu cijev) sa mjernim medijem. Princip rada pirometra – šematski prikaz Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 19 . Slika 6. Zamišljeno tijelo koje apsorbira sve svjetlosne zrake koje na njega padnu. Pirometrom se odre uje temperatura mjerenjem ukupnog intenziteta elektromagnetskog zračenja. U prirodi ne postoji apsolutno crno tijelo. pa većina metala od kojih se izra uju zaštitne cijevi omekšavju i tale se.1. postaju propustljivi za plinove i ne štite detektor od agresivnog djelovanja istih. Izme u koeficijenta apsorpcije a.1. onima specijalne izvedbe čak do 3000° Na tim visokim temperaturama mjerenje C. Izolacioni materijali. predstavlja velike poteškoće. refleksije r i propuštanja p postoji veza a + r + p = 1.

Osnovni djelovi mjernog ure aja su prikazani na slici 6. Zagrijano tijelo zrači širok spektar elektromagnetskih valova. Korištenjem Stefan – Boltzmannov zakona moguće je odrediti uslove ravnoteže: − − intenzitet apsorbovanog zračenja intenzitet zračenja sa detektora I A = ε ⋅ δ ⋅T 4 . jer povećanjem temperature detektora povećava se i intenzitet emisije. ali za razne temperature C maksimum zračenja nije na istoj valnoj dužini. Na površini detektora zavaren je jedan ili više termoparova (termočlanaka) pomoću kojih se mjeri temperatura detektora. dok oko 1100° prelazi u narandžastu. a elektromotorna sila EMS termopara je mjerni signal za temperaturu objekta T. Tijelo zrači bijelo svjetlo.2. Tijela zagrijana ispod 500° žare tamnocrvenim svjetlom.1. U fokusu objektiva nalazi se detektor (crno tijelo) koja ima maksimalni faktor apsorpcije elektromagnetskog zračenja. Pirometri se baždare tako er sa apsolutno crnim tijelima. Izjednačavanjem ova dva izraza može se izraziti temperatura objekta kao temperatura detektora: 1 T = ⋅ TC . Najčešće se ε odre uje baždarenjem za pojedine materijale i uvjete mjerenja.2. Slika 6. odnosno kada je apsorbirani intenzitet zračenja na površini detektora jednak intenzitetu zračenja sa detektora. 4 ε Tačnost mjerenja radijacijskim termometrom odre ena je pouzdanošću poznavanja vrijednosti koeficijenta emisije ε . Termometar se sastoji od cijevi u kojoj se na ulaznom dijelu nalazi objektiv (L) kojim se fokusira elektromagnetno zračenje koje dolazi sa površine objekta temperature T. jer na toj temperaturi zrači elektromagnetske valove koji odgovaraju svim bojama vidljivog spektra. Izgled detektora u pirometru I I = δ ⋅ TC4 . Analiza mjerenog ure aja zasniva se na primjeni Stefan – Boltzmanovog zakona. Slika 6. a kriva 2 sivog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 20 . U praksi se susrećemo s tijelima koja zrače manje nego crna tijela i ta tijela nazivamo sivim tijelima. Kriva 1 označava zračenje crnog. U početku mjerenja temperatura detektora je na temperaturi instrumenta i nakon što se instrument usmjeri prema površini objekta dolazi do apsorpcije elektromagnetskog zračenja u detektoru. Mjerni signal se očita kada se uspostavi stacionarno stanje. Od početka mjerenja temperatura detektora stalno raste ali sve sporije. Daljim zagrijavanjem ta crvena užarenost postaje sve svjetlija. a na oko 1400° C C tijelo postiže bijelo usijanje. Sva ova razmatranja se odnose na zračenje crnog tijela.

b) a) c) Slika 6. temperaturu zagrijanog tijela radijacijskim pirometrima možemo mjeriti na sljedeće načine: − − − − može se mjeriti ukupna energija koju tijelo zrači.3. može se mjeriti energija koja pripada samo jednoj oblasti spektra od svega 0. Osnovni zahtjev je da detektor pirometra primi što više energije koju tijelo zrači i to u cijelom spektru. koju zrači površina sivog tijela i energije I I . mjerenjem odnosa intenziteta dvaju boja. koju zrači pločica na istoj temperaturi.2. Prema tome. Radijacijski termometar: a) pirometar sa digitalnim očitanjem. energija koju zrači ugrijano tijelo u jednom odre enom području spektra može se mjeriti posebnim detektorom.01 µm i to na valnoj dužini od oko 0. c) baždarenje pirometra sa vrućom pločom crnog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 21 . samo mu je spektralna snaga zračenja proporcionalno manja. b) optički dio pirometra sa kablom za povezvanje sa instrumentom. II Na slici 6. To je crveni dio vidljivog spektra.Radi toga pri mjerenju temperature pirometri pokazuju uvijek manju temperaturu od stvarne i potrebno je vršiti korekcije. kao što je na primjer fotoćelija. nazivamo koeficijentom emisije ε : ε= IA . Sivo tijelo definisano je istim osobinama kao i crno. Omjer energije I A . prikazana je razlika izme u zračenja apsolutno crnog i sivog tijela.65 µm.

Pirometar na principu ukupnog zračenja mjeri ukupnu energiju koju prema Stefan – Boltzmannovu zakonu zrači zagrijano tijelo.4. Me utim ova pomagala se ne mogu primijeniti na čitav spektar toplotnog zračenja. Prednosti radijacijski h Slika 6. prašina para i slično. Izvedbe pirometara Prema metodi mjerenja pirometri se mogu podijeljeni u sljedeće grupe: − pirometri na principu ukupnog zračenja. Da bi se toplotne zrake mogle fokusirati na što manju površinu. koriste se optičke leće i ogledala. koji je samo malo širi od vidljivog djela spektra. − pirometri na boje. − fotoelektrički pirometri. − pirometri na principu djelomičnog zračenja (optički pirometri). ubrajaju se visoka cijena i smetnje kao što su dim.2. dobroj stabilnosti i brzom odzivu. Izvedbe radjacijskih termometara. prenosivi i pirometri za fiksnu ugradnju Prednosti radijacijskih termometara ogledaju se u beskontaktnom mjerenju temperature. U nedostatke. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 22 . Primjenom staklene leće izdvaja se dio spektra.6.

Mjerenje se vrši na taj način da se intenzitet izdvojenog dijela spektra upore uje s intenzitetom svjetlosti jednog baždarenog izvora svjetla. Princip rada optičkog pirometra – šematski prikaz Instrument se sastoji od cijevi sa dvije konveksnog sočiva. izdvojenog iz cijelog spektra toplotnog zračenja. Moguće su tri situacije: a) b) c) T < Tn . žarne niti i filtera crvene boje. koji se nazivaju još i pirometri na djelimično zračenje. U tom slučaju intenzitet zračenja na valnoj dužini crvene boje jednak je: I (λ0 . vrši ljudskim okom.5% do ± 1%. Ova valna dužina je već prilično daleko od valne dužine na koju je oko maksimalno osjetljivo. poželjno je da ta izdvojena valna dužina bude bliže crvenom dijelu spektra. Da bi instrument mogao obuhvatiti i niže temperature. Žarna nit se zagrijava prolazom električne struje. Kroz sočivo prolazi elektromagnetno zračenje sa mjerenog objekta i žarne niti. odnosno podešavanje pirometra. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 23 . Mjeritelj posmatra istovremeno sliku površine tijela i žarne niti.1. T ≅ Tn . Na slici 6.65 µm. Optički pirometri Sa ovim pirometrima. Slika 6. mjeri se intenzitet zračenja vrlo uskog područja spektra. tada se mora odabrati valna dužina koja se nalazi u vidljivom dijelu spektra. a Tn je temperatura niti u fokusu instrumenta.Tn ) = ε (λ0 ) ⋅ I (λ0 . Ta tačka je ujedno i fokus drugog sočiva. Mjerni signal Tn se očita sa instrumenta kada se izjednači sjaj površine objekta i referentne niti instrumenta. prikazan je princip rada optičkog pirometra. Sa T je označena temperatura mjerenog objekta. Iza drugog sočiva nastaje paralelan snop zraka koje zatim prolaze kroz filter crvene boje.5.5.6. Ako se odre ivanje temperature. U fokusu se nalazi staklena cijev sa žarnom niti. ali se uporedna mjerenja još mogu vršiti i to s tačnošću od ± 0. Dakle filter je nepropustan za sve valne dužine vidljivog spektra osim za dio u područiju crvene boje.2. Mjerenje se provodi tako da se otvor cijevi instrumenta usmjeri prema površini kojoj se mjeri temperatura.T ) za valnu dužinu λ0 . λ = 0. i skuplja se u fokusu. T > Tn . Elektromagnetno zračenje prolazi kroz prvo sočivo. i sama struja je mjerni signal.

Zanemare li se vrijednost konstante u odnosu na mnogo veću vrijednost eksponencijalne funkcije.1. Drugom metodom se prigušuje intenzitet zračenja izvora i upore uje s konstantnim intenzitetom svijetlosti niti. Prva metoda je da se zagrijavanje niti može podešavati. U gornji izraz uvrstimo Planckove formule navedene u dijelu o elektromagnetnom zračenju (5. a isto tako i položaj na klizaču potenciometra. = 2  λC ⋅2T   λ C⋅T  λ 5 ⋅  ε 0 − 1 λ 5 ⋅  ε 0 n − 1 o o         Dijeljenjem obje strane sa istim faktorima dobije se:  ε (λ 0 ) ⋅  ε   C2 λ 0 ⋅T n  − 1 = ε   C2 λ 0 ⋅T − 1. b) ispravno podešeno pri čemu se ne može razlikovati svijetlost niti od svjetlosti posmatrane površine c) na prejakoj struji nit je svijetlija od pozadine T<Tn.Koeficijent emisije referentne niti ima vrijednost 1. ispravno podešavanje intenziteta svijetlosti optičkog pirometra: a) struja struja koja prolazi kroz nit je preslaba T>Tn. Ovdje se posebni zahtjevi postavljaju na nit i optiku. dok se ne izjednači sa intenzitetom svjetlosti izvora.6. Elektromagnetno zračenje): ε (λ 0 ) ⋅ C1 C1 . Slika 6. jer se moraju izbjeći razni efekti refleksije i savijanja svjetla. T Tn C2 Postoje dvije osnovne izvedbe koje omogućavaju pore enje intenziteta zračenja. Struja ili napon za zagrijavanje niti. ali za mjereni objekt treba uzeti vrijednost monohromatskog faktora emisije. dobija se konačna formulu za izračunavanje temperature objekta T za izmjerenu vrijednost temperature niti Tn : λ 1 1 = + 0 ⋅ ln (ε (λ 0 )) . i nakon toga ako se logaritmira izraz.7. a) b) c) Slika 6. mogu biti mjerilo temperature. Izvedbe optičkih pirometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 24 .

Na nižim temperaturama svakako su pouzdanije razne vrste kontaktnih termometara. Pri mjerenju temperature detektor kontaktnih termometra mora doći u dodir sa mjernim medijem. Oni imaju i nekoliko nedostataka. Svjetlost filtriranog zračenja upore uje se sa svjetlošću jedne referentne sijalice.2. U nekim slučajevima to je neriješiv problem. Kao detektor kod ovih pirometara služi fotoćelija.2. odnosno mjerenje je nezavisno od stepena prigušenja. U tom slučaju.3. toplotno zračenje ostavlja mogućnost za mjerenje. a ne koriste ni ukupnu energiju koja je proporcionalna četvrtom stepenu apsolutne temperature.3. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 25 . C. koju vrše CO2 i vodena para upotrebljavaju se fotoelektrički pirometri. Zaključak Radijacijski termometri svojim područjem primjene odlično nadopunjuju termometre.5µm.6. Položaj bikromatskog klina je mjerilo za temperaturu. Neki tipovi pirometra ne koriste čitav spektar toplotnog zračenja. to ne vrijedi samo za vrlo visoke temperature. Me utim. gdje detektor iz bilo kojeg razloga ne može ili ne smije dodirivati mjerni medij. Primjenom staklenih sočiva eliminiraju se sve valne dužine veće od oko 2. osim od vrste materijala. pirometri se primjenjuju uspješno pri mjerenju vrlo visokih temperatura. 6. Piroimetar na boje Pored spomenutih metoda utvr ivanja temperature mjerenjem energije i intenziteta zračenja. crvena i zelena) jednoznačna je funkcija temperature. Unutar cijelog spektra toplotnog zračenja crnog tijela odnos energije zračenja izme u dvije uske spektralne oblasti (npr. Za razliku od ostalih termometara. odnos intenziteta zračenja odabranih frekvencija ostaje nepromijenjen.2. kojom temperaturu utvr ujemo tako da odre ujemo odnos izme u dvije oblasti spektra. ukupnog zračenja) iznosila 50° na temperaturi od 1700° ona je kod pirometara s lećama iznosi 40° a kod fotoelektričkih pirometara samo 15° C. a fotoelektrički pirometri eliminiraju još veću oblast. 6. Otklanjanje utjecaja apsorpcije postiže se na taj način da se spektralna osjetljivost fotoćelije smanji u onim oblastima spektra u kojima se utjecaj apsorpcije može mjeriti. a teško je realizovati prenos toplote sa rotirajućih dijelova strojeva na detektor kontaktnih termometra. u praksi se primjenjuje još jedna metoda. zavisi i od kvalitete površine izvora toplotnog zračenja. Fotoelektrički pirometri Da bi se izbjegli štetni utjecaji apsorpcije toplotnog zračenja. pri čemu kontakt nije poželjan. Pirometri na boje rade najčešće s bikromatski obojenim klinom. koji uglavnom proizlaze iz činjenice da emisioni koeficijent varira u vrlo širokom rasponu i da. C. Kada se intenzitet zračenja crnog ili sivog tijela oslabi za neki proporcionalni koeficijent. Nekada je potrebno mjeriti temperaturu nekih agresivnih medija. Ovi instrumenti se primjenjuju pri temperaturama od 1000° do C 2000° C. Ako je greška zbog apsorpcije kod pirometara s ogledalom (pirometar na principu C.

Slika 7. temperaturi. Kod poluprovodnika prenos naelektrisanja je limitiran brojem nosilaca naelektrisanja. Prikaz promjene relativnog otpora metala i poluprovodnika u temperaturnom području od 200 do 1000 K. pri čemu se povećava električni otpor zbog intenzivnijeg raspršenja nosioca naelektrisanja na kristalnoj rešetci. Najčešće se upotrebljava polinomna aproksimacija: R (T ) = R0 1 + α ⋅ (T − T0 ) + β ⋅ (T − T0 ) + . Kod metala naelektrisanje se prenosi kretanjem elektrona što dovodi do povećana temperature. Zavisnost električnog otpora provodnika od temperature teško je teoretski izvesti sa dovoljnom tačnošću za široki mjerni opseg..β i stepen aproksimacije n odre uju se tako da se postigne maksimalna točnost i pouzdanost aproksimacije. Poluprovodnici sa stabilnijim karakteristikama dobiveni su znatno kasnije. Poluvodički ili termistorski termometri 7.. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 26 . Princip rada Uticaj temperature na električki otpor poluprovodnika poznat je još od Faradejevih eksperimenata sa srebrnim sulfidom. + (T − T0 ) [ 2 n ] Pri čemu je T0 referentna temperatura. 1835 godine. počinje tek oko 1940 godine. pod nazivom termistori.7.1. Povećanjem temperature dolazi da prelaza nosioca naelektrisanja iz nižih energetski nivoa u vodljivi nivo tako da povećanje temperature kod termistora smanjuje električni otpor što je i prikazano na sliici 7. najčešće 0° a R 0 je referentni otpor na toj C.1. a njihova primjena. Parametri α .1. Provodnici i poluprovodnici imaju različit mehanizam prenosa naelektrisanja u materijalu. pa se zbog toga koriste aproksimacije sa parametrima procijenjenim metodom najmanjih kvadrata.

2. Ovako velika odstupanja stvaraju niz poteškoća u primjeni termistora.2. a naročito u njihovim serijskim i paralelnim spojevima. 7. T – apsolutna temperatura termistora. a pri 150° C C smanjuje se na polovinu. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 27 . Prikaz uobičajnih izvedbi termistora Poluprovodnički elementi materijal za termistore obično se sastoji od oksida nekog metala ili mješavine tih oksida. a električki kontakt se ostvaruje pomoću provodnika učvršćenih na različite načine za tu podlogu. Nominalna vrijednost otpora termistora mjeri se na 20° Dopušteno odstupanje otpora C. Svi termistori koji se koriste u praksi imaju negativan temperaturni koeficijent.2%.Zavisnost otpora termistora od temperature može se izraziti eksponencijalnom jednačinom: R (T ) = R 0 ⋅ e 1 1 B − T T 0      . Izvedba termistora Slika 7. konstantan za dati termistor. Radi čvrstoće izvedbe. Temperaturni koeficijent za pojedine proizvodne serije termistora istoga tipa može iznositi do ±0. B – koeficijent C. Raspon nominalnih otpora termistora kreće se u granicama od 1 kΩ do 1000kΩ. gdje je: R – otpor termistora. Pri -60° vrijednost temperaturnog koeficijenta je dvostruka. pojedinih termistora od nominalne vrijednosti iznosi ± 20%. R 0 – otpor datog termistora na 20° Tipična vrijednost otpora R 0 je 3 – 20 kΩ na temperaturi od 300 K. taj materijal se nanosi u vrlo tankim slojevima na keramičku podlogu. U području oko sobne temperature taj koeficijent varira od 1 do 5% po jednom stepenu Celzijusa.

C. Cu.3. Pri proizvodnji termistora koriste se mješavine sulfida. − mala jačina struje (manja opterećenja). Kriva 1 prikazuje promjenu specifičnog otpora termistora izra enog od oksida mangan-nikla. Co. njegov će se otpor za godinu dana povećati prosječno za oko 1%. Slika 7.01° C. Kriva 2 se odnosi na oksid mangan . Osjetljivost mjernog signala termistora je vrlo velika. Taj odnos se s vremenom mijenja.3. a često se stavljaju u staklene obloge i drže pod vakuumom. prikazana je zavisnost promjene otpora od vremena trajanja izlaganja termistora pri temperaturi od 105° Ako termistor izložimo konstantnoj temperaturi. Slika 7. Fe itd. selenida i oksida kao što su Mg.3. Ove mješavine se presaju u različite oblike. štapići.Dimenzije termistora su vrlo male. Jedan od velikih nedostataka termistora jest njihova nestabilnost odnosa temperatura – otpor. Me u glavne osobine termistora ubrajaju se: − veliki otpor. kao što su: kuglice.kobalt Na slici 7. Temperaturno područije primjene termistora ograničeno je raznim fizikalnim pojavama. Termistori se zaštićuju na različite načine. Uobičajena vrijednost iznosi od 1 pa do 500 Ω/K na temperaturi od 0° C. − velika osjetljivost mjernog signala. pločice itd. u zavisnosti od vremena upotrebe. − mala vremenska konstanata (postoje izvedbe sa τ ≈ 1 ms). Termistori se odlikuju posebnim karakekteristikama tako da su naročito prikladni za mjerenja gdje je potrebno postići vrlo male vremenske konstante i veliku osjetljivost mjernog signala. − reproduktivnost temperature ±0. I < 10 µA. Izvedbe i oblici termistora Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 28 . Ni. Ono obično iznosi od 100° do 400° C C. što je temperatura kojoj je termistor izložen viša. − nelinearna funkcija. to brže.

odre ena sa Michaelis – Mentenovim kinetičkim modelom. jer termistori imaju velik temperaturni koeficijent. kao što je već rečeno. Primjer primjene termistora u termostatima Enzim – termistor sastoji se od poroznog zrna na koji je vezan enzim koji katalizira specifičnu reakciju koja služi za dobivanje mjernog signala. njihova jednostavna konstrukcija i velik specifični otpor znatno olakšavaju mjerenje temperature u mnogim slučajevima gdje se to s drugim metodama može vrlo teško provesti. Termistori se koriste i za termometre sa zračenjem. Primjena termistora Budući da se kod termistora radi o promjeni otpora s temperaturom.4.3. Brzina odziva termistorskih termometara. Uglavnom se koriste enzimi oksidaze kojima se oksidiraju pojedine komponenete. Njihove male dimenzije i mali toplotni kapacitet. Slika 7. na mjerenje temperature mogu se primijeniti iste metode kao i pri otporničkim termometrima. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 29 . odnosno temperatura koristi kao mjerni signal koncentracije. Male dimenzije termistora. Termistori se koriste i kao “enzim – termistori" za mjerenje koncentracije produkata tokom fermentacije. daju im u ovoj primjeni niz prednosti.7. vrlo je velika. Osjetljivost mjerenja pomoću termistora vrlo je velika. a brzina reakcije je funkcija koncentracije. Temperaturno povećanje je proporcionalno brzini enzimske reakcije. Enzim je vezan u porama poroznog zrna i tijekom oksidacije se osloba a toplota zbog koje dolazi do rasta temperature u središtu zrna u odnosu na okolinu. te veliki specifični otpor. U središtu se nalazi osjetljivi termistor tako da se otpor termistora. Za specijalne svrhe se grade termistori s brzinom odziva od nekoliko milisekundi do jedne sekunde.

riteh.pdf.fsb.yu/~manojlo.ppt.fsb.ac. http://www. http://www.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/obv/INFRACRVENA%20TERMO GRAFIJA_VJEZBE_FSB.hr/termolab/nastava.pps.untz.chem. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 30 . http://www. 1980.com/index. http://www. Internet www. Opšta razmatranja o mernim sistemima i instrumentima.hr/termolab/nastava/IC%20prezentacija_FSB.pbf.fsb. Mjerenje temperature u industriji. www.hr/termolab/nastava/Infracrvena%20termografija_Vjezbe_FSB_Boras. Miroslav pavlović.Literatura Knjige Filip Čorlukić.reotemp.pdf.fsb. www. 1966. Zagreb.pdf. http://www.fe. http://helix. Niš.php/1/Materijali_u_elektrotehnici/poluvodicki_materijali.php?option=displaypage&Itemid=211&op=page&PHPSES SID=b432fb6c2a114c33c4e55771e8080252.hr/labmra.hr/termolab/nastava/Kulturna%20bastina_Boras_1.bg.ba/nastava/file.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful