Mjerenje Temperature u Industriji_Amer Avdic

MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO

Katedra za procesnu tehniku Predmet: E n e r g e t s k a p r o c e s n a m j e r e n j a

Mjerenje temperature u industriji

Student: Amer Avdić Mentor: doc. dr Šefko Šikalo

1.

Uvod
1.1. Definicija
Temperatura je osobina toplote, koja omogućava da toplotna energija prelazi s toplijeg tijela na hladnije. Toplota je oblik energije, dok je temperatura stepen zagrijanosti nekog tijela, odnosno nivo toplotne energije. Kada se mijenja temperatura, ona na različitim tijelima izaziva različite promjene. Na primjer, dužina metalne šipke povećava sa sa povećanjem njene emperature, tečnosti i plinovi povećavaju svoju zapreminu, na izvjesnim temperaturama različiti materijali mijenjaju agregatno stanje, električni provodnici mijenjaju svoj otpor, a zagrijavanjem na njihovim krajevima javlja se električni napon i mnoge druge. Ovi fenomeni se, pod odre enim uslovima, mogu reproducirati i to omogućava konstruisanje ure aja koji mogu mjeriti temperaturu. Činjenica, da se promjene agregatnih stanja pojedinih materija uvijek doga aju na istim temperaturama omogućila je stvaranje temperaturne skale.

2.1. Temperaturna skala
Prema Celzijusovojj temperaturnoj skali, temperatura mržnjenja vode uzima se za nultu temperaturu i označava sa 0°C . Temperatura ključanja vode, pri atmosferskom pritisku, uzeta je kao 100°C . Sve temperature niže od 0°C imaju predznak minus. Kelvinova ili apsolutna temperaturna skala nema negativnih vrijednost temperature, a prema toj skali se nulta temperatura nalazi u apsolutnoj nuli 0 K , odnosno na tempeaturi − 273,15°C . To je ujedno najniža moguća temperatura. Za označavanje temperature kao mjerne veličine uglavnom se služe sljedeće oznake: − − −
T - za apsolutnu ili Kelvinovu temperaturu [K ] ,

t - za Celzijevu temperaturu [0°C ] ,

ϑ - za relativnu temperaturu mjerenu po Fahrenheit-ovoj temperaturnoj skali [0° F ] .

Preračunavanje vrijednosti temperature izražene u jednoj skali (npr. Celzijevoj) u vrijednost po drugoj temperaturnoj skali (Kelvinovoj ili Fahrenheit-ovoj) vrši se prema sljedećim formulama:

t = T − 273,15 =

5 (ϑ − 32) , 9

5 T = t + 273,15 = ϑ + 255,382 , 9

ϑ = t + 32 = T − 459,688 .
U tabeli 1 prikazan je pregled vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice. Vrijednosti temperatura su zaokruživane.

9 5

9 5

Mašinski fakultet Sarajevo

Mjerenje temperature u industriji

1

Tabela 1.1 Vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice

0°C
-273 -200 -100 -50 0 15 25 50 75 100 150

0K
0 73 173 223 273 288 298 323 348 373 423

0° F
-459 -328 -148 -58 32 59 77 122 167 212 302

0°C
200 250 300 350 400 500 600 700 800 900 1000

0K
473 523 573 623 673 773 873 973 1073 1173 1273

0° F
392 482 572 662 752 932 1112 1292 1472 1652 1832

Za mjerenje temperature služimo se čitavim nizom različitih termometara. Oni se razlikuju kako prema principu, tako i prema mjernom područiju na koje se mogu primjeniti. Temperaturni senzori koji se koriste kod termičkog ispitivanja dijele se kontaktne i beskontaktne.

2.

Štapni termometri
2.1. Princip mjerenja
Štapni termometar se zasniva na širenju krutih tijela pod djelovanjem temperature. Ako se uzmu dva štapa iste dužine, ali od različitih materijala i zajedno urone u medij čija se temperatura mijenja, preciznim mjerenjem ćemo lahko ustanoviti da s porastom temperature nastaje razlika u dužini štapova, tj. dužina jednog štapa se pod utjecajem temperature mijenja brže nego dužina drugog štapa. Što je promjena temperature veća, veća je i razlika dužina. Ovaj fenomen se može iskoristiti za mjerenje temperature i upravo taj fenomen koriste štapni termometri. Slika 2.1. Princip rada štapnog termometra. Pomoću kazaljke (k) koja je učvršćena na osnovice (1) i (2) odre uje se razlika istezanja izme u štapa (š) i cijevi (c)
Mašinski fakultet Sarajevo

Na slici 2.1. prikazan je termometar kod kojeg je umjesto dva štapa upotrebljena cijev od jednog materijala, a u nju je stavljen štap od drugog materijala. Kazaljka postavljena u ležajeve 1 i 2 pokazuje promjene temperature.
2

Mjerenje temperature u industriji

stvaraju dužinsku razliku od oko 1. U tabeli 2. Slika 2.1.23 ⋅ 10 −6 16. To je vrlo malo linearno pomjeranje da bi se moglo lahko ostvariti kretanje kazaljke.5 ⋅ 10 −6 10. Izvedba Razlika u temperaturnom koeficijentu istezanja različitih krutih tijela relativno je mala i to predstavlja poteškoću pri konstrukciji štapnih termometara. Pri izboru materijala moraju se uzeti u obzir slijedeći faktori: temperaturno područje.8 ⋅ 10 −6 Sivi liv Čelik Željezo (hemijski čisto) Konstantan Bakar Bronza Aluminij Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 3 . Dva štapa različitog materijala. agresivnost medija. Istezanja.3 ⋅ 10 −6 15. Temperaturni koeficijenti istezanja Materijal Kremeno staklo Koeficijent 1 °C 0.5mm.2.5 ⋅ 10 −6 oko 11.5 ⋅ 10 −6 12. pri promjeni temperature od 100° C. pod utjecajem temperature različitih materijala koji se upotrebljavaju za konstrukciju štapnih termometara Po pravilu se za oblogu detektora.2. dužine 1m. odnosno za cijev. upotrebljava materijal s većim temperaturnim koeficijentom istezanja. Na maksimalnim temperaturama se za različite materijale vodi računa i o savijanju materijala.2 grafički je prikazana promjena dužine različitih materijala u zavisnosti od promjene temperature. Na slici 2. dužina detektora itd. Tabela 2. navedeni su temperaturni koeficijenti istezanja za neke materijale.2.5 ⋅ 10 −6 oko 17.5 ⋅ 10 −6 23. tačnost instrumenta.1.

koji reguliraju temperaturu u raznim sušionicama i hladnjacima. velik uticaj hla enja dijela detektora koji nastaje radi odvo enja toplote. 2. Ovo još više smanjuje tačnost štapnih termometara i ona iznosi oko ± 2% od krajnje vrijednosti skale. dok su maksimalne ograničene promjenama u materijalu na višim temperaturama. Područje primjene.2 vidi se da je moguće napraviti štapne termometre i do 1000° C. uz to da u ovu grešku nije uračunata greška koja nastaje uslijed nejednako zagrijanog detektora.3. pomoću drugog kontrolnog termometra. štapni termometri se ponekad isporučuju s neutralnom podjelom skale.2. a time i očitavanje s veće udaljenosti. potrebna je radi malog temperaturnog koeficijenta istezanja velika dužina detektora. nije potrebna nikakva pomoćna energija. Mjerno područje i pogreške u mjerenju Minimalne temperature nisu oštro definirane principom mjerenja. Iz slike 2. S obzirom na to da su detektori ove vrste termometara radi malog koeficijenta istezanja obično nešto duži. Oni se stavljaju u pogonu tamo gdje je potrebna robusna konstrukcija i gdje nije važna veća tačnost mjerenja. Primjena živinih staklenih termometara u prehrambenoj industriji izbjegava se i tamo ih dobro zamjenjuju štapni termometri. Termometar je baždaren tako. vrlo je čest slučaj u praksi da oni po cijeloj dužini nemaju istu temperaturu kao medij u koji su uronjeni. Kao mjerni instrument. Mjerenje temperature u industriji 4 Mašinski fakultet Sarajevo .4. Zato glavnu primjenu štapni termometri su našli u regulacionoj tehnici i to od vrlo jednostavnih regulatora. štapni termometri se primjenjuju prilično rijetko. Ukoliko se zagrijava samo jedan dio detektora. mjerenoj po cijeloj dužini detektora. Prednosti štapnih termometara: − − − − neobično jednostavna i robusna izrada. sila kojom ovo istezanje djeluje vrlo je velika. Zbog malog temperaturnog koeficijenta istezanja u prenosnom mehanizmu nastaju greške i mrtvi hod. tada samo taj dio učestvuje u istezanju. pa sve do vrlo složenih automatskih regulatora za veće zahtjeve. Zbog problema da se u primjeni postignu isti uvjeti kao i pri baždarenju. Ukupno istezanje je u tom slučaju manje i termometar pokazuje manju vrijednost temperature od stvarne. Tada se baždarenje obavlja na licu mjesta. postizanje velikih sila (radi primjene u regulacionoj tehnici). Neki od nedostaka štapnih termometara: − − − da bi se dobila dovoljno velika razlika istezanja. Pokazivanje štapnog termometra odgovara srednjoj temperaruri detektora. mogućnost izrade veće skale. velike greške radi nejednakog zagrijavanja detektora po cijeloj dužini. prednosti i nedostaci Iako je linearno pomjeranje izazvano razlikom istezanja kod štapnih termometara vrlo malo. da mu je cijela dužina detektora zagrijana na odre enu temperaturu baždarenja.

kao otvorena konstrukcija. Jedan kraj bimetalne spirale je učvršćen na zaštitnu cijev detektora. a raste s kvadratom dužine trake. jer materijal od kojeg je izra ena jedna polovina trake (B) ima veći temperaturni koeficijenat istezanja od materijala druge polovine (A). trake moraju biti duge i tanke. Bimetalna spirala može biti savijena u ravni (pljosnata spirala. a slobodni kraj na kazaljku instrumenta.). koristi i prenosni mehanizam ili prenosnu oprugu savijenu pod uglom od 90° . nego je izvučena u jednostruki ili višestruki pužni oblik (slika 3. Uz ostale kombinacije. za bimetalne trake upotrebljava se i kombinacija Ni-Fe.) pri čemu se takvi instrumenti.2.3. trake moraju biti prilično duge. koriste za mjerenje temperature zraka. d K – koeficijent izvedbe. Jedan kraj spirale se učvršćuje na kućište ili zaštitnu cijev detektora. trake se savijaju u spirale.Bimetalna traka izra ena od metala (A) i (B) Za većinu materijala koji se primjenjuju za izradu bimetalnih traka ovo savijanje je direktno proporcionalno promjeni temperature. Prema tome izraz koji povezuje ove dvije veličine glasi: ∆s = K ⋅ pri čemu su: l2 (α A − α B )∆T . Bimetalni termometri Bimetalni termometri.1. Izvedba Da bi se dobilo dovoljno savijanje. Slika 3. kod koje je ravan skale paralelna s uzdužnom osom tijela termometra. ∆T – promjena temperature. 3. Da bi se savijanje bimetalne trake moglo što efikasnije prenjeti na skalu instrumenta. 3. Princip mjerenja Spojene su dvije trake različitog materijala što je prikazano na slici 3. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 5 . kao i štapni.1. a ugaono kretanje slobodnog kraja se koristi direktno za pokretanje kazaljke. slika 3.3. Zagrijavanjem ovako dobivene bimetalne trake ona će se saviti na jednu stranu. Jedna izvedba bimetalnih termometara.1. a za specijalne svrhe i do 2 metra dužine. uz α A > α B . Detektori bimetalnih termometara mogu biti vrlo kratki i izra uju se od nekih 25mm do oko 150mm. koja kod dužine 100 mm i debljine 1mm daje specifično savijanje od 0. ali je glavni nedostatak štapnih termometara (malo linearno pomjeranje) otklonjen konstrukcijom bimetalnog termometra. l – dužina trake.156mm za 1° Iz ovog primjera vidi se da bimetalne C.2. Spirala industrijskog tipa instrumenta nije pljosnata. d – debljina trake. djeluju na principu istezanja krutih tijela.

To može uzrokovati velike greške pri mjerenju. Iako bimetalni termometri normalno nemaju nikakve prenosne mehanizme. Neke izvedbe bimetalnih termometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 6 .Slika 3.3. Me utim sila na slobodnom kraju trake naglo opada sa smanjivanjem debljine trake. ali se izra uju termometri i sa greškama od ± 0. Bimetalna spirala savijena u ravni Slika 3. ipak je za pokretanje kazaljke i savladavanje odre enih otpora potrebna neka minimalna sila. Bimetalna spirala savijena u jednostruki pužni oblik 3. ali se ono povećava i sa smanjivanjem debljine trake. savijanje bimetalne trake je veće što je ona duža. Kao što je prikazano. pa se ne preporučuju pri kontinuiranoj upotrebi za temperature preko 400° C. Na temperaturi ispod -160° otklon je vrlo mali. Bimetalni termometri za veće temperature nemaju dugotrajnu stabilnost.5% do ± 3%.2.4.3. Tačnost bimetalnih termometara iznosi obično ±1%. Mjerno područje i greške u mjerenju Bimetalni termometri izra uju se za primjenu od približno -160° do 550° C C. Slika 3. što predstavlja problem pri konstrukciji C bimetalnih termometara za rad ispod te temperature.

relativno niska cijena. Da bi se postigla minimalna tačnost (koju garantira proizvo ač) i kod ovih termometara cio detektor mora biti uronjen. a greške nastaju najčešće radi okretanja kazaljke oko svoje osovine. pregledna skala. pouzdanost u radu. a da se ne oštete. Primjena bimetalnih termometara za regulaciju temperature .5. Primjenu bimetalnih termometara ograničavaju sljedeći nedostaci: − − relativno usko mjerno područje. nego se za svaki precizni instrument ručno pravi posebna skala. Glavne prednosti bimetalnih termometara su slijedeće: − − − − − − jednostavnost izvedbe. za automatsku kompenzaciju utjecaja temperaturnih promjena na razne instrumente. Ipak proizvo ači garantiraju ova prekoračenja: − − − bimetalni termometri sa skalom do 150° mogu prekoračiti područje 100%. Slika 3. Područje primjene. C 3. širu primjenu našle i u izradi različitih kompenzacionih aparata.4 prikazane su neke izvedbe bimetalnih termometara. biti izloženi znatno većim temperaturama od maksimalne koja je označena na kraju skale. a za kontrolu je dovoljno izmjeriti temperaturu samo na jednoj tački skale. prednosti i nedostaci Bimetalne trake su. Baždarenje se vrši samo u dvije tačke.termostat Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 7 . neprimjenljivost (ili uz poteškoće) pri izradi automatskih regulatora i pisača. 3. osim za izradu bimetalnih termometara.Za najpreciznije instrumente skale se ne rade serijski. C termometri sa skalom do 250° mogu prekoračiti za 50%. lahko podešavanje tačnosti. pokretanje kazaljke bez prenosnog mehanizma. C termometri sa skalom do 400° mogu prekoračiti za 10%. Bimetalni termometri mogu. Brzina odziva bimetalnih termometara može se uporediti s nekim staklenim termometrima. Dobri bimetalni termometri dugo zadržavaju svoju tačnost.4. Na si.

Da bi se spriječilo ključanje tečnosti koja se nalazi u cjevčici taj prostor se kod termometara za mjerenje većih temperatura puni inertnim plinovima. Prema DIN normama za termometre punjene sljedećim tečnostima odgovaraju skale: − živa (bez plinskog punjenja) . Očitavanje se vrši na skali koja se nalazi pored cijevčice ili je ugravirana na samu cjevčicu.1.70° do +100° C C. Mnogi stakleni termometri na vrhu cjevčice imaju proširenje. Pored žive.1) i primjenjuju se tako da se fiksno instaliraju u cjevovode ili razne posude i postrojenja. radi lakšeg očitanja. U normalnim izvedbama prostor iznad tečnosti u termometru je prazan (vakum). − tehnički pentan – skala: -200° do + 20° C C.). uključujući i ručne industrijske. S obzirom na primjenu i izvedbu. Mjerno područije staklenih termometara ovisi od karakteristika upotrebljene tečnosti. touol i pentan. Proširenje zapravo predstavlja ekspanzionu komoru odnosno rezervoar za tečnost pri prekoračenju maksimalne temperature. Pored oklopa. Alkohol je prilično nepovoljan. Prema primjeni dijele se na: − − − industrijske. njihova glavna karakteristika podrazumjeva i veću skalu. laboratorijske.1. Porastom temperature živa se širi. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji Slika 4. moguće je napraviti nekoliko različitih podjela staklenih termometara. za punjenje termometra može se iskoristiti gotovo svaka tečnost.4. Područije primjene mu je od -110° do 50° C C. Ovako niska maksimalna temperatura znatno ograničava oblast primjene staklenih termometara sa alkoholom. Pod industrijskim termometrima podrazumjevamo najčešće one staklene termometre koji su montirani u posebne zaštitne oklope (slika 4. Princip rada. na koji se stavlja tanka prozirna staklena cijev (slika 4. kliničke. jer u slučaju prekoračenja predvi ene maksimalne temperature dolazi do pucanja stakla. argon ili ugljen dioksid. na primjer živa. Svakoj temperaturi unutar mjernog područija termometra odgovara visina do koje dopire tečnost u cjevčici.1. koje služi kao zaštita.30° do +280° C C. − živa (sa plinskim punjenjem) . karakteristike i podjela Stakleni termometar sastoji se od staklenog rezervoara. najčešće uzimaju se organske tečnosti kao što su etilni alkohol. Ipak.30° do +750° C C. pa iz rezervoara prelazi u tanku staklenu cjevčicu. a naručito voda. Industrijski stakleni termometri 4. U rezervoaru se nalazi tečnost. − toluol . Industrijski stakleni termometri 8 . Na njegov koeficijent širenja znatno utiču razne nečistoće. To su obično vodik.

Termometri sa električkim kontaktima U gotovo svim oblastima primjene staklenih termometara susreću se i živini stakleni termometri s električkim kontaktima (slika 4. Sada je termometar spreman za mjerenje vrlo malih temperaturnih razlika.2. Tako njegova skala služi za više mjernih područja. Struja koja teče preko kontakata kroz tečnost ne bi smjela preći jačinu od 2 mA (kod 110 V). kondenzacija po stijenkama). Zapremina rezervoara (detektora) vrlo je velika u odnosu na zapreminu cjevčice. jednostavna izvedba termometara za pokazivanje maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Beckmannov termometar Ovaj termometar služi za vrlo tačna mjerenja. Prednosti i nedostatci u primjeni Stakleni termometri punjeni tekućinama imaju nekoliko dobrih tehničkih karakteristika. Sastoji se od velikog detektora i komore za presipanje žive.2.3. Stakleni termometar sa električnim kontaktima 4. Specijalni termometri 4. Ako je skala Beckmannova termometra duga 25 cm. to instrumenat mjeri niže temperature.3. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 9 . signalnih ili regulacionih ure aja u trenutku kad nivo tečnosti do e do električkih spojeva i time zatvori strujni krug.01° a osim toga je moguće ocijeniti čak i do 0.1. važnih za njihovu primjenu. lahka uočljivost nekih grešaka (prekidanje niti. Šema Beckmannov-og termometra 4. Zagrijavanjem detektora na odre enu temperaturu živa iz detektora prolazi kroz cijevčicu u komoru za presipanje. nije potrebna nikakva pomoćna energija. Slika 4. inertnost na agresivne tekućine i plinove.2. moguće je očitavati 0. C.2. Radi toga mala promjena temperature detektora izaziva veliku promjenu visine žive u cjevčici.).4.4 ili 0.2.001 ° C.6 mA.3. To su: − − − − − − velika jednostavnost u primjeni. Slika 4. koji su provučeni kroz stijenke kapilare. ali na nivou temperature na koju smo ga postavili. Ovi kontakti služe za uključivanje različitih alarmnih. visok stupanj pouzdanosti u radu. Padom temperature nit žive se prekida. Normalna jačina struje treba da iznosi ispod 0. Što je u komori za presipanje veća količina žive.

Vrlo se rijetko doga a da netko vrši ispravku mjerenja. ograničenost primjene na višim pritiscima bez zaštitne cijevi. Slika 5. niska cijena. Sva tijela na temperaturama većim od apsolutne nule zrače elektromagnetne valove. Zasniva se na mjerenju intenziteta infracrvenog zračenja s posmatrane površine.− − − − − − mogućnost ugradnje električkih kontakta za daljinsko signaliziranje ili za automatsko reguliranje odre ene temperature. otežano očitavanje i potreba dovoljne osvijetljenosti. da se vrlo malo.1. Treba naglasiti. Temperaturna raspodjela posredno daje informaciju o različitim stanjima same površine ili je ipak odraz strukture i unutrašnjeg stanja posmatranog objekta. Stakleni termometar sa digitalnim očitavanjem – smanjuje grešku pri očitanju rezultata mjerenja IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela.4. Infracrvena termografija Slika 4. iako greške mogu biti prilično velike. lahko se lome. Zračenje čiji je uzrok samo temperatura tijela zove se toplotno zračenje. 5. koji u sivim tonovima ili nekom kodu boja daje sliku temperaturne raspodjele na površini posmatranog objekta. naročito u industriji. Radi njihove jednostavnosti staklenim termometrom se služe gotovo svi koji se na bilo koji način bave temperaturnim mjerenjima. vodi računa o greškama koje mogu nastati upotrebom staklenih termometara. Rezultat termografskog mjerenja je termogram. Pore enje izgleda u vidljivom i infracrvenom spektru Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 10 . brz odziv na temperaturne promjene u slučaju primjene termometra bez zaštitne cijevi.

Slika 5. Posmatrajući u smjeru porasta valnih dužina područje toplotnog zračenja se tako može podijeliti na tri uzastopne domene: ultraljubičasto područje. a kao val kad se širi kroz prostor. Elektromagnetni valovi tako imaju dualnu prirodu: valnu i korpuskularnu. i prema Plankovom zakonu taj intenzitet iznosi: I (λ .2. t ) = C 1 ⋅ λ −5  C2  ⋅  3 λ ⋅T − 1      −1 Gdje su C1 i C2 Plankove konstante. Nalazi se u području valnih dužina izme u 0.1 do 100 µm. dio toplotnog zračenja kojeg može registrovati ljudsko oko. Emisioni spektri čvrstih tijela su konstantni i sastoje se od svih valnih dužina. od neke minimalne do maksimalne. tečnosti i plinova je funkcija temperature. Zavisnost valne dužine od temperature i intenziteta zračenja Slika 5.7 µm. vidljivi dio i infracrveno (IC) područje.2.7 do 100 µm. vidljiva svjetlost nije jedino zračenje koje ona emitiraju. tj. koje kroz vakuum putuje brzinom svjetlosti 3 ⋅ 10 8 m/s. Eksperimenti su potvrdili da se zračenje ponaša kao čestica u svojoj interakciji sa tvari. Valna dužina zračenja λ vezana na frekvenciju vala f i brzinu širenja vala c preko izraza: c = f ⋅λ Iako na visokim temperaturama užarena tijela svijetle. valne dužine i optičkih osobina posmatrane površine. Za apsolutno crno tijelo intenzitet zračenja zavisi samo od valne dužine i temperature. Toplotni efekti su vezani za zračenja u području valnih dužina od 0. prikazuje elektromagnetski spektar.1 Elektromagnetno zračenje Sva tijela konstantno emituju elektromagnetno zračenje. Intenzitet zračenja tijela.3. dok se infracrveni dio spektra nalazi neposredno iza vidljivog dijela spektra u području valnih dužina od 0.5. Elektromagnetni spektar Slika 5.4 do 0. Oblik spektra i raspored energije po pojedinim valnim dužinama zavisi od temperature i osobina površine koja zrači. dok vidljivi dio spektra obuhvata vrlo usko područje unutar područja toplotnog zračenja. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 11 .

monitor i kartica za snimanje podataka (E). ali različita po materijalima od kojih je napravljena. temperaturu i relativnu vlažnost zraka.5. jedinica za pretvaranje električnog u video signal (D). Računar služi za obradu termograma prema odre enom softveru i u njega se podaci učitavaju s kartice koja se nalazi u kameri. osjetni element IC zračenja (C). pri čemu se uzimaju u obzir: − − − vlastita emisija i refleksija (E + r ⋅ E * ) .2 Princip rada termografskih ure aja Termografski sistem se sastoji od termografske kamere i jedinice za obradu termograma. a to su: germanij. energija koja prolazi kroz tijelo d ⋅ E * * . temperaturu okolnih objekata. cink selenid za dugo valna IC zračenja te silikon.5. Da bi se iz zračenja dospjelog na osjetni elemenat kamere izračunala tačna vrijedost temperature promatranog objekta potrebno je poznavati osobine površine objekta. safir. Princip rada savremenog termografskog ure aja Osjetni elemenat u termografskoj kameri mjeri količinu energije koja pada na njegovu površinu i koja odgovara intenzitetu zračenja definiranog dijela IC spektra. Kako su karakteristike elektromagnetskog zračenja jednake za cijeli elektromagnetski spektar. kvarc ili magnezij za srednje valna IC zračenja. Materijali koji se koriste za izradu leća moraju biti propusni za IC zračenje. U samoj kameri integrirana je IC optika (B). Slika 5. Primjer izvedbe infracrvene kamere 12 Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji .4. Slika 5. energija koja dolazi od okoline E env . optika koja se koristi u IC ure ajima po obliku jednaka je onoj kod fotografskih aparata. cink sulfid. Energija koja pada na osjetni elemenat EOS jednaka je sumi energija koje dolaze od posmatranog tijela. udaljenost kamere od posmatranog objekta.

što podrazumijeva samo uočavanje mjesta promjene temperature. 5. Fotografija a) i termogram zida b) Naknadna obrada snimljenih termograma na računaru može biti kvalitativna. a) b) Slika 5. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 13 . slika 5. Na temelju poznavanja temperature objekta i svih prethodno navedenih ulaznih parametara moguće je dobiti vrijednost emisionog faktora posmatrane površine. Kad se ipak radi o potrebi uklanjanja zračenja koje posmatrani objekat propušta. ispred objektiva kamere stavljaju se različiti filteri. čija je funkcija spriječiti prolaz kroz objektiv elektromagnetnih valova onih valnih dužina za koje je posmatranih objekt propustan. prikazan je termogram zida na kojem se uočavaju hladnija područja koja su posljedica prodora vlage. ili kvantitativna što uključuje odre ivanje iznosa temperatura.9. tada će na termogramu objekt biti vidljiv. Razlike u iznosima infracrvenog zračenja koje dolaze s površine objekta su ili posljedica razlika u temperaturi ili razlika u osobinama promatrane površine. Na slici 5.6.8. i 5. Ukoliko je njegova temperatura dovoljno različita od temperature okoline.3 Termografske metode Prema pristupu mjerenjima i obradi rezultata termografija se dijeli na aktivnu i pasivnu.Sve ove podatke potrebno je prethodno podesiti kao ulazne parametre u softveru kamere. te na kvalitativnu i kvantitativnu.. Pasivna termografija promatra objekte u stacionarnom stanju. slike 5.7. Utjecaj zračenja iz okoliša treba svesti na minimum. temperaturnih razlika ili emisionih faktora po pojedinim lokacijama na termogramu. Osim utvr ivanja temperature objekta.6. osobito ako se radi o objektu koji je na temperaturi bliskoj temperaturi okoline. softver u kameri pruža i drugu mogućnost.

9.7.8. Toplotno opterećenje mašinskih dijelova sa prikazanim vrijednostima temperature Slika 5. Termografska slika rezervoara sa vertikalnim prikazom promjene temperature Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 14 .Slika 5. Na termogramu se lahko uočavaju područija različitih temperatura Slika 5.

b predstavlja sliku defekta 5 sekundi nakon zagrijavanja. Primjer aktivne termografije Ovisno o strukturi objekta.11. materijala i njegovoj površini dobit će se različiti termogrami posmatrane površine u vremenu.11.a je slika defekta 3 sekunde nakon zagrijavanja.11. 5.Aktivna termografija zasniva se na posmatranju dinamičkog ponašanja objekta izloženog toplotnoj pobudi. koja se manifestuje promjenom temperature promatranog objekta očitati i pri tome pomoći pri upravljanju procesa u kojem taj objekat učestvuje u industriji. Slika 5.12. dok je 5. Cilj je odre eni vid energije. Primjer dinamičkog mijenjenja temperature strukture usljed zagrijavanja u toku vremena Predhodna slika daje primjer dinamičke obrade slike. Dinamičke metode se koriste za otkrivanje anomalija kod kojih se temperatura mijenja tokom vremena. Oprema za ispitivanje putem IC termografije Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 15 .10. ili od olovnog sulfida za temperature veće od 200°C . Slika 5. 5. za temperature veće od 425 °C .c razlika ove dvije slike i otkriva defekt usljed zagrijavanja objekta. a) b) c) Slika 5. toplotu.11. Senzori su obično silikonski.

5. cjevovoda i izolacije: Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 16 . dimnjaka. česte su primjene pri kontroli spremnika.4 Primjeri korištenja IC termografije u industriji Lijevo – Detekcija kvarova na cijevima Desno – Provjera rada izmjenjivača toplote Zatim.

Smanjuje se opasnost od požara.). Loše projektirani. Održavanje proizvodnog procesa 24 sata na dan. Industrijski procesi postaju pouzdaniji. brzi odziv. široke mogućnosti primjene. Prepoznavajući moguće kvarove i planirajući popravke smanjuje se broj kritičnih situacija i vrijeme skupog prekovremenog rada. geometrije objekta i ostalih osobina tijela na rezultat mjerenja.5.13. a samim tim radna okolina postaje sigurnija. loše izvedeni ili preopterećeni električni spojevi koji uzrokuju pregrijanja mogu biti otkriveni na vrijeme(slika 5. Dok se pod loše osobine mogu navesti: − − − utjecaj emisionog faktora.13. Manji broj prekida pri mjerenju daje bolju produktivnost i na taj način se izbjegavaju veći i skupi kvarovi na postrojenjima. Treba napomenuti da je za kvalitativne i kvantitativne analize termograma potrebno osposobiti kadrove koji za traženu primjenu moraju vladati termografskim sistemom i poznavati problematiku koja se rješava. teško provediva toplotna stimulacija velikih objekata. atmosfere. Primjer nestabilnog električnog spoja koji dovodi do pregrijanja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 17 . udaljenosti. 365 dana u godini moguće je zbog velike pouzdanosti opreme za ispitivanje pomoću IC zračenja. Dakle. Još neke od prednosti ove metode mjeranja temperature su: − − − − beskontaktno mjerenje.5 Prednosti i nedostatci Infracrvena termografija ispunjava zahtjeve koji se dosta često postavljaju pri proizvodnji u industriji. Slika 5. mogućnost posmatranja samo površinskih efekata. to dalje dovodi do povećanja pouzdanosti cijelog postrojenja jer problemi u postrojenju se rješavaju prije nastanka kvara ili oštećenja ostalih dijelova postrojenja. relativno jednostavna interpretacija termograma.

Primjena infracrvene tehnologije u automobilskoj industiji pri kontroli radne temperature motora Slika 5.14. Primjeri izvedbe termografskih ure aja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 18 .Slika 5. Primjena infracrvene tehnologije u medicini pri dijagnosticiranju raka Slika 5.15. Primjeri primjene opreme bazirane na infrecrvenoj termografiji Slika 5.16.16.

nekih oštro a nekih manje oštro. Princip rada pirometra – šematski prikaz Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 19 . onima specijalne izvedbe čak do 3000° Na tim visokim temperaturama mjerenje C. U odnosu na neke termometare koji su ranije obra eni. Stefan – Boltzmannov zakon omogućava jednostavno izračunavanje intenziteta zračenja I(T). Zamišljeno tijelo koje apsorbira sve svjetlosne zrake koje na njega padnu. Radijacijski termometar (pirometar) Pomoću radijacijskih termometara moguće je mjeriti temperature do nekih 1300° a sa C. zovemo crnim tijelom. odre ujući energiju ili intenzitet zračenja. čije zidovi ne propuštaju svjetlosne zrake. Pirometrom se odre uje temperatura mjerenjem ukupnog intenziteta elektromagnetskog zračenja. doveli su do razvoja termometra koji za mjerenje koriste toplotno zračenje. Princip rada i fizikalne osnove mjerenja Svjetlo koje pada na neki predmet dijelom je apsorbovano. prisutni u termometru. postaju propustljivi za plinove i ne štite detektor od agresivnog djelovanja istih. Iz ovog prostora svjetlosne zrake izlaze samo kroz mali otvor. pa većina metala od kojih se izra uju zaštitne cijevi omekšavju i tale se. a na svakom djelu zida je ista temperatura.6. Takve termometre zovemo još i pirometrima za toplotno zračenje ili jednostavno pirometrima. a dijelom reflektovano. Pirometrima mjerimo temperaturu na udaljenosti. Granica primjene pojedinih vrsta termometara na visokim temperaturama je ograničena. Na tim temperaturama su materijali podložni intenzivnoj oksidaciji. U prirodi ne postoji apsolutno crno tijelo. Slika 6. dobijaju veću električnu provodljivost. Možemo ga zamisliti kao neki potpuno zatvoren prostor. za mjerenje temperature nekog medija morali smo detektor termometra dovesti u direktan kontakt (podrazumijevajući tu i zaštitnu cijev) sa mjernim medijem. refleksije r i propuštanja p postoji veza a + r + p = 1. predstavlja velike poteškoće. Ovo ograničenje i potrebe mjerenja visokih temperatura. Izolacioni materijali. ili apsolutno crnim tijelom. Koeficijent apsorpcije crnog tijela jednak je jedinici (a =1).1. 6.1. Izme u koeficijenta apsorpcije a. i za za crno tijelo vrijedi: I = δ ⋅ T 4 .

Slika 6. Tijelo zrači bijelo svjetlo. Na površini detektora zavaren je jedan ili više termoparova (termočlanaka) pomoću kojih se mjeri temperatura detektora. Pirometri se baždare tako er sa apsolutno crnim tijelima. Tijela zagrijana ispod 500° žare tamnocrvenim svjetlom. Izjednačavanjem ova dva izraza može se izraziti temperatura objekta kao temperatura detektora: 1 T = ⋅ TC . Daljim zagrijavanjem ta crvena užarenost postaje sve svjetlija. Izgled detektora u pirometru I I = δ ⋅ TC4 . a na oko 1400° C C tijelo postiže bijelo usijanje. dok oko 1100° prelazi u narandžastu. Mjerni signal se očita kada se uspostavi stacionarno stanje. odnosno kada je apsorbirani intenzitet zračenja na površini detektora jednak intenzitetu zračenja sa detektora. U početku mjerenja temperatura detektora je na temperaturi instrumenta i nakon što se instrument usmjeri prema površini objekta dolazi do apsorpcije elektromagnetskog zračenja u detektoru. U praksi se susrećemo s tijelima koja zrače manje nego crna tijela i ta tijela nazivamo sivim tijelima.2. a elektromotorna sila EMS termopara je mjerni signal za temperaturu objekta T.Osnovni djelovi mjernog ure aja su prikazani na slici 6. jer povećanjem temperature detektora povećava se i intenzitet emisije.2.1. Kriva 1 označava zračenje crnog. Termometar se sastoji od cijevi u kojoj se na ulaznom dijelu nalazi objektiv (L) kojim se fokusira elektromagnetno zračenje koje dolazi sa površine objekta temperature T. Korištenjem Stefan – Boltzmannov zakona moguće je odrediti uslove ravnoteže: − − intenzitet apsorbovanog zračenja intenzitet zračenja sa detektora I A = ε ⋅ δ ⋅T 4 . Sva ova razmatranja se odnose na zračenje crnog tijela. a kriva 2 sivog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 20 . Od početka mjerenja temperatura detektora stalno raste ali sve sporije. Najčešće se ε odre uje baždarenjem za pojedine materijale i uvjete mjerenja. Slika 6. ali za razne temperature C maksimum zračenja nije na istoj valnoj dužini. jer na toj temperaturi zrači elektromagnetske valove koji odgovaraju svim bojama vidljivog spektra. Zagrijano tijelo zrači širok spektar elektromagnetskih valova. Analiza mjerenog ure aja zasniva se na primjeni Stefan – Boltzmanovog zakona. 4 ε Tačnost mjerenja radijacijskim termometrom odre ena je pouzdanošću poznavanja vrijednosti koeficijenta emisije ε . U fokusu objektiva nalazi se detektor (crno tijelo) koja ima maksimalni faktor apsorpcije elektromagnetskog zračenja.

može se mjeriti energija koja pripada samo jednoj oblasti spektra od svega 0. prikazana je razlika izme u zračenja apsolutno crnog i sivog tijela. Osnovni zahtjev je da detektor pirometra primi što više energije koju tijelo zrači i to u cijelom spektru. c) baždarenje pirometra sa vrućom pločom crnog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 21 .3. kao što je na primjer fotoćelija. nazivamo koeficijentom emisije ε : ε= IA . II Na slici 6. koju zrači pločica na istoj temperaturi. energija koju zrači ugrijano tijelo u jednom odre enom području spektra može se mjeriti posebnim detektorom. Sivo tijelo definisano je istim osobinama kao i crno. koju zrači površina sivog tijela i energije I I .2. b) a) c) Slika 6. mjerenjem odnosa intenziteta dvaju boja.Radi toga pri mjerenju temperature pirometri pokazuju uvijek manju temperaturu od stvarne i potrebno je vršiti korekcije. temperaturu zagrijanog tijela radijacijskim pirometrima možemo mjeriti na sljedeće načine: − − − − može se mjeriti ukupna energija koju tijelo zrači.65 µm. Radijacijski termometar: a) pirometar sa digitalnim očitanjem. b) optički dio pirometra sa kablom za povezvanje sa instrumentom. Omjer energije I A . Prema tome. To je crveni dio vidljivog spektra.01 µm i to na valnoj dužini od oko 0. samo mu je spektralna snaga zračenja proporcionalno manja.

6. Primjenom staklene leće izdvaja se dio spektra. Izvedbe pirometara Prema metodi mjerenja pirometri se mogu podijeljeni u sljedeće grupe: − pirometri na principu ukupnog zračenja. ubrajaju se visoka cijena i smetnje kao što su dim. − pirometri na principu djelomičnog zračenja (optički pirometri). koji je samo malo širi od vidljivog djela spektra. Izvedbe radjacijskih termometara. − fotoelektrički pirometri.4. Prednosti radijacijski h Slika 6. Da bi se toplotne zrake mogle fokusirati na što manju površinu. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 22 . koriste se optičke leće i ogledala. dobroj stabilnosti i brzom odzivu. U nedostatke. prenosivi i pirometri za fiksnu ugradnju Prednosti radijacijskih termometara ogledaju se u beskontaktnom mjerenju temperature. prašina para i slično.2. Pirometar na principu ukupnog zračenja mjeri ukupnu energiju koju prema Stefan – Boltzmannovu zakonu zrači zagrijano tijelo. Me utim ova pomagala se ne mogu primijeniti na čitav spektar toplotnog zračenja. − pirometri na boje.

Na slici 6. Mjerenje se provodi tako da se otvor cijevi instrumenta usmjeri prema površini kojoj se mjeri temperatura. Ako se odre ivanje temperature. tada se mora odabrati valna dužina koja se nalazi u vidljivom dijelu spektra.5% do ± 1%. U tom slučaju intenzitet zračenja na valnoj dužini crvene boje jednak je: I (λ0 .T ) za valnu dužinu λ0 .Tn ) = ε (λ0 ) ⋅ I (λ0 . Moguće su tri situacije: a) b) c) T < Tn . mjeri se intenzitet zračenja vrlo uskog područja spektra. ali se uporedna mjerenja još mogu vršiti i to s tačnošću od ± 0. koji se nazivaju još i pirometri na djelimično zračenje. Mjerni signal Tn se očita sa instrumenta kada se izjednači sjaj površine objekta i referentne niti instrumenta. žarne niti i filtera crvene boje. T ≅ Tn . poželjno je da ta izdvojena valna dužina bude bliže crvenom dijelu spektra. i skuplja se u fokusu. Ta tačka je ujedno i fokus drugog sočiva. i sama struja je mjerni signal. Iza drugog sočiva nastaje paralelan snop zraka koje zatim prolaze kroz filter crvene boje. T > Tn . Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 23 . izdvojenog iz cijelog spektra toplotnog zračenja. Slika 6.1. prikazan je princip rada optičkog pirometra. Princip rada optičkog pirometra – šematski prikaz Instrument se sastoji od cijevi sa dvije konveksnog sočiva.6. Da bi instrument mogao obuhvatiti i niže temperature. Žarna nit se zagrijava prolazom električne struje. Optički pirometri Sa ovim pirometrima.5.65 µm. a Tn je temperatura niti u fokusu instrumenta. Ova valna dužina je već prilično daleko od valne dužine na koju je oko maksimalno osjetljivo. U fokusu se nalazi staklena cijev sa žarnom niti. vrši ljudskim okom. Sa T je označena temperatura mjerenog objekta. Elektromagnetno zračenje prolazi kroz prvo sočivo. λ = 0.5. odnosno podešavanje pirometra.2. Mjerenje se vrši na taj način da se intenzitet izdvojenog dijela spektra upore uje s intenzitetom svjetlosti jednog baždarenog izvora svjetla. Kroz sočivo prolazi elektromagnetno zračenje sa mjerenog objekta i žarne niti. Dakle filter je nepropustan za sve valne dužine vidljivog spektra osim za dio u područiju crvene boje. Mjeritelj posmatra istovremeno sliku površine tijela i žarne niti.

= 2  λC ⋅2T   λ C⋅T  λ 5 ⋅  ε 0 − 1 λ 5 ⋅  ε 0 n − 1 o o         Dijeljenjem obje strane sa istim faktorima dobije se:  ε (λ 0 ) ⋅  ε   C2 λ 0 ⋅T n  − 1 = ε   C2 λ 0 ⋅T − 1. Drugom metodom se prigušuje intenzitet zračenja izvora i upore uje s konstantnim intenzitetom svijetlosti niti. dok se ne izjednači sa intenzitetom svjetlosti izvora. Struja ili napon za zagrijavanje niti. jer se moraju izbjeći razni efekti refleksije i savijanja svjetla. Ovdje se posebni zahtjevi postavljaju na nit i optiku. mogu biti mjerilo temperature. U gornji izraz uvrstimo Planckove formule navedene u dijelu o elektromagnetnom zračenju (5.6. dobija se konačna formulu za izračunavanje temperature objekta T za izmjerenu vrijednost temperature niti Tn : λ 1 1 = + 0 ⋅ ln (ε (λ 0 )) .Koeficijent emisije referentne niti ima vrijednost 1.1. a) b) c) Slika 6. Prva metoda je da se zagrijavanje niti može podešavati. a isto tako i položaj na klizaču potenciometra. T Tn C2 Postoje dvije osnovne izvedbe koje omogućavaju pore enje intenziteta zračenja. Izvedbe optičkih pirometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 24 .7. i nakon toga ako se logaritmira izraz. Zanemare li se vrijednost konstante u odnosu na mnogo veću vrijednost eksponencijalne funkcije. ispravno podešavanje intenziteta svijetlosti optičkog pirometra: a) struja struja koja prolazi kroz nit je preslaba T>Tn. b) ispravno podešeno pri čemu se ne može razlikovati svijetlost niti od svjetlosti posmatrane površine c) na prejakoj struji nit je svijetlija od pozadine T<Tn. Slika 6. ali za mjereni objekt treba uzeti vrijednost monohromatskog faktora emisije. Elektromagnetno zračenje): ε (λ 0 ) ⋅ C1 C1 .

Me utim.3. pri čemu kontakt nije poželjan.2. a ne koriste ni ukupnu energiju koja je proporcionalna četvrtom stepenu apsolutne temperature. pirometri se primjenjuju uspješno pri mjerenju vrlo visokih temperatura. crvena i zelena) jednoznačna je funkcija temperature. Otklanjanje utjecaja apsorpcije postiže se na taj način da se spektralna osjetljivost fotoćelije smanji u onim oblastima spektra u kojima se utjecaj apsorpcije može mjeriti. gdje detektor iz bilo kojeg razloga ne može ili ne smije dodirivati mjerni medij. Fotoelektrički pirometri Da bi se izbjegli štetni utjecaji apsorpcije toplotnog zračenja. odnosno mjerenje je nezavisno od stepena prigušenja. Pri mjerenju temperature detektor kontaktnih termometra mora doći u dodir sa mjernim medijem. odnos intenziteta zračenja odabranih frekvencija ostaje nepromijenjen. 6. koji uglavnom proizlaze iz činjenice da emisioni koeficijent varira u vrlo širokom rasponu i da. a fotoelektrički pirometri eliminiraju još veću oblast.2. Ovi instrumenti se primjenjuju pri temperaturama od 1000° do C 2000° C. zavisi i od kvalitete površine izvora toplotnog zračenja.3. Za razliku od ostalih termometara. Svjetlost filtriranog zračenja upore uje se sa svjetlošću jedne referentne sijalice. Oni imaju i nekoliko nedostataka. kojom temperaturu utvr ujemo tako da odre ujemo odnos izme u dvije oblasti spektra. Primjenom staklenih sočiva eliminiraju se sve valne dužine veće od oko 2. Na nižim temperaturama svakako su pouzdanije razne vrste kontaktnih termometara. Kao detektor kod ovih pirometara služi fotoćelija.6. C. toplotno zračenje ostavlja mogućnost za mjerenje. to ne vrijedi samo za vrlo visoke temperature. Piroimetar na boje Pored spomenutih metoda utvr ivanja temperature mjerenjem energije i intenziteta zračenja. Položaj bikromatskog klina je mjerilo za temperaturu. Kada se intenzitet zračenja crnog ili sivog tijela oslabi za neki proporcionalni koeficijent. a teško je realizovati prenos toplote sa rotirajućih dijelova strojeva na detektor kontaktnih termometra. Pirometri na boje rade najčešće s bikromatski obojenim klinom. Unutar cijelog spektra toplotnog zračenja crnog tijela odnos energije zračenja izme u dvije uske spektralne oblasti (npr. Neki tipovi pirometra ne koriste čitav spektar toplotnog zračenja. U nekim slučajevima to je neriješiv problem. U tom slučaju. Ako je greška zbog apsorpcije kod pirometara s ogledalom (pirometar na principu C. C. osim od vrste materijala.5µm. koju vrše CO2 i vodena para upotrebljavaju se fotoelektrički pirometri. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 25 . Nekada je potrebno mjeriti temperaturu nekih agresivnih medija. ukupnog zračenja) iznosila 50° na temperaturi od 1700° ona je kod pirometara s lećama iznosi 40° a kod fotoelektričkih pirometara samo 15° C.2. 6. u praksi se primjenjuje još jedna metoda. Zaključak Radijacijski termometri svojim područjem primjene odlično nadopunjuju termometre.

pod nazivom termistori.β i stepen aproksimacije n odre uju se tako da se postigne maksimalna točnost i pouzdanost aproksimacije. Princip rada Uticaj temperature na električki otpor poluprovodnika poznat je još od Faradejevih eksperimenata sa srebrnim sulfidom. Slika 7. Kod metala naelektrisanje se prenosi kretanjem elektrona što dovodi do povećana temperature. Parametri α . + (T − T0 ) [ 2 n ] Pri čemu je T0 referentna temperatura. Prikaz promjene relativnog otpora metala i poluprovodnika u temperaturnom području od 200 do 1000 K.1. Poluprovodnici sa stabilnijim karakteristikama dobiveni su znatno kasnije. počinje tek oko 1940 godine..1.7. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 26 . Provodnici i poluprovodnici imaju različit mehanizam prenosa naelektrisanja u materijalu. Zavisnost električnog otpora provodnika od temperature teško je teoretski izvesti sa dovoljnom tačnošću za široki mjerni opseg. Povećanjem temperature dolazi da prelaza nosioca naelektrisanja iz nižih energetski nivoa u vodljivi nivo tako da povećanje temperature kod termistora smanjuje električni otpor što je i prikazano na sliici 7. 1835 godine. temperaturi. Poluvodički ili termistorski termometri 7. pri čemu se povećava električni otpor zbog intenzivnijeg raspršenja nosioca naelektrisanja na kristalnoj rešetci. Kod poluprovodnika prenos naelektrisanja je limitiran brojem nosilaca naelektrisanja. najčešće 0° a R 0 je referentni otpor na toj C.. Najčešće se upotrebljava polinomna aproksimacija: R (T ) = R0 1 + α ⋅ (T − T0 ) + β ⋅ (T − T0 ) + . pa se zbog toga koriste aproksimacije sa parametrima procijenjenim metodom najmanjih kvadrata. a njihova primjena.1.

Nominalna vrijednost otpora termistora mjeri se na 20° Dopušteno odstupanje otpora C. Svi termistori koji se koriste u praksi imaju negativan temperaturni koeficijent. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 27 . Prikaz uobičajnih izvedbi termistora Poluprovodnički elementi materijal za termistore obično se sastoji od oksida nekog metala ili mješavine tih oksida. Izvedba termistora Slika 7. taj materijal se nanosi u vrlo tankim slojevima na keramičku podlogu. B – koeficijent C.Zavisnost otpora termistora od temperature može se izraziti eksponencijalnom jednačinom: R (T ) = R 0 ⋅ e 1 1 B − T T 0      .2. 7. a pri 150° C C smanjuje se na polovinu. gdje je: R – otpor termistora. R 0 – otpor datog termistora na 20° Tipična vrijednost otpora R 0 je 3 – 20 kΩ na temperaturi od 300 K.2%.2. konstantan za dati termistor. pojedinih termistora od nominalne vrijednosti iznosi ± 20%. a naročito u njihovim serijskim i paralelnim spojevima. Radi čvrstoće izvedbe. Pri -60° vrijednost temperaturnog koeficijenta je dvostruka. T – apsolutna temperatura termistora. Ovako velika odstupanja stvaraju niz poteškoća u primjeni termistora. Raspon nominalnih otpora termistora kreće se u granicama od 1 kΩ do 1000kΩ. U području oko sobne temperature taj koeficijent varira od 1 do 5% po jednom stepenu Celzijusa. Temperaturni koeficijent za pojedine proizvodne serije termistora istoga tipa može iznositi do ±0. a električki kontakt se ostvaruje pomoću provodnika učvršćenih na različite načine za tu podlogu.

njegov će se otpor za godinu dana povećati prosječno za oko 1%.3.3. štapići. Me u glavne osobine termistora ubrajaju se: − veliki otpor. Termistori se odlikuju posebnim karakekteristikama tako da su naročito prikladni za mjerenja gdje je potrebno postići vrlo male vremenske konstante i veliku osjetljivost mjernog signala. − nelinearna funkcija. − mala jačina struje (manja opterećenja). Ove mješavine se presaju u različite oblike. to brže. Ono obično iznosi od 100° do 400° C C. − mala vremenska konstanata (postoje izvedbe sa τ ≈ 1 ms). Ni. Temperaturno područije primjene termistora ograničeno je raznim fizikalnim pojavama. Cu.3. Kriva 1 prikazuje promjenu specifičnog otpora termistora izra enog od oksida mangan-nikla. pločice itd. prikazana je zavisnost promjene otpora od vremena trajanja izlaganja termistora pri temperaturi od 105° Ako termistor izložimo konstantnoj temperaturi. − velika osjetljivost mjernog signala. Slika 7. Termistori se zaštićuju na različite načine.Dimenzije termistora su vrlo male. u zavisnosti od vremena upotrebe. Jedan od velikih nedostataka termistora jest njihova nestabilnost odnosa temperatura – otpor. Pri proizvodnji termistora koriste se mješavine sulfida. I < 10 µA. Uobičajena vrijednost iznosi od 1 pa do 500 Ω/K na temperaturi od 0° C. selenida i oksida kao što su Mg. a često se stavljaju u staklene obloge i drže pod vakuumom.kobalt Na slici 7. kao što su: kuglice. Kriva 2 se odnosi na oksid mangan . C. Fe itd. Slika 7. Taj odnos se s vremenom mijenja. Osjetljivost mjernog signala termistora je vrlo velika. Izvedbe i oblici termistora Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 28 . Co. − reproduktivnost temperature ±0.01° C. što je temperatura kojoj je termistor izložen viša.

Primjena termistora Budući da se kod termistora radi o promjeni otpora s temperaturom. U središtu se nalazi osjetljivi termistor tako da se otpor termistora. te veliki specifični otpor. njihova jednostavna konstrukcija i velik specifični otpor znatno olakšavaju mjerenje temperature u mnogim slučajevima gdje se to s drugim metodama može vrlo teško provesti. kao što je već rečeno. vrlo je velika. Osjetljivost mjerenja pomoću termistora vrlo je velika. Temperaturno povećanje je proporcionalno brzini enzimske reakcije. Njihove male dimenzije i mali toplotni kapacitet. Slika 7. Male dimenzije termistora. Uglavnom se koriste enzimi oksidaze kojima se oksidiraju pojedine komponenete.3. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 29 . Primjer primjene termistora u termostatima Enzim – termistor sastoji se od poroznog zrna na koji je vezan enzim koji katalizira specifičnu reakciju koja služi za dobivanje mjernog signala. jer termistori imaju velik temperaturni koeficijent. Termistori se koriste i kao “enzim – termistori" za mjerenje koncentracije produkata tokom fermentacije. daju im u ovoj primjeni niz prednosti.4. a brzina reakcije je funkcija koncentracije.7. na mjerenje temperature mogu se primijeniti iste metode kao i pri otporničkim termometrima. odnosno temperatura koristi kao mjerni signal koncentracije. odre ena sa Michaelis – Mentenovim kinetičkim modelom. Termistori se koriste i za termometre sa zračenjem. Enzim je vezan u porama poroznog zrna i tijekom oksidacije se osloba a toplota zbog koje dolazi do rasta temperature u središtu zrna u odnosu na okolinu. Brzina odziva termistorskih termometara. Za specijalne svrhe se grade termistori s brzinom odziva od nekoliko milisekundi do jedne sekunde.

fsb.hr/labmra. 1980.fe. Internet www. www.pdf.chem.pdf. http://www.ba/nastava/file.ppt. http://www.pdf.hr/termolab/nastava/IC%20prezentacija_FSB. http://www.yu/~manojlo. Niš. http://helix.php/1/Materijali_u_elektrotehnici/poluvodicki_materijali. Miroslav pavlović.fsb. Mjerenje temperature u industriji.fsb. Zagreb.hr/termolab/nastava/Infracrvena%20termografija_Vjezbe_FSB_Boras.untz.com/index.php?option=displaypage&Itemid=211&op=page&PHPSES SID=b432fb6c2a114c33c4e55771e8080252.hr/termolab/nastava.hr/termolab/nastava/Kulturna%20bastina_Boras_1. 1966.riteh.ac. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 30 .bg. http://www.pbf.fsb. http://www.pps.reotemp. Opšta razmatranja o mernim sistemima i instrumentima. www.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/obv/INFRACRVENA%20TERMO GRAFIJA_VJEZBE_FSB.Literatura Knjige Filip Čorlukić.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful