MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO

Katedra za procesnu tehniku Predmet: E n e r g e t s k a p r o c e s n a m j e r e n j a

Mjerenje temperature u industriji

Student: Amer Avdić Mentor: doc. dr Šefko Šikalo

1.

Uvod
1.1. Definicija
Temperatura je osobina toplote, koja omogućava da toplotna energija prelazi s toplijeg tijela na hladnije. Toplota je oblik energije, dok je temperatura stepen zagrijanosti nekog tijela, odnosno nivo toplotne energije. Kada se mijenja temperatura, ona na različitim tijelima izaziva različite promjene. Na primjer, dužina metalne šipke povećava sa sa povećanjem njene emperature, tečnosti i plinovi povećavaju svoju zapreminu, na izvjesnim temperaturama različiti materijali mijenjaju agregatno stanje, električni provodnici mijenjaju svoj otpor, a zagrijavanjem na njihovim krajevima javlja se električni napon i mnoge druge. Ovi fenomeni se, pod odre enim uslovima, mogu reproducirati i to omogućava konstruisanje ure aja koji mogu mjeriti temperaturu. Činjenica, da se promjene agregatnih stanja pojedinih materija uvijek doga aju na istim temperaturama omogućila je stvaranje temperaturne skale.

2.1. Temperaturna skala
Prema Celzijusovojj temperaturnoj skali, temperatura mržnjenja vode uzima se za nultu temperaturu i označava sa 0°C . Temperatura ključanja vode, pri atmosferskom pritisku, uzeta je kao 100°C . Sve temperature niže od 0°C imaju predznak minus. Kelvinova ili apsolutna temperaturna skala nema negativnih vrijednost temperature, a prema toj skali se nulta temperatura nalazi u apsolutnoj nuli 0 K , odnosno na tempeaturi − 273,15°C . To je ujedno najniža moguća temperatura. Za označavanje temperature kao mjerne veličine uglavnom se služe sljedeće oznake: − − −
T - za apsolutnu ili Kelvinovu temperaturu [K ] ,

t - za Celzijevu temperaturu [0°C ] ,

ϑ - za relativnu temperaturu mjerenu po Fahrenheit-ovoj temperaturnoj skali [0° F ] .

Preračunavanje vrijednosti temperature izražene u jednoj skali (npr. Celzijevoj) u vrijednost po drugoj temperaturnoj skali (Kelvinovoj ili Fahrenheit-ovoj) vrši se prema sljedećim formulama:

t = T − 273,15 =

5 (ϑ − 32) , 9

5 T = t + 273,15 = ϑ + 255,382 , 9

ϑ = t + 32 = T − 459,688 .
U tabeli 1 prikazan je pregled vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice. Vrijednosti temperatura su zaokruživane.

9 5

9 5

Mašinski fakultet Sarajevo

Mjerenje temperature u industriji

1

Tabela 1.1 Vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice

0°C
-273 -200 -100 -50 0 15 25 50 75 100 150

0K
0 73 173 223 273 288 298 323 348 373 423

0° F
-459 -328 -148 -58 32 59 77 122 167 212 302

0°C
200 250 300 350 400 500 600 700 800 900 1000

0K
473 523 573 623 673 773 873 973 1073 1173 1273

0° F
392 482 572 662 752 932 1112 1292 1472 1652 1832

Za mjerenje temperature služimo se čitavim nizom različitih termometara. Oni se razlikuju kako prema principu, tako i prema mjernom područiju na koje se mogu primjeniti. Temperaturni senzori koji se koriste kod termičkog ispitivanja dijele se kontaktne i beskontaktne.

2.

Štapni termometri
2.1. Princip mjerenja
Štapni termometar se zasniva na širenju krutih tijela pod djelovanjem temperature. Ako se uzmu dva štapa iste dužine, ali od različitih materijala i zajedno urone u medij čija se temperatura mijenja, preciznim mjerenjem ćemo lahko ustanoviti da s porastom temperature nastaje razlika u dužini štapova, tj. dužina jednog štapa se pod utjecajem temperature mijenja brže nego dužina drugog štapa. Što je promjena temperature veća, veća je i razlika dužina. Ovaj fenomen se može iskoristiti za mjerenje temperature i upravo taj fenomen koriste štapni termometri. Slika 2.1. Princip rada štapnog termometra. Pomoću kazaljke (k) koja je učvršćena na osnovice (1) i (2) odre uje se razlika istezanja izme u štapa (š) i cijevi (c)
Mašinski fakultet Sarajevo

Na slici 2.1. prikazan je termometar kod kojeg je umjesto dva štapa upotrebljena cijev od jednog materijala, a u nju je stavljen štap od drugog materijala. Kazaljka postavljena u ležajeve 1 i 2 pokazuje promjene temperature.
2

Mjerenje temperature u industriji

U tabeli 2. pod utjecajem temperature različitih materijala koji se upotrebljavaju za konstrukciju štapnih termometara Po pravilu se za oblogu detektora. tačnost instrumenta.1.2.5 ⋅ 10 −6 10. Slika 2. stvaraju dužinsku razliku od oko 1.5 ⋅ 10 −6 oko 17.8 ⋅ 10 −6 Sivi liv Čelik Željezo (hemijski čisto) Konstantan Bakar Bronza Aluminij Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 3 . Istezanja. Dva štapa različitog materijala. Tabela 2.1.2 grafički je prikazana promjena dužine različitih materijala u zavisnosti od promjene temperature. navedeni su temperaturni koeficijenti istezanja za neke materijale.5mm.5 ⋅ 10 −6 12.2.3 ⋅ 10 −6 15. Temperaturni koeficijenti istezanja Materijal Kremeno staklo Koeficijent 1 °C 0. To je vrlo malo linearno pomjeranje da bi se moglo lahko ostvariti kretanje kazaljke. Izvedba Razlika u temperaturnom koeficijentu istezanja različitih krutih tijela relativno je mala i to predstavlja poteškoću pri konstrukciji štapnih termometara.5 ⋅ 10 −6 oko 11. odnosno za cijev. Na slici 2. agresivnost medija.23 ⋅ 10 −6 16. Na maksimalnim temperaturama se za različite materijale vodi računa i o savijanju materijala. pri promjeni temperature od 100° C.5 ⋅ 10 −6 23. upotrebljava materijal s većim temperaturnim koeficijentom istezanja. dužine 1m. Pri izboru materijala moraju se uzeti u obzir slijedeći faktori: temperaturno područje. dužina detektora itd.2.

štapni termometri se primjenjuju prilično rijetko. sila kojom ovo istezanje djeluje vrlo je velika. nije potrebna nikakva pomoćna energija. a time i očitavanje s veće udaljenosti. dok su maksimalne ograničene promjenama u materijalu na višim temperaturama. S obzirom na to da su detektori ove vrste termometara radi malog koeficijenta istezanja obično nešto duži. Zbog problema da se u primjeni postignu isti uvjeti kao i pri baždarenju. Mjerenje temperature u industriji 4 Mašinski fakultet Sarajevo . Termometar je baždaren tako. 2. tada samo taj dio učestvuje u istezanju.2. Oni se stavljaju u pogonu tamo gdje je potrebna robusna konstrukcija i gdje nije važna veća tačnost mjerenja. Zbog malog temperaturnog koeficijenta istezanja u prenosnom mehanizmu nastaju greške i mrtvi hod. postizanje velikih sila (radi primjene u regulacionoj tehnici). Kao mjerni instrument. Pokazivanje štapnog termometra odgovara srednjoj temperaruri detektora. Neki od nedostaka štapnih termometara: − − − da bi se dobila dovoljno velika razlika istezanja. Iz slike 2. koji reguliraju temperaturu u raznim sušionicama i hladnjacima. potrebna je radi malog temperaturnog koeficijenta istezanja velika dužina detektora.3. Ukupno istezanje je u tom slučaju manje i termometar pokazuje manju vrijednost temperature od stvarne. velik uticaj hla enja dijela detektora koji nastaje radi odvo enja toplote. da mu je cijela dužina detektora zagrijana na odre enu temperaturu baždarenja. pomoću drugog kontrolnog termometra. vrlo je čest slučaj u praksi da oni po cijeloj dužini nemaju istu temperaturu kao medij u koji su uronjeni. velike greške radi nejednakog zagrijavanja detektora po cijeloj dužini. Ukoliko se zagrijava samo jedan dio detektora. mjerenoj po cijeloj dužini detektora. mogućnost izrade veće skale. Tada se baždarenje obavlja na licu mjesta. Prednosti štapnih termometara: − − − − neobično jednostavna i robusna izrada.2 vidi se da je moguće napraviti štapne termometre i do 1000° C. Ovo još više smanjuje tačnost štapnih termometara i ona iznosi oko ± 2% od krajnje vrijednosti skale. uz to da u ovu grešku nije uračunata greška koja nastaje uslijed nejednako zagrijanog detektora. pa sve do vrlo složenih automatskih regulatora za veće zahtjeve. prednosti i nedostaci Iako je linearno pomjeranje izazvano razlikom istezanja kod štapnih termometara vrlo malo. Primjena živinih staklenih termometara u prehrambenoj industriji izbjegava se i tamo ih dobro zamjenjuju štapni termometri. štapni termometri se ponekad isporučuju s neutralnom podjelom skale. Područje primjene.4. Mjerno područje i pogreške u mjerenju Minimalne temperature nisu oštro definirane principom mjerenja. Zato glavnu primjenu štapni termometri su našli u regulacionoj tehnici i to od vrlo jednostavnih regulatora.

156mm za 1° Iz ovog primjera vidi se da bimetalne C. Bimetalni termometri Bimetalni termometri. d – debljina trake. Zagrijavanjem ovako dobivene bimetalne trake ona će se saviti na jednu stranu.3. trake moraju biti prilično duge. Bimetalna spirala može biti savijena u ravni (pljosnata spirala. Spirala industrijskog tipa instrumenta nije pljosnata. djeluju na principu istezanja krutih tijela. za bimetalne trake upotrebljava se i kombinacija Ni-Fe. kao i štapni. Jedan kraj bimetalne spirale je učvršćen na zaštitnu cijev detektora.1. Jedan kraj spirale se učvršćuje na kućište ili zaštitnu cijev detektora.Bimetalna traka izra ena od metala (A) i (B) Za većinu materijala koji se primjenjuju za izradu bimetalnih traka ovo savijanje je direktno proporcionalno promjeni temperature.2. kod koje je ravan skale paralelna s uzdužnom osom tijela termometra.1.1. trake se savijaju u spirale.) pri čemu se takvi instrumenti. d K – koeficijent izvedbe. a za specijalne svrhe i do 2 metra dužine. a ugaono kretanje slobodnog kraja se koristi direktno za pokretanje kazaljke. Princip mjerenja Spojene su dvije trake različitog materijala što je prikazano na slici 3. ali je glavni nedostatak štapnih termometara (malo linearno pomjeranje) otklonjen konstrukcijom bimetalnog termometra. 3. Da bi se savijanje bimetalne trake moglo što efikasnije prenjeti na skalu instrumenta. nego je izvučena u jednostruki ili višestruki pužni oblik (slika 3. trake moraju biti duge i tanke.3. 3. Prema tome izraz koji povezuje ove dvije veličine glasi: ∆s = K ⋅ pri čemu su: l2 (α A − α B )∆T . l – dužina trake. a slobodni kraj na kazaljku instrumenta. Jedna izvedba bimetalnih termometara. ∆T – promjena temperature.).2. kao otvorena konstrukcija. a raste s kvadratom dužine trake. Izvedba Da bi se dobilo dovoljno savijanje. uz α A > α B . Uz ostale kombinacije. Detektori bimetalnih termometara mogu biti vrlo kratki i izra uju se od nekih 25mm do oko 150mm. koja kod dužine 100 mm i debljine 1mm daje specifično savijanje od 0. koriste za mjerenje temperature zraka. jer materijal od kojeg je izra ena jedna polovina trake (B) ima veći temperaturni koeficijenat istezanja od materijala druge polovine (A). slika 3. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 5 . koristi i prenosni mehanizam ili prenosnu oprugu savijenu pod uglom od 90° . Slika 3.

3. što predstavlja problem pri konstrukciji C bimetalnih termometara za rad ispod te temperature. Neke izvedbe bimetalnih termometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 6 . ali se ono povećava i sa smanjivanjem debljine trake. Mjerno područje i greške u mjerenju Bimetalni termometri izra uju se za primjenu od približno -160° do 550° C C.5% do ± 3%. Me utim sila na slobodnom kraju trake naglo opada sa smanjivanjem debljine trake.2. savijanje bimetalne trake je veće što je ona duža. Bimetalni termometri za veće temperature nemaju dugotrajnu stabilnost. To može uzrokovati velike greške pri mjerenju. pa se ne preporučuju pri kontinuiranoj upotrebi za temperature preko 400° C. ipak je za pokretanje kazaljke i savladavanje odre enih otpora potrebna neka minimalna sila. Kao što je prikazano. Bimetalna spirala savijena u jednostruki pužni oblik 3. Bimetalna spirala savijena u ravni Slika 3.4. Na temperaturi ispod -160° otklon je vrlo mali. ali se izra uju termometri i sa greškama od ± 0. Iako bimetalni termometri normalno nemaju nikakve prenosne mehanizme.3. Tačnost bimetalnih termometara iznosi obično ±1%. Slika 3.Slika 3.

relativno niska cijena.4 prikazane su neke izvedbe bimetalnih termometara. a greške nastaju najčešće radi okretanja kazaljke oko svoje osovine. C termometri sa skalom do 250° mogu prekoračiti za 50%. osim za izradu bimetalnih termometara. prednosti i nedostaci Bimetalne trake su. pokretanje kazaljke bez prenosnog mehanizma. Bimetalni termometri mogu. Primjena bimetalnih termometara za regulaciju temperature . Dobri bimetalni termometri dugo zadržavaju svoju tačnost. za automatsku kompenzaciju utjecaja temperaturnih promjena na razne instrumente. Ipak proizvo ači garantiraju ova prekoračenja: − − − bimetalni termometri sa skalom do 150° mogu prekoračiti područje 100%. biti izloženi znatno većim temperaturama od maksimalne koja je označena na kraju skale. C 3. neprimjenljivost (ili uz poteškoće) pri izradi automatskih regulatora i pisača.5.termostat Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 7 . širu primjenu našle i u izradi različitih kompenzacionih aparata. Na si. C termometri sa skalom do 400° mogu prekoračiti za 10%.Za najpreciznije instrumente skale se ne rade serijski. lahko podešavanje tačnosti. Baždarenje se vrši samo u dvije tačke.4. Da bi se postigla minimalna tačnost (koju garantira proizvo ač) i kod ovih termometara cio detektor mora biti uronjen. Brzina odziva bimetalnih termometara može se uporediti s nekim staklenim termometrima. Glavne prednosti bimetalnih termometara su slijedeće: − − − − − − jednostavnost izvedbe. pouzdanost u radu. Primjenu bimetalnih termometara ograničavaju sljedeći nedostaci: − − relativno usko mjerno područje. a za kontrolu je dovoljno izmjeriti temperaturu samo na jednoj tački skale. Slika 3. Područje primjene. a da se ne oštete. pregledna skala. 3. nego se za svaki precizni instrument ručno pravi posebna skala.

U rezervoaru se nalazi tečnost. pa iz rezervoara prelazi u tanku staklenu cjevčicu. argon ili ugljen dioksid. Ipak. Industrijski stakleni termometri 4. To su obično vodik. Područije primjene mu je od -110° do 50° C C. Pored žive. moguće je napraviti nekoliko različitih podjela staklenih termometara. laboratorijske.1. Pored oklopa. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji Slika 4. za punjenje termometra može se iskoristiti gotovo svaka tečnost. radi lakšeg očitanja. touol i pentan.1. na primjer živa. karakteristike i podjela Stakleni termometar sastoji se od staklenog rezervoara. Proširenje zapravo predstavlja ekspanzionu komoru odnosno rezervoar za tečnost pri prekoračenju maksimalne temperature. Princip rada. Ovako niska maksimalna temperatura znatno ograničava oblast primjene staklenih termometara sa alkoholom. na koji se stavlja tanka prozirna staklena cijev (slika 4. njihova glavna karakteristika podrazumjeva i veću skalu.). Očitavanje se vrši na skali koja se nalazi pored cijevčice ili je ugravirana na samu cjevčicu. Mnogi stakleni termometri na vrhu cjevčice imaju proširenje.1) i primjenjuju se tako da se fiksno instaliraju u cjevovode ili razne posude i postrojenja. Alkohol je prilično nepovoljan. koje služi kao zaštita.70° do +100° C C. − tehnički pentan – skala: -200° do + 20° C C.30° do +280° C C. S obzirom na primjenu i izvedbu. Prema primjeni dijele se na: − − − industrijske. Industrijski stakleni termometri 8 . Na njegov koeficijent širenja znatno utiču razne nečistoće.1. Prema DIN normama za termometre punjene sljedećim tečnostima odgovaraju skale: − živa (bez plinskog punjenja) . Mjerno područije staklenih termometara ovisi od karakteristika upotrebljene tečnosti. jer u slučaju prekoračenja predvi ene maksimalne temperature dolazi do pucanja stakla.4. − toluol . Svakoj temperaturi unutar mjernog područija termometra odgovara visina do koje dopire tečnost u cjevčici. Porastom temperature živa se širi. kliničke. najčešće uzimaju se organske tečnosti kao što su etilni alkohol. a naručito voda. U normalnim izvedbama prostor iznad tečnosti u termometru je prazan (vakum). uključujući i ručne industrijske.30° do +750° C C. Pod industrijskim termometrima podrazumjevamo najčešće one staklene termometre koji su montirani u posebne zaštitne oklope (slika 4. − živa (sa plinskim punjenjem) . Da bi se spriječilo ključanje tečnosti koja se nalazi u cjevčici taj prostor se kod termometara za mjerenje većih temperatura puni inertnim plinovima.

Tako njegova skala služi za više mjernih područja.2.3. jednostavna izvedba termometara za pokazivanje maksimalnih i minimalnih vrijednosti. koji su provučeni kroz stijenke kapilare. Beckmannov termometar Ovaj termometar služi za vrlo tačna mjerenja. Zagrijavanjem detektora na odre enu temperaturu živa iz detektora prolazi kroz cijevčicu u komoru za presipanje.2. važnih za njihovu primjenu. Stakleni termometar sa električnim kontaktima 4.1. Radi toga mala promjena temperature detektora izaziva veliku promjenu visine žive u cjevčici.). Struja koja teče preko kontakata kroz tečnost ne bi smjela preći jačinu od 2 mA (kod 110 V). Specijalni termometri 4. ali na nivou temperature na koju smo ga postavili. Šema Beckmannov-og termometra 4. inertnost na agresivne tekućine i plinove.3. Padom temperature nit žive se prekida. Ako je skala Beckmannova termometra duga 25 cm. Sastoji se od velikog detektora i komore za presipanje žive.6 mA. visok stupanj pouzdanosti u radu. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 9 .4 ili 0. moguće je očitavati 0. Slika 4.2. Zapremina rezervoara (detektora) vrlo je velika u odnosu na zapreminu cjevčice. Normalna jačina struje treba da iznosi ispod 0. Sada je termometar spreman za mjerenje vrlo malih temperaturnih razlika.01° a osim toga je moguće ocijeniti čak i do 0. Termometri sa električkim kontaktima U gotovo svim oblastima primjene staklenih termometara susreću se i živini stakleni termometri s električkim kontaktima (slika 4. Što je u komori za presipanje veća količina žive.4.2.001 ° C. nije potrebna nikakva pomoćna energija. C. Ovi kontakti služe za uključivanje različitih alarmnih. lahka uočljivost nekih grešaka (prekidanje niti. kondenzacija po stijenkama). to instrumenat mjeri niže temperature.3. To su: − − − − − − velika jednostavnost u primjeni. signalnih ili regulacionih ure aja u trenutku kad nivo tečnosti do e do električkih spojeva i time zatvori strujni krug. Slika 4.2. Prednosti i nedostatci u primjeni Stakleni termometri punjeni tekućinama imaju nekoliko dobrih tehničkih karakteristika.

vodi računa o greškama koje mogu nastati upotrebom staklenih termometara. Zračenje čiji je uzrok samo temperatura tijela zove se toplotno zračenje. brz odziv na temperaturne promjene u slučaju primjene termometra bez zaštitne cijevi. niska cijena.1. Sva tijela na temperaturama većim od apsolutne nule zrače elektromagnetne valove. Slika 5.4. Vrlo se rijetko doga a da netko vrši ispravku mjerenja. iako greške mogu biti prilično velike. Pore enje izgleda u vidljivom i infracrvenom spektru Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 10 . Zasniva se na mjerenju intenziteta infracrvenog zračenja s posmatrane površine. da se vrlo malo.− − − − − − mogućnost ugradnje električkih kontakta za daljinsko signaliziranje ili za automatsko reguliranje odre ene temperature. naročito u industriji. Infracrvena termografija Slika 4. otežano očitavanje i potreba dovoljne osvijetljenosti. Treba naglasiti. koji u sivim tonovima ili nekom kodu boja daje sliku temperaturne raspodjele na površini posmatranog objekta. ograničenost primjene na višim pritiscima bez zaštitne cijevi. Stakleni termometar sa digitalnim očitavanjem – smanjuje grešku pri očitanju rezultata mjerenja IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela. Radi njihove jednostavnosti staklenim termometrom se služe gotovo svi koji se na bilo koji način bave temperaturnim mjerenjima. Rezultat termografskog mjerenja je termogram. Temperaturna raspodjela posredno daje informaciju o različitim stanjima same površine ili je ipak odraz strukture i unutrašnjeg stanja posmatranog objekta. 5. lahko se lome.

1 do 100 µm.7 µm. koje kroz vakuum putuje brzinom svjetlosti 3 ⋅ 10 8 m/s. tečnosti i plinova je funkcija temperature. Za apsolutno crno tijelo intenzitet zračenja zavisi samo od valne dužine i temperature. a kao val kad se širi kroz prostor. od neke minimalne do maksimalne. Toplotni efekti su vezani za zračenja u području valnih dužina od 0. Elektromagnetni spektar Slika 5. Slika 5. dok vidljivi dio spektra obuhvata vrlo usko područje unutar područja toplotnog zračenja.4 do 0. Eksperimenti su potvrdili da se zračenje ponaša kao čestica u svojoj interakciji sa tvari.3. t ) = C 1 ⋅ λ −5  C2  ⋅  3 λ ⋅T − 1      −1 Gdje su C1 i C2 Plankove konstante. i prema Plankovom zakonu taj intenzitet iznosi: I (λ .2. Zavisnost valne dužine od temperature i intenziteta zračenja Slika 5. tj.7 do 100 µm. vidljivi dio i infracrveno (IC) područje. Oblik spektra i raspored energije po pojedinim valnim dužinama zavisi od temperature i osobina površine koja zrači. valne dužine i optičkih osobina posmatrane površine. dok se infracrveni dio spektra nalazi neposredno iza vidljivog dijela spektra u području valnih dužina od 0. prikazuje elektromagnetski spektar. dio toplotnog zračenja kojeg može registrovati ljudsko oko.5.2. vidljiva svjetlost nije jedino zračenje koje ona emitiraju. Posmatrajući u smjeru porasta valnih dužina područje toplotnog zračenja se tako može podijeliti na tri uzastopne domene: ultraljubičasto područje. Valna dužina zračenja λ vezana na frekvenciju vala f i brzinu širenja vala c preko izraza: c = f ⋅λ Iako na visokim temperaturama užarena tijela svijetle. Intenzitet zračenja tijela. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 11 . Nalazi se u području valnih dužina izme u 0.1 Elektromagnetno zračenje Sva tijela konstantno emituju elektromagnetno zračenje. Elektromagnetni valovi tako imaju dualnu prirodu: valnu i korpuskularnu. Emisioni spektri čvrstih tijela su konstantni i sastoje se od svih valnih dužina.

cink sulfid. safir. temperaturu okolnih objekata. Princip rada savremenog termografskog ure aja Osjetni elemenat u termografskoj kameri mjeri količinu energije koja pada na njegovu površinu i koja odgovara intenzitetu zračenja definiranog dijela IC spektra. Da bi se iz zračenja dospjelog na osjetni elemenat kamere izračunala tačna vrijedost temperature promatranog objekta potrebno je poznavati osobine površine objekta. optika koja se koristi u IC ure ajima po obliku jednaka je onoj kod fotografskih aparata. Kako su karakteristike elektromagnetskog zračenja jednake za cijeli elektromagnetski spektar. ali različita po materijalima od kojih je napravljena. cink selenid za dugo valna IC zračenja te silikon. energija koja dolazi od okoline E env . a to su: germanij. Slika 5. monitor i kartica za snimanje podataka (E). kvarc ili magnezij za srednje valna IC zračenja. energija koja prolazi kroz tijelo d ⋅ E * * . udaljenost kamere od posmatranog objekta. pri čemu se uzimaju u obzir: − − − vlastita emisija i refleksija (E + r ⋅ E * ) . jedinica za pretvaranje električnog u video signal (D). Materijali koji se koriste za izradu leća moraju biti propusni za IC zračenje. Računar služi za obradu termograma prema odre enom softveru i u njega se podaci učitavaju s kartice koja se nalazi u kameri.5. temperaturu i relativnu vlažnost zraka. U samoj kameri integrirana je IC optika (B).5. Primjer izvedbe infracrvene kamere 12 Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji .2 Princip rada termografskih ure aja Termografski sistem se sastoji od termografske kamere i jedinice za obradu termograma. osjetni element IC zračenja (C).4. Energija koja pada na osjetni elemenat EOS jednaka je sumi energija koje dolaze od posmatranog tijela. Slika 5.

5. temperaturnih razlika ili emisionih faktora po pojedinim lokacijama na termogramu. slike 5. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 13 . Utjecaj zračenja iz okoliša treba svesti na minimum. osobito ako se radi o objektu koji je na temperaturi bliskoj temperaturi okoline.Sve ove podatke potrebno je prethodno podesiti kao ulazne parametre u softveru kamere. ispred objektiva kamere stavljaju se različiti filteri. Na slici 5. Razlike u iznosima infracrvenog zračenja koje dolaze s površine objekta su ili posljedica razlika u temperaturi ili razlika u osobinama promatrane površine. čija je funkcija spriječiti prolaz kroz objektiv elektromagnetnih valova onih valnih dužina za koje je posmatranih objekt propustan. Na temelju poznavanja temperature objekta i svih prethodno navedenih ulaznih parametara moguće je dobiti vrijednost emisionog faktora posmatrane površine.9. što podrazumijeva samo uočavanje mjesta promjene temperature. prikazan je termogram zida na kojem se uočavaju hladnija područja koja su posljedica prodora vlage.6. Osim utvr ivanja temperature objekta.3 Termografske metode Prema pristupu mjerenjima i obradi rezultata termografija se dijeli na aktivnu i pasivnu. a) b) Slika 5. te na kvalitativnu i kvantitativnu. tada će na termogramu objekt biti vidljiv. Pasivna termografija promatra objekte u stacionarnom stanju. Ukoliko je njegova temperatura dovoljno različita od temperature okoline. softver u kameri pruža i drugu mogućnost. i 5.7. slika 5. ili kvantitativna što uključuje odre ivanje iznosa temperatura.8. Fotografija a) i termogram zida b) Naknadna obrada snimljenih termograma na računaru može biti kvalitativna. Kad se ipak radi o potrebi uklanjanja zračenja koje posmatrani objekat propušta.6..

9.Slika 5. Na termogramu se lahko uočavaju područija različitih temperatura Slika 5. Termografska slika rezervoara sa vertikalnim prikazom promjene temperature Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 14 .7.8. Toplotno opterećenje mašinskih dijelova sa prikazanim vrijednostima temperature Slika 5.

Primjer aktivne termografije Ovisno o strukturi objekta.b predstavlja sliku defekta 5 sekundi nakon zagrijavanja. Slika 5. materijala i njegovoj površini dobit će se različiti termogrami posmatrane površine u vremenu.10. 5. Cilj je odre eni vid energije. koja se manifestuje promjenom temperature promatranog objekta očitati i pri tome pomoći pri upravljanju procesa u kojem taj objekat učestvuje u industriji.11.11. Senzori su obično silikonski.12. a) b) c) Slika 5.11.Aktivna termografija zasniva se na posmatranju dinamičkog ponašanja objekta izloženog toplotnoj pobudi.c razlika ove dvije slike i otkriva defekt usljed zagrijavanja objekta. dok je 5. 5. Dinamičke metode se koriste za otkrivanje anomalija kod kojih se temperatura mijenja tokom vremena. Oprema za ispitivanje putem IC termografije Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 15 . Slika 5. Primjer dinamičkog mijenjenja temperature strukture usljed zagrijavanja u toku vremena Predhodna slika daje primjer dinamičke obrade slike. ili od olovnog sulfida za temperature veće od 200°C . za temperature veće od 425 °C . toplotu.a je slika defekta 3 sekunde nakon zagrijavanja.11.

4 Primjeri korištenja IC termografije u industriji Lijevo – Detekcija kvarova na cijevima Desno – Provjera rada izmjenjivača toplote Zatim.5. dimnjaka. česte su primjene pri kontroli spremnika. cjevovoda i izolacije: Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 16 .

365 dana u godini moguće je zbog velike pouzdanosti opreme za ispitivanje pomoću IC zračenja. a samim tim radna okolina postaje sigurnija. loše izvedeni ili preopterećeni električni spojevi koji uzrokuju pregrijanja mogu biti otkriveni na vrijeme(slika 5. Održavanje proizvodnog procesa 24 sata na dan. atmosfere. Prepoznavajući moguće kvarove i planirajući popravke smanjuje se broj kritičnih situacija i vrijeme skupog prekovremenog rada. Još neke od prednosti ove metode mjeranja temperature su: − − − − beskontaktno mjerenje. mogućnost posmatranja samo površinskih efekata.5. relativno jednostavna interpretacija termograma. Dakle. Treba napomenuti da je za kvalitativne i kvantitativne analize termograma potrebno osposobiti kadrove koji za traženu primjenu moraju vladati termografskim sistemom i poznavati problematiku koja se rješava. Slika 5. široke mogućnosti primjene. Manji broj prekida pri mjerenju daje bolju produktivnost i na taj način se izbjegavaju veći i skupi kvarovi na postrojenjima. brzi odziv. geometrije objekta i ostalih osobina tijela na rezultat mjerenja. Industrijski procesi postaju pouzdaniji. Smanjuje se opasnost od požara. Loše projektirani.). Dok se pod loše osobine mogu navesti: − − − utjecaj emisionog faktora. to dalje dovodi do povećanja pouzdanosti cijelog postrojenja jer problemi u postrojenju se rješavaju prije nastanka kvara ili oštećenja ostalih dijelova postrojenja. teško provediva toplotna stimulacija velikih objekata. Primjer nestabilnog električnog spoja koji dovodi do pregrijanja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 17 .13.5 Prednosti i nedostatci Infracrvena termografija ispunjava zahtjeve koji se dosta često postavljaju pri proizvodnji u industriji. udaljenosti.13.

Primjena infracrvene tehnologije u medicini pri dijagnosticiranju raka Slika 5.Slika 5. Primjeri izvedbe termografskih ure aja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 18 .16.14.15. Primjeri primjene opreme bazirane na infrecrvenoj termografiji Slika 5. Primjena infracrvene tehnologije u automobilskoj industiji pri kontroli radne temperature motora Slika 5.16.

dobijaju veću električnu provodljivost. Iz ovog prostora svjetlosne zrake izlaze samo kroz mali otvor.1. Slika 6. onima specijalne izvedbe čak do 3000° Na tim visokim temperaturama mjerenje C. pa većina metala od kojih se izra uju zaštitne cijevi omekšavju i tale se. refleksije r i propuštanja p postoji veza a + r + p = 1. Radijacijski termometar (pirometar) Pomoću radijacijskih termometara moguće je mjeriti temperature do nekih 1300° a sa C. doveli su do razvoja termometra koji za mjerenje koriste toplotno zračenje. 6. Ovo ograničenje i potrebe mjerenja visokih temperatura. postaju propustljivi za plinove i ne štite detektor od agresivnog djelovanja istih. U odnosu na neke termometare koji su ranije obra eni. Pirometrom se odre uje temperatura mjerenjem ukupnog intenziteta elektromagnetskog zračenja. Koeficijent apsorpcije crnog tijela jednak je jedinici (a =1). Pirometrima mjerimo temperaturu na udaljenosti.1. a na svakom djelu zida je ista temperatura. Na tim temperaturama su materijali podložni intenzivnoj oksidaciji. predstavlja velike poteškoće. U prirodi ne postoji apsolutno crno tijelo. Granica primjene pojedinih vrsta termometara na visokim temperaturama je ograničena. Zamišljeno tijelo koje apsorbira sve svjetlosne zrake koje na njega padnu. prisutni u termometru. Princip rada i fizikalne osnove mjerenja Svjetlo koje pada na neki predmet dijelom je apsorbovano. Takve termometre zovemo još i pirometrima za toplotno zračenje ili jednostavno pirometrima. zovemo crnim tijelom.6. Princip rada pirometra – šematski prikaz Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 19 . nekih oštro a nekih manje oštro. i za za crno tijelo vrijedi: I = δ ⋅ T 4 . Stefan – Boltzmannov zakon omogućava jednostavno izračunavanje intenziteta zračenja I(T). ili apsolutno crnim tijelom. za mjerenje temperature nekog medija morali smo detektor termometra dovesti u direktan kontakt (podrazumijevajući tu i zaštitnu cijev) sa mjernim medijem. Izme u koeficijenta apsorpcije a. čije zidovi ne propuštaju svjetlosne zrake. a dijelom reflektovano. Možemo ga zamisliti kao neki potpuno zatvoren prostor. odre ujući energiju ili intenzitet zračenja. Izolacioni materijali.

U fokusu objektiva nalazi se detektor (crno tijelo) koja ima maksimalni faktor apsorpcije elektromagnetskog zračenja. Izgled detektora u pirometru I I = δ ⋅ TC4 . a kriva 2 sivog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 20 . ali za razne temperature C maksimum zračenja nije na istoj valnoj dužini. Slika 6. 4 ε Tačnost mjerenja radijacijskim termometrom odre ena je pouzdanošću poznavanja vrijednosti koeficijenta emisije ε . Slika 6. Analiza mjerenog ure aja zasniva se na primjeni Stefan – Boltzmanovog zakona. Termometar se sastoji od cijevi u kojoj se na ulaznom dijelu nalazi objektiv (L) kojim se fokusira elektromagnetno zračenje koje dolazi sa površine objekta temperature T. Mjerni signal se očita kada se uspostavi stacionarno stanje. a na oko 1400° C C tijelo postiže bijelo usijanje.1. jer povećanjem temperature detektora povećava se i intenzitet emisije. Najčešće se ε odre uje baždarenjem za pojedine materijale i uvjete mjerenja. Zagrijano tijelo zrači širok spektar elektromagnetskih valova. Na površini detektora zavaren je jedan ili više termoparova (termočlanaka) pomoću kojih se mjeri temperatura detektora. jer na toj temperaturi zrači elektromagnetske valove koji odgovaraju svim bojama vidljivog spektra. U praksi se susrećemo s tijelima koja zrače manje nego crna tijela i ta tijela nazivamo sivim tijelima. Tijela zagrijana ispod 500° žare tamnocrvenim svjetlom. Kriva 1 označava zračenje crnog. Tijelo zrači bijelo svjetlo.2. Daljim zagrijavanjem ta crvena užarenost postaje sve svjetlija.Osnovni djelovi mjernog ure aja su prikazani na slici 6. Sva ova razmatranja se odnose na zračenje crnog tijela. U početku mjerenja temperatura detektora je na temperaturi instrumenta i nakon što se instrument usmjeri prema površini objekta dolazi do apsorpcije elektromagnetskog zračenja u detektoru. odnosno kada je apsorbirani intenzitet zračenja na površini detektora jednak intenzitetu zračenja sa detektora. Korištenjem Stefan – Boltzmannov zakona moguće je odrediti uslove ravnoteže: − − intenzitet apsorbovanog zračenja intenzitet zračenja sa detektora I A = ε ⋅ δ ⋅T 4 .2. dok oko 1100° prelazi u narandžastu. Izjednačavanjem ova dva izraza može se izraziti temperatura objekta kao temperatura detektora: 1 T = ⋅ TC . Pirometri se baždare tako er sa apsolutno crnim tijelima. Od početka mjerenja temperatura detektora stalno raste ali sve sporije. a elektromotorna sila EMS termopara je mjerni signal za temperaturu objekta T.

2.01 µm i to na valnoj dužini od oko 0. Sivo tijelo definisano je istim osobinama kao i crno. Osnovni zahtjev je da detektor pirometra primi što više energije koju tijelo zrači i to u cijelom spektru. prikazana je razlika izme u zračenja apsolutno crnog i sivog tijela. c) baždarenje pirometra sa vrućom pločom crnog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 21 . nazivamo koeficijentom emisije ε : ε= IA . Radijacijski termometar: a) pirometar sa digitalnim očitanjem. energija koju zrači ugrijano tijelo u jednom odre enom području spektra može se mjeriti posebnim detektorom. b) a) c) Slika 6. može se mjeriti energija koja pripada samo jednoj oblasti spektra od svega 0. koju zrači površina sivog tijela i energije I I . b) optički dio pirometra sa kablom za povezvanje sa instrumentom. II Na slici 6. Omjer energije I A . koju zrači pločica na istoj temperaturi.Radi toga pri mjerenju temperature pirometri pokazuju uvijek manju temperaturu od stvarne i potrebno je vršiti korekcije. Prema tome. temperaturu zagrijanog tijela radijacijskim pirometrima možemo mjeriti na sljedeće načine: − − − − može se mjeriti ukupna energija koju tijelo zrači.65 µm. samo mu je spektralna snaga zračenja proporcionalno manja. To je crveni dio vidljivog spektra.3. kao što je na primjer fotoćelija. mjerenjem odnosa intenziteta dvaju boja.

prenosivi i pirometri za fiksnu ugradnju Prednosti radijacijskih termometara ogledaju se u beskontaktnom mjerenju temperature. prašina para i slično. Izvedbe radjacijskih termometara. Prednosti radijacijski h Slika 6. Da bi se toplotne zrake mogle fokusirati na što manju površinu. koriste se optičke leće i ogledala. Pirometar na principu ukupnog zračenja mjeri ukupnu energiju koju prema Stefan – Boltzmannovu zakonu zrači zagrijano tijelo. Izvedbe pirometara Prema metodi mjerenja pirometri se mogu podijeljeni u sljedeće grupe: − pirometri na principu ukupnog zračenja. U nedostatke.4. − fotoelektrički pirometri. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 22 . koji je samo malo širi od vidljivog djela spektra. Primjenom staklene leće izdvaja se dio spektra. Me utim ova pomagala se ne mogu primijeniti na čitav spektar toplotnog zračenja.2. − pirometri na boje. dobroj stabilnosti i brzom odzivu.6. − pirometri na principu djelomičnog zračenja (optički pirometri). ubrajaju se visoka cijena i smetnje kao što su dim.

Mjerenje se provodi tako da se otvor cijevi instrumenta usmjeri prema površini kojoj se mjeri temperatura. žarne niti i filtera crvene boje. Da bi instrument mogao obuhvatiti i niže temperature.65 µm. mjeri se intenzitet zračenja vrlo uskog područja spektra. vrši ljudskim okom. Na slici 6. koji se nazivaju još i pirometri na djelimično zračenje. ali se uporedna mjerenja još mogu vršiti i to s tačnošću od ± 0. Ta tačka je ujedno i fokus drugog sočiva. Mjeritelj posmatra istovremeno sliku površine tijela i žarne niti. i skuplja se u fokusu. T ≅ Tn . poželjno je da ta izdvojena valna dužina bude bliže crvenom dijelu spektra. Princip rada optičkog pirometra – šematski prikaz Instrument se sastoji od cijevi sa dvije konveksnog sočiva. Iza drugog sočiva nastaje paralelan snop zraka koje zatim prolaze kroz filter crvene boje. Žarna nit se zagrijava prolazom električne struje. Dakle filter je nepropustan za sve valne dužine vidljivog spektra osim za dio u područiju crvene boje. U tom slučaju intenzitet zračenja na valnoj dužini crvene boje jednak je: I (λ0 . Mjerni signal Tn se očita sa instrumenta kada se izjednači sjaj površine objekta i referentne niti instrumenta. odnosno podešavanje pirometra. a Tn je temperatura niti u fokusu instrumenta. Sa T je označena temperatura mjerenog objekta. U fokusu se nalazi staklena cijev sa žarnom niti. Mjerenje se vrši na taj način da se intenzitet izdvojenog dijela spektra upore uje s intenzitetom svjetlosti jednog baždarenog izvora svjetla.2.5. izdvojenog iz cijelog spektra toplotnog zračenja. Moguće su tri situacije: a) b) c) T < Tn . Ova valna dužina je već prilično daleko od valne dužine na koju je oko maksimalno osjetljivo. λ = 0. prikazan je princip rada optičkog pirometra. T > Tn . Slika 6. Optički pirometri Sa ovim pirometrima. Ako se odre ivanje temperature.6.5% do ± 1%. Elektromagnetno zračenje prolazi kroz prvo sočivo. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 23 . Kroz sočivo prolazi elektromagnetno zračenje sa mjerenog objekta i žarne niti.1. i sama struja je mjerni signal.Tn ) = ε (λ0 ) ⋅ I (λ0 .T ) za valnu dužinu λ0 .5. tada se mora odabrati valna dužina koja se nalazi u vidljivom dijelu spektra.

= 2  λC ⋅2T   λ C⋅T  λ 5 ⋅  ε 0 − 1 λ 5 ⋅  ε 0 n − 1 o o         Dijeljenjem obje strane sa istim faktorima dobije se:  ε (λ 0 ) ⋅  ε   C2 λ 0 ⋅T n  − 1 = ε   C2 λ 0 ⋅T − 1. Elektromagnetno zračenje): ε (λ 0 ) ⋅ C1 C1 .6. ali za mjereni objekt treba uzeti vrijednost monohromatskog faktora emisije. dobija se konačna formulu za izračunavanje temperature objekta T za izmjerenu vrijednost temperature niti Tn : λ 1 1 = + 0 ⋅ ln (ε (λ 0 )) . b) ispravno podešeno pri čemu se ne može razlikovati svijetlost niti od svjetlosti posmatrane površine c) na prejakoj struji nit je svijetlija od pozadine T<Tn.Koeficijent emisije referentne niti ima vrijednost 1. Prva metoda je da se zagrijavanje niti može podešavati. a isto tako i položaj na klizaču potenciometra. Struja ili napon za zagrijavanje niti. Slika 6. a) b) c) Slika 6. i nakon toga ako se logaritmira izraz. Drugom metodom se prigušuje intenzitet zračenja izvora i upore uje s konstantnim intenzitetom svijetlosti niti. jer se moraju izbjeći razni efekti refleksije i savijanja svjetla.7. mogu biti mjerilo temperature.1. Zanemare li se vrijednost konstante u odnosu na mnogo veću vrijednost eksponencijalne funkcije. dok se ne izjednači sa intenzitetom svjetlosti izvora. Izvedbe optičkih pirometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 24 . Ovdje se posebni zahtjevi postavljaju na nit i optiku. U gornji izraz uvrstimo Planckove formule navedene u dijelu o elektromagnetnom zračenju (5. ispravno podešavanje intenziteta svijetlosti optičkog pirometra: a) struja struja koja prolazi kroz nit je preslaba T>Tn. T Tn C2 Postoje dvije osnovne izvedbe koje omogućavaju pore enje intenziteta zračenja.

pri čemu kontakt nije poželjan. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 25 . U nekim slučajevima to je neriješiv problem. odnosno mjerenje je nezavisno od stepena prigušenja.6. Za razliku od ostalih termometara. Položaj bikromatskog klina je mjerilo za temperaturu. koju vrše CO2 i vodena para upotrebljavaju se fotoelektrički pirometri. Me utim. Kao detektor kod ovih pirometara služi fotoćelija. Pri mjerenju temperature detektor kontaktnih termometra mora doći u dodir sa mjernim medijem.5µm. 6. u praksi se primjenjuje još jedna metoda. toplotno zračenje ostavlja mogućnost za mjerenje.2. C. Zaključak Radijacijski termometri svojim područjem primjene odlično nadopunjuju termometre. Pirometri na boje rade najčešće s bikromatski obojenim klinom. Ako je greška zbog apsorpcije kod pirometara s ogledalom (pirometar na principu C. C. 6. gdje detektor iz bilo kojeg razloga ne može ili ne smije dodirivati mjerni medij. koji uglavnom proizlaze iz činjenice da emisioni koeficijent varira u vrlo širokom rasponu i da. a teško je realizovati prenos toplote sa rotirajućih dijelova strojeva na detektor kontaktnih termometra. Neki tipovi pirometra ne koriste čitav spektar toplotnog zračenja. U tom slučaju. crvena i zelena) jednoznačna je funkcija temperature. Nekada je potrebno mjeriti temperaturu nekih agresivnih medija. Kada se intenzitet zračenja crnog ili sivog tijela oslabi za neki proporcionalni koeficijent. Na nižim temperaturama svakako su pouzdanije razne vrste kontaktnih termometara.2. a ne koriste ni ukupnu energiju koja je proporcionalna četvrtom stepenu apsolutne temperature. Fotoelektrički pirometri Da bi se izbjegli štetni utjecaji apsorpcije toplotnog zračenja. Primjenom staklenih sočiva eliminiraju se sve valne dužine veće od oko 2. to ne vrijedi samo za vrlo visoke temperature. Svjetlost filtriranog zračenja upore uje se sa svjetlošću jedne referentne sijalice. osim od vrste materijala. zavisi i od kvalitete površine izvora toplotnog zračenja. pirometri se primjenjuju uspješno pri mjerenju vrlo visokih temperatura. Otklanjanje utjecaja apsorpcije postiže se na taj način da se spektralna osjetljivost fotoćelije smanji u onim oblastima spektra u kojima se utjecaj apsorpcije može mjeriti. ukupnog zračenja) iznosila 50° na temperaturi od 1700° ona je kod pirometara s lećama iznosi 40° a kod fotoelektričkih pirometara samo 15° C.3.2. Oni imaju i nekoliko nedostataka. Piroimetar na boje Pored spomenutih metoda utvr ivanja temperature mjerenjem energije i intenziteta zračenja. Unutar cijelog spektra toplotnog zračenja crnog tijela odnos energije zračenja izme u dvije uske spektralne oblasti (npr.3. odnos intenziteta zračenja odabranih frekvencija ostaje nepromijenjen. a fotoelektrički pirometri eliminiraju još veću oblast. Ovi instrumenti se primjenjuju pri temperaturama od 1000° do C 2000° C. kojom temperaturu utvr ujemo tako da odre ujemo odnos izme u dvije oblasti spektra.

Prikaz promjene relativnog otpora metala i poluprovodnika u temperaturnom području od 200 do 1000 K. Kod metala naelektrisanje se prenosi kretanjem elektrona što dovodi do povećana temperature. Kod poluprovodnika prenos naelektrisanja je limitiran brojem nosilaca naelektrisanja. + (T − T0 ) [ 2 n ] Pri čemu je T0 referentna temperatura. Poluvodički ili termistorski termometri 7. 1835 godine. Slika 7. a njihova primjena.β i stepen aproksimacije n odre uju se tako da se postigne maksimalna točnost i pouzdanost aproksimacije. najčešće 0° a R 0 je referentni otpor na toj C. Provodnici i poluprovodnici imaju različit mehanizam prenosa naelektrisanja u materijalu.. Princip rada Uticaj temperature na električki otpor poluprovodnika poznat je još od Faradejevih eksperimenata sa srebrnim sulfidom. Poluprovodnici sa stabilnijim karakteristikama dobiveni su znatno kasnije. Parametri α . Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 26 . Najčešće se upotrebljava polinomna aproksimacija: R (T ) = R0 1 + α ⋅ (T − T0 ) + β ⋅ (T − T0 ) + .. pod nazivom termistori.7.1. Zavisnost električnog otpora provodnika od temperature teško je teoretski izvesti sa dovoljnom tačnošću za široki mjerni opseg. Povećanjem temperature dolazi da prelaza nosioca naelektrisanja iz nižih energetski nivoa u vodljivi nivo tako da povećanje temperature kod termistora smanjuje električni otpor što je i prikazano na sliici 7. pri čemu se povećava električni otpor zbog intenzivnijeg raspršenja nosioca naelektrisanja na kristalnoj rešetci. temperaturi.1.1. pa se zbog toga koriste aproksimacije sa parametrima procijenjenim metodom najmanjih kvadrata. počinje tek oko 1940 godine.

B – koeficijent C. T – apsolutna temperatura termistora.2%. a naročito u njihovim serijskim i paralelnim spojevima. Nominalna vrijednost otpora termistora mjeri se na 20° Dopušteno odstupanje otpora C. Temperaturni koeficijent za pojedine proizvodne serije termistora istoga tipa može iznositi do ±0. a pri 150° C C smanjuje se na polovinu. 7. Pri -60° vrijednost temperaturnog koeficijenta je dvostruka. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 27 . taj materijal se nanosi u vrlo tankim slojevima na keramičku podlogu. Svi termistori koji se koriste u praksi imaju negativan temperaturni koeficijent. Raspon nominalnih otpora termistora kreće se u granicama od 1 kΩ do 1000kΩ. pojedinih termistora od nominalne vrijednosti iznosi ± 20%.2.Zavisnost otpora termistora od temperature može se izraziti eksponencijalnom jednačinom: R (T ) = R 0 ⋅ e 1 1 B − T T 0      . Radi čvrstoće izvedbe. gdje je: R – otpor termistora. konstantan za dati termistor.2. U području oko sobne temperature taj koeficijent varira od 1 do 5% po jednom stepenu Celzijusa. Ovako velika odstupanja stvaraju niz poteškoća u primjeni termistora. Izvedba termistora Slika 7. Prikaz uobičajnih izvedbi termistora Poluprovodnički elementi materijal za termistore obično se sastoji od oksida nekog metala ili mješavine tih oksida. a električki kontakt se ostvaruje pomoću provodnika učvršćenih na različite načine za tu podlogu. R 0 – otpor datog termistora na 20° Tipična vrijednost otpora R 0 je 3 – 20 kΩ na temperaturi od 300 K.

pločice itd. C. − mala jačina struje (manja opterećenja).3. prikazana je zavisnost promjene otpora od vremena trajanja izlaganja termistora pri temperaturi od 105° Ako termistor izložimo konstantnoj temperaturi. selenida i oksida kao što su Mg. − reproduktivnost temperature ±0. to brže. Slika 7. Osjetljivost mjernog signala termistora je vrlo velika. Temperaturno područije primjene termistora ograničeno je raznim fizikalnim pojavama. Kriva 2 se odnosi na oksid mangan . njegov će se otpor za godinu dana povećati prosječno za oko 1%. I < 10 µA. kao što su: kuglice. Co. Fe itd. štapići. − nelinearna funkcija. − mala vremenska konstanata (postoje izvedbe sa τ ≈ 1 ms). Izvedbe i oblici termistora Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 28 . što je temperatura kojoj je termistor izložen viša. Uobičajena vrijednost iznosi od 1 pa do 500 Ω/K na temperaturi od 0° C. Jedan od velikih nedostataka termistora jest njihova nestabilnost odnosa temperatura – otpor. Ove mješavine se presaju u različite oblike. Termistori se zaštićuju na različite načine. Kriva 1 prikazuje promjenu specifičnog otpora termistora izra enog od oksida mangan-nikla. Slika 7. Cu. a često se stavljaju u staklene obloge i drže pod vakuumom. Ono obično iznosi od 100° do 400° C C. Taj odnos se s vremenom mijenja.01° C. u zavisnosti od vremena upotrebe.kobalt Na slici 7. Termistori se odlikuju posebnim karakekteristikama tako da su naročito prikladni za mjerenja gdje je potrebno postići vrlo male vremenske konstante i veliku osjetljivost mjernog signala.3. Pri proizvodnji termistora koriste se mješavine sulfida.3. − velika osjetljivost mjernog signala. Ni. Me u glavne osobine termistora ubrajaju se: − veliki otpor.Dimenzije termistora su vrlo male.

Male dimenzije termistora. U središtu se nalazi osjetljivi termistor tako da se otpor termistora. Slika 7. vrlo je velika. Termistori se koriste i kao “enzim – termistori" za mjerenje koncentracije produkata tokom fermentacije. daju im u ovoj primjeni niz prednosti.7.4. Za specijalne svrhe se grade termistori s brzinom odziva od nekoliko milisekundi do jedne sekunde. Primjena termistora Budući da se kod termistora radi o promjeni otpora s temperaturom. kao što je već rečeno. na mjerenje temperature mogu se primijeniti iste metode kao i pri otporničkim termometrima. odnosno temperatura koristi kao mjerni signal koncentracije. odre ena sa Michaelis – Mentenovim kinetičkim modelom. Temperaturno povećanje je proporcionalno brzini enzimske reakcije. Primjer primjene termistora u termostatima Enzim – termistor sastoji se od poroznog zrna na koji je vezan enzim koji katalizira specifičnu reakciju koja služi za dobivanje mjernog signala.3. Osjetljivost mjerenja pomoću termistora vrlo je velika. Enzim je vezan u porama poroznog zrna i tijekom oksidacije se osloba a toplota zbog koje dolazi do rasta temperature u središtu zrna u odnosu na okolinu. njihova jednostavna konstrukcija i velik specifični otpor znatno olakšavaju mjerenje temperature u mnogim slučajevima gdje se to s drugim metodama može vrlo teško provesti. Termistori se koriste i za termometre sa zračenjem. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 29 . jer termistori imaju velik temperaturni koeficijent. Brzina odziva termistorskih termometara. Njihove male dimenzije i mali toplotni kapacitet. te veliki specifični otpor. a brzina reakcije je funkcija koncentracije. Uglavnom se koriste enzimi oksidaze kojima se oksidiraju pojedine komponenete.

1966.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/obv/INFRACRVENA%20TERMO GRAFIJA_VJEZBE_FSB. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 30 .untz.reotemp.hr/termolab/nastava/Infracrvena%20termografija_Vjezbe_FSB_Boras.hr/termolab/nastava.fsb.hr/labmra.bg.pps.php?option=displaypage&Itemid=211&op=page&PHPSES SID=b432fb6c2a114c33c4e55771e8080252. Internet www.chem.Literatura Knjige Filip Čorlukić.pdf.pdf.fsb.fsb. www. http://helix. http://www. Miroslav pavlović. Opšta razmatranja o mernim sistemima i instrumentima.yu/~manojlo. Niš. http://www.com/index.pbf.ba/nastava/file.pdf.hr/termolab/nastava/IC%20prezentacija_FSB.ppt. 1980. http://www.fsb.fe.hr/termolab/nastava/Kulturna%20bastina_Boras_1.ac. www. Mjerenje temperature u industriji.php/1/Materijali_u_elektrotehnici/poluvodicki_materijali. Zagreb. http://www. http://www.riteh.