P. 1
Mjerenje Temperature u Industriji_Amer Avdic

Mjerenje Temperature u Industriji_Amer Avdic

|Views: 1,886|Likes:
Published by v3ntus

More info:

Published by: v3ntus on Aug 10, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/23/2013

pdf

text

original

MAŠINSKI FAKULTET SARAJEVO

Katedra za procesnu tehniku Predmet: E n e r g e t s k a p r o c e s n a m j e r e n j a

Mjerenje temperature u industriji

Student: Amer Avdić Mentor: doc. dr Šefko Šikalo

1.

Uvod
1.1. Definicija
Temperatura je osobina toplote, koja omogućava da toplotna energija prelazi s toplijeg tijela na hladnije. Toplota je oblik energije, dok je temperatura stepen zagrijanosti nekog tijela, odnosno nivo toplotne energije. Kada se mijenja temperatura, ona na različitim tijelima izaziva različite promjene. Na primjer, dužina metalne šipke povećava sa sa povećanjem njene emperature, tečnosti i plinovi povećavaju svoju zapreminu, na izvjesnim temperaturama različiti materijali mijenjaju agregatno stanje, električni provodnici mijenjaju svoj otpor, a zagrijavanjem na njihovim krajevima javlja se električni napon i mnoge druge. Ovi fenomeni se, pod odre enim uslovima, mogu reproducirati i to omogućava konstruisanje ure aja koji mogu mjeriti temperaturu. Činjenica, da se promjene agregatnih stanja pojedinih materija uvijek doga aju na istim temperaturama omogućila je stvaranje temperaturne skale.

2.1. Temperaturna skala
Prema Celzijusovojj temperaturnoj skali, temperatura mržnjenja vode uzima se za nultu temperaturu i označava sa 0°C . Temperatura ključanja vode, pri atmosferskom pritisku, uzeta je kao 100°C . Sve temperature niže od 0°C imaju predznak minus. Kelvinova ili apsolutna temperaturna skala nema negativnih vrijednost temperature, a prema toj skali se nulta temperatura nalazi u apsolutnoj nuli 0 K , odnosno na tempeaturi − 273,15°C . To je ujedno najniža moguća temperatura. Za označavanje temperature kao mjerne veličine uglavnom se služe sljedeće oznake: − − −
T - za apsolutnu ili Kelvinovu temperaturu [K ] ,

t - za Celzijevu temperaturu [0°C ] ,

ϑ - za relativnu temperaturu mjerenu po Fahrenheit-ovoj temperaturnoj skali [0° F ] .

Preračunavanje vrijednosti temperature izražene u jednoj skali (npr. Celzijevoj) u vrijednost po drugoj temperaturnoj skali (Kelvinovoj ili Fahrenheit-ovoj) vrši se prema sljedećim formulama:

t = T − 273,15 =

5 (ϑ − 32) , 9

5 T = t + 273,15 = ϑ + 255,382 , 9

ϑ = t + 32 = T − 459,688 .
U tabeli 1 prikazan je pregled vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice. Vrijednosti temperatura su zaokruživane.

9 5

9 5

Mašinski fakultet Sarajevo

Mjerenje temperature u industriji

1

Tabela 1.1 Vrijednosti temperatura u sve tri temperaturne ljestvice

0°C
-273 -200 -100 -50 0 15 25 50 75 100 150

0K
0 73 173 223 273 288 298 323 348 373 423

0° F
-459 -328 -148 -58 32 59 77 122 167 212 302

0°C
200 250 300 350 400 500 600 700 800 900 1000

0K
473 523 573 623 673 773 873 973 1073 1173 1273

0° F
392 482 572 662 752 932 1112 1292 1472 1652 1832

Za mjerenje temperature služimo se čitavim nizom različitih termometara. Oni se razlikuju kako prema principu, tako i prema mjernom područiju na koje se mogu primjeniti. Temperaturni senzori koji se koriste kod termičkog ispitivanja dijele se kontaktne i beskontaktne.

2.

Štapni termometri
2.1. Princip mjerenja
Štapni termometar se zasniva na širenju krutih tijela pod djelovanjem temperature. Ako se uzmu dva štapa iste dužine, ali od različitih materijala i zajedno urone u medij čija se temperatura mijenja, preciznim mjerenjem ćemo lahko ustanoviti da s porastom temperature nastaje razlika u dužini štapova, tj. dužina jednog štapa se pod utjecajem temperature mijenja brže nego dužina drugog štapa. Što je promjena temperature veća, veća je i razlika dužina. Ovaj fenomen se može iskoristiti za mjerenje temperature i upravo taj fenomen koriste štapni termometri. Slika 2.1. Princip rada štapnog termometra. Pomoću kazaljke (k) koja je učvršćena na osnovice (1) i (2) odre uje se razlika istezanja izme u štapa (š) i cijevi (c)
Mašinski fakultet Sarajevo

Na slici 2.1. prikazan je termometar kod kojeg je umjesto dva štapa upotrebljena cijev od jednog materijala, a u nju je stavljen štap od drugog materijala. Kazaljka postavljena u ležajeve 1 i 2 pokazuje promjene temperature.
2

Mjerenje temperature u industriji

dužina detektora itd. agresivnost medija. Dva štapa različitog materijala. Na slici 2.5 ⋅ 10 −6 10.2. pod utjecajem temperature različitih materijala koji se upotrebljavaju za konstrukciju štapnih termometara Po pravilu se za oblogu detektora. Istezanja. tačnost instrumenta. dužine 1m. U tabeli 2.2 grafički je prikazana promjena dužine različitih materijala u zavisnosti od promjene temperature.3 ⋅ 10 −6 15. To je vrlo malo linearno pomjeranje da bi se moglo lahko ostvariti kretanje kazaljke.23 ⋅ 10 −6 16. upotrebljava materijal s većim temperaturnim koeficijentom istezanja. Temperaturni koeficijenti istezanja Materijal Kremeno staklo Koeficijent 1 °C 0.5 ⋅ 10 −6 oko 11.5 ⋅ 10 −6 oko 17. pri promjeni temperature od 100° C.5mm.8 ⋅ 10 −6 Sivi liv Čelik Željezo (hemijski čisto) Konstantan Bakar Bronza Aluminij Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 3 .2. Slika 2. Izvedba Razlika u temperaturnom koeficijentu istezanja različitih krutih tijela relativno je mala i to predstavlja poteškoću pri konstrukciji štapnih termometara. Pri izboru materijala moraju se uzeti u obzir slijedeći faktori: temperaturno područje. navedeni su temperaturni koeficijenti istezanja za neke materijale. Tabela 2. stvaraju dužinsku razliku od oko 1.2.5 ⋅ 10 −6 23. Na maksimalnim temperaturama se za različite materijale vodi računa i o savijanju materijala.5 ⋅ 10 −6 12. odnosno za cijev.1.1.

Područje primjene. da mu je cijela dužina detektora zagrijana na odre enu temperaturu baždarenja. Iz slike 2.2. Kao mjerni instrument. 2. Neki od nedostaka štapnih termometara: − − − da bi se dobila dovoljno velika razlika istezanja. Zbog problema da se u primjeni postignu isti uvjeti kao i pri baždarenju. pa sve do vrlo složenih automatskih regulatora za veće zahtjeve.2 vidi se da je moguće napraviti štapne termometre i do 1000° C. Oni se stavljaju u pogonu tamo gdje je potrebna robusna konstrukcija i gdje nije važna veća tačnost mjerenja.4. Ovo još više smanjuje tačnost štapnih termometara i ona iznosi oko ± 2% od krajnje vrijednosti skale. Zato glavnu primjenu štapni termometri su našli u regulacionoj tehnici i to od vrlo jednostavnih regulatora. Tada se baždarenje obavlja na licu mjesta. potrebna je radi malog temperaturnog koeficijenta istezanja velika dužina detektora. Pokazivanje štapnog termometra odgovara srednjoj temperaruri detektora. pomoću drugog kontrolnog termometra. Zbog malog temperaturnog koeficijenta istezanja u prenosnom mehanizmu nastaju greške i mrtvi hod. mjerenoj po cijeloj dužini detektora. koji reguliraju temperaturu u raznim sušionicama i hladnjacima. mogućnost izrade veće skale. sila kojom ovo istezanje djeluje vrlo je velika. Termometar je baždaren tako. štapni termometri se primjenjuju prilično rijetko. Prednosti štapnih termometara: − − − − neobično jednostavna i robusna izrada. prednosti i nedostaci Iako je linearno pomjeranje izazvano razlikom istezanja kod štapnih termometara vrlo malo. Ukoliko se zagrijava samo jedan dio detektora. nije potrebna nikakva pomoćna energija. vrlo je čest slučaj u praksi da oni po cijeloj dužini nemaju istu temperaturu kao medij u koji su uronjeni. Mjerenje temperature u industriji 4 Mašinski fakultet Sarajevo . tada samo taj dio učestvuje u istezanju. Mjerno područje i pogreške u mjerenju Minimalne temperature nisu oštro definirane principom mjerenja. velike greške radi nejednakog zagrijavanja detektora po cijeloj dužini. Ukupno istezanje je u tom slučaju manje i termometar pokazuje manju vrijednost temperature od stvarne. Primjena živinih staklenih termometara u prehrambenoj industriji izbjegava se i tamo ih dobro zamjenjuju štapni termometri.3. postizanje velikih sila (radi primjene u regulacionoj tehnici). velik uticaj hla enja dijela detektora koji nastaje radi odvo enja toplote. uz to da u ovu grešku nije uračunata greška koja nastaje uslijed nejednako zagrijanog detektora. S obzirom na to da su detektori ove vrste termometara radi malog koeficijenta istezanja obično nešto duži. dok su maksimalne ograničene promjenama u materijalu na višim temperaturama. a time i očitavanje s veće udaljenosti. štapni termometri se ponekad isporučuju s neutralnom podjelom skale.

Da bi se savijanje bimetalne trake moglo što efikasnije prenjeti na skalu instrumenta. d K – koeficijent izvedbe. slika 3. djeluju na principu istezanja krutih tijela. ali je glavni nedostatak štapnih termometara (malo linearno pomjeranje) otklonjen konstrukcijom bimetalnog termometra. koriste za mjerenje temperature zraka. Bimetalni termometri Bimetalni termometri. kod koje je ravan skale paralelna s uzdužnom osom tijela termometra. trake moraju biti duge i tanke. uz α A > α B . Princip mjerenja Spojene su dvije trake različitog materijala što je prikazano na slici 3.3.3. kao otvorena konstrukcija. a za specijalne svrhe i do 2 metra dužine. trake se savijaju u spirale. Jedan kraj bimetalne spirale je učvršćen na zaštitnu cijev detektora. Jedan kraj spirale se učvršćuje na kućište ili zaštitnu cijev detektora.Bimetalna traka izra ena od metala (A) i (B) Za većinu materijala koji se primjenjuju za izradu bimetalnih traka ovo savijanje je direktno proporcionalno promjeni temperature.1. koja kod dužine 100 mm i debljine 1mm daje specifično savijanje od 0. d – debljina trake. Uz ostale kombinacije.) pri čemu se takvi instrumenti. za bimetalne trake upotrebljava se i kombinacija Ni-Fe. kao i štapni.2. Izvedba Da bi se dobilo dovoljno savijanje.2. a raste s kvadratom dužine trake. Detektori bimetalnih termometara mogu biti vrlo kratki i izra uju se od nekih 25mm do oko 150mm. Jedna izvedba bimetalnih termometara. Zagrijavanjem ovako dobivene bimetalne trake ona će se saviti na jednu stranu. Prema tome izraz koji povezuje ove dvije veličine glasi: ∆s = K ⋅ pri čemu su: l2 (α A − α B )∆T . Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 5 .).1. 3.156mm za 1° Iz ovog primjera vidi se da bimetalne C. a slobodni kraj na kazaljku instrumenta. 3.1. l – dužina trake. a ugaono kretanje slobodnog kraja se koristi direktno za pokretanje kazaljke. Bimetalna spirala može biti savijena u ravni (pljosnata spirala. ∆T – promjena temperature. koristi i prenosni mehanizam ili prenosnu oprugu savijenu pod uglom od 90° . trake moraju biti prilično duge. nego je izvučena u jednostruki ili višestruki pužni oblik (slika 3. Spirala industrijskog tipa instrumenta nije pljosnata. Slika 3. jer materijal od kojeg je izra ena jedna polovina trake (B) ima veći temperaturni koeficijenat istezanja od materijala druge polovine (A).

Mjerno područje i greške u mjerenju Bimetalni termometri izra uju se za primjenu od približno -160° do 550° C C. Iako bimetalni termometri normalno nemaju nikakve prenosne mehanizme. Bimetalna spirala savijena u jednostruki pužni oblik 3. Me utim sila na slobodnom kraju trake naglo opada sa smanjivanjem debljine trake.Slika 3. ali se izra uju termometri i sa greškama od ± 0.3. Slika 3. ali se ono povećava i sa smanjivanjem debljine trake. pa se ne preporučuju pri kontinuiranoj upotrebi za temperature preko 400° C.4.2. Na temperaturi ispod -160° otklon je vrlo mali. Kao što je prikazano. Bimetalni termometri za veće temperature nemaju dugotrajnu stabilnost. To može uzrokovati velike greške pri mjerenju.3. savijanje bimetalne trake je veće što je ona duža. Neke izvedbe bimetalnih termometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 6 . što predstavlja problem pri konstrukciji C bimetalnih termometara za rad ispod te temperature. Bimetalna spirala savijena u ravni Slika 3.5% do ± 3%. ipak je za pokretanje kazaljke i savladavanje odre enih otpora potrebna neka minimalna sila. Tačnost bimetalnih termometara iznosi obično ±1%.

biti izloženi znatno većim temperaturama od maksimalne koja je označena na kraju skale. prednosti i nedostaci Bimetalne trake su. relativno niska cijena. pokretanje kazaljke bez prenosnog mehanizma. a greške nastaju najčešće radi okretanja kazaljke oko svoje osovine. Područje primjene. Primjena bimetalnih termometara za regulaciju temperature . Dobri bimetalni termometri dugo zadržavaju svoju tačnost. širu primjenu našle i u izradi različitih kompenzacionih aparata. lahko podešavanje tačnosti. za automatsku kompenzaciju utjecaja temperaturnih promjena na razne instrumente. Bimetalni termometri mogu. nego se za svaki precizni instrument ručno pravi posebna skala. Da bi se postigla minimalna tačnost (koju garantira proizvo ač) i kod ovih termometara cio detektor mora biti uronjen. Ipak proizvo ači garantiraju ova prekoračenja: − − − bimetalni termometri sa skalom do 150° mogu prekoračiti područje 100%. Baždarenje se vrši samo u dvije tačke. C 3.Za najpreciznije instrumente skale se ne rade serijski.4. pregledna skala. pouzdanost u radu. C termometri sa skalom do 250° mogu prekoračiti za 50%. Na si. Glavne prednosti bimetalnih termometara su slijedeće: − − − − − − jednostavnost izvedbe. C termometri sa skalom do 400° mogu prekoračiti za 10%. Primjenu bimetalnih termometara ograničavaju sljedeći nedostaci: − − relativno usko mjerno područje. 3. Slika 3.5.4 prikazane su neke izvedbe bimetalnih termometara. a za kontrolu je dovoljno izmjeriti temperaturu samo na jednoj tački skale.termostat Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 7 . neprimjenljivost (ili uz poteškoće) pri izradi automatskih regulatora i pisača. a da se ne oštete. osim za izradu bimetalnih termometara. Brzina odziva bimetalnih termometara može se uporediti s nekim staklenim termometrima.

Alkohol je prilično nepovoljan. Pored oklopa.30° do +750° C C. argon ili ugljen dioksid. − tehnički pentan – skala: -200° do + 20° C C. moguće je napraviti nekoliko različitih podjela staklenih termometara. Pod industrijskim termometrima podrazumjevamo najčešće one staklene termometre koji su montirani u posebne zaštitne oklope (slika 4. Područije primjene mu je od -110° do 50° C C. koje služi kao zaštita. Prema primjeni dijele se na: − − − industrijske. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji Slika 4. touol i pentan.70° do +100° C C. jer u slučaju prekoračenja predvi ene maksimalne temperature dolazi do pucanja stakla. radi lakšeg očitanja. Proširenje zapravo predstavlja ekspanzionu komoru odnosno rezervoar za tečnost pri prekoračenju maksimalne temperature. uključujući i ručne industrijske. laboratorijske. S obzirom na primjenu i izvedbu. njihova glavna karakteristika podrazumjeva i veću skalu. Industrijski stakleni termometri 8 . U rezervoaru se nalazi tečnost. Ovako niska maksimalna temperatura znatno ograničava oblast primjene staklenih termometara sa alkoholom. Na njegov koeficijent širenja znatno utiču razne nečistoće. Porastom temperature živa se širi. Pored žive.4. karakteristike i podjela Stakleni termometar sastoji se od staklenog rezervoara. Princip rada. kliničke. na primjer živa. a naručito voda. − toluol . To su obično vodik. U normalnim izvedbama prostor iznad tečnosti u termometru je prazan (vakum). Mjerno područije staklenih termometara ovisi od karakteristika upotrebljene tečnosti. Prema DIN normama za termometre punjene sljedećim tečnostima odgovaraju skale: − živa (bez plinskog punjenja) . Da bi se spriječilo ključanje tečnosti koja se nalazi u cjevčici taj prostor se kod termometara za mjerenje većih temperatura puni inertnim plinovima. Svakoj temperaturi unutar mjernog područija termometra odgovara visina do koje dopire tečnost u cjevčici. − živa (sa plinskim punjenjem) .1) i primjenjuju se tako da se fiksno instaliraju u cjevovode ili razne posude i postrojenja.1.). Očitavanje se vrši na skali koja se nalazi pored cijevčice ili je ugravirana na samu cjevčicu. Industrijski stakleni termometri 4. na koji se stavlja tanka prozirna staklena cijev (slika 4. Ipak. Mnogi stakleni termometri na vrhu cjevčice imaju proširenje. najčešće uzimaju se organske tečnosti kao što su etilni alkohol.1.1. pa iz rezervoara prelazi u tanku staklenu cjevčicu. za punjenje termometra može se iskoristiti gotovo svaka tečnost.30° do +280° C C.

Sada je termometar spreman za mjerenje vrlo malih temperaturnih razlika.001 ° C. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 9 .4 ili 0.2. Slika 4. Ovi kontakti služe za uključivanje različitih alarmnih. Ako je skala Beckmannova termometra duga 25 cm.2.). koji su provučeni kroz stijenke kapilare. To su: − − − − − − velika jednostavnost u primjeni. to instrumenat mjeri niže temperature. Što je u komori za presipanje veća količina žive. ali na nivou temperature na koju smo ga postavili. Zagrijavanjem detektora na odre enu temperaturu živa iz detektora prolazi kroz cijevčicu u komoru za presipanje. Specijalni termometri 4. signalnih ili regulacionih ure aja u trenutku kad nivo tečnosti do e do električkih spojeva i time zatvori strujni krug. moguće je očitavati 0. Tako njegova skala služi za više mjernih područja. Termometri sa električkim kontaktima U gotovo svim oblastima primjene staklenih termometara susreću se i živini stakleni termometri s električkim kontaktima (slika 4. Šema Beckmannov-og termometra 4.3. lahka uočljivost nekih grešaka (prekidanje niti. visok stupanj pouzdanosti u radu.2.6 mA.3.4. C.01° a osim toga je moguće ocijeniti čak i do 0.2. Beckmannov termometar Ovaj termometar služi za vrlo tačna mjerenja. Radi toga mala promjena temperature detektora izaziva veliku promjenu visine žive u cjevčici. Struja koja teče preko kontakata kroz tečnost ne bi smjela preći jačinu od 2 mA (kod 110 V). Prednosti i nedostatci u primjeni Stakleni termometri punjeni tekućinama imaju nekoliko dobrih tehničkih karakteristika. Stakleni termometar sa električnim kontaktima 4.1. Sastoji se od velikog detektora i komore za presipanje žive. inertnost na agresivne tekućine i plinove.2. Normalna jačina struje treba da iznosi ispod 0. nije potrebna nikakva pomoćna energija.3. Slika 4. Zapremina rezervoara (detektora) vrlo je velika u odnosu na zapreminu cjevčice. kondenzacija po stijenkama). jednostavna izvedba termometara za pokazivanje maksimalnih i minimalnih vrijednosti. Padom temperature nit žive se prekida. važnih za njihovu primjenu.

4. Rezultat termografskog mjerenja je termogram. Treba naglasiti. 5. Vrlo se rijetko doga a da netko vrši ispravku mjerenja. otežano očitavanje i potreba dovoljne osvijetljenosti. Zasniva se na mjerenju intenziteta infracrvenog zračenja s posmatrane površine. koji u sivim tonovima ili nekom kodu boja daje sliku temperaturne raspodjele na površini posmatranog objekta. niska cijena. vodi računa o greškama koje mogu nastati upotrebom staklenih termometara. lahko se lome. Pore enje izgleda u vidljivom i infracrvenom spektru Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 10 . Slika 5. Temperaturna raspodjela posredno daje informaciju o različitim stanjima same površine ili je ipak odraz strukture i unutrašnjeg stanja posmatranog objekta.− − − − − − mogućnost ugradnje električkih kontakta za daljinsko signaliziranje ili za automatsko reguliranje odre ene temperature. naročito u industriji. brz odziv na temperaturne promjene u slučaju primjene termometra bez zaštitne cijevi. Zračenje čiji je uzrok samo temperatura tijela zove se toplotno zračenje. da se vrlo malo. Radi njihove jednostavnosti staklenim termometrom se služe gotovo svi koji se na bilo koji način bave temperaturnim mjerenjima. ograničenost primjene na višim pritiscima bez zaštitne cijevi. iako greške mogu biti prilično velike. Infracrvena termografija Slika 4. Sva tijela na temperaturama većim od apsolutne nule zrače elektromagnetne valove. Stakleni termometar sa digitalnim očitavanjem – smanjuje grešku pri očitanju rezultata mjerenja IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na površini tijela.1.

od neke minimalne do maksimalne. Slika 5. Nalazi se u području valnih dužina izme u 0. Toplotni efekti su vezani za zračenja u području valnih dužina od 0. Posmatrajući u smjeru porasta valnih dužina područje toplotnog zračenja se tako može podijeliti na tri uzastopne domene: ultraljubičasto područje. Elektromagnetni valovi tako imaju dualnu prirodu: valnu i korpuskularnu. Zavisnost valne dužine od temperature i intenziteta zračenja Slika 5. tečnosti i plinova je funkcija temperature. tj.7 do 100 µm.7 µm. Za apsolutno crno tijelo intenzitet zračenja zavisi samo od valne dužine i temperature.2. koje kroz vakuum putuje brzinom svjetlosti 3 ⋅ 10 8 m/s. dok se infracrveni dio spektra nalazi neposredno iza vidljivog dijela spektra u području valnih dužina od 0. Emisioni spektri čvrstih tijela su konstantni i sastoje se od svih valnih dužina. a kao val kad se širi kroz prostor.4 do 0.1 Elektromagnetno zračenje Sva tijela konstantno emituju elektromagnetno zračenje.2. vidljiva svjetlost nije jedino zračenje koje ona emitiraju. valne dužine i optičkih osobina posmatrane površine. dio toplotnog zračenja kojeg može registrovati ljudsko oko. t ) = C 1 ⋅ λ −5  C2  ⋅  3 λ ⋅T − 1      −1 Gdje su C1 i C2 Plankove konstante. Elektromagnetni spektar Slika 5. dok vidljivi dio spektra obuhvata vrlo usko područje unutar područja toplotnog zračenja. Intenzitet zračenja tijela. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 11 . vidljivi dio i infracrveno (IC) područje.5. prikazuje elektromagnetski spektar.1 do 100 µm. i prema Plankovom zakonu taj intenzitet iznosi: I (λ . Oblik spektra i raspored energije po pojedinim valnim dužinama zavisi od temperature i osobina površine koja zrači. Valna dužina zračenja λ vezana na frekvenciju vala f i brzinu širenja vala c preko izraza: c = f ⋅λ Iako na visokim temperaturama užarena tijela svijetle. Eksperimenti su potvrdili da se zračenje ponaša kao čestica u svojoj interakciji sa tvari.3.

ali različita po materijalima od kojih je napravljena. Slika 5.4. energija koja dolazi od okoline E env . optika koja se koristi u IC ure ajima po obliku jednaka je onoj kod fotografskih aparata.5. Da bi se iz zračenja dospjelog na osjetni elemenat kamere izračunala tačna vrijedost temperature promatranog objekta potrebno je poznavati osobine površine objekta.5. cink selenid za dugo valna IC zračenja te silikon.2 Princip rada termografskih ure aja Termografski sistem se sastoji od termografske kamere i jedinice za obradu termograma. Kako su karakteristike elektromagnetskog zračenja jednake za cijeli elektromagnetski spektar. jedinica za pretvaranje električnog u video signal (D). kvarc ili magnezij za srednje valna IC zračenja. temperaturu i relativnu vlažnost zraka. temperaturu okolnih objekata. osjetni element IC zračenja (C). a to su: germanij. Primjer izvedbe infracrvene kamere 12 Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji . pri čemu se uzimaju u obzir: − − − vlastita emisija i refleksija (E + r ⋅ E * ) . Princip rada savremenog termografskog ure aja Osjetni elemenat u termografskoj kameri mjeri količinu energije koja pada na njegovu površinu i koja odgovara intenzitetu zračenja definiranog dijela IC spektra. Materijali koji se koriste za izradu leća moraju biti propusni za IC zračenje. monitor i kartica za snimanje podataka (E). safir. udaljenost kamere od posmatranog objekta. Računar služi za obradu termograma prema odre enom softveru i u njega se podaci učitavaju s kartice koja se nalazi u kameri. energija koja prolazi kroz tijelo d ⋅ E * * . U samoj kameri integrirana je IC optika (B). cink sulfid. Slika 5. Energija koja pada na osjetni elemenat EOS jednaka je sumi energija koje dolaze od posmatranog tijela.

Osim utvr ivanja temperature objekta. Na slici 5. te na kvalitativnu i kvantitativnu. Pasivna termografija promatra objekte u stacionarnom stanju.6.7. čija je funkcija spriječiti prolaz kroz objektiv elektromagnetnih valova onih valnih dužina za koje je posmatranih objekt propustan. a) b) Slika 5. ispred objektiva kamere stavljaju se različiti filteri. temperaturnih razlika ili emisionih faktora po pojedinim lokacijama na termogramu. Kad se ipak radi o potrebi uklanjanja zračenja koje posmatrani objekat propušta. osobito ako se radi o objektu koji je na temperaturi bliskoj temperaturi okoline. Utjecaj zračenja iz okoliša treba svesti na minimum. Fotografija a) i termogram zida b) Naknadna obrada snimljenih termograma na računaru može biti kvalitativna.. Na temelju poznavanja temperature objekta i svih prethodno navedenih ulaznih parametara moguće je dobiti vrijednost emisionog faktora posmatrane površine. 5.6.Sve ove podatke potrebno je prethodno podesiti kao ulazne parametre u softveru kamere.3 Termografske metode Prema pristupu mjerenjima i obradi rezultata termografija se dijeli na aktivnu i pasivnu. i 5. tada će na termogramu objekt biti vidljiv. slike 5. slika 5. Razlike u iznosima infracrvenog zračenja koje dolaze s površine objekta su ili posljedica razlika u temperaturi ili razlika u osobinama promatrane površine. softver u kameri pruža i drugu mogućnost.8. što podrazumijeva samo uočavanje mjesta promjene temperature. ili kvantitativna što uključuje odre ivanje iznosa temperatura. prikazan je termogram zida na kojem se uočavaju hladnija područja koja su posljedica prodora vlage. Ukoliko je njegova temperatura dovoljno različita od temperature okoline.9. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 13 .

7. Toplotno opterećenje mašinskih dijelova sa prikazanim vrijednostima temperature Slika 5.8.Slika 5.9. Termografska slika rezervoara sa vertikalnim prikazom promjene temperature Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 14 . Na termogramu se lahko uočavaju područija različitih temperatura Slika 5.

a je slika defekta 3 sekunde nakon zagrijavanja.b predstavlja sliku defekta 5 sekundi nakon zagrijavanja.11.c razlika ove dvije slike i otkriva defekt usljed zagrijavanja objekta. Slika 5. toplotu.Aktivna termografija zasniva se na posmatranju dinamičkog ponašanja objekta izloženog toplotnoj pobudi.11. Slika 5. dok je 5. Senzori su obično silikonski. ili od olovnog sulfida za temperature veće od 200°C . 5. Primjer dinamičkog mijenjenja temperature strukture usljed zagrijavanja u toku vremena Predhodna slika daje primjer dinamičke obrade slike.10.12. materijala i njegovoj površini dobit će se različiti termogrami posmatrane površine u vremenu. Oprema za ispitivanje putem IC termografije Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 15 . a) b) c) Slika 5. za temperature veće od 425 °C . Cilj je odre eni vid energije.11. Dinamičke metode se koriste za otkrivanje anomalija kod kojih se temperatura mijenja tokom vremena.11. Primjer aktivne termografije Ovisno o strukturi objekta. 5. koja se manifestuje promjenom temperature promatranog objekta očitati i pri tome pomoći pri upravljanju procesa u kojem taj objekat učestvuje u industriji.

dimnjaka. česte su primjene pri kontroli spremnika.5.4 Primjeri korištenja IC termografije u industriji Lijevo – Detekcija kvarova na cijevima Desno – Provjera rada izmjenjivača toplote Zatim. cjevovoda i izolacije: Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 16 .

Još neke od prednosti ove metode mjeranja temperature su: − − − − beskontaktno mjerenje. atmosfere. Slika 5. Prepoznavajući moguće kvarove i planirajući popravke smanjuje se broj kritičnih situacija i vrijeme skupog prekovremenog rada. Industrijski procesi postaju pouzdaniji.5 Prednosti i nedostatci Infracrvena termografija ispunjava zahtjeve koji se dosta često postavljaju pri proizvodnji u industriji. to dalje dovodi do povećanja pouzdanosti cijelog postrojenja jer problemi u postrojenju se rješavaju prije nastanka kvara ili oštećenja ostalih dijelova postrojenja. Dok se pod loše osobine mogu navesti: − − − utjecaj emisionog faktora.13. Dakle.). Primjer nestabilnog električnog spoja koji dovodi do pregrijanja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 17 . brzi odziv. široke mogućnosti primjene. Smanjuje se opasnost od požara. relativno jednostavna interpretacija termograma. Održavanje proizvodnog procesa 24 sata na dan. udaljenosti.5. geometrije objekta i ostalih osobina tijela na rezultat mjerenja. loše izvedeni ili preopterećeni električni spojevi koji uzrokuju pregrijanja mogu biti otkriveni na vrijeme(slika 5.13. Manji broj prekida pri mjerenju daje bolju produktivnost i na taj način se izbjegavaju veći i skupi kvarovi na postrojenjima. a samim tim radna okolina postaje sigurnija. mogućnost posmatranja samo površinskih efekata. teško provediva toplotna stimulacija velikih objekata. 365 dana u godini moguće je zbog velike pouzdanosti opreme za ispitivanje pomoću IC zračenja. Loše projektirani. Treba napomenuti da je za kvalitativne i kvantitativne analize termograma potrebno osposobiti kadrove koji za traženu primjenu moraju vladati termografskim sistemom i poznavati problematiku koja se rješava.

16. Primjeri primjene opreme bazirane na infrecrvenoj termografiji Slika 5.Slika 5.15.16.14. Primjeri izvedbe termografskih ure aja Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 18 . Primjena infracrvene tehnologije u automobilskoj industiji pri kontroli radne temperature motora Slika 5. Primjena infracrvene tehnologije u medicini pri dijagnosticiranju raka Slika 5.

onima specijalne izvedbe čak do 3000° Na tim visokim temperaturama mjerenje C. Izolacioni materijali. Izme u koeficijenta apsorpcije a. ili apsolutno crnim tijelom.1. Pirometrima mjerimo temperaturu na udaljenosti. postaju propustljivi za plinove i ne štite detektor od agresivnog djelovanja istih. Ovo ograničenje i potrebe mjerenja visokih temperatura. za mjerenje temperature nekog medija morali smo detektor termometra dovesti u direktan kontakt (podrazumijevajući tu i zaštitnu cijev) sa mjernim medijem. Zamišljeno tijelo koje apsorbira sve svjetlosne zrake koje na njega padnu. Možemo ga zamisliti kao neki potpuno zatvoren prostor. U prirodi ne postoji apsolutno crno tijelo. Koeficijent apsorpcije crnog tijela jednak je jedinici (a =1). 6. predstavlja velike poteškoće. odre ujući energiju ili intenzitet zračenja. zovemo crnim tijelom. Radijacijski termometar (pirometar) Pomoću radijacijskih termometara moguće je mjeriti temperature do nekih 1300° a sa C.1. pa većina metala od kojih se izra uju zaštitne cijevi omekšavju i tale se. Granica primjene pojedinih vrsta termometara na visokim temperaturama je ograničena. a na svakom djelu zida je ista temperatura. a dijelom reflektovano. Iz ovog prostora svjetlosne zrake izlaze samo kroz mali otvor. prisutni u termometru. U odnosu na neke termometare koji su ranije obra eni. čije zidovi ne propuštaju svjetlosne zrake. refleksije r i propuštanja p postoji veza a + r + p = 1. doveli su do razvoja termometra koji za mjerenje koriste toplotno zračenje. dobijaju veću električnu provodljivost. Princip rada pirometra – šematski prikaz Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 19 .6. Pirometrom se odre uje temperatura mjerenjem ukupnog intenziteta elektromagnetskog zračenja. i za za crno tijelo vrijedi: I = δ ⋅ T 4 . Slika 6. Stefan – Boltzmannov zakon omogućava jednostavno izračunavanje intenziteta zračenja I(T). Takve termometre zovemo još i pirometrima za toplotno zračenje ili jednostavno pirometrima. nekih oštro a nekih manje oštro. Princip rada i fizikalne osnove mjerenja Svjetlo koje pada na neki predmet dijelom je apsorbovano. Na tim temperaturama su materijali podložni intenzivnoj oksidaciji.

Sva ova razmatranja se odnose na zračenje crnog tijela. Tijelo zrači bijelo svjetlo. U početku mjerenja temperatura detektora je na temperaturi instrumenta i nakon što se instrument usmjeri prema površini objekta dolazi do apsorpcije elektromagnetskog zračenja u detektoru. Slika 6. Termometar se sastoji od cijevi u kojoj se na ulaznom dijelu nalazi objektiv (L) kojim se fokusira elektromagnetno zračenje koje dolazi sa površine objekta temperature T. Na površini detektora zavaren je jedan ili više termoparova (termočlanaka) pomoću kojih se mjeri temperatura detektora.2. Zagrijano tijelo zrači širok spektar elektromagnetskih valova. U fokusu objektiva nalazi se detektor (crno tijelo) koja ima maksimalni faktor apsorpcije elektromagnetskog zračenja. Mjerni signal se očita kada se uspostavi stacionarno stanje. dok oko 1100° prelazi u narandžastu. Tijela zagrijana ispod 500° žare tamnocrvenim svjetlom. ali za razne temperature C maksimum zračenja nije na istoj valnoj dužini. jer povećanjem temperature detektora povećava se i intenzitet emisije. Korištenjem Stefan – Boltzmannov zakona moguće je odrediti uslove ravnoteže: − − intenzitet apsorbovanog zračenja intenzitet zračenja sa detektora I A = ε ⋅ δ ⋅T 4 . jer na toj temperaturi zrači elektromagnetske valove koji odgovaraju svim bojama vidljivog spektra. Kriva 1 označava zračenje crnog. 4 ε Tačnost mjerenja radijacijskim termometrom odre ena je pouzdanošću poznavanja vrijednosti koeficijenta emisije ε . Izgled detektora u pirometru I I = δ ⋅ TC4 .2. Od početka mjerenja temperatura detektora stalno raste ali sve sporije. Izjednačavanjem ova dva izraza može se izraziti temperatura objekta kao temperatura detektora: 1 T = ⋅ TC . a elektromotorna sila EMS termopara je mjerni signal za temperaturu objekta T. odnosno kada je apsorbirani intenzitet zračenja na površini detektora jednak intenzitetu zračenja sa detektora. Pirometri se baždare tako er sa apsolutno crnim tijelima.Osnovni djelovi mjernog ure aja su prikazani na slici 6. a kriva 2 sivog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 20 .1. a na oko 1400° C C tijelo postiže bijelo usijanje. U praksi se susrećemo s tijelima koja zrače manje nego crna tijela i ta tijela nazivamo sivim tijelima. Slika 6. Najčešće se ε odre uje baždarenjem za pojedine materijale i uvjete mjerenja. Analiza mjerenog ure aja zasniva se na primjeni Stefan – Boltzmanovog zakona. Daljim zagrijavanjem ta crvena užarenost postaje sve svjetlija.

može se mjeriti energija koja pripada samo jednoj oblasti spektra od svega 0. koju zrači površina sivog tijela i energije I I .2. kao što je na primjer fotoćelija. c) baždarenje pirometra sa vrućom pločom crnog tijela Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 21 . Omjer energije I A .65 µm. b) optički dio pirometra sa kablom za povezvanje sa instrumentom.3. samo mu je spektralna snaga zračenja proporcionalno manja. koju zrači pločica na istoj temperaturi. b) a) c) Slika 6. temperaturu zagrijanog tijela radijacijskim pirometrima možemo mjeriti na sljedeće načine: − − − − može se mjeriti ukupna energija koju tijelo zrači. To je crveni dio vidljivog spektra. Radijacijski termometar: a) pirometar sa digitalnim očitanjem. Sivo tijelo definisano je istim osobinama kao i crno. nazivamo koeficijentom emisije ε : ε= IA . Osnovni zahtjev je da detektor pirometra primi što više energije koju tijelo zrači i to u cijelom spektru. Prema tome. energija koju zrači ugrijano tijelo u jednom odre enom području spektra može se mjeriti posebnim detektorom. II Na slici 6. prikazana je razlika izme u zračenja apsolutno crnog i sivog tijela.01 µm i to na valnoj dužini od oko 0. mjerenjem odnosa intenziteta dvaju boja.Radi toga pri mjerenju temperature pirometri pokazuju uvijek manju temperaturu od stvarne i potrebno je vršiti korekcije.

Prednosti radijacijski h Slika 6. prenosivi i pirometri za fiksnu ugradnju Prednosti radijacijskih termometara ogledaju se u beskontaktnom mjerenju temperature. prašina para i slično.6. koriste se optičke leće i ogledala. − pirometri na boje. dobroj stabilnosti i brzom odzivu. Primjenom staklene leće izdvaja se dio spektra. Da bi se toplotne zrake mogle fokusirati na što manju površinu. koji je samo malo širi od vidljivog djela spektra. − fotoelektrički pirometri. Me utim ova pomagala se ne mogu primijeniti na čitav spektar toplotnog zračenja.4.2. ubrajaju se visoka cijena i smetnje kao što su dim. U nedostatke. Pirometar na principu ukupnog zračenja mjeri ukupnu energiju koju prema Stefan – Boltzmannovu zakonu zrači zagrijano tijelo. Izvedbe pirometara Prema metodi mjerenja pirometri se mogu podijeljeni u sljedeće grupe: − pirometri na principu ukupnog zračenja. Izvedbe radjacijskih termometara. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 22 . − pirometri na principu djelomičnog zračenja (optički pirometri).

i skuplja se u fokusu. Princip rada optičkog pirometra – šematski prikaz Instrument se sastoji od cijevi sa dvije konveksnog sočiva. Moguće su tri situacije: a) b) c) T < Tn . Elektromagnetno zračenje prolazi kroz prvo sočivo. Optički pirometri Sa ovim pirometrima. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 23 . ali se uporedna mjerenja još mogu vršiti i to s tačnošću od ± 0. Slika 6.6. Ta tačka je ujedno i fokus drugog sočiva.Tn ) = ε (λ0 ) ⋅ I (λ0 . Sa T je označena temperatura mjerenog objekta. Na slici 6. λ = 0.5. Žarna nit se zagrijava prolazom električne struje.5% do ± 1%.65 µm. Mjerni signal Tn se očita sa instrumenta kada se izjednači sjaj površine objekta i referentne niti instrumenta. Mjerenje se provodi tako da se otvor cijevi instrumenta usmjeri prema površini kojoj se mjeri temperatura. T ≅ Tn .1. Kroz sočivo prolazi elektromagnetno zračenje sa mjerenog objekta i žarne niti.T ) za valnu dužinu λ0 . Iza drugog sočiva nastaje paralelan snop zraka koje zatim prolaze kroz filter crvene boje. Mjerenje se vrši na taj način da se intenzitet izdvojenog dijela spektra upore uje s intenzitetom svjetlosti jednog baždarenog izvora svjetla. i sama struja je mjerni signal. a Tn je temperatura niti u fokusu instrumenta. prikazan je princip rada optičkog pirometra. izdvojenog iz cijelog spektra toplotnog zračenja. žarne niti i filtera crvene boje. odnosno podešavanje pirometra. Da bi instrument mogao obuhvatiti i niže temperature.5. T > Tn . U tom slučaju intenzitet zračenja na valnoj dužini crvene boje jednak je: I (λ0 . koji se nazivaju još i pirometri na djelimično zračenje. U fokusu se nalazi staklena cijev sa žarnom niti. mjeri se intenzitet zračenja vrlo uskog područja spektra.2. poželjno je da ta izdvojena valna dužina bude bliže crvenom dijelu spektra. Dakle filter je nepropustan za sve valne dužine vidljivog spektra osim za dio u područiju crvene boje. Mjeritelj posmatra istovremeno sliku površine tijela i žarne niti. vrši ljudskim okom. Ako se odre ivanje temperature. Ova valna dužina je već prilično daleko od valne dužine na koju je oko maksimalno osjetljivo. tada se mora odabrati valna dužina koja se nalazi u vidljivom dijelu spektra.

ali za mjereni objekt treba uzeti vrijednost monohromatskog faktora emisije.1. Prva metoda je da se zagrijavanje niti može podešavati. dok se ne izjednači sa intenzitetom svjetlosti izvora. Drugom metodom se prigušuje intenzitet zračenja izvora i upore uje s konstantnim intenzitetom svijetlosti niti. T Tn C2 Postoje dvije osnovne izvedbe koje omogućavaju pore enje intenziteta zračenja. Izvedbe optičkih pirometara Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 24 . Slika 6. mogu biti mjerilo temperature. = 2  λC ⋅2T   λ C⋅T  λ 5 ⋅  ε 0 − 1 λ 5 ⋅  ε 0 n − 1 o o         Dijeljenjem obje strane sa istim faktorima dobije se:  ε (λ 0 ) ⋅  ε   C2 λ 0 ⋅T n  − 1 = ε   C2 λ 0 ⋅T − 1. Struja ili napon za zagrijavanje niti. i nakon toga ako se logaritmira izraz. a isto tako i položaj na klizaču potenciometra. jer se moraju izbjeći razni efekti refleksije i savijanja svjetla. Elektromagnetno zračenje): ε (λ 0 ) ⋅ C1 C1 . U gornji izraz uvrstimo Planckove formule navedene u dijelu o elektromagnetnom zračenju (5. b) ispravno podešeno pri čemu se ne može razlikovati svijetlost niti od svjetlosti posmatrane površine c) na prejakoj struji nit je svijetlija od pozadine T<Tn.7. Zanemare li se vrijednost konstante u odnosu na mnogo veću vrijednost eksponencijalne funkcije. dobija se konačna formulu za izračunavanje temperature objekta T za izmjerenu vrijednost temperature niti Tn : λ 1 1 = + 0 ⋅ ln (ε (λ 0 )) .Koeficijent emisije referentne niti ima vrijednost 1. Ovdje se posebni zahtjevi postavljaju na nit i optiku.6. ispravno podešavanje intenziteta svijetlosti optičkog pirometra: a) struja struja koja prolazi kroz nit je preslaba T>Tn. a) b) c) Slika 6.

U nekim slučajevima to je neriješiv problem. Zaključak Radijacijski termometri svojim područjem primjene odlično nadopunjuju termometre. pri čemu kontakt nije poželjan. Položaj bikromatskog klina je mjerilo za temperaturu. C. Otklanjanje utjecaja apsorpcije postiže se na taj način da se spektralna osjetljivost fotoćelije smanji u onim oblastima spektra u kojima se utjecaj apsorpcije može mjeriti.3. a ne koriste ni ukupnu energiju koja je proporcionalna četvrtom stepenu apsolutne temperature. Za razliku od ostalih termometara. odnosno mjerenje je nezavisno od stepena prigušenja. Unutar cijelog spektra toplotnog zračenja crnog tijela odnos energije zračenja izme u dvije uske spektralne oblasti (npr. U tom slučaju. a fotoelektrički pirometri eliminiraju još veću oblast. Kao detektor kod ovih pirometara služi fotoćelija. Primjenom staklenih sočiva eliminiraju se sve valne dužine veće od oko 2. Me utim.2. Nekada je potrebno mjeriti temperaturu nekih agresivnih medija. Na nižim temperaturama svakako su pouzdanije razne vrste kontaktnih termometara. C. Ovi instrumenti se primjenjuju pri temperaturama od 1000° do C 2000° C. 6. Pri mjerenju temperature detektor kontaktnih termometra mora doći u dodir sa mjernim medijem. toplotno zračenje ostavlja mogućnost za mjerenje. kojom temperaturu utvr ujemo tako da odre ujemo odnos izme u dvije oblasti spektra. crvena i zelena) jednoznačna je funkcija temperature. Oni imaju i nekoliko nedostataka. Pirometri na boje rade najčešće s bikromatski obojenim klinom.3. koju vrše CO2 i vodena para upotrebljavaju se fotoelektrički pirometri. Neki tipovi pirometra ne koriste čitav spektar toplotnog zračenja. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 25 . gdje detektor iz bilo kojeg razloga ne može ili ne smije dodirivati mjerni medij. Svjetlost filtriranog zračenja upore uje se sa svjetlošću jedne referentne sijalice. u praksi se primjenjuje još jedna metoda.5µm. Kada se intenzitet zračenja crnog ili sivog tijela oslabi za neki proporcionalni koeficijent. 6. koji uglavnom proizlaze iz činjenice da emisioni koeficijent varira u vrlo širokom rasponu i da. zavisi i od kvalitete površine izvora toplotnog zračenja. Fotoelektrički pirometri Da bi se izbjegli štetni utjecaji apsorpcije toplotnog zračenja. osim od vrste materijala. to ne vrijedi samo za vrlo visoke temperature. ukupnog zračenja) iznosila 50° na temperaturi od 1700° ona je kod pirometara s lećama iznosi 40° a kod fotoelektričkih pirometara samo 15° C.2.2.6. odnos intenziteta zračenja odabranih frekvencija ostaje nepromijenjen. pirometri se primjenjuju uspješno pri mjerenju vrlo visokih temperatura. Piroimetar na boje Pored spomenutih metoda utvr ivanja temperature mjerenjem energije i intenziteta zračenja. Ako je greška zbog apsorpcije kod pirometara s ogledalom (pirometar na principu C. a teško je realizovati prenos toplote sa rotirajućih dijelova strojeva na detektor kontaktnih termometra.

Prikaz promjene relativnog otpora metala i poluprovodnika u temperaturnom području od 200 do 1000 K. Povećanjem temperature dolazi da prelaza nosioca naelektrisanja iz nižih energetski nivoa u vodljivi nivo tako da povećanje temperature kod termistora smanjuje električni otpor što je i prikazano na sliici 7. Najčešće se upotrebljava polinomna aproksimacija: R (T ) = R0 1 + α ⋅ (T − T0 ) + β ⋅ (T − T0 ) + . a njihova primjena. Poluvodički ili termistorski termometri 7. Parametri α . Princip rada Uticaj temperature na električki otpor poluprovodnika poznat je još od Faradejevih eksperimenata sa srebrnim sulfidom. Kod metala naelektrisanje se prenosi kretanjem elektrona što dovodi do povećana temperature.1. počinje tek oko 1940 godine. temperaturi.β i stepen aproksimacije n odre uju se tako da se postigne maksimalna točnost i pouzdanost aproksimacije. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 26 . pa se zbog toga koriste aproksimacije sa parametrima procijenjenim metodom najmanjih kvadrata. Provodnici i poluprovodnici imaju različit mehanizam prenosa naelektrisanja u materijalu. pod nazivom termistori.1. Slika 7. Poluprovodnici sa stabilnijim karakteristikama dobiveni su znatno kasnije. 1835 godine. + (T − T0 ) [ 2 n ] Pri čemu je T0 referentna temperatura.7. najčešće 0° a R 0 je referentni otpor na toj C.1. Kod poluprovodnika prenos naelektrisanja je limitiran brojem nosilaca naelektrisanja.. Zavisnost električnog otpora provodnika od temperature teško je teoretski izvesti sa dovoljnom tačnošću za široki mjerni opseg. pri čemu se povećava električni otpor zbog intenzivnijeg raspršenja nosioca naelektrisanja na kristalnoj rešetci..

Ovako velika odstupanja stvaraju niz poteškoća u primjeni termistora. a naročito u njihovim serijskim i paralelnim spojevima. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 27 . R 0 – otpor datog termistora na 20° Tipična vrijednost otpora R 0 je 3 – 20 kΩ na temperaturi od 300 K.Zavisnost otpora termistora od temperature može se izraziti eksponencijalnom jednačinom: R (T ) = R 0 ⋅ e 1 1 B − T T 0      . Prikaz uobičajnih izvedbi termistora Poluprovodnički elementi materijal za termistore obično se sastoji od oksida nekog metala ili mješavine tih oksida. gdje je: R – otpor termistora. Nominalna vrijednost otpora termistora mjeri se na 20° Dopušteno odstupanje otpora C. konstantan za dati termistor. a električki kontakt se ostvaruje pomoću provodnika učvršćenih na različite načine za tu podlogu. Pri -60° vrijednost temperaturnog koeficijenta je dvostruka. taj materijal se nanosi u vrlo tankim slojevima na keramičku podlogu.2. Izvedba termistora Slika 7. B – koeficijent C.2%. Svi termistori koji se koriste u praksi imaju negativan temperaturni koeficijent. T – apsolutna temperatura termistora.2. a pri 150° C C smanjuje se na polovinu. 7. U području oko sobne temperature taj koeficijent varira od 1 do 5% po jednom stepenu Celzijusa. Temperaturni koeficijent za pojedine proizvodne serije termistora istoga tipa može iznositi do ±0. Radi čvrstoće izvedbe. pojedinih termistora od nominalne vrijednosti iznosi ± 20%. Raspon nominalnih otpora termistora kreće se u granicama od 1 kΩ do 1000kΩ.

štapići. Izvedbe i oblici termistora Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 28 .Dimenzije termistora su vrlo male. u zavisnosti od vremena upotrebe. Co. Ni. to brže. Kriva 2 se odnosi na oksid mangan . Fe itd. Slika 7. a često se stavljaju u staklene obloge i drže pod vakuumom. Slika 7.3. Kriva 1 prikazuje promjenu specifičnog otpora termistora izra enog od oksida mangan-nikla. što je temperatura kojoj je termistor izložen viša. − mala vremenska konstanata (postoje izvedbe sa τ ≈ 1 ms). Uobičajena vrijednost iznosi od 1 pa do 500 Ω/K na temperaturi od 0° C. Taj odnos se s vremenom mijenja.01° C. selenida i oksida kao što su Mg. Jedan od velikih nedostataka termistora jest njihova nestabilnost odnosa temperatura – otpor. Ove mješavine se presaju u različite oblike. pločice itd.kobalt Na slici 7. prikazana je zavisnost promjene otpora od vremena trajanja izlaganja termistora pri temperaturi od 105° Ako termistor izložimo konstantnoj temperaturi. Ono obično iznosi od 100° do 400° C C. Termistori se zaštićuju na različite načine.3.3. Pri proizvodnji termistora koriste se mješavine sulfida. Me u glavne osobine termistora ubrajaju se: − veliki otpor. − nelinearna funkcija. I < 10 µA. Cu. − velika osjetljivost mjernog signala. njegov će se otpor za godinu dana povećati prosječno za oko 1%. − mala jačina struje (manja opterećenja). Termistori se odlikuju posebnim karakekteristikama tako da su naročito prikladni za mjerenja gdje je potrebno postići vrlo male vremenske konstante i veliku osjetljivost mjernog signala. C. − reproduktivnost temperature ±0. kao što su: kuglice. Osjetljivost mjernog signala termistora je vrlo velika. Temperaturno područije primjene termistora ograničeno je raznim fizikalnim pojavama.

Primjer primjene termistora u termostatima Enzim – termistor sastoji se od poroznog zrna na koji je vezan enzim koji katalizira specifičnu reakciju koja služi za dobivanje mjernog signala. vrlo je velika. odnosno temperatura koristi kao mjerni signal koncentracije. odre ena sa Michaelis – Mentenovim kinetičkim modelom. te veliki specifični otpor. kao što je već rečeno. jer termistori imaju velik temperaturni koeficijent. Slika 7. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 29 .3. Termistori se koriste i kao “enzim – termistori" za mjerenje koncentracije produkata tokom fermentacije. Njihove male dimenzije i mali toplotni kapacitet. Primjena termistora Budući da se kod termistora radi o promjeni otpora s temperaturom.7. njihova jednostavna konstrukcija i velik specifični otpor znatno olakšavaju mjerenje temperature u mnogim slučajevima gdje se to s drugim metodama može vrlo teško provesti. Uglavnom se koriste enzimi oksidaze kojima se oksidiraju pojedine komponenete. daju im u ovoj primjeni niz prednosti. Brzina odziva termistorskih termometara. Male dimenzije termistora. Enzim je vezan u porama poroznog zrna i tijekom oksidacije se osloba a toplota zbog koje dolazi do rasta temperature u središtu zrna u odnosu na okolinu. na mjerenje temperature mogu se primijeniti iste metode kao i pri otporničkim termometrima. Za specijalne svrhe se grade termistori s brzinom odziva od nekoliko milisekundi do jedne sekunde. a brzina reakcije je funkcija koncentracije.4. Temperaturno povećanje je proporcionalno brzini enzimske reakcije. Osjetljivost mjerenja pomoću termistora vrlo je velika. U središtu se nalazi osjetljivi termistor tako da se otpor termistora. Termistori se koriste i za termometre sa zračenjem.

pdf. http://www. http://www.hr/termolab/nastava/Infracrvena%20termografija_Vjezbe_FSB_Boras. Internet www. http://www.ppt. Mjerenje temperature u industriji.hr/termolab/nastava/IC%20prezentacija_FSB. http://www.hr/termolab/nastava/Kulturna%20bastina_Boras_1. www.riteh.fsb.hr/zav_katd_sluz/zvd_teh_term_energ/obv/INFRACRVENA%20TERMO GRAFIJA_VJEZBE_FSB. Zagreb.fsb.Literatura Knjige Filip Čorlukić. Mašinski fakultet Sarajevo Mjerenje temperature u industriji 30 .reotemp.pdf. Miroslav pavlović. 1966.hr/labmra.ba/nastava/file.php/1/Materijali_u_elektrotehnici/poluvodicki_materijali.com/index. www. Opšta razmatranja o mernim sistemima i instrumentima. Niš.fe.ac.bg.hr/termolab/nastava.fsb.fsb.pps.untz.yu/~manojlo. http://www. http://helix.pbf. 1980.pdf.php?option=displaypage&Itemid=211&op=page&PHPSES SID=b432fb6c2a114c33c4e55771e8080252.chem.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->