P. 1
Ahmed Bosnic - Sve Misterije Svijeta

Ahmed Bosnic - Sve Misterije Svijeta

|Views: 682|Likes:
Published by RoyalPoker

More info:

Published by: RoyalPoker on Aug 23, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/06/2011

pdf

text

original

Ahm£d .

Bomif:

SVE MIS'DERIJ£ SVLJETA

NaSIovna 19t.raJl'l,a:

ESad BAJRAMOVIC

TelJnli&Ji llL!'.ednilk: st:iepan V'I"acSc

goreJktolr":

Mi'l"Ct A-njoli

SotaJrnipa :

• 'Svjetl~h OOUR StsiIllp<\,rLja Sarajevo

~§.~11:1:

stoja.lI Klii(ovac

Ahmed Bosnic

SVE MISTERUE SVUETA

»Ima vi.fe stvari u nebu. i na zemlji. Hcwacije, nego sto si in ti U 81)OjO; /'ilozo!i;i sQ.njao.«

Viljem SekspiT

1986 •

SADRZAJ

1. ZAiMKiA NEBA MAD A'I'LAlNTlXOM .

Str. 9

11 ZSlgooet.ni ~rOilJ~a.o 'FJ.orida. - Bermudt - Hatt] '" Neoo!Jiooa 1I,'I000000a dE'Jn~ IPlilota :to: KomandBlnt eskadri4e preda.Oe ikOll'QanidJu '" Nestanalk 09,PrusLla&e ekia':le i. hjdil'oa,v,lana '" J>.oiSlOedndi let '»$talrOS' ,lilgira« it ~.A;rie-l" saJ,je IJMljedli:l~!U J)QIl1lJku :Ir Brodov] lllesta:j1u ibez bra,ga '" Zamka nebs ~Ill;jrme llarullnilke '" ~ji J.i. ,fetvmta dimen\Z~ja JlJ1iiPsT'aJelnoi 'SV'iljet '"

2. S'I1RA VleN! ,~RIZOR iNA aomCINl

'" ~MaaillbOO'oq; lSa dvadesen. i sedajn Jto.sflu'l'a it Zwg,onebka wk1etih ,brodova .7Jbunj'1.lje ,nauQnilk.e * Sta ,je sOik'ilraJo mernara sa ~edrealjaka »,Daliljs« '" Lojdov ,regiSitaiL' tZB bDodov 'knau'ice '" NeYtjerova,tna ,pri~a enomara Teda Kcntcliera '" BJd~ruva kugla 1tl8l1ilk na sunee ilulta PacifoiJkom Ii! POSIlje&j'a ploVldba;oJojirte« '"

21

'I. TVARiE DAVOLJEG JEZERA

29

'Ii iNajltel.j ca'Sov.l elkIsjpekiJ.clde Vj,1ij am a N i,]co.1Jsa [III J esero ikoje lZil'al:i totPllotom 'It Pooljedntli lI'&ZIgovor sa lUjpallliCendm '~I!l'avLva.cem 1< Qdje de eaJkir:Weno. bl~go Ill1ka ciV'iWim(l!ije I .. Sta j,e <liS:tilua 0. ~a;rdbnom g.radu !Manoa 1< KatKNlU tad,IlIU

I ,!m'Uo »'SE!(iam CVOiruva« lndidadke na 1UID0iX'IU '" P,mre I bv .D8Jvoljeg Ilezera It: lzij8lV'8o pr~iJv:jelog ,Ala Hensona Stil le d~i'Vje'la p:osljeOOJja ~icjoja '"

r mAID VITEZOVi\. VJETBA

'r 11 lhi,o~oga iDz~a Hansooa 1 zoolpga Mig,uela Det'illa 'l'odBllWbvenQ Cail:'SWO M8lUa:8 i 'Duax'eza III' "Se1lnQe« puIII1L _ih dina Vell!ilkQg Erga ,. K<JII)ljimJI prottv plje\§fanhll I~I, . * &a Je U lPfaMosti bio Zimba.bve gu:-ad-ifantom I,l II I .IjskOlj 3S1Vailli *S1ll'aviOni Jprlzw Bab el HaNe '" Na~!' I 'Iiren'U«i mO!ngoillsktlb oovSlja~a III' 'Mu'Cbi. potee AleiksalD.-

It M~edOO1Skog '"

39

5, BUiRE IPOLARiNE NOOI

" ~i1Zor Ikod.t tie r.!Ib'lmio ailmirala Kl"Uzona '" Mjm1io &z",am. wemettla '" ~ is!U ~jm1 vjerova:U do dlwo ~IlL1;lt.e j,edLoo na rMjese.cu * NeprlL1o,tno dbkJrll:e lll!\n"n~lrvntli SkDlI.!I * Oaza oV'ijil!lt':a IU CB.!rStMU ~edB '" 'l"0'pJ. j ~ TQ on JilWnOffi po<1u II< Otooi lkoJ I se ,ra(fa,jIU. ,11nMt 'ju '" Z Itto n An1lItM'IkiLI,m v:je'tlrov:i Iblllate a IZOl' ml",lTlorl 'II

6. A!1VIERJIIKJA 'U 1MR!AiI(JU .

9. TAJNE .M:ORSKOG DNA

... Fonl\la,fo oti'llk IKOji tr).estaje " J{;no'Z v,uLkM1.!;.ko ~roibt(J do pod.zeltl'lllliib' giI'suova " Da Ii 5IU tacne IprL~ do se '1'15 zagOOletnoro O~I'VlUU iBl'BtZililu rvldena ,bLea in311l11k. ll!jiUiditmn ... Sta iSU fl::ainous1kii ,[~ul:>au.'i bJjl.i. na sal l1u '" iN'tW~eIl.'o.va'bna puSltdlo:v:ilna m(;~rn-8Jra ·Teda tKo<ru1Jdzer~. ~ Senzactona.Itno otk1rice set" eamhsa L:w.tona '" FantaSilnool p(lan OlI~eildo· nmllih iltOlnlailJJlDta« >\0 Slta 1.e IDO't'e' trz;bacitlo ma {lIbruliu TalSma-

nci,je '"

Stu" 47

55

65

75

85

10, MAGION:A SVJE'TILOST .KlJ'USIJA

'" Da ihl d'e IPOSItojaila lO.e;obilma morska 12mbja. tkoj'll. U SVOjim iddellinna, QfPllsn.liiIU sreld.:nJOVIjeikOV1lli .prLrCldnjaoi Olaws M~ d kOOllI'ad GEl$ler II< SvjedOoCSInstVQ profBlS'imlai!.nOig jpllJoia S!tilUaI'lta Ba,!t'eOO'" U2IPunau a,rgelnifj,llISIkom uil;IeviU Nueroo '" J)D ,1k~vi,h·.S"a@l'lad'l.1a au 'd00li poonomkti eIksptjinti* ZaJtv.m'"anl! i$wmall!l!l,lk. amf!lr'OO)cllh vojlnih 3I1lnuimij alka .. Sita de ,po'topoJO.,o i,lmeri&!l aoto.t'"QISIk1u podmorrricu »'Dre!le« ..

st.t. 93

11. S[GNALI ISlA M:O$.s.roOG DNA

'" Sta ~e Vlid:Lo piJlJat Jdk.orno S:JU III vodama OSime .. ~o J saibIralO.:iiSOJ III g;ro1mree 'lJlkiraSene 0qdJn,jm ~:im ~akama· al'aMlk, rna ,let-eee dilskqve .. Odaiktle dclaze j Sta pro.17lvOidi »KanWlaid'll BalI."is'a'la It U)o okallwi.h sa2'lll!tn[jia je id"O~ao ZSlk .lWisto .. Fan~e ofN·r4llJje melksi&og paJIeonJto'Ioga Mo~ * Da [hi !Ilia IP'lalllU1tl 'SaJSIta po!S't;0je Jtaal1le baIZe lISin<wa v*enJih iPdli.ca.« ;0;

103

I'. TAlJ1N.A. 0'l10:roA. DENOSOIS na

iii! Ko LSU o(':IoIVjelkoliika lbii6a. sa i'leti!r,~ PtlSlta l1l.a 'PU!kaQ1..a .. Slta

d iIl·a. Andirna OIttkaio Iperuam.sjkjl ,arnheolOig DamljeIJ. R~

... Sta IPreldstatvJija h<t:am ,pOISvi'!Cen bogu J'E\@UCIJIIU '" FaIIlrtastlJema teblr6j.a. amerillkcw e~.iIbiolaga .SagalM. *' Odatlcle rpOttllru '»dlieca JVIljeseca« .. 'Sta [e UIIbH.jeZelO.o 'U ~v~ kln'j,IJglU 'KNti'li lnidi!,jamae'a ,,.p~o~ VJlJlb« '" NeobiICno dtikJrt1Ce lkaea.htstallitSdcith I1lllllllm1ka '"

I :~. J?OU!KA rz iSV®MlI!B:A . 123

.. .NcOIbJJCne lradJio-sme1inoe m.a iillllji ),Apolo 15« - H;j1Wito1ll

lie Sta rzm~i ,receIlJica Il>Lama ,1."all;)!. Q,19Jl1d.i adJn! andaMU!r eiSa'

DwnrlL'ii all!im,1( It ZaSto je Rnnowlka lraJd,j,o-te!l.evizioj.a l1:liilla JL3lkJldfUiCe:n·a. '" K-o j,e i!J.aredJQ '>l2l9Jvjeru 6uitaoja«· .. Kako j,e nClSlta;la m~eltofo;riSka Itralka '" Sota 'je NASA zelije1a 'da l!Iolklrllcte od jaiV1t101SJt;i "I< 'I1vlr1(loje movmaea Alena AO'8,sa •

.. Da 11 se »1Qm.i IPrJm,c« ja;vio as.tronBf111jilma sa ZemLje '"

I • NA RLMlALAJllMA ZlIVI NESTO . • L31

Miister10ena lVtiJSoQJI'8Van SaJI"il5arinama na d,ugu Venecouele fA' IFalll/tashll&llillPtioor :i.tnaJd rr.i.jek:-e Ordmoko '" Od .caga su .Wl1lI1la idlvodi.ca indilla.rusikJiih vQdlLCa * Sta je ;vildio ~b<iolog Hoza de KaiIlooa. .. -Himelajski ~ovje;k ponovo lU.iJbu'diuje 'vljelt It Sta. Il;1U SID~a dJVo~iIca lPo.matih IjapatnJSikih goo- 10Jga " IDa ~i 'Il ,~oI$'kQm dezeru Lolk: Nes zivi vodeno 5ud(lN\!1Me Nes'i. It 17JVj~t3lj .0 poja.vi memant na obEIJlama· U;waIDrta. ....

Mr.

15. P.OSLJEDNJA MISTERlJA -MACU PICUA • 141

* IK.o De z&gQlleitlDi dij~* 'Dupaclamuro. odaJd dolDZ1 i 6Imeabmld1llde iluulmi'ke ... <Ml&ted:la 1P0000ednJes PI' ~ lNa-

O~, J'Dlka '" Kalko jre ,~ gen_l FirnnclSko do ,He-

!rem jplzBI%IO lIUlIdd:nwhIio vlad.EIIl"s MtIbuoaljpun" !lllz:nelo-

nalno (lIbk,rU!.e prdlfelSo.ra 1stOll"Jje ~a.,r.lheol,o,gll il-Ifllr,[Im1J :BID-

bema '" Zatto ISU 'Ma.I!nJ Ph InIlJPl,lSbLle IlI'llke '" FfI.III!l.wtt.lfina, m'dnja r:t\IfpatIBmurroa <0 '»lPO'W'lIJtIknI b'IfJc111h ,\)Qf(ov

naba,1( '"

16. iBR2iE OD SViEMlIRSKOG BRODA 151

'" Ima ~i iU svemlmu ,~n'teligentnib .biea '" lz,julv r r WI

17. Eu:K'IlRICNE BOMlEIE SIre ;PANIKU 159

'" Sbravitoi (Pl"i2ot' (IJ ,}gue! Teodo1'8 vandf.l~ '" F~ ~- I n_1.I selt.nr]a elelk.tlr.iOn.e ibQl[Illoo klroz !P1'eput) ~emor L i!Jli . Ih. goiS1lij'll * Rezu,lJtaitl 'istrBge k<ll'Jilij,loje lI~lnjC!ll ~ t\d vojl!lh sIbr1t.l/6njalka, IIUllUoodka i lIl,ajpo2lWlrtli}l:b obll'VJ - ,I' ~" D

Il jsu se lIlebe!Ske Jru,gle pojaiVlJij~vale t ,u d.r' vnn 'Vl' ---'C~

* 'NeOI'b!imo proownje ito se zaddalo 'Da lPtt<:l,f kom Ql.06Ju

'" Nevtlerov8!tna tteza '\.110008& :F1renlka EdN ,rd II 'ill

ZAMKA NEBA NAD ATLANTIKOM

c Zagonetni trougao Florida - Bermudi - Haiti o Neobiena poruka jednog pi.lota <> Komandant eskadrile predaje komandu o Nestanak spasilaeke ekipe i hidroaviona 0 Posljednji let »Starog tigra« 0 »l\riel« salje posljednju poruku <> Zamka neba zbunjuje naucnike <> Postoji Ii cetvrta

dimenzija ill neki paralelni svijet

Gotovo da nema rovjeka na svij~bu Ikeji -u svem zivotu nl] a1,aisaona mekd neohiean do,gaaa~ u !priwdi, ma rieki fenomen IH bar cue .0 necem sto ev,uci neshvatljivo. :MilSterije prjII I I Ikak,o !'to obicDlo ikaZ.em·o za sve one ,(-ucine poj,av~ koje i1" l'1o.ZeJmo Ida obj,a,sni'mo ,i slhv'aJttm'eJ, oOduv~jElk 51U z'aokULPljaIII ljlWiSku maStu. ViljekQvi.mQsu ·ucenj.aci i fanatisal !pokusa-

!II odgonetnu cuds ;prirode, ali, nil. 2<11091:, rijetko su U

II • IU pijet!ali. Mlsterioane &udi nare Iplanete 'i danas P'Qh JI t 1 mnoge, 'I1azalost, nikJo ,joS ru.je uspio da odgonetne.

Na~a planeta lloiije mnoge 'tajll'le lkoje ce nas jos dugo jln l,bunjuj'U - nedavno [e na [ednom naucnom s!vupu izjlv\(.) !Z.nu,tneniti f.izR\ar ADklr B. Tauer. - Mi jos nismo dol~lUno '\l,pomali ZeJmlju i iSve njene hir,ove. Pogledajte, goSlUll , sta,za'pravC!), malmo i '!ka!ko'Sve ,obja§l1Ija.vamo pcjavu

9

neidemtlfiJkoV'am.iIh 'letjelica - leteCih ta.njliJra, ~ta mamo 0 naSOj fda!le]Qoj prMlosti; 01 neshv~ljtvirm 6udima ,pril'lode M.o nas fra,piraj,u gotovo na lSVakoon Ikorlllkiul "

iNije potrebno ,Mti mno-go PlI Diclj'lv da 'bL se odgovoctlo k,a.iklo i za$oo je ,ba§ u 19iOdinamB lkiad 6oyjdt; 'prllllllllpl1VC kOl\'alke u tkJosmos, je-dan fi,ziear 5V1jetJskog ~l a, nil ~, dnom U1 ~ajrnom. .n.i:a~nOlm ~klupU Ipos'Vetio 'SVIOj gov,j!)tr to emu ~'Lo 1110 do sada smatraJ.i pc)~ui.sti..noon ma!bov~tiJh didko\1 a. St T,a/llE~r lIllls1io IPQd cm:.im .,n~"IIt1jliv I!ud' iil'2/Plraju gotovo.na va:kom ikornllru11

Odgovor na avo ,pi1:anj , ibar '1. .til J

tajne. No. Cin1enioa jet dnlkl , d' n k dog.adaou ~ da i damas lll_nL rnb njuju.

Ka1kva su to (luda?

Ova knjli.ga, dalkailoo, 1!.eee ian ~ Ik r ,kltor ill kl nr~u ne anallie Ineo!bja!njivilh tpOijaIVa iflo I9U ~ut!1N1 Id LktJJ ,g.a JOs uzbudlljlU. Ovdje 6e Ibiti viAe 'dj I mli:IoJt r jll , 'kO'j u~enjl\-d joa n.iw 'UiSpjel,t da objasne ..

U ovom pag,laivljru dDJBV'I1jUj mn It 1Mt. It) IZ ~j((/n !moon neBtanikucitavih eSlkad'IliIa ,bombarrlera, 'b\'Odo'it J drlUc • Me treba ,zaboraviti da su IS njima:nestaJ J mno I ijudl, jclini svjedoci till :neshvatlljdlVdh i zapanjuju lh de!

Kad nestane llleJci ibrod Ii.li neki IlV on, r s1lveno i Ou:dnIlV.ato izgled.a;lo, uvijek IS pr 11 sr1jedi aides, ,traJgican :pad, pota!p~c. Ali Ik redOVlIloQ nestaju na ,i.zvjesnim 'OOil:rtor.i!ma, u :p ,d Urn flVtjeta Sto Su t1:a(5no loeiran), onida Cov(j~k ne m~ B do n 1Z8drh1li ad u2asa :i. pomislt Ida su se u sve rto um.ij~OJle til k nl~v:J.ocanSk:e iSi[c.

T-aJk,o, 'I1a IpJ'kr'JIjer, lPasto:ji lSekttOl: U AtlOin !'Ikicrl1\ IOkealJ!l.~, u blitzirni obala Plorade, klUicia danonoeno 'Plov' iJI'Ii brojne lade a. Jete avion i i gdje, rmanje-IV,ise redceno, ,pcm ikU brod ilL avion nestane, eie ostavJ.jijljlUci baS nl najma.nj g ·t,r _ a. Ovaj »ISkajitrap« ili »zarmlka neba«, !k·aJko ,ga InazLY,aju Rlrrwrifki nBlUl!.n~ci, nalaze ISe negdje u troughu Flodda - l1rn.udl - Haiti.

Od nekoliko rprimljerao nestancima avlen , 11 ve<§Cemo ona] koji je waz.vao na;jvise buke, okada [e n t 10 P t am-erit:kill IbClmlbardera, -savr§eno oprem1jenih, tkoji pra~enl Hi sluiani preko udi,o-ured:aja 3Ve do 'poslje&ij'f' 'selrunde njihovog mirsterioznog nerstanlk&.

v 10m da se

10

fJ rJCJunetrlom tTougLu Florida - Berml,l.di - Hatti godina-mao neflU fl l1.vtO'1lt i bTOdO'bi. l;z:a ~ebe, §to ie 7Ul.j~'4dnlje, ne ostavtja,j1.l. n! I(aka.v tra.Q.

bog decembra 1945, g'tI)diule tith pet bomhardera uzletjelo ( 11. haze Fort Lauderdal, u Floridi, ma uabloajen ru:tiMkd. Iet, I I JII I raje okodva sata, P.i.101i ISU dobjli lLaldatta.ik da se 'Ulda1je )1 II 1 istoku ,oko -stotmu i se7Jdeset milja, a onda da skrenu II til 'I sjeveru Jjos cetl1deset miJJa i tek tada da se ·vralte u o \I bazu. To .je, da:kle, bio norrnalan ll'U1tinslci let koji su pll Ii 'l'l'ldOI1ll!O i VI110 UJ:WjeSn'O obavljali i ikoji je, ~ Iijepom k<IJka v [e bJo ta,tidan, predstavljao ipf8:vrLL pasJ asticu

11

neba. Uz :to, avioni su z-a svo vrljeme Ilet nja 'Ve1"10 lPornno praceni sa -obale Ili sa OOiSjedn.i:h ostrva,

Ujednom aparal1u su billa dva lPilota, 'll (pSt la fetid aparata su irmalla nonmalnu rpo·sadlll od Ipo. trl ~lll!nQ. &vi 9U. naravno, bili opremljeni najboljicm daljinsklm r dio-oparatllm3 i navigacionim ured3ljima. a caInorvi posacl bi'll u i Jk.usni i spoSOlbni avi.jaticarL

U cetrnaest sati i dva minuta IllZletio j p:rvl vkm, Aest

minuta kasnije i astalla Ic·etiri bombalrder>a au Il,odIfl1.1 ude-

Ijila '1.1 formacijj.

U petnaest !Sati i ce-tooeset i !pet minut , Ik l.d I Ij trebalo o(lf·uandno da se rpdbllie obali i bazi, radl - L I' U ikontrol-

nom Itornj'U primila je bitn.·u porulkru ilocJrnnnd ntl km:1dle.

POI1Ulka je sndm·ljena i namagnatofonsknl tra.ku !koJu, II vrcmena na vrijeme,americki etm.pel'lti i dan..dB!11· f!!p !nj m slu.saj.u ...

- iNe vidim ~emJlj:u! - javljao Ije 1Il.a<i181urn.1 1u om komandant e"SkadTlle. - Nisam sigul'an UBVOJU lll)(l:lclJII.l! ... N eMo se cudno I> nama deSaIV3 I ...

U vojnoj bazi Fort Lauderdal lJ.'I,a'9t810 d J'I \II(} Z IJlrepascenje. Ne same sto Ije tog dana iJ>llo lzvan ~-dno I Jc vrijeme, Ibez vjetra, 'Vee .je i v1dljivost bila LW in ob. Ali, k'Olll1andal'Lt e'skadrile [e govorio nektm Oudnl!ln 0. IJ' lllim gla~ som, ~ nije pr,a/tio :ni [ednu ad i'09tr.Ukcj,ja, rp t PIliK ikojeg [e vorlo dobro poznavao k~ ;poofe.si(lnalni /pUo,t I po (Ito,.! m J mo'gao vrlo 'lalko ria zatraii pozic1ju .bilo Ikoj e'h: ttl.tl ~ke za spwitaJllje.

DeZitmni ofieir u kontrolnwn tornju rp~! j od e talih navtgaito.rla da dob~je rtiaenu poziciJu eskadrlle. All IJ on! !09la:li nijemi.

Baza Fort Lauderdal, a. potom i drru,gi 11. roorotTlll u bllzini, poslvali lSU uzal ud pet ~h Iboonlbaroera. B 110 d "n orlena i ,to sto [e radio~gEmimetrija po!kil!a1a da flksi nJ,bov polozaj.

Ipaik, najbudnije je b11'O ono ito, se dogodllo rt;, k krusn.l.je karla ISU oficilt'i radio«u!be ~uJ.i komandanta Sk &-11 Ikako komandu predaje nekom drugloon! •••

U ~esD'aest ,sart:i 1 dvadeset i l1n'i irrIILnute na magnot.ofo~oj VllPci sntmljena je !poo,ljoo.nja ipOO'lUlka jednog .pUota, Ikoji je

kao u nelmm minoan snru - vj,kao: -

12

- ..• Ne :m1alll!P ·gJdje Ire Itacotll nailaz:iJmo ... Mote je Cudno ... Fa, to je nemoguee ... Aiparati !pokazuju da SIn-O aka dvj sta .dvadeset I ,pet rmi1ja ISjeveroistoono ad nase bazel ... Uh, bogamu, izgleda da smo ...

I - nastaJoa je tisiln,a!

Posada Ipet tehkIh ameri6kih bombard era ·vi§e se nlikada I Id ~aYnaJ

Za to 'Vri:jeme -u svim o!kolrrim bazama nastala je IOpsta Illlhun';;Ji i [edan vellki 'hid'l'oavion ea .cllt!l!vmn Ispasilaekoon ekimtn od trldeset Ij'lld,i i sa na:jmodel"nijom lopoomom za spasaIIIJ I uzletio je u pr~\Vou lIllQl'a. A1:i,za ,Inanje od deset minuI I I Olll se - i~gUlbio! Nlje odgovorto na radio ... pomzke, Jednostavne je nestaol Bez1ira:ga L bez ,pozi.va u poItH1l!1 •••

Nooao avrona »Solemon«, ikeji se 'I1a1Iazio uokolini, rpo.slao

I nakoo toga III i1zvidatnje S\I'e 19voje ·avione sposobne ea let. , • I nn·anje od QVa'de"Set Ii ~eturi sate, 'viSe od .stotinu 'brodova III" stotine aviona preJ;cazi.lo [e mlaterlozni Itrougao Atlatntskog ..I nina, Vrljeme je bilo hjepo i nista ntje ometalo ·tr-ag-anje ...

'J [e traja10 ·riSe od Jd\'luje ,neteijetje. Ali, na zalost. SV'B je r~l,l bezuspjeSln(l.!

Nljepl"O'Iladena. 'llik.aikva olupina, njkakva );Im:rlja« nafte 'I IMlt ainu. ntlmkav trag ...

Oltlllplj9:j'llci se na sastancima .u toku 'vise nedjeJtja. eks" I tl i~l"a..Zne ,komilsije nisu rnogli da pronadu ni najmanji I . t.I t kojj fbi mo,gao d.a Icmtete pet IpjJ,ota ,prilik'Om :pokiusl!l!ja 1111j'1 .posiva u pomoe, - SOS. NiJkada se lIlije ·sa~a-10 ,ni ~ta

, rr glo dogod:ilti velilkom hidroavionu za hrtnu lPOIDoc, sto I 'I tlilo 1 Iklo mogao da rsp'usti na mozsku poV'IiiHnu. za.sto mjeII utom3Jbski oda-siljac za ,gOS O'itje .stupi{) u djejstvo?! Kako I II ~odilo to da nillko ad posade Ir;lije .pokiusao skokom sa IpadoIII '14,urn da se spusti?! .. ,

r"~vje'§ba~ 'i:s~azne komi:shje~akljol..hcen je tek: nalkon dugog III I rnjrnja. pitanja na koja ,niJje maden .nijEC'dan pr1hV'atljiv 00- UVtII·. Na kraju, ek'spel1ti eu 'zltildjiUciU:

.NLqmo. na zaIol!;t, >u st3ln)U cak ni cia 'kaiie.tno sta se, U I.rl, ImogI0 da dogodil ... «

J janU31"\l 1948. godine l>StaJ'!i t1g-ar«, cetlvoJ'lOJll'otorac I' lltiur 4" Bril;a!I'l.'Sko~juznoameriake vaz;dusne linije, krenuo

13

14

jL 1z Londona sa cetrdeset 'Putnilk,a, i 'USkoro je mestao na miaterioz'an n,ac,in !poput Pelt a.meri~ .bomba l:1dera.

Dvadeset i deyetog !jan,ua.ra U dvadeset dva sa:ta 'i trid.e'Set dvije /ffiimute, kada se nala.z.io Da eatiTi stotlne m.ilja od B&mudiSkih otoka, leteH prema Kingstonu, navi'gator .je jamo dl1 l!JIite :fIunkcion,i~e 'll 1llajlbaljem redu i d·a Ije wijeme lmt.wetno Iljcpo i .pogodino za letemje.

To je billa IIljegova pOI$ljednja. poru~a i, upnkos pred,ruzeIlrm traganjima, vee sl~edeCeg jutra, nliikakav ostatak. :n±kalkaV' trig ad a.pa.~a'ta migdje se nirje mogao d·s pl'.onal'ie. -I U ovom tuCaju avlon je jedn'OStavno lIlemao, baA' .kao da .ga je nebo rogutelo« .

Nepunu godinu dana: tkaSJ).~je, ~o dv·ardeset osm .. og de.'I.njbra 1949. godine, jedan Jtransportni avion amerriOk:e arII\IJ Tuzletlo ,je irL Portorika u !prlwou Florhde .sa if;rmeset dva 11~41jlk,a, medu Ikpj.iana au Ibde i d:v~je bece - 'zeOllilko' 1. ~() II J 00 od po ·1.ri godine,

U lietiri sata i trldes€lt miIllllllla 29. deeembrs, ikapetalll j'e ,,(l.vao kcmtr·ollli toran.ja ru M~j-amijru 'kliiko .bi rlo'bio mstrukci:je I (I'ierir.anje.

Tom prilikom ,kapet;an :je ;j:zjavio da je sve u ,.t.najboljem. lu , da je y,rij-e.me d2wan'OOdno za letenje i $ se nalazi oko , 11:"Iliet milja ju.Z.no od Mauannija.

- ... Iz .ka!bine pr1rnjeeujem lSi'\l:jetloot grad« - govorio • I apetan, - Ali, 'Zalboga, ita se OVo 2lbiva sal .•• Pa, to nije

I ouul:e ..• Zar da ...

I to je bilo svel

Dalje, nl olu.pina, ni ootatak nafte I\.t moru, oilkJakav tra,g, HlHl -bas niM.a ni.je ostalo ad njega. Jednostavno Ije, ikao i u "lJIun sIu~ajevim'a ~a.o pez tralga. ostawjad,u~i iza sebe 'lmlll mi:ster.i(j1U 'lwja nikada .nije rI.jeSena.

AIlner.i.~k.i Vlojni eil!Jspel'ti dugo eu razmiSJdali 0 ,posljednjim

Iln!tkidanian reeenlcama kapetanaaviona, 0 !tome sta je htio JII '1< life, !>ta ga je Iprex·inuJ.o, otkluda ,toliko zap'[~nje u I j 'Rwom glasu, ,No, na ialOlSt. ni na dedm.o IPitanje nisu mogli II da,j u ta.ea.n odgovor,

All, to nije bio i pooljedndi ·wOOn, lroj!i je nestao U lI'ska.ju«, mlsteirOl'1Jooj 1 :neGb.jaSDljilvoj ·zam.ci neba.

'1'ri nedjeLje lI131ko.n nestanika »Starog tigr.a«, Idrug.i ~etvoII ~nlOtorac, ~Arle:h, dozivlo de istu. '5udbinu ... Sa Bermuda je

15

uzlemo iU sedam lSalti Ii ·cewese't i pet. minlutll., uj utro sedamnaestog januaira 1949. godme. Letl'!) je Lz Kin!gsilon'B, \So. trlld~set. putoiOOa Ii posadc:m 00. ~ lj,udi. AlpaMt de ;prlj ipDl'!!'t.anja de~aJJno pregledan i mehani~arl SIl lo,gtanovlllda j' Ii pav popUt rdjootj~ srea«, DvaJd,esetak minuta IrIsko.n. IllZUj tanja, kapetan ·:+A.ir.iela«, izvljemi No,ron·an Vaj,atj JOlVlo j kMtrolnom tomJu u Ktngaton!U da je W\T,liOOl dostt8ao 9VOjU lti:ru!nu vlBtnu. da ,je V'r.ir.jeme Uje.po., !Sa ma'Ia vje:tr8 118, vialnt L ,d 'Je, sve u svemtl, pogodno za ,let. Dodao j e, ,ta.kod;>e, kl.li Ito :r 111.1na da ¢e :»poo ovtm ·uslovlma.« n:a J,i;I.iIll~.lw sticl'tl.looo u pl'cdvldenl sat

-.0.0 V1idenja, Carlil , .• V.iJd~mo se 'U srljudul" , . P,ormraviCu, u tvoje hue" ljepotice na Ja1ma'jcil - 'oUo 00 ,K;B!Petan. Vajat sa ISV'Oj'im p,rijaiteMem u Ikontrolmnn .towVu II r.Qlma u Krlngstonu.

l:to je hUh av.e!

ViSe n$je 'bilo nlkakve ;POiI'tllke I, uprkol!l pl'6dllZJot1m, wlo d~ljnim .tIlagan.j,itroa ad strane amerJ,I~ke 1 'brJ,t .. .-II!Jk, , .m:tmtal."i'Ce i 00, ,sbrane lStotinu angdoV'alllih s.v1oo • Iltojl U Be .• keo i mnogoputa. ranije, 11 svoje baze vratUi 11'1 oh ¥'}J -na posla .. I ;pored .lldep.og vremena, itragael nhsu n·alli nlal..n to hi ulka,.. zale Jkakw je sudbina s't1gta. »Ad,ela.«I

- :Oogodllft iSe !jtl!§ jecln'lIi tragedltJli, Ij04 j - - nm.laterlami nest3lnak kOjd nas novodi. d.B. lj)OOnemo 'V:jer'OV'iIM ''lI ~Ilda ~ izjav~o je u pOV'OdIU nestanka ,.Ari-ela« Jo:lan om rlbld ,e4mper~

u istramCJ!j koonllBliji. . -

Da vld.imo, konaeno, Ma: ,je u t>ovdjem (II Tn) 1lodJ,l 1I!71S!mci neba« pisala amerii6ka: ~a.

·Najvecl broj J;isjova postaN'lj,aU lSll 10OOvo Jdentl~na pi@ tanj a: ne radi Ii sa 'Onek:um. IRl(J(:nDm aredsl:ulubranlh sUa!? Ko 00, u stvari. p:Lra.U. ito veegooinamB k:ldna~11 81v,icme i bl'ooove 11 hUziIni Floriide?l •.. Ds. n ilddnapov j vde .n~zna-tt'l'eteCi tn.jtri?l ...• Jeau n tto djeIavanzemaljak.lh Ihl~a?r ... Moildaje u 'p1tanj'u i nesrebni pre-11m liz trec.e IU eetvll'bu dmnenzidlll, ill; prelaz u neX'!) dl'ug~ije vrdjeme ocillahg?1 AtterLmnje u n,ekoon ,parailelnom I nevid1jf,vom: svJ.Jstu71 ....

lsttOViremen,Oj ameriCIk:L nlllll~ioi Lzd·l'di III L 2lV8Jrdooo SIB opAtenje:

» ••• Sv,e smo, baT za 'sarla, pokuiali. Vdenl ISU ,clik ! ogledi sa avi'Clllllima -:o,z,amorel{:1ma. :L Ilia iposadom. ISBtStavljenom. ad

16

dClbl'Ovalj.aca, Ali .niitanije post.ignuto .. Svi slu:~ajevi I>U. '!lEi t lost, .i dalj.e ootali ~rekrwen.i debelWri velo:m misterLje ... « Mi. 'malo Be zna dEl. 9U se u fantis~nom i nadasve mlster[oznom trouglu sto !Cine dbaleEtorlide, Ber!l1lUida i Halit.lja" j U p~losti .zrbivaJri. navjeri)va"tni idogadaji.

,p~anllni pomors1ci staltistiea:ri ostavili su .zabilljei,enQ da U OV()Ill podnebl,ju PrY-O nestao IlSvedski lteretni Ibrod »'Lota« ~t.o [e lS66.gociine i~ Glibrallwaplovio 'za: Hav,a;nu. Nestao [e, il!ko I'3e v,jer'Uje, nedalelk-o ,;cd '9jeverne obale Hairt:hja; Tog dana vorlj>OOl.e De !billo lijepo., duva!CI [e la.gBlBi vjetar - idealno za ,ILl'lviodibu.

Pa ipa:k »Lota« de 1Zauvijek ne!4taa!

poo. ilsti.mvremenslrrlnn u.sIovima. nep.UJl'le dvije godiil'le kaMulJ • nes.tao :je i .sp.!llIl!Ski tI1gov~ki !brtrd» Vijego«.

Za1im su nestanel I\l ovom l!ud.nom kratju .postali gotpvo 'p:ravLlo!

Ipaik, najs:lIraSniiji dogadaj dogodia sepooetkom 1880. gaI lilil. ,. Ta.da je sa LBe.rtm.\ud.a z3iplQvilJ.a :bri:taJnska fregata. ~Athll\l;a:~ sa .posadtml <W C&O 250 kadeta. if. momara I - nilkada

I viAe 'nLje n~ome jav~a. Jedno-stavno Ile bez 1raga nestala.

J I kva :sudbiala de zadesila mlade !pcmlorce tMko je 'l'~i. PoI I'lga za :.Atlantoon«tr.ajala je nekolilko mjeseei, ali sve [e hila m:llLlJlfl.

Dogad;aj .nije ,ni ~a,.o sa I5tuibaca lSVIjetske Stampe,kada je ,·Ur godine ka.snije .u istOOll poCi.ne'bljIU riestala '~taJ:jljatnska. ~kunu )tM-lramon« Raja je plov:ila prema Nju OrtleanS'u!

Za.tim su 'd9sle (lDime g,oidine u kojima se \salmO U lu6kim II" am.a pdpOV'jedailo ,omitsterioonim nestaneima bredova, All, dvadeseti rv:iQeJk donio [e nove dog.aCl.aje.ZagJOInetu'lIJje ,i traI 1'\ [e,

IPocetkom marta 19L8.godine iz llllike Ba.rbados i<ll1plovio [e ImCl1'll!.ki hl'od »Kikl.op«. Br,oo je hlo posljednje d-ostigll'Uce lomorake tehnilke ,'to,g v.remena. Bi'O je n:@siv.()sti 19.500 l'Ilona.

.mgao je na otvorenorn mOllU dasnabdijeva gorivom amaI elk ibojne Ihrod:ove. U ttre,b!u't.'ro ka.d.a 'je 1sp1Q\vio bio je nato... I lSkupocijen(}m .magnezijeV'Oilll 1'lJjdaoo.m, III U ihjegoviro 'I 'I) sma bilo je '57 [p'UItn1Jk.a Ii 22:1 lilan posade.To·laor je ntlsi-o

IN'orio:J.k, >u Virdiniljli '(SAD), ali nakon nekdliko dana ~a,IJ.vI} "k je nestao.

Sve m'ste:r"id e wlij 6ta

17

Mjeseclima krumije tra:jala je potmga za »Kikloporo«, ali, na Ik.r,aju, MinistanstV'iu momarice preostalo rj jedln-o cia brad proglasi nestalsml

Sedam godlna ka'SIljje dogodlo se J'1) j d nesta.na:k; ne-

stao je ameriCki teretni brod »Kotcws1ksi«, 11 26, ·godine istu s:udllfunu dozivio je j06 jedBn brod iSto je ploviv pod ~merllikom aastavom, PlOmen·imo jo!l ne'k(jl~ko mist J' {)z,H,ilh Jl.f."9tana.'ka: sredlnorn 1931. godine izgublO se sva.ki tra IU K'ltLpsk m moru norveskom brodu "Starenzer« i mjegovo] posud! (1Ci 43 pornorca: 1950. IU istQj OIblasli i !pOd istlm vrem n. k l'lll 01 olnQStima (bIlo je Iijepo vrlijem.e, ,pogodno .za Illovidbu), fWilluo je arner,i~ki te:retni bred »SaJIldrQ«.

Naravn'o, Mi.nj..st~tyo ameriCke mol'\Tl 'r' UZlludno je ue svaki nestanak ·fo.rnri.ra!lo nove istrdn ··k m Ij '. lurrnlralo raotIl'U i tr.govallku mcrnarieu. Nilkakav 1r g 11 i II OOlnom sluCaj.u Inije 'Pl'on.aden. Ipak, ono sto 'je najvL: 1.1.w nlJ iv ~Ol bila je cinjW'ica ito su svl nestali brodovt bnall '. l\ vru- lc-ure-

daje.. ,Pa,. ,jjpa1k, n~o od njihovih kapetan€l n iJ IPO·r.! Q U po-

moe, Sttca(l se ,utmak da su nesta.jali u Itrt'nuU~tI (,lp.~h baspomo6nosti pooade. J esu li p~OO'lJull? III 9U n t U u t \ l om dru-

gam vremenu, IU nekoj q>ara.lelnoj dimenzkj I, ~ ~e~ce

ameri&i m~i i fantalsti tvflde?! .•. Hoi:ern d aQZ'na1i.i

za njihovu istinsku sudbinull ...

Najcudinlje od svega je I'!hnjenio8 d nog trougla 111 KariJpslkom mOl1U ,~§ u,Viij k tr j , 'I dogadaji i.z godme ,ill .godim; sve ville zamr ulu, rlJ jedarna-

est godma, ·taenije u febl'lQaru 1963. godin tno j

tarilker »MaI1in Sulfur oK,vim« I n1<kada 0 raJnmu !'lJlAta nLje

saznalo, Netkoliiko dana naikon njegovog rn Hllk IU ,m!rnQllJ1 mom naden ije jedarn pojas za ,gpasav&n;j I to l~ ,bUo ve. Trideset devet momara i kreat Itan1ker nafitom lU'iittlll u z,llIuvJdek!

K{)ji.ce brad SljedeCih godina zadl!lSitii OVl1iltv sudblna?!. - .

Hoee 1i se nestanci i da.lje ipomwJ.jart.i?! ...

Ali, napustimo aa tren'UtaJk ovaj nadasvu :/lll.gan tn I ikraj.

KrenimQ Ika juglistoenim obaLa.ma J~litnill, '1.1. on~je iwllledlU AjV'O Dzime ~QtoCja ,M'ilJI'I1ruis - u Davolje ,mo - kalk .. o [edan »rukavae« Pacifika narli'Vadu ISvi porDOrei svi,j tu., I U ovorn pc:rlneblj1u, bar kaiko lrz:vije§tava japnsko Mini:<lLamvo mornarice, vla<daju nelke llloobiCne sile, IkQje Ikao i ,u Ka;r,ipSkmn enoru, be,stragagutaju moden:l~emljene Ibrodove.

Osta1o je zabtljeZeDo da je uDavoljem 'mOI1"U dzmedu:

J 950. i 1954. godme nestalo devet velikih, super-modermh ir,oval:kih brodova. Naravno, u tom povodu 'japIWsko Mini-

tarstvo mornaeice 'poveto je odgovarajueu istragu. Medutim. urnjesto l'jesenja zagonetke, dogodlle se da je· 1 jedan brad - I i1 ~['azi vae, S posadom od 15 enomara i pomol'skiih elmpera.ta 1 jnstvena nesto popwt devet IrEl!ni:jih. Zbog toga su Japanci ovo pcxiorucje proglasili opasnom zenorn, ali od cega i odlkuda doI Izl opasnost - to, daka!ko, nilko do danas nije .uspio da ustalIovi! . , .

Svi pom.orski i vaaduhoploani ekspert.i J.apam.2 i Sje1iinjenih Amerl~kih Dl'fava lroji au sa a:ainteresovaU za m.istedjou. I' rlp9kog I Davoljeg mora Ot':lino so zakljucili a. na~li, zaiBta n obic.ne, -slicnosti u taj.anst-fen.i.m nestancjma avlona i broluva:

- za vrijeme nestsnka 'uvi~ek je Ibilo lijeq>O vrijeme;

- nikada nijedan pilot, a ni Ikape1:atn broda, lDi'je tpozivao

II pomoc;

- u posljednji.ro na m.agne,tofonu zabiljezenLm izjavam.a ..,1 au govordli sa zapr~a.Stenlie-nI u gJasIli

- nilkad.a nije pronadena olupina, ruti naj.manji .trag ne- 1 log aviona i.Ii brodal ...

Da Ii ee nauf:!nici ovu zagonel1ku ilka.da uspjeti da :rije-

1"11 .••

:I'

19

STRAVIW PRIZOR NA PUCINI

o »Marlboro« plovi sa dvadeset i sedam kostura 0 Zagonetka ukletih brodova zbunjuje naueafke 0 Sta je sokiralo mornare sa jedrenjaka »Dalija«

o Lojdov registar za brodove-Iutalice

o Nevjerovatna prtea mornara Teda Kontdzera 0 Bljestava kugla, nalik na Bunce. Iuta Pacifikom <> Posljednja

plovidba »Jojite«

tSorna:do« je vee dvadeeet i ~etvrti dan .mdrno sjekao

~uj vu mor.sku puei:!nu. Lagano je .plovio desetak mLl.ja. daleko 'II 1'It. P,unta Arenas) na jiugu J'uine Amer.like, Ikada ,ISe najedIII II, poput zle sl,u,tnje, nebo smra.oHo a more .postalo Ita:l1l!I10- I nib ~asto i nemirno,

usni mors:kl viUk, k,wpet8Jn Dan Melt Kejn. znao je fita , !. I ~ecHti naeednih trenutaka. Zlbog toga je alarmireo poul'l.1 I dzda« naredenje da svi stanu na svoja mjesta.

onda je udarila 'Vjet1'u~itna; more oSe vinulo IU nebo, teII lJIbl oj su se poonijclali sa raxbjesnjeJim valovima. StravicI II l ,ze.§:kripale grede »Sornada«,

I bo;§ Jtada [e mra<mOReibo presjekla zlaina nit munje; hi) !'tIliulo je zasljepljlUijuce s:vjeblo,. o~rlvajuci Ju.zRi vidLk, na Ii !I1t!, samo za trenwtaik, poput utvare, pojavio d'1lgiljedrenjak

21

iJscij.epanllt 1ed8Jra ~to 1e 'pomathn:ilta:lo 8k·akao sa ,tmass na talas. Istog tl'eniqtk·a o~iIIlom rje odjelkl ... ao jeziiV" vrlsak;.

Kapetan Me'k . .Kejn je ZalprtWa!teno pogledao III ikoMlilara na. '~iJemse 1i-cu oemav.ao .uZ-aB lPoma!hnittw1~ ,~oVlji!lka.

- Jedren:jakl ..• Ukleti jedrenjakl .,. Gotovl <SIl1O ••• Gotovi! •..

- Umukni, DzenHere! '" U.rMlknU ' .• - po,v1lkllo je 'ka.petan dok su .mu sl:ravi~ni tl'lnci pro!lIII1!WI!1.lJ 10,

- Qo.to:vt smnl... ~vi! ... - Ml'l'I1l1 J iIlajednom

pustio kormilo i pOO;r:C&o.

AliI i$kus~ ·ke.petan tereinog breda ItSom odoll 1:1lo j bdi.

Za.tnahnuo je svom snagom i golema Ipe..'lllica J" £)I) Kii'la izbezumlj'enlog ·klormilara posred sljepooonic . COVlJ(1k nagilo za.nlo i pae, Ostao je da le!i,.

Dan. MeUc Kej.n ae priMa konmillu lpcX! o d s borJ sa l'azJbj~snjelim rnorem, U svom dugom p<l'momkUID ~~vot1.\ nije jednom iltma() pri& 0 u!kletim llJ.r.odaviana IklQ,Jl b(" IIJno lutaju moritma l Ikodi rpamorcima donose nO.'lrebu • .N j~l" I use, prema m~rnarskim kaz~vanjima, pojll:V11jtvaU 11 VI J rn mra8ni:h oLuja, nagovje~vai,juCi talk,o Ibooclolame. Mornr rl, bo bi ih Gp8iZaIli, padali su rU neki neobjaSnjivi ir ns, pomo 1 .0 budilo, ilbacali se u usk~vittlano mere. Zbog bO! su Ibmdol roi i bili cesti, a. prezi1VjeUh iSVjedoka veoma malo. ,~t j It su same pril!e Ii legencie ~oje su krll.1zrle ISvLm mnrlmu vlJ 011,.11, U'lloseci straV!U i Demir iU lduSe i llla.jiSlwsnijUh mer plnvac .

Melk Kejn se plaliio da le jOl!! n Ito IKI Ill1'Ornra vidio neobican jedrenjak lila jtUgu. ~bog !togo. [e Oll 1 uJjltLv lO. NU, lsuzev jez,i'le skrilpe greda, fij.ukanda ,-"jetl'u!lln l pobmule tutnjave mora, ni!ba se drugo ll1ije J1!w·o. C'vrato J' i[oSI)UO kormilo i ~paCeo ·vjeAto da manev.rise. Za to vrcj,orn j n rellni Ikormil3.iX' u besvijesti ,lezao !pored veata Ikabin 'U !kuj,~ u ,ziokootbno udarali morski ·talasi.

Bibka sa raZibjeinjelim rnorem traJalD. j (litavo pOS'lijepodne i DOC. Tek negtdje ·u osvtt zore vjator j , p~eo do. sla.bL

More je uskoro rpostalo mirno .j gla1Jro, a ,t mnl olwjni oblaci nestajal! su na za'Padu. Ukazalo e i 'sunc • golema rumena kugla koja jas nije 2:ra(!ila Itoplotom..

Dalll Me'k Kej:n je napokon CJda!hnuo. Piogledao je u n{l,vigacionu ,kartu i ikonsta!tovao da se Ibrad. nnl1azi izmedu rta

.22

l'lltl ta Arenas 1 Magelano\'1og ·pmi!ll<a. OlLtja ih dalk1le, . .niJ·e

iK'l,nijcla daleko. '

Neka.ko U isto -vrijeme, iza svojih leda je ,zacuo neki • ~m. a~lrenuo se ,i ~~~'? tk-Ol'milaJra kaiko se diZe sa poda. I, ) ao Je gilavom. trlJaJluCl pes,nicalll\a oci.

- DobIlo sam odspavaol - govorio Ije g:ta:som u 'kame se 11. jL'ealo zad()vnljstvo.

- Dobro, Dzenifere - odg.o"vorio je 'kapetan - a l\iada fli t~uxmi kor.milo da j 1a od'spavam.

- U redu, .kape'taneJ

I D.!enifer .' je ~risao kormilu. Pestima je zabaci'O ,dlugu I IINU koja rnu Joe ,pads1a preko lSirokog cela. Zatiro je spustio

I II ku na IkormHo i ',Poglooao lflaprij.eJd. .

- Vkleti jedrenjak! - na.jednom je povikao i~bezumIjllllo - UkJeti jedrenjaik! ... Gotovi sma ... !

I nesretn! eQivjek se Iponovo sk1jO!kao na pod 'pHoMke kaIII Ill'. Ponovo se onesvijestjo.

KOl!Pe'tan je zab01ravio na umo.r. Instinktivno [e pogled

lu III ... T" 10 I ..uao , a PU~l'(H. IJe· ImU je ponovo ·pro:ze1a jeza: iz maghwme

I IIJII .~e dliZa~a 'Sa gJ.atke mOllSke lp()vr$!Jne, izra'lJ,ja1o je onaj isti I .' Jedren~.~ sa. !pocijepan¥n jed,rima ato se .poput utvare

Li'IlO U vrrjems Jucerasnje oluje,

Jedren,ja:k na vldiku! - QUO ,je g)libS jednog mornara. . To ga je vr~~o 'U stvarnost. lz :kab1ne tSU 'Poce-Ii da izlEl17.e 11111 nar!. .OkupIJa~l .su se n~ pramcu i ana'bali kapama. Ali , l'urenJaka, 'k'PJ1 rm se p~lbllLZavao: njko im nije odgovalrao: - fzgleda da nas ne vide - neko je !I'ekao.

Ol~ja im .ae 1e6lko ()stetirla [edra. Mor~mo i:m pomoei rlmlao je drug],

Kapetane - \povika·li suo - Usrnjer] hood ,prema jedre"I II UI .... M.~ Kej.n se dvouenlo: da Ii da pride neobii'!n()m I d,.. HJuk·u, 11l da ...

Usmjeri ,bvod prerna ded.renjaJkll, kapetane! _ ponovo lei on aj lsti glas,

M e-k Kejlll posJiusa.

SOI'nado« tSe. ]agano zanese pl'.Dblizavaj1uci se .jedrenjaku.

Ikon odes tak mmutal kapetan Ij-e lu&pio da !proC,1ta i irne jeII flJ[lka. Zvao se "Marlboro.«.

2.3

Za Dana Mek Ketlna viSe (nije bilo -sumnj : !pred njim [e stajao ukrleti jedrenjaik koji ·je 'U AtlantSkom okeanu nestao pri;je dvadese't i tri g,odine.

UlSkoro Be »Somado« sasvlm priblit.lo ,jcdrenjaku. Mornard na prameu 'poCE!'U ISU da dozivEtj,u. AI. nlfko I.m ni3e odgav·arao.

- Da ne spava'ju?

- Nemogub!

- Da ih ol'llj'a ni.je odniljela?:I

- Ghupostl

-Mooo.a de .posadu nalPala kugal? ..•

X,ugal Rijee od ,kdje se ledi krv u 1; 11 ml ~ valrompomorcu. Mornarl na pramou ustuknu . PI·I ... luuQ!e i naglaba!llja ..

Mek Kej.n pOZNa 1ednog star~ llTlOl'lnar • J m -<t'uvremenu je k()rmilara stavlo u kreve:t. Zartlm lZI1(!e na ] IIILubu.

- Ja eu da vidim 0 I!emu se l'adl - rl 6 <Ilku.pljenim. mornartma, a zatim 'llJpilta: - 2eLi U jo§ Ifl 0 I mnem na jedreo·jalk?! ...

Javise se cetiri momara,

Na ~Ma.rJ;boou« je vla.dalla si.r yUma U§1111. Odvdni pomQrei ea »SarnadQ« will iSU 'U. pilollsku It i I. I ,!lu su do~.ivjeli <prV .zaprepaStenje: za ·korm.ilom. Ina «OInf uhvQit.Ha paucma stajaoO 1e - ljudski 'kosfnIrl

Pregledali sa i ostwle pI"Oi5torlje. Umj ~o 'posade ndli su dvadeset i sedaen <kost1l;ra!

Sta. se desilo na ,»Marllboru« d ;kakv 'j n r~a zade-

s1la .teSko je reel. Zna se samo ,toUko d Jr' 11 stao U Iburi za vdjeme ·jedne 1P1ovlJdibe 1890. godwe. Stll 'm kon toga s njim de§a-va1o ne zna se, Oflkrlven 'je 1911J. Rodin . KoMko je kao 'Ukleti bred. izazvao ·tragedij81 ai1ka.d- lI1~j' 'Usianovljeno. Posljednja trtva strave 'ko~u ~ sidao no. Hvom ~ut81a6lrom putu bio ~e lDe'stem! kormilar sa broda »'Sornado«, IkoJl jel 'kaJda [e i <treei ;put ugledao jedrendak, istre-aD :i~ ik-ablne l skol!io u more. Umro je WMIlom ~rou - rsstrgali su ga morskl !pSi1

Prita Q ukletim Ibrodovilma illi )i1uitajuCkn H,olandaniana«,. kako ih jell JpOIIloroci .z'OVu, '»il'o<rena« ,je" zapravo, mnogoO rani.je

24

nl go sto je »$otnad004 pronasac ,:oMadboro«. Prama star1m po.m-orskim arhrvama Dna se prvi put ,po.minje ·kra.jem sesna'lJogstoljeea, u vrijeme kada je holandska :Hota irnala preVl1ast na svisn morima.

K.ol:iJko su u to vr.ijeme, II i ,ka.snije, .price 0 brodovimR luta1icarrna. uzbudivale svijet i ra.spla.msavale Jj.udsku mastu. nn~b()l'je svjedoOce.i Il'nnogi fiLmovi snimljeni Ina ,tu teme, Poznati 1,ilt.ari posvecivali ::IU ennoga platna 10j temi, a njome su se oop~ris.aH i u svijetu b.weni rpjesnici i muzi-cari. Hajone [e napl$ao divnu baladu, a Va:gn.er poznatu operu 0 ·tragL~noj odi-

c1i ~i<ut<l-ju.ceg Hola.ndanina(.

AM, ni fantasti, lJli nauenic..i, ni ,poonorski eksperti svjetkog glasa n.i.su ,oopjeli Ida il"ijeSe roisteriju ,>ukJletih brodovaU srednjem vijelk'il;, lkaJda. je ·bar ,po pricillma i .J.egen4ama napulnama .svih mora hilo daleko viSe brodova Iutalica, IIlJj ihov fl'no.men se 'Iusko vezao za 1:este DBlpade gusB.ra. Medutlm, de'nilj,ama Ikasniie, katda 'je gUiSaMtV'O postala daleka proslcst, ponovo su Be poceli p()jaVlljivl!Jti brodovi :bez posade, koji SUi nil svom pu.tu sijali stravu ,i ·uZas. Daikle, otpale je pretpowka da gusarstvo ·,.proi!mrodi« u;kllete brodove,

K'OIlai:!no, poznata ,je i c~nien1ca da se i danas svake godine iz LojdovCI!g registra u Londomi btiSe a prosjaku oko pet Illijada brodova ,rawih veh~iIlla i nosivost], Naj~~ce se radi u dotrajal1m ,ploviUma koji odlaze ,u zasluz12Du »rnirovinu«. II, javn.osti je malo p()2lIlato da u Lojdovom regLstru postoji rubr1ka u koj,u ·se isIkljucivo upisu'ju brodovl 'koji su na mil rlozan nsew nestal; negdje na pu~ini. Ti brodovl, bolje feei zvjestan ·broj .tih brodova, 'posli(je niza godina ponovo se 11ujav·ljuje na pu~ini, i ta'ko sestvaraju nove storiIje 00 »li1:lltaJ Ll 1m Holamd8Jnim~).«, koje se Jtasnijegodinama prepriCavaju II luekim krcmama, 'ktuboV'ima i 'u momarsklm sa.s:tajaliStima.

- Du.go godina sam Il'aidio na fenomenu uklet! brooO'Va - HI davno je zekao ,euveni e~spert ,zapomorstvo Dag VizioniIII'n. - Ali. rtek danas mogu '~'l'Viti da misam napredcvao daj)(' oopoeetka. Sve moje pretpostavke, za vrijeme istrszlvanja I rdale su u vodu i sve vise sam ostajao zbunjen, Danas sam lit viae onego ikada rarnije. UkIeti Prodovl ,predstwvlojl!Jju zai.5ta III meri1u koju ce hirti :vrlo ,tesko r,1jriiti. Dobo .s3·m do zakljut'ka da imaju mnogo ;lajeniCkog sa leteCim tanjirirna:

25

uvjQek se pojaVlljuju imenax:fno, :moto \kao §to 1 ne9taju, a na svom :pu1nl ,,siju .paLllilku i geldnu Vll'Stu ;pa:tnorskog ol1lldila od kojeg i na11lrezve-ruilji mornart ,skSiCu d.1rekotno ill Ibdrlj~lo krvolocl1'im. morskim psimal ..•

Ali, vntim,o Be sfm:ajevima koji StU gocllm.llInl'a .7Jbunji'lrali Sy~jet.

Godine 1863. ned:aleko od otoka Galapag\lS!l n _ zas,[}netan naeln joe nesteo jedrenjaat :tG:aJl.ju. U Ikiobnom tr(.'1l'Utklu na jedrenjallw je b.Vla posada od rt:.riideset ~ dv alaJn_. :Ovadese't godlna 'ka.snije, lODaHja« je pr.oriadana na .sasvlm drugwn kraju sv·jQeta, izmedu atoka Falklenrl. i Ogtnjen~ z mlj , u A.Jblantskom okearru. Na nedl"enja:kJu .je tpronaden sarno d . I rmornar, kOji, ria .zalost, nije ltIlog20 nj!§ta da ~-sprita. N .kl ok, koj.i je doZivio, tolilko ga je potresa'O da je peludlo too bez dara govora.

Sta se, eapravo, dogodilo sa »D.Edijom«, ned. J ko ad GaI'llPagosa,. nije Be nilkaJda sClizn.ato.

,lSlLl!nasudbina .zadesiO.a de 1 alOeri6kJ. tbrad Merl Celesto«, koji je iJZ· njujoa::§ke !hIke ~lovj·o ·tdtV'rllo,lt Ill: v('ffQbr 1872. godii:nena put za Evl.'opu, [La f>enOV'u, IDOsetli u svojoJ IJtr bi tovar U'11a i aliklohola .• Merj Ce1e6te;x nilkada nlje .zaovrJlll oV'U voju plovidbtu. Jednostavno. nestala de u .Mlan-I.skam 't1k nrnu nekoJ.ilk.o sedmica kaanije.

Iipak, ni:je se dugo tl"agalo -za ne91aUm »'b hkom«. IPef..o.g decemb.ra pronaden 1e u iblizini a.zoMk~h ob lao Plovlo [e bez ci1ja, a ° posadi nbje bi[·o ni. traga.

Slul!aj »Meri Ce1este« wmetmirl0 je ta.doonju Aimerioku, a nestanalk posade sabroda r~bumSQjvao j m ~tu Qok().Dih mo-.repJ.ovaca.

Sita -se .zbHo sa IPOSadom? Da ]h ni9u pobll! gus ri1 Ne, nemoguee .. Tovar ae blo :netaknut. MoMa tpabun na brodu? I ta pretpostavka je otpat1.a, j<er na Ibroou nj'j bila tragc)Va 'bcrbe. Epidemilja al~e 1Z81"azne bolesti?! ... PO!ll'f, aiklon, z1Qem?! •.. Sve t1;eol'ije ,i pretlpastaVlke padale lSU u vcdu, jer ih niljedna cinojenic81nije potvrd:tv8lla.

Pr.i.~e 00 ,uk1etom, brodtu '»Meri CeleSte- joo dugo bi rasplamsavala maStu pl'O$jeC.nih Amel"itkanaca da (irvanaest godina kasnije, ,o;pet lrod. AzoraJ nij'e J1rGtladen -drugi ame~ki

26

1 mel _ »Bl'U!bend«! Na njemu, iI2luzev jednog crnog rmaCika, nije hllo 2:we duse!

DaJleko rmiste:riCl'Znij a !pl'ica vezama ,je ea iperuall!Ski teretni

h od "Framc1sko Moreno«, koji 1e pronaden eia Pacifi.ku 1921. r>cllne. Iako [e brod onests,'o sedamnaest ,gooina ra.nije. u jedIIOJ pe6i 'lla nierm; jos lie goJ:'lj.ela vatral

NarOtvn.o, da bi se l'iljesiJla .mister~ja ovcg breda }'lozvan.i su nuj~uvE!nijL pomorski e!k-spE!trti 'tog vremena, ali sve 1e billo II1.ulud. StrucnJaci ISU -zbU!lljeno slijegali ramenirna, ito je bio IJ lhov jedini OOgQvor.

Nista 'llerje!iivija zagonetJka rnije ~baViLj9!la i jedam hraI k] brod, koji Ije ,bez posade <pronatten tek naJkon tddeset "dLna. Na njernu je !pronaden komrpletan tovar, ali 00 .posade

11 'Jl' billo ;ni ira'ga.

D mantu 1932. gcdine Isvitjet je .potresla 'jo.s jedna price. " ukletjm brodovima. Naime, te godime na jednom otok,u na 1'101 flku pI"onade'll .je wvj6>ni Ted 'Kon'bdzer, ,kQjj je pos~d~ III 'rl~k.og ibroda »Dij3!blo« ispdca.o nevje:rova·tnu Ipri&1. On j • IKao mornar tri godine ranije plovio ria trg·ovaokom brodu lzucela Kejn«, kojl de ·nOtSio bovar ·pamuka. Uvece. dvadeset

cJmog' dana, na tbrodu 'Sa dogod'iIo nesto oudno ,gto IlIisam 1I1~' znao da objasni.Cittav brod je Ib-lj~ao u zarlro crvenoj l.ujl. Kont-dzer, ikoji je nesto radio na palubi, pogledaoO je preI p'u~i:ni. I bio je zsprepasten. Pueinom lp-rema ,bl'odtu se vaIl It meka b-ljestava ,k"wgla. nalitk na eunee, lkoja .nije x.racila I! plotom. I ,to je bmo sve sto [e ne9retni anonnar '\Iiparrntio.

OSV1ijestio .se na :pus-born obOiku ~ ItU, ka.ko je rekao, .zlvLo po. Ijednje tri godtne.

bjavi Tecla :Kon.td~el'a. na.rravno, ni!k:o 'n~ie 'p;Gv.jerovao.

PI n orsk! eikspel:1ti i nmrinari ~u zakljruc.ili da [e »lzahelu Kejn« il 'JVlj rovatnije zahvati-o plamen, da je izgorj·ela i da se Ted, , r 11m lslucaja, spasio.

M dlltim, 1936. godjne dogodilo se jos jedno ollilo: l)lzaI L Kejn« je pronadena na Pacifsku! Billa je naostecena, tot I pamuka netaknut, a '0 ·posadi niie ,bila ni tragal

Kao i u ranijirrn slucaievtma i misterija {)vog !broda resI Itlsuvala je maStu lP'Olllloraca. ,nau;~nika i 'noY.inara. iNo, DIStaI J ToEluvijek tajna sta se to na 'njemu des-Ll.a, a .izja:va jedi- 1111 prezivjE!'~og mOlinara PO<IliOV·Q de .postala akltueln:a.

27

UJ,cleti brodovi i danas plove morrma. Godine 1956. alestao je brod »Joj ita «, :koji je '\.lSkoro p.rona.den kaiko bmcilj.no lub morskom ~i.nom. Naravno, n1ko od iPasade nije pronaden.

Misterl~a »lutaju(:ih Holatll.da'l1'a«t~o [e d d8:~eo.stala nerm1:jainjena zagone1lka §to jail :zbtmjuje nl:lf\lCni Iyi'jet a 'P0- morelma uliJj-eva stravu.

28

UTV ARE BAVOLJEG JEZERA

o N ajteZi. casovi ekspedicij e Vilij ama Nikolsa o Jezero koje zraci toplotom <) Posljednji razgovor sa upanidenim istra:Z.ivacem o Gdje je sakriveno blag,o Inka-civilizacije o Sta je istina 0 carobnom gradu Manoa o Kakvu tajnu [e krilo »sedam evorcvae Indijanke na umoru 0 Prve zrtve Davoljeg [ezera <> Izjava prezivjelog Ala Hensona

o Sta je dozivjela posljednja ekspedicija

jedili au olm vatre :i zagrnu.ti u eebad posmatrall neI II\U lgru plamenih jezl.ka i oslu§kivali sumave no6i. Negdje, I I ka, dopirala je vesel a pjesma brbljivih papiga u koje I III jdlalo neko cudno priguleno ~tektanje, pucketanje granh • Uhornumlanje, otegnuto urlikanje i dosadno i jednQli~no III rn] prasumsldh insekata.

V·l: trideset osmi dan, trideset i osmu noe, okupljali bi , I ko vatre i oslu.§kivali !!umove dtungle. Ni sami nlsu bili IIIIOega su se plaSili, moz-da i pritajene zvijeri koja se III III da nekom od njih zabije aMre kandZe u vratne tile, III II remmh .liarenih ~miia ito lomerebra, cu"dljivih i divljih iiI III fin I,to svoje i.rtve vezuju za noge i ostavljaju. obje§ene

29

na granama visokih stabala, Hi neobicnih pries ve~anih za ekspedicije kOje su tragale za ~8.1obniro grndom Maoam! ...

Sparina, zaguSIjiva od viage i trul M koja se rsparava s drveea, i zrak zasteen mirisom esencije, smola, peluda i memIjivosti vee vi~e od mjesec dana s1eze im grlo, razdrazuje ih i nervtra. Umorni su, iscrpljeni i rezigniTnnj. Ali oprezni nisu. Reklo bi se, zapravo, da se njihov i tal1(!anl instinkt za opasnost p.retvorio u osjetljlvu tananu flcu koja reaguje cak i na strujanje povjevarca. Zbog toga 1m n rlJetko sklapa oCne kapke. Zahvaljujuci tome oni 8U pr morunt, rllzdraftljivi, gotovo suludt i - iivi!

Da, livi!

Devetorica njihovih prijatelja manj u bill oprezni od

njih. Zato sada vi~e nisu zajedno, ne oslu lI.uJu ovu neobicnu nee u njedrima jUZnoamerH!ke CUungle, znpr VO, nJth devetortca nikada rue nece oslu.§k:ivati !lumo" ' !lv,ot.

Nece, jer su - mrtvil

Vilijam Nikols je stl:pljivo bUje~lo n ITllll(netofonsku vrpcu: Dan Melter l1mI'O je od ujcda n I oS Insekta; Piter Koblejn otiho da donese vode SB rijek i niJt vratio; Alan Vin pao je sa stijene i slomio vrat; Tim Vllklnll 11 den rastrganog stomaka; Rod Kajb Ullll'O ad groznlee: Ht lmut Baumen nestao dvanaestog dana putcvanja; V It, > rklns poginuo prilikom napada plemena Paipai; Stjuart. T JIQI." urnro ad groznice; Hoze Ringels umro poslije uj da etr vn zmljc".

Ko je bio sljedeci na traci smrti kojOln j puLovala ekspedicij.a istraiivaca i pustclova Vilijamn Nlko H?t ...

Bilo ih j'e sedamnaest, Vitki, snazni, vj t1 1 hrabri rnornci, spremni na sve, Ali devetoriea nisu izdrloln.' ,LoU BU iaa leda svojih drugova koji su bili gotovo na vom c lju. Zapra:vo, loni su i vjerovali da so na 'cilju, pred ,(!udcsnlm gradorn Manoa!

Na obali f)avoljeg jezera!

Vilijam NikoIsobrisa rukom znoj lzlJ. Alrokog andnog vrata i ustade. Krenu prema btoru u komI j bio smjesten radio-ureda],

- Ho~e~ li to razgovarati sa Timom? - upita ga u prolazu suvonjavi Konrad Bred.

Vilij am potvrdno klimnu glavom.

- lnteresuje me kako se o1'l.i mal..aze IS druge strane jezera1 ...

30

" JlIHt~ do miste!ioznog ~a'Volieg ;ezera eksped!cije ist.1'4!iua~a oj

%a nestr:thm zZr:ttntm gTadom Mano--- 'OW 1 " . k

z· .. ~... ... 0 o.z~e;!U TOZ

..1VOPllSne 3u.znoameTi~ke kr,a;eve

31

Tim je bin Vmjamov brat i trel'lutno se nalazio lIa joA dvejicom. m~maka na drugoj obDili jezera gdj.e je istra:!ivao stijene, [ezersko dna i obalu. Ovoje bUa prvanoc kako nlB~ ,spavali pod istim !iatoro'.m, i VWjam je bio uzllemiren. P1a~lo se za Tima.

_ Halo, ovdje VUijam! Halo, ovdje Villjam! Ja,visel Pri-

jem.!... . .

T.renutak [e vladala tiBina koju au remetJU R'mO iumoV1 be-tarije radio-ured:aja. Nikose nijeiB.vljao. VilljllM Mikols ponovo pritisnu prekiqac i pl'ibliii l1Iikrofon U~u. ." , _ Vilijam poziva 'Timal Vtlljam poatvn TIma1. JaVl set

Prijem! . . . '. _ .

Stuva pr'o~e Vilijamovotijelo. ZaAto mu I brat ne lavljja1 Da reu se ~e.§to nij'e deaUo? DB lnisu do!lvjel1 neku nesreeu? I1i .•• 1

I upravo kada je btio ponovo dapozov , b: ~vu~ftika se

. za'tsu. pospan mu~ki glas:

- Halo, VillI Sta se dellava?I ... Prijernl ... Vilijam odahnu.

- Ne spays mi se pa sam ntlsUo ds molo por,azgo,vara-

ma . . . Kako se snalazite'? ...

- Dobra je, VI:li, aint mi lie ,da sma na PI', VOID mjestu.

VinSton je u sumrak, ispod stljena, prona!ao n k kv-u glinen1:l pasudu sto doka2iuje tvaju pretpollta.vku d B ovdje nekada ~ivjelo. Oini mi se da je ba~ u ovom jezeru potopljengrad

~anoa!... .

. -Ja sam. 1:1. to siguran, Time- odgovorl zudovoJjno Vi~ Ujam. - JoJ kolikC? !lutra, bi6e:mo najbogat1ji ljudlna svijetul •.. Nega, reci mi gdje ste se ~est1U B 'ator,om?

-- Nekih dVj,esto-tristo metara. ad j,ezern.

- .Kakva j.e okolina?

-=- Wr. Vlada dubokim:ir. koji 113e!1 duAu lodmara!ivce.

Cini mi se kao da Disam U, ~gl1 , '.' '- Je ti. jezerb duboko?

:..:... Jo§ niBmb ispltall. No, sasvlm sam lIiguran do.. je bistro poPti~ suse i do. 11 njemu ·!Ive tla.~lilkumlSe ribi! DL. svijetu. Ovdje je prediVilo; ~a i:iie!. ~.r. !{ijeml Jamo lamo to otkud onakve pri~.e I) jezei"ij,. ,t ko Diu dade lnle f)a.volje jezero ...

__ Ne ra~i§lj aj ". a tome, Time. Ddmara.j se, alibudl .i op,rezan. Najbolje, ;bl biltllla l'1afim1jenieno stra!arite'!

32

lz zvu~nika se za~u smiJeh ..

- Zalito dastraiarimo.. ba-haa-haaa.... Pa ovdje nema I I zvijerit DJ insekata, pi zm.ija., nl dlyljih piemena, ni ... Ov,~ Ima salDO, jezero, stijene i mil

~ Buell pameta:n, Time. P()slUSaj me.! ... - OK, stariji brate! ...

I veza:. se preldnula. Bilo .\1 22 .sa:ta i cetl.'deset iI. ttl mi- 11'11\-,28. maja 1152. gOdine,negdje u dubini opasne i neukroI vo Amazoruje, i magnatoionska v!'pea istraiivaca iavatthi:I III ~abi1jeZila je anav razgovor dvoj~ce ·br~6e. Ali, te l).0ci

t:, joll jednom bUje!iti •••

U 23 sata i &!trdeset i pet. minuta Vilij'am Nikols [e po-

I I vu pozva:o brata: .

- Jesi Ii Z8$80? - pitaI' je.

tie, nisam pospanf Sjedio sam ispred satora. i posmaII II. jezero.. Zapravo, 1 aada sjedlm na istom m.jestu. Iznio II uredaje jer sam map da. CE$ me poz.vati ....

- Sta je sa stralom?

- Sve je OK.

Glas ti zvu~i nekako umo~no?1

Nmam. umoran aU samnekako Oudno .raspo!ozen.

- Osjehs 1i .neke tegobe?! • . . .

Ne NiSta me fie bali. Volia bili da saspem, a ne mogu. Zasto?

Cini mi se da sams'UviSe uzbuden 'sto smo na cUju. 1,- odv.ajarn oc!l. svje:tlucave jez·erske povriine .•.

A gdjEt' su Vinston i Pol?

Sjede pored vatre i jedu ribu .. I njima neee san na

I II

Poku~aj!,. ipak, cil~ odspavas~ a 1.1ju1ro flema i mi k vamal bo.r, vi, sutra cema bit! najbogatiji na svijetu!

I ja u to vjer.ojem, ViUl ... Ali. ~ta se 0,'110 desava?! .

.' r'll izlaze! ..... Bej, p.ato je nemegueel Nemoguce .

II IIII"Ue ..• nemogut:e .... nemoguuueeeee ldu" iduu idu,

I ,ml},mooooc:! ....

a,ta, ~ta sa desava, Time?.. Ko ide?! ....

11: jezera ... Gotavi smo ... Iz zvucnika doprijese neki III 111 vu,ci i glas 'Pima Nl.kolsa utihnu, Zavlada tisin.a koja I vi ( unese stravu u t.ijelo iskusnog istraiiv,aea.

, ] J, III jeprabudio e:etvoricu drug,Qva i ispric:ao im sta IllflOdllo. Zahtijevao je da odmah krenu na drugu stranu

33

"

jezera i da vide Atase tamo zbrva. Ali, trajiea nlsu htjela da _ pristanu. Pla§ili sa se, I Vi1i.j am je Ijutito uskocio u 1iamac i krenuo. Sa njim je otplovio i nekt Herb Densing. Otplovili au iil!ikad..ae viSenisa pojavili.

Nestali suo

A sutradan, ltada sa preestala trl)j1lca .mom.aka jz Nikolsave ekspedieije presli na drugu stranu jezera. nisu naJli nikakvog traga, N.i la.tora, niradlo-uredaja, ni camce - niSta. Bd niSta! ...

Misterija koju u sebi i 'Da svojoj ob U krije f>avolje jezero stars je kolika i prva putovanja na jufnoameri&i kontinent. Prve stravicne pri~ 0 gorkoj sudbtnl pohlepoih Evropljena datiraju joo iz onog vremena kod BU §panski pustolovi po~eli da pljackaju gradove Jume AmeTLk~, kada sa cupali zlatne ploce koju su ukraiavale z1do\' hramova i dvoraea drevnih Inka.

No, ipak nisu odnije1i sve. Sve§tenlci I:l kupUi ana ito su mogli da sakriju, a preostali die> blaS baelll su u jezero Titikaka. Nakon toga, zajedno sa svojlm n rod om, povukli su se a brda i dubina diungle. Dakako ,beFikrapuloz;nl lipanski osva.ja.ciu&koro su krenuli za njim \J potJeru, ali nikada nisu uspjeli otkriti ni blago ni trag enih koj fI~ J'l4kr1li. Cak su i nedavno vdena istraZi.vanja u jezeru Tit 1 k ,ali blago nije pronadeno.

Ali daleko vise je Uloreplovcima i. avan turf ,Uma rasplernsavala mastu prica izvjesnog FranciBka Or no. On [e, naime, bio medu prvim Spancima k,oji su dodirnuU j Ltmoameri~ko tle. Iz tog vremena ostavio je dokument koil potvrduje njegov dozivljaj. A evo §ta je doz.ivio;

Za vrijeme jednog putovanja bio j pr mlJen u hrobnom gr.adu Manoa, prijestonici »pozla6enoA ,I!ovjeknlf.. Tije10 kralja, odnosno vladara grada, koje je bUo pr mazano zlatnom prasinom, tollkn je sjalo daje izgled9Jl0 kao da je Istesano iz jednog bloka dragocjenog rutog metala.

Grad je bto sagradan na stabovima uared nekakvog jezera, lnace, stubovi BU bili od masivnog zlatn l na njima su se aalaeile pozlaeene avenije i palate'[

Svakako, ne treba sumnjati da BU Bvl paatolovi svijeta

polm u potjeru sa tim bajnim gradom, .. .

Jednog da~1i istraZi.va~i su otkriU jezero Guatabita u Kolambiji,koje se nalaziln u krateru uga!enog vulkana. Vjeru-

34

ju(:i da jeu tom [ezeru potopljen grad "pozlaeenog l!ovjek:a«. kolumbijska vlada je dala odobrenje jednoj kompaniji da ga JstraZi. Uskoro je s najuze strane kratera probijen tunel i jezero je isuseno. Ali, blago tajanstventh Inka nije pronadeno,

U proslom i ovom stoljecu ekspedicije pustolova i istrallvaca ,tjerane neodoljivom zeljom za bogatstvom, naprcsto su prerovile njedra Citave Juzne Amerike. Tragajuci za zlatnimgradom Manoom, otk.rili. su i Davolje jezero.

Otkrila ga je ekspedioija nekog Nijemca Helmuta Cimermana, A jedini svjedok koji je preZivio to neobtcno otkriee bio

IJ(1 .Ii na sj~1)ernOj dbaH flavolje~ jeze'l'a, 11, gudUTama k()je sa II d1iu pedesetak metaTtl od abaZe, Zivi do danas neotikril.lena pleme lova·ca na ljudske g!ave?! ...

35

je Al Henson, On. je poslije pripovijedao da [e eskspedtctja sanoetta na obali jezera i da je sasvim slul!ajno lZPjegao zlu kobo Nairne, oku ponoci ga je p,fo,budilo nekaky,o [atrkanje i .onje iz satoJ,"a krenuo u praveu dZungle. Vjerovao je da je neko od njegovih drugova u-opasnostt, Med:utim, kada je usao u dZ.unglu, jaukanje je prestalo, i oa je nakondesetak mtnuta pretrdivanja odlucia da se vrati u logor.

I krenua je nazad, ali lagar vile nlkada nije prona§ao.

Mjesto na kame je bio podignut bila je pus to. Sv zbunjen i prepla.Sen Henson je pabjegao u dZunglu, Lutao je devet mjeseei dok, igrom slueaia, nije prcnasao [edno indijaosko selo.

A ,kako je Davolje jezero otkriveno?

Henson je prleao da je Cimerman za njega doznao od neke stare Inka-Indijanke, 0 koj·oj se bI'i,nuo punih til dam godina. Na samrti mu je startea otkrila tnjou ]l.sedarn ~vo ovae: kOje je imala zavezane aka pasa .. Rekla mu je da zna 'ez ro ukome je skriveno btago i grad Manoa. Cimennan j • nat'flvno, zabUjezio svaku. njenu. rijec, i uskcro orga.nlwvno kspediciju koja je, stigavsi na f)avolje [ezero, jednostavno b straga nestala,

Kakvu tajnu krije f)avolje jezero, te~ko j r i\i. No, ostaje Nnjenica da Je do sada .progutalo~ ko znn koUko ekspedlcija. PO:jlljednje tragtcno putovanje do ovog jez ra organizovao je AmerikanacVilijam Nik'ols. Od sed mn est Ijudi, koliko je krenuIo na ovaj istra:!iv8Cki put, prelivj ~la su same dvojica. Sa tragicnogputovanja don.ijelu 5U i magnetofonsku vrpcu na kajoj je hila mimljena PQsIJednja poruk Tlma Nikolsa,

Bas ta izja.va a,nimirala ;e nekolill:io JuinoamerU!kih nauCnika koji su zeljeli' da provjere istinitost neobU!flih pries vezanlh za misteriju Davoljeg jezera. I organlzovana [e ekspedicija, koju su sacinjavaJ..a dvadeset i tri. dobrovoljcQ .

. Sta su tamo dO!ivje1i; zabiljefioje u svo2 dnevnik arheolog Alsid Kabot. Navei6emo sarna j"j:!dan fragment j:z tog zanim-

lJ·ivog dnevnika: "'<'.., '.

• " tI ~ I

». i, Niko . nije. zeJji~ da prvi kreDe na chugu: ~~aiu jezer~ sa kojeg se dizala neka topla maglwtina. Moram' priznati, i meni [e oko area bivalo hladno kada bib, pomi!iljao na stra§ne price koje 0 jezeru~olaju ..

36

. D;-ugog danabacali ~okocku. Sudbina je htjelalda f)avolJe ,lazero, predu :rojica'vodiaa i Vili Koblen. ossu ~u ca.mcern, 1 - Vli!e se mkada nisD. vratilll

Ra~o-vez.om smo. s njima stalno oddavali kontakt. NiSta Iludno r neoblcno nisu primjec:i:Vall. KraJ' im se cak "d . ~aspLa '. ... sVl ao. .• .. msavao 1m ma§tu i raz·vedravao in .

. . Bilo je. dogOJT~rena da se javljaju svahi deset minuta. Med1·utlm, 16, l.una, uiutru, pasljednji put su se javili u tti sata i (vadeset mmuta.

Kohlen je javIjao:

-: Tr0J.ic~ majm drug ova mirno spavaju. Ja strdarim i sve rm Sa elm de ~e t~ 'wla glupo. Ovo je pit om kra], a pri~ o utv~rama~ DavolJeg Jezera suizmi,!Ujene ..• Jezero [e mirno, ne ~uJem ntkakve neobicnesumove, sve je kako valja! Javjcu , e za desetak minuta! ...

, Nije se _javio. Nije se javio nikada vilie. Nestao je zaJ, dna . ~a tro] icom vOdi.ca, S8:0::0m, camcem, radiom i drugim ur~aJuna . .. I sve mr se cuu: u tom Davoljem jezeru leZi

kl yragl ... «

37

GRAD VITEZOVA VJEmA

o Teea biologa Dzeka Hansona i zoologa Miguela Derma o Tajanstveno carstvo Maura i Tuareza <> »Setnje« pustinjskih dina Vel.:ikJog Erg.a o K(Jpljiroa protiv pj escanih. oluja <>Sta je u proslostl bio Zimbabve, grad-fantom u nodezijsko] savani 0 TragiCni prizor ,Bab el Have o NajteZi trenuci mongolskih osvajaca <> Mudri potez

Aleksandra Makedonskog

M1sl.erija Ilavoljeg jezera, koja. vee godinama zaokuplja ~ pi rna va rnastu juznoamerickih dokoli~ara, nauiJnici su poU 11" jednom da rije~e,

IlIc)log D.iek Ha,nsQn izpolog Miguel Derma tVI-de da poI" I moguenost da 'U jezeru Zivi neka praistortjska neman koja II 1~l.llzi na. obalu i guta Ijude i stvari da hi se sljedeceg

J·cJnostavno i bez traga povukla u zelena dubine jezer a. r) I bl bili ~tO' uvjerljiviji Hanson i Derma svoju tezu potI I I IIju obicnom legendom 5to i danas zivi medu Inka Indi, '"11 I nekim plemenima u Amazoniji. Legendu jsu, tvrde ~ Illlj ~ili u svoje dnevnike i prvi spanski osvajafii JliZnoII I I, IlOg kontinenta.

I'" 10m predanju zitelji caTObnog grada Manoa, sto je u II h NLajl'lo na zlatnim stubovima, nisu ba§ zivjeli bezhriznim I 111111. Morali su redovno da dariv.aju zrtve vodenom zmaju

39

40

koji [e nocu Izlazio, na mjesecinu. Naj/':esce su na obalu vezivall po nekoliko govedav-a kada ae ni tim ne bi zadovoljila, vodena neman bi svojim kandZama rusila kuee i odnosila najljepse djevojke grada,

Kada vise nisu mogU da podnose terOl: vodene ale, zitelji .zlatnog grada Manoa napustil; su avoje prekrasne gradevine, stigli na obalu i nestafi u dubini d;tungle. Zmaj se tad a raagoropadio i porueio l:itav grad. Ostala je same legend a !ito desetljeeima nije davala mira Il.vanturistimQ, nagoneCi ih da tragaju za zlatnim polugama koje nfkada nlsu uspjeli da nadu,

Dakako, malo ko vjeruje u t9cZU »zeka Ha:nsonlil i Miguela Derina. Ona je, konaeno, puna ltNpljinuza koje ni ova dvo[iea nauemka ne mogu da nadu prave edgovore, Jer, kako, recimo, povjerovati u to da u Davoljem jazeru postoji. neman kaja, pored ljudi, guta cak i .§atore, radio-u:J:'1edaje, prtljag, oruzje i camee.

Cini se da je ipak b1iza istini pretpostavk Izvjesnog Brika Omtara, arhecloga-amatera, On, natm , tvrdt da na sjevernoj obali Davoljeg jezera, u gudurama ojesu uzdiZu. pedesetak metara od ebale, zivi do danas neotkdveno pleme 10- vaca na ljudske glave, koje nceu napada v (: premorene ekspedicije, pa ljude zajedno sa stvarima odvode u svoje selo, Sta se tame dogaaa i kakvu sudbinu do~ivljD.v ju clanovi ekspedicija, nije tesko pretpostaviti.

No, bile kako bilo,. mi.st.erija f)avolj g [ez ra do danas nije rijesena, a straviene pr:iJ~e 0 nestaltm QvanturistimajoA dugo ce pla§iti .opominjati i rasplamsavatl maStu istrazivaca i Iovaca na zlatni grad Manoa.

Ali, napustimo Amazoniju i juinoam. dIS i kontment, Krenimo u drugi dio svijeta, u Afriku, u brke predjele carstva »plavih Ijudi« Tuareza.

To carstvo ]e~i u juZnom Maroku, opasano dvostrukiDl planinskim stijenama Atlasa. i Antiatlasa sa zapaa.a zBsticeno tako negcstoljubtvom i podmuklom obalom. da 81..1 se nekcc na nju iskreavalr jedili'lo brodclomci, a prema jugu i istoku se u beskraj talasa Sahara. Ovdje fivi oko trideset do lietrdeset hiljada (niko ne zna taC!an broj) potomaka Arapa, o5vajaca i posljednjih velikih nomada svijeta.

Tu, na domaku ovog neobii:!nog podneblj.a postoji i carstvo Eola, boga vjetJ.il.a koji je oluje zatvarao 1..1. §pilje Liparskih

atoka. U gruparna ih je puAtao na more i Qni au izgla~ali" kao ogledala, duge kamene plo~e gole visoravni Sahare.

V j etar je svojim nemirnim i plahim krilima izlizao lice 1 goleme §atore egipatske sftnge,

Pustinjski vjetar uvijek je PUD pijeska koji prodire svuda, u usta, nos, uSi, goltea beonjaeu. Zbog toga nomad! Mauri i Tua·rezi ,koje na.zivaju i »ljudi s velom«, za~ticuju lice i ostav] j aj u samo prorez za o~i.

Oblak pijeska nanosen vjetrom nagriaao je »hamadee, kamena polja i isklesao neobil!ne oblikie na1ik na utvare i okamenjene nemani koje su vijekovhAa budile manu primitivnih pustinjskih plemena, Te neobicne oblike, sto u pustinjskom beskraju djeluju kao straviena privid:enja,nije stvorila kisa koje U ovim zarkim krajevlma gotovo i nama, vee bicevi vjetrova sto jezivo zvizde uskovitlantm pustinjsklm dinama.

Ne treba posebno istieati da je taj vjetar jedna ad naj:Il gon,etnijih pojava .. u naso] planeti. On u pustinji pokrece spore ka:ravane pjescanih brezuljaka, tjera pijesak, zrno po zrno, s jednog mjesta nadrugo .. Zbog toga se ambijent u kerae vee s:toljeclma zive zagonetni Mauri i 'I'uarezt stalno mijenja, Pjescan;. brezuljci nestaju i ponovo se radaju a nizovi dina redaju se uvijek u smjeru vjetra.

Pjesl':ana pustinja Veliki Erg, kojom svakodnevno puze, uzdizu se i nestaju pokretne dine, zemlja je k0japodstice III stu, To jezemlja »dzenuna«, duhova, aveti pijeska, ~to 2 stoki p,:!stinj.skl vjetar pokreee u kolo i kovitlanjima pra-

in.e daruju obm:ja neobiCnib zivotinja.

Predivne legende kruie 0 toj zemlji zedi, 0 prostsanstvtma kOja jesprz:ilo sunee i gdje "pla"i Ijudi«, Iutaliee i osvajaci. ratnici t napadac), Tuarezi, podizu svoje satore i svoja neebi~Da naselja.

Kazu da se oni jas sjecaju svojih predaka - Psila - cuv nih vitezova vjetra, koji su se oduvijek protiv njega bernt.

Svake godine ani au na devama i konjima kretali U SUSTet vj tru, Izazivali ga i borlli se s njim drvenim koplj ima. GoniH su ga do kraja pustinje, pdbjedivali ga i bivaiI pobije-

til ni. ~

,1 danas ratnit::ke vade tuareskih plemenlil stavljaju na vrh k(~lja uske metalne prstenove 0 koje vjetar udara i zVizdi,

41

42

o nekada kad su Psih juriSal,i na njega u vihoru pjescanih ! u] ,

MoMa se ba~ zbog toga Z3. M.aure i Tual'e2le i danas kaze u )t ni ne brane svoju slobodu, u pustinji je oovjek uvijek lub dan; ne brans materijalna bogatstva, jer je pustinja gola, I" brane jedno tajno carstvo - carstvo viteeova vjetra«!

Neke Iegende iz ovog zanimljivog podneblja tvrde da je IIllnd U ovim. predjelima postojao i neobiean gradvitezova ·lra. Gdje je on bio podignut, tesko [e ustanoviti, jer arheoj I, , bar za sada, niau otkrili nikakve ostatke. Neki istrazivaci Yl'd da se taj jedinstveni grad nalazio mnogo jumije, cak u 1 IIltzljskim stepama,

Ali da vidlmo ~a je zabiljezeno u Larusovoj encik:lope.d.i.ji .1 Lraiivanju Ai~ike:

it ••• Cinno se da je Afrika joll od sfednjeg vijeka zabraIj fI kontinent. Kruzile su najneobienije legende 0 njenim divII I predj elima. Pril!alo se da u pj oj Zi ve ne same fantasticne Ivu'tinje vee i ljudska cudovista. U sreu kontinenta zivjela I'. pe predanjima, hiea koja. su cijeli iivot provodila Iezeci ,'rlnom nogom u zraku, Ta noga je bUa. mnogo jira od one III'~ i, vee prerna godisnj.em dobu sluzila ~e kao suncobran

I k Aobranl ... U stvari, neprohodna gustara [e sluiila kao II Ion plemenima prdmttrvnfh Ijudi. Medutim, u to vrijeme u i llklm cent rima africka civilizacija blla je dosta poodmakla, 1 I I ClcHto u T'ombuktuu, mjestu koje je oduvijek bilo zlocuvello I'll ,,,"om trgu roblja,

natt i Nahtigal proslt su kroa Saharu, stavljajuci zivot na kill u. Brus je 1770. o-tkrio izvore Plavog Nita, a Kalio izvoz:_ I IJ. Ipg Nila, 1822. godine.

Ali najneobicniji od svih istrazivaca bio ja, svakako Ldlli ' ton, koji je svojom covjeCnoill:u znao pridobiti domoroce.

I 1\ zaslu.zuje slavu sarno zato sto [e otkrio Viktorijine ~ uov na rijeci Zambezl, veeSto se svj.m stlamaborto protiv

I rj1lvl'ne crnirn robljem. Stenli, koji je posao u potragu za ['PI1l1, n sao je 1872. godine cuvenog istraZivaca na obalama

I" 'Tanganjike.

LT to vrijeme istrazivanja su postala sport. Godine 1880.

II III • koji je takod's sanjao 0 tome da se ukine trgovina crnim til, IJI'h"I 1 da se organizuje potjera ZQ, brodovima sa jcrniro mae, dobio je zadatak: da ispita dolinu rijeke Kongo ... «

43

Sta je u proslosti mogao biti grad Zim.babve1 ~ije [e rusevine UCetitru rodezijske savane oko 1868. godine otkrio Adam Renders, jedan od najsmjelijlh istrdivah diungle? Nije Ii to bio, kako dan as mnogi tvrde, grad vitezova vjetra?

Na ova pitanja tes.ko jeodgovoriti. Mnogo te'ze nego na pitan.je da Ii se lovae na slonovaeu Adam Rendors bia iz,gubio kada je, okrecuci se u hug, u prostranoj dolini rijeke Limpopo, otkrio goleme kruzne .zidine sa strazBrI:fkim knlama i veIikim otvorom koji [e, mazda, nekada zatvarao pokretni most. Kakav jre golemi utvrdeni grad sakriven medu lijanamal? ... Nikad se, vjerovatno, neee taeno utvrditi ko au bili graditelji tog grada - fantoma. Da Ii potomci zagon.etnih Maura i Tuareza - vitezovi vjetra.? ...

Legende koje su i danas saeuvane U ovom kra,ju potvrduju to. AIi, legende sa legende ...

Medutim, drugi kraj, u Maloj Aziji, JOB i donas potvrduje neobiene legende 0 misterioznim prrrodnim po avama, a vjetrovima koji su zaustavljali ratne pohode, i kQjl i danas neupueerie adnose u smrt.

Na jednom od svojih putovanja aa Blis I i Srednji istck PTO:s.aO sam tim krajem i tako se rodila ova storij8l •..

Bila su dvadeset i tri sata kada se kroz r;rustu pomrcinu prolom:io fijuk nalik zvizduku korbaca. AutomobU se zanio, zateturao kao ranjena zvijer, i krenuo ka pl'ovaltj.i koja [e opasno zjapila u noel. Trenutak kada se gubi razum, zaboravlja sve, pomislja - to je kraj!

Ali, moj prijatelj i saputnik Libanac Vadli Zejtun, nije izgubia prtsebnost. SnaZDo je okrenuo vel n u suprotnu stranu, smanjio ga~ i. prtkoeio; zaeula Be skripa to~kova po rapavom asfaltu i automobil je projurio tik pored am.bisa.

Sta se to desava sa kolima na vjsokim brdima, nedaleko ad Ktrighana, pedesetak kilometara od turako- irijske granice? Za&to je tim modernimasfaltniln putem zabranjenc \'0- ziti nocu?

Kazu da je na tim visokim i opasnirn brdima - Bab e1 Hava!

Vrata vjetra.!

Mjesto gdje u svako daba dana i noei, U pl'oljeee, Ijeto, jesen i zirnu orgijaju vjetl1uSlne, igrajuCi opasnu igru u kojoj stradaju najvise neupuceni vozaci i stoka ~to ,se tu zadesi.

Mulds zbog toga, zbog ~nogo'P,rojnih stabala iscupanih iz koI l na, zbog vjetl'om isibamh stijena koje se u t!udnim i straV (mim oblieima dizu u nebo, a mazda i zbog gluhe . nepriImln ti/iine kraz koju se prolamaju zviZduei vjetra, Bab el II rv podsjeca na mjesto kakvo jedino najrnasto\"itiji reditelji Ill) U docarati u fantasticnim filmovima. Cini se da ovai kra], <IV. brda i vijugava afaltna traka koja je jedini simbol covj,1kove nadmoei nad prirodom, dio fantastit:nog svijeta s neke II lIke planete iz nepoznate i udaljene g.alaksije.

Dok prolazite kroz ova] ludi kra] uNni yam se, ko zna po lid put, da je sve ovdje vje,tar: i supljikave stijene 510 zvone jl1 i naletima juZnih vazduAnlh talasa, i oborena sasusena l1h1a sto u toku dana po nekoliko puta promijene svoja mjeIII I polozaj; i rij,etke pticurine ste svojim upla§enim kricima

.1" uravaju pakao,

To je Bab el Hava! Vrata vjetral

AU price ° Bab el Havi nastale su mnogo ranije. U davna I I rl ka vremena, prij.e mnogo stoljreea, u vri:jeme kada su u c1 om dijelu Sahare Zivjeli divlji vltezovi vjetra ...

Ovuda preko opasnih brda oduvijek je vodio put ~~ OriJi Ill. 1 de!§avalo se, ko zna koliko pu~a. u istariji~ da su VJetruIt ab el Have oduznnale dah ratnicima, Iutalicama, avantu(I II rna koj l su pobijedeni paklenom cudi prirode i strahom da vjl.trovi jas vise ne bi razbjesnili cdlazili juZno i istoeno, 11111 II no i bez odvaZnosti u ocima Odlazili da se viSe nikada III VI' te U ovaj cudni kra],

17. njih su ostaja~e priCe koje su se dugo preprieavale u II I hanu i drugim oblizl)jim mjestima i pretvarale u IeI II Ilto ih i dan-danas .prepricavaju za kaf.anskim stolavima zimskim sijelima,

n .b el Hava jetako postal a po zlu cuvena i u kra.j'e'Vlm.a I I II no, se 0 njoj nikada nisla nije znalo,

I ~ brodu§ni stanovnici Kirikhana i Bab e1 Have, rojesta

II 1'111 Jskoj teritoriji koje je aobHo ime po »vratima vjetr~(',

_ u l:aja ispri<::a~e vam mnoge uzbudLjive price 0 osvaJaIII I t au ne. avom osvajackom pohodu uBab el Havi doy 1,1 r\O.jtde trenutke u zivotu.

I I"d 'Bah e1 Havom su ustuknula i divlja mongolska pleI1III , kOja su trrleci kraci put prema Balkanu zalutala u ove

45

krajeve, Popeli su se na visoka brda i kada ih je uhvatio vjetar, razbio im mnoga ratna kola i unezvijerio poludivlje konje, pomistili su da ih neprijatelj bije nepoznatim oruzjem, ukrocenim vjetrovima, i nagnalisu u bjesomuean bijeg ostaviv~i do tada oplja.ckaru pli.jen i nemoene ratnike§to su u strahu popadali 11 duboke provalije gdje su nam te~ku smrt.

Simpaticni Orban Kafandek, vlasnik hotela »Palas« u Kirikhanu, starac temperamentnih pokreta, nije nam znao objasniti kako je postao ovaj prill'odni fenomen.

- To, budite u:vjereni, ne znaju ni nrIj~veniji naucnici.

Bab el Hava je i za njih misterija koja jo~ dugo neee biti razjamjena - rekao nam je ozbiljnim gIa om.

Ali, vratitno se predanjima ...

Krerruvsi na svoj osvajacki pohod j Al'ksandar Makedonski je aalutao u ove krajeve. Na brdlma Bap 1 Have, kazu, dozivio je .najteze casove. VjetrO'vi su m'u razbili vojsku, odnijeU ve€! osvojenl plijen, i bio je, prvi put nil svom osvajackom putu, prlsiljen da l1stukne.

Nekoliko dana kasnije pronasao je Z obilazni put i nastavio pohod. Kasnije je kroz krajeve kojlm je prolazioprijateljima i porazenim ne'prijateIjima pri~llo Q Jrednom visokom i neobienom brdu, Ba bel Havi, i silnim vj trovima 8to ga umalo nisu porafenog vratili u rodni kr j ...

Aleksandar Makedonski je mudroseu pobijedio i Bab el, Havu!

46

BURE POLARNE NOCI

o Prizor koji je zbunio admirala Kruzena o Mjesto izvarn vremena?! 0 Zasto su Eskimi vjerovali da drvo raste jedino na Mjesecu 0 Neprijatno otkrice istraslvaca Skota 0 Oasa evijeea u carstvu Ieda o Toplo jezero na J uZnom polu <> Otoci koji se radaju i nestaj u o Z'aSto na Antarktiku vjetrovi bljeste

a rote mrmore

Ogromni celieni propeler vojneg he1ikoptera munjevito j sjekao antarktieki vazdub. Zaglu8ujusa buka koju je stvarao bllo je jedino sto se curo i:znad ovog beZivotnog bijelog konllncnta.

Na prvom sjedi§tu, odmah pored iskusnog pilota, sjed.:l,o J. admiral Kruzen t paZljivQ, posmatrao tOPQgl'aisku kartu. - Skreni udesnol - naredio je glasom koji nije trpio odgovor.

Pilot je poslusao.

- A sada se drZi tog pravca. Smanji brzinu [er bismo za lv d setak minuta trebali da stignemo na eil].

:Pilot ni ovoga puta nije nista odgovorio. Hladnokrvno je v, 11 ao gumu i posmatrao uredaje ispred sebe. Zatim mu pofll',1 I liznu prerna prozcrskomoknu. Dole. isped helikoptera, II 1.1 se neoblcne nije primjecivalo: bijeH ledeni pokrivac i VJI ''llr Sito se nemirno poigrava sitno.m snjeznom pra§inom.

47

Letjeli su vee nekoliko sati .a njihov ell] je bio napuSteni logor ekspedieije Engleza Skota, kojI je ovaj tajanstveni i nepoznati kraj prokrstarlo 1911. godlne, Hoee Ii uspjeti da pronadu ostatke Iogora, ili l:e Be i ovaj put vratiti u BVOjU bazu neobavljenog posla?

. Bila je 1947. godina, dakle, trideset i pet godtna nakon Skotove posjete Antarktiku.

- Trebalo bi da smo na pravom mjestu - pHota Iz razmiSljanja prekinu Kruzenov promukli glas. - Sada otvori dobro Dei!

Pilot smanji brzinu ,paZljivo posmatrajuel blj lu okolinu. - Ne vidim nista - reee s dosadom u gl suo

Admiral Kruzen se iskaslja, Prome!koljl n sjedistu,

radeznalo posmatrajuel ledeno tlo. Poslije n kollko minuta najednom povika ushieeno:

- 'ramo! Bno, tamo se vldt jedna kolibal

Pilot 5e munjevito okrenuo u pravcu kojl j pckazfvala admiralova ruka .. Zaista,. ispred. jednog snjetnog brezulj'ka prim}ecivalo se nesto nalik na kolibu.

- Atertraj sto bliZe kolibi! - naredi zadovoljn Kruzetl. Desetak minuta kaanije, puni ponosa sLnjnli su na ciliu svog putovanja: u logoru ekspedicije engleskog istrazivaca Skota,

Iskusni istrazivac ledenih pavrSina Jufnog pol, admiral Kruzen bio je zapanjen prizorom koji se pred njim pl'utao: Skotov logor, CiniIo se, kao da je ju~e bio napusten, DBske 10- gorskih koliba bile BU JOB uvijek nove. Nijedan ekev, nijedan ekser, nije aardao, Namirni.ce u konzervama btl u ispravne, kao da su tog trenutka doneseneiz prodavnsee ... P·ored jednog casopis8., otvorenog, kao ju~. na ledu, zakoji bl se moglo reci da je uoci tog dana kupljen u kiosku, stajao lC zamrznut zaprezni pas. Stajao [e u pokretu kao da je spreman da povuce svoje saonice.

Cinilo se kao da je Skot ovaj logor napustio prij samo nekoHko dana.

Nevjerovatno! Zapanjujueel

Zna se, engleski istraZiv~ je svoj logor napustio ravno. trideset i pet godina ranije! ... Kako je onda moguae da prohujalo vrijeme .na n3'pust~nom. logoru nije ostavilo svoj uobicajeni pecat!i'I Zar na nasoj planeU postoje rnjesta i krajevi

48

11.11 n vremena kojeg raeunamo danima, mjesecima, gcdinama,

v kovima?!... • .

Tokom proslog stoljeca polovi su privlacili iskljucivo istra.1.., 4'!e zanesene sportskira podvizllna. Pa ipak, n.jihove dobro Ir~ nizov,aneekspedicije pomogle au na:m da upoznamo i ju~no j verne polamo podneblje. Tada je svije~ prvi put 'CUo za I~~ klme Sa krajnjeg sjevera sCucurene oko svjetUjki na moraevo IIJI' U !lupljini igloa. Samao je i sa njihove neebien.e kolibe ad

• d , za njihovo .sujevjerje i vjerova:nje da se raj umrlih naI ! na Mjesecu. Eskimi nikada nisu ndjeli drvo na svojim le, • !'lim pustinjarna. Znaju samo za daske, ostatke nasukanih

rodova: vjeruju da su despjeli iz Mjesecevih surna.

U mnogim eneiklopedijama se mose procitati ~ neobtcna I" f\ koja je vezana za ave krajeve. Kada se ekspedicija EnI '~11 Rosa i Parija iakreala u Zalivu prine Regent, Eskiimi su 'I 10 povjerovali da su ovi bijelci pr;lli s Mjes.eca, jer su I' ! lIno tame moglt da nadu toliko drveta kako bi sa,gracLili tap V like - brodovel

I 'rvi istra~ivac koji je zelio da stigne na Sjevernipol bie je N mien. On je 1883. godine dozvolio da njegov bred zarcbe I II e sante, vjerujuci da ee taka doploviti do samog pola.

I n neobieno putovanje je trajalo pune tri gadine, ali Nansen

I' I I r1 a nlje stigao na zelj em cilj. .

1\10, one sto nije poRa za rukom Nansenu, posla [e Ame,II nneu Pertju, koji je 6. aprtla 1909. prv1 dospio na Sjeverni I II I

Istovrerneno, jedan drugi istra~ivac. Sarko, otkrio je »juzJ ,~t~ preko Mora kitmra i otoka Adelaide. Tri godine ka-

IIljl. Norvesk~ i EnglE/>k.a pccele su da se tai<:mice u osvaI IIJU Juznog pola. Engleski is~razivac Skot, koji je peglnao I I l' n go sto se vratio u svoju bazu izabrao [e teZi i opasniji I'UI od puta kojim su po~li NorveZapi. Kada je Skot s busolom

II,H) na mjesto gdje nevidljiva os probija Zemljinu kuglu, II ro je norvesku zastavu sto ju je Amundsen 14. decernbra I II, godine vezao za svoje skije pobodene u led!

Sk: L je Ijutit ovim neprljatnim saznanjem napustio logor, " luvlo sve sto mu n.j.je bilo potrebnoza povratak,

rldeset 1 pet godina ka!mije, kada je americki l:strazivsc, dllllllll Kruzen "stupio u. Skotov napusteni logor, bio je zbu-·

. vc mlslterije sviJjeta

49

njen cinjenicom da posljedn}E prebivaltste engleskog istraZivalia vrijerne nije ni - taklol

A.li, nije to i jedina rnisterija koju skrdvaju polovt, Zastoje, recimo, na Sjevernom polu manje hladno nego u Sibiru i na sjeveru Ksnade?

IH, kako to da 5U na malim otocirna pored Sjevernog pola zadivljeIli istrdivaliotkrUi zemlju prekrivenu fivopisnim cvijeceml?

Mozda su tome uzrok tople struie .§to prelaae Ispod naslaga leda, i sunce jednog kratkog ljeta bez niei. Bll0 .kako bllo, »oto-' ci s cvijecem« vee decenijama zbunjuju nauen; svijet.

Tvrdi se da [e Jmni pol mncgo hladnlj! ad Sjevernog. I to je taeno, Kako onda objasniti misteriju koju je prva otkrila amerieka ekspedicija admirala Kruzena ,sarno nekcltko dana. nakon zbunjujuce posjete napustenom logoru EngIeza Skota. Kruzenova ekspedicija je, nairne, otkrila nelcoI-iko neealedenih jezera ria keja se spustila hidt'oavionima. Olanovi ekspedicije $U se (!ak i kupali u njima, jer je voda bila topla ,}bas kao u juznim morima«!

Topia [ezera na Antarktiku? Ma!ltanj 1 Naucna fantazija? Ne, nikako! Ona zaista postoje.

Na sHene tajaitstvene pojave naUazimo i u planinama, Tamo mcsemo na,ci ono sto geolozi nazivllju itglecerske ba§telf. Tako se u masivima Mon Blana nalaze cvjetni vrtovi Talada i Adantjea!

Kako? Za§to? Zar [e moguce?

Zallto biol(}zi ne odgovore na ova pitanja

Na svirn kontinentirna nase planete naHIlz1mo na nerazja.!!njene prirodne pojave, koje vee desetljetima U nedoumicu

. dovode i nau6nike. Konacno, u svijetu hna jo~ mnogo i neispitanih oblasti, koje su cak i U ovim godinam.a kada ~ovjek pravi prve korake u osvajanju svemira, prekrivene velum tajanstvenosti, 'I'csu Juzni i Sjeverni pol, centar velike afrU!ke dzungle, srce prasume atoka Sumatra i Borneo, u kojima jos uvijek zive nepoznata i izgubljena divlja plemena.

Pr[~e Alena Gerbranta otkrivaju nam biljni pakao Sijera Farime, zernlje Markital'Osa. i surovih Guaharibosa, sta krije mnage nerazjaiinjene rrristerije na.seg vremena.

Ali,. napustlmo zeleni pakao SijeJ:'a Parime. Krenirno u jedar. mgi hal - "a prelijep.i otok Trinidad u Karipskom

5(

roru, Ovdre, na ovom ostrvu, raju najmanjih ptica na svijetu - kolibrija, postoji, vje.rovali iii ne, jezero srnole!

Povdina tog jezera je [edva pet stotina kvadratnih metara.

AU ono je neiserpnnl Sloj smole jedva da ae ugiba pod tsretorn rnalih; tracnica kojim .kUzevageneti. Kapa se zurno i do\10 'jno je da prode same jedna noc i de se smola popne na nivo nu kojem je hila prethod!nog dana.

U doba gusare, merskl razbojnici su se odmarali na Trinldadu, u malo] luci La Brea. Tu su popravljali i svoje bro-

Nil [l'llt1.l do Juz'nog po.la i$tT(1~iv!L~i311i odu,vije'lt n(lHazili no. i:lrot!ne zagonetke koje su ih zbunjivaZe j ptasile ...

51

putesestviia svojim znaaclma i prijateljima priP.ovijed~o n~vjerovatne price 0 zemlji leda »gdje se ne gam dan 1 gdJe

vjetrovi plarnte i mrmore«!... .

Ali, da ,11 je zaista moguee da na Ju~nom polu nema m-

jed,nog zivog bica? .'

Naueniei tvrde da su ledene mase, brda kOJa akruzuluza-

1edenu dalinu - nastanjeni. Fatinaje sU~a fauni arktic~og polarnog kruga. Ali srce bijelog kontinenta posjecuje same jedna jedina ptica - arktiEka morska lasta - ptica koja za

zoologe predstavlja takode svojevrsnu Lajnu. .' .

Arkti&a morska lasta [e, zapravo, lopdea !lvog perja.

TeSka [e sarno nekoliko grama, a raspon krila joj je kao ~od galeba, Ne moze dugo da zivi u mraku, Zbog tog svake godme prede oko cetrdeset hiljada kllometara od [edneg pola do drugog kako bi islwristUa onlh sest mjeseci kad je stalno dan. Ona je cas, na krajnjem sjeveru,. cas daleko na juga. .

Al'kticka morska lasta, stanovnica bljelih kont1nenata, leb dva puta godiS'nje. Leti dull: rneridijana, trn! H daleke. p~'love pune tajni gdj,e se sunea mno~e. gdje S ~uju ~ap~~l ~ljeljh zora i gdje se, kako je to Amundsen lij epo zahllJeZL(), »svjetlosti duginih boja t;rgaju poput svileOj!., ,

54:

AMERIKA n WAKU

o Da li su leteci tanjiri »pcsjeeivali« Zemlju prije proslog rata? o Uzbuna u vojnim bazama o Posljednja izjava pilota Mentela o Jesu ·li svemirske letjelic.e izazvale kvar na elektrieno] mrezi? <> Svjedoeanstva pilota ROberta Volsa o Izjava profesora dr Dzemsa Makdonalda o Fenornen Ieteeih tanjira pred Ujedinjenim nacijama o Teorija doktora Hermana Oberta, oca savremene raketne nauke o Ko nas

posmatra s neba?

"fje dvadeset i sedam godina svijet je hio iznenaden senj unalnim vijestima da zemlju posjel:uju razumna bica iz \I 1Inlta. Naime, tog ljeta, tacnije 24. juna 1947. godine, ameI industrij alae Kenet Arnold Ieteei vlastitim avionom br;':' II II Stjenovitih planina, primijetio je devet tajanstvenih svjetI h predmeta koji su ga pratili u formaciji.

L .Ljelice iz svemira?! Ma.rsovci?! Tajno oruZje neke suI ?I. ..

'j dinjene AmeriEke Dtzave zahvatio je val uzbune. NajI" II tlji fizicari, astranomi, vo~ni struenjac! I, dakako, strueI II I obavjestajnih sluzbi, pokusavali su da odgovore na po- 11111 . pitanja. Od tada do danas na nebu naSe planete aabi- 1111 je desetine hfljada pojava letecm tanjira. Fenamen

55

UFIO-a (neidentifikovanih letecib objekata) rjesavalo [e stotine eminenmih nauc.nih imena, ne sarno na Zapadu vee i na Istoku, ali misterrja ni do danas nije rijesena.

Nar avno , oduzelo bi nam veoma mnogo prostaraako bismo zelje1i da objavimo sve slueajeve pojave nepoznatih letjeIlea, nebeskth fenornena, §to su posljednjih godina registl'ovani na raamm merdijanima Zemlje, Zbogtoga cemo pomenuti samo one §to su zbunjival! i 8tO i danas zDunjuje naucm svijet.

Veoma malo je poznato da su se rnisterlezne letjelice pojavljivale i prije drugog svjetskog rata, upravo tokom m.tave istorijecovjecanstva. Treceg avgusta 129(), opat Henrd, iz @patije negdje u Joksarju, zajedno sa svojom mariastirskarn bracom, prirnijetio je srebrnasti disk koji je lagana prelazio iznad njjb. Plfageto, jed an Magelanov prijatelj, za.biIjeZio je 7. avgusta 1566. da je iznad Bazll j v.idio nekoliko sja.jnih bijelib predmeta naUk na disk. Cak J i u jednoj ndoj. narodnoj pjesmi zabilj,eZ.ena sliena nebesko poja.va. U pjesmi lIPo~etak bune protiv dahija« narodni pie nik n br.aja neub,i~ajene pojave na nebu, koje po njemu ZIlIlc!! d. narod treba da se digne protiv turskih dahija,

»Od l)urdeva do Dmitrova dana Sve baraaci krvav! idoltie

ViS Srbije - po nebu

vedrorne

I u proslom vijeku zabiljezene au s1i~ne pojave: 22. marta 1870. na [ednom brodu u Sj,ever-nom moru, mornari su na nebu primijetili neki okrugli svjetleCi predmet; 17. novembra 1882. zabiljezeno je u engleskorn listu ltObserver« da je jedan vei:i disk zelenkaste boje praletio s kraja na kraj horizonta za dva mtnuta. Iznad Eti()pije je 16. oktobra 1695. primijeeen predmet zelene boje., koji je letio nebom ostQvljajul:i za sobom trag dima uz jaku tutnjavu. Gadi:nu dana kasnij'e, 18. i 21 . uovembra 18'96. go dine primijecene su l!udne letjelice jarko ervene boje na nebu iznad Sakramenta i San Franciska, a 1897: ponovo iznad Sakramenta, Denvera, Njujol'ka i Kanzas Sitija. a ;NjujQlik Herald-s je desetog aprlla iste godine na naslovna] str-ani domo oV'U vijeet;

56

~Va~dusni brod viden i nad ,Cikagom. Gra!;i je uzbu(ten, a ·tronomi u nedoumiel. Oni vjeruju. da neobiOna svjetlost dohzI sa zvijezde iz sazvjez6a Orion ... «

Ali veatimo se u godine poslije proslog rata, u vrijeme kada je fenomen leteeih tanjLra postao ponovo aktuelan. U to nijeme zabiljezen je jedan ad najrnisterio.:z:nij:ih slu~a.jeva u h:llorlji pojava UF'O-a. Taj dogadaj zabjljeZio jl;! u svojoj "knjizi »Brie od svjetlosti« i Johanes fon Batler, Man Kraljevskog

stronautskog drustva u :t ... ondonu. Eva kako je on episao taj

dogada]: -

10 ••• U komandnoj centrali vojnog aerodroma Godman u [< "ntakiju zvoni telefon:

- NekoUko patrola na auto-putu primijetii.o je cudan kolutast predmet oivicen ervenkasto-naraneastom vatrcm, kako Ieti kroz vazduh - javlja gradska poIieija. Uskor ostise Ita. vijest i?o vojne baze Fort Knoks, a i vojna uprava iz Lek-

ing~ona daje istovjetan. izvjestaj. Nakon.toga, komandant III rodroma odlucuje da krenu tt izvidanje tr.i aviona P-Ui.

Kapetan Tomas F. Mente1, iskusan pilot-levee, s viSe od :1.600 sati letenja, dobiva zadatak da zaustavi tajanstveni ob-jeld L ako bude potrebno, obori ga .. Dva krona pilota treba rln ga stite, i da se, eventual no, i urnijesaju.

Tri avioaa klize grmeei pre"ko 'betonske piste, uzlijecu, (H~u se vratolornno i penjugotovo okomite u nebo.

Datum: 7. [anuana 1948. Vrijeme: 14,56 sati.

Radarski uredaji prate Iovacke avione, U 15 sati javlja I preko zvucnika u .kontrolnom tornju Mentelov glas:

- Ne vidim jos nista ... skreeem prema vodopadu rije"ke Ohojo ...

15,02 sati: - Jos niSta. Vidljl.vost adHena. Sad a sam na 111.000 stopa. Jos se penjem ...

15,11 sati: - Evo gal 1ma oblik diska. Strasno [e veltk ... h ~ko je ocijeniti ... Rekao bib .oko 80 [ardi ... Ima prsten Impolu na gordnjo] povrllini. Cini mi se da se vclo brzo vrti lItO .s.redisnje vertikalae .osi ... Visina 31.500 stopa ...

Na komandnom tornju vlada groznicavo uzbudenje, RaII Atl napeto pilje u svoj ekran kako bi vidjeli zagonetni predlIu,L. Kakav ogroman disk!

15,12 sati. Saopstenje desnog kri1nog pilota: - Vldlm iii 1<, sndmam gao Mentel m" jeza petama ...

57

Istovremeno se javlj~ j lijevi pilot:

- Sada je nepnih dvUe stotine stopa i.znad mene. Pokusavam da mu se pribliZim ...

15,14 sat~ Govori Mentel: - Priblizio sl1m se na hiljadu jardi. Imam dvostruku b~nu. Svakako eu gao ubvatiJi. Izgleda kao od metala, blj,esti ... Obavija gs_ j.atk:o};uto svjetlo, post·aje cryen, narane!:astocrven ...•.

15,1,5 sati: - Sada je udaLjen 200jardl.. Predmet ubrsava let. Pokusava da mi pobjegne. Ugao penjanja je 45 stepeni! ...

Hi,16 sati, P02iv desnog kriInog pilota: - Mentel ga je vee gotovo sustigao. Moida se radi sarno jo.1I 0 nekoliko [ardi, Disk ponovo ubraava .• : ViSe gil. ne mogu pratlt1 ...

Mentel je nestao u oblacima: kriIni piloU Hemond i Klements odustaju i trase dozvolu za slijetanj .

15,18 sati. Javlja se Mentel: - Taj ~Lldni predmet je Iudo brz . .. sada, sada , ..

Nakon toga se Mentel vise nije javt'o.

Oke sesnaest sati pronadeni su ostaci nj govog 8vlona, razbaeanl gotovo dva ktlometra unaokole, Od hrabrog kapetana Ment'ela nije mnogo preostalo .... «

Oval tragiCni dogadaj uzbudio je Sjedinjenj Americke Drzave, a nau~nike podsjetio da su leteci Lanjiri zQcijelo - ozbiljna stvar!

Jedan ad naj~uvenijih ameridkih ufologa, naul!nik Frenk Edvards, u povodu avog dogadaja, izjavio je pred kamerama americke r adia-televizij e;

- Ovaj tragicni dogadaj jos jednom nas podajeta da je meduplanetarni 1'a\ vee poeeot Leteei tanjlri ntsu neobi~nifenornenl, uobrazilja pojedinaca,. a nUi halucinaciJ masa. Oni au ainjenlca,. neosporna ~stina, ozbiljna stvar, vrije'dna ·naAe pa~nje. I ne sarno na§e. Vrijedni su svjetske pdnjel ...

Pisae Dezmond Lesli kaZeotom dogadaju:

- Imao sam nevjeovatnu sreeu da sretnem jednog oce~ vica te drame. Za vrijeme krstarenja Atlantikom 1954. na staroj »Kvin Meri« stupio sam u razgovor S nekim inienjerom Skotom. On se u vrijeme Mentelovog pada nalazio u vojnaj bazt Goldman, i vidio je pomenuti UFO. Evo njegovog izyjestaja: )to •• Oblaci su bili na visini od·l>.ooO stopa. Iz ijh oblak;a je povremeno izranjao golem, mutnosiv, metalan disk. Stoga se lake moglo izracunati da mn je brzina 110 milja na lsat, a

58

vcllclna oko trlsto stopa u promjeru, Kapetan Mentel je doble naredenje da ispita 0 cemu se radi.va njegove obavijesti . nimane su ria magnetofonsku vrpcu, Njegova posljednja Isj va je glasila: - Zaboga, u..zasno je velik, ima prceorel ... «

Skat je kazao da je cuo magnetofonski snimak tog posljedI"Ijeg saopStenja. Ono je odmah izbaceno iz kasnijeg sluibenog !ilvjestaja!.

MoMa aato de Ameriku ne hi uhvatila panikal? ... Ameriaki novjnar Don IDutler je neJlooiilk,o gadilna i~itivao l jnu leiecih 1:anjira. 0 GVojim saznanjirna napisao je kmljig'\1

1111 Ii su teteci ta.njlTi "pamTacHi.<t i 'I'Ia.jveci rJ;me1'ioki gTlld - Njujo'l"k?!

59

"D~a~aj 'U Eksteru«. Nadzanimljiviji di~ lmjlge poove6en je neobjaSm,jiwm /prekidu elek.triwe energije u najveeian arneri6lcim gradavima:

» ••• Devetog novembra 1966, god'ine d1aJlazio sam se u HemotlOlniU 'U jednoj gostlonic], oOCaknllj'llci v~eru. Tada ~e stigtla v~jest a desad na.jvecem prekid!u. elekitxilme struj.e u Sjedinjenim Amerl1:1kim Driavama. NjujlOI1k, Abba.ma, Booton, Providens i I!:itav Masaewset3 hili su 11 pOtpwnOIn mraik.'11 ..

Odmah sam pomislio na leteee taajire. Pogledao sam na brzirru U svoj notes i l\l1NTdio da sam zabi'lje!io 73 sltu~ja. leteeih tanjira u blizln! lid1ija -virokog napona.

CitaV'U noe sam slusao radio, ali Inikalkvih obja~enjenje 0 prekidu :Stl"uje nije dato. Stotinu i dvadeset hUjaida kvadratnih kilometara, trideset pet mMiona IJudi - petima naeionalnog 'stanovnistva, zapalo je iznenada 11 tamu zbog neobja!mjive gre§ke na elekitriC:noj mrE!':li lIlegdje 1118 I9jevcrolstJOllru. Piloti su usalud ~~Mlzlli i2mad aerodroma traZeci 05vj'etlljenje za spustanie, Preko osam ;swti:na hiljada stal11ovnU!:n u, overn podrucju postall su »zarobljen.ici.« Hf'tova.

Kasnije, uz vLjert da linije opet runkdoni§u, liINjlujoclr Tajm.s« nije ni jednom rijeoeju spomen.uo gre§ik zbog kOljih je d<JS1o do kvara. To je bilo i Inemoguce, [er r ~ke, zepravo. nije mi bilo!

Sve skl se d~od]lo PH.o je da nekoUko g eratora neobjasnjivo nije »h1;jelo« da ndi. Ali, to je bhl.a pos1jedica a n~ uzrok. U pocetku za.mracenja gavljeno je d ve ele proia:D.azi i~ Wekida 1 io,Lj a, Sto se dogodflo m gdje u bHzirni slapov,\ Nijagare. PosHje je i 110 dernarntJovano. ZaAto?I .... 0:

B'L1o je i mnago drogih paklusQlja da.s ,pronade usrok isnenadnog preki.da u elektriOnoj mrezi. Ali. sve je blle bez uspjeha. Pa ipalk, pored Sirakjuze zblo se dogadajlkoji. je ameri~ka §tampa 'kra1!ko za.biJjeZila.

Kritilme lIloc"!, privatni pilot Ve1sorn Ro pribHbvao se avicnom tpOdrucjou S.i.ra;kjlUZ€ u uamier! da se spusti. Gled~juCi ispred sebe -opaziQ je i~ad ~iI11i)'8 visokog napona veliJk)u crvenu kuglu, u promje:ru ad l!J!ko trideset metara,

S Bosom je u a:ViOOlU blo i t'lalk-opi1ot koji je, twkode, vidio i5udan leteei Ipredmet. U tom casu, dva lkiiaometra otU2mlje i'sti fenomen je pr~mhj€UD i ROibert K. Vo1Hi. Joll' pet .OGoba je vidjelo j'SJtu pojavu ..

60

Pilot RO'S joe vidi.o CTVeml Ilwgliu III 17 sati i petnaest minutao upra'Vo lkada je Ill. S1.rakjm:i nestaiLo SV)jetJ.a. U 1'1 sat! dvadeset i pet miJDuta u H'OIlstoo.u, :u Masabetsu, j edan brai!:ni pM je poISma:trao da'lekoz.orom ogro:tnni bijeli prerlmet kojl je poJ.a!ko le-tio hor1zODJfD.m!

·U Njujprtlru, 'Il(!asu nootanlka alektriOn.e energi'je, dvije Ierne kdje se medUIOOlmo ne pomalju primijetile su )}eSkadirllw« neroentifilkoV'Ml'ih lete{:i!h dbj~taI

NetlItwdeni leteci ipredmeti i veliild ipt'eIk.i'Cl stmlge u amediSldm gradovima, imaju tnajInanje [ednu zajedni6kJU taC!lru - ostaju neraa;j aSnjen'i ...

Zna.meniti profes-or dr Dzejms M3lkdcm.aId, hivSi predavae n IlllSfjt\ll1m ea fiz:ilku abmosfere III Arizani (ned.avno [e umro) IZj!l'Vio je Ibom pri1i..kom 'Il k'OlDgrE6Ol0l'n ikomite1Ju da su leteCi tllln;jiri ll'ea1J:wst 1 da ·je uV1jeren da meka ~trana bili5a ealaee u

vemh·,gki prosto:r oko ZemJje radi poamateanja. I on pojavu neiden.tifllkov.a.nirh leteeih ti!jel!1 dovoo:i u v:e71U sa nestankorn lektriene en~pgije u SAD.

bj ava profesor,a 1'4aikIdon<aM.a 'ianalla je ogramarn Ottijelk u Americi. JeJdJna pl"Ofesionalrna ot'g~i.tzacija, kOlja se bavila i2'lU,.. vBO'ljem Inelbeslkih JpOjava, uplltila je ,tadasnjem generalnom -dcreta:ru Ujedill:ujeniJhnalCij'a U Tanw lpeti.clju u loojcrj je tralla da on :da .i!11.icijwtiVIU 0 ~dkreta.lllju j,e~ ~ir<l!ke medunaf dne akdje za ipfOlUl!a'Vanje 1 obl®i'Va;ruje lete6ih tanjira.

U jednom 6Ia'nJ1ml koji je napisao dr Pirson, a objavile I 27 .. jUlJla 1967. godjne mnoge americke novine, b~I'O je reI\"no da je U Tant iZljavio:

- Problem UFO je na.,jvaZniji problem pred kojim stoje II ~injene naci1je! ...

To je z'Vltl'calo cu<dino i p:relljerBlIlo, pa se tvrdilo da to u I' tnt Itlije n~kad .reka.<l, ida je to demantovao. MectuJtim, nekoII 0 mjeseci 'kasnlje, amerioki vojni atksper.t Vooike.viC9ki je I .d l11ovilna'rima potvrdlo lI;acmast izjave generalnog sekretara . 'l'amta.

- U Tant [e toHko zainteresoven - rekao je tom priUlkom V J1vkevj,(jki - da jeJU jlUDU 1967. tgodine 'po..:rvao jednog od I IljpomabiHh amemklih 1PDrola.val1aca pojave UFO-a. profooora 1\11 IIl«:ionalda, da svGje stano(viste 'l!lJUJS1:l1l1je pred Komisijom I J 1- Unljen.ih uaclJj,a za 'svemitSika lP~taJnja. Makdonaltd je i t-om

61

prillilkom ifllIlio svoja u!Vjeremja de tlete'Ci t3'lljrirl pt>1li&1 s nek~

druge Iplanete! . . . .

Von:k:evi~ki ie pokatzao novins.'rima i fabOkopij'll drugog dokumeata, pismQ jednog IIvi'9dk-og f'll,nkoooera VIlade SAD«. C:J.ana studijslkog Ikamicteta, koj~ 1e u svoje 1Vrijeme bio za.duZen ad amerilMte vlade da prout!i plta.nja UFO. U torn pismu le bilo doslovno reCetn.o:

»Komitet ee nedavno s1ozlo i jednoglasno zaildjul:io da se na osnovu nepobitmih, opiJpljivih ddkaza moZe vjerovati da let>eCi objeikti,lrojtma lpi10tiracllU varuemaljska bU:a, posje6uju. nasu !lanIlju«,

UtO'ID rpilsIIllll je da,lje reOOno da je 'I1Ilada SAD »potpuno obavije!tena 0 tom rzaikJd!uc.k.u, a;li ona .nij d()ZIVollila da se [avnost; »sel"VitraJju« pojedinosti, 'P'l~eCi raznih posltledica. a po.sebno politioCk.i.h«.

NekaJlro u ~sto wijeme, ~edam drru,gl owul.'mliK:! doJkotor HeI'marn Obellt, otae S'Ul1remene Irakebne nauk • frtja'Vlo je:

- Vderujem da vanzemdj9ka razu n boa poomatraju ZemJjlU i vee vjelkov1ma nas pooje6uju U voj1m neob1enim leteeim ltalIlj1rimal ...

Zvijezde se radaju, stwre i tUlnWu baA 80 ljuw;Ji, a i2gleda da je sW1srao.je planetarnog sw1ernalia8'tav i dlo ovog evoluc.ionQg Iprocesa. DI'Utgjm rijeeima, '" lllkl broj zvijezda Irna planete ikoj-ese cAko IIljith dk!re6u. Ptretpostavlmo d Ih ima same svaka deseta zv.ije2ld.a'. U tom ISL~'ad'll, plant t rna tbi bio okruzen. broj zvi·je~da Ikoji se mo!e napisatt! ovuko;

10.000.000.000.000.000.0001

Mi taik:olie 2>inamo da nilSiU live IWijezde Jedn'uo stare. Netke au iD'il'llogo mmti<ma. godilna .starije od na!! SunCEI, a !to maci da se na mnogim mjootima u svemlru ~Iv()t (pOl:eo 'I'arzNijati ruilione i stotine miliOlla godina Fije nego na na.§oj Zeml.ji. Prema tome, tamomje su ch11i~jza.<:ije (ako zaista pootoje) i to- 1~1oo stari1e "i .to1t'kiQ ~a~ijenije. MoM a su njlhovi &tsllloW1ici ri,<:iesili 'Problem spre~a.vaillja staremja, IpS. mo'.da pn"O'SIjeim.o zive i 10.000 ll1asi'h godillla. Zatohi kaJk.av sverruniki let od 300 do 400 god.ill1a ea njih bio razmjemo krata.k, a to znaci da hi magE da stignu sa ikalkve dalleke planete .neikog drugog w-je~danog sistema do <Janas, i Ida se waite lI1a.trag.

TaJko vitsolro ralZ'Jlijemu civiUzaaiju, $lVakaiko bi interesova;l.o sta se dogaCta III drugim dijeIovilma g.aIl.8Iklsije. Svalki.. rlnalk.

62

ostvarenja veCeg tehn.i:ckog tprog~esa 'bbooo sigtnail da tarno treba tpos1a·td. izvidcWlru ~JmpeI;U1.!iju. ~a:ko pi se saanalo sto se zapravo dogada, U tom Ikont~t\l mqida nije ~lueajno Bto lOU selete6i. tanjiri pojalViili uprri\V<l II) vr:ijeme IkadlJ l a1x:Mmlsoke i hldrogenske e!~ploo;ije na Z~1JJi71 .. ·.

nuzi1a? V:alI1ka? Co'V!i€l~jl'l pot~J1!1a zelja,? Opsjenarslivo?

Fant!iiStilka? ...

Slul:ajevi koje su <na.'ll:~ici '4l8.lbidjeziij U ~r~ilu. Argenrtlali, Meksiku1 SAD i Sovjetsk-om SflV~U ~vojevrs:n~ ~1l avjedo~anstva 0 poostojanju neobHinlih nebeskih lebJeli~a.

KO!llEll:S, zapravo, pQSIl'Hl~ra !;! Qeb~'.! I ...• '

63

"

SVEMIRSKA PRATNJA

llAPOLA 12«

o Zagonetna smrt dvojice zanesenjaka o Tajans.tveni koridor Ieteeih tanjira o Amerieki magazin )Lejf« tvrd.i da u brazilskim dzunglama postoji baza nepoznatih letjelica o Sto su vidjeli astronauti »Apola 12« 0 Senzacionalna izjava americkog gsnerala Dzordza Marsala o »TU-4« prati neobicni Ieteei objekat o Leteei disk paralisao elektrieni sistem rnoskovske raketne mreze o Zajadnieke osobine nebeskih Ietjelica <> CetiIi teze ame-

riCkog astronoma Alena Hineka

MdJguel VijalllQ Ima lice opaljerio suncem. Kosa IInU je ema II pOll'l"Cma. Cel,o bee bora, sirok,o, omedeno ~upet'Cilffia 'kose I lllinkom pravil.nO!lll I1nijom sto predstavlja obrve. Nos malo I Ivljcm, nista poluotvorena, a r·ulke dnige .i opustene 'lllz ¢ijelo.

Miguel Vjja~la lezi na Tasikrcanom vrhu brda Vi.nt~m, vihdtnm oko 350 metara, nedaleko ad gradica Hlterija, u zalivu IWlnaba,ra, neposredno preko puta Rio de 2a:nei!ra. Pored IJl'r 1e Il1jegov nerazdvcjni prijatelj :MrunlUel Kru:z. I .00 lezi Illgl !da up:nto-g u neku imaginemu talClku.

65

I Miguel Vij ana i Marnue1 Kruz odjevenl su neoobd.6no topio za brruzilslro :podJneblije. Na sebi imajlll ·te§lte kome mantlle koji se IIl'OSe sarno u'Vrijeme svakodnevmiJh ki§a. A danae je dan SWlcan, topao bez obla&a.

Pored MiglUellov..ih i MaIIlIU.eI1O'viih nogu jed'na .zaikrlJljalo strublo slrmll1ijena je lJzrnad samog (k:o:riljen,a.. Nadohvat r.lJJltu Ie~e dvije grtlIbe oroVIlle .maske, bez O'tvora za oei. Jo§ danje blagi povjetarac potglrava se rijetlkim rastlmjem. Sasvim na bxeiuljku, povijena i ~Mjana trl!-IVa.

Miguel Vijarna i Manuel K:rn1z to Ine opaf.aj'll. Vijana i Kruz to w§e n1kada 1Ile6e zapdati.

Migluel i Manued su - mr1w1I Ubijeni?!

Da Il su Ulbijani?

Ljekari koji au preg1ledaU tnjihova mi tva tlJelaZIVani6no su llapjJs3ll:i da su umrU III Tarunakiu od. neik1()illko sekoodi j adem od dtrugOlg. On; su.tailoode. iko;n,stawvaU da nlsu ndli nilkalwu ranu, opekooinu ill tra.rgcwe otrova U UlIll111rnoojl,m Ol'gmima, niti bllo ikatkav drugi mog.uiii 'Ilzrok SnlT'hi. U zvam~om i7JV'jestaju 0 alUtopsiji, izm(!duoota:log, dcslovne toji:

» .•. Nema nijednog mediciInSkog rcwlog zu§ta Em im srca prestada da 1ml<:a.ju ..• «

Ovaj sluca,j kQj~ se zbio 20. '&IV\glU5ta 196 . goddne braz,hlska peflicija je dIiZ.ma IU lStragoj rtajnooti vise od godlnu dana, jer su sve indicije govorile da su dV'Ojica prijn'l.dj J televizijski tehni~ari po zani.:m.a.nju, a »vasio:t'l5ki zaa'\~enjnci" po svojim sklOOlOS1tima. lIIbijel!li u trenutl~ linda SiU » leiktroos1ti do§1i u dodlr« IS tprropu:tzioo.im mehan,j:zmoon ne.ltoQ -- lete6eg tanjira!

Kona·Ono, policija Je izrac.unaaa,. da se brd 'r Voi'ntem naJ.azi usa-mom ceni::m1 taJirozvan.og »Jrorddora leteclh ,tam'jil1'dd .••

U ovom zago.net.nom korldoru, pualelograilllu od sto hiljada Ikvadratnih miilija, ik.oji obuhvata I qj!p Sao 'Dome .... ostrvo Sao Fran:sisko i gradove Terazino i Ouro Prete, gOiliav,o svallrog dana pojavljuju se leieCl ta1l1jiri od 1947. godilIle. IzvjeMaji 0 ovim letjelicama tl1eobt~nog oblioka i nepoenatog !p<>rijakla po..Atal; .)a' bikP J:P.lI}1'll1 .dP "if" ~k.r>J't' ~Uh .Pffiirul .A,v:.QP stoljeca arnediSki magaziIn »Lajf« objavio Clanak u k.ome "e tvrdi »Ida mora. hiti da post,oji n~a haza leti6ih'tanjlira negdje u df;ungLarma tog ~Q!j a !«

66

Zamim1jivo je da SU trtfiogi tjudi koj·i eu vidjeU Ieteee tanjire dali s]iooe opise ovlh zQ;g'cmetnih nebeskih Iletjelica. I ~to zOUinjuje, vecina svjedoka ~atila [e svoje j,zjave stvarrum »fiziOkim({ dokazlma.

TBlko, na primjer, karla ::;€ j'eda.n me<ta~ni ti:mk, !k:oji Ire muIn.j'evitorn brzlnoen obrtao oko svoje os1, pojavio 14. de-

c mbl'a 1954. go-dme mad grada KampmalSa, nekoliko SOOilna sV'jeda.ka izjavUo je da su na ulicama bili poprskanl mlazom »-srbrnaste tefu1osti~ koji je wbacivao leteei tanjiT i cije su " uzroke uspjeli da uhvate neki n3lU~nici. Ka.snije je dokotor Rlsvaldo Mafeji amaliziIao oV'U. supstandU i obja'Vio da se radi

o gotovo - cistom ka-lajul

Tori godme 'kasnlje jedan ·leteci ,tarnjir eJksplodirao je i?mad obailskog grada Ubatuba, 75 milja sjeverno ad Sao Paola. N~an aImplo.zLje nadeni 9U ;sitmi komadi za koje je naUCnom ll'l1aJizlom rwtvrder;t'O da su 'cis:ti - ma.gneziljlUm.1

Sestnaestog j.a.n.uara 1958. gad. je~na ekiipa. nauO:rli!ka na rodu. bra~ihs1ke rncrnariee IU:gleda]a de nedaleko od ostrva rjn~dad ileteCi tanj:ir Qbl~a lSat.urna. To se dogodl.lo (pO daau. . nimili su ga cetiri puta. Ove smi:tnlke su detaljno proueavaLi

tlzlcar Edval'd Kondon i njegova ekipa saradnika s UnivertLteta KJolOT9Jdo. Svestali su ith medu »wtilllite SDimikeQl ,posta u dosli do zakJijurut.a da nije U !pi'bamju neka :fio.ro-moo.taZaj

tlli $U ist-avre-rneno :i:zjaivi!li da ih je nemoguee Ofbjasniti. ~

Ali, za tremJUta\k, narpustimo Zal1"'ko bra2:iLslro podneibllde.

I rcnimo u drugo vrije.me, u november 1969. godine, kada se lUI puit ka Mjesecu vmuo »AIpolo 12«.

U svojoj zanImljivaj iknjizi ),;SIZe od svjetlaSti« Johanes on BaitIer, astronom-amater, kl{)Ill~s,tio je jed3Jl1 »zibn.un1urju6i« J'llwment 12 'Z'Va!ll.i.emog imje~taja ~A'Pola 12«. EV'll ma 0 tome Jll C~

l) ••• Ramo Ilnrece 14. novembra 1969. lrorutrola na Zemlji .pllzl!la ~e da se n'eSto m.eobieno (llbiva lila putanji kojom je I 1,0 »Apolo 12«. U ciijel'oj EV'rapi opservatorije su reglstrovale lv je sjajlIle ne1dentmko.vane letjeilice. Kraz galem€ teles1kope • Ujepo moglo vlldjeti da jedna prarti svemirski brod, a drugs I ~I io?P'l'ed iIlj~a. Oba .predttne,ta su :wbrzaillo 1ir~aJ.a .. !rdit:td'" ... 'U'

tllm trojica astronaJUta javne da za njima »kaska« najmaDlje "rinn nepoznart: leteci IPredmet, t{) dod use nije stNarilo UZIDe- 1llllI'r'n OtSt, alIi je izazva'I(l ouderuje, ikalko je fzjavlQ jedan pred-

67

sta'V1Il1k NASE. Oko 10.~5 saU !PO lo.kaJnOIn Vl'~menu, izm.edu a:st>rana"UJta i Hjuetona odvidao se ova.ka.'V ratllgO'V0r:

It.Ajpola 12«; - Dobra, sta 1bI!to onda moglo da lhuldeY KonMola: - U reou, W'alllmo se .lI'laiIDj daski za crt8lll.je! ... lIApolo 12: - Ooielrnt je 'VrJ.,o svtjetao i sasvim je oCi-

gledno daee VII'Iti. Okrene se 1r5' PlUta u se!kwWl, iJ1rI. barem tr~e u taikvl.l!n vremeesktm NJZ.IJ1la'C1m.a. DiIk. ce vam kacz.a:ti prema. \ki::Jjoj se mijezdi usmjerio.

KK:mrttrola: - Koloilko ani 'Vlidimo te G=lredmete odaMle, te oplatne :ploCe nWu dop1J.e dovmj!Il:o .»ilk!f.ta V« Ikeda su se odvojlJle. Sada bi vee ~reballo da buw oko trlsto mllja od vas ...

»Alpolo 12«: - Da, mo,glLa bi bitJi tatko, aJ.i, ziidloga, LLp!l'a'Vo ka:da smo se oklre:l'lII.l'li ugil.edao sam [edru; od ,j;iJb »tplo(:!a« Icako izvanredalo breo na~ta svo] palozaj. Ucinilo mi se da nije nimalobezazJ.ena i da je od1rurila lIIllI1ogo bmc nego sto je jedna stqpa u seIkundi.

Kontl'ola:.- Pa sad, ,b:Uid!ul:i da mi. 'OV'd!je nemamo pojiJD,8 o toane kalko su nestale i ktakve 'bi mopgle b~ti njilhove putanje, vraSld nam Ije .tesko ~aza'ti Sta ·bi to. dodsvotu, mogla da budel ...

»AiPoJo 12«: - U u-00u, nada.jmo se da au namjere bile mirolj1.lJbiJve, - ma () "Cemll se ;re,.diiLol ...

K.arla su se 24. [)Jov_bra u l1,.47 (iam, vra<: j'IJ~ ses Mjeseea na Zemlju, astronautd na.§li lIlaid roo Ljom, imenac!en.o su [avhli o .&jajnO!ll1,. orvenom, Ibljeitavom ~D1lLl 1Ilas>UlPtOt Zemlj i kao poeadini, Eve doslO'V1lllOg citata;

»AJpolo 12~: - Sada je ba§ nad sredistern zemSJljske ku-, g1e, i svije1l1i vIllo jal'1k-o. m,k (Go.rdOO!l, pr. A. lB.) ga promatea k.roz dalekoeor, Da, srja 'IlOObi~no ja:.ruro. Ne moRu da zamis'l.iIn sta bi to moglo da budel ...

Ni:je mogao, naravno, ni Hjuston, Venera ... u najmanju mIilw. SablaSQ.Q svjehlo iSCezlo je wa deset:aJk minu.ta I • . . I(

Gener·al Diol"d! Mmal, sef ge:nera'l§taba uIDed:Cik.e vojske u p!ro~lom svjetskom. 'ratu, potvl'd.io [e da n1.l,ldlezne liCn'ooti Sjedi.njenih Ameriok:ih Dria:va ~ri7)narj'll ka.ko letic.im tanijirlma 'UiPxavdjaju vamemail'j.sld pcsjetioci. A p.r1j e nekoUko godin:a Felilks Cigffi, doktor prirod.n.ih naiUlka i p.(ml-OOOi profesor moskovskom In-stitwtu za ,ra.2Jduhoplovstvo, kjavio je:

- Ripoteza da UFO rpotiim itz drrugih svjetova i da BU letjelice s drugih ip1a'n,eta potJstfuc~j je za vrlo oZ'bllijna ispiti-

-sa

r rt'l~ud pred !a'flsiranje: Da. Ii S't! leteci tanjiri pra,~Hi .. Apoto 12« l'la pUtu 1j;a Mjesecu?

69

vanja, Do.salda,tsnja lPoomatranja pokazuju da Be UFO pD'na§aju vrlo Tazumno. Lete U odred:enim fonnaciljama i vdo se eesto pojavlju}unad ae.rocir1omma, atornskim etanicama i noetm tehn.~cki~ postrojen:j'i.:ma. Za na~ je sada hitno da odibaclmo sve IPredorasUide i da silrom svijeta mlrno i bez se:nzacija organi21ujem0 'St)."lOgo ~a'Uooo ~~tJljvanje tog neol'oHmog feno-

menal ...

Dalkako, d{)lk.tor Cigel je imao mnogo Tailoga za jednu

ovalkvu iZJj80V!U. Jer i nad aebom SO'V'jatskog Saveza zabilje.zene su pojave leteCih tall'ljira. Talro je, ma rprimjeT, c!uveni sovjerl:s:ki pilot i gla'VlIli nSlvlg3ltQl' »Sov·jetske polame Ilvijacijec Valentin Akuratov, za vrijeme j,ednog &tratookog ~Clta avionom ~TU-4~ u ip'odruOju GranlalD!da, .ilzvijestio a susretu s nekim JeteCim tijelom sli6nom ie6i, biseme Iboje i pvalQlV\ilog polizirajlUceg

rubae,

On i nj-egO'Va :posard,a I1.l prvi ttrenul:3lk su pomisliil.i da se

radi 0 ndkOiffi novom tipu amerHlkog avlO4Tl I pa su se s(kilolIlili U obla!ke. Kad Btl nak'On nElkog vremena nllipu!!-JtHi zaJ~lon, ope:t su Illgledaili isto Ieteee tijel0 UlPoredo sa SV'ojlm 8vionOlll. Akura1lov je odtucio da pogJeda taj pl1'E!ldmet lIZ PlLzln • pa je naglo promijenio kurs Ii poOoo da rnu se pr~pli~ava. Lstow:em.eno je o -toone iz.vijestilo AldeJ'InIU, bam! na iiu.

MeauUm. elm [e pr.omijenio ikUrs, is~i mane-vaT Je lzw5ila i nepoonata letjelica. Po:slije paralelnog 1 t od petnaest minub, letjelica je ponovo jzmijemlla kurs, dospje-la p:'ed sami arv'ion, a onda se mrunjeviflo poce'la vertikaa,no da dUe sve do'k ,IJ.1je nestata 12 Akuraro()vog virldkl1Uge.. SovJ0tska posada nije rilogla opazilti !l1Il antene, ni ltl"ila, ni pro.zore,n1tl. je 'Il'51pjela zaJkljlU.'~1ti Ikallwa je 'pogonska sila tog objekta. Le'Ileop1'edmet se l>ud.aIlno nem-ogu6om brzin:om., izjavlo [e kasnije Va[eqltin. Akurallov! .. ,

l)INemo~uce brzfne« IkQjim. prema Il'LJ~ima o~evi:daca, [ure Ieteci ta<nj iri, podstaJkle su sla voo.g ameri~kog psihlj atra i psiholloga prafesora dr JB41ga da izjalVi:

_ Sa5vim· psiholoSlro objamjanje iskilliuce'n!O je oainjenioorn sto se velik broj zapazanja, oeLg1edmo, ne moze objasniti prirodnim pojavama ... Ti d,iSkovi se ne pridri;ava1u fizhltalnih zalkOOla, ve{: se rpona!aju kao da. su bez tezi:ne. Osim toga, mJOze se zaJk'ljuciti da illjillna inteligenbnoo 'IlIPu.vijaju kValZ1Jlju-d9ki pi~ti, jer je UJb:r:z;arvaJn1je talkvo d:a ga nOI.'lmailInl ljudi ne bi .llI\oglt

70

p.r~ivj:eti ••. K~ bi. se.dok~alo i7lv8ll1Ze'IDa~jGko podjeldo UFO-a,. m~~a bl to lffiati cmal~ djelova'llje na ij:ui&ki rod kakvo J1e Illmala nadmoena telhmoO.ogija Zaparla na primitivne K:uJllur·e .•..

?a Ii j-e zariJsta anoguee da se nasi ·:fi.ozilkaLni z8ik:(l't'I.i mogu stanti i2van snage kada su 'l1 pttanju leteCl. tanjirl?

~? je vje~aJ!;i iftalijanskom struCnQIJl~asopisu lOTI ~elo - MISfil e Baz'l« onda su u iljeto 1961. god.ilL1e nad DO'I'Un rpolozajrima raketnihba!terija k~o~e Cine dlo moolwvSke odbrambene mlfeZe OIpazene nepoonatJe Jetjelice. Ev"Ua je Eabiljeieno

tom gotovo 1Il'e'V'jerovatnom. Sl!uCaQlU. -

." . . . J ~og nervoznog zBipo'Vlj edndka baterije uihvatiJa je p n~a, p~ J~, ibez edobrenja, naredto da se lspali sa,I'V8 na goI 01111 ~eteCl diSk. Ralkete su iJspaJl.j€l'le, i we su elksplodira:1e oko dva kilometra ispred cllja! ... I>vurga saiva d(J([lijeil.a je isti re~lIrI~at:. 'rI1eca .~al~a ni~e. ispailjenp, jet SoU u tom casu stupili uakcIJIU marnJll idlskrovl ] prek:lm.1Ii elaklt.I'llmi s.1lstem u cijeJ.om t'Dlketrn~ wporriISPu ... Kada su se rnmji O'kr·ugU UFO-i opet I !1VUlkJh do veeeg, 'Il:SItanovljeno je da elekitricrrl silsrt;em ponovo I ndt besprirjekoJ'lllo ... «

Znaci Ii to da suo ullrol.iJko de Clrta'V ovaj slu~a~ist:iinit a ltl:ulijani tvrde da jeste, nepomc¥tle J.etje1ice sVJO<jim SIllperjakim .l ktromagnets'kim rpoljima onesposobile elektrlimi siste.m? ...

Na ovo piitaJl'l)je teSko je odgovoriti i n·ajeuvenijim naruaniclrna svijeta.

- Irmalj'Uci u 'Vidu sve zalgon.e1lke ·koj e su vezane !la fenoIIH'in leteelh tanjiixa - kaz.e dektor rpr:i.rodtnih naukaFeliks '1101 - Jl'e Ibi biiJ.io »1naJ\l!iIDio'ki« aka ibi se ov:lm problemima ptlMo kao Sto je to, rulSinio ona~ rovdcl£ koji je relkae 0 z.iraii:

N, posroji nujedJn.a takva ~ivotirnja!« Stoga bili radije naveo ,1.1 ~i doktora Gustava Nama, uglednog esbooskog nauCttilka: r.tInv razum je kvilnteseIlcija jrskmstV8 ii predrasuda svoga .Inb . On je najnepDlllOOatO.ij~ sarvjetnik Ilmda se cOiVUeIk 'SUoCi I okom potpurnom novom situa.cijlOllll ••. «

1 ilstaumuti amedOki astrenom, lief ikatedre astronomije .. Nordvestern unilV1e:rziietu, T. Alen Hine'k, d'llgo je prou~ !VEla i pCll'kusavao 'razjasniti misteriljlU letei:ib tanjira. Eve ma " L!)rne pise U SViom .olanru, ik-ojeg je obdavio flladel£ijski list II IIl1Julku »Sarrurdej Imilng Post«:

71

» .•. U razdoblju od 1958. do 1963. godine, izvje!taji 0 vidanjima UFO-a postali SU 'balko rijetiki cia su g.otovo prestali. Mectutim, 1964. nag'1o se ~ao 'bred neobjdnjivih slucajjeva. Osim toga, nauim:presivniijd sln.1t!ajevi kao da su se polkorava1i jednom prililmo l!vrstom o'bra.scu. Sjaj UFO-a je jag-ko erven: onl i!:asto lebde saanu nekolilro metara :Lzna.d zemije, a ispu§taj'l.l fa: sebe procloran zvuk audJik na jedinoUl!iI1o za1vijanje nek.akve sirene: iivoti!llje poeim.ju. pdkazw6!ti gobovo panicni strah i u:.memiren:ost jo§ millogo prije nege 51:0 lj:udi ugledaju UFO, a -kada se UFO pojavl, razne tl.vCJt.inje, pogotovo psi, cvile od strave (~to ma.1!i da lh i ooi vide, a to je itelkako :zm~ajaiJl podatas), UFO-i su SPOOl)bIIl.i da posti!u fantasti~e bI'"Zline u verrtiika~om i hari'Zonta'lnom letu.

Ali, kalko objasniti fenomen Ieteeih 1a'l'ljira? eini se da postoji SaJI11() ceti.ri mOiguca opja'§njenja.

PRVO: UFO-i su pUlka pretJposia"Jllca, rezulJtat hailucinaoija, nesla'llilh §aila, autosu.gestije, masovnehisterlje itrl. Medu<tim, ~mk wlro [e to taiSno, treba Wpita.ti ov.ajfe\l'lometn, lerce seta..ko de>Ci do nom pooaltalka '0 i1uhkcionilsanju. ljIll'd$ke pB~he!

DRUGO: UFO-i su nekakvo taJjno vpjno oruZje koo.!'! I!e potajno ispj,tUlje. No, ova teea je veoma krh.'ka. Tajna oruZja se obieno jspitujlU u zaba&mlm dijelovima sv!jet : u pustinjarna, na visO!kinn plam.inama, iM. Mectutim, 1 tcti tanjiri se pojavljuju po citavom svije1lu, pa Calk i u najnasal~eniUim zonama.

TRECE: UF1O-i su let,ielioe ili svemlrs.kl brodovi iz drugih svietova u svemlru, Za ,to danas nema ba§ niikalkvih dokaza. S druge strane, ne bi bilo pametno napre~a.c odbaciti ttl rnogulmost.

Mi svi patimo pmna,lo odlllkosmi~og IPt'Ovinelj-alizma«, jer mislimo da je naSa Ze!lnlda neka.kva bogomdana izn.itmka. Za,sto bi baA samo illak Stunce bl/Lo jedLna zvL·je7Jda sposobna da podrza:va i ramja zivot, kad bro] zvljezda, za kOlje mamo da postoje, Iznosl najmanje 100.000.600.000.000.000.000? Zas.t.~ i nmoge ad njTh ne bi biJ.e sposobne da razvijadu joo savdemll zivot?! .•.

CETVR'l1O: UFO-J su prirodini £enomeni. koje na danaAndem stepanu r.azvoja naUlke joS uvijek ne znamo 'OIbjasniti. pa cak ne molemo !Ili zamisUti kalko bi se eventiuaJ.no moglo da O!bj BlSne' ••• «

72

Vra.timo se ponovo misterioznoj sml'lti dvojice brazi.ilskih »va·siOlIl:Skih zan~jaka«, tddesetcetv·erog:od:isnjeg Migrueb VijalIla i d vije godlne mladeg Ma[llUela K:ruza.

Da Ii su oni zaista bili ubijeni, kako mnogi It'Vl'Ide, III trenut;k'll tkalda: su »elekitrOillskl dosli u dodir« B mehanizmom nekorg IeteeeJg ta:njira?

Sta je pokalZa11a wtra·ga.?

73

PRozon U VRlJEME

o Izjava brazilskog novinara Horga Roberta o Maiitanje dvojice svemirskih zanesenjaka o N eobidni eksperimenti Vijana i Kruza <) Sta je pokazala Galupova anketa c TVrdnje astronoma dr Kloda 'Tomboka o FantastiCni dozivljaj profesora DZordZa Adamskog o Bracni par Hi! na palubi neobicne Ietjelice o Da li su Ieteei tanjiri vremeplovske masine iz kojih nas posmatraju nasi prapraprapraunuci <> Zanimljiva tezacuvenog fizicara

profesora J. A, Vilera

Za mime:riomu. smrt dvojice bl'~iL9kih teJ.ev5.2~jSk:i!h ItehIII~flra ja:Wl\ost je saZ'nailia sa zmkaSn:jen1em. Old godim..u dana. Vld st je prvi opjav.io brazil1ski list »F,luminenze« da bt je

I 'je prenijela i gotovo cijela svjebska $tampa.

Da II su Miguel Vijana i Menuel ~ zaista bili uibi,rjeni I lrooutkiu kada S'U »eleldron,sld dosli u dodir,« s mehanizmom I krOg leteceg tW)1.jira?

listrami <mgani su s8.'2lna:li da so Vlja'lla i Kruz nadveei dio Vt1Jt slobodnog vremena provodHi u ;raZ'gtOVorima 0 svemiru, Ii lltarnju ll~ature 0 Ilvemi:rnlk.im Iistovima, u mastanjima 0 ( 11 J 11 om »e'kaperimenilu« U VE!'2:i S tim.

75

Nij ihov zajetd.n.iilki .pr.ija;tehj~ d'vaidetsetSestogorliSnj i komerci:jalni pilot Elsio Gomea, izja'Vio je da. su oboJica svu svoju pa2m.jru. bidJ usredsredilt na !povezivanje s inteligentn.ilm. bi6ima na dntJJglm planetama,

Oboj.i:ca su bili. dOlSta neobiooi Ijll.lldi. :tdjrudi koji Em. po S'Vom stl.!lu roo.!!. i Zivota qqgCJV1aTooi vise XXI vi:jeku, Q. !koji SIl ialak radi1i III jOOlnoj izrarlitoj sredi.ni XX vijeka u - ,elelktJronici.« ..

BralZ'iIliSkl D'OVinar Hiorge Roberto rSkao je ZSI Vi~aam i Kiruza da su :t;raspoQaga[i visokim stepenmn telhlliimrog manja i vje§tine. Njihova Zll;m1Q nisu bila Pl'Oil:lwQd unwerziltetlSikih diploma, vee njihovog sopstvenog isknIsWa, ~to 1h je moglo odvesti, a po svoj pri.1ici i odvelo, na cllJdrnlU stranpuUeu ... "

Roberto miis1i da SLl oni moihda sasvian slu~adlllo nabasali na nooto veoma znaca,jl!l.(). Sliena evrdl i Els10 Gomez:

- Nissm shvatio !prirodu njihorvilh 06esUh elklspet'!ianenata.

Pray] m'OIZaIk svega bi'O je Miguel Vijana. On j bilQ p1'8vi genije. V'ijerovao je da bi se putem elJ.aktronik , ve1:ilkom frekvencijom. mogll.i pOSlati. »mo:&iani talasi« da uhvatevmu iii dr:u'gim ,pilarnetattna. Miguel je neprmtano gOV'Qdo 0 M-a:n;m, 0 tome 9ta j e ova Planeta i .!ita bi se na nj 0Ij mog[o da nad:e. Jednom je p()l~ao da po!alje t primi felevizi.jskiu slhlru bez oda§ilja~a i teIevi7Alra - da uhV'ati u zraM,u stilku pomoeu elektronskih lI'l100daJnih tailasa ...

I otac Miguela Vijana se sjeCa nelk ih eksperlmmata dvo[lee svemi11Slrih. zaneGeDjaka:

- Jed!nom me je u pola dva ujutru probudJila straihovita ekIsplJozija. Istroaa smn iz ~, IU vrrt.TII.l sam Uigledao svog slna i Kruza kaji au dolazi:li iz surprotn.og ,pr ,.rca. Kada me' je Oil3lZi'O MiglUel je Il'elmo:

»ISve je III ~edu, ttalta.! Sve je III IJ'Edu. :Mil 'Smoamo eJmpe:rimentisalll ... «

Virattio sam se u krevet. A Kinugom rpriUkom n.)ih dJvojtca su i2:Va.ll grada Ii2vod1li eoJtsperlmenJte. Kada se IUve!!e nlsu vratill zabrllll1.10 sam se, Na ikTaju sam J'zaS<lO da 'Vidi.m da .im se nesto nije dogodllo. iNa otprililke !pOIla miJje od mjesta igdde su vriSili ElkJsperimetl!te !ZaCuo sam IStraJh.()IV,itru ek!9pl:ozijll1. N aka oo.dna ISvjetlost V'dsdko imad brlda sijaO.a le d(llbrlb deset minuta. Oni ~u se Ikasniije Vl'a:bili, ali ani nijednom rijeQjlU nlw htje1i objasniti iSVa se dogooiao i 'U {)emu ~'e Ibhla sa§tiJna njibovag opita ....

76

Dan prije ndihC1V'e mtsteriO:Zln.e smrtd Manu!3l Kruz i Miguel Vij'a'lla sjedilli su za krulrinjSkim stolom u KlJ'ILWoVOlj lwei u Kampasu.

- Vr8Jbi6erno se do .lm-atja nedjelje - rekao je Migueil Viljana .svqjoj wpl1uzi Neli, - Ztbog toga Cerno vel:eras ranij", 118 spavan.je. KOIIl.acno, sutra l!emo im.alti pune ruke posla, Ujuwu &u nj!lih dvojica sjf3la. u rs,utobusJijoji voel lila Niterod.

Tamro au stigU u H.30 sati, i odmah kreruuli u tr.govacku cetvrlt.

Trgcwac Alvez je za vrijeme istrage izjavio policiji:

- KuplJi ISU diva kiWls mantiJa. Po tome su mi i pali U oei, [er sam smatrac da je to prilieno neobieno, KElda sunce sija Ijudl rilje11ko :lmlJp'l.1Jj.u ikiSrue man'tHe! ...

V.ijana i KI1U.Za primij.etlla je i Marija Silva:

- Oka cet:.iri sata popodne do&li su u moju krOmu. i- poru~ill.i fila.Su mi~eraJ'ne vade. ZaJtim &U ilL:aMi i k!rennill prema brdu Vintem. Posmatra:1a sam ih ;kaJloo lie !penju, dok mi se, na

kl-BljIU, nlsu izgub:hl.i iz v1doknuga!... •

Marija Silva bila je po:ri,jedrn;a osoba koja ih je yidjela - zivel

Tog ipos]jj~evq dogoditla se joo [edna noobiOna stvar. lznad Niteroja i brda Vintem, na kome SI\l nadenl mrtvi Vijana i Kruz, pojav.ila se Citava eskadrala letetih tanjira. Svjedoci su ka;sn,ije t\r['dili da se [edan leteei ta'lljir lIltleSto ooze x:ndrl:ao bU~eCi iznad brda Vlntema«, Nisu li u tim trenudma

t1ca:le posljed.nij'e se!lwnde Zivota dva~ice svem.ll\Sklih zanesenJaka?! .....

O~klu protaJlllih godlna hitljade l1udi je iejaviJ.o da su ... 1- dJeU nepcznate nebe9ke (lelljE!1ke. Nedavno h.ivdena Gallupova IIlketa u Sj-edlinj-enim Ameriok;tm Ddavama !p(}kazala je da v il: oko pet mi1iona ljudi tvrdi kako BU. cxpazili tajanstvene le,.,!,! obj~te. Kooiko je onih .koji su vidjeli takve predmete, a u u se javili - ille zna se, Bee sumnJe, vel1k postotak svih

fvjeAtaja otpada zl>og·pog,reSne ildentifikacije 'posnatih pojava I §to au b2lloni, BIVi1oni, s3!teliti, meteori, itd. Ali zar 5e smiju Illkve pogreSne dija.gnooe pripilsaiti i visok(lkvaJi.fi1kovanim Lll.lll~jac.i!lll.a kao sto su p:iloti, astronomi, astrOll1auti, metroroud.,. ?

U sV'ojaj tkJnjizi .. Brze ad. sV'jetlosti« Johanes fon Batler 111<'11" 01. mnoge primjere pojava letecih tanj wa.

77

Se:maestog 'janrumB 1958. drntemacional geofilzltkal Jar Projek!t-uc - tie pridruZio brazilaki mOl1llari&i istraZivacki brod .Almir8JOte Saidanhac. Oko 12 sati Lsplovio je izTrinidada:. Pored posade u ovoj pLovidbi au ~te$t.vovali [edsn brazillski vazduhoplavni oficir, zarim nauenid, visokokvaldfikovani. ~l :istrdi.va~i i stl"uoo.jak za podV()dlD'a snimamja AdmhI' Baraun.

K8(petan se s nauimicima I olano vim a posade upravo nalaiilo na .plll1u,bi !kada se imenwd<a na nebu podavio nelki .saturna:st preclmet«. Svi .su ga iistod9bno 1ligIlednH. Predmet je s ist~a prela:zio imad ostnrs, letio ravno ,pre'Ifl1l ~ed Peku, imenada se OIkrenoo 1: odjeUI'iO u smj ,eN h~tdk~jeve:roistdk. Odmah je poavan Baraun. ko.ji je IS kamerom uspio da napra~ nElkoli.lko snimaka. Nakon detaljrne anBJl.i~e sllka l negattiva koje su izvrlille JaJbaraiorije ratne moznariee, n umici au pr'iznali da su snimci stopostotao - auif;enrtleni? ...

- &amo 1I1enaru.Cn.i.ci .ne<giraju mogu~nD t dlI ~j e. vanzemaljska ziva biea! - tVlrdi QUV'eJ)i astronom dl' Klod Tombalk, :koji je< 1930. godsne o1mr.iro iplanetu PlJuton. - Za posljednjih sedam godina vidio sam tri objelcta kojl ni u.z najbolju volj.u ne bi mogili da protumace ikao Venera, prlrodne pojave u atmosf'eri, meteoni Hi avioni

Dr.u.gti. naw6nllk, upravite11 r.ralk,e:tne strunlcc Vailt Samds u N~u Mekisi.ku pukoV1l1ik Mek Lang-Un nedavno je izjavio:

- C-esto sam gl:edao ~ako leteti tanjiri lljede i prestiZu ra1lrete lito SIIlO iih ispaJ.jivaU iz pokusne stran ce Vajt SaJlld:s! .•.

I jedan ad najpoznati;jm eng.leskih ~wonoma cIT H. VUkins nek.olhko ·puta [e o,pa~io It;lteee ta.!llJjL:r,e. Vllkins wOOi:

- Alko se ti evmti predmeti nllOiifU kretati u pra:lIcima po Ze1ji, onda nji.l!na UipraVlljajlU i rulrujlU nelk:a rll2lU!t'Mla bi~ daleko nadmo6nija od covjekal .•.

Da 1i IOU tatne tvrdnje da postoje !ivl 9Vjedoci k()ji su letjeli u nepozn&tim letjelica.ma?

Na ovop'lttaJIlje je vrtlo te§kJo oc1govor.iti. Me4u1.im; iz~ava koju je prije n1!&oliko godina dao amerl&i pr'Cfesorr Dfordi AdamSki U $V.ijetu [e odjeknula viAe nego senzecionallllo. AdamSki je, naime, i?ljavio da je bio -gosh neohitnih biea iz jednog let~ t~jira. ENo sba je an. navodno, do.2Jivio:

Za vrljeroe odmora:, koji je pr.ovodio u jednoj viE na samoj 'perif,eriji Dalasa, pro:fetsm je najed.lnom nestao, UzaJ..ud

78

I IpDte~e Ii", UFO-i poul!u ~ drugi/t S1)jetova. potstica.j su za. oe!)U;na ispitiva,n;a ncr.uCn~~a naJe pIg.n.ete

79

su ga.tr.afUli. njeogovi pdjatt;elji, uza1Iuld je'i policIja pl'etrafivaJa ,ilWav ik>raj, ~in:ilo se da jeprofesor Adamski »pl'qpao LJ zamljru.[

-N~ak sta.rog prO'fesora poceo je da pada u Izaborav kada. se j.ednog jlU'1lra, posJije n.ekol~lro sedmlee, Dio~ poaavio u v.rvu svoje vile. I~edao je umorarn i Ijut.it. Karla S'U ga imenadeni prija1clji u~ledaH potrcali SU DlU IJBUSret jedno--; g1asmJl ga urpltaU gdje je ble za evo protek1ovr1j~e. Profesor [e ziva!h'llo Gdm.a.hn;no r\Jlkpm, ,a onda relkao:

- Vil:ete bili prvi kojima Cu i'$pri~8JI::i svoj doz'r't~aj .. , I prof~ Diordi Ad'3mSki je lspr.iCaozals.~ .nevjer,(I)-

va1mJu prien.

.one noel kada [e n.esta.o, on jet l)avodino.po IWOIM starom obicajlu •. iQ:a:saou noim.ru ~etnju. Kada se prihltlio jednom surnarlru nedSJleiko ed 'l,l)ile,zamIO je tiho 2l1Jjanje. onn':fuo se i 1l:~stao ,lznenad:en. ~a. sv~ga tl'drlesE:tat. metal's., ~,Djr;~ lebQ]elale i:!udna letJehca nalik na nesto ~dUlbljl" t~ll[. Ma njenoon. d-o,njean ~lel,u. k(!jijebio na:jsi:ri. pOj8vll81 su se cetiri otvcra, ~ njih au :.mOOiU", svjetl()Slli sbwbavi .DR ~o~e je Ietjelica joateriralta«. U isto wijeme i na gornjem za: •• je,n:om

d. ijelu. POj._ avili .su se otvori i.Z kOji .. h jeP,Ocel . ·,dar ~rl:bi a !.arko ervena svjetilost. Jed.an Sl(l.QP te ~v;JetlCJSltl uvuIkao Je,v:odit1.o,

i 2lbQnjenO'g Adamskqg 11. le~jed1ou!

U maloj ce1iji koja je bila puma .nekaGtvlh biljeil;alyiih .a'p8- l'ataa u koju. je do.<u>io sta.ri proJiesorj ,;I'id'e bilo n1 ii.~e duSe. Oulo Be SaM!) t1ho 2lUjanjej a pokatikad bi odjelknuo i pOlkoji

pi9kutav ~'qik .. Adamski j e WPlaAeno sjedJlo i feltab. '

Telk na}ton Ito :ma koli41:o vremena (profesorov dzepDi sat p.reslla-o je da .radiJ) le1ij~Hca jl:l .ponovo at.erirala. Qv'oga puta na l:eli,)i su se otv.ooiila vr~a i poJavJ:la se jedna priUka koj a je dosta Hella na OOv,jeka. Imala je duge i tanb .['uikei po cetiri prSta na lalkama. Prestavila se na engldiOm jeziku. kao Cen. Cell sa .ZYije:rxle 81 labud«.

- Mi sma prvi ltivjeli pa ZEmlldi, mi sma lzgr<lidili Inka civili2.acij!:l1, i vi ste :naSi potomci - reikao je Cen Ceti. a mtim dodao:- Budlte naa 106t! ...

Adammje ispril!:aa svojiim prija<te1jima. a kamJ,ije i novinazi:ma. da jf! u logo.r:u koji lie n!llliZi na KOl'ld:lljerima are.a i nekoliko amel'iMtih 1 SO'V'letskih nRiUbiJka, koji sll na. miste:rioz~ Dacin nestalinegdjeposlije ~o§log rata.!

80

- Qsian <toga - \1iodao je - bit) sam i na »ZvijeM! 61 laJbud« na :kojoj wada zivot k:a.kar.vcovjekov Um De moze ni

da shvati!. co •• •

. Sedmqg npv,emD:ra 196:5. godilne u Donem, U po1m-ajini Nju HelDi~a.jr (SAD) oorZlhlJ. je SlllSla!J).aIk na kojem jegiOv.Gl'I-o br~an~.paT Bami i Beti Hill. llad:.ila se 0 r~udima I~ojii Sill 1:961. godlne »rus1'€lli« i1eteCi ta.n.j.ir. NElIk.on toga oni. ,S]I b.iill taii:ko solkill"c:mi da au se mara!l'i ll~jechti kocl psihitja;tra.

Nijlmov dgZDvl,jaj je .za,]sta neobiCino za'llimljiv. i ~taja-o ih j,e Zivaea. Bile je rpot~ebno pod!vrci in bipnozi da bi im se powa:tiila dru!SeV'na :t:'awooeia.. Pm hjlpnozom su mruz i zena po'V:t'atilJ rpQlll'l.&m!je 0 o,nomesto se zbUo u toku dva sata nakon spu§t;linja je.dal'Og lateCeg tanjira u bl~nii njihovih koIa.

.~od hipnozOlln. su ani tao otlkl"lili da ih je grupa (fuvjekaliJ;1dk kreaburaoel!n1.jela JilaJ palubu 1l.epQlZnate let:je1iee Itamo su in. dillgo nekim. n~eobien.im. z;rato:ima Wp!i.tiva1l.i. N akon to-ga bi.1i ru p'uSten:l, alIi su bm potpuno i~g:ubili sjecanj el

Ialro nauenl>ci u. r~ovo:!'ima sa novma'!:',im.a na ovaikVI:.'! sL'll~ajeve g\lE\.'dajlll (Sa. potsmij~om,. doZiwja:ji :p.rofeswaAdamsIl:iQg Ii ibr31CmQg para Hdl ldI1;I:go su tajno .ispiti<van:i 11 Americl. Dokakvih se 'podataka doslo tesko je recij jer se dosijei drze U stroQg~j taj'nosti. ~hog togla je .i vr'lo te!,lJto ool~wvo'r:~ti da Ii na Zemj,i postoje ~edoc'l koji su zadjela »l~onitalktirali« sa bi,cima iz le!ieCih tamjira.

Od'<Lklle dtoIla:ze ileteOUltnji:ri? iKo dh ~ailje i ~os II1jima uprawja? Da li lZamta pdticu sa. neke n~oznate plaJQ.etf2 iz druIf],og sune-evog s:iJsitema?

G()di'ne 194:9,. dOk.tol' I<furt GeIdel objavi'Q Je jedan clanak koji !porlstioo na :rarmniIM.jQlfl.je. 11' i:lalIlu{U on pll"'ilkazuje made.l, unli'Vemuma §to se osJ.amja na Ajn18stajn<wu teolI"i:ju tJipSte relj~t;l'VnCl4SlU .. U tern je moosliu, na osnovi rfliloativn.ooti if;to'Vl'emenosU. teo.rell;jlci mogqce puto:vati u. biola koje pqdruCje px().slosti IU budllCoosti. P~a Gede:J..u, Mor.a se p!'i toxpe :jwunJiti saroo jl'chn UlSlov: hrzina svemi!TIskog 'br.oda mora bi.tinajman:je 70,7 Iltisto brzine svjetl'asti, 7J.!laci - oko800 m-iliooa k~aometara II • saJt!

Hretpostav:iJp1o H, daJkile, d,~ su QSt.yamljlva putovanja kI'0.Z !,IIILjem.e, tada (bi pos;tojale dvije zQJm~slive mO;gQcnostL P!I',ema l,j11ln!Jlj hi se putnilk kro-z vri\jeme m.ogao pojaviti kao pOSma-

.1

Sve mf!li!lteriJe ISvl6eta

81

uat, pa hi vidlo dogadaje. I !iva blea iz pr os1rl..ild. buducnosti, a njega ne J:li niko pr.imtijetio. P.rema dllUgOj bi pul1n.i!k: kroz VlrlJeme mogao izmijeniti budiuce iJi proSle dogadaje ta:k.1J sto b se p.o.kazao ili caik umijeSao!

'Va je misaovee pqpl'imila i odreden obJ.iJt. jeT se predlagalo da se let1l!'ci tanjl.ri snl3itlrajru vrem,eplovSltl.lm strooevima iz kojth nas naili pr3JprBlp.raipI13iunuci, zabavljajtUCl se na raWn ]laSe neupuceno.sti u tajoe nauke, paiJdlvo posnlM.ragul

Toj se mopnosti moze pdgovorUi tvrdxdom da je naruSen vremenski redoslljed uzraka i .posljedica, jer tu poolJjed.ica. p~ethocli, ~oku.. No, upravo u t~j redoslljed uzroka i P.JSljedica OZlb11Jno SoU nedavnc posumnjati nelti naLLl!.nfti.

Ovtlje su otvorena sva vrata beskon l:nlm protrivrj~nostima: sta hi se dogodilo. na p1'imjer, aka bl prarpraprE .... mu~ ubio prapTalpradjeda? Da Ii hi se i'palk rOOi011

5aJSvim lWput, alko leteei t::.nJ Lri zBlkitn prevoee na5epo~ tom'ke, moada bi uaeok tame stu 'De slijel.'U i ne sinJ!pajLU U dodir s ijudima trebalu potra.ziti iU fizilka.lnhn zakonima koji

te, jednolstaVQl.O, ne doovolJalvaJju. .

Ako je Vljerovati profesoIU J. A. VJ.hm.1. dobltniJk.u medalje lO.AlJbert AjlnStaJn« i od1ik.ovaBltja »Enrhlw • ermi«, jed- 80m ad SJJlprontila:zaea hidrogen$ke bombe, p I'lll~lno sa naSim Ulnl.'vemumom postoji I drugJ. Wlwerzlum - 8Ugell:pl'ostor, iz kojeg BU rasumna bita vel: odavno otkrila na~i:tI za posjeCivanje »rU tren oka« naseg unrvereuma, ZOOS loga leteC:i ta.njiri besto lrJrou!e iznad Zemlje, munrjevu.to Be pojl1'Vljudru i n~taju ...

U ISUperprosOOllU« prema Vlileru, ne pOlStojl ni prostor ni vmjeme. U tom neopisJ.'Vom svijetru. sve SE! dOll'ada istorvremeno i odmaih. SVaiki se pcIlm'et llbirva tre:ruutn.o, Ier j U ovoan univemUIDU putm:iJt osta'Vdo i prostor i wijem 1211 s®e.

,Kako oblmiti lfWPel"PT{)Stor«?1 Ka'ko do njega doC!? [ Gdje pOOmje i giUe se zamava1 J •••

Naumici M:'O pr~avajlU fenomen let06ib ta.njl'l'a vjeruju da nam UlPlarv-O oni, d.cillrue leteCi tan.jirl, mo~ da otkrJdu tajaatStvePli !pDt IU fantastWni »sU;>eI1prO'Stor~ [

M8r§ta!Illja?1 Nanrona fantastirk>a?! ...

A Ne. njjpl)jt~l, Bar talko ~rdi ~'Veni fi:z1tcar J. A. Vdler! nJeznru Ste, &1 se, mo2e "Vlerovatl. No, prepust.imo to vremen'll. Ono ce najrooije poIklazalfli koliko je Viler U P!l"QIVU ..

82

Biee, svakalk.o, zamimllijivo da pomenmno i podarba'k da su se i fl'anOUSki naUiCnici. proteklih :hjElta ujporno i strplojivo bavili f€;lnomenom leteCih tanjira. Bil.jeZirmo izvjootaj :ftranClLl.Sk:e nOViil1!Ske agencije, kOjii j€ st'iga.o 9. aprlla 1974. godilIle. Evo fita se doslovno kaze u tom zaJllIinnljivom l:zvje.§badru:

»,~od Peer, ,!ef raik.etn.og odije1j,enjia franC'USkog Cent'r,a za vas~on:Sk-a ispitirv£mda u TuJ1'U17Jl1. nedavno j,e okoncao Cetverogodi§nja wlo apsema :iJspiliivail,ja ~vjeStaja 0 po~avi :Ilneidentifilkovmih mete6ih OibjElkar1a«. OdaibraiV'Si lOko hiijad'll oz.b'iJljnih :izvj~taja, ad koj-~h preko dvije stotine iz Francuske, Poer je dOtbl'Jene podatke dao na {jhradu kOlmPjuterima !tojl su imreli sl1edeee z~·jrurake 0 »:J.eteam tanjlrimae. .

Rr.ije svega. problem lete6ih ta!J]jira je svdehslkd prolb[em.

Osmadranja u veli'koj mjerd ~vise od vremenskih prilill!:a, odnOODO oblaenosti Il'l.tfua i gUstine lIlaJSe1~eII'l.ootd oblasti nad ~ojom su, navodno, pr1mijeeeni.

U sedeandeset Ci~to Slu:cajeva pojaVIU neidemif:ilk,orvanlh leteOLh objekalta sa praitlitla vH!e ad dva c.ovJe!ka. a u neild.m sl'UJcajevirua i cirtaV'i gradovi. To su bild ljudi naj.ra~;i-c:iltijih proiesi!ja, all pada u oei da su medu njima vrlo l'idetJko bili i islwsni na'UCnicj.

. Kilod Poer tv:n:ti da su llaJUrCnioi. Oak i karla su se pOD;lV- 1jLvali kao sv:jedoci ovih zadrsta neabiCmih pojava, ruu.jees6e ~eljeli da ostanu anonimni. Najce5ce, zato ,§to su se plaSiU da ne umanje svoj teSko Bteeeni ugled,

Osarn od svaJk:ih deset ljru.di koji su tvrdHi da su vJ.djeli 1 ·tete tanjriJre bvlpdrilli su da je to tijerlo bile ovaillnog o'MlIka, flak su same dvoje vtdjeli, narv.odno, letjelic:u drruga.mdih. geometr:ijskih oblJIka.

Zan1mlJiv je i POO'fltaik da su u sedamdeset OIdisito s1lUca[eva ovi neobiooi predmeti vLdreni noeu, i da SIU biai crvenoI'ufi~aste baje, dok su na dnev!Iloj svjetlosti, prema najoosCim l1.j varna ocevldaca, bili metaiJ.lzira:ne boje. Obieno su to btle 1 'tjeHce koje su S~ kretaile bez ~kakvog zvuka, i pr~ni.'ka izm (tu deset i trideset metara.

Deset odsto svjeddka i'zjavilo je da se lete6i tallljiri uOIPSte 111.'1\1 kretalH, vee: sarno lebdlj eli. Dvadersert ods,to je UpOltD.O I VI 11010 da su se kneta:li vrtlo sporo. a o-stali su brz!nu procije~ 11111 kao Ilnevjerovatno veililru i nezamisJ.~V'U«. U aka pedeset

t •

83

odsto sliu:cajeva. sV'jEidoci su i;vJ.'l(:l:ill da je pravac leta bio sasvirn »neuobicajene U PGreden.ju sa poenatdm tilpov1ma !etjelica.

I, najzad, Ilak. dvedest odsto oeevidaca za.1dinIjaJ.o se da su prJsulStycrnal-i slijeta.n'ju leteC.ih ta!Iljira i pojavi neobilCnih. bi6a koja ill:i.iSIu Iieila na oorvjek1a! .•• «

. Sfa [e u "vemu tome istina teik.o je reeL No, jecLn.o je j.asno: [eteci rtanji:ri IJKI!Stajru g,o<la ~imjenica. (lid kOlje 'Vi~e me saikrivaiu ipO'gJed 1111 najrugilediniji na'1J.oo1ci .sv1j eta. I ...

84

TAJNE MORSKOG DNA

o Neobiene legende Tangatabua o Fonuafu, otok koji nestaje o Kroz vulkansko grotlo do podzemnih gradeva <> Da li su taene price da su na zagonetnem ostrvu Brazil videna biea nalik na Ijude e Sta sutrancuski ribari culi na Bel llu o Nevjerovatna pustolovina mornara Teda Kontdzera o Senzacionalno otkriee ser Car lsa Lauftona o Fantastieni plan »Posejdonovih konjanika« «» Sta [e more iz-

bacilo na obalu Tasmanije

Mo~da n$gCLje na s>viJetu. nisu tlllk,o caIl'oobna jutra kao na iromedi Mikronezije, Me1ameeije 1 otvorenog mora. Su:nee se rada Vlrlo ramo U ohlhlfu goleme vatren.e kugle ko] a.dJiJigo izraI'1ja iz azumo .plaNe rnorske pucine n1.1Jdeci l'asiwinu Iepezu purpurnih baja. I eve u tim fascinirajucim trenucima, na ra-

bacanlm pacifioakim otoehna d~eil.uje nestvarno: i preplanuE domorocl sto hitajru. ka pjenusavoj morskoj olbaJi, i viltlke palm slio pJ1kO'Se nebu, i drvene kolibe, i ptlce u ,leN, i zvijer.i.nji unUk, ·i nebo, Ii ~emaja i more.

Sve.

Sve, zapravo, gori u kaleidoskopu neOlbi'ooih boja izllaze-· ~ -8' snnca, poctsjei5:a,j.u:Ci .. noodoIjlilVtI na neswaml prizer iz na-

1Ui

86

elk' dalelkoj planeti

uCno-fatnta-stiool!h fi,1.mova 0 ziYotu na n OJ ..

i:4guibljenoj U sveml:~' . u tom neobilmom podneb11u,

Najjuinije i nalJ~Jepse ~s~rvo s\'laJ 'edilJ,aca zilVi liaJ[]l0 pet

cd' edu padeset i pet h'llJada r.QISJ •. , legenda

gJe m .. Tangatabu., Noa ostrvu ZWl ,

stotilna bl]elaca• zove, s~, iLmim Ijooima ~oo Si1 se ]edinog

kcwja pr.l!povijeda [) neobl.' tmd11m _j' n"'lba i nestaIli u O'kean. 1\1«:,.

... kuglaJro.a QVe{oll!l S '" - __ ..t'

jutl's »va.trallml' . . ibaci.vallo mrtvu rib'll, a vvua le

Danima 1e ~alkon ~ga: ~OI~~a rorfka i rIIIUlbjevita. l)om.Or~ci izgUJbila. svo; UUIl?-l sJaJ~ P 'd ih -Y.tede od nesreee. cla lID

, :i): bn<1.oVlJIla a plJl:j .' . __ lit "'

su se tada mOu: 1 '""b~, mrtve riJbe I bogoV1 au m poslw>all,

vrate boju mora, da oZlv,e e 'e' ootaiLo plavo, a vetrene R~be su prestaile da UID'l<ru, mor r;J, P Jeddno je i daJ.je ostala k;ugle rrijet.ko su izranjaQe na :; IZ::a. "Do SU, kate predalll~e,

tiha bulka koj.a se wla sa mo ;og k dntU ..•

. diU gradove na .m'<lTS om . . ,t' Ii

bogovi mora- graI ." , irz,a§li bQ.g.ovi.Cudru.rrn Ie Je ~

, Ali, jedmog dmaI'Z IJ1iOI'~ SU allilh atdka. L3!UdL suumiIrah cama kruZ~li SUo i~nBld nelk~kco ~ ,'. tralell,i a.pas, Ali, umjeod stra..ha. Mnogi su skakaill u~',;~"""a kr",c4o~ni,h morski.'h

al mY U smrt u I.~ US''''WU. ....... l'

sto spasa no a '1. S '. da onda su bogovi nesta a,

palS8.. To je tra!ja~? ?~olllk~~" n~d:a. Odinl~eli su in na merSa sobom su odnueh 1 nek".......,.o

s1W dna .. , . i d as pjevajlU pjesane IF<ale

Na Tamgatabuu do~orocl :a more progutaJti i njolhov

na\j~esce govor~ ka'k~ ce Jedr1?g~ ~e da ae U OVOID podneb'lju otok, Droge p]asm,e 1 prada..n1QY •

()stJ'VIa radajiU. i unriru po;pu.t P~~ '~jesma te&:o [e obiasnitL

Q1lkruid ov.dje oV'aI~ve legeIli e. U roMosti ihi'Vale.

. OVOID ikl'a)1il SU se P .. ~

No, jedno [e stgumc, u. " n.·' U ' ..... orjlJ·i QiSta'lo zab3llijezeillo

.. b' I(,... stvarl Ta·~o l'e lOI;" .~".

zaCliJelo,. neo l","~. ..:,'. 'M_ nedalellto ad TangataljJ':-"a,

da je otolk F'oIliuaro. ~Jl, se, ll! i da je poslije nekolhko

, god' zafusta irzOODilO rt mora. - I

1885,. m.e. . cwo ~arvio 1927. godine' .

gOKiin:a nestao, da bl se :J?oo P rOOlQlsti itzranjalll! i nest~\Jala

Zagonebke ~rv,a ke: ~~~: svjetJSke mOl'eplovce i fantau .moI!U,. vijekoVJ.\llla su z ,pJ~ . -A":_ k1ulbovima pa cak i U

U ,. X'_' 1m:emlaJIl8., mQI1Ilal~IUIIoU .' . • -

ste, ,JjUl ... ..:tm . iSWUna 0 njl:ma 9Ll se pnpo

Z'IIlmicnim J?Om~~ v:edstavn jm,'a[e su se vulkan$ke erupv;ijedaJ.e na)razhei .. ti]e pnt:.e. Po.~ ,J..1 "ne!l"lI]·'etko poput

,. elks~. 'j od ko]ih more v ... ~,,, . I •

eije, maYlene .. pi 0211 e ., ~'ed!do 5e 0 n'OO)Ji15:n.i1IP bieima

prel.d. anja fl:ll..' . TangaJtalb~I p. J"1!po I J ~ jt u l!Zl,az,fli na povrM,p,u sa m()!'lSlrog tIDrs, b~govuna mora, ..0 II

samo u trenuetma kada su nak! otoIk zaljeli da potepe.

Na lislandu i danas Zivi Iegenda koja ka1e cia se kroz tajni owor na v'llllkanu Heoola maze doci u podaemne gradove. gdje Zi"ve potomci jedJne staT~, nestale, vmoko ra2lv'ijene civUizae1je. Te gradove su, prema predan.lu, wgradiJi bogovi mora, koji su sto!jel:im8 biJli. nepI'lrkOlSlloveru vladarl lDorsltiib. drubiiul.

U abjaVJljem.om feI,jtoou 0 nEllStanlkJu Atla:ntide MiJl,ilvoje Cat:iJpovic pOiIlli!nje i priru 0 jednom ~a neobilmogn otalcnJ, Otok se zvao Brazil, a n'8il!arzio se, na:voclno, negdde jetWno od lrslke.

» • , . Brazil se prvl put pominje na Du:1ceI'ltovoj Inaipi 1325. godine kao dkrugli 0Itdk j'ilZno od Irske, K~nije dobilja f.curmu stela, .§to okru2iuje veeu lagunu u kojoj Be n'allazi devet oto~iCa, Od Sersl'laestog vijeka pa nadalje, BrazU se pcIiIlelkad poja.vljuje u vodama bllau Sjeveme Almel'1iJke, a u oeamnaesto~ V'ijelknl se ponovo vraca na staro mjesto.

Prvo traganje za Bl"alZilom :zla,b:Llj~o [e 1452. gOOine kada je portUJgals'k~ ka(pe'i;an Dijego de Tewe UlpUCel'l od strane prdnea Henrika Ida. IObide Sjevenni Ait]~tiJk, U ipOt;razi ea Brazutom plovl.o je sve do imklh voda, aJ1i ni§ta n1je mogao de. p~cm.i3.a€.

]stoVil'€ll1JenO je kapetan Dzon Lojd, »najpoma'tii'i ponroeac u I!itavoj En-gleskoj«:, bio upucen da potra.zi ootrv!(J BrazlJ. u zwpadhim vodama Irske. Za mok se vjerova.1<l da je po.preeno mjeSten III manu, Paslije devet nedjellja bezuspje§nog trag-amja, I crrpljen vjebrom i k.i:~om, Vl"atio Be U B:riSto'l neobaIV14ena posla . ."

l\4ilstel"iQlzmo ostrvo Brazll j3Mlja se i u i:oollti.tn legendama, I oveeamo je sa starom keltskomprillom 0 devet atoka §to se iz mora i1Jdizu sVaJkih sedam J!'oc:Iina l sto ;nE!l$f.aju ~im ian se ueka h'ea iJi jed.renjak prihlize.l Preda.n;je kdie da S!,! n-.mIo nekOllLki>

\wjeddh« koji su vidjeli karla se Bra?Lill pojavio i£ mOi.I"lSlkih lubma. ZEl)poojeni »oCevi(!j~ Sll ;ka..'inije tvrdtli da su na M()Iku ''P8zilli bica nallik na Ijude. ko}a su se kretala! , , ,

Jedna druga i'l"Ska lel!'enJda vezana je za ()StrV() nazvano

III Brazil, U provi!nQi'ji Minster posto.ji brdo afU kDme je bio II r1 ~ten grob. nikad ollkriven, r anoirsk()e; kranj a KOD1)na I a u

• f nhu 5e na~8lZio k!ljuc sa lrojim bi 5e, IllItQ1Lko l:>i f!a n~o proII I 180, mogao panDVO da izd.igne ostrvo Hi Brazj1 iz mOTS«,

,Ildine 1680, zaibilje~ena je pmta kako je neki Oli' proveo t .. sedam godina na otQlkIu Hi Brazil, a poslije poVlratka je

87

mogao da 11Jje5i Ijude od n'ajl"a!lJJ.,j_c~tijih bolestl, jer se, navodno, za vri~eme bora~ka .na otollru, naucio vj~tini magije 1

medleiael _

U dje1Ju »Inski pjeSni'Ci-il'utaJlilce« nwvodi se da je 1936. godilJ1e nelki kapetan me, koju je ir.sIplovio iz DaJblina, »lUs,pio da se ilSkroa zpag neob]eno ~UlS'te ma:gle l(oja je prekrtvala otdk~.

12Jvjesno je, ilpalk, da je jedini l~ovj~k koji je t/vroio da se iSkTcao na ostIIVO BralZil bio inslkd k<I!PetaIn - skitnka Dson Nii!9bet. On je dopIo'V'io 1674. godlne u lUlIw Krlllilbega i priCao daje BraiZi!l :.'VeUka. cl"IIl"a stiljel1'a nQ kO!j.oj f:1,ve CIPnJ. zel:~vl 1 jedan opasan 5atdlmj.aIk: kod~ je stanova.ou neobH':Il\O!j graCIevim nal'ilk: na dvoraco: •..

Bram! je spore umirao. Na -pomorskim mwpama oor';a.o se calk do laraja devetnaestog v~Eika. Tek prl kraju 18'73. godine, ·karla n(avdga1loT:i nmu uspjeli da pruze kOlnkr tne dokaze 0 polstolanjlll BralZiIla, britamki admiraaitet g'a j zwvP.1jek i0brisao sa svoj~h karata« ...

AlIi, kaJko se mogl0 dogoditi da Sill pril! o Bra'liJ1ut otokiu »'koji iz mora 1zranjlS. i nestalje«, nepootOlj C otoku, vri.jekovima za:okurpljaJle ma.%u rpomoraca i pomorefkrl.h velesila? Nije 1i to Ibiio 'VIUiJlkanSko ostrvo !kaje 'j,e nes1:alo n {rop snable e:rn.1;pdje? nije, m,~a a il'\Sike le:gende U(pravrO to f/vfde,. Brazil 'bio otok kojim suvlladad1 bogO'Vli mora sto su do!lll iz 5vemira?! ...

o misterio:miim otodiantl kOljima SlU vlndall neo.bi&la bica davno u proolooti govore i mnoge leg nd dl"Ugih naroda. Jedno takivo predanje se do dana§njih damn odrialo i u Franowsk,oj.

FiranOUlSkim. riJbarlana [e SlvotieVl'ertleno 'bIJo pomaJf.oO'lalo ostrvo !Bel El, Ikode se, navodno. naila2l1lo SJeveru1() ad Ntiuf3ll111- dlenda. N'ijedrun brod nilkada se ruje uSUiClio <I'll p1'li-stane uz oba!le Bel Ea, jer su ga mbari l pomo:rcl sm trill demonsRdm. Sa ostrva se, nairne, u svalko do!ba dame. ~wa: tiha hulka koja ie pr~,travljilv.a~a i najihralbrlije IjiUde'! •••

Sta. je to talko S1iraweno 1rutnjaWo na Bel BIU?

Mazda v.uil:kaMko· grotlo, koje se sa pu&e nije mOf!'lo ill pl'imijeti? tH, mMina bogava :mora koj:i su !s:pod otoka _m pored njega gradJilii joo jedan svoj grad?!

.Mi, za treml'tail.cnapustknoooael!m! 8vijet p&morSkih legendi. Vrarllimo se u.stvamos:t, u dvadooeU viljek, u vrldeme

'88

Covjekovog prOidora u: svemir, njegovih prllih kor.aka po bezliooom Mjaseeevom 1i1ru.

StJa zapravo znamo 0 mOI1U? Da Ii smo ga potJp!uln.o istrazil:i? Jesmo }i rijeSiJ1i sve tadnf! :kaje klrij'e u svoilm ptavicastim njedri!Il1a? Ka'kve zagoneflke, k<mamo, knij.e morsko dno u dUibinatma. koje oi naljmode:r:nije a.®mske podmomice i amfibi'j e jo~ nisu ~jele d,aposjebe.

Koth ima istjne u Iegendama koje govore 0 morsklm bogovima, neobiCm!im bicMna. !ito su d{}sla u vetrenlm lruglama iz svemi:ra?

Ulko1~k,o S8 pustimo ma§ti i poVljeJlll,jemo da su S8 U proslosH na ramilin ~ mer.i.dijaQlliJma vid:ale neobiene plaanene }gugiJ.e ~to su pres'"..raMljdovale stanovnilke pacifWkih otoka i momare sa laganih. jedrenj'8lk:a, ne treba li onda povjerovwti i u pniOu i:z;vjesnog Teda Kon1rlzera ~ij.u seno avantutu prethodno pomenlUl1i III iSwriji 0 iUlkllE.'ltim ,brodovima?!

U martu 193.2. godine. ~atko smo vee p.isalli, svtjet je potresl'3! jos jed1ll3 'priea 0 urkllatim breJdovima. NaJme, tie godine j e na j edrnom o1;I()]ru u Pacrlf~ku pronaden mornar Ted K0n t,. dzer, koji je pdSa'di anneri~kog broda »DiBlb:lo« ispri~ao nevjetoV'attn'U prd.Cu.

On je kao mornar, tci godine ranije, plovlo na In'gova&:om brOldlll»,taibela l'ejn.«,. Jooji [e noslo :boi:var pa:mruJka. Uvel5e, dvadeset i sedmog dana pu·tovarnja, na brooru se dogodilo ne§to ~udno, lito ni on sam nije znao da objasni, CLtav Prod je, 'naime, bljeStao u bTlko erveno] bojl, Kontdzer, koji [e neMo radio na pallrufbi, pogledao je prema pu~ini. I bio je zapretPaMen. p.UI~jnom prema brodu se val~a;ta nelke b]J~ta'Va kugilia, .nalik na sunce Roja nije zrae],la toplO'tQlli'(l .. I to je biao sve ~lo, je 111 esre1ml momar upamtio.

Nije 1i f;o bila IebjEilica morSkih bogova, kaja se tab ~to omimje u Iegendarna na TlliDgatalbuu?!

U 9vojiOj knJizi. »Beskrajna zem1jaGC viziona.1' i fantasta ,Qverfkra:f:t tvrIdi da su u d·a[e!k:oj pro§losti najlDe()lpienija i najramoHkij'a biea sa nepoMa.t~h pilaneta j)~a ka Zetrn[ji i dub!nama naSih mora gdje su nalazjla privremsna UJfOOi~te~!

OVq, zaista fa:n.ta:stiCina teza i danas ima svoje poklon·ike me&.! ucenim Ijudima. Neki speoLjaUsti Z'B misteni.je bvrde da III postoja.lli spooiJjaJlfli astrod1'Omi za svemillrske letjetice, amfiblj , a l!2lvjesni Rene Flure vecglcKi:inama nudi precl.mu karh,.

89

...

.t

. ,..,

,0 o

~

...

'"

Is

~

90

prema kojo] se glavne haze leteeth tanjira j danas nalaze izrnedu Sicillije ; Ma'lie, zatim u Crvenom more, u Perzijskom zaliv;u. i nedaleko od Bermudskih atoka!

Uiporedo s tim, 07ib.i!ljlIli nClJu1i:nici SoU u'Vjereni da mnogo vece miiSterije le~e na dlnu, U ve'liikim Olkeall$ld1ll drt.libmam;:a . Ser Carls Laufton. engleski prirod:njak. u svom izvja~taju KraIjevskom insti1JuJtu sa ctkeanografiju u Londonn pominje da mn je paslo za rulkom da napravl SiClimike m-orslkog dna na cetill:i hdljade me-tara ispod poy;n§ine Atlantika. Na tim snimcima uOClljivi su tragovi otisaka stopala neikili neobiooi:h - dvonozaca!

Kakvi su to dvonosci sto zive na tim fantast,ii!nim dublnama? Zar, konacno, na dnu okeana, uOtpste mogu da Zive dvonosoi? Ntsu Ii, dakle, u pitanju otisci stopala »bogova morae koji se take cesto POImlnju u legendama?

Na ova i sli·~a pitanja ko:ja zaOlkupljaju mas1nl fantasm zaista je tesko odg'@l\;ToritL iNiaruooicl ISvijeta, .koji su i n'wjpoZivSiniji da p~u$aj'U ra.zja.a:nj,ti misteI'lije vezane za IflIm'1!iIro dno, m.edrwti!m, upozno swte.

Da li samo ZJbog toga sto ne raiS)Jo.laoo dovo[jnim brojem cinjenica? 11i, mO'zda, zato da ne hi izgubilli svo] ugledt da im neko TIe hi prillijepi.o e1ii!kebu sanlatanai'l

Bi10 kako bllo, ani uponno ~e. Ne potvrduju da je u pl'os1osti u morskjm dubinama postojala neka clvll isacija, ali "to ni ne demam1lujlU.

Da Ii je mogucesavremenim :tehlni6lWn dosbigruucill1la izgr3Jditi gllaid pod m~ povrmom?

U Ja!p-a'lW vee postoje konlk'ratni pIlanovi za podizanje fannarsticnreog naseJrja pod morem. Pltanje je same vremena kads ce se poC!etlsa ~raldnjom.

lideja 0 zi',~otl1 Ijud! pod. mocem U SlPecija[no i'Z.gra·t,1enim litradev;inama, mediutbn, nije nova. SjetLmo se da 9U medru planovima »Posejdonovih konjanika«, tajne nacLstioke oraaniz.acije. kOJja je brojala petnaeet hiljada elan ova, mrlazUi :, nao~i podvodnog grada iz kojeg bi se mcalo ne<priikosnoveno vludati sivdkim mormm prostransnvima. U nacrtlma su predvldeni i specijadn! uredaji koji bi, recirno, potapan iern amerlCike ili sOVljemke altomske podmornice kondenzovalt nukle-

rnu enel'gijou dovoljnu za potrebe oijelog grada u periodu 013 - pet h il}adii! godina! ...

91

Analogno tome ~ postav:ljaju pitaJl11je savrerneni fantasti - mije li na ISlianu dlcle;ju rnogao da dode ,i nekc am1ogo prije »A1~val'ajha« - nEika ~o:ma oiN;llizaciaa koja samo ceka po,V'oJjlIllU priiliiiJml kruk-o bi. stamovrtike nase planets pretvorifa u kor~no i'pdkomo rob~je1' ...

N1, na ovo pitanje sa ne moze sa si,gUJ.'1l"lO'SCU od,govoriti.

Rillo hi, za,i'Sta, me nego fallot~~I)IO otkr.iti neki brag takve ci v. iIU"ZIac~je. N'i'SU Ii moMa taj tr,a,g ond zagonetni otlsci stopala dvonooa,ca, sto je ekspedici!ja ser Carlsa Laruftonn ST).;imi;la na ce1riri Mljatde metara l1spOid pav.r\9i,ne A:tlantilka?!

Ill, mclJda ... ?!

ArrneriOkJi eiklspetti za moraku rlo.ru i faU1W vee gcdlnama, u str~goj tajlIl.OSti, pok;Ju.9avaju da ddgoll/'OO' na pit8ll1,je da li na 'VeUkim QkeanskiJm dwbinama i danalS l'v P'lak.i nama nepoomati dvono§ci. Oni su, nairne, u marlru 1962. godilne, na morsko] oIbaH u TaJSma'l1~ji, iprona§U neobibnl »orglllrlJizaa:n« koj:i za!p1I'a"VIo ndje ni biljka, nl zfuvotiu)1ja., Tijelo tog znfliOnetihog »orgarni7JIl1a« blllo je fudnog obllika, duga~k'4ll sedwrn i§i,rdko sest mebara, poikri!Ven-ODlBlrom vrst,om knz;n~; b z ~1ju, bez usta i sk!Bleta, oflpormo na vaflru i hemiljSke s~nnc , Nj g<wo meso, U'koliko bi se llIEllpSte tako rnoglo reCi, POO$j a~o je na gumu I a bl!l:o je bijello poput Slonove kosti!

.Ted:m ad a.meTi&ih e!kJsperata looji [e ispltilvao :rni5;terioZII'li l>o[1ga,nirlam« sa dba:le Tasmanije, prirodnjnik :Bn.l5 Malison, dosao je detalJnijjm ispi,tivanjem do 'neQbilCnog zatkil~uO.ka: or,garni~aJm nije nt od gmme, niM [e SaJStavljen po b!11o kQjoj do sada pozm'lItoj fo~U, vee jeizvansvaJk.e standudne kJl.asi:liiik.aclj e'l

o ~emu se zwpravo l'adillo?

NUs li pomEmtUti organiza:m i7JbaciJl0 more sa cmih m,d.s.te,ri:02lIlih drubina na looj:iim,a su snim1jeni tra:govi SitDpaila dvonozaca?! Ra~umnj,h d'VolIlozaoa, iiH?

, 92

MAGICNA SVJETLOST KIJUSIJA

o Kako je nastalo vatreno poluostrvo 11 Kaspijskom morn <) Zasto poklonici jedn.e perzijske religije obofavaju vatru o Da Ii je postcjala neobiena morska zmija ,koju u svojim djelirna opisuju srednjovjekovni prirodnjad Olaus Magnus i Konrad Gesner <) Svjedocanstvo profesionalnog pilota Stjuarta Bareta 0 Uzbuna u argentinskem zalivu Nuevo o Do kakvih saznanja su dosli pomorski eksperti o Zatvoreni sastanak americkih vojnih struenjaka o Sta je potopilo amerieku atomsku podmornicu »)Trese« o Zagonetna

svjetlost Tih.og okeana

Postojao je jedan poluotok u Kasp'ijskom moru, prije ne-

ih dvije hiljade godina, §to je desetljeCima ~ustavljao dah mereplovcima i raznim pustolovima, nagane6i ih, uvijek nanovo, u bjesomuCan bijeg. Iz poluotoka je izbijcf\1o stotine pla- 11'1, nih jezika, nebo je gOl'jelo;- odjekivala je potmukla tutnjava,

more je unackolo kuhalo .i:;zbacujuci na POVl'Binu mrtve ribe.

Bll,a je to najstraviiSnijla slfka pakla na zemlji i mom.

93

Nikada niko, ria blast, nije saznao otkud l!vatreno poluostrvo u Kaspijskom jezeru, kada su se ugasdli plameni jezici i koliko, zapcavo, ima is1fune u [ednom predanju SID tvrdi da su zemlja i more planuli u t\lrenutku kada se '»'nebo otvorilo i zlatna rrrunja, uz strasnu ek.sploziju, udarile u tlo«.

Sve seto desavalo u davna vremena, I izuzev mitova' i legendi, nisu nam ostaIi nikakvl drugd dakazi. Ali, u tome tajnovitam dijelu Perzije do dana.'> se zadrzala I jedns. neobicna religija. Poklonici te r~1igije obozaVlaju. vatru, a njlhovbog se zove ~ Ahuramazda:.!

C"Qdesni perzijslci poluotok i Iegende vesan za njegove »ognjene godme«, tesko da hi pobudili lnt resovanje naucnog sV'ijeta da se posljednjih godina sve cesce ne govarl a neobicnimpojavama sto se dogadaju na nazntrn morsklm meridijanima.

Mora i okeani naprosto »gurtaju« brodov , nestaju i podmornice, pojavljuju se neidentif!.l<ovani plovc'l objekti, a ave [e vise Ijudi koji tvrde da se u mezsklm dunln rna nab:zi i baza - misterioznih Ieteeih tanjdra. Istovr tn no, jedan engleski prirodnjak, ser Carls Lawton, usplo je da snimi tragove otisaka stopala dvonozca rna dnu Atlan,ui<a - cetiri Ijihade metara ispod povdine!

Kakvi su to dvonosci SiD zive na trim fantostlWm dubinarna?l Kakve sve tajne kriju morske dubine na • planete?

Ova pitanja prije nekoliko mjeseci postnvlll au navina~~ znamenilim svjetskim prirodnjacima. I doblLl u odgovor kO,ll ih nije odusevio:

_ More je 1'0 mnoge (:emu ruaUtt na kosmca: sto ga vise

ispitujete, otkrivate sve vise tajnil ...

Da, upravo tako. Morske dubine su svojevrsna misterija i danaSnjeg vremena.

Najnevjerova:tnije price sto su kolale svijatom porhujalih vijekova bile su, kao po nekom pravilu, vezan za more i morska cudovista. Dugo vremena, ne bez razloga, pomorci su smatrani i za najhrabrije ljude, a 0 njihovlm £antastien,i:m pustolovmama pripovijedalo se na svim paralelama i meridijanima.

Najpoznatije srednjovjekovne knjige 0 mQrskoj flori i fauni »De gentiibus s.eptem:trhonaLibus« NOfvezanina Olausa Magn'tlsa, i »Istorija ziyoti.,aja« Svajcarca Konrada Gesnera, koje Sl~ stampane U scsl).!aestom stoljec.u, i dana.s 1zazivaju intel!eSiOVa-

94

nje nauenog svijeta, Obojica prirodnjaka su u sv:ojim djelime opisali i nevjerovatna morska Cuda ~ su se, navodno, vidjela na morskirn puCiinama.

Od svih cudovista oojvi.'ie prostona su posvetili morskoj zmiji, za koju su tvrdm da je duga aka dvrije stoUne metara, a. Siroka olsosest, da ima clanke;vito tijelol prekrivreno sv:jetlucavim Ijuskama izmedu kojcih su izpijale nijetke dlake, i da su joj oei bile plamenocrvene bOje. Zmijl~ je, prema tvrdenju dvojice srednjovj'ekovnih prirodnjaka, u mjeseCinom obasjanim noeima napadala brodove i odnosila kompletne posade, a norveski mornari su prlCali cia neman ima i ne~biCp,u sposobnost & gmiZe kroz kopnol

MilignUS i Gesner 5U U opisu morske zmij e doj51lJa bfli detaljni. Med:utim, savremene prirodnjake zbunjuje tvrdnja 0 Clankovitom tijelu, jer je to kod zivdh billa anatomski nemoguee, ZnaCi Ii to da je morska zmij.a pl'oizvod maste dvojice u&:nj alta koj i se rnedusobno nisu pozna vah? I ... ni, ukoliko je vee postojala, nije Ii to onda bio neki misterioznl plov,eci 'objekat bogava mora 0 kojima govore drevne legende svijeta.i?! ...

Da Ii u mracn.im morskim dubinama i danas Zive morske zmije koje su prestravljivale srednjovjekovne moreplovce'l Ne, dabome. Medutim .••

SVjedoeanstvo koje [e 12. februara 1965. godine u n:ovoislandskom nta.'U~nom easopiBu »Pogled u svemir« iznio izvjesni pilot Stjuart Baret, pobudilo je veliko interesovanje istraziva~a tajanstvenog morskog dna. Baret je za vrijeme jednog leta avionom DC-3, msko iznad obale svjeverolstoeno od Helensvila, do~vio veoma uzbudljive casove. On je,naime, iznenada na morskoj povrSini ugledao koniure nelwg neobicnog dugog ploveceg objekita. Vjerujuci da se radi a ogromnom kitu, smanjle je brzinu i spustio se nisko iznad pueine, I tada mu je zastao

dah ad iznenadenj a, .

- Neobicni objekt sto je plovio - pl'ieao je kasniije nevinarima pilot Stjuart Baa-at - bio je savrseno simetrienog oblika, i pogodan za plovidbu. Bio je izraden od svjetlucavog me- 1ala, ali sespolja nisu mogla vidjeti nikakvd mehanizmi aa pokretanje i upravljanje. Plovila je bilo dugo oko trideset, IS' Siroko aka pet metara, a njegov oblik nije odgova.rao nijednom poznatom tipu podmornice! .••

Za.!ito podmornice? Zar se radUo 0 podmornici? ' •.

95

- Vjerovatno. J,er upr.avo karla sam se nasao mad zagonetnog objekta" on [e zaronio. lstog trenucka kazaljke na avienskim uredajima ludo -su za'igrale. Pokusao sam daga POSIDiiItram jo~ sa manjeg ostojanja., ali je an u tren oka nestao u morske] tami! ...

o cemu ae, zaprave, rouiHo svijet, na zalost, niklada ,niie

doznao! - .

lvled:lltim, pricom Stjuallta Bareta ne iscrpljuju se i sva svjedocanstva 0 postojanju zagonetnih podmornica .koje ne pri~ padaju. rrijednDj drZavlina~e p1arnete.

Plisjetimo se vijesti koje su nas uzbudivale sredinom februara 1960. godi!ne.

Tih dana, posade brcdova argentinske ratne m.Q:['DlQrice, sto su plovile z:alivom Nuevo (1300 kHometara juino ad Buenos Ajresa), prd.mijetili S\1 J/l.ekoliko m~teriozn:ih pedmetniea. Odwah je daJt alarm, i u zaliv su baeene {Selliene mre~ kGje' su upo,trebIjavane u Iovu na podrnormce. Istovremano au u poroa.c peavane i americke snage,

I, evo stas.u o rom zagonetn@l;n o.ogadaju javljaIe n.ovinske agencije:

17. ja:nuar (Rojter)

»Axgen.t:il'l$ko minisfiaxstvo incstranih poslova predalo je flatu ambasadortma 23 zemlje, u kojoj se postavlja pdItla.n.je da 11 neka od nepQ:znatih podmornica u zalfvu Nuevo pripada floU njihov:ih zemalja, Mlnistarstvo takode zaht~jevla Qa se podmor-. nieama, ukol:i,){Jo pripa.daju jednoj ad zemalja. koje imaju diplomatska p:redstavnistva u Buenos Ajresu, naredi dase d.den:tifiltuje ked I2rgentinskih vajnih vll<lsti.

Odgovee na ovu notu, koja [e upucena. 13 febru&ta, dalo je do sada. sedam.naest zemalj.a. gvi od:govori au negaltivrri ... «

is, j.a.nuar (Rojlter)

»Predstavnik americke ratne mornalI'ice izj1alVIO j,e da.811 SAD uputile u Argentinu trmae;st pomo:r:skrl.h stl'uenja.ka., keji ee pomagati u rukov:mju specijalniim aparafrl.ma ato su .. ea ovaj Jleobi!ni slucaj dopremlj,eni iz Sjedinjenih Ameri1!kih ntb-

110 ••• «

S'b1!L se u rneduvrernenu zbivalo u .zalivu Nuevonije te!lko p:retpostaviti. Argentinski i americki pomorski vojm stl'l1~l1I.jaci 'I, tvor:ill su sve izlaze ka otvorenom mOTU, Tajans~vene pod-

'I

5ve m!.sterije s;wjefa

9'1

mornice I(u~oliko se 0 podmomicama ramIo?!) naJle su se tai~o U teskoj situaciji za bijeg.

Utim &iso¥lma Argentincd su posade podmornica pO~Vlaili na predaju. Ka,kD odgovor nisu d.obili, uputiJi BU upozorenje da ce, ukoliko se ne predaju i ne lzrone na povrSinu; upotriiebit; speeijalne dubtnske bornbe, Posade misterioznih podmornica ill na ovo upozorenie nisu odgovorile. Zatim [e dat signal 11a se pace dubinske bombe . .Nekoliko Qa5ova. odjekivale su straviene eksplozije u zalivu Nuevo. Ali, sve je bile uzaludno.

Tajanstvene podmornice su jednostavno nestale bez tragal Kada su dignute ccl.icne rnreze, argenruinski i am.ericki vojni eksperti bili suzapanjeni. Nijedna mrez.a nlje hila probijena, oak nisu bile ni osteeenel

Kako BU se izvukle .iz obruca za koji se do rtada vjerovale aa je savrsen? Da li su opste isplovile iz blokiranog zalwa, iU? ...

Specijalni uredaji za otkrivanje podrnorntea, koje su sa sobom donijeli americki V(}jni struenjact, rcglstroVlaii su nestanak podmornica! Ali gdje BU nestale, to je zauvijek ostala - tajna!

Nisu Ii neidentifikcvani ploveC:i ohjek1.l sa dna zaliva Nuevo dmali sposobnost ltoju su srednjovj kovni prir0dnjaci Magnus i Gesner pridavali morskim zmtjamr - da gmizu krcz kopno?! ...

BiIo kako bilo, riovinslra agencija A"P je 25 .feb11lara 1960. godine objavila vijest koja je stigla iz Buenos Ajl'esa:

» •.•• Zv.anicno je saopsteno da su okoneane epenaeije protiv misteraoznih podmornica neposnate pripndnostl, !ito su uoc~ne u zalivu Nuevo.

Jedinice argentinske vojne mornariee, koje au I.1.Cestvovale u ·traganj:u za podmornicama, vratile su se u :>voje haze i nastavile uobieajene manevre u Juznom Atlantiku ... «:

o m.iSte~iji iz argentil11;kog zaliva Nuevo r)Jije se dugo naga(1alo, [er su je u zaborav bacili novi, n:i!:ita manje zagon.eli:ni dogadajii..

Prvo SU vojni struenjaef amerteke ratne mornariee dovedehi do bjesnfla. U J:<jRl'ip~lkom moru l'.:gi.btrovali su prisustvo neke podrnornice na dub'ni od ISO metara. Kada BU bacil; nekCiliko tona dubinsklh bambi, pcdmornica je - kako stoji u

98

zvantcnom i?Vjenaju 0 ovom dogada:ju - neatala neshvlltljivom brzinoml

Kakva je ,to neshvatljiva brzina'l r •••

Druga nrlsterija od1grala se u septembru, 1'960. gOOine.

Australijski ratni brodovi ustanov.ili su u hlizini Sidneja, na dublni od 150 metara, prisustvo nepoznate podntornice.PokUSali su ;je zarobiti, ali ana [e, nakon nekQtiko dana, jedno.stavno i!cez1a!

Gdje, it kako?I ....

... A enda se dogodUo eno ato ie potreslo ~itavu Ameriku: u samoj njujodk(}j luei sa nepoznatim podvodnim ploveefm objektom sudano se ogramni tanker llAlkaid«1

Tanker je pretrpio znatna oltieeenj.a, a zagonetna podmornica, kao i vise puta ranije, nestala [e bez tragal

Da Ii je hila u pitanju podm.ornica'll' ...

Godinama kosnije, IlIa. raznim pcmorskirn maridijanima, u Tlh0m.okeanu, Indijskom" na At1antiku, ,oko Bermuda, Filipina, na Artiku, oko Havaja i na mnogim drugtm mjestinta vidani su misteriozni ploveCi objekti,.Sto ne pripadaju nijednoj drzavi l'JJa~e civilizacl.jel

. 0 neidentifikovanim podmcrnieama koje vrSljaju morima, morsklm dubinama, hmedu kontinenata, raspravljano je i na jednom zatvorenom sastan.k.u najpoznlilltijlh amerit!kih pomorskill. ekspenata, Nakon tog sastanka, ~Zana je i konferen.cija za Stampu, na kojoj je jedan struenjak uvjeravao novinare da se ne raw ni 0 kva:kvim podsaamieame, ali je preeutao odgavor na pitanje 0 cernu se, zapravo, :tladi ..•

Naravno, to je jos viSe zbunilo znatiZeljne novlnare, pa su svoju pafuju sljedeCih mjeseci i godina najviSe skoneentrisali na noobja.snjive pomorske dogadaje. A povoda za ptsanje i nagadanje imali su zaista dosta,

Frvo su se sjetil!i dogadaja koji se edigrao 12. februara 1.959. godine, ka~ [e neko, ill nesto, luZno od Njufaun~enda presjekae debele i do};)ro obezbjectelle podmorske kablove!

Cetiri godlne kasnije. ,ta~nije desetog aprl1a 1963. godlne, lznenada je potopljena americka atomska podmornlea ",Tre§e«, koja je krstarila Atlantskim okeanom!

.Kako [e potopljena »Trese«? Ko ju je potopio? Zasfo ,nije ,I orlivala u, pomoe brodove kojisu plovili tim podru~jima.? Za['

911

se potapanje dogodilo taka munjevUo? Sta a svemu tome .zna amerieka ratna mornarica?

Pitanja ... p.itanja ..• pitanja ..•

Nakon ovog miterioznog dogadaja, jedan americki list tvrclio je da raspolaze autentienom i.zj'avoro izvjesne povjerlJive osobe bliske visokIim. vojnim krugevima, kl>j'aje, navodne, izjavila da je posljednja poruka zapovjednika atomske podmornice »Trese« doslovno glasila:

y; • •• N alazimo se dvadesetak metara ad morskog dna ...

Svuda unaokolo vlada besprijekorna tiSina ; ,. PJovimo naprijed ... USkOfO oemo bip na.,. Ali kakva je OVO buka? J ••• Primjeeujem svietla .. , Ali, zar je to :moguce? Zar je'moguce?! ... Na evim dubi , .. Auuu gotov;i smo. , , Togo •.. «

I to je bilo svel

Kakva svjetla je .to primijetio zapovjednik »Trese« na fantasti.cnim dubinama kojima je plovila aeomak podmorniea? Otkud teliko cudnj,e u njeg,ovom glasu?1

Odgovor na ova pitanje odnio je sa sobom u - smrt!

Ali ni sa ovim dogadajem ne dscrpljuju e i sve nerjesene zagonetke vezane 2Ja 1aj.anstvene morske dubine.

U svojim djelima Amerikanac Serdz Hatln detaljno .pise I) ostaclma fortiiikacija. neke iscezle rase kaja j' ' nekad, u dav:na vremena, zivjela na ostrvfma duz Santa B rbare. Pominje i senzaolonalna otkrica arheologa, pronalazak ogromnih kru!nih platoa u pustinji Mahajev, koji su prekrivenI n o1oicno tvrdom supstancom sto podsjeea na staklo, i pav zuj ih sa neobienim fenomenam- is ne taka udaljenog mOM, poput nekog signala, jos uvijek, s vremena na vrij,eme, bukne pla:r:n n pun tazn:oHkih· bojal

Nisu li to neki signali upueeni nestalo] Ijudsl{oj rasi, pita se Serclz Hatin,

Sign:alil? . , .

Ali ko to iz ma.rSkih dubina ~alje si.gnale bicims. sfJo Dve na Zemlji? Mazda ne~a jos uvije:k neotkrivena dvi1izadja sa dna okeana, a kojo] U svojo] knjizi »Beskrajna Zarnlja« pise vizionar i fautasta Laverkraft? Ill .. ,?!

Nedaleko od Kumamota, na [apanskom ostrvu Kijusio, svake gcdine u no(:1 izmedu 31. jula i L avgusta po starom kalendaru, doga'oaju se zadsta neobicne stvsei. Cim zade sunoe,

100

j okolinu prekrije blaga fJa.ma, sa m:ol"skog dna pOOle da izbij.a neka magifula svjetlost narancaste bOje, kojla: traje sve do prvih suncevih zrakal

Eksperti za fenomene nalaze za »Siranui«, kako Japanci naztvaju neobicnu svjetlost, samo [edno jedino obj1aSnjenje: neka nepoznata rasa iz kosmosa, koja [e nekada na&tanjivala morsko dno na Zemlj,i, na taj llIamn nam 'ze1i ne~1lo da kaze I ... Mozda, kako je doSla i gdje se sada nalazi? ... ill, pak, neste drugo?l ...

101

SIGNALI SA MORSKOG DNA

o Sta je vidio pilot Jokomo Siu u vodama Osime o Tvrdnja [apanskog naucncg casopisa »Braders« <> Ko je sahranjivan u grobnice ukrasene cudnim 'kruznim oznakama nalik na leteee diskove o Odakle dolaze i sta. proizvodi »Kanonadu Barisala« o Neobieno naredenje Ministarstva rata Velike Britanije o Do kakvih saznanja je dosao Zak Kusto o Fantasticne tvrdnje rneksickog paleontologa i arheologa Monteza o Da Ii na planini Sasta po-

stoje tajne baze »sinova vatrenih ptica

Tog dana je Jok0mo Siu iz vojne baze poletfo neubicajeno kasno. Bilo [e 20 sati i osamnaest mlnuta kada se sa pi.ste vlnno U mracno nebe. Sada je vee petnaest minuea proteklo od tog tr nutka, i Jokomo je mrzcvcljno bakao gumu proklinjuel avtj ciju i svoje obaveze. Ni ove godine neee sti6i na vrtjeme, ka- 1(0 hi sa svojorn suprugom u nekom tihom noenom lokalu prorlavto godlsujicu braka. To ga je razdrazivalo i dovodilo do

hJ snila. .

Jakomo nemarno bad pogIed ispod aparata, Dole su tajantveno svjetlucale vade Osime. I tog trenutka se dogodilo nesto

II obic-no, sto ga je zbuniln i paralisaln njegove misli. ~

lOS

Nisko Ispod njega. poput prlvidenja, »otvorilo« se more.

Zattim se uz muklu ekspl00iju dz morske pjene vinulo nesto nalik na srebmi disk.

Jakomo je mehanCki ukljucio radio-uredaje, Javila se baza: - Nalazim se juZno od Tokija, iznad Osime .. , Ispod mene leti neUo nalik na Ieteei tall,jir ... Izronio je iz mo-ra ... Sta da radim ..• Prijem ...

Nekoldko sekundi bio je prekid. Potom se jlaivio promukao , muska glas:

- Pram ga na odredenoj razdail.jini ...

Jommo okrenu aparat u desao, Ii n;;lde se iza zagonetnog ddska ~to je letioka otvorenom rno'ru, Istovrernene je obavjestavao komandu vojna bla/Ze:

- LetjeHca mijenja boju". Postaje purpurno crvena ...

Sada je naraneasta •.. Pojaeava brzinu ... N mogu viSe da je praltim .... Brza [e POPUIt rnunje ... Vi!e [e ne vidim ..• Ni instrumenti je vtiSe ne reglistruju. , . Stla. da ~adim7 ...

- Vrati se u bazu. . . Potjeru. ce n.astavli.ti lo'Vci .. , I ani su registrovali neidentifikovani lete6i predmet •..

Jokomo okrenu aparat, Ali te noCi za njega nisu prestala iznenaCienja. Kada se nasao u boli.zJini O~ime, pi(u!lJi:voje pogledao mjesto or1aJIde se pojavio neobi~an disk. I ponovn je bio zapanjen. N a dnu mOTa n~to je - gorje,lo t Svuda unaokolo pruzao se fa.lIltasncan prlzor: more se plI'esijaval.o u raznim nijansama naraeaste bojel

Zagonetna svjetlost, koja se vee godmama U oolJ'edenim Ijetnim noCima pojavljuje sa morskog dna u mimim vodame Japana, .zbunjuje i najve6e pomorske ekspert . lNeda.1eko od Kumamotil, na ostrvu KijuSio. 0 ceml1 smo vee govorUi, svake gcdine u noei azmedu 31. jula i prvog ,avgusta po stuom kalendaru, sa morskag dna .,POene do izbija neka magifna 5vj.etlost naraneaste boje, koja traje sve do prvih sun~evih zraka,

Slican fenomen, kako se QSVjOO,{Icio i ja.pBnski vojni pilot Jokomo Siu, javlja se i u vodama O.§ime. Jedd.na rIl.zlika izmedu ovi:h mlst!erioznirh pojaVia jeste u tome sto se iz voda OSim.et prije nego sto sepojavi tajanstena sVjetl05t »fuanui«. pojavljuje neidentifikovani leteCi predmet n'alik na dlisk kojeg su Japancj uspjeli cak da snime i fotografskim apar.atom!

Kakvta je to svjetlost soo izbdja iz mora? Sta. (ko) je pro~ izvodi, i kome je upu,eena.? Nisu li u pi1lanju neld neraZ1lmlj~vi

104

si~nali u:pu6-eni bitillna §to zive oe Zem1ji? Ko upravlja neidentifikovanim lete6ini objektom kaje »llans&ra« ll);arsko dno a blizint Osime? Komepripadaju i kuda nestaju?

Eksperti za fenomene ovako objaSnjravaju .siranui« svjet~ lost: neka neposnata civllizacij'a iz kosmosa, koja je nekada nas,tanjivala marsko dna na Zemljd, na taj niaCin nam teli da saop~ti 21a~ro se poncvovinula u svemir i gdje se sada n-a}.azi! Istovremeno, [apanski casopis za n.aruku »Braders« tvrdi da Z3- gonetnu svjetlost prouzrokuju magnetske radijacije lroje sti!u iz svemira.

Ova teza, ma kohko je naucniei prihvataH kao [edino mogueu, stejl dosta na staklenim: nagama. Jer, ukoliko [e u pit a.nju magnetska radija'cija, za§to se :tSlranu.i« pojavljuje uvijek u iste dane u godini.? Zasoo ne sdja l!eliCe? Kako se u svemu tome obja.§njava pojava neidentinkovanog leteceg pre<imeta? Da Ii je i njegovo mjesto u fenamenu magnetske radijacije?!

Dak.aiko, nij,e Ii ne moZe da bude. Dakle, mora do postoji jas neko objamjenje. Ali do njega, izgLeda. na,uCniei joi nlisl:l dosli. IIi, mozda, jesu.?Zasta onda cute?! ..•

Fenomeni sli~ni »Siranui« svjetlosti avojevremeno su se j.arvljaIi i u nasim kra~evima. Ali ne na moru, vec- na kopnu, U okolim liivna, Glamoea, Kupresa i Duvna i dan as postoje predanja koja tvrde da je u odredenim ljetnim noC:i.tna iz zemIje izbijala neobic_na ,svjetlost nalik na vatru .. Ljudi su vjerovali da ta sv:jetlost obiliezava mjesto gdje je nakada neko zakopaa ogromne kolicine zlata, pa su mnogi sa lopatama u ruci kasnije mjesecima prekopavali ta podrui!ja. Naravno, zlato nikada: nije pronadeno, ali se svjetlost i daJje pojavljivala! .. ,

AU vratimo se ponovo na Ilaleki Istok, u krajeve koji trenutno nude najveCi broj nerazjaSnjenih misterija onaAeg vremena. Vratimo se na roSl(j3lIlstvene otoke Kijusiu i Oilimu.

Za Ijubitelje mister.ije, ova ostrva nude jas nekoliko ;t.ajni.· Iz kog vremena policu i ko je sahranjivan u neobiene grobnice ukrasene eudmm kruenim oznakama, s10 Lice na leteee diskove i iltosu obojene jarkim bojama n>al1ik na spelwtar l>tajanstvene svjetlosti izmora«? Sta predstavljaju Jomoll-figul'e, neobicno modernih oblika, koje neodoljivo podsjeeaju :na praistorijske

stronaute koji su dosH lz svemka? N.isu Ii toostaci neke clviHzacije sa dna okeana a kojoj u svajo knjizi »Beskrajna ZemIj If govori vizionar i fantasta Laverk.raft? DEt Ii, kon.acno, bi6.a

100

anatomski nalik na Ijude, uopste mogu da .mve na morskom dna? Sta S11 do sada otkrili nauCpici?

Kako je nedaveo j1a.vila novinska agenci,ja Kjodo, j8Jpanski biolozi vee odavno rade na kOIlS!trukeiji vjestaakih skrga~ koje bi covjeku omoguclle da boravi pod vodom boz ogranieenja, kao riba. UspJeh nije izostao, pa Je nedavno ova konstrukcija isprobanla'. To prilworn. prvi i50vjek koji je istinski. »disao na §krge«, proveo je pod vodom citavih pet sati, udisuci iskljucivo kiseonik .izdvojen 'iz same vade.

Vje§tacke .§krge ni malo ne lice na prirodne: to je, u stvarl, hermeticki zatvorena komora, opremljena baterijom ploea, ad slojevitog silikOl!a. Kiseonik koji· ove ploce upijaju iz vode, sada vee u gasovitom stt~ju dospi:jeva unutar,U komoru, odakle.ga&>vje~ Bt>rm.alnO u.di.§e:1

Sndeel po ovim ek$peTimen.;tima nismo dal ko od vremena kada Cema Zal".oni,ti u mraCne·duhine mora kako bisma dole gradili predivne gradove u kojim.a. ce nove generacrie Zivjeti svoj Evot!

Pa k1ada je vee mogu¢e zivjeti ns morskotn dnu, za~to to ~jje mogla i neka tehniclti daleko savl"senija civilizacija· koja n,as je posjetili II davna vl'e,mena? A da ]j n.«~ je, zaista, posje'1ftla.?

Otkri6a do kojih ,posljednjih godina dolaz arheolozi.i~pI1i .. rodnjaci to donekle potvrduju, I jos nesto, 1: slto [e uopste tvrditi da trenujne na Zemlji zivimo dedino mi. Jel', kako obla~niti poj_fI<ve Iet.e6in t.aa:nj:ira, tajanstvenih podm:orsktih plovecih objekata ~ neobicnih_ signala .sa morskog dna,. za koje je utvrdeno da su vjeStaCk:og porijeklla.?l

Ako Iegende i plledanja 'mogu da PQslule kaQ vjerod0sflojni po"kazatelj;i, onda je··za~t!lo .. mnogo d.okaza da su 'na~u plartetu pasjetili gosti iz svemdrra.

Na japanskon» oatrvu Hokaido I danas zivi legenda'o. putn:icima lito su doilli sa-aeba u blistavim rlamcima, ·rheoDii!nim bicima oct kojdh su domosoe! nauCili. bezb.roj k6risnlh stvari. Tragovi tih nebeskih. posjetilaca prisutnl su u mnogim krajevtma Japana, NlA pri:mjer. sedam figura koje-·s·e drze za ruke i pIesu ispred simbola Unlverzuma," ill cudna silueta iz eije se gla ve Siri a1Jav sistem antena I

Sliooa legenda·Zivi i u jednam ·drugom kTalu· Azije ~ u Nepalu.

Jednom davno, kaze se u njoj, dolina Kia.tmandu bila je duboko jezero puno otrovnih zmija, Tu se, u himalajskorn lutanju, zaustavilo jednohozanstvo iz Kine, ZVIID.O Malldzu§l'i, kcji se tTi dana i th noei molio Iokalnorn ognjenom hindu-idolu Svajambunatu, i sa strpljivom revnoscu i sto hiljada cvijetova osvojilo njegovu rneenu blagonaklonost. Potorn [e M~ndzus;ri. dobivsi snagu i ovla.§cenje, p.resjekaa macem(!?) st.jenovitiokvir na mjestu koje se i danas smatea svetim, i tako pustio vade da oteknu i otrovnice da pobjegnu. U taj dolini kasniie, udareni su ,teWe1ji glavnog grada Nepala - Katmandual

Ali, Iegende ipak ostaju Iegende, tesko ili je shvatiti kao fakta, jOs teze na njima zidati naucn1aJ'miSljenja. Zbog toga, napustimo cudesni svijet predanja I krenimo u vrijeme kada su na Zemlji stvarant prvi planovi za let kroz svemir. Vr.atimo se u ljeto 1954. gociine ...

Carr;lbni svijet mOTskih du.btna kTtje mnoge tajne ....

106

107

Osamnaestog [ula te godme, ~akoj e kasnije pisao j edan od najtiraznijihhstnva »Zemlje izlaz.ec.eg sunca« »Jaipan taims«, posada jednog japanskog breda zabiljezila je zaistJa ne.obiean f~nomen. Kada je prod pr.olaz1o ist.ocna ad Sahalina, sa morskog dna poeele su da dopiru potmule eksplozije kaje su odjekivaleu r-avnomjerrsim vrem.enskim intel"valima.

Posada je u poeetku pretp-ostsvlj ala da se rad~. 0 deto~~mjaroa k.oje proizvode sovjetski rami brodovi za vtlJ~e vjezbe ali kada su ustanovtli da aka njih miljama unaokclo nema drugih brodova, eksplozije su pripisali 3vi.onima koji probijaju zv:uCni. zid. Medutim, i ta pretposliavka pala je uskoro u vodu, jer n1 aViiona nije bilo u okolini.

8M je onda tutnjaLo na morskom dmr, iU u zraku? Zasto su se eksplazije cule u od,redenom ritmu, poput signala? Sig-

Le S'U Ii u davnoj p1'o§tostt. na Zemlji !ivjelt olHtkvi gu~teri -

c5udovi.§ta..?

108

nali? Opet ani? ... Da Ii su zaista u pitanju signali i ko jh§a~ lje? I ...

Price a zvuenim signa1ima koje su culi mornari sa japanskog breda nisu se oi stisale, kada j,e svLjet potreslo jo~ [edno svjedocanstvo a neobicnim rrtrnickim eksplozijama. J'Os [edna posada [apanskog broda ;registro,vala je detonaeije u trenutku kada je prolazilla nedaleko od ostrva Hokaido, a u drugom dljelu nase planete, u Sjevernom ledenom mom, gotovo iden,acne »signale« slusali su mornari [ednog sovjetskog broda. Kapetan tog aroda podnia je i zvanlean izvjeStaj 0 neobicnim detonadjarna koje je dugo slusao aa vrijeme plovidbe u oblasti Sibira.

Ocigledno, zagonetni slgnali uticali su da se u svjetskoj starnpi razvliju mnoge polemike. Naucnieima je najcesce postavljano pitanje - odakle dolaze eksplozlje; iz mora, sa, kopna ili iz _ zraka? Zatim ko ih (sta ih) Plt'Oizvodi, i zasto se cuju u odredenom ritmu, sto Jl.Odsjeca na zvuene signale kojima »neko nekoga 0 neeemu obavjestava({'?

- U pLtlaillju suo prirodal fenomenli - tvrdili su eksperti, ali ni sami nisuznali da objasne kta.ko nastaju, sta. jh prelzvodt i gdje nastaju.

Istovremeno, stampa je zabiljezila" izj,avu i [ednog sovjetskog moreplovca iz Vladivostoka:

-- Nekoliko puna sam. imao priliku da slussm tajanstvene r-ksplozije, i po mom misljenju ne radi se ni a avionima koji prohijajuzvucni zid, n:i a bombama, ani ° pomorsklm manevrima neke zemlje ... Mazda ih prouzf.okQje neki lete:C.i tanjir ili nesto drugo! ...

Izgleda da su »signali« registrovanl i u britansktm vodama, j r se pouzdano znJa: da je svojevremeno britansso Mmistrestvo rata naredilo tsrragu 0 tome fenomenu, ali se ni tada, a n"i kasnij et istinski razlozi nisu us1lanovUi.

Ljubitelji drevnih spisa pronaSli su da se ova pejava pominje jos 1865. godine pod nazivom »Kianonada Barsala«. Ime j dobila po nazivu jednog sela koje se nalazi zapadno ad u$ta O· nga, gdje je prvi put registrovana i detaljno oplsana,

Pomenimo, na kraju i misljenje nekih vizionaIfa i fantasta koji tvrde da eksplozije im1livaju kosmiCki brodovi prilikom pr laska iz malih braina u mnogo veee. Ali, kame pripadaju Li brodovi? Zemlji, svakako, ne .. Nek~j paralelno] civilizac_jjj

109

ili nepoznatoj dvilizaci.ji sw sejo! uvijek skriva negdje u mracnim okeanskim dubinama?! ... Moida »bogovima.« mori1 sto BU d,p§]j u vatrenlmkuglama, o kQjima govore mnoge legende 'Svijeta?! lli nekom drugom?I ..•

.. , U svjetlosti Laverkra1otovih tvrdnji 0 posjeti .nepoznal;ih biea sa udalleniil pllaneta, sto su napuCiJi morsko dno, veoma je zanimlj!va biogradska 'Iegenda 0 ratniku na bijelom konju soo svake godine, na dan kada je 1126. godine razoren kraljevski grad, ustaje s morskog dna i u kasu obtgra luku kako bi se uvjerio da njegov grad ponovo 11Vl 11 slozi i Ijubavli.

Zdto je pjesnik svog ratnika. poh.ranLo na dno m-ora, u negosLoljubivomj tajanstvenom svijetu? Iskljui!eno jet dakako, da je mcgaoda zna cia se »lavantura na~e protGplazme« krije u plavicastima dubinama, da je iz njedaravode iznikao iivot, Zar bli. bilo logi~o da biogradski ratnik :!ivi u nekcm bogatem maslinovom gaju Hi u mirisl1im poljima kadulje i ruzmarlna?! ...

- Kakve sve tajne kriju morske dubine te~ko je .reci - tvrdi :2ak Kusto. - U svakom slucaju, vrijeme lee pob.zati koliko smo malo znali 0 njemu i da na n-Jegovom tajanstvenom dnu ne five samo alge i ribe! ...

Kada SU, raaI1adujuCi ovu misao, nOvinari UpUali poznatog istraZivaea mora ita to JOB pored algi i riba !tv! na morskom dnu, on se zagonetno osmijenuo, i odgovorio;

- Nlsam siguran. Plitajte Denikena, m.oida on .zna! ....

A zna se da Erih fon Deniken It.vrdi da BU Zemlju u davnim vremenima posjetili gosti izsvemira, Zna~l lito da :i. 2ak Kusto vjeruje u tufanta:stiffilu tezu? Krije Il morsko dno kljuc ;rjeoonja mnogih mliste.rija. danasnji(!e? Sta i koliko 0 rome zna

Ku.sto?!... .

Na ova pitanja zaista [e tesko odgovoriti. No, poznati meksicki paleontclog i arheolog Montez vee godinama nudi i »au-

tenttcne« dokaze da nismo sami Zivjeli na Zemlji! .

- Clo regdon izme<!u rijeka D!ajla i Sent Dion - kale Montez - pokriven je rtiSevinama spaljivanih gradova i kraterima prouzrokovanlm vatrom, dovolmo vrelom da 'isto·pi svaku stijenu i svaki metal. Dalje, ka sjeverozapadu. pustinja se zavrsava u podnozju pianine Sasta. ZQ .koju p0stojedokazi da je bila nastanjena direktnlm hiCima iz svemiral ..•

110

k .M"ont~2oVu tvrdnju potkrepljuju i. price koje kolaju u tom raju. Naime, postoj~ Iju~ koji su spremni da se zakunu kakO s.U" tu »SlnOVl v:aitre[uh ptica« sagradili [ednu od : 'm t j--nth'.

ba~a· i t d .a ; svoj a

'" • a mnogl . VI' . e I.W.. su u planirui vl'dJ'el1' mtste ,. , t-

1 ti x d . . . •• ...., rlozne sVJe -

as 1 I "una ·stvorenja u blizini.

J?a li u tilll p:icama irna istine? MOiOtez kaze da ama i dodaje, .da na naso] planeti i dallas Eve direktn.li potomm-' b!~- 1Z svel'Dll'a, ' 1<:.i:l

- To su .. »dje.ca ~je~.eca« - stanovnici malog btaz.Uskog

ostrva Lenosols. LJudL kOJl se skrivaju od SUlle vih ka ] W ••

praktieno same noeul . . • e .. zrs a 1 Zlve

I

II

111

fAJNA OTOKA LENOSOIS

o Tvrdnj e meksiekog paleontologa Monteza o. Ko 'SU covjekolika bica sa cetiri prsta na rukama 0 Sta je na Andima otkrio peruanski arheolog Danijel Buzo 0 Tajna zagonetnog lika dsklesanog u stijenju 0 Sta predstavlja hram posvecen bogu Jaguaru 0 F'antastiena teorlja amerlckog egzobiologa Sagana o Odakle poticu »djeca Mjese- 00«( sa \brazilskog atoka Lenosois 0 Sta je zabiljeaeno u svestenu knjigu Kvice Indijanaca »Popol Vuh« 0 Neobieno 'otJkrice ekspedicije kazahastan-

sK,ih naucnika

Cini se da je pozna'bi meksicki paleontolog i arheolog Moatez jedan ad rijetkib nauenika koji vjeruju da [e nasa planeta u da vnoj proslost! bila doma6in gostiju iz svemira,

- Iz svemira su na Zemlju doletjele dvije vrste covjekoI kih biea - ka~e Montez. - Jedni su za svoje prebiVl.iliSte izabnali kopno a drugi more. Dosl; su svemirskirn brodovima, na- 11k vat.renim kuglama, i na Zemlji ostall sve dok nasim precim nisu darovald mnogo znanja i OItkrili im mnoge tajne ...

Montez svoju smjelu tezu godimama vee pokusava i da tokaze. Nepobitnih argumenata, kako sam tvrdi, ima cIlapIIetek.

" - Sve mlstedje slVljet'8

113

Koji su to Montezovi argumenti? Koliko su prihvatljivi i kako povjerovati u njih?

I [edna i drug a vrsta svemirsk1h. gos.tiju ostavW su na Zemlji bezbroj vidlji.vih tragova, »FosJeltnice« onih .~to su se lIlia'l3tanili na kOIlDU nalasimo svuda na ~aioj plane~: n~ DaIekom isrok:u" u Afriei na paci{iakom otoi:JU,u JuZnOJ 1 ~Jevernoj Ameriici. Ipak, najviSe ih [e u postojbini tajanstvenih Inka u - Juzno] Americi, . .

Juzno od poznatog [ezera Titikaka, kojeg su pustolovl 1 tragal:i naprosto prerovali tragajuei za lOzlatnim g~om« ~anoa, u Boliviji, na visini od 3.839 m~tara, nek.ada ie p~~toJao fantastillni. grad Tiahwmako. Danas je to mrltvti.grad kOJ.l .nu~l bezbroj dokaza da je U ovom podneblju pdje dvadeset III trtdeset biljada godlna bila razvijena izvanredna kultura. Ko su njenigraditelji? Odakle sa doiUi?! ....

NI9. ova pi:.ta;,nja, izgleda, najtae!n:ijll.odgovor daju ostaei Tiah:uan.aka. Nisu li »vlasnier« te praistorijske kulture bila covjekolfka biea koja su na rukama imali same po ~eti:ri prsta, ciji sa Ukow uklesani 'U cuvenu »Suneevu ka'Piju« koja, pored obicnih ktooendarskih podataka, nudl i preclzna godisnja doba, ra vnodnevnice, kretanja Mjeseca i rotaclje Zemlje? Likovi tih misterioznih biea isklesan.i su na mnogim mj ttma, a njihova lica prekrivaju svernirski »skafanderi«: Lart:mska Amerika nudi jos bezbroj dokaza za Montezovu tezu da su na!u planetu nekada posjetili. gosti iz svemira.

Poznati peruanski arheolog Dalllijel Ruzo sv<)j~vrerneno .j~ na Andima otkrso grad Matkuhuasi, ciji SiU. stanovmcl napra.vlh dvanaest vje1l1m"ckih [esera, od kojih ova jo~ t dan.~ kor~e I:ndijanci. Na obalama tth jezera uzdi~u se g()le~e st~ene, k~J~ jedino 22. juna, pri zalasku sunca,otknva~u svoJe taJ~~: vehkl broj isklesanih likova Ijudi svih rasa sto zave na ZernlJl!

Ove neobiene likove Danijel Ruzo je sndmio i fotogr~isao aparatom, a kada je film razvio, bio je z~prepa~ten.: umjesto Iika starca s blagim i plemenitim crtama Iica, ko]eg re .s~ ada- 5evljenjem strestvenog istraziVlaCQ ~~matra? na obali Jezera u lVlarkahuati, na negativu je bio zabllJezen lIik - mladog 1!oV!'je],{a bez ijedne bore na lieu!

Da Ii je 100 moguce? Zar oka vara? Ili negativ, IDozd,a? Tajna ni do danas nije rijesen.al

114

Ali. nap:ustimo cudesni grad MarkahualE i njegova tajanstvena vjeitaCka jezera. Krenimo dalje stazama Anda. Krentrna u Ktas1filju, neobiW hnarnu Kavinu de Huantar, u gradevinu k'Qja im.atri sprata spojena ogra8enim kamertim stepenieama, Ono §to zbunjuje U ovom 2ldanju pr.aistorijske kulture jeste izvanr·edni ventilra.ciooi sistem. Ora.{ievina, naime, lzuzev u1azne kapije:, nema ni vnata nd prozora, a ventilacija je izvan·rednal

Gotovo l:;itavo podrul!j·e Latinske Amerike nudl jos mnostvo zagonetki. Sta predstavlJaju, na primjer, Iik.ovi »Ijudi-jaguarae, koji na glavama imaju neobicne sljemove a tijelo prekriveno edjeeom kakvu jedino. nose - astronauti!?

Ko au graditelji najzagonetnijeg hrama na Zemlji, kojeg je u zapadnim oblastima Perua <ltkrio arheolog .tulio Telo? Hum je posveeen bogu- Jaguaru, apo svojim osobinama toliko se- razlikuje od gradevina sli~ne narnjene da se istraz.i:.va.~ima neod,oljivo nameee pi'j:lanje: ne predstJarvlja Ii ovaj hram vjernu kopiju. svemirskog brad a koj~'ffi su u tu oblast ill! svemira dolet;jelBneobi~na hiea? I ..•

- Postoji jos bezbroj dokaza da S'U Dde kontinente posjetill u davna vremena gosm iz svemira - tvrdi meksiCki paleontolag i arheolog Montez. - NC!) gotovo toIiko dIaik.a'ZQ i za moju tezu da je neka druga svemrrska civtilizacija dugo vremena zivjela na morskom dnu! .. ,'

Kakve to, zapravo, dokaze nudi. Montez?

Uzimajuo u obzir razne legendanaroda koji Zive na moru,. la koje naj~es6e govore 0 vatrenim loptama sto su se svojedobno vidj:ela kako »Ulaze« i »izlaze« iz mor.skih povrSina, Montez gradi svojg fa:l1II:::asti~u teoriju .. Alll. ne samo na Iegendama, On koristi.. i oktrica i saznanja do loojih su QO§li drugi nau(:njci svijeta.

Poput Moll'teza, i poznati amertcki egzebiolog Karl Sagan pni.daje veli.ki mai!~ legendama pomorskih naroda, Od svih predanja koje je na svom istraii.voa~kom putu zabiljezio, najviAe autenti~nom mu se i!ini jedna sumerska legenda ko,ita govorl da su se nekada, u davnoj proBlostli., u krajevima oko Perzijskog zaliva s vremena na vrijeme pojavljivala neomooa bi6a ~aluc. koja 9U ljudima darivala 8voja bogata manja ..

Sagan Ii M:orrtezs.m.atm~u da se»radnjac te legende odvijahi.negdje u &tvrlf;om milen.ij:u prlj e na!le ere, a tao dokaz da

••

IHi

116

SU u to vrijeme postojali lIvodeni Ijudi« navodi lIinjenicu po kojoj se, zahvalj,ujuCi picjrna »akpalue, sumerska kultura.. jznenada razvila iz »stanja ~ivotinjske prtimitivnosbi«. Ovoj tvrdnji ptidruruje se jo~ jedan naru~. poznati francuski istoriCar alhemije Rene Alo, koji kaie da su Sumerci najprije iivjeli na primitiivnim sojenieama na obaIi mora. Tek kasnije, katla so uspostavili ko:htakt sa inteligen.'tnjjim biC:ima »ak.palu«, koji su Zivjeli na dnu Perzijskog zaliva, preSld. su u dubin.u kopna gdje su uskoro izgradili gradove i razvili za to daleko vrijeme fantasti~u kulturu,

Zanimljivije je, sVlalkako, da ovu tezu ne pobijaju ni pomati sovjetskl nauenici, N.arprotiv, Agrest i Skolvski na njoi grade teorije, koje. istini za volju, »stlidljivo« dozvoljavaju pos:jetu Zemlji gosbij'U iz svernira.

Ali, vratimo se Meklilikancu Montezu i Amerikaneu Karlu.

Saganu. NJihova teza, vezana za nagli preobrasa] Sumeraoe, otprilike glasi: biea koja su .zivjela no. morskom dnu izlazila su u speeijaliloj gnjurac!toj oojeei na obalu i tame prenosili csncvna znanje, primitivnim Ijudima. Zbog toga su stanovniei ovog podneblja vijekovima kasnije u sjeeanju zaddali »ljude-rfbe« koji su Im pomogIi da obngate i oJakSaju zivot i. naravno, ubrz~ju ,svoj razvoj!

Sliena svjedo~anstva za. svoju hipotezu, Montez je nasao i na Dalekom istCJiku - u Ja_panu. U »zemlji izlazeceg suncae, nadme, postoji bezbrojjomon-figura. koje pot4l!u jz drevne pro~losti. I sve do [edne necbieno podsje6aju. na astronaute - bica koja au svojevremeno, navodno, ulSili raznim zIl!alDjima pretke danaSnjih Japanaca. »Odjeea« jomon-figura ~aista je fantastiena - predstavlja vjernu kopiju. specijalnogsklaia:ndera za avemirske letovel

Ko su bill ljud!. sto su U pl"aistorijskom Japanu nosili takvu odjeeu.? Zemlj ani, .svakako, ne. Legenda kde da su dosli sa neba u - vatrenim k;uglarna i da au se nastenili na dn.u mora]

Japanski nau&rlci Macumura i Cajsigu tvrde da se radi 0 »kapamalCJ tajanstvenirn stvorenjima .!ito au donekle licili na lIovjekia. Prema opi:sima. iz starih zapisa i pred~ja ta bi~a su bili dvono~ci, a imali au po dvije ruke koje su se na lu-a.j:evima z8vdBvale perajbna sa po tri kand!asta prsta. Njiliova koza bila jeglatka i sjajna, a imall su usku glMJou, vclike 11& I krupne trouglaste oci. Na glavama su nOBili neobl.~e kape sa cetipi AU)··

11'1

ka nalik na antene, dok drn le nos bio ,poput male surle, vrlo speetno su se kretaili Ii u vodi ~ po kopnu!

IstraZivanja jlapia!f1skog nauCnika proiesora Kitamure, kame Montez prldaje najvise znacaja, pokazala su da su ta sagonetna bica frapantno licl1a na savremene akvanute, a u specijalnoj odje6i naljude u sklafanderimal

Alii Montez, dakako, nudi 1 druge, uvjedjive, dokaze. On trvdi da na nasoj planeti: i danas five wektni potomel bi6a iz svemina, koja su vjekovima naseljavali morsko dno!

- To su »djeca Mjeseca« - stanovnici malog brasilskeg otoka Lenosois. Ljudi kojl se skri.vaju od sunl!evdh U'I,aIka i Zive prakticno sarno nocu! ...

o cemu se, zapravo, radi? Da li zacijelo postoje takvi ljueli? Nije Ii Montez, razvijaJuCi svoju i1antasbl.!nu teoriju, Ipak pretjerao?! ...

Krenimo, dakle, na tajanstveni otok L nosods,

Ostrvo je zaista min6.jaturno, i po mnogo cemu podsjeca na pjescani sprud, kojeg [e more izbacilo nedaleko odobale brazilske drzave Mal'iQnja<l. 'Oko sto i liezdeset kilometara udaljeno je od glavneg grad a ove drzave Sao Luisa. Zapljuskuju ga vode Atlantika, a na njemu iivi oleo tri stotine staaovnlke. B!I'a2'JiJ.ci iz zaisto zavu - »djeca Mjeseca~d ....

Zalito i kako su dobili ovakv:o neobtcnc ime?

Odgovor na ovo zanimljivo pitanje jedino Be moi.e nael u legendama po :~ojlma su prvi sbanovnici Lenosoisa stig1i. sa _. Mjeseca. Prrje nego sto su poe eli da zive na kopnu, zivjeli su II moru, ali nikada nije ustanovljeno zbog 0 ga su izasli Iz njegao Ako je vjerovati toj legendi ostaje C'injenlca d.e se »djeea .Mjeseca~ ni do danas nisa aklima1tizovala i aavikla .zivotu na kopnu,

Stanovnici ovog tajanstvenog otoka nt danas ne podnose suneeve zrake. Duze l1ladl'azvanjena dnevnoj svjetlosti predstavlja za njih teilku kob: vrlo brzo oslijepe, a djevojke i mladiei od dvadesetak godina za nekoliko mjeseci dobijaju sve odlike staraea i starlca od osarndeest godina.'! Koza im se izbora, misici onem.ocaju, a glas poprimi dl'htavi staracki ton, Nakon toga umiru \'rlo brzo!

Zna se, ,a ruje if;esl\:o ni naslutiti, cia zbog klimatskih uslova u Latinskoj Americi ziv·e tamnoputlljudi. Plavi .su jedin.o dQS];j.aci iz Evrope. Mectutim, stanovnid Lenosoisa nisu ni nali]c

118

~iteljima ovog podneblja. Imaju mlijecno bijebl ko.zu i, svi do J ednog, pIa vu kosu!

Kaoko je to moguce?

.Ovo pitanje zbunjuje i naucnike koji ne vjeruju predanj~rna i Iegendamat

VeCma sta:n0vn.ika Len<lsoisa, izgleda, boluje od neke nepoz~ate bolestt, ~oJU u tkiv~ njihove ~o!e izazivaju suncevi

zraci, Dugo se vjerovalo cia je u pitaniu zaraza koi .

iel . ... . ~.., . Ja Je pns-

p~ a sa drugih planeta praje ~o zna koliko godina. 2itelji okol-

nih ostr:v~ p;repnCav~lU ~arzlichte price koje govore 0 100pasnim ~~anovruclma LenoSOilsa« 1 zbog toga ovaj otok zaobilaze na miIJe unaokolo!

. U. ~mu se zapravo sastoji nepoz:nata bolest od koje boluje

vu'le od pola stanoV'nikra. DVOg neobicnog otoka? .

Ko~ m1adih Iju~ koji izlaze. na sun~evezrake kob se prvo nabo~a lspod hr.ade ~ o~o lakta L koljen.a. Njih.oV Lzgled uskoro pos~aJe starackl, a. vid 1rn se rapidno umanjuje. Zbog to~a' eto~am ne. izlaze tokom .dana iz ~Y'-ojih s'iromtaSnih mea. 'Do vr~jem~ kO~l.Ste _za spavanje u speclJal.nim vreeama iIi naroCithn poItr~~a(:lma z~.gla,:,u)t:8:ko da nt traeak sun~eve svjeUosti ne dospijeva do n:llhovili oSJet:Jjivih .ol!ijuJ

. Zbog toga !ive iskljuCivo nocu, Tada Izlaze iz svojih mnaonth koUba, odlaze na rad .i na kupanje!

P~.lj~jih mjeseci za »djeeu Mjeseca« zainter~sovali su se l~e.dlCInskl strucnjei. Jedna grupa br,a,zUskih IjektaJl'a:'_ . clJ alista pos] etila je. neobicno ostrvo i njihov prvt iZVJ' esta . s=

slovno glasi: J

. --:- Bolest je vise negozaniznljiva, i zahtijeva d.etaljna ispibvan!a! Trenutno nas, ipak, llajv~e aanima porijeklo ctoeana jer bl se n~ taj naeln mogao otkriti u.zr-ok neobienog Oboljenja~ . O~ekuJe se da ce Ijekar-i Medicinsk!og fakuHe'ta iz braztlke drzave F.ara zavr§iti istm,zivanja za nekoliko mjeseci i da ~ tek tada javnostt preciznije prezentirati zanimljivtl doku-

mentaci.ju.

Da Ii se »djeca Mjeseca« mogu izl:ijeciti.?

~~ . .ova ~~ta~j~ jos uvi.jek ne m.ogu da odgovre ni najeminentm]l speC1JalIsh u Brazilu. No) os1iflje llIada da ce medicina Ip'!I(, spasiti )I.esreene stanovnike ostrva Le:n050:5. Mo.zda {:e ada doznati nesto viSe 0 pro.slo·sti "djece Mjeseca«.

No, dock se to ne dogodi ostaje zanimijiva teza meksickog ]I laontoioga i ,erheologa MontEWa da su »djeca Mje.seca« po~

119

.tomci neobicnih 5vemirskihgostijl,l! koji su u praistoriji .!.ivjeli na dnu A tlanskog okeana I

Svemirski gostiJ? ... Uvijek ~gatovo na svakom mjestu. tragovinjihovog boravka. I svestena knj.iga. KvH!e':Indij.anaca, pozneta »Papol Vuh«, govori 0 njima.

»" • Poznavali sa sve ito postali na svijetu« - kaze se u :.Popol Vuhu4f. - »Kada su zeljeli mogl'i su do. sagledaju Citavo nebo ad vrha do dna, ukljuclUu6i i unutraAnjo8t Zemlje. Oni su vidjeli cak i stvari potpuno skrivene u mraku. Mogli su da vide eitav svijet, Oak i ne poku9a'Vaju6i. da se pokrenu sa mjesta: vidjeli su ga jednostavno sa mjesta gdje su se nalazili. Njihova mudrost bila je nedokuCiva ... Il

- Meni je potpuno [asno - govodo je poznati istraZivac Humolt. - da spomenici, metod raeunanja vremens, kosmogoru,jski s.istem i mnogi mitovi. drevne Amenke, predstav ljaju frapantnu analogiju saodgovarajuetm idejama u Amji ida sve to ukazuje na drevne veze, a ne na rezultat opstih iivotnih uslova u kojima SUo se nalazili svi n'8lI'odi u praskoZOlrje civiUzacije ...

- Ima neceg u tvrdnjama da su u p 'aistoriji neobiena biea st'Q su stig1a .±z kosmosa naseljavala mersko dno - tvrdi i americki arheolog Dik Andrajn. - 0 tome, govore mnogi epovi, legende i predanja u velikom broju zemalja sv:ijeta ...

1 to [e taeno, Jer pored onih legendi 1z Perz~jskiog zaliva i »Zemlje izlazeteg sunca«, postoje i druge. Tako je prvi Inka, legendarni Matko Kapak, ~ako predanja tvrde, dosao 8 mora i naueio okolna plemena zemljoradnji l zanatima. Jedno bozaastvo dalo je Ijudirna kalendar, a bOZlanstva na Jukatanu i Bame u Juznoj Americt, sta 5U dosla iz Mlanskog okeana - naueil! 8U Ijude da se bave poljoprivredom i s1ocarliltvom, kako da se grade mostovi i drevne gradevine, Prema legendama, ani su Im donijeli i pismenost.

l,stanovnlci Uskrsnjih ostrva sacu:vali eu predanja a svom velikom prosvjetitelju Make-Make, l:toji je S'bigao iz mora i naudie ih pl:laNljenju iko:riscenju ribolevnih mrezal

xxx

U jednoj od proteklih storija govorili amo a zagonetnim jezerima. u JuZnoj Americi i na Antartiku. Ovih dana je na sievernim ograneima Tj.en Sana otkriveno jos sest neobicnih

120

[eaera za koje se ranije nije malo da postoje. NIaIU~nici suih otl;u'ili na preko dv,ije hiljade metara. nadmcrske visine, U te~ko p.ristupacnom podrucju planinskog grebena.

No, iznenadenje za svjetske istrazlva(!e, kako j.avljll'iJ novlnska ageneija APN, nije bilo same otkrivanje nepoznatih [esera vee i .njihov:ih neobicnih osobina, Pokaza1o se da je njihova voda kta.jnje sasieena :raznim sotima -2.35 grama na jedan litar vode. A temperatura jezerske vode je iznad cetvrdeset Celzusijovih stepeni, uprkos vj~nom snijegu koji se prostire stotinama kl.lometara unaokolo.

Kako se zagrijav.a ova neobiena slana voda?

Ekspedicijra kazahstanskih naul!nika, kOja je naknadno proueavela novootkrivena jezera, konstatovala je da se ona nalaze duZ velike tektonske pukotine zemljine kore. Zato je moguee, da zajednn sa podzemnom vodom, iz zemljine Uitrobe dolazi i toplota. Iznesena je i pretpostJiWka da za relatlvno visoku temperaturu vode treba zahvaliti sunou. Jer, moguee je da je voda zbog ovog posebnog hemijskog sastava u stanju da ja1:e akumulira suneevu energiju! ....

121

PORUKA IZ SVEMIRA

o N eobiCne radio-smetnje na liniji »Apolo 15« - Hjuston <> Sta znae! misteriozna recenica »Lama raoi alardi dim endavur esa kunis al:im...« <> Zasto [e Franeuska radio-televizija biIa Iskljucena o Ko je naredio »zavjeru eut~ja.« o Kako [e, nestala magnetofonska traka <> Sta je NASA zeljela da sakrije od javnosti o "Ivrdnje francuskog novinara Alena AjaSa o Da It se »Crni prince javio Zemljanima sa

intergalaktickom dobrodoslicom

Posljednih godina, nakon §okia kojeg suo nauenom svijetu medu vizionarima ifantastima. izazvale prve dvije knjige svajearskog hotelijera Erika fon Denikena »Povratak zvijez;dama« i »8jecanj'a na buduenost«, sve je vise pristaltca teorije da je nasa rodna planeta u dalekoj pro.slosti bila doma6:in nepoznatih gostiju iz svemira.

;Medu eminentnim n.atul!nicima to SU, prdje svega, Amertkanei Jozef F. Blumrih, upraviltelj Odjeljenja za projekte raketnih kbn.strukcij~ NASA-e iautor vl,§e naudnih dijela medu kojima je najfantasticnije lIOtvori§e se nebesa«, zatim egzobiolog Karl Sagan, sovjetski u~enjaci Ralino Agrest, Vladlmir IvanovIe Avirtski i: Ale1l:sandar Gorbovski, meksicki paleontolog Montez, i drugi. Dakako, njima se mose dodlati jos niz naul5nih

'.

123

fanta.sta »ala Deniken«, kao sto su Englez Johanes fon Batler, clan Kraljevskog astronomskog drustva u Londonu, francuski istTaiivac i pisac ROQer ,Satt'u i njegov zemljak, lstori6a1r alhemije Rene Alo.

Mada bi njihove teorije i tvrdnje, besumnje, bile veoma interesantne stivo za C1taoce, ipak, mi eemo se .zadrzati isklju(;ivo na nerazJasnjenim misterijama naseg vremena, koje JOB uvijek zbunjuju llIa'Ucni svijet.

Zbog toga, dakle, vratlmo se trl godine unazad, i krenimo na zanimIjiv put u Francusku - u Partz, Bio je: utorak, treei avgust 19:71. godine . , ..

Toga dana, negdje oko osam satl ujunro, veeina Francuza sjedlli su pored radio i televiztjskih aparata, pomno prarteCi uzbudljivi direk.tni prenos aluniranj"ll amerH!kog kosmiekog broda »Apolo 15« koji se lagano i bezbjedno spu.§tao na [ednaHeno mjeseeevo tlo, Zahva\j\ljuci dobroj organieaci]! i saradnji' sa NASA-om, Francuska radio-te]~vizija, je posredstvom arnerick.e baze Hjuston, odr.zavala. direktan kon'tllik.t s radto-cdesiIjsQiwa svemirskog breda koji Sl1 prenosili poruke ameriCkih astronauta. U pse-iskom studiju sjedUa su dvojica iskusnih novinara, jed:an specijallsta za astronauttku a drugi prevodilac, koji su kome,nltari,sali peruke astronauta Vordena i struC!n,j,aka jz Kontrole u bazj Hjuston.

Raz.govor je u pocetku bio dosta nezanimlJiv i svodio se na razmjenjivanje cisto strucnihpodataka.

».Apolo lIl(~: - Sve funkcionise O. K. Spll.§'tanje se odvija

po plan:u... .

Kontrola: - Obratite paznju na instrumenlie ...

Poruka strucnjaka za kontrolu leta iz H;justona hila. je tog momenta prekinuta. Zavladala j~ mukla tiiina, zoatim BU se culi neki neobi{:ni Sumovi, a onda je do slusalaea Francuske radio-televizije dopre glas astronauta Vordena:

l!!Apolo 15<: - Za nekoUko trenUltaka ... Ali sta se to desava ... Kakve BU to .sroetnje ...

Da, zaista se radilo 0 neobienim smetnja:ma koje su najednom iskrske u kontaktu izmed:u vasionskog broda »Apolo 15« i haze u lIjustonu .. Ona ito je najvi§ez~bunjivalo bila je cinjenica da sme.tnje nisu izbile na ul'edajtma na brodu, a ni u arneri~koj Kontroli leta. Svi instrumenti su funkcionisali Izvanrednom preoiznoscu, ina njima nije registrovan nikakav kvar. Pa, otkud onda smetnje? Ko iIi sta.fh je izazvalo?

124

Odgovor naova pitanje, It,oji je uskoro spgao iz tajanstva.nih V.a.SiODSkfh poostransbaJVa(iI:iodm!lkud drugo?I); jo! vl:§e je zbunilo posadu »Apolo 15«, vasionske struenjake Hjustona i slusaoce Francuslte rldao-t'elevizije.

Sarno nelrolilw trenutaka je potraja1a mukla tisina, zatl.tn su se jav,Hi Deobi~ni piskutaJv:i ~movj nalik na §umove koje slusamo kada biramo stanicu na rad:io-aparatu, Q, onda su i oni utibli i javio sec otegnut rnu§ki glas:

- Lama rabial·at'di diniendavur esa kunis slim! ... Specijalista za astroanutiku Francuske radio ... televizije upitao je prevodioca engleskog jezika sta znaCi. izgovorena recenic.a.. Prevod:ilac je zbunjeno slegao ramenima, i odgovorio - Ne razumijem nl jednu rijee.l

- Kako?

- Ne razumij.em taj jezik. Uosta1~m, vratimo magnetofon-

sku vrpeul , , ..

I vratHi sa traku, Pcnovo se zacuo zagonetni otegn.wti mus- 10 glas:

- Lama. rabi alardi dinl endrwur esa kunis aUm!. ,.

- Staka.ze? - upitao je ponovo specijalista za astrona-

uttku.

- Ne znam. Zaista ne Nzumijem ni jednu rije1!?

Ali tog trenutka je panovo uspostavljena veza izmedu ~Apola 15" i Kontrole leta u Hjustonu .. Prvi se javio astronaut Varden:

»Apolo 15«: - Ponovite jos jednom. NiSta vas nisam razu. I

mlO ..••

Kont.rola: - Dobra, dobro ... Da nasl:iarvimo saprognarnom aluni.ranJa ....

Nekoliko trenutaka kasnije vasionska baza u H}usoonu iskljucila jeFrancusku radio-televiziju izdirektnog prenosa spui!ltanja»Apol,a, 15« na Mjesec.

- Sta se sada dogodilo? - upitan je komenta:tor tehnic~ ku slusbu,

- Isklj ueeni smo iz direktnog prenosa! - ~tigao je odgo-

vor.

- Poku§ajte ponova u5postaviti vezu!

Medutim, sve je bilo uzalud, Fn.ncuska radio-televi.2ij a tog dana viSe nije uspjela uspostaoviti vezu sa Hjustonom, i BVemirskhu brodom »Apolo 15«1

125

zaSto?

Gledaoci i slu§aoci Francuske raddo-deleviztje, nenav.ikli na ovakve stvar'.i zbunjeni misterioznom reeenioom koju prevadilac nije nsplo da prevede, pocem su telefonski da pozivaj\l studio kako bi dobili detaLjnija ob!IJVjeatenja. Medutdm, J.Spostavi- 10 se da SUi svi telefoni iBldju~enii

To je jos ~ zapalilo mdozna1e Francuze. Desetine novi·nan pohrlilo je ka studiju Fra.JJ.cuske radio-televizije, traZeCi objamjenje sa prek1.id direktnog prenosa.

- Prekid se dogodio zbog nekog kvar-a< na vezama izmedu HjustoDa i Pariza - oc:lgovarali BU te1mi~ari ka:ji su bili zadtdeni za rea.lizaciju programa. - Na§.i Ijudi uldu napere kako bi ponovo uspostavili konlliakltl .••

Novina:ri se nisu zadovolJUi sa ovim cdgovorom, Trazili BU da razgova:raju sa specijalista.m sa asttonautiku I. prevodiocem. koji su iz studija komentarisali T.I'Izgovor izmedu »Apota 15« i Kontr~l~ leta u ~justonu.

- Niall vae u stu.diiu _;_ stigao je odgovor.

- Gdje sa otWi?

_ Nije Dam pozna to I

- A mozemo Ii preslu~atj tIlaiku l1a kojoj je snlmljen razgOVOl izmedu astronaUita Vordena i Hjust1ona?

~ Ne. Ne mama gdje je magnetofonska 'tJ:aJca.

- Ka.k~je glasila rei:enfca koju. pr,evodilac Bije uspio da prevede?

~ Nemama pojm, 0 toi recenici I

Time je narLgovor u: stUdiju FrancUBk:e ralilD~televiz.ije bio okoncan.

Ali,. razgnevljeni i ne~lldovoljni francuski novinari nastavill su d,a tragaju za dvojicom komentatlora. 1 tak predv~e su ih nasIL Trdill. su ad njih. da im objasne prekid na vezama ida Un izdiktiraju tajanstvenu. l'ecendcu koju, za vrlj,eme direktnog. prenosa, nisu uspjeli cia prevedu. Medutim, ni specijalista. za aatronautiku kao M prevodilac, nisu. se uoplite sjeWi da je izgovon>r.a neka takvar«enica. Pon.a§aU au se kao d. su oboljeIi od te!ke amnez:i.je.

- A ita se desilo sa ma'gnetofonskom vrpcom? _ itLsistiraB su novtnari.

"_ Nemamo pojma J •••

V1Je nije bUo sumnje: .zavladalo 6utanjec retirao je neto drugl. Ali, k01 Molda..lllOb.ici NASA-e?l Ali, zalto? ZaIto71 •••

126

Po."ada IIvemir8ikog bTodtl >JApolo Jti~: leo je uputio :zagonetnu retenicu iz 3vemi'l'a?

127

Zasto se na F.raOCusKoj l'awo-televiziJi vi.se nilto n:ij,e sje-eao misterfoane recenice koju n!i.je izgovoriQ astronaut Vorden, a ni kon'l!i'ola leta u H:justonu7 K'O ju ,je zapl'laiVo izgovor.io, i na korn jeziku? Rake se d.ogodUo danestane rnagnetofQnska. traka na kojojl j,e bilo sve lijepo zabiljeieno?1 ....

Vjer,Qv,a:tno najvece iznena,denj'e za: one koji sa naredilr l>~a.vjel'll l:Uitanja« dogCld.:i.lo se sutsadaa,

Pariski novina:r i izlil,avacAleu Ajes objavioje USVOln ltstu ».Mejer« tekst pod naslov,om~ »Emisija nepozna.tog pori[eklak

AJa~ je., naime, bio jedini Francuz k!oijje kratkotl'ajni redi'o-tele:vizi,jski d!irektni prenes sa ~jeseca snimi.'o na vlastitu magQ.etofonsku vrpcu. T,aiko mu jePQ.s10 za ;ru.kom d.a zabiljezi. i zagonetnu recenieu »Larna nabi alardi diniendavur esa kunis ali:m«.

Svoj senaacionalnt »ulov« AJes je iskodsllio prav,olll mje~m. Citavu prvu straau .»Mejera« posvetto je oV'om dog"utlaliu. Pored naslova, masnim slovima je stampa.o 1. podnaslove koji su glasi1i:

~Z;dto niko Irije .l!;0roentarisao m,isterioUlu IJOruku Izgovorenu na M;jesecu - Deset neprevedenih Iijeei koji bi posijale paniku na zemlji- To [eraozda doka,z. da u svem.lru postoje .i »drugi ljudi« - Staj~ to NASA zeljela. da sakrije ... «

Medutirn dovitlji.vi franouski.. noyinar i izdava.e nlje se zadovoljio same nagadanjima. On je u svom tekstu objav'io i niz novih detalja koji S'U bao~i pravu sliku na IOdogadaj na Mjesecu«, Nahne, prema Alenu Aja~IJ., posada svemirskog breda »Apolo 15« doiivje]a [e jos nekoUko sokova za vr'ijeme spustanja .. na Mjeseo.

U [edanaest sati i. petnaJest minuta astronaut Varden, k.'oji je bio zad.uieJ!l za neposredno kontrolisanje tele-~oIDunikacionih urei!!'aja, zacuo j:e neld zvuk nalik na fijuk vj:etra, koj:i se uskoro pretvorio u dugotr.ajni jednoUl!n:i zviZd.uk.

'»Bila je to tipiena. radio-emisija nepozn-artog ,porijekia.« - tvrdi Ajas, i nas1:;avlja; - :»Kada se prodorni zvizdl1k utisao, emisija ua Mjesecu se na'StaVila n:ajprije §apu6uCim slogovima, lijenol'l'llmodulacijom izgovorenih rijeei na nekorn potpuno nep02":qatolll jeziku, da. hi !le, na kraj~i pretvorila u jednu jasnu artikulisanu i. vise puta pdnoV'ljenu recenicu, u toku koj'e je

12H

nepozna.ti g:tas varlirao od veoma niskog do veoma visokog tona, s tipi6nim deklamatarskim skandiranjem ,. ,0:

Nakao. ovog dogaadja ponovo je uspostavljen ko.ntakt izmedu ,astf\on.aUil:.a Vordena i kontrole leta Ui Hjustonu1a1ije dtjalog uskoro nr~tavljen na tajnoj talasnoj du.zoo.!

Zasto?! " •. Zar [e »mjeseceva fraza« toliko uzbudila v·asionske struanjake iz Hjustona? ill su mo.zda 0eekivali nas,1;av<B.ik radio em.lsije nepoznatog porjekla? Sta, konacno,. skrivaju jo,§ magnetofonske trake NASA~e kaje Be cuvaju u sefu sa »,sedam brava«1'

Odgo:vori na ova pitanja vjerovatno se smatl'aju najstrozorn tajno!n. Cuva ih svemocna .NASA, i tesko je re6i da Ii ce Ikada b1tJ. obj'elodanjeni. Zhog toga se vratrmo misteriozooj rel!enici, zagonetnoj po:rllcl iz svemira, koju je izgovorio nepoznati l.'mje:secev brb~j.iva:c«. Sta zapI'Qvo, snaei i kakn se mozepre"esti r,ecemca »Lama .rabi. alardi dini endavur esa kunis alimf ••. o::i'

Raz!ozlmo [e na rijeei .. »Mjesecev hrbljivacd je prvo izgovorio rijec »Iama« .. StEt ona znaCi? U govornim j.ezicim~ nase pl~e'te got avo se i ne :P,Ominj e. Medutinl. istoricari j·ezlka tvrde da je u Je!vandelju po Marteji zabiljezeno da je fuistos na krstu. itgovorio upravo oVU. rijee u sk]opu reeenice »En, eli, Iarna asavtani« Sto u prevodu na na:il jezikznaci ~Boze mOj, bolie mo], zast'o 5:i me ostavion(.

Drugi lit:tgvisti .smatraju da se »lama« [edino moZe prevesti kao »sro.1t, IjutH, str:og .... « Meo, u stvari, na starohebrej'skom

jeziku rijeJl »lama« i ;ma.a. .

I rijec>lrabi« ima. svoje mjesto U starehebrejskem jeziku a znaci »gospoQa;r,uC.;ltelj, majstor ... «,

P:rve dvije djecLr ukoliko se ne varamo, mogle bi se preve, tikao »ljutlt gospodar«, ili »sbog ucitelj<c.

Ttagaju6i za znseenjem osba.Uh :rijeci, francuski istraZiv:aci su llspjelida »ptevedu« i rijec »dini« ka:o ».zakon<r, !IIsa.znanje« .. ,' a rijeCi »endavurs dali su z.,llac~nje »rada« ill »slle«. Medutim, ostale rijeci dakle, l>,31lardi, esa, kunis Iallm«, po njihovo.ED miSlj;enju, ne mogu se prevesti, i obavijene SI4 deilelim .... elom tajne.

Ali, »mjeseceva poruka.« nije jedino sto, je u ovom misteri~ oznom dogat1aju ohavijeno tajnom. Jednako je zagonetan 'i njen izvor. Xo ju je izgovodo? Sa Zemlje, navodno, nije niko. Dak-

129

Ie; ~ tajanstveJiih svemirskih pros~tava ! ... Ali, ko i odakle11 .••

Francuski lstrdiv8C i piaac Rober Sam, koji [e do sada 0- bjavio sest knjiga ns temu misteriozne pl'o§iosti Ij'-1dskog rada, Mo rill bar u Francuskoj za vrio kraJtko vrijeme postali p1'l8lVi bestseleri" ima svoj'U. teoriju i za ovaj dogaBaj.

Po njemu, porusa je stigle. iz, Mjese~ve sfere II koju je, jo§ prijenekoliko godina sovjet8ki naubik i pisac nauooo-fan·tastienih TO;roana Aleksandar Petrovi~ Ks.zancev. smj eSbO 8vag famoznog ,.Crnog prmeae nepoznati sate1'it §to kru!i eko Mjeseca i ooka Zemljane kaka bi im darovao dragocjenu poruku ·dalekih svemirskih civilizacija. Da satelit :tCrni prince zBist.a postoji doka280 je 1966. godine i francuski nallfnik Zak Vale, a !ko:tski aStronom Dankan Lunan tvrdi da je lansiran sa planete Epsilon., koja je cdzemlie udeljena dvanaest hiliadagodinal

li'a ov.im l:i.njenicama Rober Saru i grad! svo~u teoriju.

II ••• Nije Ii - pita se Rober Saru - taj~nstveno i eIrigmati~o »Lama ribi alardi dini endavur esa kunis allm-., neka vrsta svemirskedob:rodo§Uce, pony n~ izu~avanje novih zakona 0 saznanju, zakona energije i rada od pradavnih strogih u&telja - koji su vjerovatno vee odavno ~l!ezli u mracmim dubmame millona i miliona svjetlosnih godinal .•• e

Nt je Ii se, daIlde, u tren.utku kada je regf.strovaQ prisustvo Zemljitrlh aatronBUlta na Mjesecu, :tCrn.i. princ« javio sa prdjate1jskom. intergalaktiCkom :tdobrodo§licom«?(, ..

Na ovo pitanje najtBfni~e bi mogU odgOlforiti svemirlllki stru~njaci vasianske haze u Hjustonu Ii. maCnicl NASA-e. Ali, oni upomo cute I ...

ZaAto?1

Da Ii za:ista nemajU Ita cia ka!u?l .' ..

130

NA HIMALAJIMA ZMNESrO

o Misteriozna visoravan Sarisarinarna na jugu Veneeuele o Fantastical prizor ]znad rijeke Orinoko <> Od cega su umrla dvojica Indijanskih vodica o Sta je vidio egzibiolog Hoze de Kanosa o Da li zaista postoji covj ekoliko biee u dubini prasume, sta trait i odakle dolazi o Himalajski covjek ponovo uzbuduje svdjet o Sta su smnnla dvojica poznatdh [apanskih geologa o Da 11 u sk:otskom jezeru Lok Nes Zivi vodena cudoviste N esi o N epoznati izvjestaj '0' pojavi nernani na obalama

Levanta

'1'ridesetoelana ekspediclja koju je organizova!o Drustvo za prirodne .nauke Venecuele 'krenula je osmog februara ave godine liz Karakasa u pravcu do sada potpuno .neispiline vioravni na jugu zemlje gdje su se, nadaju se nau~nicl. zadrtali 'llelci od 'Obliika praistlPrij~og zivota nepoznati u drug,Lm krajelflma llaAe pla.nete.

Glavni. ,cUj ekS]!ledicije je (jko ttli hiJ.jade metaea wsoka oblast Sarlisax.i'lla:ma; za Jtoju se tvrdi da je' jed.na. od ,najsta-

131

rijihgeoloMtih Iormacija na Zemlji. Kxoz neobicnu visoravan koja je vee sto~ie6ima. obavljena velom taja.nstvenosti. protice rijeka Kaura, jedna odnajznaliajnijih pritoka Orinioka, a u njenim .neistraZenim swnam8 Zivi vrlo malo Indijanaca.

Za nau6nu ekspediciju 'koju sacinja:vaju biolom. geolozi, arheplo~i i !paleonto.lozi najinte,resantni.ja je do sada geolo!.ki neobjaSnjenja dvadeset! metara duboka, i tri stotinemetara Ii,. t:oka lIup,a na tthu ovog zagonetnogplatoa, .koja je- pry! put pciuniJeeena pr.J.je deset godina .iz jednog venecuelskog wjmJlg aviona.

All 11 S8rtsarinami, ,i.ma izgleda joo ~tosta Interesantnc aa jednu naucnu ekspediciju.

Prije dvije-tri god'ine doHnom l\ijeke Orinoko kretala se naucna grupa k<lju je predvodio egzibiolog Hoze de Kanosa, U kasno poslijepodne ,kada sa se prve nlti ,sumraka poeele hvatati za krosnje stoljetnihstabala, istuzival:i su se ulogoriLl na.jednoj fistini ,izmettu rijek:a i pra.§ume. Nal.ozilisu vatru, pr.ipre~.ju6i. topao obrok za veeeru,

A tada sa zbUo nesto nevjerovatno!

Najprije sa zaeulo tiho z,ujanje na]ik zvuku sto preievode rojevi insekata, zatim j.e fitav kraj zablista.o u srebrnoj svjetIosti, a Iznad rijeke i logora zaustavHa se neobicna letjelica elipsastog obllka.

Nlko nije tacno ustanovio koliko je tlrajao ovaj fantastlcm pram, ali su svi elan.ovi ekspediclje zapamtili da sena danjem dijelu letjeUce neki cudni ovalni Ikruzn.i dio poceo munjevito daokreee, prou.zrokujuci aSt:re sumave koji su naueDlcima pa-

. rall wi, nagoneci ill u bezuman strah. Istavremeno dvojica vodi~a, Indijanaoa. baclli su se nil zemlju vil:uci:

- Ele sanli.l Ele sani!

Izgleda da je egzibiolog Haze de Kanosa hiD naj];)rihranij:i.

Dchvatio je karabin i pedlgao ga u pravcu cudne Ietjelice. No, tada je vel: ,bilo kasno za pueanje, Letjelica se munjevito digla a onda nestala u pravcu - Sarisarinama!

Zivot 'U logoruvratio se -tek nakon dvadesetak minuta, Istralival:i SI:I. !ucno raspravljali ko je kakav detalj zapazlo, na ~ta ih sve podsjel:a letjelica, Ii kako su dozi.vjeU straviene ZVllfne iInpusle kojl sa d.m.u izmo;rena tijeIa unosill gromil\a'11 strah. Jedinosu dv:ojica vodica s~edill nij,emi. i omamljeni,

132

ponasaj·uci se 'kao da ih na svijetu :vise nista, ama bas nista,

ne interesuje. , .

Hoze de Kanosa pokusao je da s njima zapoene razgovor, Medutim, Indijancl su uporno cutali. Te.k nason nekaliko satl dosH su sebi-

No, nri. tada nisu zna1i da obj.asne svoje pon,aSanje.

- A sta vamje znacilo ono »el,e sani«?! - upitao je stari.

egzibiolag. -

VodiCi su se zbunjeno zgledali.

- Nemamo pojma. Zara smo te rijeei izgovarali?

- Sjetite se, Mazda znate ~ta znaee te djeci?I ...

Ind!ijanci su groznieavc razmiSljali.

- Ele sani... Elo sam... Odnekud au nam poznate 18 r1jeCi. Kao da srno ih cu.1:i davno, j as kada srno biLi djeca ..•

- A sta zna(:ie? I Vi ih .se niste tek tako sjetili .. ·. Dvoj,ica vodica zagnjuriH su glave .medu ogr·ubj.ele .sake.

Raz:mi:Sljali su u muklQj tismi koja je pdt.iskala ave IHU'Ove ,k:s?,edicije. Bill su to mueni trenuc:i kojih 6e se, kasnij'e, Isll."aZlV,aci cesto sjeeatd.

Mukje prekinuo Haze de Kanosa. L'ijeno se podigao na voje cvrste j kratke noge, pzisan jednom panju, podlgao ga i b eio u razbuktalu vatru, Tek tada se okrenuo prema vodi~ima.

- Dobra ... Dobro . .. Dodavola, sada i mje vazno §ta 1.nace te rljecil Ne razbijaj1Je glave! _ .. aa(i;e obezbljedimo 1£1- ,01'.

Nocje bila vedra j sparna. Iz m:taone dubine prasume do-

'ltllli su krici nol:nih ptiea i otegnuto zav·ijanje it mumlanje I.vjerbtja. Sa. Orino~a je siruja!a. blagi povjetarac, donosee! II iris trulez,i i barustma. Bila [e to sasvam oblcna noif: kakvih I ' vim krajevima ama preka dvije stebine u gcdini daca, Ali kspediciju Hozea de Kanose ona je hila vise nego jedinLvena. Jer, ono sto se dogodilo oko dvadeset i trl sata dalo uje sasvim drugl -pecat, str.avican i uzbudujuc], zlokoban i I gll!an, izuzetan u najcrnjem smislu.

Nikada se .nije uspjelo saznatd zasto je jedan od IndijanaI I, Sambi - ka.ko su ,ga svi zvaJ.i, napustio Iogor u trenuhn- kada su se svi 'islJ1'iaziva.ci spremali na pocin.ak, i zalita uputio u dubil'lu pra:sume. Jednostavno .se digaa, .i dug.im

133

__----

_--_-- -

korakom krenuo prema stoljetnem stablirna. Uskoro je nestao u pomrcini.

. Hoze de Kano&a je sjedio pored vatre, biljezeCi posljednje dogadaje u svoj dnevmk, kada se kr·oz not rulijegao jezivi vrisak. Stllri eg:zibiolog ga je odmah prepoanao,

- Sambi! ... Saaamblii! .... - proderao se pan~no.

Baeto je dnevntk u steanu ih1tm, gotovo 'm1adala~i, skoCio na noge. Dograb-io je karabdn i pohttao prema mjestu edakle je odjeknuo vri5ak. Za njfun. je potr,ca.Io jos nekoliko ljudi.

Sambi je leZao na ·ledima trideseta.k metara u dubim presume. Panieno je kolutao oelma, drhteei Cita'V'lm ·ti.jelom.

- Ele sanll ... Ele sani! .. , - saputao je izbezumljenim glaso.m.

Hoze de Kanosa je o~inski podtgao glavu preplden.eg Indijanca.

- Smil'l se, Sambi! Smiri se .. : Ni§ta se r,lije dogodilo. Ali, cin,ilo se, da [adnl vodic nikoga ne opda. Uporno je ponavljao !lele sani«, a enda mu U oeima nestade ajaja, tijelo se tr.znu, d opusti.

Sambi [e bio mrlavl

Meflu1lim, Kanosa nije 1mao vremena da 0 tome razmislja.

Iza njeg<>vi.h Jeda zacu se pOVlik: - Pog.ledajte! Tame! ...

Egzibiolog se munjevito okrenuo. Ali, nije mnogo vidio: na jednom drvetu, negdje u sredini krosnje, nesto je bljesnulo srebrnim sjajem, za 'casak se ukazala silueta n~eg lito ]19 podsjeealo na aovdek:oliko bdee, a onda se zacuo onaj • karakterist,H!ni zvuk nalik na let roje .... a. insekata, Zatim je sve utihlo, nastao je muk, teiJa:k i g'DtOVO -.opipljiv« ..

Sambi je sahranjee ,tacna u ip'onoc.

AU, da vidirno sta je o tome zaplsao u svoj dnevQ.ik start IstraZivac, egzfbiolcg Hoze de Kanosa,

ltIstog onog trenutka kada smo Sarnbijevo tijelo spustali II raJru znao sam da ad moje ekspediclje dolinom ri-j,eke OJlinoko neee Piti ngta. Moracema se, dakle, vee sutra uputiM. na ... z d. Posljednji -dogadaji su i mene uplasil], Ne mogu da se 00- lobodim onog stravicnog prizora kada se iznad nas pojavitla 11 'ldenti{ikov'ana letjelica. Stalna razmisljam sta su zn.aWe 1'1- J,jfi »ele sani« koje su izgovarell nasi vodici. Sta se desilo sa ; mbij,em? Da Ii sam dobra v·idl;o nepoznato covjekolikt!l bilie

135

':'Mja se kola presijava.la 'kao da jesrebrna? Bojim se da sam

pol!eo halucinirati " .• .

Sambijev prijatelj, Indijanac Kana, Ql:tavu noc je probdlo pored logorSke vatre. Poku§avao je da seprisjet~ sta zna~e one zagcnetne rije6i 410 je i sam izgovarao kada Je nad Orlnoko.tn opazio leteei disk. Podsjeeale au ga na djetinjstvo, na doba k,oje je pmveo u svom plemenu nedaleko od rnisterroane visoravnd. Silrisar.inama. - Sj'ecao se pri{\a iz tog vremena, koje su g-ovorile 0 srebrnim ~judima, begcvima, ~to su dolazi1~. s neba i pre.stravlllyali stanovnike pra.§ume, Da Ii suo baA n.Jlh njegovi suplmeniot nazlvali »ele sanl« [ . , ,

Fovrat&k ekspediclje bi.o j.e tuzan. Istrdiva.~i su se povukli u sebe, obavijeni crnim slurtnjama. Postjednji dogadaj, koje ni saIni nisu mali da objasne, toliko ih je ~okirao da su post~ r.azd:ra1:1jivi, §utljbri i .nervozni.

gaze de Kanan bio je jed1ni covjek ltOji je nastojao da u grupu une.se veseliju atmosferu. Medutirn, to mu nikako nijE;, polaZilo za ru·kmn.

, SedmQg dana povratka desio se jo§ jedan meobiean doga-

daj. Kada su se pripremw za J.ogorovanje vodL~ Kana [e usao u pra§umu kako bi danio drva za potpalu. Us-ko.ro je sav izbezu.mljen dotreao i baelo se na zemlju.

- Tarnol ..• Tamo ... , Elesanil .. , Ele sanL.,. Istrativa~i 811 dograbili pune. PogledaU BU. 11 pravcu na .kicrji je pekaslvao Kano,. ali niSta nisu vidjelL ZaUm sa prisli nesretnom Ind:ij,aneu. Za Kanoa: je, meliut.im,. bila Bve kasno.

Izdahnuo je na njihovim rukama!

Deveti dan nakon povr-atka, Haze de Kanosa je ponovo vidio neobilmo ~ovjekoliko bice. BUo je pobu~eno« u srebrno .Qdijelocil.. bez muke je :.letjelo« sa drveta na drvo profzvode- 6i sumove nalik: prigusenom zujanju, 0 ovom svorn -otkdcu Kanoaa. nije nikom govorio sve dok se ekspericija, napokon, nije naila u sigurnosti, daleko od rijeke Orinoko i misteriozne visorawi Sari.l!al1inama.

Kakve misterije krlje zagonetna visoravan Sarisarinama na jugu Venecuele? Da Ii se na njojnalazi kosmodrom neldent:i!fikovanih. letetlh objekata? Ka je izgradio llirokrl. krater, za§to. cemu je slutio' u proID.osti i cemu dan as slu!i? Da 1i naovoj do danas neistra!enoj visoravni eaista »Zive« oovjeko-

136

li1!:a bll:a.··koja su li;I.dijanci naziva11 lDele salilli.«? Ko au ona,.ita

traze i odakle dolazl!? ',.. .

Na ova i sli~n.a pitanja pok~ate da odgovore Clan.ovi eksped:icije, Dru§tva za prirodne nauke Veneeuele, koji su, kako rekosmo u ovaj zanimljivi kraj krenuli osmog februa:rra eve godtne. Naravn.o uko.liko Ih na putu »neStoc ne spr,i'jeei, ukoIl:iko se 1 oni, poput ekspedicije Hozea de Kanose,ne vrate neobavljen.og posla!

Ali, lIlerazjaAnjene IWoiste.rije naseg vremen.a se time ne is", C'fpljujlu. Kl'endano u drugi dio svrijeta, u bijela prostranstva

l'l'na sa filmskog platna: cia !i o1)Cl-ko izgted-u. i Nesi, r!-udo1)i:§ie koje, navodno iivi u §kotskom jezeTtL Lok Nes?

137

Hfimalaja. odak~e nam posljednjib. gedina. -dosta casto 'stiZu vijesti 0 tl'~govima ~jetija«.

Dvadeset devetog [anuara 1974. godi1ne nownska. agencija AP [e iz Hirosime poslala vijest koju su objavi1i svi bistovi svijeta:

),Postojanje ruma.}aj.Slkog covjekaj popularno nazvanog »jeti«, vee godinama predstavlja vellku zagonetku za mnoge . naucne ekspedicije koje se upueuju u snjezno bespuee ogromnih ld.tica De hi Ii mu uSli ill trag.

Do sada su sepojavlj.iva1i mnogi dokaal 0 postojanju »jetiJa«, ali riikada nijedan ad njih nije bio dovoljan da bi se do kraj.a odgonetmila misterija - postvji ll, zai.sta »himalajski covjek«:. Doduse, i samo utvrdivanje postojanja »jetija« ne bl z;naCilo· razja.snjenje tajne - tek bi trebalo lIstanoviti ke je on,otkuda, kao i mnostvo drugih .zagonetki.

Price 0 »jetJiju« ponove SU oj)ivjele i()vih dana, kadaje sa vrhova Hlmalaj.a siSla jedna ekspedicija,

- Fotograiisali smo tragove »jetija«l- i'Zjavili su njeni cl~Qvi po ~ov{'atku u Japan.

Ovaekspedicija daje mn.ogo osnova d se vjeruje u vjerodostojnost;onoga sto :je saopsti.la ekspedicijot koju su saCinjavali 25 nauCnika Unaverzlteta U Hiro§1mi, a fotograflje sa tragoV'.ima »je1lija« napra'vili geolozL Aldra Namba 1. Hj,ro~i lVIacll~ita.

Ova. geolozl tvrde da su 6. i 7. [anuara, na vlsind od 5.200 metara, u ·blmnijecin'Qg beztmenog vrha Hlmalaja, naiSli na ono 91lo su samo mogl; prlzeljkivatl- svj Ze tragovs »jetija«!

- Ti su IItragovi, .lmje sme ovjekovj ell\, na fotog.raiijama, pr.i.kazivall stopato sa eetil'i pzsta, koji su ad 17 do 20 santimteara duZine - kaZu Nam.ba i Ma.cuMta.

Prema tv'rden~lu dV'Qjice naucnlka, trag.ovi »snjemog co~ vjeka« bili Sa jasnl gotovo deset metara, a zatim su seIzgubiLlu podnoiju jed.ne goleme stijene ...

Po&ljedn}a v:ijest 0 misteriji »[etl« stigla je 11. febnuara 1974. godine liz Katmandua:

U glavni grad Nepala K'atmandu stigla je najnov.ija japans~,a ekspediici..ia, ci,ji je cilj otkrivanje »snjeznog covjeka« u himEl'lajskom Ibespu6u.

138

Od jedanaesoodee 6J.anova ekspedioi,je, medu kojima ell. biolozi. geolozi Ii antropoloei, ~etvovica su poznati japanski lovci n-a medjed.el

Sta ce otkrtti [apanska ekspedicija? H'06e Ii napokon biti r.i.je§ena misterij.avezana sa Ith1malajskog l!ovje~a«.'?

Medutim. jEdnaku zagonetku predstavlja i Nesi, ~udoviste koje, navodno, Zivi u ~atskom jezeru Lock Mes.

Medutim, .kako javlja novdnska agetlCij-a ROjter, ODO je nedavno dobilo »IkoD'kurenclju«, i to cak u Lat.ilnskoj Arnerim! GotoV'O svake noe; ooasjallle punom. mjeseemom, tvrde atevtei - iz jednog lednickog [ezera u peruanskim Andima, izla:zi eudoviste, 2'}mijastog tijela, dugo desetak metana, Jt!oje profdire ovce Ii. il.edi lkrv u ~i1ama cobana 1Z obJ.imjih sela, Mnogi mj eAtanl iz oblasti 1Q'I'~vilka, u sjeverno.m Peruu, tvrde da su sV'ojim omma vidje1i debelo, srebrnasto-sjajno cudoviste Ikako tzlazi iz jezer..a koje ima poeticno ·lime - »An.de1i«!

Tvrdi se, takode, da se ova peruanska neman, koj-a 10§ ni[e dobila ime, prvi put pojaviJa .poslije zemljotresa ko,}i je pr:i[e nek.oliko nnjeseci pogodio 0'10 podrucje Ii izazvao odrone terena .nedalek·o ad ta1 anstvenog jezera!

No, malo se zna da se slicna neman pojavljivala i krajem 'p·r.o§log v1jek.au blizini obala Levanta. Evo sta suo tome tih dana pisali libanski dneVDIiei:

»Jedna vi~e nego st.ra1lEl~ prica stigla nam je iz Palestine, Nikakvdh Stmmj.i viAe ne moZe da bude da tarno, u dublns. a morsklrn, obitavaju fantastioo6 nemani, kao velika morska .mlja i davQlska riba kOj'u, povremeao sarno, vidaju rnornari.

Veoo:na je rte8ko ubijediti neke persone da U ovoj prioi 0 morskoj zmiji dma is'bine. Ipak, njihovo1 sumnjl suprotstavIJ[ mo trdnje m'llogih oeevidaca spremnih da pod zakletvom poh,·Pd.e 1stlnu 0 postojanju tih cudoV'ista. Neman'O kojoj je rijec

djelo je bar tuee JJ.cnooti, a konzu1 u Bejrutu, II svom izvJ §tajll 0 twgov.ini u Siriji, ~avlja Ijeta 1875, godine da je zetII sundera morskiih veoma oskudna, ~to [e doslo kao posljeII a pojavJjivanjl8jedne nemani morske, po veHcini ravne jenam brodu, a u blizini Bartuna, ispod Quvenog Libanskog

, (ll'ja. Pom.eIluto ~udoviste nanijelo je zlo. samo jednom morIII l'U, progutavSi ga cijelog.

Sudel:i prema sYjedocenju ostalih gnju:raca, lavaca na 111(11' ke sundere, sto bij,ahu s njim zajedno, medu njima je po-

139

slije nesreee nastao taka v strah da se viSe ni§u usudivali zagnjuriti u .more ... «

o 'kakvoj se nemani radilo? Da li zaista postojl v:odeno cudoviste Nesi? Hoee Ii mistertja koja obavlja himalajskog covjeka napokon biti ta.zja:1Snjena? Sta Ce otkriti veneeuelska ekspediclja. $'to je krenula na zagonetnu vtsoravan Sartsarinarna?

. Hoeemo Ii ikada saznati odgovore na ,ova pltanja?! .. ,

140

POSLJEDNJA MlSTERIJA MACu PImA

,

o !{Io jezagonetni djecak Tupaeiamuno, odakle dolazi i mme zbunjuje nauenfke o Misterija posljednjeg prebivaIista Inka o Kako je spanski general Francisko de Bereza Pizaro nadmudrio vladara Atahualpua o Senzacionalno otkriee profesora istorije i arheologa Hirama Binhema o ZaBto su Macu Picu napustiIi ostaci naroda Inka o Fantastiene tvrdnje Tupaeiamuroa '0

»povratku hijelih bogova s neba«

Tupaciamuro je tamnoput dje/!ak bistri.h 'Ociju, vedrog i unetnog liea. Ima kao zifi ernu kosu i tijelo d.jecaka u purtetu. Koliko.ima godina? Niko ne zna. Ko su mu r-oditelji? to je tajna. Gdje j,e roden? Nilto do sada nije otkl"iro. Od C~ je do sad a. Zivio 'i cime se bavio? Tajna.

Zapravo, Tupaciammo je trenutno najzagonetniJi djecak n'l nOiSoj planetL U rijeguvorn zivotu sve je misterija. Jer, U !HI Alto uporao vee mjesecima tvrdi 0 sebi, tesko je po.vjero'Ill.

ZaSto? Sta to izazi:va totiku nevjeriou u njegovoj pril:li 0 yom zlvotu i podjekhf? Sta zbuojuje nauWke? Za§to 'u pl'i-

141

sustvu predstavn:ika Stampe izbjegava razgovur 0 Tupaciamum? ..•

TajanstveDi d.jecak se iznenada pojavio sredinom l~e~a 9173, gcdane u oblasti peruanskog ml'ltvog grada Macu Flllu, k'Djeg su prije viSe od pet .sltoljecapod~gle ,ln~e na ~~dnom . dvije hiljade metara visO'kom vrhu Anda. SelJaClma !toIL su .ga nash rekao je da una dv,anaest godina d da se zov.e TupaCi~muro i da potice od pradavne pl'~naevske poredlce stanh Inka,

Gdie je raden?

U Macu Piou prije - vise od pet stoljeca! Fantastii!no I N evjeI'Ovatno!

Ali Tupaciamuro hna dokaze da j u pravu. On izvrsno govorn j,ezikom svojih predaka. To je i prod istoricar>ima' Inka

j ezik.a vee dokazao l . . . .. . . ~ .

Ui!enjaci SU. ga, dabome, u saIl pitali gdJe je blo 1 sta je

l'adi:o :protek:l1h vijekova. Tupaciamuro ne mC)~e till nece!)~a odgovori na ova p'ita,nje. ~ednostavno ~rd d~ JC za s~o to vn~ jeme ceka<J da -se probudi, da ustane 1 da obide "svoJ nared«l

A gdje je IIspavaoc1

U tajnQrn skrovistu u zagonetnom gradu Macu Picu! Macu Pieul N,ajzagonet:niji grad na svijelu.

Sta 0 njetnu znamo? Sta je zabUjeilla Morija? ..'

V:ratimo se viSe od pet stoljeea u proslost, u ana divlje

vnjeme u kome su k\l'V i 2I1ato trasirali put §panskim osjava- 6.ma. 'koj,i su pod voi1stvom okrutnog ,gen rala Franejskia de Hereza Pizal1a zeljeU spanskoj k!runi da paklone sva blaga In: ka - ciV'ilizac:ije. Na jUZnoameri&u obalu, odakle 5U ~apQCe~l svoj 'put terora, v.arvarstva i srnrti, iskrcali su se u naJPovolJ~

nijemtre:nutku. . . . .

Posljednji vlwiar Inka f(uajna Kapak razdiJelio Je drZa-

vu svoilm neslomim sinovima Atahualpu i H~ask~r_u .. ,-:skoco je planuo krvavi ~ad.anskt rat 1:1 kome 5U pobjednlci blh At~hualpa i njegove prtstase, Svog brata Huask ar a, Atahua~p~ je bacio 'I.l tamnicu u glavnom gradu &uzkou sto na Inka Jezlk'l.l maCi - pupak svijeta.

I baS u tom trenutku 188 spanskih osvajaca iskrca10 se na obalu Juine Aroel'ike.

Doznawl za dogat1a.je 1:1 dd:8ivi, general Pdza;~~ j~ odma,h skrojio lukav plan. Poruoio je Atahualpu da B n]lID. zoeli p'tl-

142

[ateljskirazgovor, j: ovaj j,e pristao. U svojo] prijestonici Ka[amarka novi vladar 1nka ocekivao je grupu Spanaca.

Lukavl general Pizaeo pojavJo se 25. novembra 1532. godine pred .zidinama uwrdenog grada. BUo mu je odmah juno da njegovi vojniqi 11e bi n}.ogli osvojiti grad u ·lrome je zivjelo okn trideset hhljada Jlatobornih ~ hr,a:br.ih Inka. Zbog toga se ponovo PQsluzio Iukavstvom, Pozvao je samou:vjerenog i sla.vom opijep.og A,tahualpa u svoj logor na Il'a~ovor i tamo ga zarobto. Istoveemeno, k!rV,ozedn,i spansk,i osvajaci ui§li sa u grad i zapoceli krvavu org'iju kakvu je tesko i zamisliti. Istorija je zab>UjeZila da je tog dana Izgubllo zivote preko cetiri hiljade Indijanaca.

Plzaeo je tako nametnuo svoju vlast,

Bez ,Svog vode, Inke su b.hle obicno roblje, To je bilo [asno ! zarobljenom Atahualpu, koji je u sljede8ih nekoliko dana upozoao strasnu pohlepu Spanaca sa .zlatom i draguljima. Tako se u njemu rodila i ideja da poku§a da se spas!. Poevao [e Piza.ri.\! i obeeao rnu da 6e prostor:iju u kojoj je bio zatvoren, napuniti zlatom tollko visoko kollko prstilmi sv.ojih ruku moze da dosbigne, U zamjenu za toli:ko zlato, traz!o je - slo-

bodu! Pizaro j e pristao. .

Nakon toga pagadaji su se odvijali munjevitom brzinom. :vestenici Inka, koji su zaI1ka zeljeli da izbave svog vladara, L'punili BU Atahualpovo naredenje - donijeli su zlato .j. napunili tamnleu, Medutim, ta zlatna »rijeka« nije i spasila Atahualpu ziv-ot Plzaro je naredio da g-a pogube!

Istovremeno je Span-ski general Atahualpovog drugog bra-

Manka Kapaka progla.sio .MVim kraljem Inka, Me<l!uti~ Mnnka niije blo, ka!k:o se ka9nije 'l:;postavilo, slij.epo oruzje IJanslrlh osvajaca. Boo je to mudar l\ovjek, mUddji i ad samQg 'ranclska de Herez8i. P,izaral

Nedugo nakon proglasenja za vladara stavlo se na Celo I orcenih i potlaeenlh Inka, Uskoro je doslo :i do krva'Vog .su- 1 nba u kame su Spanci ponovo slavlli pobjedu, Manko Kapak

I morao povuci. I povukao se u dzunglu prema nepiistupal!- 111m llticaana Anda. Sa oobom je poveo svoj vje1"ni narod i veIII l broj »keeri sunca«, u vjerske svrhe posebno oclgojenih dj vojaka.

Gdje se nastan10 posljednji v1adar lri'ka vijekovima kaflfllje hUa je liajna. No., Spa.noi aq znali da se Manka skr:iva u

143

nekoj tvr4avi kOju su mnogo stoljeca ranije podigle Inke kaka hi se tu sklanja1i od. svojlh gnijevn:ih .1 ra:tobotJ;1ih swjeda i neprijatelja. To je bio grad Maoo Pi~ul

Zna se da su decenijama kasnije jz tog utvrdenog 'gmda sljedbenici Mankoa Kapaka presretali i napadali ~panske 08- vajai!!e. Spanci su pod. s¥,aku cijen:u nastojali daotkriju l'4allu Piau. ali im to nikada nije poslo za rukom.

Sta se ka.snije dogodilo sa iliiteljima Ma~u Pieua? Pomjeni nisu mogli tnti. .Nigdje se nisuiselili, a ni epldem~ja neke stra!ine bolesti nije. pl'esl'I;L teSke 2'Jidine gradal Pa gdje 811 se onda zdjeli? Kuda su nestali? Sta se s njima desUo?

Zagonetni djeeak TupaCiamul'o tvrdi da IIljegovi precl ni- 8U mrtvi i dam.nogi od nj'ihcekaju 5VOj dan da se »p:oobude« i ,obidu svoju zemlju i narod, Ali, ne !kde gdje ,to cekaju taj trenutak, i kada ee on da dade.

Ali, vratimo se ponovo zanimljivoj is1x>rlji ovog podnebIja, Vratima se u tajanstveni grad. Macu PlOu.

Godinama nakon Pizarovpg tragienog kraja, ubile su ga na okrutan nacin Inke, spanski avanturlstf, traga~i za skrivenimzlatom Jnka civilizacij,e i llcenj Rei au uporno Itragali za posljednjim utociAtem Manka Kapa,ka. Med.uUm, umjesto Maeu Pitua. najveCi broj pohlepnika na§ao je U SUl'OvJm i nepristupacnim And1rna - smrtl

Tab je bilo sve do 24. jUla 19'11. godine kada jeprofesQr d.stori.je I poznati arheolog Hilram Bingham, vod:a jedne nauene ekspedicije Jalskog univerziteta naisao nil. tragove pobunjeniake prljestonice. Zidine slobodarslrog Macu Pillua, 11 kome su se prema jednoj peruaRSkoj legend! admarail bijell bogovi sto 5U U vatrenim kolima dolazili s neba, bili su utonule u pra§umsko mstinje.

Nedu.g,o poslije toga. pooolo je otkopavan.je ovog grada koje je traj~e;. vise godtna, Kada su ziddne bile oslobod:ene od prasumskog' zelenila, pred arheolozima se ukazao ogromni splet terasa i stepenica, zidina i tornjeva, bunara, hramova i gr,obova a brojnim. mwnijama i svetam kamenjem!

Tek tada je, konaeno, bilo jasno zaAto nLje uspjelo nl Spandma a ni kasnijtm istraZivacima da pronadu Macu PiCu. Bl0 je to grad utonuo u p.raAUInu i ·brdo, nepl'imjetan i za najvje§tije ratnikoVQ oko.

144

III

Sve miJSterJde svljeta

Zar;rO'lj;e~ni d.jec4k Tu.paciamuT.o tim fL posljednjem prefJi1udi§tu

Inkl1 - u. Mac5u pt~"U .

145

AU, kako zapravo i7.g1eda ovaj zagonetni grad da1eke proslosti u kome danas zivi samo jedan stanovnik - dvanaestogodis~ji djeeak Tupaciamuro, koji za sebe tvrdi da je posljednji izdanak stare prmeeve porodice Inka?

Vrh brda prekriven je te:rOlsastim gradevinama i opko!.jen na bri, strane jednim aka sedam stotina dubokim sirmim klancem kroz koji. hu,i:i uvijek nabujala rijeka Urubamba. Na eetvrtoj strani prilaz aatvara nepristupaonl vrh jednog brda. Na;ravno, spretno postavljanje zidova., a 1.1. tome su Inke bile veoma vjeSte, jOs vise je poboljsalo prirodne prednasti.

Pretp.ostavlja se da su u doba procvata nka - civiltzacije postojali lno~tovi pre~o plahovi:e rijeke .u~~bamba, ~o'i su se u. odlucujuclm trenUClma mogli povlaelt] ill razaratr, Zbog toga, a 1 zato sto su zldovi iz taeno uklopljenih kamenlh blokava ogrornnih razrnjera pojaeavali najva~nije tacke u to1ikO'j mjeri da su branioci, S visine lsturenog brda mogli dolje da valjaju kamenje i da se eak i na taj naOin odbrane od, .najze,sceg nepdjatelja, Macu Picu. nikadl\ nije 1'1.1.0 u ruke nlJednog

osvaja(l!a ..

Istl.na, Hiram Bmghem, arheolog i profesol' Jalskog uni-

verziteta, nije nasao nikakve dokaze 0 tome da je grad bilo kada u prQslosti bio opsjedan i napadan, ali i da je na§ao, jedno je sigurno: osvajaM niukorn slul:aju u nj ga nisu mog1i da

prodru!

Posljednja zagonetka misterioznog grada lvIaC!u, Pit:u, sva-

kako je tajanstveni djecak Tupaciamuro, All. nije on i [edi-

na ...

Vee decenijama naucnici i arheoJozi traze odgovore na

mnoga pitanja veaana za ov,a.j fantastdeni grad na Andima. Ko je gradia ogremne isturene pogranicne lvrd:ave? Zasto su Macu Picu napustili cstaei naroda Inka? Gdje su se ugubhli? Od koga poticu kiklopske sidine sazidane iz tonarna teskih kamenih blokova, koje nasuprot drugim grai!l:evLnama ovog fantasticnog grada nisu ni nalik gradevinskom urnijecu vjestih Inka? Kako je to agromno kamenje dopremano na brijeg do kojeg je i bez bila kakvog tereta teSka doe:i?

Na 0\'0 posljednje pitanje Tupaciamuro Lrna odgovor. On tvrdi da su kamene blokove n1;l. brdo donosili bijeli bogov,i snagom svojih vatrenih kola sa kojima su stigla s neba ka'ko bi

stvorili prvog lnka r

14.6

F~DtaStieno, ~ao ,ato' je .konal!no i sve ostalo u tvrdnj ama Tupaelamura, All, ~Je~ove tvrdnje donekle potvrduju .i Iegen.de, razna predanja 1 sage, sto se vee vijekQvima prenose s kolJena na keljeno u ovom jos uvijek doyoljno neotkrivenom

podneblju. ..

~pak. u Maca P.i~u. ~ se da je najzagQp.etnijagradevina. koJoJI .sunau~Di:ci dall. ~e »suneana opserva.tordja«. Ona po svoon ~zgledU Z8iLSta podsJeca na kupolu kBlkve mademe opservatolli]e, a otvor na njoj najee~e gleda pravo U - Suncel

Cernu je sl~jJa ova gradevina za sadase De zna. ZapraVO, najvjerovatmje se nel:e nikada ni saznati, jer upredanjirna lnka se 0 nj oj rmta ne kaJe.

AU. zaborav_imo na pro§lost jednog od najzagonetnijih gradova na ¥n~soJ zlaneti. VTatimo se opet U sadasnjcst, u vrijeme kosmick,ih letova 60vjeka i doba u kome se pojavio neki dvanaest()godiSnjak, Tupaciamu'ro, koji tvrdi da je »star« vi!!e ad - pet stolje6a!

Dj~a~ je ~ai~ta ~olema zagonetka. Posjeduje izvanrednu moe u~~edlvanJa, i vec sada ,mechl potomcima staq:ih Inka im3. vi!e h11Jad~ poklonika. Oni mu cesto dolaze u Maca PL(!u gdje m ~n ~a V1~ok.og post~lja »suneanog !prijestolja« OOriava proPOVJedl n,~ Jez1ku SV:~Jlh. predaka. U fantasticnim propovjedim~ Tupaciamuro DaJcesee govori 0 istori'ji svog naroda, 0 bi-

J lien bradath~ bogovdma ~oj~ SU, dooavsi s neba, stvorili prvog .I~.a. 0 nll~ovom obecanJu da ce se jednog dana poriovo . v a~tl na ZemlJu kako bi vidjeli svoje sinove, 0 blagostanju

1.0 je vladalo U nvim krajevima pr-ije pego §to su se i.skrcali pans~i. osva~am, 0 .svojoj prin~evsko~ porodiei koja je· vlada-

I, 1!et~nstot~ne godi~~ pri:je dolaska generala Pizara, 0 vje- • I vanJ'U U rem'karnaclJlJ »boga Sunca« ...

Tupac.iamurove propovjedi .obleuo traju nekoliko sati a unda se tamnoputi djeeak u trosnoj naeionalno] na§nji povl~ei

1 »suneanog prijestolja« u svoje skrovi.§te,· .,

~~ko do, sada nije ustanovio gdje se naIazi to tajanstveno IlrO~lste, all se pretpostavlja da je negdje u r~sevin~ma Mali P~cua: Z~S~ djecak baS tamo ziv,i nik.ome nije ja.sno, a naj· WI nJe n]egovlm sljedbenicima koji mu se klanjaju kao bOZant U, slijepa vjerujuei u istinitost svake Djegove rij~i.

Tupae:iamuro tvroi da nakon propoV'jedanja cesto dO'lazi II Rvjetovanja sa svojim precima, kaka hi dUbio Il.ove .zadat-

II

147

ke. Kada k!rene na taj svo] miste:riozni put, u Maca ·Picuu. se ne pojavljuje po nekoliko dana. Jednostavno nestane poput duha da bi se, kasnije, pojavio osarenog Iica d pun fantastil:nih ten i idej a.

Mozda baS zbog toga) zbog njegovog I::udnog pona:§anja i tajanstvenosti koja ga obavija,. staI'osjedloci Ii poglavice okolnih sela obaraju pogled i sLijede sve njegove ideje.

o pojavi misteri..oz:nog dj~aka vda brzoje saznala I polieija. Plaseci se nemira u zemlji zbog njegovih cestih propovjeda vee dva puta su ga privodili na aaslusajna. Medutim, kada su uvidjeli da »nasljednik Inka« nema nikakvlh politiekih il] drugih pretenzija, pustali au ga na slobodu kako hi u miru obavljao svoje r-itualne obrede.

Za Tupa6iamura su se zainteresovali i nauenici, osobiso istorH:ari jezika !nka eivilizac.ije. Uskoro s stupill s njim i u ko:ntakt i zapoeeli r.azgovor 0 njegovoj pr-oS1osti I proslosti njegovog naroda. Djecak je na sva pitanja odgovarao sa lakocom najboljeg posnavaoca te oblasti, a povrerneno [e svoje odgovere prasi:niv,Qo i na detalje k'oji sa se do sada sarno naslul!ivali. To je toliko sbumlo nauenike da su ostali bez 'rijeci.

Ali, to nije bile jedd .. no 1z11enadenje ko] je priredio sagonetni dje~ak grupi najpoznatijih ueeniaka.

- Da H neko ad vas dobra poznaje govorni jezik mojih predaka? - upitao je,

Javila su se dvojiea Ilngvista.

Tada je TupacLamuro sapoeeo razgovor izvornim Inka jezikom, N aubnicl su Mil frapirani.

Na magnetofoIl&'koj vrpci na kojoj je snlman C!.itav razgovor ostalo [e z·abilje~eno niz zapanjujucih detalja. Ispostavilo se da djecak. posnaje do utaneine i:itavu geneloglju vladara Inka i da posjeduje gotovo nevjecovatno kulturno-istorljSka znanje 0 »prainka« vremenu. Ostalo je, takode, zabi1je~ena njegovo obja§nj,enje da su njeg,ovi preei do§li u ovu oblast u vatrenim kollma sa neba i da l!e se ponovo s uskcrn« pojaviti. On [e, navodno, njihova predhodnica ~ mistonar.

Ipak, najfantashlcnija je njegova tvrdnja da ce on, kada se njegovi preci spuste s neba, postati vladar In!ka ,i da, trenutno, jedino on i njegovi sIjedbenici irnaju pravo na skrtveno blago Inka civilizacije. Tako Tupac:iamuro nesvjesno nabacuje ideju 0 mog.ucnosti pronaldenja basnos]ovnpg blaga kn-

148

je~.su In~e za vr,ijeme najezde. spanskih osvaja~a negdje sakrlll: Za ~lm bogatstvom do sada je tragalo bezbrojavanturi- 8t8, lStralaval!a 1 arheologa, ali nikome nije poslo za rukom da. ga otkrije.

TupaciaJlluro tvrdi. da zaa gdje se to blag:o nalazi i k!o doka~ povremeno .SVQjim. slJedbenicilna,. iO!!lcljulli\1lo n,jima, PI)" kazuJez]ane figure bazanstava i druge vrijedne precimete.

. Pored toga, TupaCi8lI1uro dokazuje i na druge nal!ine da je sin pro§losti,. i na taj nalllil.oko sV'Oje licnosti pJete jos vecu miste:riju. On je, takode. za svoje godlne vrlo dobro -'Obavje§ten ,1 0 trenwtno najaktuelnijimproblemima 1nJka zell da ih rijelii i da pomogne svojtm - potomcimal Zbog t'O~a. iz dana u dan, .nalazi sve viSe slj edbenika medu oko deset miliona potomaka starih Inka.

Istovremeno, kako twdi; on i.spunjava ielje i zadatke bogova koji ce uskoro po.liovo stici. s neba 11 svojlim vatrenim kolima. A. tada 6e .ns:. ZemJjiponovo zavladatt, b.la;gostanjel

Eoce ,Ii ju~oa;m:erickl nau~nici uspjeti da 'l'i.jelle misteriju nazvana TupaCiamuro?I ... Da li ce se ikada otkr:iti ko je zagonetni djeeak,odakle dolazl iotkud mu tollko snanje 0 Inka ciVliJ.izaoiji?l ...

MoZda ce vrijeme koje dolazi baciti pravu svjetlost na ovaj doista misteroiozni slu~aj.

149

BRiE 00 SVEMIRSKOG BRODA

o Ima li u svemiru inteligentnih biea o Izjava profesora Harlova Seplija o Da li su »Svemirci., veeotkrili nasu planetu o Rezultati neobicnog savjetovanja ucenjaka u »Grin Bank Opservatoriju« o Da li je za uspostavljanje veze s drugim svjetovima neophodno potrebno super-tehnolosko znanje o Nevjerovatni hipnotieki eksperiment u Engleskoj <> Putuje Ii eovjekov duh

kroz vrij erne i prostor

MisterioZlll djec<ak Tupae:iamuro, ttoj1 se iznenadno poja\lIn u peruanskern »mrtvom« gradu Macu Pic,uu, a 0 cijoj proInsti nlko nista ne zna, tvI'di da su njegovi precl do§I.j na podIIIl!je u kome se u davnoj proIDosti razvila civilizacija Inka s 11. \10 u vatrenim kolima i da ce se ponovo »uskoro« pojaviti Zemlju. Tupaeiamuro je, navodno, p.iihova prethodnica i 1lllIlonar.

Tnace posljednjih godina u nauenim krugovima, 'svijeta • IJvl~e se pominje jedno pitanje: imi li u svemiru inteligent- 1111 blea i da li mozemo racunati s tim da ~mo ih jednoga daI 'resti na nasoj planeti ili negdje u lIiroIdm prostranstvlma II mesa?

151

Za fantaste i IDdtare ovo pitanje je gotovo besmisleno, jer om vjeruju da su se Zemljani :u prosi-osti bezbro] put a sretaM sa gO/itima. iz svemira, a. najsmjell]] rnedu njima upomo dokazuju da i danas, sto pod morskom povrslnom lito na kopnu, ~ivi oko dvadeset i cetiri hiljade biea cLje porijeklo vodi sa neke udaljene planete, izgubljene u mraenim i tajanstveairn njedrima kosmosa. Dabome, i dvanaestogodisnji djecak koji vee mjesecima zbunjuje naucnike l-'el'ua i Latinske Amerike, za njih je »svemirac« - sim istih endh bradatih bijelih bogova sto su po predanjima i legendama stvoriJi prvcg Inka!

Ali kako treba razlikovati naucne dokaze od fanta9t~ke i ma§te dokonih 1strazivaca svsrrrira pogledajm.o sta. 0 ovom problernu misle najcuveniii .u,cenjaoi svijeta. Frlje svega pomenimo americkog niiucnika, profesora Harlova Seplija, koji

je nedavno izjavlo: .

- Ko je uvjeren da smo U univerzumu s vtl!ie cd stotinu hiljada miltona, mllijardi Hi biliona zvijezda ndto posebno i nadmoeno, napresto je smijeSan, neizreclv'D anwopomorfaI1 t beznadno test. U neshvatljivim poostranstv'ima svemira [ednostavno mora jos na rnnogim mjestima da postoji ZlvOt ...

Tvrdnju profesora Seplija po:tvrduju t utenjaci. »IDims Bisere Sentera« NASA-e u KalHlorniji, kOjli su prvi nepobltno id.entifikovali amlnokiseltne izvanzemaljskog porijekla. Dr Siril Poneimperum isl;ice da je to otkrdee, najvjerovatnije, prvi peosporan dokaz 0 izvan2:em,aljskoj hemijske] evelucijl - dokaz 0 procesima koj~ su uvod u zivot!

Te senzacionalne amlnoklsellne, poznate kao najvazniji sastavni dio svake live staniee, pronadene su u izobilju u mete oritu !ito je 28. septembra 1969. godine pao u Australijj. u blizi.nJ Mucisona u Vi.l«<>d}L To otkril:e potvrdili su i laboratortjski opiti ~zvrseni 'na materljalu ad kojeg se sastoji pomenuti meteorit,

Dakle, u svemiru postoj.i zivot. A da Il postoje i razumna blca? Sta 0 t.ome kaze nauka?

Ako je vjerovati nauenim proracunjma, sarno uMMjecnC!}m putu, ci:ji je i Zemlja dio, ima sest mHijaI'di z.vijeZlda koje ilnaju. planete pogodne za Zlvot. Profesor Karl Sagan, istaknuti strucnj.ak na podrucju egzQbiologije smatra da ~e na mnogim od tih p,l'a.neta ra~yio i zivQt .. Da !Ii na nFma ,im·a i Tazumnih bies, koji poput nas istrazu.ju svemir, tesko je reei, ali

] 52

ave su priUke ·qa dima. Jer, jedno j~ slgj.l-rDO: Zemlja o:i po cemu ne moZe biti usamIjena -i jedin~tvena u kosmosu. U nezamislivo.m broju planeta s.U~nih Illa§oj Zemlii morae se razviti

i !ivot sU~an na!em. - .

I na. drugjm planetama, dakle, postoje biea .k,oja, poput nas pokuAava!U da za:dovolje SVQju radoznalost i otkriju §ta se to tako ta:Janstveno nalazi u kapi nebesko]. Medutim sve to vl'ijedi, vjer()vatno, ssmo .za ci·vHizamje koje su se r~vile na ko~n,u. Jer ~edino kopno, tvrd; astrofizlcar Su Su Huang, Btru~Ja~ .amencke NASA-e, pru-ia potrebne preduslove za razvol ViSlh !razumnih bioa. koja bi mogla da stupe u dGdi·r Sa zi~oto~.dru~~ sv:ijetova,. Morski stancvnic; ne bi, zacijelo, poklomU.~a~Ju na:~u.u.znad vodene povrsine. Na primjer, as~:onom:LJa bi za ftJih blO n:epoznat pojam, jer ne bi vidjeli zV1Jezde, naravno ukolliko ne hi izron-ili iz vade i poku§ali se prUagoditi uslovima zivota na kopnul

Interesantne au i opservacije koje u svojoj knjizi »Brie od svjetlosti« objavljuje Johanes fon Batler, clan Kraljevskog astronomskog drustva u Londonu.

» .•• NiZim oblicinia zivota na nasoj planeti trebalo je mnogo vremena da se razviju; !:lalH razvitak do ~ovjeka zbio se, medutim, raamjerno brzo .. Pratirno Ii pov.ijest raznih naroda na ze,mlji, oCito je da au Be razlicite visokorazvijene kultUTe uzdigle do izviesnog »prosvjecivanja«. I tada, umjesto da zadrze to stanje ill 1!ak da napreduju, sve su unis.tile sarnu sebe - ili zudnjom za moei i ratovsma, rtjelesnim i dusevnjm propadanjem, Hi mijenjanjeminteresa. st'O bi napokon lzazvalovlasbi tu propast.

Ne znamo s kakvim se prohlemima bore eivilizacije na drugimplanetama.

. NO', znarno i suviSe dobro ~to »odlikuje« naiu planetu: ralll!lte rase. razlil!iti je.ziai. i naeiona,lnosti, vjerske i ideolcske r zmirice, o.brazovne i 'ldasne razli1ke, te suprotne politicke in-

tltucLje i ekonomsk;i problemi. Ukratko • .sve ono sto nase raIItrojeno covjeCall!stvo nije rije5ilo nr ~o dana danasnjeg.

Nij:7 Ii .o~ito da naSim sviJetom V'ladaju zudnja za vlascu, rt mzlJlvost 1 povdnost? Ne postoji Ii i opasnost da ce zlocin mozadov'oljstv'IJ, dusevna tromost, pliJtka zabava, polako ali urno, zamijeniti stare mora1ne vdjednosti?! r na kraju, k.d o!e da garan.tuje da se sjena atorns~og rata nece nadviti nad

153

llMom pla:n:etom i unditi'ti !ive one 5tO smo desetLnama stolje.~a

gradill 11 .. ,~ .

iDa 11 i druge planete na koiima zLve razumna btca ~uce muku saovakvim nevoljama'l Kakav bi trebalo da bude ZLv~t neke civilizacije da bi se odrzala taka dugo i stu~ila udo~u sa stmnim razumnim bicima? KalkvLm tempom bl ~~eb~Q CIa se ra~vija da bi uspjela o~vojiti i otkriti bar j~~ mald 'd.j~l~c svega onog ~to danas naalvarno svemir!! De. ], je nek.e. clvillzacija, konaeRo, u proslosti otkl"ila nasu Z~mljtl, ~a hsu nits svemirci posjecivali i da Ii sou ani »bogevi 0 ko]una ~o~ore mnogomrojne legende, predal}ja i sage sto su se, prenoseCl se s kolje:na na koljeno, odriale i 'do danas«'l! ...

Na ova i slicna p1tanj1a pokusali su da nadu odgovore '\/'0- deei ucenjaci nil jednom privatnom zasjeda1'1ju, ciji [a domatin bio cuveni astronom Oto Struve, U novembru 1961. ~~dine sastanak je sazvae Svemirskl udbor Amer'~~ke akademlJe zl~anosti, a adrian je u »vrin Benk Opserva1.QrllU«. Tema da-

na bila [e zaiscta zanimljiva:

»Izvanzemaljska razum.na bi6a.a

Ueesnici ovog doista zanimlj.ivog skupa pokusavaU su, u svjetlu danainj'ih saznanja, ispitatl moguCnost da 1i u Mlijeenom put;u postQje druge cLv.ilizaci.je s koji.ma b~ ~e u sk-o~oj buducnostimoglo da stupi U vezu. Nadalje. nauf:MC1 su procJenjivali i njihov eventu-a:lni broj i raspravlja.h 0 lehniokim mogucnostima uspostavljanja kontakta. sa njim.a. I, ko~a~n?, geVOJ'ltlo se i 0 mQgu6nostima st{) brieg prodora Ii svemir 1 covjekcvog putovanj,a najednu od naSih najbliZih p']a.neta.

Savjetova~je je doaijelo i niz inleresan.tnih zakljui':aka koji se danas pominju kao zvanicni nauen], stavovL P:rij.e svega" svi ucesnici z:a~jedanja u »Grin Benk Opservatoriju« su SI! sloziU u tome da se ])ostojanje izvanzemaljskih ·razum.nili biea mozesmatrati datom c"injenicoml to jest da se na svakoj planetl sa uslovima za zivot, prije iIi kaspije1 pojav,ljuje i ra'ZuID. Srednje trajanje mvo:ta i,zvanzemaljskLh razumnih bicaoci.jenilo S8 ill v1'10 kratkim, ill vrIo dugim (sarno hiljadu ili vise ad stotinumU1ona god.i:na.)!

Pomenimo i cinjenicu koj.a. objasnjava. ,OVtl tvrdnju. Njemacki astronom Sebastij an fan Hoemer proracuna:a je, na.qne. da je ,,)crij;:ican vijek« sv·ake civiJ.lzacij'e - 4.500 goq.ina!

P<I'ezivi it ena to Ikrizno razdflblje, tada, pr'ema Hoerneru, postoje realne mog,u.cnasti da ce doiivjeti vrlo visoku sta.rost i cla ~e. najvje-rovatnije,. njeni stanov.nioi uspjeti da se vinu u svemir i da otkriju zivote na drugim. planetama]

Fan1ast1eno,. zar ne?! Ali Sebastijan fon Hoerner je uvazeno :i.me Jt1edu najpoznatijdm sVjetskim astronomima, i njemu se !m'oze vjerovati.

Allt ntsu to i jedini zakljucci savjetova;nja u ,Grin Benk ObservQ'toriju9i.. Uce;p.jaei su sa tog novembarsik{lg: dana. 1961. godine slozili i S IllWljenjem da. od petine do desetine svih inteligentDih clviUzacij.a, si;gnaliim.a nastoji unutal:' Mlij~nog puta;. da stupi u doii-l.rjedna s drugQm.

. Za, takvo usp.ostavljanje vese, tvrdi Johanes fun Bat1er, potrebna je vi.sokoraz,vijena tennlllogijia. Ali, je .Ii bas sigurno dai u drugip). svjetovim,.a postoj;i to[\kav tebnoie$k:i stupanj?1

Za.r na Zemlji nije bilo bezbroj narodll u kojima je cvjetala kultura, ali bez tehndJogije .. Je Ii jedinstveno doba renesanse bUo pl'ijeko potrelmi k.a·m,en tem.eljac zoap€)C:i.zanje naueno--tehnoloikog svdjeta, ill bise on, ova~p i ona:ko, neiiZbj~no razvio?1

Sebasijj.an fon Hoerner naglasa.va da naSem tehnickom dobu najveci potsticaj da.ju .borpe aa moc, odnosno :ii:eljaza s·uperio.moscu. i sklonosti udobnom ihvotu. Obje su BiUper[lazor~ .ne me, ,aka 00, narasno, navrijeme ne obu.zdaju. J,er. prva voQi prema potpuno,[O uniAtenj~u!ivota na .Zemlj"i,. Q drugaprema t;jelesnoj i duflevnoj degenera:ciji covjeka. Zbog toga bi e!.entualno. stupanje u ltontakt s bii::lma s druge planete, donijelo pra.vl prepO'l'od Zemlji. Nairne. dokazuJe paz.n.ati ait'ron~ Sebastrljanfon Hoerner, civllizacija k.()j<\ hi stu.pUa. u dodiT s nelrom. drugo.m clvil:iza,ci.jQm, mog'la. hi iz toga izvuai. sa- 000. karl:st, jer bi joj tude isk'llstvO isavjeti. 'moZda omoguetli. da bo}je rijeSi .svoje kr·i,zne situaeije i taka !loveca nade da 'ce prezLyjeti. Pored tog.a, gotovo daje viSe nega sigqrno. da bi ,stupanjem u kontakt sa nekom dmgom civi1i2!acijom. iz svemira, ujecUnUa sv.e Zemljane i bac!la u sjenu tradieionaln.u .. ~eIju za premo!:: medu drzavama i narodima.

AI'i,. vratima se zanbnlji.vqj knjizi ·»Brze od sVjetlosti« Johanesa fon Batler-a, koji. u njoj razl'aduje jednu ·zaia-t .. fantastienu teorlju. PogledajJn.o, dakle, 0 cernu se ,ral:l1:

1 )

)

HiS

)0, •• Cim mi se~ - kaze fon Batler -,- »da se do sada nije l:azmotr:ilo jedno bitno pitanje: da Ii je za wpostavljanje veze .s Qrugim svjet-OV'lma prijeko potrebno super-tehnolosko znanje? Nije li, na primjer, sasvlm nedovclinc na§e poznavanje parapsihcdogije iU metafizLk.e, te jo~ ne mozemo da uvidimo kakv:e nam se sve neisorpne moguenosti, mozda, bas tu, u ovoJ oblasti, ukazuju'i' Zar je, zacijelo, posve nezamislive da u uni.verzumu postoje civilizacije koje su uspjele usavrsiti telepatiju, telekinezu ill nisto drugo tome siieno? Civi~acije koje su, uz po-moe nama j,o~ nepoznatih sradstava meduplanetarnog komuniciranja, potpuno u stanju da. stupe u dodir s drugim svjetovima istih iIi s1icnih sposabnosti'i'l ...

Uostwlom, ko od nas mose da dOlkaze da jedinstvem genijL sto se stoljecima javljaju, u jednam itH drugom kraiu nase pl.anete, nisu stvoreni pren0~enjem misli izvanzemaljskih razurnnih bica? Iomo ti geoiji i nisu svjesni toga, ani mazda obavljaju zadatke svojih »naredbodav:alaca«sa d'rugih planeta? • .' . Oni ce nas, mczda, jednog dana i ))'spojiti« sa. zitelj;i.ma drugth

planetal? . . . _

Biln kako bilo, ave presmjele ideje ne bI trebaln zabora-

viti i poto~jeni>ti. Jer. . . .

1:1' vezi s tim treba, svakako, spomenuti rezultate hipno-

ti6kog eksperimen.ta ato seu avgu.stu 1969. gcdine odraao u Engleskoj. Unaprtjed je [asno da ee se o tome podijeliti misljenja i da se to mo1:e napadati s biljadu. -raz,U~itih obrazl.ozenja. ili odbaciti .kao fikcija ili »naucna fantastl.ka«, Ipak, ova poglav.lje ne bi billa potpUl'lO ez tog pokuse, a moja tdeja a uSI;>.ostavljanju. kontaikta sa bicima 1.Z kosmosa putem telepa.tlJe.

bua hi vi~e negc smijema.

Za v.r,ijeme jedne prepirke 0 jos nedovoljno uocem.m mo-

gucnostima hipnQze pe.torica naucnrka 5U se slo2.ila da izvrse zanimljiv pokus. I izvdili su ga.

Eksperimentator je hti,o ucesni'ke u ovom pokusu - cetvoricu medusobno nepoznatih odraslih Ijudi i jednog petnaes:bogodi§njeg djeeaka - dovesti II bipnoticko~' dubako~ 9?U do. taga da, ost1lviv§i tijelo:, posjete hipotetiemm svermrsklffi brado.m. koji ~eka u vrtu. neku stranu i nepoznatu planetu!

Najvec,!, sumnjieavac mechl pr~sutnima tzjavio je ~a ~eli sudjelovati u svemu ovome samo kao posmatrac, Osta11 sU Ie· gli zajedna s hipnotizerom na §iroki le2iaj. Prije toga, naravno,

Hip

s~\lli su sve ~e~lnepredm.e.te sa sebe. Povez~ su se bakar~ nillm !lcoml prl(!vr~6enom za ~e1jezni stala.k na prozoru.

Tako je p~eo ov.aj nevjerQvatni pokus,

Eksperimentator je jednoLi~ni.m hlpnoti~k.im. zapovjedill\a doveo td pokusne osebe ,1 sebe u dubok1 san. Prije toga je 01): j asnio da ce taj duboki san izazva.ti hi:pnati6kom metod.om koju primjenjuju strulmjaci u ovoj oblasti, i da ee, kada postigne eil], napolron uiu tjeli. Tako j.e d bile,

Pokus je zapoeeo noeu u 21 satI pedeset i pet minuta, Zil dvadesetak minuta postignut je hipnotii5ki dubok san, kako je ,poslije potvrdio i budni posmatrac. Da ponoel [e gotovo vladala potpuna ti!i.na. A onda, svi ucesnici pokusa su se upadljivo naglo probudili. I, nezavislilO jedan od drugog, prema dogQvoru, bez aklijevanja i neprogovorivs; ni orijeCi medu sobom, zaptsal! svoje fantasti~ne do~iV'ljaje koje su dozlvj,eli za vrijeme neobicnog hipnQtl~kog stanj.a,

Pr_i usporedivanju zapisa 0 sva.jim dozivljajima u snu, ustanovilo se da se bilje.§ke gotovo u 'svim detaljima podudaraju. Hipnotisani SU, dakle, dozivjeli iste dozivljaje.

Ipak, najpodrobnije i najiserpnije podatke zapisao je najmladi u~,esntk ovog opi:ta, petnaestogodiS'nji dje~ak!

A seda da vidirno lita su to doaivjeli u hipnotiekom .stanju. Na veUko zaprepastenje ut!esnika, kako rekosmo, SV! su opisali isti dazivljajc svemtrskog leta prerna nekoj nepoznato] planeti u Mli.je~om putu. Pd1!ali au 0 neoblcnim [ezenma od u-ljane tekueine, a bijelom drveeu koje nije imalo liSce a cij~ grane tvore bezhroj shmetricnlh prstenova, 0 gcliemqj O'krugloj gradevini s kupolom pored koje su se spustiU, 0 zan,i.mIjivom krajoliku kakvog' ne mozem-o naei ni 'U jednom d1jelu nase Zetnlje, 0 atmosferl.koJa. je slicna naso] i tIu kojeje licib, naSem ...

. S~i. 5use.slo~m u jos ne~emu: stanovniei tog stranog svlleta bll'l su visoki, veoma svijetle d:uge kose, bakrenaste boje koze i kao nebo plavih oCiju. Susret sa .nj:ima traja,o je veoma kratko, i svima je bilo zao sto h:ipnoti1!ki ,san uije ·du!e potrajao ... «

Da Ii je ovaj pokus obicna besmislica, postavlja pitanje Johanes fon Batler. Nisu li sve hipnotisane osobe :igrom slucaja proi:itale isti naucll.o-fantastlC!ni roman, ukoliko uopste

157

postoji neki roman u kome je opisana dogodovstina koju su ani zabUjez.ili nakon krat1tatrajnog sua?

Da 1i zalsta covjeikov duh U odredepim okolnostima moZe dosegnuti kroz vrijeme .j_ prostor u neki drugi, nama nepomat svijet? Prlstalice jogi-vjestina vjerovatno i ne sumnjaju u tu moguenost. Po njima covjekov duh u odredemm okolnostima mnogo je roocniji. Ali, kako to i dokazati?! ...

Oinjenica, da iz dana u dan Bve viSe ucenjaka ispituje slucajeve »ESP-prajekcije: (izvanosjecajna zapasanja) dok.azuj~ da se zaoije,lo ne raw ni 0 kakvoj yard, vee da su mogllcnostl

ljudskog' duha bszgraniene, .. .

Poroenimo i tvrdnje profesora Ds, B. Rinea sa Univerziteta Dukeu Durhemu, SAD, koji je svojim pokusima uvjerljivo dokasao da teIepatija, vidovitost i proricanje dcista postoje. Osim toga on je dokazao da u svakom cavjeku drijemaju telepa tsko-vidovnj aeke spssobnosti,

Aka je vee sve taka kako tvrde pozna,tiu~enjaci, ne »dlrlguju« li zaista rnister ioznirn dje~akom TupacIa.murom i.,z peruanskog grade. Maca Pieua neka druga bi(:.a iz kosmosa? Nij-e Ii on samo objekat koji prenosi rntsli svojih »odasUjaca«?! ...

Pred ucen.J1ac.ima Perua i La:tinske Amerlke stoji golema misterija. Race Ii [e tijditi?l ...

158

ELEKTRICNE BOMBE SIJUPANIKU

c Stravicni prizor u kuei Tecdora Vind7D.ja ¢ Fantastiena setnja elektriene bombe kroz prepun restoran upanieenih gostiju o Rezultatiistrage komisije saeinjene od vojnih struenjaka, naucniks i najpoznatijih obavjestajaca o Da Il su se nebeske kugle pojavljivale j u drevna vremena o Neobieno predanj e sto se zadrzalo na pacifickom, otoeiu o Nevjerovatna teza americkog naucnika Frenka Edvardsa o Da u je sluca] htio da Edvards umre na dan Prvog svjetSlkog kongresa ufologa Hi

se iza njegove smrti ikriju neke nerazjasnjene sile

Odjeknula je strasna eksplozijaj zidovi kuee poceli 5U da pueketaju kao da su od stakla, zernlja je zadrhtala i Teodoru. Vindiiju se uCinilo da je to kraj.

Ipak, nije Ibta kraj. Sarno nekollko trenuta:ka vladao je :_ pakao. Golemi komadi opeke letj eli su na sve strane, skromni namjelitaj u. soot lomlo se padajuCi na tile, a Vindzi je, poput vostane figure, stajao nasred sobe, izbezumljen Ii blijed.

159

Nije znao sta cia poduzme i kako da se spasl. Jedn.ostavno je - ,ceka,o.

A onda je sa stropa peleteo teSikl llletalA:l luster. Zaouo se tup udarae, nesretni i:!ovjek je osjetio strasan bol u glavi i ramenirna i "bel je bilo sve l5ega se tog trenutka sjeeao. Razum. mu se pomutto, Qula, dba.mrla, Doge lsdale. Zanjihao se ,poput pija,n:ca" a onela pao kao po.kosen.,

Teodor Vanidi, kroj,ac iz ameri6kog g,radica Linoonaj u,tonue je u dl:1bdku nes,vije&t.

Bio je mart 1917. godlne,

Osvijestio se nekoliko sati kasnije. Pored njega je bio starj Juclzi THer koji ma je brim0 mokrom gazom brisao celo. - J,6S1am Ii Zi:v'? - upitao je pani~no.

- Smiri se. Sada ti je neophodan odmor! - odgaverio je

ljekar,

'I'ecdoru Vindziju trebalo je d.e-vet dana da se oporavi, Brazgotine na glavi i ramenima dQsta brzo su zacijeljele. Medutim, JOB izvjeSlrl.O vrijem.e je osjeca.o glavobol] u i boleve u predjelu klj,Ucne k;osti. Ali, mogaa j,e da pric a, Mog~o je; naposen, da primi inovinere koji su proteklih dana, naprosto 0psJedali. nj!egovQ kueu. I ispdeao im je nevJerovatnu pri1::u ..

Onog k:Qj:mog dana sjedio je za ~tolf()m u 5VOjOj kiuci na per.iferHi grada, dovdavajucl odijelo za gradsk!og sU.diju ... U sebi je bllo dostaprohladno paje u kammu na:l[')zio vatru, Kada se vatra ra<zgorjela, za(!:uo je tUni§urn. t:Z~l'adku{;e. Zatim se nesto sko,trljalo n:iz dimnjak, palo pored vatre, i prenerazeni kr.ojac je ugledao neko okruglo 'tijelo nejasnib nbrisa. Podsjecalo je ns veliko vuaeao klupk,o boje m<igle.

Iz kamina-. se kQgla skotr'ljala u .sabu. Preila je p:roko mekog tepiba. udatlla 0 bOOni zId, zatrm jekrenula prema Teodo:ru. ·Covj.ek je vrisnuo cd straha. Ali nije zaustavlo neobicno k,lupko. Ono je pl'oslo izmetmu kl'Oj'ai!evih nogu, do~Ho do. clrLlgQg zida,. a onda se cdbtlo, kotrljaju.ci se natrag prema kam.inu,

J tada se dogodi1o ono najne.vjerovatnije. eim je usIa :u kamin poletjelo je nazad kroz dLmnjak. Ali nij,e uspjelo da izade van.

Negdje, na sredini dimnjalk:a, tajanstvena kugla je eksplodir.ala. Zacula se stra§na defOnacija, .zidov.l. kuCe p~eli sa da

160

pu.caju a onda.j:e luster pao DB ViIIld!ija. I, tu je blo kraj nje,g<>vih sjel:anjal

Neobicna prlCa ne.sretnog kroja.ba bila je prava poslas.t1ca za novinars. Gotovosv:i lls.tovi zab:iljeZiU su neobieni dogadaj', posta.vljaju6i 'l1a'U6nic1ma mnOiSil pitanja koja. su trebala da razjasne 1intonsku. misteriju.

.Medutim, zagone.tka je ostala ner:ijesena.

Nekoliko godina kasnije sIicandngadajse sbln i na jlugu.

Sjed:injenih .Ameri&.ih Drzava - u Teksas.u. -

Neobic.na kugla, koj1a je pala s DElba,pro~eta1'a se kroz jedan r,estoran prepun gostiju. Nastala je stl'avi~na p.a.:nJ.ka, all to nije smetalo maglovit~j kugll da obide gotoViJ citavu salu, na.pusti: r~storan i otlcotrlja se do jednog elektrienog stuba, I t;og iliren'1.1llka sa d-ogodilo ono 0 cemu lie kasnije Amerlka. priiSati: pred oilimazaprepaStenih Ijudi. kugla je pocela da se kotrlja - uz stub. P?pela. Be na vrh, zatirn k,renuia niz jednu fieu. A onda se razl~la: eksplozija ...

Vjetru§ina. koju je stvorila detonacijlll. Oiborila je nekoli:ko posmatraca, ali niko ni.je rnastr.adao. Jeciina steta: sru!en ,elek~ t~ stub i istl'gane Zice!

Dokoni Amerikanci, fantasl:e i u!laStarl, ponovo su imaH povOCila aa najrazH~tl.:je i najnevjerovatnije pri.ce. Na drugo] stl'lani, naul!:ni svije1; je klimao sumnjtcavog!l.avom, ne ppku$vajucl da r.azjasni .n.eobienu zagonetkru,

T'ek kada se zbio 1 tract s}uiIlaj, k:ada je od detonac.lje nebeSkoe k:uglepogin'Ulo dvoje dlece, javnost Je pamena zahtijevala d'a 'Ovom fenomenuposvete pdnju vojru stru.cn.j.acl i fizifiari

U Americi je uta vrijeme formixana i po.sebna komisija, Bji je zadatak bi,o da ,ispita ,otav .slucaj. Medu gruporn BaSla Be 1. nekoliko nojpoznatijd,h obavje§tajaea.

Istr.aga je trajaIa vi§e ad iest. mjesec:i. ali dosije nikada niJe zakljucen. Komisija, nairne, nije uspjela da pronad:e nljedan poda:tak: koji je upua.ivao da se ram (I nepQznatOm stranomol'uZju, pa je nebes.k:a kugla, koju su naucniciprozvali Itelektrienom bombom« objaJnjena .fe,D:[)'menom. koji prouzrokuje eJek-trici.tet stvoren u v,azduhu!

Ali,. tih godina l') »elektrlenoj bombh: sto sije paniku nije Be samo pricalo :u Sjedinjenim Ameri6khn Ddavama. Nelleaka .kugla pOi!ela. lie da poja.vljuje i u Evropi.

161

Prvi slucaj se dog;Qdio u jednom f:rancuskom gra,cUcu na Azurnoj obali Zatim u Engleskioj, pa i u danaSnjoj SR Njernaeko] ... Javljale su se i prve zrtve. Pantka je tako zanvatila i »start kontinenh.

Ali malo se zna da su se nebeske bombe u to vrijerne poJa.vljivale i u Latinskoj A[[uerici. L AfricL U nekim ze.mljama Juzne Amerike i danas po$f;oji postapalica. I>varljlv kao nebeska bombae, a ,u Africise zadd,ala poslovica »Cuvajte me ad nebeske kugle, a ja eu se cuvati od divljih zvijeri«!

Sta, aapravo, predstavljaju elektriene bombe? Odakle dolaze, ko ihsalje-i kako se formiraju? Da ll [e zalsta u pltanju prlrodni fenomen?

U drevnim predanjima, sagama i Ilegendama koje i danas kolaju Latinskom AmeriKom, pomioje se i ovaj detalj. Posto[alo je, nairne, U ta davna i dalek:a vremena, vjerovanje da nebom vladaju bjela1i.ki bogavi d'~lh sijedlh brada koji zivQct ria Zemljiposmabraju iz svojih vatreuih k.ugla. I ·utll:'!u- na mvot na Zemlji: izazivaju. kiBe, daruju sun~eV'e zrake, pustaju olujne vjetrove ... 1 kainjavaju neposlul§nel

Ostalo je zabtljezeno u usmenim predanjima da su bogovi nepokoenim ljudima »slali« nebeske kugle koje sa prZile ljetinu, dzazivale pomor stoke i strilSnimaksplozijarna raznosile njihove kuce i imanja. Kugle su pa:dale iz vedra neba, hucale poput nabujalih -rijeka, izazivajuCistravu 1 paniku ...

Sliena legenda zadrsala se do danasn] ih dana i na neklm pacifickim otocima. Stanovnici avih ostrva vjerovali su u vIse bogova, a glavni bog irn je bio - bog mol's. On se rijetko pojavljivao; a kada bi Izasac na povrSinu mora, vozio se u sjajnoj kugH, lspod koje je more kuvalo, ribe ug'ibale, vjetrovi prestajali da duvaju. Hili su to najstrdniji brenuci za prrmltivne stnovnike otocja. Jer, znalo se da bog mora izlaz! Iz tamnih dubina samo u momentu kada je nekog trebalo kaznlti, A kazne su bile teSke i ll'igoI'ozne. Bog je pusta{) vatrene k.ugle koje su abasipale ctok, izazivaju(:i strasne eksplozije i unistavajuei sve pred scborn. N'a kraju, otok je najcesce nestajao u· morn_ Rijetki svjedoci, sto bl se spasili u camcima i na splavovima, pl'DglaSav~ni su na drugim otocima kao bozji izas1anici, vra~evi sta su umilostivLli baga da im pc>kloni zivotl ...

162

Legende su Iegende, Cesto pra~ma pripovijedanja, ali nerijetko i sviedocanstva dogadaja kojl su se dogodili, N<I, bUo kako bllo, nebeske bom.be BU ·i u drevna vremena, u doba kada su na raznim stranama Zemlje cvjetale razne clvilizacije, izazivale metez i paniku. Ako bagove primitlvnih naroda poistovjetlma sa »gostima« dz svemira, dakle. biClma koja. su nekada posjetili nasu plaaetu, .ni:je li onda posve jasno da su nebeske bombe slali upravo om ih svojih kosmickih brodova ~to su krstarUi 'llasUn nebom i nasim morima, Ispada, zar ne, da su nebeske bombe vjdtatk·og porijelda, da su ih pripremali I bacali upravo ont, drevni gosti iz svemira - bogovil

Teiko je ustanoviti da li suelektricne b<»nbe Mia BU. svjetsku javnost .uzbudivale krajem proslog i pocetkorn ov:ag stoIjeca identicne onome sto je stanovnike nase planete uzbudivale u davnaj proslostt, Naucrrict QVOg st~lje(:a tvrde da niSUo Pojavu rnisterioznih .kugli objasnjavaju kao sasvim n01'malnu pl'irodnu pojavu - kao grom u vidu kuglel All, nei svl nali&Uci.

Oatala je zabilje.zena izJ ava naj"eceg ufologa Amerilte, Frenka Edvardsa, kaji je na zagonetan naNn umro na dan Prvogsvjetskog kongresa ufologa, 'a kaji je upravo pripremao referat 0 fantasticnoj tezi da bica iz svemira jos uViJek vr,§ljaju .sirorn naseplanete 1 da ae vef godinama Izmedu njih i nas vow ta.jni ratl

Edvards je 'l'aspolagao ,1 konkretnim podacima, ali ga smrt sprijecila da svijetu ka!e a:stinu!

Umro je onog dana kada je, kaso je cesto znao da kaze, »zelio da otvori o~ nau&lom svijetu ida pobije sve tvrdnje da zivimo sami na Zemlji«:!

Nije Ii i on htv-a meduplanetarnog rata 0 kome je navodno raspolagao i dokazima?

Nevjerovatno? Fantastil!no? __ . Da Ii je i - istinito?

Ali 0 ·tome u sljedecoj knjizi »Dan kada su u'cenjaci umt-

ralh~I.. . -

16J

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->