P. 1
akvaristika

akvaristika

|Views: 1,145|Likes:
Published by rumenko51

More info:

Published by: rumenko51 on Aug 25, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

06/29/2013

pdf

text

original

Sections

1

Sadržaj: Uvod Općenito o akvaristici Što je akvarij Vrste akvarija Položaj akvarija Dijelovi akvarija -Akvarij održavanje akvarija -Filter vrste filtracija (biološki, mehanički, kemijski, UV sterilizacija, RO/DI) usporedna tablica kanistarskih filtera održavanje filtera -Grijač (održavanje grijača) -Rasvijeta uvod vrste rasvijete i održavanje usporedna tablica flouroscentnih cijevi -Podloga vrste podloge -Voda kemijske vrijednosti vode tvrdoća (GH, KH), kiselost (pH), ugljični-dioksid CO2, Kisik O2, Klor i Kloramin, Fosfati Dušik i dušikovi spojevi, BIOLOŠKO FUNKCIONIRANJE AKVARIJA Sindrom novog akvarija

Mjerenja parametara vode Važnost periodične izmjene vode Ribe -biološka klasifikacija i taksonomija -izbor i nabava -transport -ishrana Artemia Tubifex Protozoa Grindal crvi Daphnia Ciklopsi Kišne gliste Goveđe, pureće srce -bolesti tablica simptoma, uzrocka i liječenja bolesti lijekovi, UV sterilizator, Sol, Formalin, Antibiotici, Sera i Tetra lijekovi Biljke Razmnožavanje Odabir biljaka i nabava Nutrienti Biološka dekalcifikacija Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping) Alge vrste algi i način uklanjanja Ostali slatkovodni organizmi puževi račići Zaključak test-pitanja za provjeru znanja točni odogovori testa

2
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

free e-book
verzija 1.0 beta pdf godina 2003

autor lic prelom dobri ilustracije karin

to my beautiful "fishes", Ivor and Dina, for peace and understanding while I've been working on this book...

to many friends from aquatica's forum

3
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Uvod
Nedostatak odgovarajuće literature na hrvatskom jeziku najveća je prepreka kod akvarista početnika. Sve do sada objavljene knjige su ili starijeg datuma i zastarjelog koncepta ili loši i nejasni prijevodi knjiga sa engleskog govornog područja. Ovdje nećete naći fotografije prekrasnih ribica i opise stotina vrsta ribica, za to vam preporučam neke od jednostavnih atlasa (npr. Dr. Axelrod's Atlas of freshwater aquarium fishes). Također, početnici će biti možda razočarani kompliciranim inzistiranjem na "nekim dosadnim dušikovim spojevima", međutim ako ozbiljno "zagrizu" za akvaristiku ovo će im biti odskočna daska da sami istražuju ono što ih zanima uz ovo prvotno poznavanje nekih osnova. Promatrao sam kroz nekoliko godina tisuće i tisuće pitanja koje akvaristi postavljaju, pa je ovaj tekst nastao na uzastopnom ponavljanju nekih elemenata koje čak i iskusniji akvaristi, ponekad zanemare. Slatkovodna tropska akvaristika je najjednostavnija za početnike, stoga je ona najviše zastupljena i ovdje opisana.

4
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Općenito o akvaristici
Što je akvarij?
Akvarij je zatvoreni komadić prirode, biološki sustav u kojem se događaju procesi bitni za biološku ravnotežu. Dakle, naš cilj je simulacija prirodnih procesa kakvi se događaju u okolišu iz kojeg potječu naši organizmi u akvariju. Što više uspijemo približiti akvarijske uvjete onima u prirodi, postajemo bolji akvaristi.

Što je akvaristika?
Akvaristika traži neprestan čovjekov kontakt sa prirodom i njeno razumijevanje. Intelektualni i duhovni razvoj akvarista proizlazi iz neprestanog otkrivanja i učenja. Sve znanstvene discipline proizlaze iz prirode i njezinih procesa, pa su i osnovna znanja kemije, biologije, fizike i ostalih neophodne za dobro razumijevanje akvaristike. Akvaristika potiče iz Japana i Kine u kojima je ovaj hobi visoko u svijesti razvijen još od 10. stoljeća. Znanje prirodnih ciklusa koji predstavljaju prirodna kruženja i njihovu harmoniju (Feng Shui-filozofija uređenja životnog prostora u skladu sa prirodom) prenesena su na akvarije koji zapravo i funkcioniraju po ovakvom principu. Voda kao osnova akvarija predstavlja simbol života i čistoće, unosi svježinu i održava optimalnu količinu negativnih iona koji su neophodni za zdravlje i dobro raspoloženje čovjeka. Početkom 18. stoljeća prvi akvariji se pojavljuju u Engleskoj sa ribama s Dalekog Istoka. Zahvaljujući otpornosti nekih riba i njihovoj ljepoti, kao što su dvodihalice (npr. Macropodus opercularis) koje mogu izdržati duga putovanja sa vrlo malo kisika i većim temperaturnim oscilacijama počinje širenje akvaristike po svim kontinentima, a najveći procvat doživljava s tehnološkim razvojem nakon Drugog svjetskog rata. Danas akvaristika ima sasvim drugu tendenciju razvoja nego je imala u 20.st. gdje se prije svega uz pomoć tehnološkog napretka radilo na komercijalizaciji, tako da se uz kvalitetnu opremu i skromno znanje moglo bar neko vrijeme uspješno držati akvarij sa atraktivnim ribama. Ribe su se u početku intenzivno donosile iz prirodnog okoliša, gdje je pri tome tek malen broj preživljavao zbog neadekvatnog prijevoza, a i pokazalo se da su divlji primjerci puno osjetljiviji. U današnje vrijeme kada je velik broj prirodnog okoliša uništen ili se još više uništava u opće globalizacijskom pokretu, akvaristika se sve više trudi koristiti znanje za uzgoj riba i održavanje akvarija, pa tako i očuvanje prirode. Tehnologija nam je samo približila prirodu i pokazala njene tajne, a znanje koje smo skupili u tom procesu trebamo zamijeniti pretjeranom upotrebom tehnologije. Svaki akvarist dobro zna što znači poremećen ekološki sustav i koliko se truda treba uložiti da se vrati u normalu, a i često sve ode u nepovrat. Pokušajte samo zamisliti što bi značila čašica nafte u akvariju, zbog toga čuvajte prirodu, jer o njoj ovisi i vaš akvarij. Akvariju je potrebna voda, čista voda koju je teško dobiti unatoč sofisticiranoj tehnologiji. Po kineskoj filozofiji Feng Shui, akvarij u domu donosi sreću i novac, ako je pravilno postavljen...s toga puno sreće i novca 

5
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Vrste akvarija
Akvarije možemo podijeliti na nekoliko vrsta. Osnovna podjela bila bi po tipu vode: morski, slatkovodni i boćati (brakični) akvariji. Temperaturni raspon dijeli akvarije na toplovodne i hladnovodne. Akvariji se također dijele po vrsti organizama koje držimo, pa tako susrećemo biotopne ili zemljopisne akvarije koji sadrže određene vrste organizama sa jednog biotopnog područja (npr. akvarij područja Amazone sadrži biljke i ribe amazonskog sliva, a uvjeti su određeni svojstvima kao i u prirodnom okolišu). A druga su vrsta društveni ili zajednički akvariji koji sadržavaju organizme bez obzira na njihovo prirodno porijeklo i kojima su potrebni slični uvjeti. Ovi su akvariji najpopularniji i najrašireniji među akvaristima. Uz nabrojene "ukrasne" postoje i specijalizirani akvariji: Karantenski akvarij ima namjenu liječenja i preventivne karantene kod unosa novih riba u akvarij, a mrijestni i uzgojni akvariji služe za mrijest, razmnožavanje i uzgoj mladih riba.

Položaj akvarija
Prije nego što nabavite akvarij morate znati gdje ćete ga postaviti. Funkcionalni i sigurnosni zahtjevi kod položaja su na prvi pogled beznačajni, ali morate znati da akvarij veličine 250L, sa postoljem, potpuno opremljen i napunjen može težiti i preko 500kg. Dakle, površina na kojoj će stajati mora biti čvrsta, bez vibracija i za veće akvarije je potrebno napraviti statistički proračun čvrstoće poda. Akvarij treba biti na vidljivom mjestu, ali ne smije smetati uobičajenom kretanju po prostoriji. U akvariju izloženom direktnoj sunčevoj svjetlosti razvijaju se neželjene alge, stoga bi trebao biti u tamnijem dijelu sobe. Postolje ili ormar se može kupiti u specijaliziranim prodavaonicama akvarijske opreme. Ako ga izrađujete sami vodite računa o čvrstoći materijala. Također je važno da se postolje oslanja o pod na što više dodirnih točaka, kako ne bi opteretili pod samo na manjem dijelu površine. Podloga na koju liježe dno akvarij treba biti puna cijelom površinom i amortizirajući tako da upija neravnine i sprječava savijanje dna akvarija. Najčešće se koristi stiropor, pluto ili filc od pjenaste gume.

6
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Dijelovi akvarija
Akvarij Konvencionalni akvariji se najčešće izrađuju od stakla, lijepljeni su specijalnim silikonskim kitom i oblika su tako da približno dužina bude duplo veća od širine i visine (npr. 100x50x50). Uz standardne oblike imamo i kružne, šesterokutne, zaobljenih prednjih stranica, kutne... Staklo bi trebalo biti kvalitetno, a ljepilo silikonsko za akvarije, bez fungicida sa deklariranom "nosivošću" Veličina akvarija slijedi pravilo: "Što veće, to bolje". U velikom akvariju promjene se događaju sporije, tako možete reagirati na moguće probleme, a organizmi ih tada lakše podnose. Početnicima su idealne veličine od 80L do 180L. Sve manje od toga traži više iskustva, te pravi probleme u održavanju konstantne kvalitete vode. Veći akvariji od 200L postaju skuplji za uređenje. Ukoliko radite sami poklopac sa neonskom rasvjetom za akvarij, a veličina vam nije ograničenje, pokušajte nabaviti akvarij dužine 120 cm, to je idealno zbog dužine neonskih cijevi, a duži akvariji su estetski dojmiljiviji. U novije vrijeme dolaze i sve kvalitetniji akvariji od akrila, koji su puno lakši, prozirniji i čvršći, te ih je lakše savijati, ali su dosta osjetljivi na ogrebotine. Ogrebotine se sa akrila mogu ispolirati puno lakše nego na staklu. Akril se preporuča za izrazito velike akvarije.

Održavanje staklenog akvarija Akvarij prije upotrebe dezinficirajte npr. Kalij-permanganatom (hipermangan) i dobro operite. Da bi provjerili spojeve i čvrstoću, napunite ga prije punjenja vodom i ostavite nekoliko dana. Zelene alge koje se nakupljaju na staklo redovno odstranjujte magnetom koji se može kupiti u specijaliziranim akvarističkim trgovinama ili britvicom (žiletom) pažljivo da ne izgrebete staklo. Ukoliko je potpuno prazan, akvarij na kojem su se nakupili ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline (solna, octena...). Dobro ga isperite nakon pranja kiselinama. Za ispiranje i pranje ne koristite nikakva sredstva za pranje, već samo čistu vodu.

7
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Filter

Filtere dijelimo po načinu funkcioniranja na mehaničke, kemijske i biološke filtere i po smještaju na vanjske, unutarnje i podne filtere. Filter ima ulogu održavanja kvalitete vode i njene čistoće optimalnom za život organizama. Najčešće se sastoje od određenog filtrirajućeg medija i pumpe koja tjera vodu kroz njega. O njegovoj kvaliteti i efikasnosti ovisi gustoća populacije organizama u akvariju. Kanisterski filter Mehanička filtracija ima zadatak očistiti vodu od sitnog otpada koji proizvode ribe i biljke, te od ostataka hrane. Za mehanički filter kao medij se najčešće koriste sintetička spužva i vata. Kemijska filtracija podrazumijeva apsorbiranje određenih kemijskih spojeva u vodi ili mijenjanje njenih kemijskih svojstava. Kao medij kemijski filteri koriste aktivni ugljen, zeolit, treset. Biološka filtracija je najbitnija za dobro funkcioniranje akvarija. Da biste razumjeli princip biološke filtracije pročitajte dio o biološkom funkcioniranju akvarija. Kao medij za biološki aktivan filter koristimo šupljikavu poroznu keramiku, sintetičku spužvu, "bio kuglice", porozno kamenje, siporax i slično. Spomenut ću još i intervalne filtere (wet-dry) koji koriste princip isprekidanog prelijevanja vode preko biološki aktivnog medija. Tim postupkom omogućava se bolje prozračivanje i aeraciju bakterijske kulture, kojoj je potreban kisik koji se topi u vodi kada pulsira preko medija u filteru. Ovakav sistem koriste napredniji viseći i kanistarski filteri. Vanjski filteri su u zadnje vrijeme najviše napredovali zbog jednostavnosti upotrebe i kvalitete filtriranja. Radi toga se početnicima preporuča nabavljanje tzv. "kanistarskog" filtera. Prednost ovih filtera je mogućnost odabira medija, pa tako i načina filtracije. Jednostavnost održavanja, snaga filtriranja i nezauzimanje prostora u akvariju. Često početnike od izbora ovog tipa filtera odbije nešto veća cijena, ali se kroz neko vrijeme pokaže kao vrlo ekonomična i funkcionalna filtracija. Neadekvatan filter u početku donese puno više "štete" nego koristi. Poznati proizvođači kanistarskih filtera su Viseći filter Eheim (serije classic, eco, professinel, profesionelII), Hagen (Fluval filtri), Sacem (Marathon filtri), Hydor (Prime), Rena (FilStar)
8
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Jeftinija varijanta vanjskih filtera su viseći ("hang-on", power filters) filteri koji se vješaju na vanjsku stranicu akvarija. Viseći filteri često su manjih dimenzija i slabijih pumpi, jer koriste prirodan pad vode kao povrat vode iz filtera u akvarij. Ako imate poklopac akvarija izbjegavajte ovakve filtre, jer se teško montiraju zajedno s poklopcem. Poznati proizvođači visećih filtera su Hagen (AquaClear filtar), AquariumSystems (Millennium i Primo filtri), Tetra (TetraTec PowerFilters) Unutarnji filteri su jednostavni i najjeftiniji filteri, pa su dobri jedino za manje akvarije. Unutarnji filter Mane su im da zauzimaju prostor u akvariju i time kvare estetsku sliku akvarija, otežano je s njima čišćenje i mali je kapacitet spremnika za medij. Kvalitetniji tzv. kutni filteri se zapravo po principu rada ne razlikuju previše od vanjskih kanistarskih filtera. Njihova cijena je manja zbog slabije pumpe i manjeg volumena, pa su tako i manje efikasni od kanistarskih. Unutarnji filteri najčešće koriste biološku filtraciju i mogu se sastojati samo od sintetičke spužve i vanjske pumpe za zrak. Poznati proizvođači unutarnjih filtera su Hagen (Fluval Plus), Eheim (Internal filters), Rena (Filstar iV), Sera, AquariumSystems (Duetto), Tetra - Podni filter (UGF, under gravel filtar) je ustvari unutarnji filter i sastoji se od više rešetkastih ploča koje se spajaju i povezuju na jednu ili više cijevi ispod akvarijske podloge. Cijev se spaja na protočnu pumpu (powerhead) velike protočnosti i snage, budući da je površina medija, zapravo cijelo dno akvarija. Pumpa tjera vodu isisavajući je ispod podloge tako da voda struji kroz podlogu. Kvalitetne protočne pumpe imaju tzv. reverzibilni protok, koji obrnuto cirkulira vodu, tjerajući tok vode ispod podloge prema površini. Na taj način obogaćujemo podlogu kisikom i pospješavamo biološku aktivnost. Podloga postaje biološki filter i ujedno je obogaćujemo tvarima koje kasnije iskorištavaju biljke za hranu. Mišljenja o ovakvoj filtraciji su podijeljena, pa dok jedni tvrde da je ovakva filtracija komplicirana i problematična, drugima je ovo idealan oblik filtriranja. Mane su, potreba za podlogom određene granulacije(3-4mm) i debljine (do 10cm), jer sa sitnim se šljunkom ovakav sistem može začepiti, a sa prekrupnim šljunkom gubi moć filtriranja. Istodobno, ovakav filter ne možemo lako očistiti, jer traži "raskopavanje" kompletnog akvarija, pa ukoliko dođe do problema (npr. kod začepljivanja) postaje prava bakterijska bomba. Međutim odlično se pokazuje u akvarijima s gusto zasađenim biljem, gdje se pospješuje prozračivanje korijenja i neprestano dovođenje "svježeg" otpada kojeg biljke koriste kao hranu. Kvalitetno postavljena podna filtracija ne mora se godinama čistiti.
9
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Ovakav tip filtracije preporučam naprednim akvaristima i onima s iskustvom. Moguće je održavati akvarij i bez filtracije, međutim u tom slučaju se moramo držati strogih pravila. Takav sistem koristi biljke kao prirodan sistem biološke filtracije. Akvariji mora imati odličnu rasvjetu, visoku kvalitetu vode, dodatan izvor ugljičnogdioksida (CO2) i manji broj određenih riba. Ovo je svakako izazov za napredne akvariste.

Održavanje vode Uz svu filtraciju, ma kako ona bila kvalitetna, neophodna je periodična izmjena jednog dijela vode! O ovom najvažnijem pravilu opširnije u rubrici voda, biološko funkcioniranje akvarija.

10
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

ProizvođačModel

Veličina akvarija [l] 250 350 600 1000 1500 100 200 300 150 250 350 600 150 250 350 600 350 600 350 600 350 600 350 600 100 200 300 400 100 200 300 100 200 300 500 800 1000 180 300 600

EHEIMclassic 2213 classic 2215 classic 2217 classic 2250 classic 2260 ecco 2231 ecco 2233 ecco 2235 professionel 2222 professionel 2224 professionel 2226 professionel 2228 professionel 2322 professionel 2324 professionel 2326 professionel 2328 professionel 2227 professionel 2229 professionel 2327 professionel 2329 proffesionel II 2026 proffesionel II 2028 proffesionel II 2126 proffesionel II 2128 HAGENFluval MSF 104 Fluval MSF 204 Fluval MSF 304 Fluval MSF 404 Fluval 103 Fluval 203 Fluval 303 SACEMMarathon 100 Marathon 300 Marathon 500 Marathon 1000 Marathon 1500 Marathon 2000 RENAxP1 xP2 xP3

Protok Volu [l/h] men filtera [l] 440 3 620 4 1000 6 1000 12 1900 18 300 1,6 480 2,4 600 3,2 500 2,3 700 3 950 4,9 1050 7,3 500 2,3 700 3 950 4,9 1050 7,3 1050 4,9 1050 7,3 1050 1050 950 1050 950 1050 480 680 1000 1300 390 420 840 350 350 800 1000 1600 1850 750 1050 1350 4,9 7,3 4,9 7,3 4,9 7,3 3,2 4,6 6,6 8,5

Snaga [W] 8 15 20 28 50 5 5 8 8 8 25 25 8 + 150 8 + 150 25 +180 25 + 210 25 25 25 25 25 25

*

termo filter (integrirani grijač) termo filter (integrirani grijač) termo filter (integrirani grijač) termo filter (integrirani grijač) intervalni filter (wet/dry) intervalni filter (wet/dry) intervalni filter (wet/dry) + integrirani + 180 grijač intervalni filter (wet/dry) + integrirani + 210 grijač 25 25 + 180 termo filter (integrirani grijač) + 210 termo filter (integrirani grijač) 7 MSF (multi stage filter) 7 MSF (multi stage filter) 12 MSF (multi stage filter) 12 MSF (multi stage filter)

1,5 1,8 4,7 5,5 8,5 10 4,4 6,3 9,1

6 6 12 16 23 31 13 16 19

HYDORPrime 10 Prime 10 Prime 10

150 250 400

300 600 900

1,5 3 5

10 22 30

11
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

UV sterilizatori Osim klasične filtracije u akvaristici se koristi i UV (UltraVioletna-ultraljubičasta) sterilizacija vode. Ovakav tip filtracije, odnosno sterilizacije (pošto UV sterilizatori nisu filteri i trebaju pred-filtraciju) učinkovito uništava bakterije, gljivice, alge i viruse. Rade na principu izlaganja mikroorganizama spektru ultraljubičastog zračenja na valnoj dužini od oko 254 nm koji izravno djeluje na DNK strukturu te ih uništava ili sprječava njihovu daljnju reprodukciju. Energija lampe od 30 mWs/cm2 uništava oko 99% svih uobičajenih vrsta bakterija u vodi. UV lampe se sastoje od kućišta u kojem oko lampe prolazi voda u cjevčicama od kvarcnog stakla. Radni vijek lampe je oko 8000 h. Velike su prednosti ovakvih sterilizatora i njihova upotreba u akvaristici je u porastu. Mineralni i kemijski sastav vode ostaje nepromijenjen, nemogućnost je predoziranja i nikakvih štetnih posljedica nema, jednostavna je upotreba, velik je spektar djelovanja protiv svih vrsta bakterijskih i virusnih bolesti akvarijskih riba i njihovih nametnika, učinkoviti su protiv nekih vrsta algi itd., a to su samo neke prednosti ovakvog tipa pročišćavanja vode. Za ovakvu sterilizaciju moraju se ispuniti uvjeti da prije dotoka voda mora biti očišćena i bistra sa što manje čestica, a nakon izlaska je preporučljivo da prolazi kroz biološki filter koji bi sakupljao uginule mikroorganizme. -UV lampe su zaštićene u neprozirnom kućištu, jer trajno oštećuju vid i kožu, zbog toga čitajte pozorno upute proizvođača! UV sterilizator

12
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Obrnuta Osmoza i Deionizacija RO/DI (Reverse osmoze/Deionization) filteri su najnaprednija u tehnologiji filtracije (hiperfiltracija) vode općenito (Iako je ne koristimo za filtraciju akvarija, već za pripremu vode.) Ovakav sistem filtracije razvijen je za vrijeme hladnog rata i počinje se primjenjivati tek krajem šezdesetih u civilne svrhe, omogućavajući teoretski iz bile koje vrste vode bilo ona morska ili slatkovodna i onečišćena, dobivanje pitke i čiste vode. Prvi je dio RO, koji može biti i zaseban, a radi na principu obrnute osmoze . Sistem osmoze koriste biljke gdje vodu crpe kroz polupropusne membrane stabljika do krajnjih dijelova listova. U obrnutoj osmozi koristi se sistem prolaska vode pod pritiskom kroz mikroporozni

medij, odnosno osmoznu membranu koja ima propusnost oko 0,0005 mikrona (najmanji virusi su oko 0,002 mikrona). Sedimentne membrane rade se od celuloznog acetata, poliamida i drugih materijala i imaju određeni vijek trajanja. Kvaliteta i količina pročišćene vode ovisi o kvaliteti i propusnosti membrane. Ovdje dobijamo kao produkt sterilnu vodu očišćenu od nekih monovalentnih iona (npr. Na+, K+, Cl-, NH3- itd.), više-valentnih iona (npr. Ca 2+, Mg 2+, Al 3+, SO4 2-) i organskih tvari do 99%. Uz RO sistem koristi se i DI (ionoizmjenjivački filter) koji služi dekarbonizaciji (deionizaciji) vode. Dekarbonizacija vode je postupak kojim se iz vode uklanja ukupna tvrdoća. Nusprodukt je mala količina ugljične kiseline. Ovakva filtracija ima svojih mana, cijena i odnos vode koja je čista i ona koja se troši kao tehnički nečista voda je u najboljem slučaju 1:3. RO/DI sistemi su ovisno o mogućnostima i kapacitetu ipak prilično skupi, pa ih koriste napredniji akvaristi i uzgajivači.

13
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Pojednostavljeni princip rada RO filtracije Održavanje filtera Većina filtera mora raditi cijelo vrijeme, radi toga kod čišćenja pripremite sve da bi vrijeme obustavljanja rada filtera bilo što kraće. Također kod prvog puštanja biološkog filtera u pogon u novom akvariju, dobro je koristiti "kulturu bakterija" u tekućini za startanje akvarija. Tako će filter prije "sazrijeti" za biološku filtraciju. Tekućinu možete kupiti u specijaliziranim akvarijskim trgovinama ili koristiti podlogu i filterski medij iz starog "sazrelog" akvarija. Neki mediji za filtere se upotrebljavaju jednokratno (aktivni ugljen, zeolit...), dok većinu obnavljamo ispiranjem u vodi. Aktivni ugljen prije upotrebe kratko isperite u vodi da se isperu sitne čestice i krhotine. Ne koristite aktivni ugljen koji se koriste za filtraciju zraka, jer je mikroporozan i nema dobru učinkovitost kao ugljen za vodu. Koristite samo kvalitetan aktivni ugljen, loši su bogati fosfatima i podižu pH vrijednost vode. Vrlo je važno, da medij koji se koristio za biološku filtraciju pažljivo operemo u akvarijskoj vodi, da se kultura bakterija ne bi uništila. Nikako ne ispirite vrućom vodom ili dodavanjem sredstava za pranje ili dezinfekciju. Primjer pranja sintetičke spužve: U čistu, praznu posudu prikladne veličine za pranje spužve ulijte vodu iz akvarija. Izvadite spužvu iz filtera koji mora biti uronjen cijelo vrijeme u vodu. Uronite spužvu i lagano stišćite spužvu dok prljavština ne izađe iz rupica. Vratite spužvu u filter i pustite ga što prije u pogon. Nikada pretjerano ne čistite spužvu ili druge medije koji služe bakteriološkoj filtraciji, jer su naseljeni neophodnim bakterijama za funkcioniranje filtracije.

14
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Grijač

Za toplovodne je akvarije grijač neophodan. Najčešće se koriste potopni grijači u staklenoj epruveti s ugrađenim termostatom. Uz grijač je obvezan akvarijski termometar pomoću kojeg kontroliramo i namještamo željenu temperaturu vode. Snaga grijača uvjetovana je volumenom akvarija i prosječnoj temperaturi okoline. Prejak ili preslab grijač u akvariju može izazvati nagle temperaturne promjene. Za akvarij na sobnoj temperaturi potreban je grijač jakosti 10-20%W više od volumena akvarija u l (npr. za akvarij od 100 l koristimo grijač od 120W). Za veće akvarije bolje je koristiti dva grijača. Za akvarije u kojima je zasađeno puno biljaka koriste se i "grijući kablovi"(heating cables) koji se stavljaju ispod podloge. Na taj način se izbjegava efekt "hladnog stopala" kod biljaka, kada je korijenje hladnije od vode, što usporava rast biljaka. U nekim su filterima već ugrađeni grijači, tako da nema potrebe za kupovanjem posebnog. Neki od proizvođača grijača su Jager, Hagen, Sera, Tetra, Hydor...

Održavanje grijača Grijač nemojte nikad uključivati izvan vode i kod izmjene vode u akvariju obvezno ga isključite. Redovno provjeravajte temperaturu u akvariju da bi spriječili velike temperaturne razlike kod eventualnog kvara grijača. Eventualno čišćenje je isto kao i kod staklenih akvarija (ostatci kamenca operite blagim rastvorom kiseline).
Primijetite li napuknuće na epruveti ili ''rošenje'' unutrašnjeg djela stakla epruvete zamijenite odmah grijač za novi.

15
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Rasvjeta Za početak, što je svjetlost? Svjetlost je vidljivi dio elektromagnetskog spektra između ultraljubičaste i infracrvene valne dužine. Jačina svjetla mjeri se u lumenima (L), a efektivnost rasvjetnog tijela u odnosu na potrošak određujemo jačinom dobivene svjetlosti na potrošenoj energiji L/W (lumen po watt-u). Temperaturu, odnosno "boju" svjetla mjerimo stupnjevima Kelvina (°K). Ovdje dolazi do zbunjujućeg psihološkog efekta, jer ljudi misle da "crveno" svjetlo ima veću temperaturu od "plavog". Npr. crvenkasto svjetlo obične žarulje ima npr. 3200K dok dnevno sunčevo svjetlo ima oko 6000K, a plavkasto svjetlo MH žarulje ima oko 10000K.

manja temperatura svjetla

veća temperatura svjetla

Kvalitetu rasvjetnog tijela mjerimo i CRI (color rendering index) indeksom u rasponu od 1 do 100. CRI izražava raspon spektra u svjetlosti. Sunčevo svjetlo ima CRI 100, tj. puni raspon svjetlosti.

CRI=20

CRI=60

CRI=100

Rasvjeta u akvariju potrebna je za pravilan rast biljaka, pravilan ritam akvarijskog biotopa i za bolji izgled akvarija. Procesi fotosinteze se također ne mogu odvijati bez svjetla. Intenzitet, boja i trajanje sunčevog svjetla nisu isti na svim dijelovima zemaljske kugle. U većini prirodnih okoliša tropskih riba trajanje dnevnog svjetla je oko 12h, pa bi toliko trebalo biti i trajanje umjetnog osvijetljenja. Dužinu trajanja možemo regulirati ručno ili vremenskom sklopkom (timer) mehaničkom ili elektronskom. Vremenske sklopke su jeftini uređaji koji uvelike olakšavaju posao ritmičkog paljenja i gašenja, a organizmi u akvariju se lakše nauče na točan ritam dana i noći. U akvariju koristimo umjetnu rasvjetu i nju biramo prema veličini (dubini) i vrsti akvarija. Dubina i "čistoća" akvarijske vode ima presudan utjecaj na količinu i temperaturu svjetla koje dolazi do dna akvarija. Na 70 centimetara vode već se gubi otprilike 30-40% svjetlosti, pa ako je ta voda puna nečistoće i obojena (žućkasta, mutna) gubitak se očituje već u prvih desetak centimetara stupa vode. Ukoliko sami izrađujete rasvjetu i poklopac ostavite si mogućnosti i mjesta za dodavanje i oduzimanje rasvjetnih tijela ovisno o potrebi za jačinom svjetlosnog intenziteta. U početku su akvariji često skromno zasađeni biljkama, pa prejaka svjetlost loše utječe na ponašanje riba koje su često plašljive u takvom okruženju.
16
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Kasnije, kada biljke izrastu i počnu praviti sjenovite dijelove, pojačate svjetlost aktiviranjem lampe. Ovakva regulacija pomaže i kod mogućeg pojavljivanja algi koje su često indikator loše rasvjete. Akvarijska rasvjeta je najčešće najskuplji dio opreme, zato što imaju kratak vijek trajanja tako da često, ovisno o tipu, moramo kupovati nova rasvjetna tijela. Vrste akvarijske rasvjete U slatkovodnoj tropskoj akvaristici danas se najviše koriste flourescentne cijevi za rasvjetu, pa ćemo stoga njima najviše i posvetiti pažnje. Flourescenta rasvjeta radi na principu katode koja je na jednom kraju dugačke staklene cijevi ispunjene vakuumom i živinom parom i anode na drugom kraju cijevi. Električna energija ionizira živinu paru i ona počinje zračiti ultraljubičastim spektrom. Na unutrašnjim stjenkama staklena cijev obložena je fosforom (fosforni prah) koji potaknut zračenjem emitira vidljiv spektar, tj. svjetlost. Mješavinom i aditivima u fosforu dobivamo željeni raspon spektra, CRI. Nakon određenog vremena rada katoda se "potroši" i proizvodi sve manje korisnog svjetla, pa je cijev potrebno zamijeniti novom. Za rad cijevi potreban je starter i prigušnica (balast). Flourescentne cijevi su najčešća i najpopularnija rasvjeta, prvenstveno zbog male cijene potrošnje električne energije i dobrog intenziteta svjetla u odnosu na snagu. Velik izbor tipova specijalnih akvarijskih flourescentnih cijevi omogućava pravilan odabir ciljanog spektra svjetlosti koje nam je potrebno za akvarij. Kombinacijom određenih cijevi različite temperature svjetla dobivamo veći CRI. Vijek trajanja određuje proizvođač, a kreće se oko 2500-10000 radnih sati, svakako bi bilo dobro cijev zamijeniti nakon 6-9 mjeseci budući da ljudsko oko ne može zamijetiti pad temperature svjetla. Poznati proizvođači flouroscentnih cijevi su Hagen (serija-glo cijevi), Osram (ili Sylvania), Philips... MH lampe, odnosno metal-halidne (još ih zovu i quartz-halogen ili tungstenhalogen) su skuplji, ali i snažniji izvor svjetlosti. Rade na principu živne pare, a za korekciju boje dodaju se elementi (jodij, indij, bromin...) koji određuju spektar (boju) svjetla, pa otuda i naziv HQI lampe (Halide Quartz Jod) Metal halidne HQI (halide-quartz-jod) se koriste u morskoj i slatkovodnoj akvaristici. To je najsnažnija vrsta rasvjete gdje prigušnica pulsira naponom u lampi većim od 5000V stvarajući jak izvor svjetla sličan sunčevom. Koriste ih akvarijski entuzijasti u morskim, koraljnim i velikim tropskim akvarijima sa puno biljaka. To je najljepša i suncu najsličnija rasvjeta. Odsjaji prelamanja površine vode reflektiraju se na dno akvarija čineći dojmljiv prizor igre svjetla i sjene. Koriste se za akvarije duboke do 70 centimetara, te su zbog velike snage idealni za biljke koje trebaju veliki intenzitet svjetla. Flouroscentne cijevi sa prigušnicom
17
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Montiraju se najčešće bez poklopca u specijalne reflektore koji moraju biti odmaknuti najmanje 25cm zbog visoke temperature koju isijavaju. Ukoliko se koriste poklopci sa MH lampama, tada se moraju ugraditi hladila i ventilatori koji izbacuju vrući zrak iz kućišta poklopca. Također su potrebne prigušnice (elektronske ili magnetne)za ovaj izvor svjetlosti. Rok trajanja takvih lampi je od 5000 do 10000 sati. Pod metal halidnu rasvjetu svrstavaju se i HQL (mercury vapor) lampe koje se koriste samo u slatkovodnoj akvaristici i odlične su za intenzivan rast biljaka. Jeftinije su od HQI lampi, a sastavni je dio reflektora prigušnica. Halogene lampe se ne trebaju miješati sa MH lampama, jer rade na potpuno drugom principu (halogeni ciklus pomoću volframove žice). Isijavaju puno topline i ne koriste se u akvaristici zbog nepovoljnog spektra. Ostali izvori svjetlosti kao što su obične žarulje sa volframovom nisu niti pogodni za upotrebu u akvarijima sa biljem.

18
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Model (upotreba) AQUA-GLO (za intenzivnije boje riba i rast biljaka)

Veličin a Diametar Snaga [Cm] * [W] 30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92 T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 8 14 15 20 25 30 40 40 8 14 15 20 25 30 40 40 14 15 20 25 30 40

temperatura [° K] 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200 4200

Interval izmijene [h] 3000 5000 5000 7500 7500 7500 10000 10000 3000 5000 5000 7500 7500 7500 10000 10000 5000 5000 7500 7500 7500 10000

SUN-GLO (dnevno svijetlo)

30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92

MARINE-GLO (morski akvarij)

38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 121.92

FOLRA-GLO (za intenzivan rast biljaka)

45.72 60.96 91.44 121.92

T8 T8 T8 T8

15 20 30 40

2400 2400 2400 2400

5000 7500 7500 10000

POWER-GLO (za koralje i biljke)

30.48 38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68 121.92

T5 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8 T8

8 14 15 20 25 30 40 40 14 15 20 25 30 40

5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 5400 4200 4200 4200 4200 4200 4200

3000 7500 7500 9000 9000 9000 20000 20000 7500 9000 9000 9000 9000 20000

LIFE-GLO (dnevno svijetlo)

38.1 45.72 60.96 76.20 91.44 106.68

121.92

T8

40

4200

20000

19
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Podloga

Podloga u akvariju ima više funkcija, a one ovise o odabiru akvarijskog biotopa, izboru riba i biljaka. Ribe se osjećaju sigurnije, lakše pronalaze hranu i skrovišta. Biljke iz podloge crpe hranjive tvari, pričvršćuju se korijenjem i pomoću nje se razmnožavaju. U podlozi se odvijaju procesi važni za biološko funkcioniranje akvarija. Ovisno o izboru riba, uređenje podloge mora imati funkciju kemijske stabilnosti, granulacije i oblika podloge. Ribama koje agresivno "kopaju" po dnu poželjan je krupniji šljunak i kamenje, kako ne bi previše mutile vodu. (npr. neki ciklidi). Ribe koje se hrane iz podloge, koji se skrivaju i zakopavaju zahtijevaju sitni šljunak i pijesak (npr. A. Kuhli, G. Petresi). Šljunak ne smije biti oštrih rubova (mljeveni) već riječni, zaobljeni, da se neke ribe ne bi ozlijedile kopajući po njemu u potrazi za hranom. Većina južnoameričkih riba voli tamniju podlogu i kraj nje se osjećaju smirenije. U pogledu kemijske stabilnosti, podloga mora biti kemijski stabilna kako ne bi mijenjala karbonatnu vrijednost i kiselost vode. Ribe koje žive u mekšim i blago kiselim vodama, ne podnose kamenje vapnenačkog podrijetla koje se otapa u vodi podižući joj tvrdoću.

Nasuprot njima, ribama kojima paše tvrda voda, ne odgovaraju humus i treset u podlozi, a koji pak spuštaju pH vrijednost vode. Oblik podloge, a ujedno i izgled akvarija određujemo oponašanjem prirodnog okoliša riba koje uzgajamo tzv. Aquascaping. Tako da nekim ribama odgovara scenarij stjenovitog dna u kojem nalaze mjesta za skrivanje i svoj zamišljeni teritorij. Sera floradepot Drugim ribama odgovara gusto obraslo dno biljem, sa potopljenim korijenjem. Ovdje je riječ i o pitanju dobrog ukusa akvarista, ali se preporuča što više oponašati prirodu, tako da su školjke, koralji i šupljikavo kamenje najblaže rečeno nepotrebni u tropskom slatkovodnom akvariju. Također tu spadaju i razne figurice potopljenih brodova, kule od plastike i plastično bilje, koje akvaristi najčešće ne žele previše komentirati.
20
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Već gotove podloge se prodaju kao običan šljunak određene boje i granulacije, do specijaliziranih mješavina pripremljenih kao samostalna podloga (Sera Floradepot, Dupla K, Sachem Flourite...). Podlogu je najbolje oblikovati tako da na prednjem dijelu akvarije bude tanji sloj koji se blago uspinje prema zadnjem dijelu akvarija i njegovim kutovima. Ovakav način podizanja podloge ima svrhu vizualnog dojma perspektive i dubine akvarija. Također na prednjem dijelu sadimo niskorastuće biljke koje imaju manje i pliće korijenje, dok u pozadini sadimo visokorastuće i veće biljke koje imaju jače korijenje. Uzdizanje podloge se može napraviti i stepenasto (terase). Debljinu sloja podloge određuje veličina akvarija, a minimum je 4cm na prednjem dijelu stakla. Puno biljaka traži bogatu podlogu, ako su gusto zasađene onda posežemo za složenijom mješavinom podloge, odnosno gnojenjem. Često se prodaju različita gnojiva za akvarijsko bilje, ali većinom su ona tekuća i služe za dodavanje hranjivih tvari isključivo preko nadzemnih dijelova biljaka. Dakle moramo znati razliku gnojiva koje se dodaje u vodu i ono koje stavljamo u podlogu. Ako želimo akvarij gusto zasađen biljkama tad podloga treba biti deblja i složenija. U prirodi tropsko vodeno raslinje uspijeva u podlozi bogatoj željezom. Takva vrsta podloge zove se laterit. To je sitni šljunak sličan boksitu (boksit je toksičan u akvariju zbog aluminija kojim je bogat), crvene boje i siromašan humusom, a većinom ga nalazimo u tropskim predjelima nataloženog u terasama ili užljebima. Laterit je također dostupan kao podloga i prihrana (npr. Duplarit od Duple), mada se kod nas teško može kupiti. Također, nisu svi tipovi laterita pogodni za akvarije. Prednost laterita je što zadržava željezo koje biljke iskorištavaju u neaerobnim zonama, dakle bez prisustva kisika koji pospješuje oksidiranje željeza. Laterit se stavlja duboko na dno sitne podloge i ne koristi se kod podnih filtera (zbog oksidacije). U nedostatku laterita prikladna zamjena je glina. Na dno stavljamo podlogu sitnije granulacije koja služi lakšem ukorijenjavanju biljaka. U takav sloj, ako je potrebno, radi gnojenja podloge stavljamo treset (eng. peat). Treset je polistratski fosil, odnosno prethodnik ugljena (kada drveće i ostale biljke trunu i raspadaju se u močvarama taloži se kao organski materijal u stajaćoj vodi iz kojeg nastaje treset.) Treset također blago spušta pH (čini kiselijom) vrijednost vode. U trgovinama se prodaje treset u granulama koji je najbolji za miješanje u podlozi, jer ne muti vodu. Odličan izbor je šljunak vulkanskog podrijetla, tzv. Lava. Lava je kemijski inertna, a porozna struktura čini je efikasnom u procesu biološkog funkcioniranja. Tamno smeđa boja lave odgovara većini ukrasnih riba. Osim treseta u podlogu možemo dodati i glinu. Glina sadrži malo organskih tvari i humusnih kiselina, a bogata je željezom i kompaktna. Glina se može dodati kao oblikovane isušene kuglice koje se u podlozi rastope. Na takvu podlogu stavljamo završni sloj šljunka. Već gotove vrste gnojiva za podlogu koje se mogu pronaći u našim trgovinama su Tetra InitialStick, Tetra Crypto... Podloga za akvarije u kojem će biti zasađeno malo biljaka sa dosta krupnih stijena i kamenja većinom je samo od sloja sitnog šljunka. Takvi akvariji oponašaju biotope stjenovitih afričkih jezera. Krupno kamenje i stijene u takvom akvariju moramo
21
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

pažljivo postaviti da ne bi došlo do pomicanja i urušavanja. Ukoliko želimo postaviti kompliciranije dekore od stijena potrebno je komade učvrstiti (npr. silikonskim kitom), a također postavljamo stijene na amortizirajuću podlogu (stiropor) tako da se pritisak rasporedi jednolično na površinu dna. Primjeri sastava podloga
Biotop Cryptocoryne affinis (Malaysia) C.zewaldiae, Barclaya (Malaysia) C.cordata (Thailand) Barclaya longifolia (Thailand) Cryptocoryne albida (Thailand) kvarcni šljunak, nekorišten pH 5,7 5,8 5,6 4,4 4,9 4,5 P2O3 K2O Mg Fe Mn Cu Zn ppm ppm ppm ppm ppm ppm ppm 3 3 1 2 2 1 4 3 2 2 4 1 8 6 15 3 4 1 1366 814 3,3 4,0

58,4 103,8 1,0 1,5 212 8,0 1,4 2,1

164,5 12,6 0,8 1,1 78,0 10,7 0,5 0,9 0 -

22
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Voda

Akvarijska voda je najvažniji dio akvarija. U njoj žive ribe i biljke koje su se prilagođavale takvom okolišu milijunima godina, i radi toga bilo kakve nagle i velike promjene najčešće uzrokuju teške posljedice za organizme. Ovdje ću objasniti i možda najvažniji dio u funkcioniranju akvarija, a to je kruženje dušika. No prije svega trebam objasniti neke pojmove koji su važni za razumijevanje tih procesa... Voda ima osobine koje dijelimo na fizičke i kemijske. Fizičke osobine su temperatura, miris, boja i prozirnost. Temperatura vode ovisi o vrsti organizama koje držimo i najčešće se kreće u tropskim slatkovodnim akvarijima od 23°C do 26° C i u prirodi maksimalna variranja iznose oko 5°C. Niže temperature od 18°C tropske ribe ne mogu dugo izdržati, budući da su ribe hladnokrvni organizmi. Veća temperaturna variranja negativno utječu na organizme i oni su podložniji bolestima, a i za razmnožavanje mogu imati loše posljedice. Temperatura također utječe i na kemijske osobine vode (količina kisika, CO2...). Boja i prozirnost su pokazatelji kemijske kvalitete vode. Boja vode može biti i pokazatelj bioloških procesa u akvariju. Miris vode može biti indikator kvalitete vode. npr. miris amonijaka (miris na pokvarena jaja) sugerira povećano raspadanje organskih tvari, takav akvarij treba hitno dobro očistiti i veći dio vode promijeniti. Kemijske osobine vode najčešće određuju tvrdoća (karbonatna i nekarbonatna), pH (lužnatost/kiselost), količina otopljenih plinova (kisik, ugljendioksid, sumporovodik...). Većina ovih osobina ovisi jedna o drugoj, tako da mijenjanjem količine jednih, utječemo na druge. Tvrdoća vode u akvariju utječe na razvoj organizama, jer odražava količinu soli i minerala koje su neophodne za razvoj, funkcioniranje organizma i razmnožavanje. Osmotska razmjena tekućina svih organizama u vodi ovisna je o tvrdoći. Slatkovodne ribe su se prilagodile maloj tvrdoći vode, s obzirom na morske ribe (more ima veliku vrijednost tvrdoće), a pogotovo neke tropske ribe koje žive u vrlo mekanim i blago kiselim vodama. Razmjena kalcija i magnezija u organizmu riba ima velik značaj u razvoju riblje mlađi, a neke ikre pojedinih vrsta riba se uopće ne mogu razviti u neadekvatnoj i tvrdoj vodi. Razlikujemo promjenjivu ili karbonatnu (KH-Carbonate Hardness) tvrdoću koja dolazi od hidrogen karbonata kalcija i magnezija). Ukupna tvrdoća (GH-General Hardness) izražava se jedinicom °dH (njemački stupanj, 1 °dH = 17.8 ppm CaCO3. Što je manja vrijednost ukupne tvrdoće (manja količina soli) takvu vodu nazivamo mekšom, a veća vrijednost je određuje kao tvrdu vodu. Karbonatna tvrdoća je važna, jer djeluje kao svojevrsni kondenzator promjena pH vrijednosti. Takva osobina se zove puferski kapacitet, koji odražava stabilnost pH vrijednosti na promjene uslijed dodavanja kiselina ili lužina.

23
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

ppm 0 – 50 50 - 100 100 - 200 200 – 300 300 – 450 450+ Mikrosiemens 37,5 60 75 100 150 375

dH 0–3 3–6 6 – 12 12 – 18 18 – 25 25+ Karbonatna tvrdoća 15 ppm 24 ppm 30 ppm 40 ppm 60 ppm 150 ppm vrlo mekana mekana srednje tvrda tvrda vrlo tvrda ekstremno tvrda Ukupna 25 ppm 40 ppm 50 ppm 66 ppm 100 ppm 250 ppm

Kiselost i lužnatost se definiraju sa pH (Power of Hydrogen) vrijednošću, a mjerimo količinu vodikovih iona. Povećanje vodikovih iona uzrokuje smanjenje pH vrijednosti odnosno kiseliju vodu. pH se mjeri u skali od 0 do 14. Ovdje napominjemo da se radi o logaritamskoj skali, tako da npr. pad vrijednosti za 1 pH znači 10x kiseliju vodu! Variranje pH vrijednosti u akvariju ima višestruke negativne utjecaje. Ribe koje su naviknute na određenu pH vrijednost, brzo obolijevaju i ugibaju u različitoj okolini od one prirodne. Najčešće nastaju problemi sa lužnatim vodama, dok blago kisele vode odgovaraju većini akvarijskih organizama. U lužnatim vodama dušični spojevi su opasniji, a većina riba je sklonija parazitskim i gljivičnim bolestima.). pH izravno ovisi o karbonatnoj tvrdoći i ugljičnom-dioksidu (CO2). Podešavanje pH, KH i GH vrijednost vode ovise jedni o drugima. Ukoliko želimo "tvrdu" vodu omekšati najlakše možemo s ionoizmjenjivačkim smolama. Miješanjem demineralizirane ili destilirane vode vrijednosti 0 DH sa tvrdom, po tablici, možemo također smanjiti tvrdoću vode. Tablica pokazuje koliko ml vode vrijednosti 0°DH trebamo za smanjenje željene vrijednosti.

24
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

ml vode željena 0°DH tvrdoća tvrdoća vode °DH 6 7 8 9 10 11 12 3 1000 1333 1666 2000 2333 2666 3000 4 500 750 1000 1250 1500 1750 2000 5 200 400 600 800 1000 1200 1400 6 0 166 333 500 666 833 1000 7 0 0 142 222 429 571 714 8 0 0 0 125 250 375 500

Naravno ovo uvelike ovisi o puferskoj vrijednosti vode, tj. količini karbonatne tvrdoće KH i odstupanja su normalna. Umjesto destilirane vode možemo koristiti profiltriranu kišnicu, a vodu koju omekšavamo treba prokuhati. KH smanjujemo dodavanjem CO2 i smanjivanjem pH vrijednosti. Također omekšavanje vode može se vršiti filtriranjem kroz treset. Smanjivanje pH vrijednosti postiže se dodavanjem CO2, komercijalnim sredstvima (pH minus) ili filtracijom kroz treset. Komercijalna sredstva su većinom na bazi fosforne kiseline i podižu količinu fosfata u vodi koji pogoduju pretjeranom rastu neželjenih algi. Puno lakše je podizati tvrdoću u vodi, a i u prirodi puno češće nalazimo tvrđe vode nego mekše. KH povećavamo pomoću NaHCO3 (soda bikarbona) i aeracijom koja će istisnuti CO2 iz vode, a GH sa kalcij karbonatom CaCO3. Također tvrdoću možemo povećati filtracijom kroz usitnjene morske koralje i stijene.

25
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Ugljični-dioksid CO2 Zašto je potreban CO2 u akvariju? CO2 je neophodan za život biljaka, a ima važnu ulogu u procesu kruženja dušika i održavanju puferskog kapaciteta vode. Direktno je odgovoran za količinu karbonatne tvrdoće. Ugljik ima veliki postotak (oko 40%) u materiji koja čini dijelove biljaka. Biljke za život trebaju hranu koju crpe najčešće iz korijena. Za takav način hranjenja potrebni su kemijski procesi koje pokreću svjetlost za energiju i CO2 i ostali elementi za kemijsku reakciju. Dva vitalna procesa omogućuju život biljaka. Fotosinteza i respiracija koju pokreće svjetlost. Bez svjetla se fotosinteza ne može odvijati. Prilikom fotosinteze biljke uzimaju CO2 (koji izdišu ribe), a ispuštaju O2, odnosno kisik (koji ribe udišu). Prilikom fotosinteze biljke uzimaju najviše hrane i tada se razvijaju. Pojednostavljeni princip procesa fotosinteze:
6CO 2  6H 2 O  C 6 6H 12 O 6  6O 2

ugljični dioksid + voda svjetlo, klorofil glukoza + kisik Biljke koriste klorofil koji određeni spektar svjetlosti apsorbiraju kao energiju za proces fotosinteze. Kada nema dovoljno svjetla biljke miruju i događa se obrnuti proces fotosinteze, tada biljke "udišu" kisik, a ispuštaju CO2. Otprilike, jednu petinu asimiliranog ugljičnog dioksida biljke vrate u vodu. Postizanje optimalne količine CO2 u akvariju je vrlo važno, jer prevelika količina uzrokuje smrt riba i promjenu pH vrijednosti vode. Koncentracija ugljičnog dioksida veće od 50mg/L uzrokuje gušenje i smrt riba, dok količina manja od 10mg/L nije dovoljna za razvoj biljaka. Ribe dišu pomoću škrga koje rade na principu različite količine plinova u vodi i krvi. U normalnim uvjetima, količina ugljičnog dioksida veća je u krvi koja dolazi u škrge, a manja kisika. Kad se poveća količina ugljičnog dioksida u vodi iznad one u krvi, tada CO2 ulazi u krvotok i riba ostaje bez kisika. Kratkotrajno udisanje povećane količine CO2 u vodi izaziva ribama nesvjesticu. Veća prisutnost ugljičnog dioksida izaziva i padanje pH vrijednosti vode. Pojednostavljeni princip djelovanja CO2:
CO 2  H 2 O  H 2 CO 3

ugljični dioksid + voda ugljikovodična kiselina Ipak, sa ugljičnim dioksidom ne možemo potpuno regulirati tvrdoću vode, jer on djeluje samo na karbonatnu tvrdoću vode. Količinu ugljičnog dioksida u vodi možemo izračunati mjerenjem pH i KH (privremena ili karbonatna tvrdoća) vrijednosti vode.

26
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

CO2
pH KH 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 5,0 6,0 8,0 10 15 20 6,0 6,2 previše 15 9,3 30 18,6 44 28 59 37 73 46 87 56 103 65 118 75 147 93 177 112 240 149 300 186 440 280 590 370 6,4 6,6 optimalno 5,9 3,7 11,8 7,4 17,6 11,1 24 14,8 30 18,5 35 22 41 26 47 30 59 37 71 45 94 59 118 74 176 111 240 148 6,8 2,4 4,7 7,0 9,4 11,8 14 16,4 18,7 23 28 37 47 70 94 7,0 1,5 3,0 4,4 5,9 7,3 8,7 10,3 11,8 14,7 17,7 24 30 44 59 7,2 0,93 1,86 2,8 3,7 4,6 5,6 6,5 7,5 9,3 11,2 14,9 18,6 28 37 7,4 7,6 premalo 0,59 0,37 1,18 0,74 1,76 1,11 2,4 1,48 3,0 1,85 3,5 2,2 4,1 2,6 4,7 3,0 5,9 3,7 7,1 4,5 9,4 5,9 11,8 7,4 17,6 11,1 24 14,8 7,8 0,24 0,47 0,70 0,94 1,18 1,4 1,64 1,87 2,3 2,8 3,7 4,7 7,0 9,4 8,0 0,15 0,30 0,44 0,59 0,73 0,87 1,03 1,18 1,47 1,77 2,3 3,0 4,4 5,9

Mjerenje pH vrijednosti u akvariju bogatim biljkama ima različite vrijednosti. Ujutro se smanjuje zbog povećane koncentracije ugljičnog dioksida i tokom dana se lagano povećava kako biljke asimiliraju CO2. Nekoliko je načina dobivanja CO2 u akvariju. Za količinu CO2, bez obzira na tehniku dobivanja, ova formula bi trebala biti približna vrijednost za prosječnu kemijsku kvalitetu vode:

Volumen akvarija (u litrama) x 13  Količina mjehurića u minuti 100
Najjeftiniji način dobivanje CO2 za manje akvarije je iz procesa vrenja kvasca "uradi sam" sistemom. Ovaj sistem radi na principu miješanja suhog kvasca kojeg koristimo u domaćinstvu koji se miješa sa vodom i pri dodatku šećera dolazi do vrenja kojem je produkt - CO2. Reaktor je plastična boca od 1,5L. U bocu dodamo 1L mlake vode, 1 punu žličicu suhog kvasca ili 1/3 kocke sirovog, 6 žlica šećera i ¼ žličice sode bikarbone koja usporava prebrzu reakciju kvasca. Kada se šećer otopi smanji se pritisak površine vode i djelovanjem vrenja nakon 30-60 minuta oslobađa se CO2, koji pomoću gumenog crijeva dovodimo do brojača mjehurića.
27
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Važno je da ne pretjeramo u količini kvasca i šećera da reakcija ne bi bila preburna i nekontrolirana. Brojač mjehurića je plastična boca od 0.25L i služi istodobno kao brojač mjehurića i osiguranje u slučaju nekontrolirane reakcije kvasca iz reaktora. U brojač mjehurića dodamo 2 dl vode u kojem je uronjeno dolazno crijevo iz reaktora. Izlazno crijevo mora biti iznad površine vode i ono vodi do difuzora (raspršivača) u akvariju. Postoji više vrsta difuzora, najjednostavniji sistem je sa običnim kamenim raspršivačem zraka kakav se koristi za dovod kisika. Ovdje je prikazan difuzor koji se može napraviti pomoću fine mrežice i plastične prozirne cijevi. Umjesto cijevi može poslužiti plastična boca od 0.25l koja je čvršća, a treba joj odrezati dno. Sa gornje strane cijevi zalijepimo finu mrežicu sa što sitnim rupicama ili žensku najlonsku čarapu (hulahop). difuzor CO2 se dovodi crijevom i nakuplja na mrežici, gdje se polagano topi, pa je tako veća iskoristivost dovedenog CO2. U slučaju nagomilavanja CO2 u difuzoru, višak će izaći na dnu cijevi. Na difuzoru možemo probušiti rupu sa strane na određenoj visini pomoću koje možemo regulirati količinu nakupljenog CO2 u difuzoru. Kada se napuni CO2 do visine rupice, višak će početi izlaziti. Visokotlačnim i niskotlačnim sistemima, iz boca punjenim CO2 plinom po tlakom su odlični za veće ili više akvarija, a osim početne veće investicije ovo je i najjeftiniji sistem za veće akvarije. CO2 se može kupiti u malenim jednokratnim bocama (npr. Tetra CO2 Optimat, Depot) koje su pogodne samo za manje akvarije. Visoko tlačni sistem sastoji se od boce, regulatora, sigurnosnog ventila i difuzora. Niskotlačni sistem je skuplji i rjeđe se koristi (spušta se pritisak pomoću niskotlačnih adaptera). Boca koja se koristi mora biti odgovarajuća (čelična, aluminijska), s odgovarajućom zakonskom potvrdom da je prošla atest. Budući da su boce pod tlakom od oko 100bara nepotrebno je objašnjavati koliko je važno imati svaki uređaj ispravan i testiran. CO2 komplet Tetra jednokratna CO2 boca

28
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Zbog potencijalne opasnosti mnogi izbjegavaju ovakve tehnike dobivanja CO2, međutim ako se držimo pravila, teško može doći do problema.
Čitajte upute i upozorenja, CO2 je opasan kod nestručnog rukovanja!

CO2 regulator

Za CO2 nabavite što manju bocu budući da je potrošnja jako mala s obzirom na kapacitet. Boce se pune u punionicama gdje je takvo punjenje prilično jeftino. Nakon boce regulator tlaka je najvažniji dio ovog sistema i on treba biti izrazito kvalitetan. Problem kod regulatora tlaka je da su najčešće napravljeni za korištenje nepreciznih regulacija, pa onda takvi nisu pogodni jer ovdje je potrebna precizna regulacija sa laganim ispuštanjem CO2. Upotrebljavaju se jednostupanjski i dvostupanjski regulatori. Jednostupanjski regulatori nemaju mogućnost fine regulacija, pa ga koristimo sa pomoćnim igličastim ventilom pomoću kojega precizno reguliramo pritisak. Dvostupanjski regulatori su precizniji, na jednom dijelu spuštamo pritisak iz boce na nekoliko bara, dok drugi stupanj regulacije služi za preciznu regulaciju tako da dobivamo nekoliko mjehurića u minuti. Za dodatnu preciznost i sigurnost možemo nakon dvostupanjskog regulatora spojiti i igličasti ventil. Na ulazni ventil od regulatora potrebno je priključiti filter, koji će skupljati moguće nečistoće prije ulaska u regulator koje bi ga mogle oštetiti. Na izlazni otvor spajamo gumeno crijevo koje dovodi regulirani CO2 do difuzora u akvariju. Na regulatoru su najčešće ugrađeni i manometri koji nam pokazuju pritisak u boci i izlazni pritisak regulatora. Također je moguće spajanje magnetskih ventila koji pomoću elektronskog pH kontrolera automatski reguliraju dovod CO2 u akvarij.

29
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Eheim CO2 komplet

Elektrolizom dobiveni CO2 je najjednostavniji za korištenje, ne zauzima prostor i moguće ga je vrlo lako regulirati. Radi na principu razdvajanja vode elektrolizom na vodik i kisik koji u spoju sa ugljikovom pločom proizvodi CO2. Budući, je ovaj sistem potpuno elektronski, prilično je jednostavno regulirati, paliti i gasiti ovakve uređaje. Nedostatak je što su još prilično nerašireni među akvaristima, pa tako i skupi kao i ugljični blokovi za punjenja. Najpoznatiji uređaj je Carbo-plus CO2 System.

Carbo-plus CO2 system

30
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Kisik O2 Svi organizmi u akvariju za život trebaju kisik. Veliki potrošači kisika su bakterije i mikroorganizmi, zatim ribe i biljke. Većina riba koristi otopljeni kisik u vodi, osim pojedinih vrsta koje uzimaju I atmosferski kisik. Biljke proizvode kisik u procesu fotosinteze, međutim ta količina je nedostatna, pa kisik moramo dodavati. Kisik se dodaje pomoću zračnih pumpica, koje pomoću gumenog crijeva i rasprskivača utiskuju atmosferski kisik direktno u vodu. Neki filteri i protočne pumpe imaju ugrađene mogućnosti dodavanja kisika pomoću venturijeve cijevi na ispustu filtera. Također prilikom miješanja i razbijanja površine vode atmosferski kisik se topi u vodi, pa nam kod većine današnjih filtera zračna pumpica nije stalno potrebna. Nedostatak kisika u pravilno postavljenom akvariju je zapravo nemoguć, budući da se uvijek uspostavlja ravnoteža atmosferskog kisika i onog u vodi, međutim kod povećanog broja riba, raspadanja organskih tvari i neadekvatne rasvjete može doći do pomanjkanja kisika u vodi. Promatranjem riba možemo ustanoviti smanjenje kisika, tako što plivaju prema površini i gutaju "zrak" sa površine (pomanjkanje kisika ne mora biti jedini uzrok ovakvom ponašanju!). Često pomanjkanje kisika se događa kod prvih dana rada akvarija, kada dolazi do povećanja količine amonijaka koji na sebe veže kisik u procesu razgradnje. Također se u prvim danim naglo razvijaju bakterije koje su veliki potrošači kisika. U ljetnim mjesecima kada voda i zrak postanu topliji kisik brže hlapi, pa upravo tada najčešće dodajemo kisik. Količina rastopljenog kisika do zasićenja ovisi o temperaturi, pritisku i koncentraciji nekih rastopljenih soli. Tablica preporučene količine kisika:
°C 4 6 8 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 O2 mg/l 13 12 12 11 11 10 10 10 9,8 9,6 9,4 9,2 9 8,8 8,7 8,5 8,4 8,3 8,1 8 7,9 7,8 7,6 7,5 7,4 7,3

U dodavanju kisika ne treba pretjeravati, jer prevelika količina kisika i aeracije vode uzrokuje povećano hlapljenje ugljičnog-dioksida što ne odgovara biljkama i mijenja pH vrijednost vode. Akvarijske zračne pumpice su prilično jeftin dio akvarija, poznatiji proizvođači su Hagen, Tetra, Sera...

31
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Klor i Kloramin Klor se nalazi u vodovodnoj vodi, te služi za dezinfekciju vode. Opasan je za ribe, jer uzrokuje nagrizanje i nadražaje sluznica škrga, očiju i kože, srećom brzo hlapi iz vode, pa obično akvaristi prije dodavanja u akvarij vodu stave da "odstoji" obično 24h da bi klor ishlapio. Također postoje pripravci koji uklanjaju klor iz vode (Tetra AquaSafe, Sera Chlorvec...). Nažalost klor koji se lagano uklanja više se ne koristi u vodovodu već ga je zamijenio kloramin. Kloramin je puno štetniji i teže ga je odstraniti iz vode. Kloramin dolazi kao spoj amonijaka i klora (NH2Cl), uzrokuje poremećaje u krvotoku riba slično kao nitrit (methemoglobinemia). Kloramin se smanjuje filtracijom vode aktivnim ugljenom i pripravcima za pripremu vode (Tetra AquaSafe). Problem kod uklanjanja kloramina je što pripravci za uklanjanje razgrađuju kloramin na klor i amonijak, klor brzo ispari, ali ostaje amonijak. Fosfati Fosfati se ubrajaju u važne elementa u ishrani biljaka, međutim najčešće ih imamo previše. Fosfati nastaju nažalost prije nego što dođu u naš akvarij, u vodi koja je sve zagađenija. Raspadnuto bilje i alge u odumiranju, mineralizacijom povećavaju količinu fosfata. Previše fosfata uzrokuje razvoj neželjenih algi koje uzimaju hranu za biljke. Fosfati se najčešće unose lošom kvalitetom vode i prekomjernim hranjenjem riba industrijskom hranom. Suha vakumirana hrana lošije kvalitete je bogata fosfatima. Prilikom čišćenja akvarija ne smiju se koristiti nikakva sredstva za pranje u domaćinstvu, jer većina ih također sadrže fosfate.

32
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Dušik i dušikovi spojevi Biološko funkcioniranje akvarija

Dušikovi spojevi su iznimno bitni za biološko funkcioniranje akvarija i njegovu biološku filtraciju. U dušičnom kruženju uz pomoć mikroorganizama i bakterija otpad i otrovne tvari sastavljene od dušikovih spojeva prelaze u fazama iz nepoželjnih i toksičnih do iskoristivih i manje toksičnih spojeva. Kruženje dušika u prirodi predstavlja prirodnu filtraciju i obuhvaća zrak, vodu i tlo. U akvariju pokušavamo uspostaviti biološku filtraciju i zbog toga su veći akvariji pogodniji, jer bilo kakve promjene u tom sustavu kruženja imaju manje negativne učinke i sustav je stabilniji što je biomasa bakterija veća. Dušik je zastupljen u zraku oko 70%, a u otpadnim produktima i više od 60%. Unošenjem organizama u akvariju započinje kruženje dušika. Prvi nusprodukt ribljeg izmeta, nepojedene hrane, odumrlog bilja kojeg rastvaraju mineralizacijom heterotrophic bakterije je amonijak. Amonijak NH3 Amonijak se u vodi nalazi u dva stanja kao NH3 i konačno kao NH4+ (ionizirani NH3). Pojednostavljeni princip: NH 3  H 2 O  NH 4  OH Ovaj odnos NH3 i NH4 ovisi o vrijednosti pH i temperaturi vode. Što je voda kiselija i hladnija NH3 lakše prelazi u NH4 i obrnuto ako je alkalna. Zbog toga je veća opasnost od amonijaka u alkalnim i tvrdim vodama. Testovima se mjere ukupne vrijednosti amonijaka, NH3 i NH4. NH3 je izrazito opasan u akvariju i vrijednosti već od 0.1 ppm u kratkom trajanju ostavljaju posljedice na ribe, a vrijednost veća od te je smrtonosna! Uklanjanje amonijaka iz vode moguće je biološkom filtracijom ili
33
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

sredstvima za uklanjanje amonijaka (npr. zeolit). Slijedeći korak čine bakterije porodice nitrosomonas, koje oksidacijom amonijak pretvaraju u nitrit. Nitrosomonas bakterije su aerobne, odnosno za razvoj im je potreban kisik. Pojednostavljeni princip: NH 4  2H 2 O  NO 2  8H  Nitrit NO2 Nitrit je manje toksičan od amonijaka, ali uzrokuje poremećaje u metabolizmu i krvotoku riba uništavajući hemoglobin u krvi. Količine veće od 0.5 ppm na duže vrijeme uzrokuju trajne posljedice, a trovanje ima simptome slične nedostatku kisika. Nitrit uklanjamo biološkom filtracijom i periodičnom izmjenom jednog dijela vode. Slijedeći korak čine bakterije porodice Nitrobacter koje oksidiraju Nitrit u Nitrat. Nitrobacter bakterije su također aerobne. Pojednostavljeni princip: NO 2  H 2 O  NO 3  2H  Nitrat NO3 Nitrat je tek u velikim količinama toksičan za ribe, pa ga je poželjno imati u manjim količinama, jer služi kao hrana biljkama. Dopuštena količina Nitrata ovisi o količini i vrsti biljaka, rasvjeti i CO2. Velika količina Nitrata u uvjetima slabe rasvjete i malog broja biljaka uzrokuje razvoj nepoželjnih algi koje uništavaju biljke i nepovoljno djeluju na cjelokupan sistem. Nitrat uklanjamo periodičkom izmjenom jednog dijela vode. Nitrati se djelomično razgrađuju u ne aerobnim dijelovima, najčešće podloge, dakle pomoću bakterija koje se razmnožavaju i hrane bez prisustva kisika. Međutim u ovakvim anaerobnim zonama dolazi do neželjenih produkata u obliku plinova (dušik, hidrogen-sulfid). Česti problem u prvim danima funkcioniranja akvarija je tzv. Sindrom novog akvarija (new tank syndrome) Za ovaj poznati termin je direktno odgovoran dušik i njegovi spojevi. Često se dešava akvaristima početnicima i nestrpljivima koji bi htjeli za kratko vrijeme osposobiti akvarij. Radi se o pogrešci, kada se novi akvarij napuni vodom i u njega odmah stave ribe, te tada počinje kruženje dušika koje uzrokuju povećanje količine dušikovih spojeva, bakterija i pomanjkanje količine kisika. Nakon sedam dana počinjemo unositi postepeno otpornije vrste riba, dok osjetljive vrste unosimo kada je proces potpuno završen. Taj period traje prosječno 30 dana, ovisno o temperaturi, pa u hladnovodnim akvarijima može potrajati i duže. Kruženje dušika je završeno kada amonijak i nitriti padnu na dozvoljenu vrijednost u akvariju. Često u prvih nekoliko dana akvarij dobije mutnu, zamagljenu i mliječno-bijelu boju vode, što je pokazatelj početka razvoja bakterija i mikroorganizama. Nakon nekog vremena voda se potpuno razbistri.

34
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Mjerenja parametara vode Mjerenja parametara vode kao što su tvrdoća, količina nitrata i slično, vrlo su važni za dobivanje prave "slike stanja" u akvariju. Jednostavne testove u obliku trakica, listića ili tekućine možete nabaviti u svakoj akvarističkoj trgovini, zasebno ili u kitovima. Testovi se sastoje od indikatora u obliku papirnatih listića (lakmus papir) ili pak malih bočica sa tekućinom koju miješamo s akvarijskom vodom. Upotreba indikatora je vrlo jednostavna. U posudicu izvadimo uzorak akvarijske vode u koju potom uronimo listić željenog indikatora. Zatim ga izvadimo i prema nastaloj boji očitamo količinu u mjerenom uzorku prema priloženoj skali ili ako se radi o tekućini postupak je isti osim što umjesto papirića ukapamo nekoliko kapi određene tekućine. Najčešći testovi koje sadrži kompleti su šest testova kojima jednostavno kontroliramo:       tvrdoću vode (GH) karbonatnu tvrdoću vode (KH) kiselost vode (pH) količinu nitrata (NO3) količinu amonijaka (NH3) količinu nitrita (NO2)

Sofisticiraniji i precizniji uređaji kao što su digitalni pH mjerači, konduktometri i slično, su bolji izbor, ali i skuplji. Osnovni testovi koje bi svaki akvarij trebao imati su: GH, KH, pH i NO3. Ostali testovi su potrebni i poželjni u slučaju "problema" tj. većih poremećaju u akvariju (povećan broj nepoželjnih algi, slab rast biljaka, itd.) ili početka i ambicioznijeg održavanja akvarija. Tablica dozvoljenih vrijednosti akvarijske vode:
6-16°dH

GH

3-10°dH

KH

6,5-8,5

pH

0mg/l

NH4

<0,1mg/l

NO2

<25mg/l

NO3

<0,5mg/l

PO4

0.05 - 0.2 mg/l

Fe

35
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Važnost periodične izmjene vode Iz svega dosad navedenog neophodnost periodične izmjene jednog dijela vode je više nego očita. Nagomilavanje dušikovih spojeva, fosfata i potrošnja nutrijenata u vodi ne može zamijeniti niti jedna vrsta filtracije kao izmjena jednog dijela vode. Zašto samo jednog dijela vode? Prije svega, ako zamijenimo svu vodu, a ona je uvijek drugačije kvalitete od postojeće stare akvarijske vode, gotovo da smo na početku priče o biološkom funkcioniranju akvarija. Učinkovitost izmjene jednog dijela vode ovisi o dva faktora:  postotku izmijenjene vode  vremenskom periodu izmjene Postotak izmjene ovisi o različitosti kvalitete vode, prije svega pH vrijednosti. Npr. Ako mijenjamo vodu od pH 6.5 s alkalnom vodom od pH 7.2, količina veća od 50% promijenjene vode može poremetiti puferski kapacitet i to djeluje stresno na ribe koje su podložnije mogućim bolestima. Vodu koju planiramo koristiti u akvariju treba pripremiti, a njenu vrijednost što više približiti kemijskim vrijednostima stare akvarijske vode (uklanjanje kloramina, pH plus ili pH minus). Vremenski period ovisi o količini nitrata, broju riba, kvaliteti filtracije, odnosno svemu što pridonosi potrebi za izmjenom vode. Preporuka i osnova je oko 25% vode svaka dva tjedna. Mjerenjem kvalitete vode i promatranjem možemo ustanoviti da li je to dovoljno. Koncentraciji nitrata iznad 25mg/l u vodi je potrebna djelomična izmjena vode. Izmjenom dijela vode uklanjamo nitrate, koji dolaze od raspadnutih dijelova biljaka, nepojedene hrane, ribljeg izmeta, uginulih riba, ali većinu toga možemo UKLONUTI PRIJE nego što se pretvore u nitrate. Čišćenjem dna i pijeska, uklanjanjem otpalih listova i rezanjem bolesnog bilja, povećavamo učinkovitost periodične izmjene vode. Za vrijeme periodične izmjene vode čistimo i biološke filtere.

36
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Ribe
Biološka klasifikacija i taksonomija1 Darwin je prvi istaknuo da biološka klasifikacija teži da neka skupina (taxon ili svojta) obuhvati svo potomstvo zajedničkog pretka. Tako se može reći da je biološka klasifikacija smišljeno grupiranje organizama u skladu s njihovim sličnostima i u suglasju s njihovim podrijetlom. Najviša taksonomijska kategorija je CARSTVO (lat. Regnum, engl. Kingdom). Ova podjela od 5 Carstava, Roberta H. Whittakera je najviše korištena teorija, mada su kasnije rađene varijacije i razne kombinacije. 1. 2. 3. 4. 5. MONERA (bakterije), PROTOCTISTA (jednostanični organizmi), FUNGI (gljive i lišajevi), PLANTAE (biljke), ANIMALIA (životinje)

Nama je interesantno kraljevstvo životinja u koje spadaju ribe. U slijedećoj grupaciji ribe se nalaze u grupama kičmenjaka Phylum (Vertebrata). Sljedeća podjela je na 8 klasa, a ribe su zastupljene u klasama Chondrichthyes i Osteichthyes. U prvoj klasi su zastupljeni mali broj riba (morski psi, raže itd.), dok je u drugoj veći broj poznatih riba. Klase se dijele prema redovima. Redovi se dijele prema porodicama, koje se opet dijele na rod (genus) i vrstu (species) i podvrstu, rasu (subspecies).Porodice su akvaristima najbitnije i najpoznatije (cyprinidae , cichlidae, characidae, poeciliidae .td), a neke su i vrlo brojne rodovima. Evo za primjer puno "ime i prezime" patuljastog ramireza:
Animalia
Carstvo

Phylum
Grupa

Osteichthyes
Klasa

Perciformes
Red

Cichlidae
Porodica

Apistogramma
Rod

Ramirezi
Vrsta

Za identifikaciju ribe i njeno poznavanje, akvaristima su važne zadnje tri kategorije (porodica, rod i vrsta).

1

Taxon /grč. taksis - red, (bojni) red ili (vojnička) vrsta, mjesto u bojnom redu
37
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Izbor i nabava Izbor riba koje želimo držati ovisi o uvjetima u kojima žive i onom što im možemo pružiti. Veličina ribe kad odraste je osnovni faktor kod odabira. Često trgovci bezobzirno prodaju ribe koje narastu i veće od 30 cm kupcima sa malim akvarijima. Zbog toga je potrebno dobro proučiti ribu koja nam se sviđa, njene potrebe, navike, kompatibilnost sa drugim vrstama itd. Najlakše se kod odabira držati prirodnog biotopa i prema njemu izabrati ribice i biljke. Što trebamo znati prilikom odabira riba:

Biotop u kojem živi

Veličina akvarija

Veličina odrasle ribe

Da li je miroljubiva ili agresivna i kompatibilnost sa ostalim vrstama

Vrsta ishrane

Zahtjevi kvalitete vode (tvrdoća, pH)

Temperatura vode koju zahtijeva

Područje u kojem se zadržavaju u akvariju (dno, sredina, površina)

38
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Nabavljamo samo zdrave ribe, bez urođenih mana, koje su živahne i prihvaćaju hranu. Najbolje je uzimati mlade ribe koje se lakše prilagođavaju novim uvjetima. Ne kupujte brzopleto ribe, promatrajte ih duže vrijeme, ako su ribe nove, dođite u trgovinu za nekoliko dana i provjerite kako su se aklimatizirale i pate li od posljedica transporta, jer su najčešće tada i podložne bolestima. Ribe mriješćene i odgojene u akvarijima su otpornije od divljih primjeraka. Broj riba u akvariju mora biti određen vrsti akvarija i njegovoj veličini. Pojednostavljeni princip računanja količine riba u tropskom slatkovodnom akvariju je da na 25cm2 volumena vode maksimalno stavljamo 1cm dužine ribe. U hladnovodnim slatkovodnim akvarijima količina riba se može udvostručiti zbog količine kisika koji je u hladnijoj vodi u većoj količini. Naravno, ovo je samo "teoretski" jer takav akvarij traži adekvatnu filtraciju. Dakle u akvariju volumena 1500cm2 (150L) možemo držati ukupno 60cm "riba" ili npr.: 12 ribica od 3 cm 3 ribice od 4 cm 1 ribicu od 12 cm = 60 cm Uz ovo treba uzimati u obzir vrstu riba i njihove odlike, tako da u 150L akvariju ne možemo držati dvije ribe od 30cm, npr. iz porodica Ciklida, jer su teritorijalne i trebaju veliki prostor za skrivanje i plivanje. Također malenih riba možemo držati i nešto više od ovog pojednostavljenog pravila. Dužina ribe se mjeri od početka vrha glave do početka repne peraje. Još jednom napominjem da se ove formule treba držati uz određenu rezervu i ukupan broj ovisi o vrsti filtracije, riba, uređenju akvarija itd. Uzgajivači često drže velik broj matičnih riba u malim akvarijima, s obzirom na veličinu i brojnost populacije, ali takvi akvariji su bez podloge i biljaka, pa su vrlo lagani za održavanje! Transport Kupljene ribe je najbolje transportirati u čistim PVC vrećicama, bez oštrih kutova na dnu. Obične vrećice za domaćinstvo imaju kutove u koje se manje ribice zavuku, pa mogu biti tamo ozlijeđene prilikom transporta. Kutove takvih vrećica presavijemo i zalijepimo ljepljivom trakom. Vrećicu napunimo 1/3 vode, a ostatak treba biti ispunjen zrakom i čvrsto zatvoren gumicom za domaćinstvo. Vrećicu je dobro omotati tamnim neprozirnim papirom, jer su ribe u mraku mirnije. Važno je da voda ne promijeni naglo temperaturu, pa se gotova vrećica sa ribom stavlja u kutiju od stiropora ili kartona koji su dobri izolatori.

39
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Putuju li ribe dalje, izvan naše kontrole, napišite na kutiji: PAŽNJA! ŽIVE RIBE - ČUVATI NA TOPLOM MJESTU! I nemojte zaboraviti NOVE RIBE NIKAD ODMAH NE STAVLJAMO U AKVARIJ!

Prvo ih stavljamo u karantenski akvarij u kojem je voda što sličnija glavnom akvariju. Vrećicu sa ribom uronimo u karantenski, manji akvarij dok se temperatura vode iz vrećice polagano ne izjednači sa temperaturom karantenskog akvarija. Prvi dan ribe ne hranimo jer ionako vjerojatno neće uzimati hranu pošto su uplašene. Kada se priviknu, vjerojatno već drugo jutro, počnite ih hraniti u malim obrocima. Ribe su potpuno priviknute kad povrate intenzitet boja i živahno ponašanje. Ribe trebaju ostati u karantenskom akvariju barem 7 dana i za to vrijeme ih treba dobro promatrati, jer su tada najčešće podložne bolestima, a slabiji primjerci često ne prežive velike promjene. Ishrana Važno je znati što naše ribe jedu u prirodnom okruženju! Po načinu prehrane dijelimo ih na:    BILJOJEDI (herbivori) koji se hrane isključivo biljkama MESOJEDI (carnivori) koje se hrane hranom životinjskog podrijetla SVEJEDI (omnivori) koje se hrane biljkama i hranom životinjskog podrijetla, ovisno o uvjetima u kojima se nalaze (u ovu grupu spada većina akvarijskih riba)

Ribe su većinom oportunisti po pitanju ishrane i pravilo je da će sve što stane u njihova usta najčešće biti pojedeno, tako da se ne zavaravamo izgledom nekih riba, jer odrasli skalar bez obzira koliko izgledao miroljubivo, rado će pojesti mlade gupije ili neonke u akvariju.

Hranite ribe onoliko koliko mogu pojesti u nekoliko minuta.

Danas većina riba izmriješćenih u akvarijima dobro prihvaćaju industrijsko pripremljenu gotovu vakumiranu hranu. Također provjeravajte rok trajanja vakumirane hrane koju kupujete. Ribe trebaju proteine, masnoće i ugljikohidrate za razvoj mišića i energiju. Minerali i vitamini održavaju imunitet i ključni su za važan razvoj koštane mase. Vitamine i minerala ribe crpe iz vode, i radi toga u destiliranoj ili vodi iz RO aparata ribe ne mogu dugo preživjeti. Ribe uzimaju proteine iz hrane i potrebna im je visokoproteinska hrana, sa vrlo malo ugljikohidrata i masti. Previše ugljikohidrata, pogotovo ribama mesojedima može štetno utjecati na razvoj. Minerali i vitamini crpe se većim dijelom iz vode i dijelom iz hrane. Važnost
40
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

balansirane ishrane, uvjet je dobrog zdravlja ribe koja tada pokazuje dobro raspoloženje i raskoš svojih boja. Industrijsku gotovu hranu treba birati po načinu prehrane riba i od provjerenih proizvođača. Po obliku razlikujemo hranu u pahuljicama, granulama, tabletama i štapićima. Ovisno o tipu riba i njihovoj potrebi izabiremo hranu, tako da npr. hrana u tabletama bogata biljnim proteinima i algama brzo tone na dno gdje je najčešće obrok ribama sa dna, algarima i somićima.
Najvažnije je ostvariti RAZNOLIKOST U PREHRANI!

Suha gotova hrana, ma kako bila kvalitetna ne može pružiti potpune prehrambene zahtjeve većine riba. Ribe koje jedu samo suhu hranu često obolijevaju od crijevnih bolesti i nametnika. Odličan i jednostavan izbor je svježe smrznuta hrana koja je puno ukusnija i hranjivija od suhe. Mogu se naći već pripremljene mješavine za određene vrste riba (diskusi, skalari...) ili kao posebna vrsta (tubifex crvi, artemija račići...). Osim što su smrznute iste možemo i uzgajati ili pronaći u prirodi. Neke vrste žive hrane: Artemia Salina

Artemia Salina -artemija je ipak danas najjednostavnija i najlakše dobivena hrana za riblju mlađ. To su slanovodni račići koji polažu jaja na pješčanim obalama. Ta jaja se skupljaju, čiste i vakumiraju, pa ih kao takva i kupujemo. Da bi se izlegle larve (naupliusi), kojima hranimo ribe trebamo u 1L vode dodati 2 žličice morske soli i na temperaturi od 28°C jako mućkati vodu (pomoću pumpice za zrak).Nakon 36 do 48 h izlegnu se mali račići-naupliusi. Najbolje je plastičnu bocu od 1.5L okrenuti naopačke i kroz grlo provući crijevo za zrak sa raspršivačem i zatim donju stranu začepiti, a na gornjoj probušiti rupicu za zrak. Ovakav način ishrane je najlakši i najsigurniji. Nemoguće je raširiti zarazu, jer su jajašca hermetički zatvorena. Artemia je idealna hrana za riblju mlađ, a najhranjivija je u prvih nekoliko sati života dok nose žumanjak. Artemia živi vrlo kratko i teško ih je održavati. Artemia se prodaje i zamrznuta.

41
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Tubifex

Tubifex (Tubifex tubifex) porodica Tubificidae, su vrlo tanki crvi, dugi 1-5 cm, crvene boje, a postoje i druge vrste (crni, tamno smeđi). Žive u sporo tekućim slatkovodnim rijekama, potocima i barama u mulju, najčešće kraj kanala otpadnih voda, klaonica i industrija hrane. Vrlo su bogati amino-kiselinama i proteinima ,ali su zbog većeg sadržaja masti opasni za stalno hranjenje riba, pa ih trebamo davati u kombinaciji sa laganom hranom. Zbog staništa u kojem žive moramo paziti da ne zagadimo akvarij ,pa ih moramo dobro oprati prije hranjenja riba. Ako je voda kemijski zagađena i puna otrovnih tvari ,( što je nažalost danas čest slučaj) onda ga je bolje potražiti negdje drugdje. Najbolje je tubifexe koristiti smrznute, jer su industrijski očišćeni od organskog otpada. Koloniju tubifexa držimo u plitkoj vodi (u posudi neka bude tanki sloj od 3-4cm tubifexa i isto toliko vode iznad njih) koju trebamo što češće mijenjati (najbolje je da voda stalno "curi") tako će nam ostati duže živi. Žive crve moramo davati ribama u tolikoj količini koju ribe mogu odmah pojesti, u suprotnom bi se oni koji su pali na dno akvarija počeli zavlačiti u pijesak , razmnožavati i zamućivati vodu. Manjim ribama nasjeckamo tubifex da ga mogu lakše progutati. Vrlo su praktične plastične košarice za hranjenje, koje se mogu kupiti kod nas u trgovinama. Plastična košarica ima na dnu rupice kroz koje ribe čupkaju crve dok košarica pluta po površini. Protozoa (Infuzorije, rotatorije, amebe,...) Velika skupina jednostaničnih organizama (planktoni) su nezamjenjivi u prehrani sitne riblje mlađi koja se tek izlegla iz ikre. Dijelimo ih na više grupa:  bičaši (flagellata)  korjenošci (rhizopodi)  cilijaši (ciliata)  sporozoe (sporozoa) Rotatorije - su najbolje za ishranu riblje mlađi, zbog svojeg sporog kretanja i velike hranjive vrijednosti.. Najbolje se razvijaju pri temperaturama od 20 do 25°C. Veličine su oko 80 mikrona. Razmnožavaju se partenogenski i vrlo brzo tako da su se već nakon 24h od izlijeganja iz jajašca sposobni razmnožavati. Hrane se bakterijama i proizvodima raspadanja. Najbolje se uzgajaju u kišnici i mekanoj vodi (može poslužiti i stara akvarijska voda) gdje dodamo na oko 2L vode pola žličice
42
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

šećera i svaka 3-4 dana pola žličice mlijeka. Ti organizmi imaju veliku ulogu u održavanju biološke ravnoteže u akvariju. Rotatorije su najlakše za uzgajanje i prihranu mladih ribica. Infuzorije - od svih vrsta najpoznatiji je paramecijum, (papučica) Do infuzorija možemo doći tako da u 1L vode dodamo komadiće suhe Paramecium caudatum, 206 µm trave ili uvenulog lišća (može i kora od banane). Zatvorimo posudu i stavimo na dnevno svjetlo na temperaturu od 24-26°C i za 5-6 dana kada se voda zamuti od organskog raspadanja i mikroorganizama, možemo početi sa procjeđivanjem kroz gazu ili vatu i hranjenjem ribica. Dodavanjem svježe vode i par kapljica mlijeka održavamo kulturu infuzorija. Posudu sa planktonima osvijetlimo sa jedne strane jakim i usmjerenim svjetlom i on će se za neko vrijeme skupiti oko svjetla, pa ih na taj način možemo najlakše skupljati. Međutim ovakav način ima jedan nedostatak, a taj je da ne možemo dobiti čistu kulturu paramecijuma koji je najhranjiviji i najbolji za hranu, već se miješa sa ostalim planktonima i bakterijama. Čisti paramecijum možemo dobiti samo iz biološkog labaratorija. Grindal crvi (Enchytraeus sp.) Grindal crvi (Enchytraeus sp.) bijeli veoma maleni crvići (oko 10-15mm) pogodni za stalnu ishranu manjih riba (živorotke, tetre, corydoras). Prednost je što se mogu uzgojiti na relativno čistoj podlozi tako da se smanjuje mogućnost širenja bolesti i zagađenja. Osim što se mogu uzgajati u tresetu ili zemlji, najlakše ih je uzgajati u posudi sa spužvom koja je na vrhu valovita ili klupku sintetičke špage. Spužva ili špaga koja je navlažena potpuno se potpuno pokrije staklom (ili PVC prozirni, akril koji se može blago savinuti). Ovakav "staklenik" je potrebno držati na temperaturi od 20°C do 24°C, a što je temperatura veća crvi se brže razmnožavaju. Kolonija crva može se hraniti komadićima pasiranog povrća, pšeničnim pahuljicama, pšeničnim grizom, pireom od krumpira, hranom za pse ili mačke (u obliku kuglica), ali se dnevno trebaju očistiti od ostataka raspadnute hrane. Crvi izlaze po utorima valovite spužve na staklo gdje ih lagano skupimo kistom te isperemo u čistoj vodi i takvi su spremni za hranjenje. Prilikom hranjenja odlično možemo iskoristiti plutajuće biljke (Riccia fluitans, Cabomba) gdje se crvići petljaju sa listićima i lagano padaju, tako da ih sve ribe mogu pojesti.

43
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Daphnia pulex (Porodica Anomopoda), vodene buhe

Vodene buhe nalazimo u svim slatkovodnim staništima i postoji oko 450 poznatih vrsta. Prosječna veličina je od 0.2 do 3mm. Pomoću snažnih udaraca antena na glavi plivaju po vodi. Hrane se mikroskopskim dijelovima organske materije koju filtriraju iz vode specijalno razvijenim udovima. Vodene buhe se brzo razmnožavaju u jako zelenoj vodi punoj algi, pa ih u nekim slučajevima koristimo kao prirodni filter za održavanje čistoće vode. Ako su nam u akvariju razmnožene zelene alge, tada iz akvarija trebamo izvaditi ribe i naseliti vodene buhe, koje nakon nekoliko tjedana očiste akvarij od algi i biljke počinju intenzivnije rasti, pa nakon toga možemo ubaciti ribe. Vodene buhe se također razmnožavaju partenogenetski i uspijevaju u svim uvjetima. Zimi ih nalazimo i pod ledom. Pri hranjenju u akvarijima moramo paziti da ih ne naselimo u prevelikoj količini jer uzimaju ribama kisik. Najbolje ih je uzimati iz prirode sa gustim mrežama tamo gdje nema drugih riba, jer smo tada sigurni od nemogućnosti zaraze akvarijskih riba. Vodene buhe su vrlo važna karika u hranidbenom lancu mnogih voda. Hrana su mnogim ribama i drugim organizmima(Hydra) koji su također važni u održavanju ravnoteže životnog staništa. Cyclopidae (porodica Copepoda) - CIKLOPSI

Mali jednooki račići maslinasto sive boje sa tankim repom na kojem nose jaja. Nalazimo ih u gotovo svim barama, potocima i plićacima sa vodenom buhom (Daphnia pulex). Poznato je oko 10.000 vrsta ovih račića, pretežito su veliki 0.5 do 2mm, a najveća vrsta (Pennella balaenopterae) naraste i do 32 cm! Većina ih se razmnožava partenogenetski (jaja se oplođuju bez oplodnje). Hrane se, ovisno o svojoj veličini, sitnim planktonima, sitnim vodenim organizmima ili kao nametnici
44
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

(paraziti) na većim vrstama. Opasni su za hranjenje riblje mlađi, jer se mogu parazitski naseliti na mladu ribu koja bi uginula. Inače su odlična hrana za odrasle manje ribe, međutim teško ih je umjetno uzgajati duže vrijeme, jer su osjetljive na biološke promjene u vodi. Teško ćemo održavati vodu dovoljnim odnosom planktona i ciklopsa. To je naporno i traži dosta vremena, tako da se ovom hranom isplati ribe hraniti samo sakupljanjem iz prirode. Kišne gliste (Eisenia foetida)

Kišne gliste su odlična hrana za krupne ciklide. Prije hranjenja dobro ih operite i uzimajte ih sa čistih područja nezagađenim pesticidima i otpadnim tvarima. Goveđe ili pureće srce Goveđe ili pureće sirovo srce je bogato proteinima i siromašno masnoćom. Najčešće ih dajemo krupnim ribama (ciklidi). Mišljenja o ovoj vrsti hrane su podijeljena, pa dok neki akvaristi tvrde da je to odlična hrana, drugi je smatraju potpuno neprirodnom vrstom prehrane. U svakom slučaju bolje od bilo koje suhe hrane u listićima za velik broj ciklida. Ovo je jedan od recepata koje koriste na "The Gwynnbrook Farm" velikom uzgajalištu diskusa. The Gwynnbrook Farm recept 50% purećeg srca (očišćeno od žilica i masnoće) 25% ribljih filetea npr. oslić(svježe smrznuto) 20% očišćenih škampa 5% Premium Tetra Flake Food (Tetramin pro) Kuhati ribu i škampe 10 do 15min. Ocjedite kuhane filete, škampe i srce, te ih sameljite posebno. Promiješajte sve skupa, dodajte Premium Tetra flake food i sameljite još jednom sve zajedno!!! Trpajte u plastične vrećice istiskujući višak zraka i zamrznite.

45
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Bolesti

Ako ste se držali osnovnih pravila i većine gore navedenog, bolesti riba će vam biti nepoznanica. I za ovo koristi staro, ali korisno pravilo: "bolje spriječiti - nego liječiti". Ribe u dobroj kondiciji biološki i imunološki su otporne, a dobra kvaliteta vode i higijena smanjuje mogućnost razvoja patogenih organizama i bakterija.

za lakše utvrđivanje simptoma potrebno je znati osnovne dijelove tijela ribe

Ukoliko imamo više akvarija, moramo biti oprezni u slučaju pojave bolesti da je ne prenesemo rukama i opremom iz jednog u drugi. Najčešće bolest donosimo (nesvjesno) u akvarij, s toga spriječite problem sa malim karantenskim akvarijem u kojem će vaša nova riba naći mir nakon stresnog transporta i promjene okoline. Poseban problem predstavlja unošenje organizama i hrane skupljene u prirodi. Danas je posebno teško pronaći istinski čiste vode, tako da moramo biti vrlo pažljivi kod unosa bilo kakvih organizama! Malo dezinfekcijskog sredstva za vrijeme boravka u karanteni neće škoditi. Promatrajte novu ribu i kada ste sigurni da je potpuno oporavljena (jede, živahna je, ne boji se) stavite ju u zajednički akvarij. Kvaliteta vode i kvalitetna ishrana je osnova za dobro zdravlje i imunitet ribe. Stres je najveći uzročnik bolesti, pogotovo kada je riba oslabjela (a takve su većinom u trgovinama).

46
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Ovdje u tablici je opisano nekoliko najčešćih bolesti, simptomi i način liječenja. Nadam se da vam nikada neće zatrebati:

Simtomi Sitne bijele točkice veličine zrnca soli (0.2mm) po cijelo tijelu i perajama, ribe se “češu” od dijelove akvarija i skupljaju kod raspršivača za zrak ili mjesta gdije je jače strujanje, nervozno plivaju i ubrzano dišu,

Uzrok

Ichthyophthirius ili Ihtioftiriaza koju uzrokuje nametnik Ichthyopthirius Multifilis (eng Ich, white spot) Upaljene peraje koje gube boju i bakterijski raspad peraja (bakterije raspadaju se od rubova prema Pseudomonas i Aeromonas) korijenu (eng. Fin Rot) “Baršunaste” žute tučkice po Parazitsko oboljenje kože dijelovima tijela, letargija, uzrokovano parazitom Oodinium gubitak apetita, povremeno pillularis “češanje” po dijelovima akvarija (eng. Velvet, Oodinium) i ubrzano disanje Parazitsko oboljenje uzokovano Sivi tanki slojevi po koži i očima, parazitima Costia necatrix i riba miruje na dnu i povremeno Ichthyobodo necatrix se “češe” od dijelove akvarija (eng. Costia) Sitne niti poput fine vate Bolest uzrokovana gljivičnom (plijesan) po dijelovima tijela , plijesni Saprolegnia i Achlya najviše po perajima i glavi (eng. Saprolegnia) nčesto na nastaje na ranama Sive fleke po glavi i škrgama, upaljena usta i škrge, otežano i ubrzano disanje, često Bakterijsko oboljenje uzokovano oboljevaju živorotke, a bolest bakterijom Flexibacter columnaris može dijelovati “akutno”, (eng. Mouth Fungus) odnosno u nekoliko sati riba ugine, ili “kronično” pa je riba bolesna danima Gubitak boje kože na bokovima i perajama, svijetle fleke po koži . Parazitsko oboljenje uzokovano Iako je prvenstveno poznata parazitom Pleistophora kao bolest neonki, ponekad hyphessobryconis oboljevaju ili prenose uzročnike (eng. Neon Tetra Disease) ribe porodice Characina i Cyprinida Riba tone i nepravilno pliva Bakterijska upala plivaćeg mjehura, (često okomito), bakterija Sphaerospora angulata gubitak apetita, letargija

Liječenje* izmjena 30-50% vode, odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij povećajte temperaturu maksimalno koliko ribe mogu izdržati sa snažnom areacijom tretman slane kratkotrajne kupke tretman formalinom TetraMedica ContraSpot po uputama Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama izmjena vode 30% odvajite zaražene ribe u karantenski akvarij tretman slane kratkotrajne kupke TetraMedica ili GeneralTonic po uputama Sera Bactopur tretiranje se mora sprovesti na cijelom akvariju tretman slane kratkotrajne kupke tretman formalinom TetraMedica ContraSpot po uputama Sera Oodinopur A po uputama izmjena 30-50% vode, odvojite bolesne ribe u karantenski akvarij povećajte temperaturu maksimalno koliko ribe mogu izdržati sa snažnom areacijom tretman formalinom TetraMedica ContraSpot po uputama Sera Costapur ili Sera CostaMed po uputama izmjena vode 30% tretman formalinom TetraMedica FungiStop po uputama Sera MyCopur po uputama izmjena vode 30% poboljšajte kvalitetu vode TetraMedica FungiStop po uputama Sera Bactopur po uputama

ova bolest se teško može uspješno izliječiti, jer se prekasno uoče simptomi bolesne ribe treba odmah odvojiti tretman slane kratkotrajne kupke tretman formalinom Tetra GeneralTonic Antibiotik GEOMYCIN

*u tablici je opisano više načina liječenja, kako i "priručnim" sredstvima tako i nekim poznatim lijekovima

47
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Lijekovi UV Sterilizacija UV sterilizatori, njihov način rada i njihove prednosti opisane su u dijelu o filterima. UV sterilizacija je najbolja i najsigurnija preventiva za moguće bolesti, jer uništava gotovo sve vrste parazita i većinu bakterija i plijesni. Prednosti UV sterilizacije je što možemo tretirati trenutno cijeli akvarij bez ikakvog učinka na biološki sustav i negativne učinke. Negativna je, veća cijena, međutim ukoliko imamo više akvarija, kroz nekoliko godina ova se investicija isplati, jer su i lijekovi kao i ribe vrlo skupi. Sol Sol je jedan od najboljih i najjeftinijih lijekova koji se koriste u liječenju riba. Sol je prirodno sredstvo i nema utjecaja na biološku filtraciju za razliku od drugih lijekova (antibiotici, formalin...). Lagano je uklanjamo iz akvarija i ne ostavlja posljedice na ribe. Učinkovita je kao dezinfekcijsko sredstvo za rane i ogrebotine. Djelotvorna je kod većine parazitskih oboljenja i olakšava osmoregulaciju tjelesnih tekućina. Naime, ribe dišu pomoću osmoregulacije tj. razmjene molekula u tekućini. Poremećaj o osmoregulaciji zovemo osmotički šok i često ostavlja teške posljedice već za kratko vrijeme. Ovakav poremećaj može doći od stresa, loše kvalitete vode, parazitskog ili virusnog oboljenja i često kao popratna otežavajuća okolnost. Tjelesne tekućine u organizmu imaju visok nivo topljivih supstanci - proteina minerala i soli. One vežu molekule vode i reduciraju broj slobodnih molekula vode. Međutim, okolne vode imaju relativno malu količinu topljivih supstanci - najviše neorganske molekule kao što je kalcij itd., i zato je veći broj slobodnih molekula vode uvučen u polu propustan organizam. Ova razlika u koncentraciji uzrokuje to da se voda difuzijom uvlači u organizam. Bez osmotske regulacije, difuzija tj. miješanje ili širenje bi se nastavilo sve dok ne bi dosegnuli stanje ravnoteže i dok tjelesne tekućine u organizmu ne bi imale istu koncentraciju slobodnih molekula vode kao i okolne vode. To bi značilo sigurnu smrt organizma gušenjem (osmotički šok). Kad se sol doda u vodu to privlači molekule vode i reducira broj slobodnih molekula. Ako totalni zbroj tih otopljenih molekula u okolnim vodama prekoračuje zbroj u tjelesnim tekućinama, tad će voda biti, difuzijom, izvučena iz organizma. Ovo je sve uvjetovano i ovisno o tvrdoći vode. Tvrde vode će vezati više molekula vode nego meke i zbog toga upotrebljavaju manji pritisak nego meke vode. Dugotrajni (preventivni) tretman: 1 do 3g na 1l vode Kratkotrajne kupke: Upute za korištenje soli: 10 do 30g na 1l vode u vremenu od 3 do 30 min ovisno o količini - Koristite čistu sol bez dodatka i sredstava protiv soli u otopini, u karantenskom zgušnjavanja akvariju osigurajte snažnu aeraciju - Sol u većim količinama je štetna za biljke i neke kisikom. Ako se liječenim ribama vrste riba (npr. Corydoras sp.) "stanje" pogoršava (teško disanje, - Sol najprije otopite u vodi, te dodavajte kao okretanje na leđa) tretman otopinu, zrnca neotopljene soli uzrokuju opekotine i rane na ribama prekinite.
- Sol se uklanja samo izmjenom vode
48
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

FORMALDEHID (Formalin) Formalin je naziv za 37% otopinu plina formaldehid u otopini. 7% formalina sačinjava metanol koji se koristi za stabilizaciju otopine i zbog toga je on vrlo otrovan, kancerogen i nagrizajući, a pare su jako otrovne, pa se držite uputstava o korištenju formalina. Prvenstveno se koristi kao paraziticid u liječenju, uglavnom za uklanjanje vanjskih parazita. Vrlo je učinkovit kod parazita na koži, škrgama i perajama, a ne koristimo ga za bakterije, plijesan i interne infekcije i parazite. Upute za korištenje: Formalin koristite samo uz dobru zaštitu i upute proizvođača. Ovo je samo dio uputa za korištenje formalina, ostatak zatražite od proizvođača!
SIGURNOSNI LIST U skladu s 91/155/EEC Datum izdavanja: 19. svibnja 1998. Kemika d.d. Zagreb Upute pri radu: Pri radu s otopinama formaldehida oči treba zaštititi naočalama, lice plastičnim štitnikom, ruke gumenim rukavicama, tijelo zaštitnom pregačom ili zaštitnim odijelom od otpornog materijala, a noge gumenim čizmama. U atmosferi koja sadrži manje od 2 vol.% formaldehida i najmanje 16 vol.% kisika, može za kratkotrajnu zaštitu dišnih organa (najdulje 30 minuta) poslužiti plinska maska s obrazinom i kemijskim filterom za apsorpciju organskih para. U atmosferi koja sadrži više od 2 vol.% formaldehida ili manje od 16 vol.% kisika, dišne organe treba zaštititi cijevnom maskom ili izolacijskim aparatom s neovisnim dovodom čistog zraka ili kisika i nositi nepropusnu odjeću i obuću. U zatvorenom prostoru u kojem ima formaldehida ne smije se upotrebljavati komprimirani kisik. Skladištenje: Vodene otopine formaldehida drže se u dobro zatvorenim spremnicima od nehrđajućeg čelika, galvaniziranog željeza ili stakla, na dobro provjetravanom mjestu, zaštićeni od direktnog sunčevog svjetla i daleko od potencijalnih izvora paljenja. Temperatura prostorije treba biti u granicama između 16 - 35 °C. Veliki spremnici koji se drže na otvorenom moraju se uzemljiti da bi se spriječilo sakupljanje statičkog elektriciteta. Opasne reakcije: Tekućina lako polimerizira čak i u hladnom, pri čemu nastaju polimeri koji zamućuju otopinu. Reagira s fenolom i pri tom se oslobađa toplina. Reagira s tvarima koje djeluju oksidirajuće pri čemu nastaje mravlja kiselina. Potpunom oksidacijom razgrađuje se na ugljik-dioksid i vodu. Na temperaturama višim od 300 oC formaldehid se razgrađuje na vrlo toksičan ugljik-monoksid i vodik koji sa zrakom stvara eksplozivne smjese. Grijanjem vodenih otopina isparavaju pare koje sa zrakom stvaraju eksplozivne smjese. Uvjeti koje treba izbjegavati: Temperature zraka ispod 16 oC i iznad 35 oC. Hlađenje i zagrijavanje. Dodir s tvarima koje djeluju oksidirajuće. Ostale informacije: U vode koje služe kao izvorišta za opskrbu pitkom vodom, za proizvodnju živežnih namirnica, za uzgoj riba, pojenje stoke i rekreaciju građana ili su namijenjene za te svrhe, ne smiju se unositi otopine formaldehida u koncentraciji višoj od 0,5 g/l. Ribe ugibaju u vodi koja sadrži više od 28,4 mg formaldehida u litri vode. Maksimalna dopuštena koncentracija formaldehida u atmosferi naselja je: trenutna 0,035 mg/m3, a prosječna 0,012 mg/m3. Otpadne pare koje sadrže formaldehid mogu se ukloniti apsorpcijom u vodi (npr. u rotacijskoj ispiračici) u kojoj se formaldehid dobro otapa. ...

49
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Važno je znati da formalin uklanja kisik tako da svakih 5mg/l formalina oduzima vodi 1mg/l kisika. Ako se formalin skladišti na niskim temperaturama on prelazi u paraformaldehid, koji je iznimno toksičan spoj i trenutačno ubija ribe. Formalin se koristi i kao algicid u malim ribnjacima za uništavanje algi. Kratkotrajna kupka u otopini formalina: Formalin se koristi kao kupka i u otopini se riba drži određeno vrijeme. Nakon određenog vremena riba se prebacuje iz otopine u čistu vodu. Posuda ili karantenski akvarij s otopinom mora biti snažno ozračivan zbog gubitka kisika pod djelovanjem formalina. Na koncentraciji formalina od 250ml/l u čistoj vodi oboljelu ribu držimo 30 do 45min na temperaturi od 21°C. Ukoliko riba počinje kolabirati i ne može izdržati puni period, tretman prekinite. Koncentraciju formalina od 150ml/l u čistoj vodi koristimo za temperature veće od 21°C u vremenu od 30 do 45min. Dok radite ovo, budite oprezni, jer ribama nije ugodno boraviti u formalinu, pa često pokušavaju iskočiti van i u tim pokušajima pršću i špricaju perajama, stoga čuvajte oči! Ovakve kupke se mogu koristiti za sprečavanje pojave plijesni na ikri. Antibiotici Antibiotici se upotrebljavaju kod teških bakterijskih infekcija. Tretman se provodi u karantenskom akvariju, zbog toga što većina antibiotika uništava potrebne bakterije za filtraciju. Antibiotike upotrebljavajte po uputama, a navedeni se mogu nabaviti u veterinarskim stanicama. ERITROMICIN® 20% topljivi prašak Sastav: 1 g praška sadržava 200 mg eritromicina u obliku eritromicin-tiocijanata doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase. TRIMETOSUL® prašak Sastav: 1 g praška sadržava: trimetoprima 20 mg, sulfafurazola 100 mg. doziranje: 0,5 g/kg tjelesne mase. GEOMYCIN® 20% topljivi prašak Sastav 1 g praška sadržava 200 mg oksitetraciklin-hidroklorida. Indikacije Liječenje primarnih i sekundarnih bakterijskih infekcija eritrodermatitis i upala plivaćeg mjehura. Način uporabe i doze Ribe: 3 - 4 g praška/10 kg tjelesne mase, tijekom 10 dana.
50
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Sredstva za liječenje riba proizvođača Tetra i Sera: Tetra TetraMedica ®GeneralTonic 30ml Lijek širokog raspona za bakterijske infekcije, parazite i gljivična oboljenja. TetraMedica ®FungiStop 30ml Lijek protiv gljivičnih oboljenja Saprolegnia i Achlya, te dezinfekciju ikre kod mrijesta. TetraMedica ®ContraIck (ContraSpot) 30ml Lijek djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius, Costia, Chilodonella, Trichodina i slatkovodne vrste Oodinium. TetraMedica ®GoldOomed 30ml Lijek širokog raspona za hladnovodne ribice i organizme. TetraMedica ®GoldOopharm 30ml Lijek širokog raspona za morske ribe i organizme bez udjela bakra. Sera Sera Costa®med Lijek za dezinfekciju akvarija i djelotvoran protiv parazita Ichthyophthirius, Costia, Chilodonella, TrichodinaSera Costapur Lijek protiv parazitskih oboljenja Ichthyophthirius, Costia, Chilodonella, Trichodina Sera mycopur Protiv gljivičnih oboljenja Saprolegnia i preventivne tretmane dezinfekcije ikre (preporučuje se tretiranje zajedno sa Sera ectopurom).

Sera ectopur Protiv gljivičnih oboljenja i parazita, sadrži razne soli koje oslobađaju kisik u vodi, stoga se preporučuje korištenje prilikom upotrebe drugih lijekova. Sera Oodinopur A 15ml Lijek protiv slatkovodne i morske bolesti Oodinium , lijek se preporučuje u karantenskom akvariju. Sera baktopur 15ml Lijek protiv bakterijskih oboljenja, Pseudomonas i Aeromonas, Flexibacter columnaris. Sera baktopur direct (24 tablete) Lijek protiv bakterijskih oboljenja sa brzim učinkom i snažnim djelovanjem, lijek se preporučuje u karantenskom akvariju, uništava sve vrste bakterija, pa tako i one važne za biološku filtraciju.

51
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Biljke
Biljke kao što sam objasnio ne pridonose samo vizualnom učinku akvarija, nego imaju važnu ulogu i u biološkom funkcioniranju akvarija. Početnicima, biljke su ponekad sekundarni faktor u izgradnji akvarija, međutim često stjecanjem iskustva i napredovanjem, uvide da su zapravo neophodne. Puno je teže održati i uzgojiti gusto obrastao akvarij biljkama, nego onaj sa samim ribama. Akvariji s minimalnim brojem riba, gdje biljke dominiraju u posebno "aranžiranim" scenarijima, prava su poslastica za ambiciozne akvariste. Takvi akvariji nazivaju se nizozemski (eng. Holland aquarium, Dutch tank). Razvoj jačih izvora svjetlosti doveo je do korištenja tzv. otvorenih akvarija, gdje biljke izlaze iz vode i pružaju listove i cvjetove iznad površine. Vrlo bitan je pravilan odabir vrsta, jer odumiranje biljaka u akvariju jako zagađuje vodu i narušava izgled i cjelokupan biološki sistem. Prije svega odabir moramo podijeliti ovisno o snazi i vrsti rasvjete, jer su biljke izravno ovisne o svjetlosti. Možemo ih podijeliti na heliofitne, one kojima je potrebna jaka svjetlost i sciofite, one koje vole sjene i prigušeno svjetlo. Praktično ih akvaristi dijele na brzorastuće i spororastuće, kao i na one sa korijenom i plutajuće (bez korijena). Biljke se razmnožavaju na nekoliko načina, nespolno (vegetativno) i spolno (seksualno). Budući je spolno razmnožavanje (pomoću cvjetova ili spora) u akvariju vrlo teško i ne daje odgovarajuće rezultate, uzgajaju se najčešće nespolne vrste biljaka. Načini vegetativnog razmnožavanja:

- Fragmentacijom, odnosno odsijecanjem dijelova biljaka, gdje odsječeni izdanak nastavlja rasti kao posebni dio najlakša je metoda razmnožavanja

- Razmnožavanjem vriježama, gdje se biljke vegetativno "dupliciraju" i rezanjem vriježe "sestrinske" biljke koja nastavlja rasti samostalno. Neke biljke puštaju vriježe tako da se formira cijeli grm povezan i dovoljno ih je samo razdvojiti.
52
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

- Odsjecanjem rizoma, koji ima ulogu "zajedničkog" korijena, gdje biljke nastavljaju posebno rasti uz pomoć rizoma (anubias, cryptocoryne, echinodorus). Biljka je spremna na odvajanje kada matičnoj naraste najmanje 8 listova. Rizom se ne smije "saditi" u podlogu, on treba stajati iznad podloge!

-Izdancima na listovima (Microsorium pteropus, Echinodorus parviflorus) gdje se sa donje strane lista ili peteljci pojavljuju korijen, a s gornje se razvija stabljika i listovi. Odabir biljaka i nabava Biljke koje rastu u vodi (Hidrofite) su jedino bitne za akvariste, međutim često se mogu naći u trgovinama biljke koje žive u vlažnim područjima kao akvarijske (slučajno ili namjerno?). Evo nekih krivo nazivanih akvarijskih biljaka: Spathiphyllum sp. Dracena sanderana Lycopodium Pilea cadairei Hemigraphis Chlorophytum Alternanthera sessilis Ophiopogon japonicus Syngonium ... Izaberite biljke koje će uspješno rasti u postojećim uvjetima i kvaliteti vode koju posjedujete.
53
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Svjetlo je presudan faktor, planirajte sadnju biljaka tako da ne smetaju jedne drugima u akvariju. Kod nabave obratite pažnju na stanje biljke, ona mora biti zdrava, sa jakim i svježim listovima, a ako biljke imaju korijen on mora biti čvrst i svijetle boje. Prije unosa biljku dezinficirajte i pregledajte da ne biste unijeli neželjene puževe. Jaja puževa obično se nalaze na donjim stranama lišća i primijetit ćete ih na jakom svjetlu. Sadnja biljaka Ovisno o vrsti biljaka, ukoliko imaju korijen sadimo ih najčešće u podlogu tako da ne budu previše duboko, pogotovo ako se radi o gomoljastom tipu korijena. Uzmite u obzir da se podloga nakon nekog vremena "slegne", pa nemojte ni pretjerano plitko saditi, da se ne bi otkinule iz podloge. Korijen biljke uvijek malo skratite i poravnajte tako da se lakše mogu posaditi i da stane okomito u podlogu. Uvenule i oštećene listove odrežite da biljka ne troši energiju koja će joj trebati za razvoj korijena. Na početku uspostavljanja akvarija sadimo brzorastuće biljke, koje će uspostaviti brže biološku ravnotežu. Biljke zasadite odjednom, u većim količinama, jer malo biljaka u akvariju sa dobrim uvjetima pružaju priliku za razvoj algi. Biljke moraju dominirati i uzimati hranu algama, inače će se dogoditi suprotno. Uz sve ostale kvalitete vode za razvoj biljaka važni su esencijalni mineralni nutrienti. Dijele se na: Makro nutriente (dušikovi spojevi, fosfat, kalcij, kalij, magnezij, sulfati...), i njih biljke koriste većinom kao energiju i u akvariju ih ima većinom u izobilju i dolaze od organskog otpada, te izmeta riba. Neke makro nutriente moramo dodavati u obliku gnojiva. Mikro nutriente (željezo, cink, mangan i neki minerali u tragovima) njih biljke koriste u malim količinama, ali su iznimno važni za pravilan i intenzivan rast biljaka. Mikro nutriente najčešće dodajemo u obliku tekućeg gnojiva, bilo gotove proizvode ili napravljene. Poznati proizvođači tekućih gnojiva su Tropica, Hagen, Sera
Makronutriente možemo dodavati i postoji puno "recepata" (npr. PMDD, poor man's dupla drops) u 300ml destiliranu vodu. 14g kalij-sulfata K2SO4 33g magnezijum-sulfata MgSO4.7H2O 6g kalij-nitrata KNO3 0.5mL solne kiseline HCL ovo treba dobro promiješati i držati na hladnom. doziranje bi bilo otprilike 1ml na 1l vode u početku, a kasnije na svaku drugu promjenu vode 1ml na frišku 1l vode.

Vrlo je važno držati sve ove elemente u ravnoteži. Ovdje se vidi veliki utjecaj i važnost biljaka u biološkoj ravnoteži akvarija. Ukoliko nam izmakne bilo koji dio ravnoteže, priroda će se pobrinuti da sama dovede "sistem" u red, međutim najčešće je to "razarajuće" za akvarij zbog neovisnog i ograničenog sistema. Ako makro nutrienti narastu u odnosu na količinu biljaka koje ih troše, neizbježan je
54
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

porast algi koje će bujati sve dok ne isprazne višak otpada. Povećanje količine svjetla i nutrienata, bez istovremenog povećanja količine ugljičnog dioksida dovodi do biološke dekalcifikacije. Biološka dekalcifikacija nastaje kada neke akvarijske biljke (npr. Eigeria, Ceratophyllum, Vallisneria) pri procesu fotosinteze i u nedostaku CO2 razdvajaju hidrogen karbonate na CO2 i kalcij-karbonat. Ovo uzrokuje podizanje pH vrijednosti, a izolirani kalcij karbonat ostaje taložen na listovima biljaka (crne naslage na rubovima listova). Kada prestane fotosinteza ovaj proces se reverzibilno ponavlja, ali najčešće u manjoj mjeri nego prilikom fotosinteze. Ovo uzrokuje velike promjene u karbonatnoj tvrdoći i pH vrijednosti i nepovoljno utječe na kompletnu ravnotežu sistema. U početku ovo taloženje akvaristima izgleda kao rast algi i posežu za smanjivanjem perioda rasvjete, pa na neki način i privremeno smanjuju djelovanje dekalcifikacije. Također djelomična izmjena vode svježom u ovom slučaju djeluje kontraproduktivno. Konačan ishod je gušenje biljaka zbog taloženja viška kalcijkarbonata, pojava algi i mikroorganizama koje se talože u strujanju vode na listovima. Dodavanjem potrebne količine CO2 sprečavamo ovakvu pojavu i održavamo karbonatnu tvrdoću i pH vode u ravnoteži.
Na kraju kratki podsjetnik, što je potrebno za bolji uzgoj biljaka: · · · · · · · · Odgovarajuća kvaliteta vode Odgovarajuća rasvjeta 10-12 sati na dan Dobra mehanička i biološka filtracija Dobra cirkulacija i strujanje vode Odgovarajuća podloga i gnojenje Dodavanje CO2 Određeni broj riba Kontrola cijelog sustava i stabilnosti

55
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Izrada akvarijskog scenarija (aquascaping)

veličine akvarija. Ovdje odlučujući odabir biljaka imaju boja i veličina. Na prednjoj strani trudite se imati što manju i ravnu debljinu podloge. Na takvoj tankoj podlozi sadimo malene svijetle biljke, koje se razmnože u gustoći tako da vizualno stvaraju "zeleni tepih". Biljke za zeleni tepih mogu biti npr. Sagittaria subulata, Riccia fluitans, Echindorus tenellus, Glossostigma elatinoides, Cryptocoryne nevillii... Na takvom tepihu efektno izgleda komad ukrasnog korijena, panj ili stijena, pružajući kontrast velikog, tamnog i malog, svijetlog. Takav ukras nemojte stavljati na sredinu akvarija, već ga odmaknite malo na lijevu ili desnu stranu. Uređenje uglavnom ne trpi simetriju i dijeljenje na pola. Najprirodnije su podjele na trećine. Na 2/3 dna akvarija postavljamo "zid" tamnih biljaka koji jednom stranom lijevom ili desnom koja se približava prednjoj strani na udaljenosti otprilike 1/3. Na taj način iskrivljavamo paralelnu simetriju. Za tamni zid koristimo srednje rastuće biljke koje će raditi sjenu s listovima, a možemo ih kombinirati s ukrasnim korijenjem (npr. Anubias sp., Hygrophila polysperma, Microsorium pteropus, Nymphea maculata, Nymphea stellata, Vesicularia dubyana...). Granicu tamnog zida efektno možemo izraditi podizanjem tzv. terasa. Terase se mogu napraviti od stiropora, korijenja, pluta ili krupnijeg kamenja. Preko terasa stavljamo tanak sloj podloge ili sadimo mahovinasto bilje (Vesicularia dubyana). Terase podižu stepenasto podlogu, tako da pružaju dojam poniranja i dubine, što je teže postići blagim padom prema prednjoj strani. Na terasama efektno izgledaju biljke vrste Anubias i Vesicularia dubyana koje se iz ravne prednje podloge postepeno uzdižu prema zadnjem dijelu gdje dolaze velike biljke. Velike biljke u sredini dolaze sa velikim širokim listovima (Echinodorus sp. Aponogeton, Ludviga...), dok sa strane dolaze biljke sa dugačkim tankim listovima (Cryptocoryne balanse, Aponogeton crispus, Vallisneria spiralis...)

Biljke imaju odlučujuću ulogu u kreiranju konačnog izgleda akvarija. Prilikom uređenja biljke dijelimo na one koje se sade u prednjem dijelu (nisko rastuće) i one koje sadimo na zadnjem dijelu (visoko rastuće) Dizajn uređenja ograničen je samo vašom maštom. Evo nekoliko savjeta za lakši početak uređenja. Za početak napravite i skicirajte plan sadnje što će vam uveliko olakšati uređenje. Prvo vizualno moramo odvojiti prednji dio od zadnjeg. Na taj način dobivamo veći dojam dubine i

56
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Alge O važnosti alga i njihovoj rasprostranjenosti govori činjenica, da se nalaze u svim vrstama voda do dubina od 150 m a vode čine 2/3 površine planeta. Alge postoje kao planktonske (žive u vodi) i one koje su pričvršćene za dno. Fitoplanktoni i tihoplanktoni su alge koje slobodno plutaju u vodi. Samo zelenih algi ima preko 8000 vrsta. Alge čine više od 50% ukupne globalne primarne produkcije kisika. Filogenetički značaj je velik, budući da su sve biljke evoluirale iz algi. Dok su neke vrste dugačke samo 2 mikrona (Chlorella pyrenoides) neke su morske vrste dugačke i do 80 metara (Macrocystis pyrifera). Većina algi ovise o fotosintezi i sadrže klorofil, dok neke imaju i druge pigmente koji potpomažu proces fotosinteze. Zašto toliko o algama...iz jednostavnog razloga, alge imaju iste potrebe kao i biljke, to moramo znati da bismo mogli spriječiti njihovo pojavljivanje. Alge mogu prouzročiti velike probleme i biti indikacija poremećaja kemijskih vrijednosti vode, naravno, nekoliko zelenih točkice na staklu može biti i dokaz čiste vode. Upoznavanjem vrsta algi možemo prepoznati moguće probleme. Za akvariste postoje dobre i loše alge, neke su otrovne, a neke čak i uzgajamo (Cladophora aegagropila) Modra, sluzava alga (cyanobakterija) Ova alga je zapravo bakterija i indikator vrlo lošeg stanja u vodi. Često nastaje na rubovima podloge akvarija gdje je strujanje vode manje. U akvariju može biti smeđe ili tamno zelene boje, ali je uvijek karakteristična sluzavost. Ova alga je jednostanični organizam i ukoliko ima odgovarajuće uvjete može se jako brzo raširiti (svakih se 20 minuta udvostručuje). Ponekad nastaje zbog organskog raspadanja u podlozi ili na ukrasnom drvetu koje se raspada. Djelomično se uklanja "usisačem" za pijesak ili crijevom kojim izlijevamo vodu. Alga se na dodir raspada, pa je jedino možemo usisati. Zbog naglog širenja moramo djelovati vrlo brzo u protivnom će početi gušiti biljke. Potpuno uklanjanje je moguće dodavanjem 2.5mg/l antibiotika eritromicina. Eritromicin je antibiotik i uništava bakterije, međutim jedan je od stabilnijih i uništava većinom gram pozitivne bakterije (nitrosomonas i nitrobacter su gram negativne). Smanjivanje intenziteta svjetla ili veće promjene vode mogu privremeno zaustaviti širenje, ali ne i potpuno uništiti ovu algu. Zelena voda U akvariju, pogotovo u početku formiranja voda često dobije zelenu boju. Ovo se događa zahvaljujući sićušnim jednostaničnim algama, koje zahvaljujući fotosintezi proizvode sebi energiju. Rezultat ove pojave je uspostavljanje biološkog kruženja. Srećom, ove alge su bezopasne i nestaju nakon nekoliko dana. Potrebno je jedino pojačano ozračivati akvarij ukoliko potraje bujanje algi, jer noću troše kisik.

57
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Smeđe alge Smeđe jednostanične alge često oblikuju grudice kao prah, a dolaze većinom od povećane razine silikata iz vode. Lagano se uklanjaju usisavanjem i smanjivanjem jačine intenziteta svjetla. Točkaste alge Alge koje nastaju na staklu akvarija u obliku zelenih točkica ili finog zelenog sloja su zapravo normalna pojava i indikacija su dobre kvalitete vode. Uklanjaju se mehanički, magnetnim čistačem koji se može kupiti u svakoj trgovini sa akvarističkom opremom ili britvicom. Ribe koje se hrane algama (Ancitrus, Plecostomus...) također pomažu uklanjanju ovih vrsta algi. Četkasta crvena alga Ova alga raste u skupini kao dlačice, veličine nekoliko milimetara i najčešće je sive, smeđe ili tamno crvene boje. Nalazimo je na dijelovima gdje je jače strujanje vode, na rubovima listova biljaka. Teško se uklanja mehanički, ali mogu pomoći ribe koje jedu ovu vrstu algi (Crossocheilus siamensis). Također se biljke mogu očistiti umakanjem u 5% varikinu na 2-3 minute. Najčešće dolazi u tvrdoj i alkalnoj vodi, bogatoj nutrientima i željezom. Sprečavanje je moguće dodavanjem CO2.

Končaste zelene alga Svijetlozelene je boje i može rasti u skupinama ili "raštrkano" po listovima i podlozi. Pojedini "končići" mogu biti dugački i do 5cm. Dolazi od povišenih nitrata i lako se mehanički uklanja, ali se i brzo vraća otkuda je iščupana. Ova alga može predstavljati i odličnu hranu za ribe algare, biljojede, račiće i neke živorotke.
Nekoliko savjeta za sprečavanje bujanja algi: • • • • • • • • • Akvarij ne smije biti izložen direktnom sunčevom svjetlu Rasvjeta i filtracija mora biti pravilno odabrana Osvjetljavajte akvarij 10-12 sati dnevno Održavajte akvarij zasađen biljkama Čistite redovno kamenje, ukrase, opremu i staklo od algi Nabavite ribe koje jedu alge Provjeravajte kvalitetu vode i periodično mijenjajte dio vode Držite određeni broj riba razmjerno veličini akvarija Uklanjajte otpalo i uvenulo lišće i uginule organizme

58
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Također postoje sredstva za uklanjanje algi iz akvarija, neka su prilično djelotvorna dok su neka i štetna za pojedine organizme u akvariju. Međutim, takav način uklanjanja algi nije dugotrajno rješenje, jer alge će se opet vratiti ukoliko ne riješimo problem zbog kojeg nastaju. Alge moramo "razumjeti", jer one su pokušaj prirode da uspostavi ravnotežu koja se poremetila unutar sistema u kojem želimo da dominiraju ribe i biljke. Kada se uspostave određeni uvjeti za rast algi iz spora pomoću kojih se razmnožavaju i koje se nalaze u zraku i vodi, počinje bujati život algi. Zbog malenog i zatvorenog sistema u akvariju, prirodne promjene su često radikalne, pa ih je najbolje izbjegavati.

Crossocheilus siamensis

59
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Ostali slatkovodni organizmi Puževi Puževi su u akvariju, kada su u optimalnoj populaciji, osim zanimljivog izgleda i korisni organizmi. Čiste podlogu i staklo od algi, nepojedene hrane i rahle podlogu usitnjavajući otpad. Dok nekim akvaristima ovi beskralježnjaci predstavljaju ogroman problem, drugi ih sa zadovoljstvom uzgajaju. Nije razlika o akvaristima, već u puževima! Oni sretnici koji su izabrali puževe porodice Ampullariidae (eng. Apple snail), popularno zvane jabučari, mogu uživati u suživotu biljaka, puževa i riba. Naime, ovo je jedina porodica puževa koja nisu hermafroditi (imaju spolnost) i koja polaže jajašca iznad površine vode. Za razliku od Ampullariidae , ostale vrste puževa koje najčešće nalazimo u akvariju su dvospolci i puno se brže i lakše razmnožavaju. Ovi dvospolci se razmnožavaju tako da lijepe jajašca na donju stranu listova u vodi, te nam tako otežavaju uklanjanje neželjenih jajašaca u svrhu održavanja određene populacije. Često se naseljavanje puževa dogodi nenamjerno, kod sađenja novih kupljenih biljaka unosimo i jajašca koja se kod nekih vrsta teško uoče. Zato se pridržavajte pravila dobrog pregledavanja biljaka, a to je najbolje činiti na nekom jačem izvoru svjetla pomoću kojeg tanji listovi postanu prozirniji, pa nam takav "rendgen" pomaže u otkrivanju jajašaca. Previše puževa prljaju vodu, jedu biljke, estetski nisu prikladni, itd. Puževi jabučari su puno veći od drugih, češćih vrsta koje često susrećemo u akvarijima. Skupina jajašaca koje izbacuju su puno veća i lakše ih uočavamo. Jabučari imaju još jednu različitost od ostalih, a to je "sinfon" pomoću kojeg udišu atmosferski zrak. Budući da se radi o tropskim i subtropskim područjima gdje prebivaju ovi organizmi, često zbog pomanjkanja kisika u vodi moraju izlaziti iz vode udisati atmosferski kisik. Sinfon je sakriven (uvučen) i puž kada se približi površini izbacuje sinfon koji zna biti i duži od cjelokupne veličine puža (koji narastu i 15cm u promjeru). Ova "metoda" disanja je slična ribama labirintovkama (dvodihalicama), ali ovdje služi kao prirodna obrana, jer bi puž bio ranjiv od prirodnih predatora kada bi izašao potpuno iz vode. Sinfon je svojevrsna surla koji izviruje iz vode. Jajašca su pak sigurnija izvan vode, jer bi ih u vodi pronašle i pojele ribe. Odličan odabir puževa u akvariju su zebrasti Neritina natalensis puževi. Narastu oko 2cm, i vrlo su dobri “čistači” algi.

Neritina natalensis
60
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Maleni smeđi puževi porodice Planorbidae su nažalost često "nepozvani gosti". Njihova jaja koja lijepe na listove, staklo i ostali interijer u akvariju teško se vide, budući da su veličine 3-4mm, u početku prozirne boje kao želatina sa sitnim točkicama (zametci puževa) koje se s vremenom povećavaju. Jaja su čvrsto zalijepljena i nemoguće ih je oprati ili lagano odstraniti. Odstraniti jajašca možete nekim tankim, oštrim predmetom (britvica, nožić). Način održavanja broja puževa je da nabavite neku od riba porodice Botia. Većina tih riba jede puževe, te tako kontroliraju njihovu pretjeranu populaciju. Vađenje puževa zna biti zamoran i često neuspješan posao koji traži puno strpljenja i pažnje. Postoje također industrijski "otrovi" za uništavanje puževa, ali ih ne preporučam jer su otrovni za ribe dna i algare. Osim toga, puževe moramo vaditi kad ugibaju, jer nagli pomor zagađuje vodu organskim otpadom. Ako zaista želite puževe, svakako izaberite jabučare. Planorbidae Račići Najpopularnija vrsta malenih račića su Caridina japonica (Japanese swamp shrimp, Amano shrimp, Yamato numa-ebi). Podrijetlom su iz Japana, narastu do šest centimetara, svijetlosive su boje sa crnim i bijelim točkicama na bokovima i repu. Posebno vole algasto bilje (riccia moss, java moss), zbog finih sitnih listića i dobri su u kontroli prekomjernog bujanja algi. Račići su većinom algari, ali pojest će ponekad i drugu hranu. Iako se mogu bez problema držati u grupnim akvarijima, morate znati da ih veće ribe često uznemiravaju i grizu! Odgovaraju im vode blage kiselosti (pH 6.5) i vrlo su osjetljivi na povišenu količinu amonijaka. Razmnožavanje je prilično teško, mada se u zadnje vrijeme sve više uspješno razmnožavaju, te s time postaju otporniji na akvarijske uvjete. Razmnožavaju se nakon šest mjeseci starosti, tako da ženka položi do tridesetak oplođenih jajašaca na svoje zadnje noge i nosi ih oko tri tjedna kada se izlegnu oko dva milimetra sićušni račići. Od sitnijih račića poznati su Atyopsis sp. (eng. Wood shrimp) i Caridina serrata (eng.Bumble bee) koji su manji i crvene boje slični morskim škampima.

61
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Zaključak Onaj koji sa razumije prirodu i njene procese, bogatiji je za neprocjenjivo znanje. Znanje koje nažalost danas sve rjeđe možemo dobiti promatrajući pravu prirodu. Koliko je lijep ovaj hobi i koliku edukativnost i svijest o prirodi razvija u ljudima teško je opisati. Nadam se da će ovi tekstovi, prije svega, mnogima pomoći da jasnije pogledaju prema dijelu prirode koja nestaje. Ovo je "prva verzija" knjige, a planiram u slijedećim verzijama predočiti neke praktične savjete uređivanja akvarija sa detaljnim opisima i slikama. Također ću opisati i najčešće vrste riba i biljaka ... Nadam se da ću do kraja ove 2003 godine detaljno završiti knjigu, onako kako sam je zamislio. Knjiga će biti u stalnom nadopunjavanju i promjenama , pa ukoliko imate primjedbi, pitanja i savjeta, javite se. Imao sam problema sa raznim prijevodima, terminima tako da će nekim akvaristima biti neobični prijevodi, jer su naviknuti na većinom engleske nazive i termine. To je također posljedica nedostatka literature. Materijali koje sam koristio u pisanju ovog teksta: - puno, jaaako puno "Interneta" cca 4 Gb downloadanih stranica, foruma, tekstova itd. vezanih za akvaristiku - news grupe (alt.aquaria, rec.aquaria.frehwater, rec.aquaria.misc, rec.aquaria.tech itd.) - TFH tropical fish hobbyist, magazin - Freshwater Dr.Axelrod's Atlas (Herbert R. Axelrod, Warren E. Burgess), Aquarium Plants (Barry James), Angelfish (Walker, Axelrod), The Living Aquarium (Hunnam), Oscars (N. Pronek), Cichlids (Zurlo, Schleser), Čarobni svet akvarijuma (Dugalić, Majdanac, Spasić), Moj Akvarij (Jerič), Akvarijske ribe (Paysan), časopisi Zov i još neke knjige i časopisi koje više nemam, pa ne znam točna imena.

lic(at)orbicon.com

ova besplatna knjiga je skinuta sa adrese www.orbicon.com/hraquatica
62
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

Provjerite svoje znanje

1. Parametri vode su 8°dH i pH 6,5, takva voda je: 1. mekana i neutralna 2. tvrda i kisela 3. mekana i kisela 2. Male bijele točkice po ribi bolest je kojoj je uzročnik: 1. Plistophora hyphessobryconis 2. Carassius auratus 3. Ichthyophthirius multifilis 3. Iz amonijaka pomoću bakterija Nitrosomonas nastaju nitriti, koje bakterije Nitrorbactere pretvaraju u: 1. nitrate 2. CO2 3. kalcij karbonat 4. Od ponuđenog, riblju mlađ je najbolje hraniti sa: 1. usitnjenom suhom hranom 2. živom mladom Artemiom salina 3. smrznutim Tubifexom 5. Izaberite najbolji način za smanjivanje nitrata: 1. periodično mijenjanje jednog dijela vode 2. pojačana filtracija 3. smanjivanje pH vrijednosti 6. Amonijak je manje opasan ako je voda: 1. kisela 2. lužnata 7. U kemijski filter obično stavljamo: 1. sintetičku vatu 2. sintetičku spužvu 3. aktivni ugljen 8. Obrnuta (reverzna) osmoza je pročišćavanje vode na principu: 1. UV lampe 2. bakterijsko-kemijskih procesa 3. mikroporoznih membrana

9. Nizozemski (Dutch aquarium) akvarij je: 1. hladnovodni akvarij 2. akvarij sa puno biljaka 3. transportni akvarij 10. Količina CO2 može se izračunati pomoću : 1. pH 2. pH i KH 3. količine nitrata 11. Povišenjem CO2 smanjuje se: 1. pH 2. CaCl2 3. Fe 12. Biljke, noću i danju, ispuštaju u vodu kisik, a uzimaju CO2: 1. netočno 2. točno 13. U novi akvarij unosimo ribe nakon: 1. postizanja optimalne temperature 2. 3 dana 3. stvaranja procesa kruženja dušika 14. Osvjetljenje prosječnog akvarija dnevno mora trajati minimalno: 1. 6h 2. 12h 3. 16h 15. Piscivori su ribe koje jedu: 1. hranu biljnog podrijetla 2. raznoliku hranu 3. ribe 16. pH vrijednost je mjera za: 1. količinu kalcij-oksida (CaO) u vodi 2. koncetraciju vodikovih iona 3. djelovanje ugljen-dioksida CO2

63
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

17. Već mala količina amonijaka(NH3) od 0,5mg/L na ribe djeluje: 1. smrtonosno 2. podiže imunitet 3. omamljujuće 18. Količina nitrata (NO3), je poželjno da ne bude veća od: 1. 0,25mg/L 2. 50mg/L 3. 250mg/L 19. Nagli rast biljaka prema površini, sa slabo razvijenim listovima znak je: 1. premalo hranjivih sastojaka 2. prevelika količina CO2 3. nedostatka svjetla 20. Biološki filteri najbolje rade dok su novi: 1. točno 2. netočno 21. Najbolji odabir za početnike akvariste je: 1. staklena kugla 2. 35L stakleni akvariji 3. 80L stakleni akvarij 22. Jedan od važnijih kriterija po kojem se biraju ribe za akvarij je: 1. starost riba 2. kompatibilnost sa postojećim vrstama 3. boja 23. Najbolja prevencija za sprečavanje bolesti u akvariju je: 1. raznolika ishrana i dobra filtracija 2. kvalitetna voda i karantena za nove ribe 3. i1i2 24. Najbrži način za uspostavljanje procesa kruženja dušika je: 1. dodavanje filterskog materijala iz već ustaloženog akvarija 2. dodavanje amonijaka 3. naseljavanje ribama 25. Kod novog akvarija zamućenje vode je znak da ne možemo unositi ribe: 1. točno 2. netočno

26. Najčešće, proces kruženja dušika traje: 1. 5 dana 2. 8 dana 3. mjesec dana 27. Koja je tvrdnja lažna: 1. ribama je potreban CO2 za život 2. biljke trebaju željezo(Fe) za rast 3. vodu treba mijenjati rijetko u manjim količinama

Odgovori: 1-3; 2-3; 3-1; 4-2; 5-1; 6-1; 73; 8-3; 9-2; 10-2; 111; 12-1; 13-3; 14-2; 15-3; 16-2; 17-1; 182; 19-3; 20-2; 21-3; 22-2; 23-3; 24-1; 252; 26-3; 27-1

64
AKVARISTIKA ::. www.orbicon.com/hraquatica

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->