Republika Crna Gora VLADA REPUBLIKE CRNE GORE UPRAVA ZA KADROVE

SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA - UPRAVNI SPOR –
priručnik

Podgorica, oktobar 2006.

UpRava za kadRove

Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA Izdavač: Urednik: Članovi uredničkog odbora: Autor(i): Tehnička obrada: Priprema: Štampa: Tiraž: Uprava za kadrove mr Borivoj Kos Svetlana Vuković, Jadranka Đurković, mr Jadranka Vojinović Stanka Vučinić, Ljubinka Popović-Kustudić, Biserka Bukvić Žana Novaković Studio “Mouse” - Podgorica Montkarton - Podgorica 500 primjeraka

CIP - Каталогизација у публикацији Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње 347.919:35.077.3(035) ВУЧИНИЋ, Станка Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata - upravni spor : priručnik / [autori Stanka Vučinić, Ljubinka Popović-Kustudić, Biserka Bukvić]. - Podgorica : Uprava za kadrove, 2006 (Podgorica : Montcarton). - 38 str. ; 30 cm Na vrhu nasl. str. : Republika Crna Gora, Vlada Republike Crne Gore. - Podatak o autorima preuzet iz impresuma. - Tiraž 500. ISBN 86-907243-6-2 а) Судска контрола - Управни спор - Приручници COBISS.CG-ID 10858512

Štampanje ove publikacije stručno i finansijski je podržao projekat „Jačanje kapaciteta za upravljanje kadrovima i evropske integracije –PARiM CB“, koji finansira EU, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju. 

Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

UpRava za kadRove

SADRŽAJ
1. Uvod ..................................................................................................................7 1.1. Upravni akt ..................................................................................................9 1.2. Pojedinačni akt ............................................................................................9 1.3. Zakonitost ....................................................................................................9 1.4. Kontrola zakonitosti .................................................................................10 2. UPRAVNI SPOR ..............................................................................................99 2.1. Stranke u upravnom sporu ......................................................................1 2.2. Punomoćnici i zastupnici stranaka .........................................................1 2.3. Pokretanje upravnog spora .....................................................................1 2.3.1. Tužba .................................................................................................1 2.3.2. Prethodni postupak – ispitivanje tužbe ........................................15 2.3.3. Dostavljanje tužbe na odgovor ......................................................19 2.4. Odlučivanje po tužbi ................................................................................20 2.4.1. Nejavna sjednica ..............................................................................20 2.4.2. Usmena rasprava .............................................................................1 2.5. Presuda ....................................................................................................... 2.6. Obaveznost presude .................................................................................28 2.7. Tužba zbog „ćutanja administracije“ .....................................................28 2.8. Odustanak od tužbe .................................................................................9 2.9. Rješenje u upravnom sporu .....................................................................30 3. PRIVREMENA MJERA ...................................................................................1 4. TROŠKOVI U UPRAVNOM SPORU ............................................................4 5. VANREDNI PRAVNI LJEKOVI ....................................................................35 5.1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke .............................35 5.2. Zahtjev za ponavljanje postupka ............................................................35 6. KONTROLNA PITANJA ................................................................................7 LITeRaTURA: ........................................................................................................38 

UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 4 .

Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA .UPRAVNI SPOR – 5 .

UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 6 .

Upravni sud je ustanovljen. Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. Upravni sud odlučuje: - u upravnom sporu o zakonitosti upravnih akata. - o vanrednim pravnim ljekovima protiv pravnosnažnih rješenja u prekršajnom postupku Kao što se iz ove zakonske formulacije može zaključiti nadležnost. i to ne samo kroz teorijsko razmatranje. Zakon o slobodnom pristupu informacijama. od formiranja Upravnog suda.u svim upravnim oblastima. Upravni sud Republike Crne Gore. Time je uspostavljena jedna specijalizovana sudska instanca koja treba da garantuje pravnu sigurnost i izvjesnost zakonitog odlučivanja u upravnim stvarima. Nadležnost Upravnog suda propisana je Zakonom o sudovima. budući da je nizom novijih zakona propisana ova mogućnost (kao npr. odlučivanje u upravnom sporu bilo u nadležnosti Vrhovnog suda Republike Crne Gore. Zakon o državnim službenicima i namještenicima). Ovdje bi smo još spomenuli da je do formiranja Upravnog suda. približimo ovu. o čemu ćemo govoriti u odjeljku o vanrednim pravnim ljekovima. ne baš inspirativnu materiju. budući da se ona ustvari opredjeljuje posebnim zakonima u svim slučajevima kada je nekim zakonom propisana mogućnost vođenja upravnog spora. reći ćemo ukratko nešto o položaju Upravnog suda u našem sudskom sistemu.godine. koji je stupio na snagu 21. da bi im poslužilo kao osnov za njihov budući rad i usavršavanje. koji po prvi put počinju da rade u državnim organima. 7 . koliko je to u okviru ovog seminara moguće. samu po sebi. Prije nego što pređemo na razmatranje same teme. godine. uveden je u sistem sudske vlasti prvi put Zakonom o sudovima (objavljen u “Sl. marta 2002.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 1. odnosno počeo sa radom 1. UVOD Pripremajući ovaj materijal željeli smo da našim kolegama. tj. Vrhovni sud u upravnim stvarima odlučuje samo o zahtjevu za vanredno preispitivanje odluke Upravnog suda. 5/02). januara 2005. Upravnog suda je veoma široka. moglo bi se reći da u našem zakonodavnom sistemu postoji intencija proširivanja oblasti u kojima se može voditi upravni spor. ovog zakona. S tim u vezi. listu RCG”. br. kao i zakonitosti drugih pojedinačnih akata kada je to zakonom određeno. Međutim. već i kroz praktične primjere i naše iskustvo stečeno u ovom poslu. Prema odredbama člana 24.

Sa tog aspekta. kao što su: pravo na zdravstvenu zaštitu.. pojam zakonitosti. izložićemo je podijeljenu u više manjih cjelina. moglo bi se reći o njihovim životnim pitanjima. kontrolu zakonitosti. ali podliježe disciplinskoj odgovornosti. 8 . postupak u kojem se provjerava zakonitost upravnog akta. a zbog njene kompleksnosti. budući da se upravnim aktima najdirektnije odlučuje o pravima i obavezama gradjana. Naime. Sudija se bira na tu dužnost bez ograničenja mandata. to je gotovo neminovno da u upravnom postupku dođe i do povrede nekog prava građanina. tj. odnosno fizičkih i pravnih lica. veoma je važno da se kroz upravni spor zaštite prava stranaka. prava iz radnog odnosa državnih službenika.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Što se tiče postupka izbora sudija Upravnog suda. Da bismo lakše razjasnili sadržinu naše teme. organa u kojima je ona oličena. U tom cilju ovdje ćemo razmotriti pitanja koja se odnose na pojam upravnog akta. eksproprijaciju itd. drugog pojedinačnog akta. kao najrasprostranjenijeg vida odlučivanja o pravima i obavezama građana. Sudije Upravnog suda bira Skupština Republike Crne Gore na predlog Sudskog savjeta. sa svim njegovim elementima. kao i vrste odluka koje se donose u ovom postupku. Kada govorimo o sudskoj kontroli zakonitosti upravnih akata. Ovim materijalom pokušaćemo da pružimo osnovne informacije o načinu sudske kontrole zakonitosti upravnih akata. jer se upravo kroz odnos države. pravo na penziju. o upravnom sporu. procjenjuje dostignuti stepen zaštite ljudskih prava. potrebno je spomenuti i njegov značaj u sistemu zaštite ljudskih prava. pravo na povraćaj imovine. on je propisan Zakonom o sudovima i isti je kao i za sudije drugih sudova u Republici. odnosno sam upravni spor. Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve. tj. pravo na gradnju. a počećemo sa objašnjenjem pojedinih termina u njihovom pravnom značenju. organe koji vrše tu kontrolu.

60/03). To konkretno znači da su organi uprave dužni da pravilno primjenjuju materijalno - pravne propise na određene odnose. - da se rješavanje odnosi na određeno fizičko ili pravno lice. kao i ustanova i drugo pravno lice u vršenju javnih ovlašćenja odlučuje u upravnim stvarima o pravima. Prema tome. 9 .Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 1. može biti donijet u formi: rješenja. prema zakonskoj definiciji (Zakon o upravnom sporu („Sl.4. zaključak o izuzeću službenog lica. Upravni akt Upravni akt. zaključak o prekidu postupka.2. Pojedinačni akt zakon o upravnom sporu. jeste: - da nije donijet u vršenju javnih ovlašćenja. obavezi ili pravnom interesu. Prema tome. - da je akt donijet u nekoj upravnoj stvari. Upravni akt. koristi i termin drugi pojedinačni akt. zavisno od toga ko ga donosi i o čemu se njime odlučuje. npr. koji definiše kao akt kojim organ ili ustanova i pravno lice odlučuje o pravima. rješenje o utvrdjivanju poreza.1. - da se odnosi na drugu pravnu stvar.3. rješenje o carinskom dugu. tj. 1. pa prema tome i upravnog postupka. i tačka 3. pored termina upravni akt. odluka o zabrani raspolaganja akcijama itd.da pravilno vode upravni postupak. pa ih ovdje ne prikazujemo. organ lokalne samouprave. ustanova ili drugo pravno lice u vršenju javnih ovlašćenja.list RCG“. karakteristika drugog pojedinačnog akta (kojom se takodje pruža sudska zaštita u upravnom sporu). rješenje o uknjižbi prava na nepokretnosti. Zakonitost Zakonitost je jedno od osnovnih načela svih postupaka u našem pravnom sistemu. - da se njime rješava o nekom konkretnom pravu. potrebno je: - da je donosilac akta državni organ. ali da pri tome pravilno primjenjuju i propise koji se odnose na njihovo postupanje. organ lokalne samouprave. 1. obavezama ili pravnim interesima fizičkog ili pravnog lica. obavezama ili pravnim interesima pravnog ili fizičkog lica u drugim pravnim stvarima. zaključak o odbacivanju zahtjeva ili odbacivanju žalbe. Forma i sadržina upravnih akata obrađena je u materijalu koji ima za predmet razmatranja opšti upravni postupak. zaključka ili odluke.5.. poglavlje III tačka 3. da bi se određeni akt mogao svrstati pod pojam „upravnog akta“. br. je akt kojim državni organ.

UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 1. spada u nadležnost Upravnog suda Republike Crne Gore. Kontrola zakonitosti Iz prethodne definicije pojma zakonitosti. Pored toga u upravnom sporu vrši se i kontrola odredjenih pojedinačnih akata koji nijesu upravni. ukoliko se njima odlučuje o pravima. obavezama ili pravnim interesima fizičkog ili pravnog lica i kada je to određeno posebnim zakonom. Na ovaj način obezbjeđuje se sudska zaštita od mogućeg nezakonitog odlučivanja državnih organa i organa lokalne samouprave. 10 . proizilazi i sadržina onog što kontrola zakonitosti treba da obuhvati. Kontrola zakonitosti upravnih akata vrši se u posebnom postupku koji se zove – upravni spor.4. Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata u Crnoj Gori. Zato će se u postupku kontrole obavezno ispitati da li je upravni postupak sproveden u skladu sa zakonom i da li je pravilno primijenjen materijalni propis.

Zakon o upravnom sporu. upravno-sudska zaštita. Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog ili drugog akta koji je donijet u drugom stepenu. godine. odnosno zamijenjen novim zakonskim tekstovima. zavisno od društvenih potreba i usavršavanja pravnog sistema. UPRAVNI SPOR Upravni spor predstavlja sudski postupak koji se vodi pred specijalizovanim sudom. osim kada odlučuje o privremenoj mjeri. spajanja postupka i troškova postupka. zahtjevu za ponavljanje postupka. članovi vijeća i zapisničar. godine. a može se pokrenuti i protiv prvostepenog akta protiv koga nije dozvoljena žalba u upravnom ili drugom postupku. Kada odlučuje o tužbenom zahtjevu Upravni sud može tužbu odbiti ili usvojiti. a od tada. prvi Zakon o upravnim sporovima (u jugoslovenskom pravnom sistemu). Naime. kod nas. dostavljanje poziva za usmenu raspravu. O ovom zakonskom rješenju biće riječi u odjeljku III ovog materijala. godine je naravno više puta mijenjan i dopunjavan. donijet je još 1952. Upravnim sudom. pa do 2003. a regulisan je Zakonom o upravnom sporu. 11 . Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. budući da je po obimu relativno kratak zakon (ima 63 člana). možemo reći da je osnovna novina koju on donosi uvođenje “privremene mjere” u upravni spor. ne reguliše sve situacije vezane za postupak pa. tj. koji su unosili određena nova rješenja. nije nova pravna kategorija. Tako se odredbe Zakona o parničnom postupku shodno primjenjuju u upravnom sporu kada je u pitanju: zastupanje stranaka.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2. iz tih razloga predviđa shodnu primjenu zakona kojim se uređuje parnični postupak. Inače. O vijećanju i glasanju vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik. novembra 2003. Kada je u pitanju aktuelni Zakon o upravnom sporu. koji je stupio na snagu 5. U upravnom sporu sud donosi odluke u sudskom vijeću sastavljenom od troje sudija profesionalaca. koji je predmet našeg razmatranja. Odluke Upravnog suda koje se donose u sudskom vijeću donose se većinom glasova članova vijeća. toka usmene rasprave. Ovo se prvenstveno odnosi na procesna pitanja koja nijesu uređena zakonom.

- tuženi. u pitanju je „treće lice“ koje ima interes da upravni akt ostane na snazi. organizacija. a pravno lice zbog toga što mu je pogrešno obračunat porez. Stranke u upravnom sporu Stranke u upravnom sporu su: - tužilac. pa su prema tome njegovi interesi suprotni interesima tužioca.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Ako tužbu odbije sud može osporeni akt poništiti. Tako npr. U praksi su to najčešće državni organi. kada je upravnim aktom povrijedjen zakon na štetu države. položaj stranke u upravnom sporu ima i lice kome bi poništaj osporenog upravnog akta neposredno nanio štetu. 2. da je činjenično stanje nepotpuno ili nepravilno utvrdjeno. a to lice nazivamo – zainteresovano lice. Ta prava mogu biti iz svih oblasti u kojima fizičko i pravno lice ostvaruju neku relaciju sa državnim organima. naselje i grupa lica. Sud će osporeni akt poništiti kada nadje da su u upravnom postupku počinjene bitne povrede pravila postupka. - zainteresovano lice (ukoliko ga ima) Tužilac u upravnom sporu jeste fizičko ili pravno lice koje smatra da mu je upravnim ili drugim aktom povrijedjeno neko pravo ili na zakonu zasnovani interes.1. Tužilac u upravnom sporu može biti još i: državni organ. 1 .fizičko lice može podijeti tužbu kojom pobija rješenje zbog toga što mu nije priznato pravo na penziju ili što mu nije izdata građevinska dozvola. Pored tužioca i tuženog. ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rješava u upravnom postupku. a može i sam meritorno odlučiti. Dakle. ili da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. U praksi se najčešće kao tužioci u upravnom sporu pojavljuju fizička i pravna lica. odnosno pogrešno obračunata carina i sl. Tuženi u upravnom sporu uvijek je organ ili ustanova koji su donijeli akt koji se tužbom osporava. Tužilac u upravnom sporu može biti i državni tužilac.

- zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.ministri. Punomoćje se ulaže u spise predmeta.3. odnosno lica koja oni odrede. Tužba Upravni spor pokreće se tužbom. 1 . Sadržina tužbe.roditelji ili staratelji). Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji kada organ na osnovu dokaza u spisima izvede pogrešan zaključak. odnosno pribavio sve potrebne dokaze za odluku koju je donio. 2. a nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje. Pokretanje upravnog spora 2. direktori itd. U dosadašnjoj praksi Upravnog suda zapaženo je da se kao najčešći razlozi za pobijanje upravnog akta navode bitne povrede postupka i nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada je organ pogrešno primijenio neku odredbu materijalnog zakona ili drugog propisa. Maloljetnike i druga poslovna nesposobna lica u postupku zastupaju njihovi zakonski zastupnici (npr. Punomoćnici i zastupnici stranaka Tužilac u upravnom sporu može postupati neposredno ili preko svog punomoćnika. u opštem značenju.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2. Povreda pravila upravnog postupka predstavlja.2. kada upravni organ nije izveo. u bitnim elementima. propuštanje upravnog organa da u toku postupka izvrši neku od radnji propisanih Zakonom o opštem upravnom postupku. a naime: - zbog povreda pravila postupka.1. Punomoćje mora biti dato u pisanoj formi bez obzira da li je stranka fizičko ili pravno lice. propisana je Zakonom. Državne organe i organizacije zastupaju njihovi zakonski zastupnici (npr. - zbog pogrešne primjene materijalnog prava.).3. Upravni ili drugi akt može se pobijati iz razloga koji su isti u svim postupcima.

ako takvih ima. te ista upisuje u l.n.02. - tužbeni predlog. 14 . kao konačnog. Protiv ovog rješenja.parcela br.O.N.tužbe koju nazivamo – uredna tužba. Bijelo Polje i to kao državna svojina sa pravom korišćenja Elektroprivrede Crne Gore.Tužba se upućuje neposredno Upravnom sudu. 656 K. 792/3 po kulturi voćnjak I - klase. Tužba se predaje u roku od 30 dana od dana kada je tužilac primio akt koji osporava. - oznaku akta protiv koga je tužba upravljena. Uz tužbu se mora podnijeti original ili prepis akta protiv koga se tužba podnosi. Protiv ovog rješenja. Bijelo Polje i to tako što se iz istog briše kat.2005.954-67/2004 od 2. zanimanje. 2005. 10. punomoćnika ili zakonskog zastupnika. - naziv i sjedište tužioca (ako je tužilac pravno lice).u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje akta. tj. godine. 02. površine 81 ar I 10 m. - zbog čega se tužba podnosi.O. godine. br. tj. Uz tužbu se podnosi po jedan prepis tužbe i priloga za tuženi organ i za svako zainteresovano lice. TUŽENI: Uprava za nekretnine Radi poništaja rješenja tuženog br. br. Ovdje dajemo primjerak tužbe koja sadrži sve potrebne elemente.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Da bi Sud mogao da postupa po tužbi potrebno je da tužba sadrži: - ime i prezime.godine O b r a z l o ž e n j e Rješenjem Uprave za nekretnine br. - potpis tužioca.M. tj. ali je ista odbijena kao neosnovana rješenjem tuženog kao drugostepenog organa. 954-105-930/1-03 od 27. 2004. UPRAVNOM SUDU TUŽILAC: M. navođenje razloga. mjesto i adresu stanovanja tužioca (ako je tužilac fizičko lice). 380 K. tužilac blagovremeno podnosi. tužilac je izjavio žalbu. 954-67/2004 od 2. dozvoljen je upis promjene podataka u L. a može se predati direktno na pisarnici Suda ili poslati preporučenom poštom.

nije imao takvu ispravu. PREDLAŽE Da Upravni sud. T U Ž I L A C M. katastru i upisima prava na nepokretnostima. očigledno suprotan prinudnim propisima - odredbi člana 6.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove TUŽBU zbog pogrešne primjene materijalnog prava U postupku donošenja osporenog rješenja. 2003. Ukoliko je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. Ovo imajući u vidu da je ugovor Ov.br. Zakona o imovini RCG. donošenjem pobijanog rješenja povrijeđen zakon na njegovu štetu. upis prava se vrši po osnovu isprave o pravnom poslu. sačinjene u skladu sa zakonom. godine.2. razumljiva i blagovremena.D. Naime.M. tj. Pošto je. Medjutim. na štetu tužioca. tačka 4. na osnovu koje nesumnjivo proizilazi da preduzeće Š. 12. a koja povreda se ogleda u sljedećem: Tuženi je pogrešno primijenio odredbu člana 81. pribavljeni u ovom upravnom postupku.3. predstavljaju valjan osnov za upis prava korišćenja na predmetnoj nepokretnosti. raspolaže državnom imovinom. u konkretnom slučaju. kada je zaključio da dokazi. tuženi. Prethodni postupak – ispitivanje tužbe Nakon prijema tužbe i njenog zavođenja (uvodjenje u upisnik pod određenim brojem) u pisarnici Suda formira se predmet koji se dostavlja sudiji. tuženi je. 2. tužiocu će se uputiti dopis kojim se obavještava da u odredjenom roku treba da otkloni nedostatke. to nazivamo – ispitivanje tužbe. shodno članu 81. poništi. tužilac. preko svog zakonskog zastupnika. pomenutog zakona. kao osnov za upis. 954-67/2004 od 2. sudija provjerava da li je tužba potpuna. 2851/03 od 2.2005.u kom 15 . u smislu prenosa prava korišćenja na drugog korisnika. godine.02. rješenje tuženog br. Zakona o državnom premjeru. kao korisnik predmetne nepokretnosti koja je državna svojina. nije imao ovlašćenje da raspolaže ovom imovinom. po nalaženju tužioca. povrijedio zakon. a bez saglasnosti vlasnika koji shodno pomenutom zakonu. U ovom prethodnom postupku.

prilozi 8 do 11. ali isto nije sprovedeno. zajedno sa čest. P.parceli 320 List nepokretnosti 726 novi premjer za dio čestica zemlje 1378 i 1379 stari premjer za koju površinu su obuhvaćene u parceli 320 novi premjer. koji je Rješenjem odbijen.P. Te dvije čestice zemlje su u stvari dvorište moje stambene zgrade.ne znam zašto ali dosta takvih slučajeva je upisano na prijašnje vlasnike prilikom sređivanja novog katastra.1378 i 1379 po starom premjeru.parcela 320 List nepokretnosti 726 novi premjer. Ovim podnosim tužbeni zahtjev protiv RCG kao titulara na kat. Na iste sam prilikom kupovine platio i porez na kupoprodaju nekretnina.zemlje. _________________ M.350 dokaz kupoprodajni ugovori i izjave njegove nasljednice M.br. Prilikom formiranja novog katastra dao sam primjedbu da me upišu kao vlasnika odnosno korisnika na pomenutim čest.br.166 K. prilozi 1-7.1379 i 1379 z.M 16 . S poštovanjem. Marković Marko Prčanj 171 a 85335 Prčanj UPRAVNOM SUDU REPUBLIKE CRNE GORE podGoRICa Predmet: TUŽBA protiv REPUBLIKE CRNE GORE a u vezi sa oduzimanjem vlasništva - korisništva na česticama zem. a žalbu na rješenje podnijetu Direkciji za nekretnine su isto Rješenjem odbiti. a presiječe ih put.Prčanj i uknjižbe Republike Crne Gore na iste sada kat.U.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić pravcu treba da uredi tužbu. Prilozi od 12 do 17. tužba će se rješenjem odbaciti.O. Ako tužilac u ostavljenom roku ne postupi po traženju Suda. Molim naslov da razmotri moju tužbu i ukine žalbeno i ožalbeno Rješenje donesete Rješenje da sam vlasnik odnosno korisnik dijela katastarske parcele 320 List nepokretnosti 726 za dio čest. Ovdje dajemo primjerak neuredne tužbe i sadržinu dopisa kojim se Sud obraća tužiocu. Naime čest. Uložen je zahtjev za preuknjižbu kod Direkcije za nekretnine.kuće kat.zem.J.zemlje 1378 i 1379 stari premjer kupio sam od pok.

S U D I J A Kada sudija prilikom ispitivanja tužbe ustanovi da je tužba neblagovremena. ne naznačivši pritom broj rješenja čiji poništaj tražite.Potrebno je da u smislu naprijed citiranih odredbi u roku od 10 dana od dana prijema ovog dopisa uredite tužbu. istog zakona. takvu tužbu će. 79/2005 Podgorica. 21.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U. pa se shodno čl. Podnijeta tužba je nepotpuna i neuredna. Zakona o upravnom sporu. pod uslovima predvidjenim članom 18.da je podnijeta po isteku već spomenutog roka od 30 dana. godine. godine MARKO MARKOVIĆ koToR Prčanj br.05.br. takođe. Ovdje dajemo primjerak rješenja kojim se tužba odbacuje zbog neblagovremenosti.01. odbaciti rješenjem. Prema članu 7. Ukoliko u ostavljenom roku ne postupite po traženju Suda Vaša tužba će biti odbačena kao neuredna - član 21. Zakona o upravnom sporu pozivate da istu uredite u roku od 10 dana od dana prijema ovog dopisa. upravni spor se može pokrenuti protiv upravnog ili drugog akta koji je donijet u drugom stepenu. odnosno žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni ili drugi akt. a protiv prvostepenog upravnog ili drugog akta samo ako protiv istog nije dozvoljena žalba i u slučaju kad nadležni organ o zahtjevu. a tuženi u upravnom sporu je organ čiji se akt osporava - član 10. 1. tako što ćete označiti organ koji je donio rješenje u drugom stepenu po vašoj žalbi kao i broj tog rješenja. tj. Zakona o upravnom sporu. podnijeli ste ovom sudu tužbu radi pokretanja upravnog spora protiv Republike Crne Gore.2005. 17 . 171 Dana 20. 29. stav 2.2006. st. navedenog zakona.

odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja. Predlaže da se osporena Odluka poništi. a na osnovu člana 22. Zakona o upravnom sporu propisano je da se tužba ponosi u toku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranki koja je podnosi. 2495 upisane u list nepokretnosti br. koja se nalazi na dijelu kat. Predmetni postupak vodjen je po zahtjevu D. Tužilac osporava zakonitost Odluke zbog povreda pravila postupka i pogrešne primjene materijalnog prava ističući da mu ta odluka nikada nije dostavljena. Zakona o opštem upravnom postupku odredjeno da je stranka lice po čijem je zahtjevu pokretnut postupak ili protiv koga se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da učestvuje u postupku.2002. godine. Tužilac nije učestvovao u postupku i njemu rok za podnošenje tužbe počinje teći od dana uručenja odluke stranci koja je učestvovala u postupku - 28.  ko. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. 29. a tužbu je podnio 23. gradjevinska parcela br. 35 bloka 36 Detaljnog urbanističkog plana “ Park i Novo Naselje”..2002. gradsko gradjevinsko zemljište za izgradnju porodične stambene zgrade u površini od 405 m2 tj.03.03. godine. Tužba je neblagovremena. Sa iznijetih razloga. stav 1. dok je članom 49. Zakona o upravnom sporu.03. kojoj je osporena Odluka dostavljena 28.09.2005.J.2004. iz Berana. godine. pa je rok za podnošenje tužbe iz člana 22. Zakona o upravnom sporu. te je tužbu valjalo odbaciti kao neblagovremenu.J. Članom 22. U odgovoru na tužbu tuženi je predložio da se tužba odbije kao neblagovremena. parcele br. O b r a z l o ž e n j e Odlukom Predsjednika Opštine dodijeljeno je na osnovu neposredne pogodbe D. stav 1. kada je ista i stupila na snagu. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 18 .UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić R J E Š E N J E Tužba se odbacuje. istekao. stav 1.

2006. 2.2006.3.06. ako ih ima. protiv tog organa. dostavlja vam se tužba da na istu odgovorite u roku od 30 dana. Zajedno sa odgovorom na tužbu dužni ste ovom sudu. Sud može dalje da postupa po tužbi. Zakona o upravnom sporu. Ovo podrazumijeva da sudija.iz Bijelog Polja. S U D I J A 19 . kao tuženog.02. dostaviti i sve spise predmeta koji se odnose na ovaj spor. Akti kojima se traži odgovor na tužbu i dostavljanje spisa izgledaju ovako: UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U. na osnovu čl. Dostavljanje tužbe na odgovor Ukoliko tužba ne sadrži nedostatke ili su nedostaci.M. radi poništaja rješenja broj: 0203-01-14-64 od 28. U propratnom aktu određuje se rok u kome je potrebno da se ove radnje obave..godine. a od tuženog organa i dostavljanje spisa iz upravnog postupka koji se odnose na predmetni spor. iz već navedenih razloga. a nije izjavljena. sa propratnim aktom kojim se traži odgovor na tužbu.br. kojem je predmet dodijeljen u rad.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove U ovoj fazi postupka Sud može odbaciti tužbu i u sljedećim slučajevima: - ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. 429/2006 Podgorica. na gore opisani način otklonjeni i ako Sud tužbu ne odbaci. Taj rok ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 30 dana. - ako već postoji pravosnažna odluka donesena u upravnom ili drugom sporu u istoj stvari. 27. dana 26.3. godine MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA podGoRICa U upravnom sporu tužioca M. upućuje tužbu tuženom organu i zainteresovanim licima. - ako se protiv upravnog akta koji se tužbom osporava mogla izjaviti žalba. kao i dokaz o uručenju osporenog rješenja tužiocu. u označenom roku. - ako je očigledno da se osporenim aktom ne dira u prava tužioca ili njegov na zakonu zasnovani interes.

izlaže stanje u predmetu. U smislu člana 27. Sud je dužan sprovesti usmenu raspravu kad god to jedna od stranaka zahtijeva. dana 16. protiv rješenja tuženog Ministarstva finansija - Podgorica broj 07-27 od 20. kao zainteresovanom licu. Odlučivanje po tužbi Po tužbi u upravnom sporu može se odlučivati u nejavnoj sjednici i na usmenoj raspravi.292/2006 Podgorica.godine. 2. 2005. Zakona o upravnom sporu.odlučivanje po tužbi. Nakon što se na taj način rasprave navodi tužbe pristupa se glasanju. a može je sprovesti i po sopstvenoj ocjeni. iz Budve. dostavljamo vam primjerak tužbe. Moglo bi se reći da je ovo njegov uobičajeni način rada. tj.M.4.br. 2.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U.. Nejavna sjednica U najvećem broju slučajeva Sud odlučuje u nejavnoj sjednici vijeća. Na nejavnoj sjednici odluke se donose na sljedeći način: prvo sudija izvjestilac. ne iznoseći svoje mišljenje. predmet je kompletiran i sudija može pristupiti njegovom razmatranju i pripremanju za vijećanje. Odluka se donosi većinom glasova.1.12. tj. 20 .upoznaje članove sudskog vijeća sa sadržinom predmeta.2006.godine HTP “BUDVANSKA RIVIJERA” AD B U D V A Pred ovim sudom u toku je postupak po tužbi M. S U D I J A Kada Sud dobije odgovor na tužbu i spise iz upravnog postupka. Odluke se uvijek donose u vijeću sastavljenom od troje sudija profesionalaca – sudsko vijeće. zatim se zajednički raspravljaju sva pitanja bitna za donošenje odluke.4.06. to je uvijek sudija kojem je dodijeljen u rad konkretni predmet. Odgovor na tužbu treba da dostavite u roku od 8 dana. da se izjasnite o njenim navodima.

Nakon zaključenja rasprave sudije se povlače na vijećanje. davanje riječi učesnicima rasprave. zapisničar i stranke. riječ prvo dobija sudija izjestilac koji izlaže stanje stvari u predmetu o kojem se raspravlja. da li su odsutna lica uredno pozvana. način odlučivanja po tužbi u upravnom sporu. U složenijim slučajevima vijeće može odložiti donošenje odluke. utvrdjivanje koja su lica pristupila raspravi. Izostanak stranke sa rasprave. od kojih je jedan predsjednik vijeća. održavanje reda na raspravi. ali najviše za 8 dana. u zakonskom roku. Nakon toga riječ dobija tužilac. a zatim predsjednik vijeća. 2. nakon čega se rasprava zaključuje. Usmena rasprava Usmena rasprava je drugi. ukoliko nije opravdan. sa datumom vijećanja i naznakom kako je odlučeno. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. Tada predsjednik vijeća saopštava strankama da će odluka biti donijeta naknadno.4. O usmenoj raspravi vodi se zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice.2. pred strankama. U svakom predmetu posebno se sačinjava zapisnik o vijećanju i glasanju. Kada predsjednik vijeća nađe da je predmet raspravljen. objavljuje odluku. ako ih ima. Stranke naknadno dobijaju pismeni otpravak odluke. ne sprečava održavanje rasprave. poziva stranke da daju konačne predloge. To podrazumijeva: otvaranje rasprave. Vijeće odlučuje bez prisustva javnosti. diktiranje sadržine izlaganja u zapisnik i zaključivanje rasprave.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove Na sjednici se vodi knjiga vijećanja u koju se upisuju svi predmeti u kojima je donesena odluka. ako ga ima. staranje da se sva sporna pitanja rasprave. njihove punomoćnike i zainteresovana lica. Na raspravi. Rasprava se održava pred tročlanim vijećem sudija. Kada je potrebno održati usmenu raspravu u nekom predmetu predsjednik vijeća prethodno odredjuje dan rasprave i poziva stranke. Ovdje donosimo jedan primjerak zapisnika sa usmene rasprave: 1 . a zatim tuženi i zainteresovano lice. Zapisnik potpisuju: predsjednik vijeća. u praksi rjeđi.

Punomoćnik tuženog ističe da način odluke prepušta sudu. Predsjednik vijeća objavljuje predmet raspravljanja i upoznaje punomoćnike sa sastavom vijeća.godine Početo u 11.. Za ovim stranke ističu da više nemaju šta da izjave.V.2004. a u protivnom da se osporeno rješenje poništi. Punomoćnik tužioca konačno predlaže kao u tužbi. Za ovim je rasprava završena.S.. Za zainteresovano lice: punomoćnik S. 06.07..M. Završeno u 12. Punomoćnik zainteresovanog lica izjavi: u svemu kao u pismenom odgovoru na tužbu. Predsjednik vijeća: S. Punomoćnik tužioca ističe: u svemu kao u tužbi.P. Sud će odluku u ovoj stvari donijeti u zakonskom roku. advokat. Punomoćnik tuženog ostaje u svemu pri pismenom odgovoru na tužbu i dodaje .  . ___________________ ___________________ O v j e r a v a j u Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA-SUDIJA ____________________ Tužilac: M.J Zapisničar: Predmet spora:rješenje broj 03/8-454/1-04 od 22.R. jer su za to ispunjeni uslovi. 2005..UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić ZAPISNIK O GLAVNOJ RASPRAVI Sačinjen dana 14. Tuženi: P.00 časova Rasprava je javna Konstatuje se da su na raspravu pristupili: Za tužioca: punomoćnik R. Stranke nemaju primjedbi na sastav vijeća. Izvjestilac izlaže stanje stvari u spisima.S. godine pred Upravnim sudom RCG... Punomoćnik zainteresovanog lica predlaže da se tužba odbije.30 časova. advokat. Zapisnik je glasno pročitan i isti punomoćnici potpisuju bez primjedbi. odnosno da sud meritorno odluči u ovoj stvari. Za tuženog: punomoćnik S.R J.. Članovi vijeća: R. Tok rasprave.

- ako nadležni drugostepeni organ nije donio akt u roku na osnovu podnijete žalbe. Poništavanjem upravnog akta poništavaju se i eventualne posljedice koje je taj akt proizveo. a nadležni organ ne donese novi akt u roku od 30 dana od dana poništenja ili drugom roku koji odredi sud. - ako bi poništenje osporenog akta i ponovno vodjenje postupka pred nadležnim organom izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi. - pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. zbog bitnih povreda upravnog postupka. - povrede materijalnog prava. odnosno prvostepeni organ kada je žalba zakonom isključena. Presudom se tužba odbija ili usvaja. - ako je u istom sporu već poništen akt. Presuda Presudom se odlučuje o suštini upravnog spora. - ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očigledno da je činjenično stanje drugačije od onog koje je utvrdjeno u upravnom postupku. o tužbenom zahtjevu. tj. - ako je u istom sporu već poništen akt. a nadležni organ nije u potpunosti postupio po presudi.5. tj. Poništavanje upravnog akta ima za posljedicu vraćanje predmeta u stanje u kome se nalazio prije donošenja akta koji je poništen.da je akt zakonit. a može i sam meritorno odlučiti. Tužba se odbija kada Sud nađe da je osporenim upravnim aktom pravilno odlučeno i da je tuženi organ pravilno sproveo postupak.  .Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2. Upravni akt se može poništiti iz sljedećih razloga: - povrede pravila upravnog postupka. Ako se tužba usvaja sud može osporeni akt poništiti. zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede materijalnog prava. Upravni sud može meritorno odlučiti u sljedećim slučajevima: - ako je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi. Ovdje donosimo po jedan primjerak presude kojom se tužba odbija i presuda kojom se tužba usvaja.

te da je drugostepena ljekarska komisija nije pregledala. broj 01-482/04-2969 od 15. Predlaže da se osporeno rješenje poništi. da tužilja ne može da se kreće i brine o sebi. Članom 36.2004.2005. br. godine. višestruko ometena u razvoju. stav 1. Kod takvih nalaza nadležnih komisija. 45/93 i 16/95) propisano je da pravo na naknadu za njegu i pomoć drugog lica imaju lica umjerene. stava 1. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 4 . i naprijed navedenih zakonskih odredbi osnovano su upravni organi našli da je zahtjev tužilje neosnovan. ocjeni i mišljenju drugostepene socijalno - ljekarske komisije broj 0301-1271 od 11. Tužilja osporava zakonitost rješenja tuženog zbog povrede pravila postupka. list RCG”. stav 4. Osporeno rješenje zasniva se na nalazu. slijepa lica i lica sa teškim tjelesnim smetnjama kojima je zbog prirode i težine zdravstvenog stanja neophodna njega i pomoć drugog lica bez obzira na prihode porodice ukoliko to pravo ne ostvaruju po drugom osnovu. kojim je utvrđeno da tužilja nema pravo na naknadu za njegu i pomoć drugog lica. 10. teže i teške ometanosti u mentalnom razvoju. oboljenja od autizma. odredjeno i jasno našle da tužilja ne boluje od bolesti iz navedenih zakonskih odredbi. U odgovoru na tužbu tuženi je predložio da se tužba odbije kao neosnovana. a Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz socijalne zaštite.12. dovele do toga. godine. Ističe da se iz priložene medicinske dokumentacije vidi da su bolesti. koji navodima tužbe nijesu dovedeni u sumnju. Nadležne socijalno - ljekarske komisije su nakon ocjene cjelokupne medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda tužilje od strane prvostepene ljekarske komisije. Obrazloženje Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužilje izjavljena protiv rješenja Centra za socijalni rad. Nakon razmatranja spisa predmeta. sud je našao da tužba nije osnovana.12. dok je članom 36. distrofije. pogrešno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Zakona o upravnom sporu odlučeno je kao u dispozitivu ove presude.2004.11. Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisano da nalaz o potrebi na naknadu za njegu i pomoć drugog lica daje socijalno - ljekarska komisija. a na osnovu člana 37. Što se podrazumijeva pod teškim tjelesnim smetnjama propisano je članom 26. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. Navodi tužbe da tužilja nije pregledana od strane drugostepene ljekarske Sa izloženog. Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti (“Sl. tamo navedene.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić PRESUDU Tužba se odbija. koja se saglasila sa prvostepenom komisijom da tužilja ne ispunjava uslove za njegu i pomoć drugog lica. ocjene navoda tužbe i odgovora na tužbu.

Predlaže da sud osporeno rješenje poništi. Tuženi je u odgovoru na tužbu predložio da se tužba kao neosnovana odbije.55 eura. godine. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se poseban ispitni postupak sprovodi kada je to potrebno radi utvrdjivanja odlučnih činjenica i okolnosti koje su od značaja za razjašnjenje upravnih stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Tužba je osnovana. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. odlučeno je kao u dispozitivu ove presude. Ove bitne povrede postupka tuženi nije otklonio osporenim rješenjem.25. stav 3. U obrazloženju tužbe u bitnom ističe da su carinski organi bez stručnog i kompletnog laboratorijskog nalaza utvrdili da robu po predmetnoj deklaraciji lož ulje treba svrstati u tarifnu oznaku 2710003900- da sa laboratorijskim nalazom nikada nije upoznat i da mu u postupku nije data mogućnost da se o istom izjasni. Članom 134. a na osnovu člana 37. jer prije donošenja rješenja tužiocu nije data mogućnost da se izjasni o nalazu Carinske laboratorije na kojem se zasnivaju rješenja upravnih organa. godine - plati iznos od 3. ZUS-a) i donijeti novo.2005. kao i drugim činjenicama i okolnostima na kojima se rješenja zasnivaju. Zakona o opštem upravnom postupku.10. godine. stav 6. za robu po deklaraciji za stavljanje robe u slobodan promet J 4 broj 2300 od 05. stav 1. Na tu povredu postupka drugostepeni organ pazi po službenoj dužnosti u smislu člana 236. stav 1. tačka 3. pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. upravni organ čini bitnu povredu pravila postupka iz člana 226. Tužilac u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženog zbog povrede pravila postupka. U ponovnom postupku tuženi će otkloniti povrede na koje je ukazano ovom presudom (član 57. stav 3. čime je počinjena povreda postupka iz člana 236. Zakona o opštem upravnom postupku. U postupku donošenja prvostepenog rješenja nije postupljeno po naprijed navedenim odredbama Zakona o opštem upravnom postupku. dok je članom 135.11.2004.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove PRESUDU Tužba se usvaja. Zakona o upravnom sporu. Sa iznijetih razloga. istog zakona propisano da organ ne smije donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rješenje. kojim je tužilac obavezan da na ime manje obračunatog carinskog duga. godine Zapisničar VIJEĆA PREDSJEDNIK 25 . što osporeno rješenje čini nezakonitim. Obrazloženje Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rješenja Carinarnice broj 07/01 broj: UP/I – 1701/1-04 od 12. zakonito rješenje. Ukoliko postupi suprotno. stav 3. stav 2.043.06. Poništava se rješenje Uprave carina 01/01 broj U/II-413/1-04 od 29. Zakona o opštem upravnom postupku.2004. u vezi člana 33.2004.10.

Prvostepeno i drugostepeno rješenje zasnivaju se na nepotpuno i pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. privredu i razvoj br. a za koju bi tužilac bio dužan da plati porez u smislu člana 2. godine.00 €ura. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić P R E S U D U Tužba se usvaja. Odluke o porezu na firmu (‘’Službeni list RCG Opštinski propisi’’ br. 37/03).2004. Iz spisa predmeta.2004.11. U odgovoru na tužbu tuženi predlaže da se tužba odbije kao neosnovana. kojim je tužilac zadužen porezom na firmu za 2004.04. te ista služi kao zaštita za čuvanje elektronskih uredjaja koji vezuju telefonsku mrežu za to područje.17. kao i rješenja kojim je tužilac kao poreski obveznik zadužen porezom na firmu. godinu u iznosu od 120. 03/6-02-1141 od 15.03. kao u dispozitivu presude. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. sud je shodno članu 33. Zakona o upravnom sporu odlučio. O b r a z l o ž e nj e Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rješenja Sekretarijata za finansije. stav 1. stav 6. Ističe da tužilac ima poslovnu jedinicu u Bijelom Polju na koju plaća porez na firmu dok se u mjestu Bistrica nalazi trafostanica koja je smještena u zgradi Pošte. broj 03/8-263/1-04 od 30. Tužilac u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženog zbog pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Iz naznačenog se jasno vidi da se ne radi o poslovnoj jedinici jer na istoj nema istaknute firme niti naziva. S obzirom da se osporeno rješenje zasniva na nepotpuno utvrdjenom činjeničnom stanju. i 37. Poništava se rješenje Direkcije javnih prihoda. godine. ne može se utvrditi da je na predmetnom objektu u mjestu Bistrica postoji istaknuta firma – naziv koji upućuje na to da tužilac u istom obavlja djelatnost.2005. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 26 . i 3.

radi utvrđenja prava svojine na predmetnom stanu. Zakona o opštem upravnom postupku bilo mjesta prekidanju postupka samo kod postojanja takvog prethodnog pitanja bez čijeg se rješenja ne može riješiti pravna stvar koja je u pitanju. 2003. U odgovoru na tužbu tuženi i zainteresovano lice M. godine kojim je usvojen zahtjev tužilaca za iseljenje M.godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA 7 .M. 134.M. iz Herceg Novog. Sa iznijetih razloga. Istovremeno je osporenim rješenjem prekinut postupak po zahtjevu tužilaca za iseljenje M. poništeno je rješenje Sekretarijata za stambeno-komunalne i inspekcijske poslove br. ZUS-a) i donijeti novo zakonito rješenje.2003. st. Naime. postojanje parnice o pravu svojine na predmetnom stanu izmedju tužilaca i M. jer lice čije se iseljenje zahtjevom traži uz primjenu odredbe čl. iz predmetnog stana do okončanja postupka koji se vodi kod Osnovnog suda po tužbi M. po žalbi M.Š. 57. iz stana u Herceg Novom. koji se bespravno uselio. a samim tim ni uslova iz navedene zakonske odredbe za prekid postupka. ne predstavlja osnov za prekid postupka iz čl.M. upisani kao suvlasnici na 1/3 predmetnog stana. a na osnovu čl. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica.09. prema stanju u spisima nema zaključen ugovor o korišćenju predmetnog stana.2005. Predlažu da se osporeno rješenje poništi. 399 i utvrdjeno je da su: M. godine. Sud je razmotrio tužbu.M. Zakona o etažnoj svojini tužioci imaju svojstvo lica koje ima pravni interes da može kod organa uprave da zahtijeva iseljenje M. O b r a z l o ž e n j e Osporenim rješenjem. dana 29.. u vezi sa čl.M. 6.i Š. Tužioci osporavaju zakonitost rješenja tuženog ističući da M. U konkretnom slučaju nema takvog pitanja koje bi se moglo smatrati neriješenim. st. bliže označenog u dispozitivu tog rješenja i istom naloženo da u ostavljenom roku iseli iz predmetnog stana i isti oslobodi od lica i stvari i preda na korišćenje tužiocima. Zakona o upravnom sporu. Zakona o upravnom postupku. 43-UP/1 - 110/03 od 15.M. 46. protivpravno stanuje u tudjem stanu u koji je provalio i da je podnijetom tužbom kod Osnovnog suda sračunato odugovlačio iseljenje. Kod te činjenice. Sa tih razloga. odgovor na istu i ostale spise predmeta pa je našao da je tužba osnovana. 1. 33. odlučeno je kao u dispozitivu ove presude.. 46. a na osnovu odredbe čl. kako to neosnovano nalaze upravni organi.M. U ponovnom postupku tuženi će otkloniti propuste na koje je ukazano ovom presudom (čl. Poništava se rješenje Ministarstva zaštitite životne sredine i uredjenja prostora broj 0901-627/03 od 27. 134.03. Ovo sa razloga što bi prema odredbi čl. 37. iz predmetnog stana. su predložili da se tužba odbije kao neosnovana.M.M. Zakona o etažnoj svojini. uvidom u listu nepokretnosti br.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove P R E S U D U Tužba se usvaja.11.

Ta situacija naziva se u upravno-pravnom žargonu „ćutanje administracije“. To konkretno znači da je organ čiji je akt poništen dužan. iako je na to obavezan. a odluka glasi na obavezu države. Ovdje donosimo jedan primjerak presude donijete po tužbi zbog ćutanja administracije. U slučajevima kada sud rješava meritorno. a ne donese ga ni u roku od 7 dana po ponovljenom traženju. stranka može pokrenuti upravni spor. predvidjena je mogućnost da. Da bi se stranke zaštitile od nesavjesnog postupanja organa koji treba da odluči o nekom njenom pravu ili obavezi. Odluke suda donijete u upravnom sporu izvršava organ nadležan za izvršenje upravnog ili drugog akta. Tužba zbog „ćutanja administracije“ U praksi se dešava da drugostepeni organ ne odluči blagovremeno o žalbi stranke. 2. u slučaju kada drugostepeni organ nije u roku od 60 dana donio rješenje po žalbi stranke. Obaveznost presude Sudska odluka donijeta u upravnom sporu obavezuje organ na koji se odnosi. a najkasnije u roku od 30 dana. donese drugi akt. da bez odlaganja.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 2. Mogli bismo reći da je ovo poseban oblik upravnog spora jer u njemu tužba nije usmjerena protiv konkretnog upravnog akta. kao da joj je žalba odbijena. odluku će izvršiti sud po zakonu kojim se uredjuje izvršni postupak. 28 . Taj organ je pri tom vezan pravnim shvatanjem Suda.6.7. već se tužbom traži da Sud naloži donošenje takvog akta. a takođe je vezan i primjedbama Suda u pogledu samog upravnog postupka.

Odustanak od tužbe ovdje je moguć do donošenja odluke Suda. S obzirom da Komisija za žalbe nije odlučila po žalbi u zakonskom roku. PREDSJEDNIK VIJEĆA 2.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove P R E S U D U Tužba se usvaja. pa smatra da su se stekli uslovi za podnošenje tužbe «zbog ćutanja administracije». 27. ZUP-a propisano je da se rješenje po žalbi mora dostaviti stranki najkasnije u roku od dva mjeseca od dana predaje žalbe ako posebnim propisom nije odredjen kraći rok. Kad tužilac odustane od tužbe Sud će donijeti rješenje kojim se postupak obustavlja. O b r a z l o ž e nj e Tužilac je u tužbi naveo da je u zakonskom roku izjavio žalbu Komisiji za žalbe protiv rješenja Vlade 02-5322/3 od 07.09.10. to su se stekli uslovi za podnošenje tužbe u smislu člana 18. stav 4.12. Članom 112. Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisan je rok od 15 dana za odlučivanje o žalbi. Nalaže se Komisiji za žalbe da odluči o žalbi tužioca od 25. ZUS-a . godine Zapisničar. godine. ZUS-a. a ni nakon ponovljenog traženja. a na osnovu člana 37. U tom slučaju tužilac više ne može novom tužbom osporavati akt protiv koga je prvobitno podnio tužbu.2004.2004. odlučeno kao u dispozitivu presude. kao uostalom i u svim ostalim sporovima. Članom 242. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica.2005. Kako Komisija nije u zakonskom roku odlučila o žalbi.10.2004. Odustanak od tužbe U upravnom sporu. godine urgirao da se o njegovoj žalbi odluči. 9 .8. Tužba je osnovana. godine u roku od 15 dana od dana prijema ove presude. tužilac ima mogućnost da odustane od tužbe. Sa iznijetih razloga. to je dana 1.

12. odluke se donose u formi rješenja. 09. o suštini upravnog spora. 30 .2005. pored presude u upravnom sporu. Međutim. takodje. odlučuje i o: - odbacivanju tužbe. u određenim slučajevima. Rješenjem se uvijek odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka (npr. Podneskom od 30. Rješenje u upravnom sporu Kao što smo već u ovom izlaganju naveli. - obustavljanju postupka. Rješenjem se. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica.11. Shodno navedenom. 2005.9. 8.godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 2. odnosno o predmetu tužbenog zahtjeva odlučuje se presudom. a na osnovu člana 20. 2005. godine.na usmenoj raspravi). a što smo mogli vidjeti iz navedenih primjera. Zakona o upravnom sporu odlučeno je kao u dispozitivu rješenja. - privremenoj mjeri. godine tužioci su izjavili da odustaju od tužbe u ovoj pravnoj stvari.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Ovdje dajemo primjerak takvog rješenja: R J E Š E N J E Postupak se obustavlja O b r a z l o ž e n j e Predmetom tužbom tužioci su pokrenuli upravni spor protiv rješenja tuženog broj 07-31 od 27.

O zahtjevu za donošenje privremene mjere odlučuje predsjednik vijeća. što znači da prethodno nije traženo odlaganje izvršenja kod organa uprave. u većini slučajeva ti zahtjevi su bili preuranjeni. pokazala da stranke često posežu za ovim pravnim sredstvom. Nesumnjivo. koju Zakon naziva - mjera za uređenje stanja do donošenje sudske odluke. ako su ispunjeni određeni uslovi. da bi Sud mogao donijeti privremenu mjeru potrebno je: - da je tužilac tražio odlaganje izvršenja odredjenog upravnog akta od organa koji je donio akt koji osporava tužbom. Donošenje privremene mjere. dozvoljena je žalba sudskom vijeću Upravnog suda. Postupak po zahtjevu za donošenje privremene mjere je hitan. dakle sudija pojedinac. a to je jedna godina i pet mjeseci. budući da samo podnošenje tužbe i pokretanje upravnog spora. može zahtijevati tužilac. što predstavlja izuzetak koji je bio potreban zbog dvostepenosti postupka. Naime. ili nenadoknadive štete. - da prijeti opasnost od velikih štetnih posljedica za tužioca. koju donosi predsjednik vijeća. PRIVREMENA MJERA Već smo spomenuli da je privremena mjera nova zakonska kategorija u upravno-sudskoj zaštiti kod nas. - da je njegov zahtjev odbijen i da je ta odluka konačna. Međutim. koja obuhvata period od formiranja Upravnog suda. Ovdje treba reći da je dosadašnja praksa. Ovdje dajemo po jedan primjerak rješenja kojim se zahtjev za donošenje privremene mjere usvaja i kojim se zahtjev odbija. da je zakonodavac bio motivisan obezbjeđivanjem jednog efikasnost sredstva zaštite stranke od eventualnog nepravilnog postupanja upravnih organa. tako da rok za odlučivanje po zahtjevu iznosi 5 dana od dana njegovog podnošenja. Protiv odluke o privremenoj mjeri. ne sprečava izvršenje upravnog akta.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 3. 1 . koja je uvedena već pomenutim Zakonom o upravnom sporu i stavljena u nadležnost Upravnog suda. ili neosnovani.

koji se vodi kod Montenegro banke koji račun je blokiran rješenjem Poreske uprave br. Sud je razmotrio žalbu. izvrši deblokadu žiro računa tužioca. Naime. Predlaže.2005. a koji račun je blokiran rješenjem Poreske uprave br. tužilac je izjavio blagovremenu žalbu zbog: povrede materijalnog prava i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja. tj. odbijen je zahtjev tužioca za donošenje privremene mjere deblokade njegovog žiro računa broj 530-1336-79.2005. član 14. koji se vodi kod Montenegro banke. 03/11-6-596-05 od 28.A. stav 1. Zakona o upravnom sporu. 09. Protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za donošenje privremene mjere. da odmah po prijemu ovog rješenja. a na osnovu člana 14. kao uslove za izdavanje privremene mjere.03. Cijeneći da je zdravstvena djelatnost. propisuje sprečavanje velikih štetnih posljedica za tužioca.u Podgorici. O b r a z l o ž e nj e Rješenjem ovog suda U.br. riješeno je kao u dispozitivu. 689/2005 od 01. odnosno ako bi se osporenim aktom prouzrokovala nenadoknadiva šteta tužiocu.2005. a posebno razloge žalbe koji se odnose na nemogućnost održavanja procesa rada u situaciji kada je žiro račun blokiran.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić R J E Š E NJ E Žalba se usvaja. u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi iz člana 14.godine i naložio Centralnoj banci Crne Gore. broj 530-1336-79. 530-1336-79. pobijano rješenje i odgovarajuće spise predmeta. Zakona o upravnom sporu. sud je usvojio predlog tužioca za donošenje privremene mjere deblokade njegovog žiro računa br. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA  . tako što će biti odredjena privremena mjera deblokade njegovog žiro računa. ljudskih embriona. kojom se bavi tužilac specifične prirode. 5505 od 01. Ova mjera ostaje na snazi do donošenja odluke ovog suda po tužbi A.03. godine.08. izvrši deblokadu naprijed navedenog računa.2005.08. stav 4. Privremena mjera ostaće na snazi do donošenja odluke ovog suda po tužbi.A. godine i odlučuje: Donosi se privremena mjera – deblokira se žiro račun tužioca A. koji se vodi kod Montenegro banke. Iz navedenih razloga. Posebno ističe nove podatke i okolnosti koje nijesu bile navedene u predlogu za donošenje privremene mjere. da odmah po prijemu ovog rješenja. koji se vodi kod Montenegro banke. pa je žalbu tužioca prihvatio i pobijano rješenje ukinuo. pa je našao da je žalba osnovana. Ukida se rješenje ovog suda U. pritom imajući u vidu da je u pitanju održavanje živog genetskog materijala tj. Sa izloženog. Nalaže se tuženom. funkcionisanje najsloženijih poslova u oblasti vantjelesne oplodnje. godine. da se pobijano rješenje preinači. sud je našao da bi daljom blokadom žiro računa za tužioca nastupile velike štetne posljedice.08. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. Zakona o upravnom sporu. 0311-6-596-05 od 28. Žalioc u žalbi navodi da je blokiranjem žiro računa onemogućen rad ove specifične zdravstvene ustanove.2005.br. S obzirom na to sud smatra da su.

04.godine usvojena je žalba tužioca i ukinuto rješenje ovog suda U. kojim je odbačen zahtjev tužioca za donošenje privremene mjere. a što tužilac u konkretnom slučaju nije učinio. godine PREDSJEDNIK VIJEĆA  . Shodno citiranoj zakonskoj odredbi obaveza tužioca je da u zahtjevu za donošenje privremene mjere predloži kako da se uredi stanje do donošenja sudske odluke. st. ili bi osporeni akt prouzrokovao nenadoknadivu štetu.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove R J E Š E NJ E Zahtjev za donošenje privremene mjere se odbija.br. 14. a na osnovu čl. odlučeno je kao u dispozitivu rješenja. Zakona o upravnom sporu propisano je da tužilac od suda može zahtijevati donošenje privremene mjere za uredjenje stanja do donošenja sudske odluke. 1. ovog zakona ne mogu spriječiti velike štetne posljedice za tužioca. 14. godine. st.2005. sud je nakon ocjene zahtjeva za donošenje privremene mjere našao da je isti neosnovan. O b r a z l o ž e nj e Rješenjem ovog suda U. Postupajući po ukidnom rješenju u ponovnom postupku. Članom.03. 29/2004 od 30. to jest učiniti vjerovatnim opravdanost donošenja privremene mjere. Zakona o upravnom sporu. 19. 1. 13. 29/2004 od 08. ako se mjerom iz čl. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. Uz to u zahtjevu za odredjivanje privremene mjere za uredjenje stanja do donošenja sudske odluke tužilac mora obrazložiti kakvu nenadoknadivu štetu bi prouzrokovalo izvršenje osporenog akta.2005. 2.04.2005. br. Sa iznijetih razloga. st. Istovremeno je ukidnim rješenjem predmet vraćen na ponovno odlučivanje.

troškovi se odredjuju shodno Zakonu o parničnom postupku. Državni organi i organi lokalne samouprave oslobodjeni su od plaćanja takse. Ako stranka predloži izvodjenje dokaza putem vještačenja. koja iznosi 10 eura i koju plaća tužilac. sud će rješenjem kojim se odmjeravaju troškovi naložiti stranci da plati odredjeni iznos vještaku. Kada su u pitanju troškovi upravnog spora. To konkretno znači da svaka stranka prethodno sama snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Ova situacija u praksi je vrlo rijetka. u roku od 8 dana. naknada troškova u upravnom sporu ne određuje se po službenoj dužnosti. U prvom slučaju. O ovom predlogu Sud odlučuje rješenjem na koje nije dozvoljena žalba. Obavezni troškovi odnose se na taksu za tužbu. Što se tiče drugih troškova koji mogu nastati u upravnom sporu. U svakom slučaju. i to: - kada Sud odlučuje u nejavnoj sjednici vijeća. već na zahtjev stranke. nijesu veliki. tj. Pored takse na tužbu plaća se i taksa na odluku Suda koja iznosi 20 eura. tužilac ima mogućnost da podnese predlog za oslobadjanje od plaćanja takse ako bi mu zbog toga bila znatno umanjena sredstva iz kojih se izdržava on i članovi njegove porodice. TROŠKOVI U UPRAVNOM SPORU Troškovi u upravnom sporu. Dokaz o uplaćenoj taksi podnosi se uz tužbu. generalno gledajući. tu postoje dvije situacije. a da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. - kada Sud odlučuje na usmenoj raspravi. 4 . Ako pak Sud odlučuje na usmenoj raspravi. svaka stranka snosi svoje troškove.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 4.kada je u pitanju nejavna sjednica vijeća.

odnosno dokazi bili izneseni ili upotrebljeni u ranijem sudskom postupku. Zahtjev se može podnijeti zbog povrede materijalnog prava i povrede pravila postupka u upravnom sporu koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. VANREDNI PRAVNI LJEKOVI U upravnom sporu. kao mogućnost provjere valjanosti odluka Upravnog suda i kao krajnje sredstvo pravne zaštite stranaka koje su učestvovale u sporu. -zahtjev za ponavljanje postupka. 5. odluka se ne može promijeniti na njenu štetu.2. i to: -zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. Zahtjev za ponavljanje postupka Ovaj zahtjev stranka može podnijeti iz sljedećih razloga: -ako sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice. a takva radnja predstavlja krivično djelo. ne može se raspravljati o činjeničnom stanju. u postupku vanrednog preispitivanja odluke.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 5. Ovdje treba pomenuti da vanredni pravni ljekovi ne odlažu dejstvo presude Upravnog suda i o njima se ne daje pravna pouka. Ukoliko uvaži zahtjev. Tako se protiv pravosnažnih odluka Upravnog suda mogu koristiti dva vanredna pravna lijeka. -ako je do odluke suda došlo usljed krivičnog djela sudije ili zaposlenog u sudu ili je odluka izdejstvovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke. U slučaju kada je samo jedna stranka podnijela ovaj zahtjev. postoje vanredni pravni ljekovi. njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomoćnika. Dakle. kao i državni tužilac. 5.1. Vrhovni sud može odluku Upravnog suda ukinuti ili preinačiti. kao i u drugim sudskim postupcima. Ovaj zahtjev se podnosi Vrhovnom sudu RCG. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke može podnijeti stranka koja je učestvovala u upravnom sporu. u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti odluke Upravnog suda. 35 .

O zahtjevu odlučuje Upravni sud. 36 . dala lažni iskaz. a odluka Suda se zasniva na tom iskazu. prilikom saslušanja pred sudom. -ako zainteresovanom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu. -ako je isprava na kojoj se zasniva odluka lažna ili lažno preinačena ili je svjedok. od dana kada je stranka saznala za razlog koji može dovesti do ponavljanja. Ukoliko Sud dozvoli ponavljanje postupka. U dosadašnjoj praksi Upravnog suda vrlo je mali broj podnijetih vanrednih pravnih ljekova. staviće van snage raniju odluku i istovremeno riješiti i o glavnoj stvari.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić -ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnažnom sudskom odlukom. u vijeću od pet sudija. -ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju odluku donesenu u istom upravnom sporu. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana. vještak ili stranka.

U kojim slučajevima se odlučuje rješenjem? 16. Kada tužilac može tražiti donošenje privremene mjere? 21. Koji su vanredni pravni ljekovi u upravnom sporu? 7 . Kakvo dejstvo ima presuda kojom se poništava upravni akt? 13. Da li su presude Upravnog suda obavezne? 17. Da li tužilac može odustati od tužbe? 19. Šta podrazumijevamo pod pojmom zakonitost? 4.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 6. Kakva može biti odluka Upravnog suda po tužbi? 12. Kojim aktom se pokreće upravni spor? 9.Kako bi ste objasnili upravni spor? 6. Ko sve može biti stranka u upravnom sporu? 8.U čemu je razlika izmedju upravnog akta i drugog pojedinačnog akta? 3. Koji su neophodni troškovi u upravnom sporu? 22. KONTROLNA PITANJA 1. Šta je to tužba zbog „ćutanja administracije“? 18. Kako bi ste definisali upravni akt? 2. Kada Upravni sud odlučuje presudom? 14. Iz kojih razloga se može pobijati upravni akt? 7. Šta je to privremena mjera? 20. U kom postupku se vrši ova kontrola? 5. akva je razlika između nejavne sjednice sudskog vijeća i usmene K rasprave? 10. U kojim slučajevima će Sud održati usmenu raspravu? 11.Koji organ vrši sudsku kontrolu zakonitosti upravnih akata? 15.

60/03) 38 .UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić LITERATURA: Zakon o upravnom sporu (Sl. br. list Republike Crne Gore.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful