Republika Crna Gora

VLADA REPUBLIKE CRNE GORE

UPRAVA ZA KADROVE

SUDSKA KONTROLA
ZAKONITOSTI
UPRAVNIH AKATA

- UPRAVNI SPOR –
priručnik

Podgorica, oktobar 2006.

 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA

Izdavač: Uprava za kadrove

Urednik: mr Borivoj Kos

Članovi uredničkog odbora: Svetlana Vuković, Jadranka Đurković,

mr Jadranka Vojinović

Autor(i): Stanka Vučinić,

Ljubinka Popović-Kustudić,
Biserka Bukvić

Tehnička obrada: Žana Novaković

Priprema: Studio “Mouse” - Podgorica

Štampa: Montkarton - Podgorica

Tiraž: 500 primjeraka

CIP - Каталогизација у публикацији
Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње

347.919:35.077.3(035)

ВУЧИНИЋ, Станка
Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata -
upravni spor : priručnik / [autori Stanka
Vučinić, Ljubinka Popović-Kustudić, Biserka
Bukvić]. - Podgorica : Uprava za kadrove, 2006
(Podgorica : Montcarton). - 38 str. ; 30 cm

Na vrhu nasl. str. : Republika Crna Gora, Vlada

Republike Crne Gore. - Podatak o autorima preuzet
iz impresuma. - Tiraž 500.

ISBN 86-907243-6-2

а) Судска контрола - Управни спор - Приручници

COBISS.CG-ID 10858512

Štampanje ove publikacije stručno i finansijski je podržao projekat „Jačanje

kapaciteta za upravljanje kadrovima i evropske integracije –PARiM CB“, koji
finansira EU, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju.


Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

SADRŽAJ

1. UVOD...................................................................................................................7
1.1. Upravni akt...................................................................................................9
1.2. Pojedinačni akt.............................................................................................9
1.3. Zakonitost.....................................................................................................9
1.4. Kontrola zakonitosti..................................................................................10

2. UPRAVNI SPOR...............................................................................................99
2.1. Stranke u upravnom sporu.......................................................................12
2.2. Punomoćnici i zastupnici stranaka..........................................................13
2.3. Pokretanje upravnog spora......................................................................13
2.3.1. Tužba..................................................................................................13
2.3.2. Prethodni postupak – ispitivanje tužbe.........................................15
2.3.3. Dostavljanje tužbe na odgovor.......................................................19
2.4. Odlučivanje po tužbi.................................................................................20
2.4.1. Nejavna sjednica...............................................................................20
2.4.2. Usmena rasprava..............................................................................21
2.5. Presuda........................................................................................................23
2.6. Obaveznost presude..................................................................................28
2.7. Tužba zbog „ćutanja administracije“......................................................28
2.8. Odustanak od tužbe..................................................................................29
2.9. Rješenje u upravnom sporu......................................................................30

3. PRIVREMENA MJERA....................................................................................31

4. TROŠKOVI U UPRAVNOM SPORU.............................................................34

5. VANREDNI PRAVNI LJEKOVI.....................................................................35

5.1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke..............................35
5.2. Zahtjev za ponavljanje postupka.............................................................35

6. KONTROLNA PITANJA.................................................................................37

LITERATURA:.........................................................................................................38


 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić


Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

SUDSKA KONTROLA
ZAKONITOSTI
UPRAVNIH AKATA

- UPRAVNI SPOR –


 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić


Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

1. UVOD

Pripremajući ovaj materijal željeli smo da našim kolegama, koji po prvi put počinju
da rade u državnim organima, približimo ovu, samu po sebi, ne baš inspirativnu
materiju, i to ne samo kroz teorijsko razmatranje, već i kroz praktične primjere i
naše iskustvo stečeno u ovom poslu, koliko je to u okviru ovog seminara moguće,
da bi im poslužilo kao osnov za njihov budući rad i usavršavanje.

Prije nego što pređemo na razmatranje same teme, reći ćemo ukratko nešto o
položaju Upravnog suda u našem sudskom sistemu.

Upravni sud Republike Crne Gore, uveden je u sistem sudske vlasti prvi put
Zakonom o sudovima (objavljen u “Sl. listu RCG”, br. 5/02), koji je stupio na
snagu 21. marta 2002. godine.

Time je uspostavljena jedna specijalizovana sudska instanca koja treba da

garantuje pravnu sigurnost i izvjesnost zakonitog odlučivanja u upravnim
stvarima, tj.u svim upravnim oblastima.

Upravni sud je ustanovljen, odnosno počeo sa radom 1. januara 2005.godine.

Nadležnost Upravnog suda propisana je Zakonom o sudovima. Prema odredbama

člana 24. ovog zakona, Upravni sud odlučuje:

- u upravnom sporu o zakonitosti upravnih akata, kao i zakonitosti drugih

pojedinačnih akata kada je to zakonom određeno,
- o vanrednim pravnim ljekovima protiv pravnosnažnih rješenja u prekršajnom
postupku

Kao što se iz ove zakonske formulacije može zaključiti nadležnost, Upravnog

suda je veoma široka, budući da se ona ustvari opredjeljuje posebnim zakonima
u svim slučajevima kada je nekim zakonom propisana mogućnost vođenja
upravnog spora.

S tim u vezi, moglo bi se reći da u našem zakonodavnom sistemu postoji intencija

proširivanja oblasti u kojima se može voditi upravni spor, budući da je nizom
novijih zakona propisana ova mogućnost (kao npr. Zakon o slobodnom pristupu
informacijama, Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju,
Zakon o državnim službenicima i namještenicima).

Ovdje bi smo još spomenuli da je do formiranja Upravnog suda, odlučivanje

u upravnom sporu bilo u nadležnosti Vrhovnog suda Republike Crne Gore.
Međutim, od formiranja Upravnog suda, Vrhovni sud u upravnim stvarima
odlučuje samo o zahtjevu za vanredno preispitivanje odluke Upravnog suda,
o čemu ćemo govoriti u odjeljku o vanrednim pravnim ljekovima.


 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

Što se tiče postupka izbora sudija Upravnog suda, on je propisan Zakonom o

sudovima i isti je kao i za sudije drugih sudova u Republici.

Sudije Upravnog suda bira Skupština Republike Crne Gore na predlog Sud-
skog savjeta.

Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve.

Sudija se bira na tu dužnost bez ograničenja mandata, ali podliježe disciplin-

skoj odgovornosti.

Kada govorimo o sudskoj kontroli zakonitosti upravnih akata, tj. o upravnom

sporu, potrebno je spomenuti i njegov značaj u sistemu zaštite ljudskih prava.

Naime, budući da se upravnim aktima najdirektnije odlučuje o pravima i oba-

vezama gradjana, moglo bi se reći o njihovim životnim pitanjima, kao što su:
pravo na zdravstvenu zaštitu, pravo na penziju, prava iz radnog odnosa držav-
nih službenika, pravo na gradnju, pravo na povraćaj imovine, eksproprijaciju
itd., to je gotovo neminovno da u upravnom postupku dođe i do povrede ne-
kog prava građanina. Sa tog aspekta, veoma je važno da se kroz upravni spor
zaštite prava stranaka, jer se upravo kroz odnos države, tj. organa u kojima je
ona oličena, procjenjuje dostignuti stepen zaštite ljudskih prava.

Ovim materijalom pokušaćemo da pružimo osnovne informacije o načinu sud-

ske kontrole zakonitosti upravnih akata, kao najrasprostranjenijeg vida odluči-
vanja o pravima i obavezama građana, odnosno fizičkih i pravnih lica.

U tom cilju ovdje ćemo razmotriti pitanja koja se odnose na pojam upravnog
akta, drugog pojedinačnog akta, pojam zakonitosti, kontrolu zakonitosti, orga-
ne koji vrše tu kontrolu, postupak u kojem se provjerava zakonitost upravnog
akta, odnosno sam upravni spor, sa svim njegovim elementima, kao i vrste od-
luka koje se donose u ovom postupku.

Da bismo lakše razjasnili sadržinu naše teme, a zbog njene kompleksnosti,

izložićemo je podijeljenu u više manjih cjelina, a počećemo sa objašnjenjem
pojedinih termina u njihovom pravnom značenju.


Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

1.1. Upravni akt

Upravni akt, prema zakonskoj definiciji (Zakon o upravnom sporu („Sl.list RCG“,
br. 60/03), je akt kojim državni organ, organ lokalne samouprave, kao i ustanova
i drugo pravno lice u vršenju javnih ovlašćenja odlučuje u upravnim stvarima
o pravima, obavezama ili pravnim interesima fizičkog ili pravnog lica.

Prema tome, da bi se određeni akt mogao svrstati pod pojam „upravnog akta“,
potrebno je:
- da je donosilac akta državni organ, organ lokalne samouprave, ustanova ili
drugo pravno lice u vršenju javnih ovlašćenja;
- da je akt donijet u nekoj upravnoj stvari;
- da se njime rješava o nekom konkretnom pravu, obavezi ili pravnom
interesu;
- da se rješavanje odnosi na određeno fizičko ili pravno lice.

Upravni akt, zavisno od toga ko ga donosi i o čemu se njime odlučuje, može

biti donijet u formi: rješenja, zaključka ili odluke, npr. rješenje o utvrdjivanju
poreza, rješenje o carinskom dugu, rješenje o uknjižbi prava na nepokretnosti,
zaključak o odbacivanju zahtjeva ili odbacivanju žalbe; zaključak o prekidu
postupka; zaključak o izuzeću službenog lica; odluka o zabrani raspolaganja
akcijama itd.

Forma i sadržina upravnih akata obrađena je u materijalu koji ima za predmet

razmatranja opšti upravni postupak, poglavlje III tačka 3.4. i tačka 3.5., pa ih
ovdje ne prikazujemo.

1.2. Pojedinačni akt

Zakon o upravnom sporu, pored termina upravni akt, koristi i termin drugi
pojedinačni akt, koji definiše kao akt kojim organ ili ustanova i pravno lice
odlučuje o pravima, obavezama ili pravnim interesima pravnog ili fizičkog lica
u drugim pravnim stvarima.

Prema tome, karakteristika drugog pojedinačnog akta (kojom se takodje pruža

sudska zaštita u upravnom sporu), jeste:
- da nije donijet u vršenju javnih ovlašćenja;
- da se odnosi na drugu pravnu stvar.

1.3. Zakonitost

Zakonitost je jedno od osnovnih načela svih postupaka u našem pravnom

sistemu, pa prema tome i upravnog postupka. To konkretno znači da su organi
uprave dužni da pravilno primjenjuju materijalno - pravne propise na određene
odnose, ali da pri tome pravilno primjenjuju i propise koji se odnose na njihovo
postupanje, tj.da pravilno vode upravni postupak.


 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

1.4. Kontrola zakonitosti

Iz prethodne definicije pojma zakonitosti, proizilazi i sadržina onog što kon-

trola zakonitosti treba da obuhvati. Zato će se u postupku kontrole obavezno
ispitati da li je upravni postupak sproveden u skladu sa zakonom i da li je pra-
vilno primijenjen materijalni propis.
Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata u Crnoj Gori, spada u nadležnost
Upravnog suda Republike Crne Gore.

Na ovaj način obezbjeđuje se sudska zaštita od mogućeg nezakonitog odluči-

vanja državnih organa i organa lokalne samouprave.

Kontrola zakonitosti upravnih akata vrši se u posebnom postupku koji se zo-

ve – upravni spor.

Pored toga u upravnom sporu vrši se i kontrola odredjenih pojedinačnih akata

koji nijesu upravni, ukoliko se njima odlučuje o pravima, obavezama ili pravnim
interesima fizičkog ili pravnog lica i kada je to određeno posebnim zakonom.

10
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

2. UPRAVNI
SPOR

Upravni spor predstavlja sudski postupak koji se vodi pred specijalizovanim

sudom, tj. Upravnim sudom, a regulisan je Zakonom o upravnom sporu, koji
je stupio na snagu 5. novembra 2003. godine.

Inače, upravno-sudska zaštita, kod nas, nije nova pravna kategorija. Naime, pr-
vi Zakon o upravnim sporovima (u jugoslovenskom pravnom sistemu), doni-
jet je još 1952. godine, a od tada, pa do 2003. godine je naravno više puta mije-
njan i dopunjavan, odnosno zamijenjen novim zakonskim tekstovima, koji su
unosili određena nova rješenja, zavisno od društvenih potreba i usavršavanja
pravnog sistema.

Kada je u pitanju aktuelni Zakon o upravnom sporu, koji je predmet našeg

razmatranja, možemo reći da je osnovna novina koju on donosi uvođenje
“privremene mjere” u upravni spor. O ovom zakonskom rješenju biće riječi u
odjeljku III ovog materijala.

Zakon o upravnom sporu, budući da je po obimu relativno kratak zakon (ima

63 člana), ne reguliše sve situacije vezane za postupak pa, iz tih razloga pred-
viđa shodnu primjenu zakona kojim se uređuje parnični postupak.

Ovo se prvenstveno odnosi na procesna pitanja koja nijesu uređena zakonom.

Tako se odredbe Zakona o parničnom postupku shodno primjenjuju u uprav-
nom sporu kada je u pitanju: zastupanje stranaka, dostavljanje poziva za usme-
nu raspravu, toka usmene rasprave, spajanja postupka i troškova postupka.

Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog ili drugog akta koji je doni-
jet u drugom stepenu, a može se pokrenuti i protiv prvostepenog akta protiv
koga nije dozvoljena žalba u upravnom ili drugom postupku.

U upravnom sporu sud donosi odluke u sudskom vijeću sastavljenom od tro-

je sudija profesionalaca, osim kada odlučuje o privremenoj mjeri, zahtjevu za
ponavljanje postupka.

Odluke Upravnog suda koje se donose u sudskom vijeću donose se većinom

glasova članova vijeća.

O vijećanju i glasanju vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik, članovi vi-

jeća i zapisničar.

Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka.

Kada odlučuje o tužbenom zahtjevu Upravni sud može tužbu odbiti ili usvo-
jiti.

11
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

Ako tužbu odbije sud može osporeni akt poništiti, a može i sam meritorno od-
lučiti.
Sud će osporeni akt poništiti kada nadje da su u upravnom postupku počinje-
ne bitne povrede pravila postupka, da je činjenično stanje nepotpuno ili nepra-
vilno utvrdjeno, ili da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

2.1. Stranke u upravnom sporu

Stranke u upravnom sporu su:

- tužilac;
- tuženi;
- zainteresovano lice (ukoliko ga ima)

Tužilac u upravnom sporu jeste fizičko ili pravno lice koje smatra da mu je
upravnim ili drugim aktom povrijedjeno neko pravo ili na zakonu zasnovani
interes. Ta prava mogu biti iz svih oblasti u kojima fizičko i pravno lice ostva-
ruju neku relaciju sa državnim organima. Tako npr.fizičko lice može podijeti
tužbu kojom pobija rješenje zbog toga što mu nije priznato pravo na penziju ili
što mu nije izdata građevinska dozvola, a pravno lice zbog toga što mu je po-
grešno obračunat porez, odnosno pogrešno obračunata carina i sl.

Tužilac u upravnom sporu može biti još i: državni organ, organizacija, naselje
i grupa lica, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rješava u uprav-
nom postupku.

Tužilac u upravnom sporu može biti i državni tužilac, kada je upravnim aktom
povrijedjen zakon na štetu države.

U praksi se najčešće kao tužioci u upravnom sporu pojavljuju fizička i prav-

na lica.

Tuženi u upravnom sporu uvijek je organ ili ustanova koji su donijeli akt ko-
ji se tužbom osporava.

U praksi su to najčešće državni organi.

Pored tužioca i tuženog, položaj stranke u upravnom sporu ima i lice kome bi
poništaj osporenog upravnog akta neposredno nanio štetu, a to lice nazivamo –
zainteresovano lice. Dakle, u pitanju je „treće lice“ koje ima interes da upravni
akt ostane na snazi, pa su prema tome njegovi interesi suprotni interesima
tužioca.

12
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

2.2. Punomoćnici i zastupnici stranaka

Tužilac u upravnom sporu može postupati neposredno ili preko svog puno-
moćnika.
Punomoćje mora biti dato u pisanoj formi bez obzira da li je stranka fizičko ili
pravno lice.

Punomoćje se ulaže u spise predmeta.

Maloljetnike i druga poslovna nesposobna lica u postupku zastupaju njihovi

zakonski zastupnici (npr.roditelji ili staratelji).

Državne organe i organizacije zastupaju njihovi zakonski zastupnici (npr.mi-

nistri, direktori itd.), odnosno lica koja oni odrede.

2.3. Pokretanje upravnog spora

2.3.1. Tužba

Upravni spor pokreće se tužbom. Sadržina tužbe, u bitnim elementima, propisana

je Zakonom.

Upravni ili drugi akt može se pobijati iz razloga koji su isti u svim postupci-
ma, a naime:

- zbog povreda pravila postupka,

- zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,
- zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Povreda pravila upravnog postupka predstavlja, u opštem značenju, propušta-

nje upravnog organa da u toku postupka izvrši neku od radnji propisanih Za-
konom o opštem upravnom postupku.

Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji kada organ na osnovu dokaza u

spisima izvede pogrešan zaključak, a nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje,
kada upravni organ nije izveo, odnosno pribavio sve potrebne dokaze za od-
luku koju je donio.

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada je organ pogrešno primije-

nio neku odredbu materijalnog zakona ili drugog propisa.

U dosadašnjoj praksi Upravnog suda zapaženo je da se kao najčešći razlozi za

pobijanje upravnog akta navode bitne povrede postupka i nepotpuno utvrdje-
no činjenično stanje.

13
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

Da bi Sud mogao da postupa po tužbi potrebno je da tužba sadrži:

- ime i prezime, zanimanje, mjesto i adresu stanovanja tužioca (ako je tužilac

fizičko lice),
- naziv i sjedište tužioca (ako je tužilac pravno lice),
- oznaku akta protiv koga je tužba upravljena,
- zbog čega se tužba podnosi, tj. navođenje razloga,
- tužbeni predlog, tj.u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje akta,
- potpis tužioca, punomoćnika ili zakonskog zastupnika.

Uz tužbu se mora podnijeti original ili prepis akta protiv koga se tužba podnosi.
Uz tužbu se podnosi po jedan prepis tužbe i priloga za tuženi organ i za svako
zainteresovano lice, ako takvih ima.

Tužba se predaje u roku od 30 dana od dana kada je tužilac primio akt koji
osporava.Tužba se upućuje neposredno Upravnom sudu, a može se predati
direktno na pisarnici Suda ili poslati preporučenom poštom.

Ovdje dajemo primjerak tužbe koja sadrži sve potrebne elemente, tj.tužbe koju
nazivamo – uredna tužba.

UPRAVNOM SUDU

TUŽILAC: M.M.

TUŽENI: Uprava za nekretnine

Radi poništaja rješenja tuženog

br.954-67/2004 od 2.02.2005.godine

Obrazloženje

Rješenjem Uprave za nekretnine br. 954-105-930/1-03 od 27. 10. 2004. godine,

dozvoljen je upis promjene podataka u L.N. br. 380 K.O. Bijelo Polje i to
tako što se iz istog briše kat.parcela br. 792/3 po kulturi voćnjak I - klase,
površine 81 ar I 10 m2, te ista upisuje u l.n. 656 K.O. Bijelo Polje i to kao
državna svojina sa pravom korišćenja Elektroprivrede Crne Gore.

Protiv ovog rješenja, tužilac je izjavio žalbu, ali je ista odbijena kao
neosnovana rješenjem tuženog kao drugostepenog organa, br. 954-67/2004
od 2. 02. 2005. godine.

Protiv ovog rješenja, kao konačnog, tužilac blagovremeno podnosi.

14
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

TUŽBU

zbog pogrešne primjene

materijalnog prava

U postupku donošenja osporenog rješenja, tuženi je, na štetu tužioca,

povrijedio zakon, a koja povreda se ogleda u sljedećem:

Tuženi je pogrešno primijenio odredbu člana 81. Zakona o državnom

premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima, kada je zaključio
da dokazi, pribavljeni u ovom upravnom postupku, predstavljaju valjan
osnov za upis prava korišćenja na predmetnoj nepokretnosti.
Naime, shodno članu 81. tačka 4. pomenutog zakona, upis prava se vrši
po osnovu isprave o pravnom poslu, sačinjene u skladu sa zakonom.
Medjutim, u konkretnom slučaju, tuženi, kao osnov za upis, nije imao
takvu ispravu. Ovo imajući u vidu da je ugovor Ov.br. 2851/03 od 2. 12.
2003. godine, očigledno suprotan prinudnim propisima - odredbi člana 6.
Zakona o imovini RCG, na osnovu koje nesumnjivo proizilazi da preduzeće
Š.D, kao korisnik predmetne nepokretnosti koja je državna svojina, nije
imao ovlašćenje da raspolaže ovom imovinom, u smislu prenosa prava
korišćenja na drugog korisnika, a bez saglasnosti vlasnika koji shodno
pomenutom zakonu, raspolaže državnom imovinom.

Pošto je, po nalaženju tužioca, donošenjem pobijanog rješenja povrijeđen

zakon na njegovu štetu, tužilac, preko svog zakonskog zastupnika,

PREDLAŽE

Da Upravni sud, rješenje tuženog br. 954-67/2004 od 2.02.2005. godine,

poništi.

TUŽILAC

M.M.

2.3.2. Prethodni postupak – ispitivanje tužbe

Nakon prijema tužbe i njenog zavođenja (uvodjenje u upisnik pod određenim

brojem) u pisarnici Suda formira se predmet koji se dostavlja sudiji.

U ovom prethodnom postupku, sudija provjerava da li je tužba potpuna, razu-

mljiva i blagovremena, to nazivamo – ispitivanje tužbe.
Ukoliko je tužba nepotpuna ili nerazumljiva, tužiocu će se uputiti dopis ko-
jim se obavještava da u odredjenom roku treba da otkloni nedostatke, tj.u kom

15
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

pravcu treba da uredi tužbu. Ako tužilac u ostavljenom roku ne postupi po tra-
ženju Suda, tužba će se rješenjem odbaciti.
Ovdje dajemo primjerak neuredne tužbe i sadržinu dopisa kojim se Sud obra-
ća tužiocu.

Marković Marko
Prčanj 171 a
85335 Prčanj

UPRAVNOM SUDU REPUBLIKE CRNE GORE

PODGORICA

Predmet: TUŽBA protiv REPUBLIKE CRNE GORE a u vezi sa oduzimanjem

vlasništva - korisništva na česticama zem.br.1379 i 1379 z.U.166 K.O.Prčanj i
uknjižbe Republike Crne Gore na iste sada kat.parcela 320 List nepokretnosti
726 novi premjer.

Ovim podnosim tužbeni zahtjev protiv RCG kao titulara na kat.parceli 320
List nepokretnosti 726 novi premjer za dio čestica zemlje 1378 i 1379 stari
premjer za koju površinu su obuhvaćene u parceli 320 novi premjer.

Naime čest.zemlje 1378 i 1379 stari premjer kupio sam od pok.P.J. zajedno
sa čest.kuće kat.br.350 dokaz kupoprodajni ugovori i izjave njegove
nasljednice M. P. Te dvije čestice zemlje su u stvari dvorište moje stambene
zgrade, a presiječe ih put. Na iste sam prilikom kupovine platio i porez
na kupoprodaju nekretnina, prilozi 1-7.

Prilikom formiranja novog katastra dao sam primjedbu da me upišu

kao vlasnika odnosno korisnika na pomenutim čest.zemlje, ali isto nije
sprovedeno,ne znam zašto ali dosta takvih slučajeva je upisano na prijašnje
vlasnike prilikom sređivanja novog katastra, prilozi 8 do 11.

Uložen je zahtjev za preuknjižbu kod Direkcije za nekretnine, koji je

Rješenjem odbijen, a žalbu na rješenje podnijetu Direkciji za nekretnine
su isto Rješenjem odbiti. Prilozi od 12 do 17.

Molim naslov da razmotri moju tužbu i ukine žalbeno i ožalbeno Rješenje

donesete Rješenje da sam vlasnik odnosno korisnik dijela katastarske
parcele 320 List nepokretnosti 726 za dio čest.zem.1378 i 1379 po starom
premjeru.

S poštovanjem.
_________________
M.M

16
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

U.br. 79/2005
Podgorica, 29.05.2006. godine

MARKO MARKOVIĆ

KOTOR
Prčanj br. 171

Dana 20.01.2005. godine, podnijeli ste ovom sudu tužbu radi pokretanja
upravnog spora protiv Republike Crne Gore, ne naznačivši pritom broj
rješenja čiji poništaj tražite.

Podnijeta tužba je nepotpuna i neuredna, pa se shodno čl. 21. st. 1. Zakona

o upravnom sporu pozivate da istu uredite u roku od 10 dana od dana
prijema ovog dopisa.

Prema članu 7. Zakona o upravnom sporu, upravni spor se može pokrenuti

protiv upravnog ili drugog akta koji je donijet u drugom stepenu, a protiv
prvostepenog upravnog ili drugog akta samo ako protiv istog nije dozvoljena
žalba i u slučaju kad nadležni organ o zahtjevu, odnosno žalbi stranke
nije donio odgovarajući upravni ili drugi akt, pod uslovima predvidjenim
članom 18. navedenog zakona, a tuženi u upravnom sporu je organ čiji
se akt osporava - član 10. istog zakona.Potrebno je da u smislu naprijed
citiranih odredbi u roku od 10 dana od dana prijema ovog dopisa uredite
tužbu, tako što ćete označiti organ koji je donio rješenje u drugom stepenu
po vašoj žalbi kao i broj tog rješenja.

Ukoliko u ostavljenom roku ne postupite po traženju Suda Vaša tužba će

biti odbačena kao neuredna - član 21. stav 2. Zakona o upravnom sporu.

SUDIJA

Kada sudija prilikom ispitivanja tužbe ustanovi da je tužba neblagovremena,
tj.da je podnijeta po isteku već spomenutog roka od 30 dana, takvu tužbu će,
takođe, odbaciti rješenjem.

Ovdje dajemo primjerak rješenja kojim se tužba odbacuje zbog neblagovreme-
nosti.

17
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

RJEŠENJE

Tužba se odbacuje.

Obrazloženje

Odlukom Predsjednika Opštine dodijeljeno je na osnovu neposredne

pogodbe D.J. iz Berana, gradsko gradjevinsko zemljište za izgradnju
porodične stambene zgrade u površini od 405 m2 tj. gradjevinska parcela
br. 35 bloka 36 Detaljnog urbanističkog plana “ Park i Novo Naselje”,
koja se nalazi na dijelu kat. parcele br. 2495 upisane u list nepokretnosti
br. 333 KO.

Tužilac osporava zakonitost Odluke zbog povreda pravila postupka i

pogrešne primjene materijalnog prava ističući da mu ta odluka nikada
nije dostavljena. Predlaže da se osporena Odluka poništi.

U odgovoru na tužbu tuženi je predložio da se tužba odbije kao neblago­

vremena.

Tužba je neblagovremena.

Članom 22. stav 1. Zakona o upravnom sporu propisano je da se tužba

ponosi u toku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranki
koja je podnosi, dok je članom 49. Zakona o opštem upravnom postupku
odredjeno da je stranka lice po čijem je zahtjevu pokretnut postupak ili
protiv koga se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih
interesa ima pravo da učestvuje u postupku.

Predmetni postupak vodjen je po zahtjevu D.J., kojoj je osporena Odluka
dostavljena 28.03.2002. godine, kada je ista i stupila na snagu. Tužilac nije
učestvovao u postupku i njemu rok za podnošenje tužbe počinje teći od
dana uručenja odluke stranci koja je učestvovala u postupku - 28.03.2002.
godine, a tužbu je podnio 23.03.2004. godine, pa je rok za podnošenje tužbe
iz člana 22. stav 1. Zakona o upravnom sporu, istekao, te je tužbu valjalo
odbaciti kao neblagovremenu.

Sa iznijetih razloga, a na osnovu člana 22. stav 1. Zakona o upravnom
sporu, odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

Podgorica, 29.09.2005. godine

Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA

18
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

U ovoj fazi postupka Sud može odbaciti tužbu i u sljedećim slučajevima:

- ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt,

- ako je očigledno da se osporenim aktom ne dira u prava tužioca ili njegov
na zakonu zasnovani interes,
- ako se protiv upravnog akta koji se tužbom osporava mogla izjaviti žalba,
a nije izjavljena,
- ako već postoji pravosnažna odluka donesena u upravnom ili drugom sporu
u istoj stvari.

2.3.3. Dostavljanje tužbe na odgovor

Ukoliko tužba ne sadrži nedostatke ili su nedostaci, na gore opisani način

otklonjeni i ako Sud tužbu ne odbaci, iz već navedenih razloga, Sud može dalje
da postupa po tužbi.

Ovo podrazumijeva da sudija, kojem je predmet dodijeljen u rad, upućuje tuž-

bu tuženom organu i zainteresovanim licima, ako ih ima, sa propratnim ak-
tom kojim se traži odgovor na tužbu, a od tuženog organa i dostavljanje spi-
sa iz upravnog postupka koji se odnose na predmetni spor. U propratnom ak-
tu određuje se rok u kome je potrebno da se ove radnje obave. Taj rok ne mo-
že biti kraći od 8 dana niti duži od 30 dana.

Akti kojima se traži odgovor na tužbu i dostavljanje spisa izgledaju ovako:

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

U.br. 429/2006
Podgorica, dana 26.06.2006. godine

MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA

PODGORICA

U upravnom sporu tužioca M.M.,iz Bijelog Polja, protiv tog organa, kao
tuženog, radi poništaja rješenja broj: 0203-01-14-64 od 28.02.2006.godine,
na osnovu čl. 27. Zakona o upravnom sporu, dostavlja vam se tužba da
na istu odgovorite u roku od 30 dana.

Zajedno sa odgovorom na tužbu dužni ste ovom sudu, u označenom roku,

dostaviti i sve spise predmeta koji se odnose na ovaj spor, kao i dokaz o
uručenju osporenog rješenja tužiocu.

SUDIJA

19
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

U.br.292/2006
Podgorica, dana 16.06.2006.godine

HTP “BUDVANSKA RIVIJERA” AD

BUDVA

Pred ovim sudom u toku je postupak po tužbi M.M., iz Budve, protiv

rješenja tuženog Ministarstva finansija - Podgorica broj 07-27 od 20.12.
2005.godine.

U smislu člana 27. Zakona o upravnom sporu, kao zainteresovanom licu,

dostavljamo vam primjerak tužbe, da se izjasnite o njenim navodima.

Odgovor na tužbu treba da dostavite u roku od 8 dana.

SUDIJA

Kada Sud dobije odgovor na tužbu i spise iz upravnog postupka, predmet je

kompletiran i sudija može pristupiti njegovom razmatranju i pripremanju za
vijećanje, tj.odlučivanje po tužbi.

2.4. Odlučivanje po tužbi

Po tužbi u upravnom sporu može se odlučivati u nejavnoj sjednici i na usmenoj

raspravi. Sud je dužan sprovesti usmenu raspravu kad god to jedna od stranaka
zahtijeva, a može je sprovesti i po sopstvenoj ocjeni.

Odluke se uvijek donose u vijeću sastavljenom od troje sudija profesionalaca

– sudsko vijeće.

2.4.1. Nejavna sjednica

U najvećem broju slučajeva Sud odlučuje u nejavnoj sjednici vijeća.

Moglo bi se reći da je ovo njegov uobičajeni način rada.

Na nejavnoj sjednici odluke se donose na sljedeći način: prvo sudija izvjestilac,

to je uvijek sudija kojem je dodijeljen u rad konkretni predmet, izlaže stanje u
predmetu, tj.upoznaje članove sudskog vijeća sa sadržinom predmeta, ne iznoseći
svoje mišljenje, zatim se zajednički raspravljaju sva pitanja bitna za donošenje
odluke. Nakon što se na taj način rasprave navodi tužbe pristupa se glasanju.
Odluka se donosi većinom glasova.

20
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

Na sjednici se vodi knjiga vijećanja u koju se upisuju svi predmeti u kojima je

donesena odluka, sa datumom vijećanja i naznakom kako je odlučeno. U svakom
predmetu posebno se sačinjava zapisnik o vijećanju i glasanju.

2.4.2. Usmena rasprava

Usmena rasprava je drugi, u praksi rjeđi, način odlučivanja po tužbi u uprav-

nom sporu.

Kada je potrebno održati usmenu raspravu u nekom predmetu predsjednik vi-

jeća prethodno odredjuje dan rasprave i poziva stranke, njihove punomoćnike
i zainteresovana lica, ako ih ima.

Izostanak stranke sa rasprave, ukoliko nije opravdan, ne sprečava održavanje

rasprave.

Rasprava se održava pred tročlanim vijećem sudija, od kojih je jedan predsjed-

nik vijeća.

Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. To podrazumijeva: otvaranje raspra-

ve, utvrdjivanje koja su lica pristupila raspravi, da li su odsutna lica uredno po-
zvana, davanje riječi učesnicima rasprave, staranje da se sva sporna pitanja ra-
sprave, održavanje reda na raspravi, diktiranje sadržine izlaganja u zapisnik i
zaključivanje rasprave.

Na raspravi, riječ prvo dobija sudija izjestilac koji izlaže stanje stvari u pred-
metu o kojem se raspravlja. Nakon toga riječ dobija tužilac, a zatim tuženi i za-
interesovano lice, ako ga ima. Kada predsjednik vijeća nađe da je predmet ra-
spravljen, poziva stranke da daju konačne predloge, nakon čega se rasprava
zaključuje.

Nakon zaključenja rasprave sudije se povlače na vijećanje. Vijeće odlučuje bez

prisustva javnosti, a zatim predsjednik vijeća, pred strankama, objavljuje odlu-
ku. Stranke naknadno dobijaju pismeni otpravak odluke.

U složenijim slučajevima vijeće može odložiti donošenje odluke, ali najviše za

8 dana. Tada predsjednik vijeća saopštava strankama da će odluka biti donije-
ta naknadno, u zakonskom roku.

O usmenoj raspravi vodi se zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice. Za-
pisnik potpisuju: predsjednik vijeća, zapisničar i stranke.

Ovdje donosimo jedan primjerak zapisnika sa usmene rasprave:

21
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

ZAPISNIK O GLAVNOJ RASPRAVI

Sačinjen dana 14. 06. 2005. godine pred Upravnim sudom RCG.

Predsjednik vijeća: Tužilac: M.M.

S.S.

Članovi vijeća: Tuženi: P.P.

R.R

J.J

Zapisničar: Predmet spora:rješenje broj 03/8-454/1-04

od 22.07.2004.godine

Početo u 11,00 časova

Rasprava je javna

Konstatuje se da su na raspravu pristupili:

Za tužioca: punomoćnik R.R., advokat.

Za tuženog: punomoćnik S.V.

Za zainteresovano lice: punomoćnik S.S., advokat.

Predsjednik vijeća objavljuje predmet raspravljanja i upoznaje punomoćnike sa sastavom vijeća.

Stranke nemaju primjedbi na sastav vijeća.

Izvjestilac izlaže stanje stvari u spisima.

Punomoćnik tužioca ističe: u svemu kao u tužbi...

Punomoćnik tuženog ostaje u svemu pri pismenom odgovoru na tužbu i dodaje ....

Punomoćnik zainteresovanog lica izjavi: u svemu kao u pismenom odgovoru na tužbu.

Tok rasprave.

Za ovim stranke ističu da više nemaju šta da izjave.

Punomoćnik tužioca konačno predlaže kao u tužbi, odnosno da sud meritorno odluči u ovoj stvari,
jer su za to ispunjeni uslovi, a u protivnom da se osporeno rješenje poništi.

Punomoćnik tuženog ističe da način odluke prepušta sudu.

Punomoćnik zainteresovanog lica predlaže da se tužba odbije.

Za ovim je rasprava završena.

Završeno u 12,30 časova.

Sud će odluku u ovoj stvari donijeti u zakonskom roku.

Zapisnik je glasno pročitan i isti punomoćnici potpisuju bez primjedbi.

___________________ ____________________
___________________

Ovjeravaju

Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA-SUDIJA

22
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

2.5. Presuda

Presudom se odlučuje o suštini upravnog spora, tj. o tužbenom zahtjevu.

Presudom se tužba odbija ili usvaja.

Tužba se odbija kada Sud nađe da je osporenim upravnim aktom pravilno od-
lučeno i da je tuženi organ pravilno sproveo postupak, tj.da je akt zakonit.

Ako se tužba usvaja sud može osporeni akt poništiti, a može i sam meritorno
odlučiti.

Upravni akt se može poništiti iz sljedećih razloga:

- povrede pravila upravnog postupka;
- pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja;
- povrede materijalnog prava.

Poništavanje upravnog akta ima za posljedicu vraćanje predmeta u stanje u ko-

me se nalazio prije donošenja akta koji je poništen.

Poništavanjem upravnog akta poništavaju se i eventualne posljedice koje je taj

akt proizveo.

Upravni sud može meritorno odlučiti u sljedećim slučajevima:

- ako je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi;
- ako bi poništenje osporenog akta i ponovno vodjenje postupka pred nadležnim
organom izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi;
- ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta
očigledno da je činjenično stanje drugačije od onog koje je utvrdjeno u
upravnom postupku;
- ako je u istom sporu već poništen akt, a nadležni organ nije u potpunosti
postupio po presudi;
- ako je u istom sporu već poništen akt, a nadležni organ ne donese novi akt
u roku od 30 dana od dana poništenja ili drugom roku koji odredi sud;
- ako nadležni drugostepeni organ nije donio akt u roku na osnovu podnijete
žalbe, odnosno prvostepeni organ kada je žalba zakonom isključena.

Ovdje donosimo po jedan primjerak presude kojom se tužba odbija i presuda

kojom se tužba usvaja, zbog bitnih povreda upravnog postupka, zbog nepot-
puno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede materijalnog prava.

23
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

PRESUDU

Tužba se odbija.

Obrazloženje

Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužilje izjavljena protiv rješenja Centra

za socijalni rad, broj 01-482/04-2969 od 15.12.2004. godine, kojim je utvrđeno da
tužilja nema pravo na naknadu za njegu i pomoć drugog lica.

Tužilja osporava zakonitost rješenja tuženog zbog povrede pravila postupka,

pogrešno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
Ističe da se iz priložene medicinske dokumentacije vidi da su bolesti, tamo navedene,
dovele do toga, da tužilja ne može da se kreće i brine o sebi, te da je drugostepena
ljekarska komisija nije pregledala. Predlaže da se osporeno rješenje poništi.

U odgovoru na tužbu tuženi je predložio da se tužba odbije kao neosnovana.

Nakon razmatranja spisa predmeta, ocjene navoda tužbe i odgovora na tužbu,
sud je našao da tužba nije osnovana.

Osporeno rješenje zasniva se na nalazu, ocjeni i mišljenju drugostepene socijalno

- ljekarske komisije broj 0301-1271 od 11.12.2004. godine, koja se saglasila sa
prvostepenom komisijom da tužilja ne ispunjava uslove za njegu i pomoć drugog
lica.

Članom 36. stava 1. Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti (“Sl. list RCG”, br. 45/93
i 16/95) propisano je da pravo na naknadu za njegu i pomoć drugog lica imaju
lica umjerene, teže i teške ometanosti u mentalnom razvoju, oboljenja od autizma,
distrofije, višestruko ometena u razvoju, slijepa lica i lica sa teškim tjelesnim
smetnjama kojima je zbog prirode i težine zdravstvenog stanja neophodna njega i
pomoć drugog lica bez obzira na prihode porodice ukoliko to pravo ne ostvaruju
po drugom osnovu. Što se podrazumijeva pod teškim tjelesnim smetnjama
propisano je članom 26. a Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz socijalne
zaštite, dok je članom 36. stav 4. Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisano
da nalaz o potrebi na naknadu za njegu i pomoć drugog lica daje socijalno -
ljekarska komisija.

Nadležne socijalno - ljekarske komisije su nakon ocjene cjelokupne medicinske
dokumentacije i neposrednog pregleda tužilje od strane prvostepene ljekarske
komisije, odredjeno i jasno našle da tužilja ne boluje od bolesti iz navedenih
zakonskih odredbi. Kod takvih nalaza nadležnih komisija, koji navodima tužbe
nijesu dovedeni u sumnju, i naprijed navedenih zakonskih odredbi osnovano
su upravni organi našli da je zahtjev tužilje neosnovan.

Navodi tužbe da tužilja nije pregledana od strane drugostepene ljekarske

Sa izloženog, a na osnovu člana 37. stav 1. Zakona o upravnom sporu odlučeno
je kao u dispozitivu ove presude.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

Podgorica, 10.11.2005. godine

Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA

24
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

PRESUDU

Tužba se usvaja.

Poništava se rješenje Uprave carina 01/01 broj U/II-413/1-04 od 29.11.2004.

godine.

Obrazloženje

Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rješenja Carinarnice

broj 07/01 broj: UP/I – 1701/1-04 od 12.10.2004. godine, kojim je tužilac obavezan
da na ime manje obračunatog carinskog duga, za robu po deklaraciji za stavljanje
robe u slobodan promet J 4 broj 2300 od 05.06.2004. godine - plati iznos od
3.043,55 eura.

Tužilac u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženog zbog povrede pravila

postupka, pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne
primjene materijalnog prava. U obrazloženju tužbe u bitnom ističe da su carinski
organi bez stručnog i kompletnog laboratorijskog nalaza utvrdili da robu po
predmetnoj deklaraciji lož ulje treba svrstati u tarifnu oznaku 2710003900- da
sa laboratorijskim nalazom nikada nije upoznat i da mu u postupku nije data
mogućnost da se o istom izjasni, kao i drugim činjenicama i okolnostima na
kojima se rješenja zasnivaju. Predlaže da sud osporeno rješenje poništi.

Tuženi je u odgovoru na tužbu predložio da se tužba kao neosnovana odbije.

Tužba je osnovana.

Članom 134. stav 1. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se

poseban ispitni postupak sprovodi kada je to potrebno radi utvrdjivanja odlučnih
činjenica i okolnosti koje su od značaja za razjašnjenje upravnih stvari ili radi davanja
strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese, dok je
članom 135. stav 3. istog zakona propisano da organ ne smije donijeti rješenje prije
nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima
treba da se zasniva rješenje. Ukoliko postupi suprotno, upravni organ čini bitnu
povredu pravila postupka iz člana 226. stav 2. tačka 3. Zakona o opštem upravnom
postupku. Na tu povredu postupka drugostepeni organ pazi po službenoj dužnosti
u smislu člana 236. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku.

U postupku donošenja prvostepenog rješenja nije postupljeno po naprijed

navedenim odredbama Zakona o opštem upravnom postupku, jer prije donošenja
rješenja tužiocu nije data mogućnost da se izjasni o nalazu Carinske laboratorije
na kojem se zasnivaju rješenja upravnih organa. Ove bitne povrede postupka
tuženi nije otklonio osporenim rješenjem, čime je počinjena povreda postupka
iz člana 236. stav 3. Zakona o opštem upravnom postupku, što osporeno rješenje
čini nezakonitim.

U ponovnom postupku tuženi će otkloniti povrede na koje je ukazano ovom

presudom (član 57. ZUS-a) i donijeti novo, zakonito rješenje.
Sa iznijetih razloga, a na osnovu člana 37. stav 1. u vezi člana 33. stav 6. Zakona
o upravnom sporu, odlučeno je kao u dispozitivu ove presude.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

Podgorica,25.10.2005. godine

Zapisničar PREDSJEDNIK
VIJEĆA

25
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

PRESUDU

Tužba se usvaja.
Poništava se rješenje Direkcije javnih prihoda, broj 03/8-263/1-04 od
30.04.2004. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rješenja

Sekretarijata za finansije, privredu i razvoj br. 03/6-02-1141 od 15.03.2004.
godine, kojim je tužilac zadužen porezom na firmu za 2004. godinu u
iznosu od 120,00 €ura.

Tužilac u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženog zbog pogrešno i

nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog
prava. Ističe da tužilac ima poslovnu jedinicu u Bijelom Polju na koju plaća
porez na firmu dok se u mjestu Bistrica nalazi trafostanica koja je smještena
u zgradi Pošte, te ista služi kao zaštita za čuvanje elektronskih uredjaja koji
vezuju telefonsku mrežu za to područje. Iz naznačenog se jasno vidi da se
ne radi o poslovnoj jedinici jer na istoj nema istaknute firme niti naziva.
Predlaže da sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito.

U odgovoru na tužbu tuženi predlaže da se tužba odbije kao neosno­

vana.

Prvostepeno i drugostepeno rješenje zasnivaju se na nepotpuno i pogrešno

utvrđenom činjeničnom stanju.

Iz spisa predmeta, kao i rješenja kojim je tužilac kao poreski obveznik

zadužen porezom na firmu, ne može se utvrditi da je na predmetnom
objektu u mjestu Bistrica postoji istaknuta firma – naziv koji upućuje na
to da tužilac u istom obavlja djelatnost, a za koju bi tužilac bio dužan da
plati porez u smislu člana 2. i 3. Odluke o porezu na firmu (‘’Službeni list
RCG Opštinski propisi’’ br. 37/03).

S obzirom da se osporeno rješenje zasniva na nepotpuno utvrdjenom

činjeničnom stanju, sud je shodno članu 33. stav 6. i 37. stav 1. Zakona o
upravnom sporu odlučio, kao u dispozitivu presude.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE
Podgorica,17.11.2005. godine

Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA

26
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

PRESUDU

Tužba se usvaja.

Poništava se rješenje Ministarstva zaštitite životne sredine i uredjenja prostora -

broj 0901-627/03 od 27.11. 2003. godine.

Obrazloženje

Osporenim rješenjem, po žalbi M.M., iz Herceg Novog, poništeno je rješenje

Sekretarijata za stambeno-komunalne i inspekcijske poslove br. 43-UP/1 - 110/03
od 15.09.2003. godine kojim je usvojen zahtjev tužilaca za iseljenje M.M. iz stana
u Herceg Novom, bliže označenog u dispozitivu tog rješenja i istom naloženo
da u ostavljenom roku iseli iz predmetnog stana i isti oslobodi od lica i stvari
i preda na korišćenje tužiocima. Istovremeno je osporenim rješenjem prekinut
postupak po zahtjevu tužilaca za iseljenje M.M. iz predmetnog stana do okončanja
postupka koji se vodi kod Osnovnog suda po tužbi M.M.radi utvrđenja prava
svojine na predmetnom stanu.

Tužioci osporavaju zakonitost rješenja tuženog ističući da M.M. protivpravno

stanuje u tudjem stanu u koji je provalio i da je podnijetom tužbom kod Osnovnog
suda sračunato odugovlačio iseljenje. Predlažu da se osporeno rješenje poništi.

U odgovoru na tužbu tuženi i zainteresovano lice M.M., su predložili da se tužba

odbije kao neosnovana.

Sud je razmotrio tužbu, odgovor na istu i ostale spise predmeta pa je našao da

je tužba osnovana.

Naime, uvidom u listu nepokretnosti br. 399 i utvrdjeno je da su: M.M.i Š.Š.
upisani kao suvlasnici na 1/3 predmetnog stana. Kod te činjenice, a na osnovu
odredbe čl. 46. Zakona o etažnoj svojini tužioci imaju svojstvo lica koje ima pravni
interes da može kod organa uprave da zahtijeva iseljenje M.M. iz predmetnog
stana. Sa tih razloga, postojanje parnice o pravu svojine na predmetnom stanu
izmedju tužilaca i M.M. koji se bespravno uselio, ne predstavlja osnov za prekid
postupka iz čl. 134. Zakona o upravnom postupku, kako to neosnovano nalaze
upravni organi. Ovo sa razloga što bi prema odredbi čl. 134. Zakona o opštem
upravnom postupku bilo mjesta prekidanju postupka samo kod postojanja
takvog prethodnog pitanja bez čijeg se rješenja ne može riješiti pravna stvar
koja je u pitanju. U konkretnom slučaju nema takvog pitanja koje bi se moglo
smatrati neriješenim, a samim tim ni uslova iz navedene zakonske odredbe za
prekid postupka, jer lice čije se iseljenje zahtjevom traži uz primjenu odredbe čl.
46. Zakona o etažnoj svojini, prema stanju u spisima nema zaključen ugovor o
korišćenju predmetnog stana.

U ponovnom postupku tuženi će otkloniti propuste na koje je ukazano ovom

presudom (čl. 57. ZUS-a) i donijeti novo zakonito rješenje.

Sa iznijetih razloga, a na osnovu čl. 37. st. 1. u vezi sa čl. 33. st. 6. Zakona o
upravnom sporu, odlučeno je kao u dispozitivu ove presude.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

Podgorica, dana 29.03.2005.godine

ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA

27
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

2.6. Obaveznost presude

Sudska odluka donijeta u upravnom sporu obavezuje organ na koji se odno-

si. To konkretno znači da je organ čiji je akt poništen dužan, da bez odlaganja,
a najkasnije u roku od 30 dana, donese drugi akt. Taj organ je pri tom vezan
pravnim shvatanjem Suda, a takođe je vezan i primjedbama Suda u pogledu
samog upravnog postupka.

Odluke suda donijete u upravnom sporu izvršava organ nadležan za izvršenje

upravnog ili drugog akta.

U slučajevima kada sud rješava meritorno, a odluka glasi na obavezu države,

odluku će izvršiti sud po zakonu kojim se uredjuje izvršni postupak.

2.7. Tužba zbog „ćutanja administracije“

U praksi se dešava da drugostepeni organ ne odluči blagovremeno o žalbi stran-

ke, iako je na to obavezan. Ta situacija naziva se u upravno-pravnom žargonu
„ćutanje administracije“. Da bi se stranke zaštitile od nesavjesnog postupanja
organa koji treba da odluči o nekom njenom pravu ili obavezi, predvidjena je
mogućnost da, u slučaju kada drugostepeni organ nije u roku od 60 dana do-
nio rješenje po žalbi stranke, a ne donese ga ni u roku od 7 dana po ponovlje-
nom traženju, stranka može pokrenuti upravni spor, kao da joj je žalba odbije-
na. Mogli bismo reći da je ovo poseban oblik upravnog spora jer u njemu tužba
nije usmjerena protiv konkretnog upravnog akta, već se tužbom traži da Sud
naloži donošenje takvog akta.

Ovdje donosimo jedan primjerak presude donijete po tužbi zbog ćutanja ad-
ministracije.

28
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

PRESUDU

Tužba se usvaja.

Nalaže se Komisiji za žalbe da odluči o žalbi tužioca od 25.10.2004. godine

u roku od 15 dana od dana prijema ove presude.

O b r a z l o ž e nj e

Tužilac je u tužbi naveo da je u zakonskom roku izjavio žalbu Komisiji za

žalbe protiv rješenja Vlade 02-5322/3 od 07.10.2004. godine. Kako Komisija
nije u zakonskom roku odlučila o žalbi, to je dana 1.12.2004. godine urgirao
da se o njegovoj žalbi odluči, pa smatra da su se stekli uslovi za podnošenje
tužbe «zbog ćutanja administracije».
Tužba je osnovana.

Članom 242. ZUP-a propisano je da se rješenje po žalbi mora dostaviti

stranki najkasnije u roku od dva mjeseca od dana predaje žalbe ako
posebnim propisom nije odredjen kraći rok. Članom 112. Zakona o
državnim službenicima i namještenicima propisan je rok od 15 dana za
odlučivanje o žalbi.
S obzirom da Komisija za žalbe nije odlučila po žalbi u zakonskom roku, a
ni nakon ponovljenog traženja, to su se stekli uslovi za podnošenje tužbe
u smislu člana 18. ZUS-a.
Sa iznijetih razloga, a na osnovu člana 37. stav 4. ZUS-a , odlučeno kao u
dispozitivu presude.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

Podgorica, 27.09.2005. godine

Zapisničar, PREDSJEDNIK VIJEĆA

2.8. Odustanak od tužbe

U upravnom sporu, kao uostalom i u svim ostalim sporovima, tužilac ima mo-
gućnost da odustane od tužbe. Odustanak od tužbe ovdje je moguć do dono-
šenja odluke Suda. U tom slučaju tužilac više ne može novom tužbom ospora-
vati akt protiv koga je prvobitno podnio tužbu.

Kad tužilac odustane od tužbe Sud će donijeti rješenje kojim se postupak

obustavlja.

29
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

Ovdje dajemo primjerak takvog rješenja:

RJEŠENJE
Postupak se obustavlja
Obrazloženje

Predmetom tužbom tužioci su pokrenuli upravni spor protiv rješenja

tuženog broj 07-31 od 27. 09. 2005. godine.

Podneskom od 30.11. 2005. godine tužioci su izjavili da odustaju od tužbe

u ovoj pravnoj stvari.

Shodno navedenom, a na osnovu člana 20. Zakona o upravnom sporu

odlučeno je kao u dispozitivu rješenja.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

Podgorica, 8.12.2005.godine

Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA

2.9. Rješenje u upravnom sporu

Kao što smo već u ovom izlaganju naveli, o suštini upravnog spora, odnosno
o predmetu tužbenog zahtjeva odlučuje se presudom. Međutim, pored presu-
de u upravnom sporu, a što smo mogli vidjeti iz navedenih primjera, u odre-
đenim slučajevima, odluke se donose u formi rješenja.

Rješenjem se uvijek odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka (npr.na usme-

noj raspravi).

Rješenjem se, takodje, odlučuje i o:

- odbacivanju tužbe;
- obustavljanju postupka;
- privremenoj mjeri.

30
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

3.
PRIVREMENA
MJERA

Već smo spomenuli da je privremena mjera nova zakonska kategorija u uprav-

no-sudskoj zaštiti kod nas, koja je uvedena već pomenutim Zakonom o uprav-
nom sporu i stavljena u nadležnost Upravnog suda.

Nesumnjivo, da je zakonodavac bio motivisan obezbjeđivanjem jednog efika-

snost sredstva zaštite stranke od eventualnog nepravilnog postupanja uprav-
nih organa, budući da samo podnošenje tužbe i pokretanje upravnog spora, ne
sprečava izvršenje upravnog akta.

Donošenje privremene mjere, koju Zakon naziva - mjera za uređenje stanja do

donošenje sudske odluke, može zahtijevati tužilac, ako su ispunjeni određeni
uslovi.

Naime, da bi Sud mogao donijeti privremenu mjeru potrebno je:

- da je tužilac tražio odlaganje izvršenja odredjenog upravnog akta od organa

koji je donio akt koji osporava tužbom;
- da je njegov zahtjev odbijen i da je ta odluka konačna;
- da prijeti opasnost od velikih štetnih posljedica za tužioca, ili nenadoknadive
štete.

O zahtjevu za donošenje privremene mjere odlučuje predsjednik vijeća, dakle

sudija pojedinac, što predstavlja izuzetak koji je bio potreban zbog dvostepe-
nosti postupka.

Postupak po zahtjevu za donošenje privremene mjere je hitan, tako da rok za

odlučivanje po zahtjevu iznosi 5 dana od dana njegovog podnošenja.

Protiv odluke o privremenoj mjeri, koju donosi predsjednik vijeća, dozvoljena

je žalba sudskom vijeću Upravnog suda.

Ovdje treba reći da je dosadašnja praksa, koja obuhvata period od formiranja

Upravnog suda, a to je jedna godina i pet mjeseci, pokazala da stranke često po-
sežu za ovim pravnim sredstvom. Međutim, u većini slučajeva ti zahtjevi su bi-
li preuranjeni, što znači da prethodno nije traženo odlaganje izvršenja kod or-
gana uprave, ili neosnovani.

Ovdje dajemo po jedan primjerak rješenja kojim se zahtjev za donošenje privre-

mene mjere usvaja i kojim se zahtjev odbija.

31
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

R J E Š E NJ E

Žalba se usvaja.

Ukida se rješenje ovog suda U.br. 689/2005 od 01.08.2005. godine i odlučuje:

Donosi se privremena mjera – deblokira se žiro račun tužioca A.A. broj 530-1336-79, koji
se vodi kod Montenegro banke.

Nalaže se tuženom, da odmah po prijemu ovog rješenja, izvrši deblokadu naprijed

navedenog računa.

Ova mjera ostaje na snazi do donošenja odluke ovog suda po tužbi A.A.u Podgorici.

O b r a z l o ž e nj e

Rješenjem ovog suda U.br. 5505 od 01.08.2005. godine, odbijen je zahtjev tužioca za
donošenje privremene mjere deblokade njegovog žiro računa broj 530-1336-79, koji se
vodi kod Montenegro banke, a koji račun je blokiran rješenjem Poreske uprave br. 03-
11-6-596-05 od 28.03.2005. godine.

Protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za donošenje privremene mjere, tužilac je
izjavio blagovremenu žalbu zbog: povrede materijalnog prava i nepotpuno utvrdjenog
činjeničnog stanja. Žalioc u žalbi navodi da je blokiranjem žiro računa onemogućen rad
ove specifične zdravstvene ustanove, tj. funkcionisanje najsloženijih poslova u oblasti
vantjelesne oplodnje. Posebno ističe nove podatke i okolnosti koje nijesu bile navedene
u predlogu za donošenje privremene mjere. Predlaže, da se pobijano rješenje preinači,
tako što će biti odredjena privremena mjera deblokade njegovog žiro računa, koji se vodi
kod Montenegro banke.

Sud je razmotrio žalbu, pobijano rješenje i odgovarajuće spise predmeta, pa je našao da

je žalba osnovana.

Naime, član 14. Zakona o upravnom sporu, kao uslove za izdavanje privremene mjere,
propisuje sprečavanje velikih štetnih posljedica za tužioca, odnosno ako bi se osporenim
aktom prouzrokovala nenadoknadiva šteta tužiocu.

Cijeneći da je zdravstvena djelatnost, kojom se bavi tužilac specifične prirode, a posebno

razloge žalbe koji se odnose na nemogućnost održavanja procesa rada u situaciji kada je
žiro račun blokiran, pritom imajući u vidu da je u pitanju održavanje živog genetskog
materijala tj. ljudskih embriona, sud je našao da bi daljom blokadom žiro računa za
tužioca nastupile velike štetne posljedice.

S obzirom na to sud smatra da su, u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi iz člana 14. stav
1. Zakona o upravnom sporu, pa je žalbu tužioca prihvatio i pobijano rješenje ukinuo.

Iz navedenih razloga, sud je usvojio predlog tužioca za donošenje privremene mjere
deblokade njegovog žiro računa br. 530-1336-79, koji se vodi kod Montenegro banke koji
račun je blokiran rješenjem Poreske uprave br. 03/11-6-596-05 od 28.03.2005.godine i
naložio Centralnoj banci Crne Gore, da odmah po prijemu ovog rješenja, izvrši deblokadu
žiro računa tužioca. Privremena mjera ostaće na snazi do donošenja odluke ovog suda
po tužbi.
Sa izloženog, a na osnovu člana 14. stav 4. Zakona o upravnom sporu, riješeno je kao u
dispozitivu.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

Podgorica, 09.08.2005. godine

Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA

32
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

R J E Š E NJ E

Zahtjev za donošenje privremene mjere se odbija.

O b r a z l o ž e nj e

Rješenjem ovog suda U.br. 29/2004 od 08.04.2005.godine usvojena je

žalba tužioca i ukinuto rješenje ovog suda U. br. 29/2004 od 30.03.2005.
godine, kojim je odbačen zahtjev tužioca za donošenje privremene
mjere. Istovremeno je ukidnim rješenjem predmet vraćen na ponovno
odlučivanje.

Postupajući po ukidnom rješenju u ponovnom postupku, sud je nakon ocjene

zahtjeva za donošenje privremene mjere našao da je isti neosnovan.

Članom. 14. st. 1. Zakona o upravnom sporu propisano je da tužilac od

suda može zahtijevati donošenje privremene mjere za uredjenje stanja
do donošenja sudske odluke, ako se mjerom iz čl. 13. st. 2. ovog zakona
ne mogu spriječiti velike štetne posljedice za tužioca, ili bi osporeni akt
prouzrokovao nenadoknadivu štetu.

Shodno citiranoj zakonskoj odredbi obaveza tužioca je da u zahtjevu za

donošenje privremene mjere predloži kako da se uredi stanje do donošenja
sudske odluke. Uz to u zahtjevu za odredjivanje privremene mjere za
uredjenje stanja do donošenja sudske odluke tužilac mora obrazložiti
kakvu nenadoknadivu štetu bi prouzrokovalo izvršenje osporenog akta,
to jest učiniti vjerovatnim opravdanost donošenja privremene mjere, a što
tužilac u konkretnom slučaju nije učinio.

Sa iznijetih razloga, a na osnovu čl. 14. st. 1. Zakona o upravnom sporu,

odlučeno je kao u dispozitivu rješenja.

UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE

Podgorica, 19.04.2005. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA

33
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

4. TROŠKOVI
U UPRAVNOM
SPORU

Troškovi u upravnom sporu, generalno gledajući, nijesu veliki.

Obavezni troškovi odnose se na taksu za tužbu, koja iznosi 10 eura i koju pla-
ća tužilac. Dokaz o uplaćenoj taksi podnosi se uz tužbu. Pored takse na tužbu
plaća se i taksa na odluku Suda koja iznosi 20 eura.

Državni organi i organi lokalne samouprave oslobodjeni su od plaćanja takse.

Kada su u pitanju troškovi upravnog spora, tužilac ima mogućnost da podne-

se predlog za oslobadjanje od plaćanja takse ako bi mu zbog toga bila znatno
umanjena sredstva iz kojih se izdržava on i članovi njegove porodice. O ovom
predlogu Sud odlučuje rješenjem na koje nije dozvoljena žalba.

Ova situacija u praksi je vrlo rijetka.

Što se tiče drugih troškova koji mogu nastati u upravnom sporu, tu postoje dvi-
je situacije, i to:
- kada Sud odlučuje u nejavnoj sjednici vijeća;
- kada Sud odlučuje na usmenoj raspravi.

U prvom slučaju, tj.kada je u pitanju nejavna sjednica vijeća, svaka stranka sno-
si svoje troškove.

Ako pak Sud odlučuje na usmenoj raspravi, troškovi se odredjuju shodno Za-
konu o parničnom postupku. To konkretno znači da svaka stranka prethodno
sama snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama, a da je stranka ko-
ja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove.

Ako stranka predloži izvodjenje dokaza putem vještačenja, sud će rješenjem

kojim se odmjeravaju troškovi naložiti stranci da plati odredjeni iznos vješta-
ku, u roku od 8 dana.

U svakom slučaju, naknada troškova u upravnom sporu ne određuje se po služ-

benoj dužnosti, već na zahtjev stranke.

34
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

5. VANREDNI
PRAVNI
LJEKOVI

U upravnom sporu, kao i u drugim sudskim postupcima, postoje vanredni prav-

ni ljekovi, kao mogućnost provjere valjanosti odluka Upravnog suda i kao kraj-
nje sredstvo pravne zaštite stranaka koje su učestvovale u sporu.
Ovdje treba pomenuti da vanredni pravni ljekovi ne odlažu dejstvo presude
Upravnog suda i o njima se ne daje pravna pouka.

Tako se protiv pravosnažnih odluka Upravnog suda mogu koristiti dva van-
redna pravna lijeka, i to:
-zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke,
-zahtjev za ponavljanje postupka.

5.1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke

Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke može podnijeti stranka ko-

ja je učestvovala u upravnom sporu, kao i državni tužilac. Ovaj zahtjev se pod-
nosi Vrhovnom sudu RCG, u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti odlu-
ke Upravnog suda.

Zahtjev se može podnijeti zbog povrede materijalnog prava i povrede pravila

postupka u upravnom sporu koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. Da-
kle, u postupku vanrednog preispitivanja odluke, ne može se raspravljati o či-
njeničnom stanju.

Ukoliko uvaži zahtjev, Vrhovni sud može odluku Upravnog suda ukinuti ili
preinačiti.

U slučaju kada je samo jedna stranka podnijela ovaj zahtjev, odluka se ne može
promijeniti na njenu štetu.

5.2. Zahtjev za ponavljanje postupka

Ovaj zahtjev stranka može podnijeti iz sljedećih razloga:

-ako sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove
dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice,
odnosno dokazi bili izneseni ili upotrebljeni u ranijem sudskom postupku;
-ako je do odluke suda došlo usljed krivičnog djela sudije ili zaposlenog u su-
du ili je odluka izdejstvovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćni-
ka stranke, njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomoćnika,
a takva radnja predstavlja krivično djelo;

35
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

-ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stva-

ri, a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnažnom sudskom odlukom;
-ako je isprava na kojoj se zasniva odluka lažna ili lažno preinačena ili je svje-
dok, vještak ili stranka, prilikom saslušanja pred sudom, dala lažni iskaz, a od-
luka Suda se zasniva na tom iskazu;
-ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju odluku donesenu
u istom upravnom sporu;
-ako zainteresovanom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom
sporu.
Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana, od dana kada je stranka saznala za ra-
zlog koji može dovesti do ponavljanja. O zahtjevu odlučuje Upravni sud, u vi-
jeću od pet sudija.
Ukoliko Sud dozvoli ponavljanje postupka, staviće van snage raniju odluku i
istovremeno riješiti i o glavnoj stvari.

U dosadašnjoj praksi Upravnog suda vrlo je mali broj podnijetih vanrednih

pravnih ljekova.

36
Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Uprava za kadrove

6. KONTROLNA
PITANJA

1. Kako bi ste definisali upravni akt?

2.U čemu je razlika izmedju upravnog akta i drugog pojedinačnog akta?
3. Šta podrazumijevamo pod pojmom zakonitost?
4. U kom postupku se vrši ova kontrola?
5.Kako bi ste objasnili upravni spor?
6. Iz kojih razloga se može pobijati upravni akt?
7. Ko sve može biti stranka u upravnom sporu?
8. Kojim aktom se pokreće upravni spor?
9. K akva je razlika između nejavne sjednice sudskog vijeća i usmene
rasprave?
10. U kojim slučajevima će Sud održati usmenu raspravu?
11. Kakva može biti odluka Upravnog suda po tužbi?
12. Kakvo dejstvo ima presuda kojom se poništava upravni akt?
13. Kada Upravni sud odlučuje presudom?
14.Koji organ vrši sudsku kontrolu zakonitosti upravnih akata?
15.U kojim slučajevima se odlučuje rješenjem?
16. Da li su presude Upravnog suda obavezne?
17. Šta je to tužba zbog „ćutanja administracije“?
18. Da li tužilac može odustati od tužbe?
19. Šta je to privremena mjera?
20. Kada tužilac može tražiti donošenje privremene mjere?
21. Koji su neophodni troškovi u upravnom sporu?
22. Koji su vanredni pravni ljekovi u upravnom sporu?

37
 Uprava za kadrove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

LITERATURA:

Zakon o upravnom sporu (Sl. list Republike Crne Gore, br. 60/03)

38