P. 1
Upravni spor

Upravni spor

|Views: 650|Likes:
Published by tenema

More info:

Published by: tenema on Sep 01, 2010
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/31/2012

pdf

text

original

Republika Crna Gora VLADA REPUBLIKE CRNE GORE UPRAVA ZA KADROVE

SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA - UPRAVNI SPOR –
priručnik

Podgorica, oktobar 2006.

UpRava za kadRove

Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA Izdavač: Urednik: Članovi uredničkog odbora: Autor(i): Tehnička obrada: Priprema: Štampa: Tiraž: Uprava za kadrove mr Borivoj Kos Svetlana Vuković, Jadranka Đurković, mr Jadranka Vojinović Stanka Vučinić, Ljubinka Popović-Kustudić, Biserka Bukvić Žana Novaković Studio “Mouse” - Podgorica Montkarton - Podgorica 500 primjeraka

CIP - Каталогизација у публикацији Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње 347.919:35.077.3(035) ВУЧИНИЋ, Станка Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata - upravni spor : priručnik / [autori Stanka Vučinić, Ljubinka Popović-Kustudić, Biserka Bukvić]. - Podgorica : Uprava za kadrove, 2006 (Podgorica : Montcarton). - 38 str. ; 30 cm Na vrhu nasl. str. : Republika Crna Gora, Vlada Republike Crne Gore. - Podatak o autorima preuzet iz impresuma. - Tiraž 500. ISBN 86-907243-6-2 а) Судска контрола - Управни спор - Приручници COBISS.CG-ID 10858512

Štampanje ove publikacije stručno i finansijski je podržao projekat „Jačanje kapaciteta za upravljanje kadrovima i evropske integracije –PARiM CB“, koji finansira EU, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju. 

Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

UpRava za kadRove

SADRŽAJ
1. Uvod ..................................................................................................................7 1.1. Upravni akt ..................................................................................................9 1.2. Pojedinačni akt ............................................................................................9 1.3. Zakonitost ....................................................................................................9 1.4. Kontrola zakonitosti .................................................................................10 2. UPRAVNI SPOR ..............................................................................................99 2.1. Stranke u upravnom sporu ......................................................................1 2.2. Punomoćnici i zastupnici stranaka .........................................................1 2.3. Pokretanje upravnog spora .....................................................................1 2.3.1. Tužba .................................................................................................1 2.3.2. Prethodni postupak – ispitivanje tužbe ........................................15 2.3.3. Dostavljanje tužbe na odgovor ......................................................19 2.4. Odlučivanje po tužbi ................................................................................20 2.4.1. Nejavna sjednica ..............................................................................20 2.4.2. Usmena rasprava .............................................................................1 2.5. Presuda ....................................................................................................... 2.6. Obaveznost presude .................................................................................28 2.7. Tužba zbog „ćutanja administracije“ .....................................................28 2.8. Odustanak od tužbe .................................................................................9 2.9. Rješenje u upravnom sporu .....................................................................30 3. PRIVREMENA MJERA ...................................................................................1 4. TROŠKOVI U UPRAVNOM SPORU ............................................................4 5. VANREDNI PRAVNI LJEKOVI ....................................................................35 5.1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke .............................35 5.2. Zahtjev za ponavljanje postupka ............................................................35 6. KONTROLNA PITANJA ................................................................................7 LITeRaTURA: ........................................................................................................38 

UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 4 .

UPRAVNI SPOR – 5 .Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA .

UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 6 .

samu po sebi. ne baš inspirativnu materiju. januara 2005.u svim upravnim oblastima. od formiranja Upravnog suda. uveden je u sistem sudske vlasti prvi put Zakonom o sudovima (objavljen u “Sl. Upravni sud je ustanovljen. budući da je nizom novijih zakona propisana ova mogućnost (kao npr. S tim u vezi. koliko je to u okviru ovog seminara moguće. godine. da bi im poslužilo kao osnov za njihov budući rad i usavršavanje. koji je stupio na snagu 21. Vrhovni sud u upravnim stvarima odlučuje samo o zahtjevu za vanredno preispitivanje odluke Upravnog suda. Upravnog suda je veoma široka. ovog zakona. - o vanrednim pravnim ljekovima protiv pravnosnažnih rješenja u prekršajnom postupku Kao što se iz ove zakonske formulacije može zaključiti nadležnost. Zakon o državnim službenicima i namještenicima). i to ne samo kroz teorijsko razmatranje. Zakon o slobodnom pristupu informacijama. približimo ovu. Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju. odlučivanje u upravnom sporu bilo u nadležnosti Vrhovnog suda Republike Crne Gore. Time je uspostavljena jedna specijalizovana sudska instanca koja treba da garantuje pravnu sigurnost i izvjesnost zakonitog odlučivanja u upravnim stvarima. odnosno počeo sa radom 1. UVOD Pripremajući ovaj materijal željeli smo da našim kolegama. Prema odredbama člana 24. Međutim. 7 .godine. reći ćemo ukratko nešto o položaju Upravnog suda u našem sudskom sistemu. kao i zakonitosti drugih pojedinačnih akata kada je to zakonom određeno. listu RCG”.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 1. moglo bi se reći da u našem zakonodavnom sistemu postoji intencija proširivanja oblasti u kojima se može voditi upravni spor. koji po prvi put počinju da rade u državnim organima. Upravni sud odlučuje: - u upravnom sporu o zakonitosti upravnih akata. o čemu ćemo govoriti u odjeljku o vanrednim pravnim ljekovima. 5/02). Nadležnost Upravnog suda propisana je Zakonom o sudovima. tj. Ovdje bi smo još spomenuli da je do formiranja Upravnog suda. marta 2002. br. budući da se ona ustvari opredjeljuje posebnim zakonima u svim slučajevima kada je nekim zakonom propisana mogućnost vođenja upravnog spora. Upravni sud Republike Crne Gore. već i kroz praktične primjere i naše iskustvo stečeno u ovom poslu. Prije nego što pređemo na razmatranje same teme.

postupak u kojem se provjerava zakonitost upravnog akta. Kada govorimo o sudskoj kontroli zakonitosti upravnih akata. prava iz radnog odnosa državnih službenika.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Što se tiče postupka izbora sudija Upravnog suda. pojam zakonitosti. Sa tog aspekta. organa u kojima je ona oličena. 8 . tj. budući da se upravnim aktima najdirektnije odlučuje o pravima i obavezama gradjana. Sudije Upravnog suda bira Skupština Republike Crne Gore na predlog Sudskog savjeta. Naime. kao što su: pravo na zdravstvenu zaštitu. izložićemo je podijeljenu u više manjih cjelina. moglo bi se reći o njihovim životnim pitanjima. Sudija se bira na tu dužnost bez ograničenja mandata. veoma je važno da se kroz upravni spor zaštite prava stranaka. procjenjuje dostignuti stepen zaštite ljudskih prava. Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve. potrebno je spomenuti i njegov značaj u sistemu zaštite ljudskih prava. pravo na penziju. Ovim materijalom pokušaćemo da pružimo osnovne informacije o načinu sudske kontrole zakonitosti upravnih akata.. kao najrasprostranjenijeg vida odlučivanja o pravima i obavezama građana. on je propisan Zakonom o sudovima i isti je kao i za sudije drugih sudova u Republici. pravo na povraćaj imovine. tj. a zbog njene kompleksnosti. drugog pojedinačnog akta. odnosno fizičkih i pravnih lica. jer se upravo kroz odnos države. kontrolu zakonitosti. odnosno sam upravni spor. a počećemo sa objašnjenjem pojedinih termina u njihovom pravnom značenju. Da bismo lakše razjasnili sadržinu naše teme. eksproprijaciju itd. organe koji vrše tu kontrolu. sa svim njegovim elementima. kao i vrste odluka koje se donose u ovom postupku. pravo na gradnju. to je gotovo neminovno da u upravnom postupku dođe i do povrede nekog prava građanina. ali podliježe disciplinskoj odgovornosti. o upravnom sporu. U tom cilju ovdje ćemo razmotriti pitanja koja se odnose na pojam upravnog akta.

4. odluka o zabrani raspolaganja akcijama itd. zaključak o odbacivanju zahtjeva ili odbacivanju žalbe. tj.5. zaključka ili odluke. Prema tome. organ lokalne samouprave. da bi se određeni akt mogao svrstati pod pojam „upravnog akta“. Pojedinačni akt zakon o upravnom sporu.da pravilno vode upravni postupak. Forma i sadržina upravnih akata obrađena je u materijalu koji ima za predmet razmatranja opšti upravni postupak. ali da pri tome pravilno primjenjuju i propise koji se odnose na njihovo postupanje. prema zakonskoj definiciji (Zakon o upravnom sporu („Sl. - da je akt donijet u nekoj upravnoj stvari. npr. - da se rješavanje odnosi na određeno fizičko ili pravno lice. pa ih ovdje ne prikazujemo. može biti donijet u formi: rješenja. 1. pa prema tome i upravnog postupka.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 1. koristi i termin drugi pojedinačni akt. zaključak o izuzeću službenog lica. - da se odnosi na drugu pravnu stvar. Upravni akt Upravni akt. Upravni akt. 1. kao i ustanova i drugo pravno lice u vršenju javnih ovlašćenja odlučuje u upravnim stvarima o pravima. 9 .list RCG“. To konkretno znači da su organi uprave dužni da pravilno primjenjuju materijalno - pravne propise na određene odnose. obavezama ili pravnim interesima fizičkog ili pravnog lica. zaključak o prekidu postupka. Zakonitost Zakonitost je jedno od osnovnih načela svih postupaka u našem pravnom sistemu. ustanova ili drugo pravno lice u vršenju javnih ovlašćenja. i tačka 3. rješenje o utvrdjivanju poreza.1. jeste: - da nije donijet u vršenju javnih ovlašćenja. organ lokalne samouprave. poglavlje III tačka 3. Prema tome. - da se njime rješava o nekom konkretnom pravu. zavisno od toga ko ga donosi i o čemu se njime odlučuje. koji definiše kao akt kojim organ ili ustanova i pravno lice odlučuje o pravima. obavezi ili pravnom interesu.. br.2. pored termina upravni akt. rješenje o uknjižbi prava na nepokretnosti. rješenje o carinskom dugu. obavezama ili pravnim interesima pravnog ili fizičkog lica u drugim pravnim stvarima. 60/03). potrebno je: - da je donosilac akta državni organ.3. je akt kojim državni organ. karakteristika drugog pojedinačnog akta (kojom se takodje pruža sudska zaštita u upravnom sporu).

4. Na ovaj način obezbjeđuje se sudska zaštita od mogućeg nezakonitog odlučivanja državnih organa i organa lokalne samouprave. Kontrola zakonitosti Iz prethodne definicije pojma zakonitosti.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 1. Kontrola zakonitosti upravnih akata vrši se u posebnom postupku koji se zove – upravni spor. Zato će se u postupku kontrole obavezno ispitati da li je upravni postupak sproveden u skladu sa zakonom i da li je pravilno primijenjen materijalni propis. ukoliko se njima odlučuje o pravima. Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata u Crnoj Gori. spada u nadležnost Upravnog suda Republike Crne Gore. 10 . obavezama ili pravnim interesima fizičkog ili pravnog lica i kada je to određeno posebnim zakonom. proizilazi i sadržina onog što kontrola zakonitosti treba da obuhvati. Pored toga u upravnom sporu vrši se i kontrola odredjenih pojedinačnih akata koji nijesu upravni.

upravno-sudska zaštita. ne reguliše sve situacije vezane za postupak pa. Tako se odredbe Zakona o parničnom postupku shodno primjenjuju u upravnom sporu kada je u pitanju: zastupanje stranaka. Kada odlučuje o tužbenom zahtjevu Upravni sud može tužbu odbiti ili usvojiti. osim kada odlučuje o privremenoj mjeri. godine je naravno više puta mijenjan i dopunjavan. Ovo se prvenstveno odnosi na procesna pitanja koja nijesu uređena zakonom. zavisno od društvenih potreba i usavršavanja pravnog sistema. O vijećanju i glasanju vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik. a može se pokrenuti i protiv prvostepenog akta protiv koga nije dozvoljena žalba u upravnom ili drugom postupku. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. tj. 11 . Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog ili drugog akta koji je donijet u drugom stepenu. Inače. a od tada. koji je predmet našeg razmatranja. Naime. koji su unosili određena nova rješenja. toka usmene rasprave. budući da je po obimu relativno kratak zakon (ima 63 člana). prvi Zakon o upravnim sporovima (u jugoslovenskom pravnom sistemu). koji je stupio na snagu 5. spajanja postupka i troškova postupka. O ovom zakonskom rješenju biće riječi u odjeljku III ovog materijala. možemo reći da je osnovna novina koju on donosi uvođenje “privremene mjere” u upravni spor. novembra 2003. Zakon o upravnom sporu. godine. pa do 2003. nije nova pravna kategorija. donijet je još 1952. Kada je u pitanju aktuelni Zakon o upravnom sporu. odnosno zamijenjen novim zakonskim tekstovima. dostavljanje poziva za usmenu raspravu. članovi vijeća i zapisničar. a regulisan je Zakonom o upravnom sporu. zahtjevu za ponavljanje postupka.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2. godine. UPRAVNI SPOR Upravni spor predstavlja sudski postupak koji se vodi pred specijalizovanim sudom. Odluke Upravnog suda koje se donose u sudskom vijeću donose se većinom glasova članova vijeća. U upravnom sporu sud donosi odluke u sudskom vijeću sastavljenom od troje sudija profesionalaca. iz tih razloga predviđa shodnu primjenu zakona kojim se uređuje parnični postupak. kod nas. Upravnim sudom.

fizičko lice može podijeti tužbu kojom pobija rješenje zbog toga što mu nije priznato pravo na penziju ili što mu nije izdata građevinska dozvola. - zainteresovano lice (ukoliko ga ima) Tužilac u upravnom sporu jeste fizičko ili pravno lice koje smatra da mu je upravnim ili drugim aktom povrijedjeno neko pravo ili na zakonu zasnovani interes. a pravno lice zbog toga što mu je pogrešno obračunat porez. da je činjenično stanje nepotpuno ili nepravilno utvrdjeno. Tužilac u upravnom sporu može biti još i: državni organ. a to lice nazivamo – zainteresovano lice. u pitanju je „treće lice“ koje ima interes da upravni akt ostane na snazi. - tuženi. Tužilac u upravnom sporu može biti i državni tužilac.1. kada je upravnim aktom povrijedjen zakon na štetu države. Dakle. Stranke u upravnom sporu Stranke u upravnom sporu su: - tužilac. 1 . položaj stranke u upravnom sporu ima i lice kome bi poništaj osporenog upravnog akta neposredno nanio štetu.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Ako tužbu odbije sud može osporeni akt poništiti. a može i sam meritorno odlučiti. organizacija. Tuženi u upravnom sporu uvijek je organ ili ustanova koji su donijeli akt koji se tužbom osporava. naselje i grupa lica. Tako npr. odnosno pogrešno obračunata carina i sl. ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rješava u upravnom postupku. Ta prava mogu biti iz svih oblasti u kojima fizičko i pravno lice ostvaruju neku relaciju sa državnim organima. 2. U praksi se najčešće kao tužioci u upravnom sporu pojavljuju fizička i pravna lica. Pored tužioca i tuženog. pa su prema tome njegovi interesi suprotni interesima tužioca. U praksi su to najčešće državni organi. ili da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Sud će osporeni akt poništiti kada nadje da su u upravnom postupku počinjene bitne povrede pravila postupka.

1 . Pokretanje upravnog spora 2. Maloljetnike i druga poslovna nesposobna lica u postupku zastupaju njihovi zakonski zastupnici (npr.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2. odnosno pribavio sve potrebne dokaze za odluku koju je donio. a nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje. Punomoćje mora biti dato u pisanoj formi bez obzira da li je stranka fizičko ili pravno lice. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada je organ pogrešno primijenio neku odredbu materijalnog zakona ili drugog propisa.2.ministri.roditelji ili staratelji). u bitnim elementima. direktori itd. propisana je Zakonom.1.3. odnosno lica koja oni odrede. u opštem značenju. Upravni ili drugi akt može se pobijati iz razloga koji su isti u svim postupcima.). a naime: - zbog povreda pravila postupka. U dosadašnjoj praksi Upravnog suda zapaženo je da se kao najčešći razlozi za pobijanje upravnog akta navode bitne povrede postupka i nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje. Sadržina tužbe. propuštanje upravnog organa da u toku postupka izvrši neku od radnji propisanih Zakonom o opštem upravnom postupku. Punomoćnici i zastupnici stranaka Tužilac u upravnom sporu može postupati neposredno ili preko svog punomoćnika. Punomoćje se ulaže u spise predmeta.3. Državne organe i organizacije zastupaju njihovi zakonski zastupnici (npr. 2. Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji kada organ na osnovu dokaza u spisima izvede pogrešan zaključak. Povreda pravila upravnog postupka predstavlja. - zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. kada upravni organ nije izveo. Tužba Upravni spor pokreće se tužbom. - zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

UPRAVNOM SUDU TUŽILAC: M. te ista upisuje u l. Protiv ovog rješenja. 792/3 po kulturi voćnjak I - klase. Ovdje dajemo primjerak tužbe koja sadrži sve potrebne elemente. navođenje razloga. 380 K. dozvoljen je upis promjene podataka u L.Tužba se upućuje neposredno Upravnom sudu. 2004. tužilac je izjavio žalbu. ali je ista odbijena kao neosnovana rješenjem tuženog kao drugostepenog organa.u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje akta. 954-67/2004 od 2. godine. - naziv i sjedište tužioca (ako je tužilac pravno lice).02.godine O b r a z l o ž e n j e Rješenjem Uprave za nekretnine br. 656 K. zanimanje.954-67/2004 od 2.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Da bi Sud mogao da postupa po tužbi potrebno je da tužba sadrži: - ime i prezime. površine 81 ar I 10 m. Uz tužbu se mora podnijeti original ili prepis akta protiv koga se tužba podnosi. a može se predati direktno na pisarnici Suda ili poslati preporučenom poštom. TUŽENI: Uprava za nekretnine Radi poništaja rješenja tuženog br.M. - zbog čega se tužba podnosi. br.O. tj.2005. Uz tužbu se podnosi po jedan prepis tužbe i priloga za tuženi organ i za svako zainteresovano lice. Tužba se predaje u roku od 30 dana od dana kada je tužilac primio akt koji osporava. kao konačnog. Bijelo Polje i to kao državna svojina sa pravom korišćenja Elektroprivrede Crne Gore. br. - potpis tužioca.parcela br. tj. 02. - tužbeni predlog. tj. 14 . Bijelo Polje i to tako što se iz istog briše kat.O. mjesto i adresu stanovanja tužioca (ako je tužilac fizičko lice). Protiv ovog rješenja.n. 10. punomoćnika ili zakonskog zastupnika. godine. 2005.N.tužbe koju nazivamo – uredna tužba. ako takvih ima. 954-105-930/1-03 od 27. - oznaku akta protiv koga je tužba upravljena. tužilac blagovremeno podnosi.

predstavljaju valjan osnov za upis prava korišćenja na predmetnoj nepokretnosti. PREDLAŽE Da Upravni sud.u kom 15 . Medjutim. na štetu tužioca. tačka 4. Zakona o državnom premjeru. U ovom prethodnom postupku. 12.M. u konkretnom slučaju. tuženi. donošenjem pobijanog rješenja povrijeđen zakon na njegovu štetu. Ovo imajući u vidu da je ugovor Ov. po nalaženju tužioca. na osnovu koje nesumnjivo proizilazi da preduzeće Š. a bez saglasnosti vlasnika koji shodno pomenutom zakonu.br. raspolaže državnom imovinom. tuženi je.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove TUŽBU zbog pogrešne primjene materijalnog prava U postupku donošenja osporenog rješenja.3.2005. godine. u smislu prenosa prava korišćenja na drugog korisnika.2. tj. 954-67/2004 od 2. sačinjene u skladu sa zakonom. Prethodni postupak – ispitivanje tužbe Nakon prijema tužbe i njenog zavođenja (uvodjenje u upisnik pod određenim brojem) u pisarnici Suda formira se predmet koji se dostavlja sudiji. razumljiva i blagovremena.02. rješenje tuženog br. povrijedio zakon. katastru i upisima prava na nepokretnostima. shodno članu 81. 2. nije imao ovlašćenje da raspolaže ovom imovinom. pomenutog zakona. poništi. kao osnov za upis. 2003. a koja povreda se ogleda u sljedećem: Tuženi je pogrešno primijenio odredbu člana 81. preko svog zakonskog zastupnika. očigledno suprotan prinudnim propisima - odredbi člana 6. Ukoliko je tužba nepotpuna ili nerazumljiva.D. tužiocu će se uputiti dopis kojim se obavještava da u odredjenom roku treba da otkloni nedostatke. godine. 2851/03 od 2. T U Ž I L A C M. kao korisnik predmetne nepokretnosti koja je državna svojina. to nazivamo – ispitivanje tužbe. upis prava se vrši po osnovu isprave o pravnom poslu. tužilac. kada je zaključio da dokazi. sudija provjerava da li je tužba potpuna. Pošto je. Zakona o imovini RCG. nije imao takvu ispravu. Naime. pribavljeni u ovom upravnom postupku.

ali isto nije sprovedeno. Ovdje dajemo primjerak neuredne tužbe i sadržinu dopisa kojim se Sud obraća tužiocu. Molim naslov da razmotri moju tužbu i ukine žalbeno i ožalbeno Rješenje donesete Rješenje da sam vlasnik odnosno korisnik dijela katastarske parcele 320 List nepokretnosti 726 za dio čest.1379 i 1379 z.Prčanj i uknjižbe Republike Crne Gore na iste sada kat.M 16 .parceli 320 List nepokretnosti 726 novi premjer za dio čestica zemlje 1378 i 1379 stari premjer za koju površinu su obuhvaćene u parceli 320 novi premjer.kuće kat. Naime čest.br. Uložen je zahtjev za preuknjižbu kod Direkcije za nekretnine.1378 i 1379 po starom premjeru. prilozi 8 do 11. Na iste sam prilikom kupovine platio i porez na kupoprodaju nekretnina. tužba će se rješenjem odbaciti.350 dokaz kupoprodajni ugovori i izjave njegove nasljednice M.ne znam zašto ali dosta takvih slučajeva je upisano na prijašnje vlasnike prilikom sređivanja novog katastra.P. Prilozi od 12 do 17.O.166 K.zem.parcela 320 List nepokretnosti 726 novi premjer.zemlje 1378 i 1379 stari premjer kupio sam od pok.J. P. Te dvije čestice zemlje su u stvari dvorište moje stambene zgrade.br. zajedno sa čest. _________________ M. Marković Marko Prčanj 171 a 85335 Prčanj UPRAVNOM SUDU REPUBLIKE CRNE GORE podGoRICa Predmet: TUŽBA protiv REPUBLIKE CRNE GORE a u vezi sa oduzimanjem vlasništva - korisništva na česticama zem. Ovim podnosim tužbeni zahtjev protiv RCG kao titulara na kat. a žalbu na rješenje podnijetu Direkciji za nekretnine su isto Rješenjem odbiti. S poštovanjem. Ako tužilac u ostavljenom roku ne postupi po traženju Suda.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić pravcu treba da uredi tužbu. prilozi 1-7.U. a presiječe ih put. koji je Rješenjem odbijen. Prilikom formiranja novog katastra dao sam primjedbu da me upišu kao vlasnika odnosno korisnika na pomenutim čest.zemlje.

godine MARKO MARKOVIĆ koToR Prčanj br. odbaciti rješenjem. godine. a tuženi u upravnom sporu je organ čiji se akt osporava - član 10. Ovdje dajemo primjerak rješenja kojim se tužba odbacuje zbog neblagovremenosti. ne naznačivši pritom broj rješenja čiji poništaj tražite.2006.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U. tako što ćete označiti organ koji je donio rješenje u drugom stepenu po vašoj žalbi kao i broj tog rješenja.Potrebno je da u smislu naprijed citiranih odredbi u roku od 10 dana od dana prijema ovog dopisa uredite tužbu. 171 Dana 20. odnosno žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni ili drugi akt.da je podnijeta po isteku već spomenutog roka od 30 dana.01. 79/2005 Podgorica. takvu tužbu će. 17 . 1. Zakona o upravnom sporu. Zakona o upravnom sporu. Ukoliko u ostavljenom roku ne postupite po traženju Suda Vaša tužba će biti odbačena kao neuredna - član 21. istog zakona. Podnijeta tužba je nepotpuna i neuredna. 21. Prema članu 7. navedenog zakona.2005. takođe. a protiv prvostepenog upravnog ili drugog akta samo ako protiv istog nije dozvoljena žalba i u slučaju kad nadležni organ o zahtjevu. upravni spor se može pokrenuti protiv upravnog ili drugog akta koji je donijet u drugom stepenu. podnijeli ste ovom sudu tužbu radi pokretanja upravnog spora protiv Republike Crne Gore.05. pod uslovima predvidjenim članom 18. stav 2. Zakona o upravnom sporu pozivate da istu uredite u roku od 10 dana od dana prijema ovog dopisa. st. pa se shodno čl. tj.br. 29. S U D I J A Kada sudija prilikom ispitivanja tužbe ustanovi da je tužba neblagovremena.

odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja.03. kada je ista i stupila na snagu. Sa iznijetih razloga. godine. stav 1.03. godine. Tužba je neblagovremena. gradjevinska parcela br. te je tužbu valjalo odbaciti kao neblagovremenu.  ko. pa je rok za podnošenje tužbe iz člana 22. U odgovoru na tužbu tuženi je predložio da se tužba odbije kao neblagovremena. iz Berana. Zakona o upravnom sporu.. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 18 .09.2002.2002. O b r a z l o ž e n j e Odlukom Predsjednika Opštine dodijeljeno je na osnovu neposredne pogodbe D. 29.2004. godine. stav 1. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. gradsko gradjevinsko zemljište za izgradnju porodične stambene zgrade u površini od 405 m2 tj. dok je članom 49.2005. istekao. Tužilac nije učestvovao u postupku i njemu rok za podnošenje tužbe počinje teći od dana uručenja odluke stranci koja je učestvovala u postupku - 28. stav 1. Zakona o upravnom sporu propisano je da se tužba ponosi u toku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranki koja je podnosi.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić R J E Š E N J E Tužba se odbacuje. parcele br. a tužbu je podnio 23.J. Članom 22. koja se nalazi na dijelu kat. Tužilac osporava zakonitost Odluke zbog povreda pravila postupka i pogrešne primjene materijalnog prava ističući da mu ta odluka nikada nije dostavljena. 2495 upisane u list nepokretnosti br.03. Predmetni postupak vodjen je po zahtjevu D. kojoj je osporena Odluka dostavljena 28. 35 bloka 36 Detaljnog urbanističkog plana “ Park i Novo Naselje”. Zakona o upravnom sporu. Zakona o opštem upravnom postupku odredjeno da je stranka lice po čijem je zahtjevu pokretnut postupak ili protiv koga se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da učestvuje u postupku. Predlaže da se osporena Odluka poništi. a na osnovu člana 22.J.

. S U D I J A 19 . Sud može dalje da postupa po tužbi. na gore opisani način otklonjeni i ako Sud tužbu ne odbaci. iz već navedenih razloga.2006. sa propratnim aktom kojim se traži odgovor na tužbu. 429/2006 Podgorica.06. U propratnom aktu određuje se rok u kome je potrebno da se ove radnje obave. na osnovu čl. dostaviti i sve spise predmeta koji se odnose na ovaj spor. a od tuženog organa i dostavljanje spisa iz upravnog postupka koji se odnose na predmetni spor. dana 26. godine MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA podGoRICa U upravnom sporu tužioca M. ako ih ima. - ako već postoji pravosnažna odluka donesena u upravnom ili drugom sporu u istoj stvari.godine.M. kao tuženog. protiv tog organa. Taj rok ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 30 dana. kojem je predmet dodijeljen u rad.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove U ovoj fazi postupka Sud može odbaciti tužbu i u sljedećim slučajevima: - ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. - ako je očigledno da se osporenim aktom ne dira u prava tužioca ili njegov na zakonu zasnovani interes.3. 2. Dostavljanje tužbe na odgovor Ukoliko tužba ne sadrži nedostatke ili su nedostaci. dostavlja vam se tužba da na istu odgovorite u roku od 30 dana.br. - ako se protiv upravnog akta koji se tužbom osporava mogla izjaviti žalba.2006. Akti kojima se traži odgovor na tužbu i dostavljanje spisa izgledaju ovako: UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U. Zakona o upravnom sporu. Zajedno sa odgovorom na tužbu dužni ste ovom sudu. upućuje tužbu tuženom organu i zainteresovanim licima. kao i dokaz o uručenju osporenog rješenja tužiocu. radi poništaja rješenja broj: 0203-01-14-64 od 28. a nije izjavljena. 27.iz Bijelog Polja.02.3. Ovo podrazumijeva da sudija. u označenom roku.

06. izlaže stanje u predmetu. ne iznoseći svoje mišljenje. zatim se zajednički raspravljaju sva pitanja bitna za donošenje odluke. a može je sprovesti i po sopstvenoj ocjeni. dostavljamo vam primjerak tužbe. Nejavna sjednica U najvećem broju slučajeva Sud odlučuje u nejavnoj sjednici vijeća. to je uvijek sudija kojem je dodijeljen u rad konkretni predmet. Odgovor na tužbu treba da dostavite u roku od 8 dana.godine HTP “BUDVANSKA RIVIJERA” AD B U D V A Pred ovim sudom u toku je postupak po tužbi M.1. 20 .UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U. Nakon što se na taj način rasprave navodi tužbe pristupa se glasanju.12.292/2006 Podgorica. Na nejavnoj sjednici odluke se donose na sljedeći način: prvo sudija izvjestilac. protiv rješenja tuženog Ministarstva finansija - Podgorica broj 07-27 od 20.godine.4.2006.upoznaje članove sudskog vijeća sa sadržinom predmeta. iz Budve. da se izjasnite o njenim navodima. Odlučivanje po tužbi Po tužbi u upravnom sporu može se odlučivati u nejavnoj sjednici i na usmenoj raspravi. Odluka se donosi većinom glasova. tj. 2. dana 16. Sud je dužan sprovesti usmenu raspravu kad god to jedna od stranaka zahtijeva. U smislu člana 27.. 2005.br. 2. kao zainteresovanom licu. Moglo bi se reći da je ovo njegov uobičajeni način rada.4.odlučivanje po tužbi.M. Odluke se uvijek donose u vijeću sastavljenom od troje sudija profesionalaca – sudsko vijeće. S U D I J A Kada Sud dobije odgovor na tužbu i spise iz upravnog postupka. Zakona o upravnom sporu. tj. predmet je kompletiran i sudija može pristupiti njegovom razmatranju i pripremanju za vijećanje.

način odlučivanja po tužbi u upravnom sporu. ne sprečava održavanje rasprave. poziva stranke da daju konačne predloge. Tada predsjednik vijeća saopštava strankama da će odluka biti donijeta naknadno. u praksi rjeđi. ukoliko nije opravdan. Kada je potrebno održati usmenu raspravu u nekom predmetu predsjednik vijeća prethodno odredjuje dan rasprave i poziva stranke. od kojih je jedan predsjednik vijeća. staranje da se sva sporna pitanja rasprave. a zatim tuženi i zainteresovano lice. ako ih ima. da li su odsutna lica uredno pozvana.4.2. u zakonskom roku. Usmena rasprava Usmena rasprava je drugi. Stranke naknadno dobijaju pismeni otpravak odluke. objavljuje odluku. Vijeće odlučuje bez prisustva javnosti. Nakon toga riječ dobija tužilac. Kada predsjednik vijeća nađe da je predmet raspravljen. riječ prvo dobija sudija izjestilac koji izlaže stanje stvari u predmetu o kojem se raspravlja. sa datumom vijećanja i naznakom kako je odlučeno. Nakon zaključenja rasprave sudije se povlače na vijećanje. utvrdjivanje koja su lica pristupila raspravi. U složenijim slučajevima vijeće može odložiti donošenje odluke. U svakom predmetu posebno se sačinjava zapisnik o vijećanju i glasanju. Rasprava se održava pred tročlanim vijećem sudija. ali najviše za 8 dana. Izostanak stranke sa rasprave. To podrazumijeva: otvaranje rasprave. O usmenoj raspravi vodi se zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice. nakon čega se rasprava zaključuje. Zapisnik potpisuju: predsjednik vijeća. održavanje reda na raspravi. davanje riječi učesnicima rasprave.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove Na sjednici se vodi knjiga vijećanja u koju se upisuju svi predmeti u kojima je donesena odluka. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. ako ga ima. diktiranje sadržine izlaganja u zapisnik i zaključivanje rasprave. 2. Na raspravi. zapisničar i stranke. Ovdje donosimo jedan primjerak zapisnika sa usmene rasprave: 1 . njihove punomoćnike i zainteresovana lica. pred strankama. a zatim predsjednik vijeća.

R. Za ovim stranke ističu da više nemaju šta da izjave. Predsjednik vijeća: S.. Zapisnik je glasno pročitan i isti punomoćnici potpisuju bez primjedbi. 06. Sud će odluku u ovoj stvari donijeti u zakonskom roku. Stranke nemaju primjedbi na sastav vijeća. ___________________ ___________________ O v j e r a v a j u Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA-SUDIJA ____________________ Tužilac: M. godine pred Upravnim sudom RCG. Punomoćnik zainteresovanog lica izjavi: u svemu kao u pismenom odgovoru na tužbu. Punomoćnik tužioca konačno predlaže kao u tužbi. Punomoćnik tužioca ističe: u svemu kao u tužbi. Punomoćnik zainteresovanog lica predlaže da se tužba odbije. Za ovim je rasprava završena. odnosno da sud meritorno odluči u ovoj stvari. Za tuženog: punomoćnik S. Tuženi: P.S. Završeno u 12. Punomoćnik tuženog ostaje u svemu pri pismenom odgovoru na tužbu i dodaje ...  . jer su za to ispunjeni uslovi.J Zapisničar: Predmet spora:rješenje broj 03/8-454/1-04 od 22. advokat.00 časova Rasprava je javna Konstatuje se da su na raspravu pristupili: Za tužioca: punomoćnik R. Tok rasprave.V.. Članovi vijeća: R. Punomoćnik tuženog ističe da način odluke prepušta sudu.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić ZAPISNIK O GLAVNOJ RASPRAVI Sačinjen dana 14. Za zainteresovano lice: punomoćnik S.godine Početo u 11. advokat. a u protivnom da se osporeno rješenje poništi.M.30 časova.2004.S.. 2005. Izvjestilac izlaže stanje stvari u spisima. Predsjednik vijeća objavljuje predmet raspravljanja i upoznaje punomoćnike sa sastavom vijeća.P..07..R J.

da je akt zakonit. a može i sam meritorno odlučiti. a nadležni organ ne donese novi akt u roku od 30 dana od dana poništenja ili drugom roku koji odredi sud. Ako se tužba usvaja sud može osporeni akt poništiti. - ako je u istom sporu već poništen akt.5. Poništavanje upravnog akta ima za posljedicu vraćanje predmeta u stanje u kome se nalazio prije donošenja akta koji je poništen. - ako je u istom sporu već poništen akt. - ako bi poništenje osporenog akta i ponovno vodjenje postupka pred nadležnim organom izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi. zbog bitnih povreda upravnog postupka.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2.  . Presudom se tužba odbija ili usvaja. Tužba se odbija kada Sud nađe da je osporenim upravnim aktom pravilno odlučeno i da je tuženi organ pravilno sproveo postupak. Upravni akt se može poništiti iz sljedećih razloga: - povrede pravila upravnog postupka. - pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. - ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očigledno da je činjenično stanje drugačije od onog koje je utvrdjeno u upravnom postupku. o tužbenom zahtjevu. tj. Presuda Presudom se odlučuje o suštini upravnog spora. - povrede materijalnog prava. zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede materijalnog prava. - ako nadležni drugostepeni organ nije donio akt u roku na osnovu podnijete žalbe. Ovdje donosimo po jedan primjerak presude kojom se tužba odbija i presuda kojom se tužba usvaja. Upravni sud može meritorno odlučiti u sljedećim slučajevima: - ako je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi. a nadležni organ nije u potpunosti postupio po presudi. Poništavanjem upravnog akta poništavaju se i eventualne posljedice koje je taj akt proizveo. tj. odnosno prvostepeni organ kada je žalba zakonom isključena.

odredjeno i jasno našle da tužilja ne boluje od bolesti iz navedenih zakonskih odredbi. Zakona o upravnom sporu odlučeno je kao u dispozitivu ove presude. sud je našao da tužba nije osnovana. tamo navedene. Ističe da se iz priložene medicinske dokumentacije vidi da su bolesti. 45/93 i 16/95) propisano je da pravo na naknadu za njegu i pomoć drugog lica imaju lica umjerene. godine.2004. Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti (“Sl. Navodi tužbe da tužilja nije pregledana od strane drugostepene ljekarske Sa izloženog. pogrešno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. distrofije. Članom 36. oboljenja od autizma.12. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 4 . slijepa lica i lica sa teškim tjelesnim smetnjama kojima je zbog prirode i težine zdravstvenog stanja neophodna njega i pomoć drugog lica bez obzira na prihode porodice ukoliko to pravo ne ostvaruju po drugom osnovu. a Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz socijalne zaštite. Nadležne socijalno - ljekarske komisije su nakon ocjene cjelokupne medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda tužilje od strane prvostepene ljekarske komisije. 10. i naprijed navedenih zakonskih odredbi osnovano su upravni organi našli da je zahtjev tužilje neosnovan. Osporeno rješenje zasniva se na nalazu. teže i teške ometanosti u mentalnom razvoju. ocjeni i mišljenju drugostepene socijalno - ljekarske komisije broj 0301-1271 od 11. Predlaže da se osporeno rješenje poništi. br. Kod takvih nalaza nadležnih komisija. Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisano da nalaz o potrebi na naknadu za njegu i pomoć drugog lica daje socijalno - ljekarska komisija. Nakon razmatranja spisa predmeta. Tužilja osporava zakonitost rješenja tuženog zbog povrede pravila postupka. Obrazloženje Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužilje izjavljena protiv rješenja Centra za socijalni rad. te da je drugostepena ljekarska komisija nije pregledala. godine. dovele do toga.12. koja se saglasila sa prvostepenom komisijom da tužilja ne ispunjava uslove za njegu i pomoć drugog lica. ocjene navoda tužbe i odgovora na tužbu. da tužilja ne može da se kreće i brine o sebi. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. stava 1.2005.2004. U odgovoru na tužbu tuženi je predložio da se tužba odbije kao neosnovana. kojim je utvrđeno da tužilja nema pravo na naknadu za njegu i pomoć drugog lica. koji navodima tužbe nijesu dovedeni u sumnju. stav 1. dok je članom 36.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić PRESUDU Tužba se odbija. višestruko ometena u razvoju. Što se podrazumijeva pod teškim tjelesnim smetnjama propisano je članom 26. a na osnovu člana 37. list RCG”. broj 01-482/04-2969 od 15. stav 4.11.

godine. stav 3. kojim je tužilac obavezan da na ime manje obračunatog carinskog duga. godine Zapisničar VIJEĆA PREDSJEDNIK 25 .10. godine - plati iznos od 3. čime je počinjena povreda postupka iz člana 236.043. za robu po deklaraciji za stavljanje robe u slobodan promet J 4 broj 2300 od 05. Zakona o upravnom sporu. dok je članom 135.2004. U postupku donošenja prvostepenog rješenja nije postupljeno po naprijed navedenim odredbama Zakona o opštem upravnom postupku. Zakona o opštem upravnom postupku.10. Zakona o opštem upravnom postupku. kao i drugim činjenicama i okolnostima na kojima se rješenja zasnivaju. Zakona o opštem upravnom postupku. Poništava se rješenje Uprave carina 01/01 broj U/II-413/1-04 od 29. U obrazloženju tužbe u bitnom ističe da su carinski organi bez stručnog i kompletnog laboratorijskog nalaza utvrdili da robu po predmetnoj deklaraciji lož ulje treba svrstati u tarifnu oznaku 2710003900- da sa laboratorijskim nalazom nikada nije upoznat i da mu u postupku nije data mogućnost da se o istom izjasni. Predlaže da sud osporeno rješenje poništi. godine. ZUS-a) i donijeti novo. što osporeno rješenje čini nezakonitim.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove PRESUDU Tužba se usvaja.06.25. stav 1. odlučeno je kao u dispozitivu ove presude. Ove bitne povrede postupka tuženi nije otklonio osporenim rješenjem. u vezi člana 33. Ukoliko postupi suprotno.2005. Sa iznijetih razloga. tačka 3. a na osnovu člana 37.55 eura. Članom 134. U ponovnom postupku tuženi će otkloniti povrede na koje je ukazano ovom presudom (član 57. jer prije donošenja rješenja tužiocu nije data mogućnost da se izjasni o nalazu Carinske laboratorije na kojem se zasnivaju rješenja upravnih organa.2004. stav 1. Obrazloženje Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rješenja Carinarnice broj 07/01 broj: UP/I – 1701/1-04 od 12. pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tužba je osnovana. Tužilac u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženog zbog povrede pravila postupka. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. zakonito rješenje. stav 3. upravni organ čini bitnu povredu pravila postupka iz člana 226.11. Na tu povredu postupka drugostepeni organ pazi po službenoj dužnosti u smislu člana 236. stav 6. Tuženi je u odgovoru na tužbu predložio da se tužba kao neosnovana odbije. istog zakona propisano da organ ne smije donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rješenje. stav 3.2004. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se poseban ispitni postupak sprovodi kada je to potrebno radi utvrdjivanja odlučnih činjenica i okolnosti koje su od značaja za razjašnjenje upravnih stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. stav 2.

Iz naznačenog se jasno vidi da se ne radi o poslovnoj jedinici jer na istoj nema istaknute firme niti naziva. godinu u iznosu od 120. Prvostepeno i drugostepeno rješenje zasnivaju se na nepotpuno i pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. a za koju bi tužilac bio dužan da plati porez u smislu člana 2.2005.17.2004. 03/6-02-1141 od 15.11. Iz spisa predmeta. i 37. kojim je tužilac zadužen porezom na firmu za 2004. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. Tužilac u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženog zbog pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić P R E S U D U Tužba se usvaja. 37/03).2004. kao u dispozitivu presude. godine. ne može se utvrditi da je na predmetnom objektu u mjestu Bistrica postoji istaknuta firma – naziv koji upućuje na to da tužilac u istom obavlja djelatnost. S obzirom da se osporeno rješenje zasniva na nepotpuno utvrdjenom činjeničnom stanju. sud je shodno članu 33. Zakona o upravnom sporu odlučio. kao i rješenja kojim je tužilac kao poreski obveznik zadužen porezom na firmu. godine. U odgovoru na tužbu tuženi predlaže da se tužba odbije kao neosnovana. broj 03/8-263/1-04 od 30.04.00 €ura. i 3. stav 1. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 26 . Poništava se rješenje Direkcije javnih prihoda. privredu i razvoj br. O b r a z l o ž e nj e Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rješenja Sekretarijata za finansije. Odluke o porezu na firmu (‘’Službeni list RCG Opštinski propisi’’ br. Ističe da tužilac ima poslovnu jedinicu u Bijelom Polju na koju plaća porez na firmu dok se u mjestu Bistrica nalazi trafostanica koja je smještena u zgradi Pošte.03. stav 6. te ista služi kao zaštita za čuvanje elektronskih uredjaja koji vezuju telefonsku mrežu za to područje.

134. postojanje parnice o pravu svojine na predmetnom stanu izmedju tužilaca i M. iz predmetnog stana. 46. koji se bespravno uselio. a na osnovu čl. Naime. u vezi sa čl. 46. Sa tih razloga. odgovor na istu i ostale spise predmeta pa je našao da je tužba osnovana.godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA 7 .M. O b r a z l o ž e n j e Osporenim rješenjem. Zakona o opštem upravnom postupku bilo mjesta prekidanju postupka samo kod postojanja takvog prethodnog pitanja bez čijeg se rješenja ne može riješiti pravna stvar koja je u pitanju.2003. 134. 2003. a samim tim ni uslova iz navedene zakonske odredbe za prekid postupka. Istovremeno je osporenim rješenjem prekinut postupak po zahtjevu tužilaca za iseljenje M. 1.M.09.M. dana 29. odlučeno je kao u dispozitivu ove presude.2005. Poništava se rješenje Ministarstva zaštitite životne sredine i uredjenja prostora broj 0901-627/03 od 27. bliže označenog u dispozitivu tog rješenja i istom naloženo da u ostavljenom roku iseli iz predmetnog stana i isti oslobodi od lica i stvari i preda na korišćenje tužiocima. U odgovoru na tužbu tuženi i zainteresovano lice M. a na osnovu odredbe čl. Kod te činjenice. Zakona o upravnom sporu. godine. 33. st.M.11. po žalbi M.M. st. iz stana u Herceg Novom.. Predlažu da se osporeno rješenje poništi. uvidom u listu nepokretnosti br. kako to neosnovano nalaze upravni organi. 6. protivpravno stanuje u tudjem stanu u koji je provalio i da je podnijetom tužbom kod Osnovnog suda sračunato odugovlačio iseljenje. 57. 43-UP/1 - 110/03 od 15. Sa iznijetih razloga. ne predstavlja osnov za prekid postupka iz čl.i Š.M. su predložili da se tužba odbije kao neosnovana. Tužioci osporavaju zakonitost rješenja tuženog ističući da M. poništeno je rješenje Sekretarijata za stambeno-komunalne i inspekcijske poslove br. iz predmetnog stana do okončanja postupka koji se vodi kod Osnovnog suda po tužbi M. iz Herceg Novog.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove P R E S U D U Tužba se usvaja. Zakona o etažnoj svojini tužioci imaju svojstvo lica koje ima pravni interes da može kod organa uprave da zahtijeva iseljenje M. prema stanju u spisima nema zaključen ugovor o korišćenju predmetnog stana. 37.. Sud je razmotrio tužbu. Ovo sa razloga što bi prema odredbi čl.radi utvrđenja prava svojine na predmetnom stanu.M.03. jer lice čije se iseljenje zahtjevom traži uz primjenu odredbe čl.Š. U ponovnom postupku tuženi će otkloniti propuste na koje je ukazano ovom presudom (čl. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. 399 i utvrdjeno je da su: M. godine kojim je usvojen zahtjev tužilaca za iseljenje M. ZUS-a) i donijeti novo zakonito rješenje. U konkretnom slučaju nema takvog pitanja koje bi se moglo smatrati neriješenim. upisani kao suvlasnici na 1/3 predmetnog stana.M. Zakona o etažnoj svojini.M. Zakona o upravnom postupku.

Odluke suda donijete u upravnom sporu izvršava organ nadležan za izvršenje upravnog ili drugog akta. već se tužbom traži da Sud naloži donošenje takvog akta. a takođe je vezan i primjedbama Suda u pogledu samog upravnog postupka. 2. predvidjena je mogućnost da. donese drugi akt. Ta situacija naziva se u upravno-pravnom žargonu „ćutanje administracije“. stranka može pokrenuti upravni spor. Da bi se stranke zaštitile od nesavjesnog postupanja organa koji treba da odluči o nekom njenom pravu ili obavezi. a najkasnije u roku od 30 dana. a odluka glasi na obavezu države. Obaveznost presude Sudska odluka donijeta u upravnom sporu obavezuje organ na koji se odnosi. Taj organ je pri tom vezan pravnim shvatanjem Suda. To konkretno znači da je organ čiji je akt poništen dužan. odluku će izvršiti sud po zakonu kojim se uredjuje izvršni postupak. kao da joj je žalba odbijena. Mogli bismo reći da je ovo poseban oblik upravnog spora jer u njemu tužba nije usmjerena protiv konkretnog upravnog akta. Tužba zbog „ćutanja administracije“ U praksi se dešava da drugostepeni organ ne odluči blagovremeno o žalbi stranke.6. u slučaju kada drugostepeni organ nije u roku od 60 dana donio rješenje po žalbi stranke.7. Ovdje donosimo jedan primjerak presude donijete po tužbi zbog ćutanja administracije. da bez odlaganja. U slučajevima kada sud rješava meritorno. iako je na to obavezan. a ne donese ga ni u roku od 7 dana po ponovljenom traženju. 28 .UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 2.

Kako Komisija nije u zakonskom roku odlučila o žalbi. O b r a z l o ž e nj e Tužilac je u tužbi naveo da je u zakonskom roku izjavio žalbu Komisiji za žalbe protiv rješenja Vlade 02-5322/3 od 07. Odustanak od tužbe ovdje je moguć do donošenja odluke Suda. stav 4.2004.8.10.09. odlučeno kao u dispozitivu presude. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove P R E S U D U Tužba se usvaja. Članom 112. Tužba je osnovana. Nalaže se Komisiji za žalbe da odluči o žalbi tužioca od 25. godine Zapisničar. godine u roku od 15 dana od dana prijema ove presude.2004.2005. pa smatra da su se stekli uslovi za podnošenje tužbe «zbog ćutanja administracije». ZUP-a propisano je da se rješenje po žalbi mora dostaviti stranki najkasnije u roku od dva mjeseca od dana predaje žalbe ako posebnim propisom nije odredjen kraći rok.12. Odustanak od tužbe U upravnom sporu. to je dana 1. U tom slučaju tužilac više ne može novom tužbom osporavati akt protiv koga je prvobitno podnio tužbu. S obzirom da Komisija za žalbe nije odlučila po žalbi u zakonskom roku. 9 . godine urgirao da se o njegovoj žalbi odluči. ZUS-a .2004. Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisan je rok od 15 dana za odlučivanje o žalbi. tužilac ima mogućnost da odustane od tužbe. 27. godine. Sa iznijetih razloga. kao uostalom i u svim ostalim sporovima. Kad tužilac odustane od tužbe Sud će donijeti rješenje kojim se postupak obustavlja. ZUS-a. a na osnovu člana 37. to su se stekli uslovi za podnošenje tužbe u smislu člana 18. PREDSJEDNIK VIJEĆA 2. Članom 242. a ni nakon ponovljenog traženja.10.

pored presude u upravnom sporu.11. a što smo mogli vidjeti iz navedenih primjera.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Ovdje dajemo primjerak takvog rješenja: R J E Š E N J E Postupak se obustavlja O b r a z l o ž e n j e Predmetom tužbom tužioci su pokrenuli upravni spor protiv rješenja tuženog broj 07-31 od 27. 2005. Rješenjem se.na usmenoj raspravi). godine.12. Zakona o upravnom sporu odlučeno je kao u dispozitivu rješenja. odnosno o predmetu tužbenog zahtjeva odlučuje se presudom. godine tužioci su izjavili da odustaju od tužbe u ovoj pravnoj stvari. Rješenjem se uvijek odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka (npr.9. Rješenje u upravnom sporu Kao što smo već u ovom izlaganju naveli. Shodno navedenom.2005. 30 . UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. a na osnovu člana 20. - privremenoj mjeri. takodje. 8. u određenim slučajevima. odlučuje i o: - odbacivanju tužbe. Podneskom od 30. odluke se donose u formi rješenja. 2005. Međutim. o suštini upravnog spora. 09. - obustavljanju postupka.godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 2.

Nesumnjivo. Međutim. može zahtijevati tužilac. ne sprečava izvršenje upravnog akta. ako su ispunjeni određeni uslovi. 1 . O zahtjevu za donošenje privremene mjere odlučuje predsjednik vijeća. što znači da prethodno nije traženo odlaganje izvršenja kod organa uprave. Ovdje treba reći da je dosadašnja praksa. PRIVREMENA MJERA Već smo spomenuli da je privremena mjera nova zakonska kategorija u upravno-sudskoj zaštiti kod nas. koja obuhvata period od formiranja Upravnog suda. tako da rok za odlučivanje po zahtjevu iznosi 5 dana od dana njegovog podnošenja. - da prijeti opasnost od velikih štetnih posljedica za tužioca. koju donosi predsjednik vijeća. ili nenadoknadive štete. a to je jedna godina i pet mjeseci. ili neosnovani. Donošenje privremene mjere. koju Zakon naziva - mjera za uređenje stanja do donošenje sudske odluke. - da je njegov zahtjev odbijen i da je ta odluka konačna. Postupak po zahtjevu za donošenje privremene mjere je hitan. što predstavlja izuzetak koji je bio potreban zbog dvostepenosti postupka. Protiv odluke o privremenoj mjeri. Ovdje dajemo po jedan primjerak rješenja kojim se zahtjev za donošenje privremene mjere usvaja i kojim se zahtjev odbija. pokazala da stranke često posežu za ovim pravnim sredstvom. budući da samo podnošenje tužbe i pokretanje upravnog spora. da bi Sud mogao donijeti privremenu mjeru potrebno je: - da je tužilac tražio odlaganje izvršenja odredjenog upravnog akta od organa koji je donio akt koji osporava tužbom.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 3. koja je uvedena već pomenutim Zakonom o upravnom sporu i stavljena u nadležnost Upravnog suda. Naime. dakle sudija pojedinac. dozvoljena je žalba sudskom vijeću Upravnog suda. da je zakonodavac bio motivisan obezbjeđivanjem jednog efikasnost sredstva zaštite stranke od eventualnog nepravilnog postupanja upravnih organa. u većini slučajeva ti zahtjevi su bili preuranjeni.

u Podgorici. kao uslove za izdavanje privremene mjere. Zakona o upravnom sporu. Predlaže.03.br. Protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za donošenje privremene mjere. da se pobijano rješenje preinači. Zakona o upravnom sporu. Ukida se rješenje ovog suda U.A. S obzirom na to sud smatra da su.2005. koji se vodi kod Montenegro banke. Sa izloženog. Cijeneći da je zdravstvena djelatnost. 0311-6-596-05 od 28. 5505 od 01. kojom se bavi tužilac specifične prirode. da odmah po prijemu ovog rješenja. izvrši deblokadu žiro računa tužioca. odnosno ako bi se osporenim aktom prouzrokovala nenadoknadiva šteta tužiocu. ljudskih embriona.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić R J E Š E NJ E Žalba se usvaja. Ova mjera ostaje na snazi do donošenja odluke ovog suda po tužbi A. O b r a z l o ž e nj e Rješenjem ovog suda U. da odmah po prijemu ovog rješenja. 689/2005 od 01. tj. broj 530-1336-79. pa je našao da je žalba osnovana. koji se vodi kod Montenegro banke. 530-1336-79. u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi iz člana 14. godine. 03/11-6-596-05 od 28. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. a koji račun je blokiran rješenjem Poreske uprave br. funkcionisanje najsloženijih poslova u oblasti vantjelesne oplodnje. Iz navedenih razloga. tužilac je izjavio blagovremenu žalbu zbog: povrede materijalnog prava i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja. sud je usvojio predlog tužioca za donošenje privremene mjere deblokade njegovog žiro računa br. koji se vodi kod Montenegro banke koji račun je blokiran rješenjem Poreske uprave br. stav 4. godine i odlučuje: Donosi se privremena mjera – deblokira se žiro račun tužioca A. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA  .2005. Privremena mjera ostaće na snazi do donošenja odluke ovog suda po tužbi.2005. 09. riješeno je kao u dispozitivu. stav 1. pa je žalbu tužioca prihvatio i pobijano rješenje ukinuo.03.br. Zakona o upravnom sporu. Nalaže se tuženom. tako što će biti odredjena privremena mjera deblokade njegovog žiro računa.2005.godine i naložio Centralnoj banci Crne Gore. Žalioc u žalbi navodi da je blokiranjem žiro računa onemogućen rad ove specifične zdravstvene ustanove. odbijen je zahtjev tužioca za donošenje privremene mjere deblokade njegovog žiro računa broj 530-1336-79. sud je našao da bi daljom blokadom žiro računa za tužioca nastupile velike štetne posljedice. pritom imajući u vidu da je u pitanju održavanje živog genetskog materijala tj.2005.A. koji se vodi kod Montenegro banke. Posebno ističe nove podatke i okolnosti koje nijesu bile navedene u predlogu za donošenje privremene mjere. Naime. godine.08. Sud je razmotrio žalbu. propisuje sprečavanje velikih štetnih posljedica za tužioca. a na osnovu člana 14.08. član 14.08. a posebno razloge žalbe koji se odnose na nemogućnost održavanja procesa rada u situaciji kada je žiro račun blokiran. izvrši deblokadu naprijed navedenog računa. pobijano rješenje i odgovarajuće spise predmeta.

1. kojim je odbačen zahtjev tužioca za donošenje privremene mjere. Sa iznijetih razloga. sud je nakon ocjene zahtjeva za donošenje privremene mjere našao da je isti neosnovan. ili bi osporeni akt prouzrokovao nenadoknadivu štetu.04. Uz to u zahtjevu za odredjivanje privremene mjere za uredjenje stanja do donošenja sudske odluke tužilac mora obrazložiti kakvu nenadoknadivu štetu bi prouzrokovalo izvršenje osporenog akta.godine usvojena je žalba tužioca i ukinuto rješenje ovog suda U.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove R J E Š E NJ E Zahtjev za donošenje privremene mjere se odbija. 14. a što tužilac u konkretnom slučaju nije učinio.2005. a na osnovu čl. Postupajući po ukidnom rješenju u ponovnom postupku. 29/2004 od 30. godine PREDSJEDNIK VIJEĆA  . Članom. 13.br.04. ako se mjerom iz čl. 2.03. O b r a z l o ž e nj e Rješenjem ovog suda U. 1. 14. Zakona o upravnom sporu propisano je da tužilac od suda može zahtijevati donošenje privremene mjere za uredjenje stanja do donošenja sudske odluke. Zakona o upravnom sporu.2005. odlučeno je kao u dispozitivu rješenja. br. ovog zakona ne mogu spriječiti velike štetne posljedice za tužioca. st. godine. Istovremeno je ukidnim rješenjem predmet vraćen na ponovno odlučivanje. 29/2004 od 08. Shodno citiranoj zakonskoj odredbi obaveza tužioca je da u zahtjevu za donošenje privremene mjere predloži kako da se uredi stanje do donošenja sudske odluke. to jest učiniti vjerovatnim opravdanost donošenja privremene mjere. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica.2005. 19. st. st.

sud će rješenjem kojim se odmjeravaju troškovi naložiti stranci da plati odredjeni iznos vještaku.kada je u pitanju nejavna sjednica vijeća. Ako pak Sud odlučuje na usmenoj raspravi. nijesu veliki. Ova situacija u praksi je vrlo rijetka. naknada troškova u upravnom sporu ne određuje se po službenoj dužnosti. Dokaz o uplaćenoj taksi podnosi se uz tužbu. već na zahtjev stranke. svaka stranka snosi svoje troškove. a da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. i to: - kada Sud odlučuje u nejavnoj sjednici vijeća. Obavezni troškovi odnose se na taksu za tužbu. koja iznosi 10 eura i koju plaća tužilac. TROŠKOVI U UPRAVNOM SPORU Troškovi u upravnom sporu. - kada Sud odlučuje na usmenoj raspravi. Kada su u pitanju troškovi upravnog spora.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 4. O ovom predlogu Sud odlučuje rješenjem na koje nije dozvoljena žalba. tj. Što se tiče drugih troškova koji mogu nastati u upravnom sporu. Državni organi i organi lokalne samouprave oslobodjeni su od plaćanja takse. Pored takse na tužbu plaća se i taksa na odluku Suda koja iznosi 20 eura. tužilac ima mogućnost da podnese predlog za oslobadjanje od plaćanja takse ako bi mu zbog toga bila znatno umanjena sredstva iz kojih se izdržava on i članovi njegove porodice. 4 . U svakom slučaju. troškovi se odredjuju shodno Zakonu o parničnom postupku. U prvom slučaju. tu postoje dvije situacije. u roku od 8 dana. Ako stranka predloži izvodjenje dokaza putem vještačenja. generalno gledajući. To konkretno znači da svaka stranka prethodno sama snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama.

Vrhovni sud može odluku Upravnog suda ukinuti ili preinačiti. ne može se raspravljati o činjeničnom stanju. odluka se ne može promijeniti na njenu štetu. kao i državni tužilac. Zahtjev za ponavljanje postupka Ovaj zahtjev stranka može podnijeti iz sljedećih razloga: -ako sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice.2. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrebljeni u ranijem sudskom postupku. -ako je do odluke suda došlo usljed krivičnog djela sudije ili zaposlenog u sudu ili je odluka izdejstvovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke. VANREDNI PRAVNI LJEKOVI U upravnom sporu. -zahtjev za ponavljanje postupka. 5. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke može podnijeti stranka koja je učestvovala u upravnom sporu. u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti odluke Upravnog suda. Ukoliko uvaži zahtjev. i to: -zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. U slučaju kada je samo jedna stranka podnijela ovaj zahtjev. Dakle. njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomoćnika. Tako se protiv pravosnažnih odluka Upravnog suda mogu koristiti dva vanredna pravna lijeka. Ovaj zahtjev se podnosi Vrhovnom sudu RCG. 5. Zahtjev se može podnijeti zbog povrede materijalnog prava i povrede pravila postupka u upravnom sporu koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 5.1. Ovdje treba pomenuti da vanredni pravni ljekovi ne odlažu dejstvo presude Upravnog suda i o njima se ne daje pravna pouka. 35 . kao mogućnost provjere valjanosti odluka Upravnog suda i kao krajnje sredstvo pravne zaštite stranaka koje su učestvovale u sporu. postoje vanredni pravni ljekovi. u postupku vanrednog preispitivanja odluke. a takva radnja predstavlja krivično djelo. kao i u drugim sudskim postupcima.

prilikom saslušanja pred sudom. U dosadašnjoj praksi Upravnog suda vrlo je mali broj podnijetih vanrednih pravnih ljekova. O zahtjevu odlučuje Upravni sud. u vijeću od pet sudija. dala lažni iskaz. 36 . a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnažnom sudskom odlukom. Ukoliko Sud dozvoli ponavljanje postupka. staviće van snage raniju odluku i istovremeno riješiti i o glavnoj stvari. od dana kada je stranka saznala za razlog koji može dovesti do ponavljanja.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić -ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. -ako zainteresovanom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu. -ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju odluku donesenu u istom upravnom sporu. -ako je isprava na kojoj se zasniva odluka lažna ili lažno preinačena ili je svjedok. a odluka Suda se zasniva na tom iskazu. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana. vještak ili stranka.

U čemu je razlika izmedju upravnog akta i drugog pojedinačnog akta? 3. Kada tužilac može tražiti donošenje privremene mjere? 21. Kako bi ste definisali upravni akt? 2. Iz kojih razloga se može pobijati upravni akt? 7. Šta je to privremena mjera? 20. Šta je to tužba zbog „ćutanja administracije“? 18. U kojim slučajevima će Sud održati usmenu raspravu? 11. Kojim aktom se pokreće upravni spor? 9. Ko sve može biti stranka u upravnom sporu? 8. U kom postupku se vrši ova kontrola? 5. akva je razlika između nejavne sjednice sudskog vijeća i usmene K rasprave? 10. Koji su neophodni troškovi u upravnom sporu? 22. KONTROLNA PITANJA 1.U kojim slučajevima se odlučuje rješenjem? 16. Da li tužilac može odustati od tužbe? 19. Šta podrazumijevamo pod pojmom zakonitost? 4. Koji su vanredni pravni ljekovi u upravnom sporu? 7 .Koji organ vrši sudsku kontrolu zakonitosti upravnih akata? 15. Kakvo dejstvo ima presuda kojom se poništava upravni akt? 13. Da li su presude Upravnog suda obavezne? 17. Kakva može biti odluka Upravnog suda po tužbi? 12. Kada Upravni sud odlučuje presudom? 14.Kako bi ste objasnili upravni spor? 6.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 6.

UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić LITERATURA: Zakon o upravnom sporu (Sl. list Republike Crne Gore. 60/03) 38 . br.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->