Republika Crna Gora VLADA REPUBLIKE CRNE GORE UPRAVA ZA KADROVE

SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA - UPRAVNI SPOR –
priručnik

Podgorica, oktobar 2006.

UpRava za kadRove

Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA Izdavač: Urednik: Članovi uredničkog odbora: Autor(i): Tehnička obrada: Priprema: Štampa: Tiraž: Uprava za kadrove mr Borivoj Kos Svetlana Vuković, Jadranka Đurković, mr Jadranka Vojinović Stanka Vučinić, Ljubinka Popović-Kustudić, Biserka Bukvić Žana Novaković Studio “Mouse” - Podgorica Montkarton - Podgorica 500 primjeraka

CIP - Каталогизација у публикацији Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње 347.919:35.077.3(035) ВУЧИНИЋ, Станка Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata - upravni spor : priručnik / [autori Stanka Vučinić, Ljubinka Popović-Kustudić, Biserka Bukvić]. - Podgorica : Uprava za kadrove, 2006 (Podgorica : Montcarton). - 38 str. ; 30 cm Na vrhu nasl. str. : Republika Crna Gora, Vlada Republike Crne Gore. - Podatak o autorima preuzet iz impresuma. - Tiraž 500. ISBN 86-907243-6-2 а) Судска контрола - Управни спор - Приручници COBISS.CG-ID 10858512

Štampanje ove publikacije stručno i finansijski je podržao projekat „Jačanje kapaciteta za upravljanje kadrovima i evropske integracije –PARiM CB“, koji finansira EU, a realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju. 

Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić

UpRava za kadRove

SADRŽAJ
1. Uvod ..................................................................................................................7 1.1. Upravni akt ..................................................................................................9 1.2. Pojedinačni akt ............................................................................................9 1.3. Zakonitost ....................................................................................................9 1.4. Kontrola zakonitosti .................................................................................10 2. UPRAVNI SPOR ..............................................................................................99 2.1. Stranke u upravnom sporu ......................................................................1 2.2. Punomoćnici i zastupnici stranaka .........................................................1 2.3. Pokretanje upravnog spora .....................................................................1 2.3.1. Tužba .................................................................................................1 2.3.2. Prethodni postupak – ispitivanje tužbe ........................................15 2.3.3. Dostavljanje tužbe na odgovor ......................................................19 2.4. Odlučivanje po tužbi ................................................................................20 2.4.1. Nejavna sjednica ..............................................................................20 2.4.2. Usmena rasprava .............................................................................1 2.5. Presuda ....................................................................................................... 2.6. Obaveznost presude .................................................................................28 2.7. Tužba zbog „ćutanja administracije“ .....................................................28 2.8. Odustanak od tužbe .................................................................................9 2.9. Rješenje u upravnom sporu .....................................................................30 3. PRIVREMENA MJERA ...................................................................................1 4. TROŠKOVI U UPRAVNOM SPORU ............................................................4 5. VANREDNI PRAVNI LJEKOVI ....................................................................35 5.1. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke .............................35 5.2. Zahtjev za ponavljanje postupka ............................................................35 6. KONTROLNA PITANJA ................................................................................7 LITeRaTURA: ........................................................................................................38 

UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 4 .

UPRAVNI SPOR – 5 .Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove SUDSKA KONTROLA ZAKONITOSTI UPRAVNIH AKATA .

UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 6 .

S tim u vezi. moglo bi se reći da u našem zakonodavnom sistemu postoji intencija proširivanja oblasti u kojima se može voditi upravni spor. Zakon o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju.u svim upravnim oblastima. Ovdje bi smo još spomenuli da je do formiranja Upravnog suda. marta 2002. Upravni sud odlučuje: - u upravnom sporu o zakonitosti upravnih akata. ne baš inspirativnu materiju. koji po prvi put počinju da rade u državnim organima. da bi im poslužilo kao osnov za njihov budući rad i usavršavanje. Zakon o državnim službenicima i namještenicima). već i kroz praktične primjere i naše iskustvo stečeno u ovom poslu. kao i zakonitosti drugih pojedinačnih akata kada je to zakonom određeno. ovog zakona. tj. Prema odredbama člana 24. Upravni sud Republike Crne Gore. Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Upravni sud je ustanovljen. odnosno počeo sa radom 1. januara 2005. br. budući da se ona ustvari opredjeljuje posebnim zakonima u svim slučajevima kada je nekim zakonom propisana mogućnost vođenja upravnog spora. o čemu ćemo govoriti u odjeljku o vanrednim pravnim ljekovima. Upravnog suda je veoma široka.godine. 7 . - o vanrednim pravnim ljekovima protiv pravnosnažnih rješenja u prekršajnom postupku Kao što se iz ove zakonske formulacije može zaključiti nadležnost. UVOD Pripremajući ovaj materijal željeli smo da našim kolegama. godine. Vrhovni sud u upravnim stvarima odlučuje samo o zahtjevu za vanredno preispitivanje odluke Upravnog suda. 5/02).Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 1. i to ne samo kroz teorijsko razmatranje. samu po sebi. Prije nego što pređemo na razmatranje same teme. Međutim. koliko je to u okviru ovog seminara moguće. približimo ovu. Time je uspostavljena jedna specijalizovana sudska instanca koja treba da garantuje pravnu sigurnost i izvjesnost zakonitog odlučivanja u upravnim stvarima. koji je stupio na snagu 21. reći ćemo ukratko nešto o položaju Upravnog suda u našem sudskom sistemu. uveden je u sistem sudske vlasti prvi put Zakonom o sudovima (objavljen u “Sl. od formiranja Upravnog suda. listu RCG”. Nadležnost Upravnog suda propisana je Zakonom o sudovima. odlučivanje u upravnom sporu bilo u nadležnosti Vrhovnog suda Republike Crne Gore. budući da je nizom novijih zakona propisana ova mogućnost (kao npr.

kao i vrste odluka koje se donose u ovom postupku. drugog pojedinačnog akta. postupak u kojem se provjerava zakonitost upravnog akta. pravo na gradnju. kao najrasprostranjenijeg vida odlučivanja o pravima i obavezama građana. pravo na povraćaj imovine. Sudije Upravnog suda bira Skupština Republike Crne Gore na predlog Sudskog savjeta. jer se upravo kroz odnos države. odnosno sam upravni spor. Naime.. to je gotovo neminovno da u upravnom postupku dođe i do povrede nekog prava građanina.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Što se tiče postupka izbora sudija Upravnog suda. Kada govorimo o sudskoj kontroli zakonitosti upravnih akata. Ovim materijalom pokušaćemo da pružimo osnovne informacije o načinu sudske kontrole zakonitosti upravnih akata. eksproprijaciju itd. U tom cilju ovdje ćemo razmotriti pitanja koja se odnose na pojam upravnog akta. a zbog njene kompleksnosti. on je propisan Zakonom o sudovima i isti je kao i za sudije drugih sudova u Republici. organa u kojima je ona oličena. Sudija se bira na tu dužnost bez ograničenja mandata. o upravnom sporu. pravo na penziju. moglo bi se reći o njihovim životnim pitanjima. Sa tog aspekta. procjenjuje dostignuti stepen zaštite ljudskih prava. odnosno fizičkih i pravnih lica. Sudija stupa na dužnost danom polaganja zakletve. 8 . veoma je važno da se kroz upravni spor zaštite prava stranaka. a počećemo sa objašnjenjem pojedinih termina u njihovom pravnom značenju. ali podliježe disciplinskoj odgovornosti. sa svim njegovim elementima. potrebno je spomenuti i njegov značaj u sistemu zaštite ljudskih prava. kao što su: pravo na zdravstvenu zaštitu. Da bismo lakše razjasnili sadržinu naše teme. kontrolu zakonitosti. tj. izložićemo je podijeljenu u više manjih cjelina. tj. budući da se upravnim aktima najdirektnije odlučuje o pravima i obavezama gradjana. pojam zakonitosti. prava iz radnog odnosa državnih službenika. organe koji vrše tu kontrolu.

br. tj. zaključak o odbacivanju zahtjeva ili odbacivanju žalbe. obavezama ili pravnim interesima fizičkog ili pravnog lica. Prema tome. organ lokalne samouprave.3. i tačka 3. kao i ustanova i drugo pravno lice u vršenju javnih ovlašćenja odlučuje u upravnim stvarima o pravima. ali da pri tome pravilno primjenjuju i propise koji se odnose na njihovo postupanje. zavisno od toga ko ga donosi i o čemu se njime odlučuje. zaključka ili odluke. pa prema tome i upravnog postupka. da bi se određeni akt mogao svrstati pod pojam „upravnog akta“.5. organ lokalne samouprave. ustanova ili drugo pravno lice u vršenju javnih ovlašćenja.list RCG“. koristi i termin drugi pojedinačni akt. potrebno je: - da je donosilac akta državni organ. pored termina upravni akt. obavezi ili pravnom interesu. npr. rješenje o utvrdjivanju poreza. jeste: - da nije donijet u vršenju javnih ovlašćenja. poglavlje III tačka 3. - da se rješavanje odnosi na određeno fizičko ili pravno lice. Zakonitost Zakonitost je jedno od osnovnih načela svih postupaka u našem pravnom sistemu. 60/03). Forma i sadržina upravnih akata obrađena je u materijalu koji ima za predmet razmatranja opšti upravni postupak. Pojedinačni akt zakon o upravnom sporu. prema zakonskoj definiciji (Zakon o upravnom sporu („Sl. 1. Upravni akt Upravni akt. zaključak o izuzeću službenog lica.. To konkretno znači da su organi uprave dužni da pravilno primjenjuju materijalno - pravne propise na određene odnose. karakteristika drugog pojedinačnog akta (kojom se takodje pruža sudska zaštita u upravnom sporu). koji definiše kao akt kojim organ ili ustanova i pravno lice odlučuje o pravima. - da se odnosi na drugu pravnu stvar. rješenje o uknjižbi prava na nepokretnosti. pa ih ovdje ne prikazujemo. - da se njime rješava o nekom konkretnom pravu. odluka o zabrani raspolaganja akcijama itd. - da je akt donijet u nekoj upravnoj stvari.da pravilno vode upravni postupak. 9 . Upravni akt. Prema tome. obavezama ili pravnim interesima pravnog ili fizičkog lica u drugim pravnim stvarima.1. može biti donijet u formi: rješenja. rješenje o carinskom dugu.4. zaključak o prekidu postupka. je akt kojim državni organ.2. 1.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 1.

Kontrola zakonitosti upravnih akata vrši se u posebnom postupku koji se zove – upravni spor.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 1. 10 .4. Sudska kontrola zakonitosti upravnih akata u Crnoj Gori. Pored toga u upravnom sporu vrši se i kontrola odredjenih pojedinačnih akata koji nijesu upravni. obavezama ili pravnim interesima fizičkog ili pravnog lica i kada je to određeno posebnim zakonom. Kontrola zakonitosti Iz prethodne definicije pojma zakonitosti. spada u nadležnost Upravnog suda Republike Crne Gore. ukoliko se njima odlučuje o pravima. Zato će se u postupku kontrole obavezno ispitati da li je upravni postupak sproveden u skladu sa zakonom i da li je pravilno primijenjen materijalni propis. Na ovaj način obezbjeđuje se sudska zaštita od mogućeg nezakonitog odlučivanja državnih organa i organa lokalne samouprave. proizilazi i sadržina onog što kontrola zakonitosti treba da obuhvati.

zahtjevu za ponavljanje postupka. godine. a regulisan je Zakonom o upravnom sporu. pa do 2003. Naime. članovi vijeća i zapisničar. Ovo se prvenstveno odnosi na procesna pitanja koja nijesu uređena zakonom. dostavljanje poziva za usmenu raspravu. O vijećanju i glasanju vodi se zapisnik koji potpisuju predsjednik. možemo reći da je osnovna novina koju on donosi uvođenje “privremene mjere” u upravni spor. UPRAVNI SPOR Upravni spor predstavlja sudski postupak koji se vodi pred specijalizovanim sudom. Kada odlučuje o tužbenom zahtjevu Upravni sud može tužbu odbiti ili usvojiti. godine. U upravnom sporu sud donosi odluke u sudskom vijeću sastavljenom od troje sudija profesionalaca. odnosno zamijenjen novim zakonskim tekstovima. budući da je po obimu relativno kratak zakon (ima 63 člana). osim kada odlučuje o privremenoj mjeri. novembra 2003. koji je stupio na snagu 5.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2. O ovom zakonskom rješenju biće riječi u odjeljku III ovog materijala. Upravnim sudom. Tako se odredbe Zakona o parničnom postupku shodno primjenjuju u upravnom sporu kada je u pitanju: zastupanje stranaka. Kada je u pitanju aktuelni Zakon o upravnom sporu. nije nova pravna kategorija. 11 . spajanja postupka i troškova postupka. tj. Vijećanje i glasanje vrši se bez prisustva stranaka. toka usmene rasprave. upravno-sudska zaštita. Inače. koji je predmet našeg razmatranja. a može se pokrenuti i protiv prvostepenog akta protiv koga nije dozvoljena žalba u upravnom ili drugom postupku. zavisno od društvenih potreba i usavršavanja pravnog sistema. Odluke Upravnog suda koje se donose u sudskom vijeću donose se većinom glasova članova vijeća. donijet je još 1952. a od tada. ne reguliše sve situacije vezane za postupak pa. kod nas. koji su unosili određena nova rješenja. Zakon o upravnom sporu. iz tih razloga predviđa shodnu primjenu zakona kojim se uređuje parnični postupak. godine je naravno više puta mijenjan i dopunjavan. Upravni spor može se pokrenuti protiv upravnog ili drugog akta koji je donijet u drugom stepenu. prvi Zakon o upravnim sporovima (u jugoslovenskom pravnom sistemu).

organizacija. Tuženi u upravnom sporu uvijek je organ ili ustanova koji su donijeli akt koji se tužbom osporava. U praksi su to najčešće državni organi. U praksi se najčešće kao tužioci u upravnom sporu pojavljuju fizička i pravna lica. 2. u pitanju je „treće lice“ koje ima interes da upravni akt ostane na snazi. Sud će osporeni akt poništiti kada nadje da su u upravnom postupku počinjene bitne povrede pravila postupka. položaj stranke u upravnom sporu ima i lice kome bi poništaj osporenog upravnog akta neposredno nanio štetu. Tako npr. Dakle. da je činjenično stanje nepotpuno ili nepravilno utvrdjeno. ili da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. 1 . a to lice nazivamo – zainteresovano lice. Tužilac u upravnom sporu može biti i državni tužilac. Stranke u upravnom sporu Stranke u upravnom sporu su: - tužilac. kada je upravnim aktom povrijedjen zakon na štetu države. ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rješava u upravnom postupku.1. Ta prava mogu biti iz svih oblasti u kojima fizičko i pravno lice ostvaruju neku relaciju sa državnim organima.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Ako tužbu odbije sud može osporeni akt poništiti. odnosno pogrešno obračunata carina i sl. Pored tužioca i tuženog. - tuženi. naselje i grupa lica. - zainteresovano lice (ukoliko ga ima) Tužilac u upravnom sporu jeste fizičko ili pravno lice koje smatra da mu je upravnim ili drugim aktom povrijedjeno neko pravo ili na zakonu zasnovani interes. Tužilac u upravnom sporu može biti još i: državni organ. a pravno lice zbog toga što mu je pogrešno obračunat porez. pa su prema tome njegovi interesi suprotni interesima tužioca.fizičko lice može podijeti tužbu kojom pobija rješenje zbog toga što mu nije priznato pravo na penziju ili što mu nije izdata građevinska dozvola. a može i sam meritorno odlučiti.

Upravni ili drugi akt može se pobijati iz razloga koji su isti u svim postupcima.ministri.roditelji ili staratelji). a nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje. Tužba Upravni spor pokreće se tužbom. propisana je Zakonom. - zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Punomoćje mora biti dato u pisanoj formi bez obzira da li je stranka fizičko ili pravno lice. 1 . - zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Punomoćnici i zastupnici stranaka Tužilac u upravnom sporu može postupati neposredno ili preko svog punomoćnika.2. U dosadašnjoj praksi Upravnog suda zapaženo je da se kao najčešći razlozi za pobijanje upravnog akta navode bitne povrede postupka i nepotpuno utvrdjeno činjenično stanje.3. a naime: - zbog povreda pravila postupka.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2. kada upravni organ nije izveo.3. Pokretanje upravnog spora 2. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada je organ pogrešno primijenio neku odredbu materijalnog zakona ili drugog propisa. odnosno pribavio sve potrebne dokaze za odluku koju je donio.1. Povreda pravila upravnog postupka predstavlja.). Pogrešno utvrđeno činjenično stanje postoji kada organ na osnovu dokaza u spisima izvede pogrešan zaključak. propuštanje upravnog organa da u toku postupka izvrši neku od radnji propisanih Zakonom o opštem upravnom postupku. 2. direktori itd. odnosno lica koja oni odrede. Punomoćje se ulaže u spise predmeta. u opštem značenju. u bitnim elementima. Državne organe i organizacije zastupaju njihovi zakonski zastupnici (npr. Maloljetnike i druga poslovna nesposobna lica u postupku zastupaju njihovi zakonski zastupnici (npr. Sadržina tužbe.

Uz tužbu se mora podnijeti original ili prepis akta protiv koga se tužba podnosi. 954-105-930/1-03 od 27. godine. tj.2005.Tužba se upućuje neposredno Upravnom sudu. Tužba se predaje u roku od 30 dana od dana kada je tužilac primio akt koji osporava. dozvoljen je upis promjene podataka u L.n. 02.02. tj. kao konačnog. 792/3 po kulturi voćnjak I - klase.O. navođenje razloga. - oznaku akta protiv koga je tužba upravljena. tužilac blagovremeno podnosi. 14 . 954-67/2004 od 2. - zbog čega se tužba podnosi. 10. tj. - tužbeni predlog. 2005. Ovdje dajemo primjerak tužbe koja sadrži sve potrebne elemente.M. Protiv ovog rješenja. Bijelo Polje i to tako što se iz istog briše kat. - potpis tužioca. br.u kom pravcu i obimu se predlaže poništavanje akta.parcela br. godine. tužilac je izjavio žalbu.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Da bi Sud mogao da postupa po tužbi potrebno je da tužba sadrži: - ime i prezime.O. 2004.godine O b r a z l o ž e n j e Rješenjem Uprave za nekretnine br. Uz tužbu se podnosi po jedan prepis tužbe i priloga za tuženi organ i za svako zainteresovano lice. br. Bijelo Polje i to kao državna svojina sa pravom korišćenja Elektroprivrede Crne Gore. površine 81 ar I 10 m. zanimanje. te ista upisuje u l. a može se predati direktno na pisarnici Suda ili poslati preporučenom poštom. ali je ista odbijena kao neosnovana rješenjem tuženog kao drugostepenog organa. 380 K. ako takvih ima. punomoćnika ili zakonskog zastupnika.954-67/2004 od 2.tužbe koju nazivamo – uredna tužba. - naziv i sjedište tužioca (ako je tužilac pravno lice). TUŽENI: Uprava za nekretnine Radi poništaja rješenja tuženog br.N. mjesto i adresu stanovanja tužioca (ako je tužilac fizičko lice). 656 K. UPRAVNOM SUDU TUŽILAC: M. Protiv ovog rješenja.

preko svog zakonskog zastupnika.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove TUŽBU zbog pogrešne primjene materijalnog prava U postupku donošenja osporenog rješenja.M. Pošto je. tuženi. tuženi je. tačka 4. tj. Zakona o imovini RCG. kao korisnik predmetne nepokretnosti koja je državna svojina.u kom 15 . U ovom prethodnom postupku.02. po nalaženju tužioca. poništi.2005. tužilac. Naime. 12. sudija provjerava da li je tužba potpuna. raspolaže državnom imovinom. nije imao takvu ispravu.br. to nazivamo – ispitivanje tužbe. u konkretnom slučaju. godine. razumljiva i blagovremena. 2851/03 od 2. kada je zaključio da dokazi. Medjutim.D. upis prava se vrši po osnovu isprave o pravnom poslu. predstavljaju valjan osnov za upis prava korišćenja na predmetnoj nepokretnosti. na osnovu koje nesumnjivo proizilazi da preduzeće Š. T U Ž I L A C M. pomenutog zakona. PREDLAŽE Da Upravni sud. Prethodni postupak – ispitivanje tužbe Nakon prijema tužbe i njenog zavođenja (uvodjenje u upisnik pod određenim brojem) u pisarnici Suda formira se predmet koji se dostavlja sudiji. 954-67/2004 od 2.2. 2. donošenjem pobijanog rješenja povrijeđen zakon na njegovu štetu. a bez saglasnosti vlasnika koji shodno pomenutom zakonu. Ovo imajući u vidu da je ugovor Ov. nije imao ovlašćenje da raspolaže ovom imovinom. a koja povreda se ogleda u sljedećem: Tuženi je pogrešno primijenio odredbu člana 81. godine. shodno članu 81. kao osnov za upis. rješenje tuženog br. očigledno suprotan prinudnim propisima - odredbi člana 6. katastru i upisima prava na nepokretnostima. sačinjene u skladu sa zakonom. povrijedio zakon. tužiocu će se uputiti dopis kojim se obavještava da u odredjenom roku treba da otkloni nedostatke. 2003. Zakona o državnom premjeru.3. Ukoliko je tužba nepotpuna ili nerazumljiva. pribavljeni u ovom upravnom postupku. u smislu prenosa prava korišćenja na drugog korisnika. na štetu tužioca.

zemlje. Marković Marko Prčanj 171 a 85335 Prčanj UPRAVNOM SUDU REPUBLIKE CRNE GORE podGoRICa Predmet: TUŽBA protiv REPUBLIKE CRNE GORE a u vezi sa oduzimanjem vlasništva - korisništva na česticama zem. Uložen je zahtjev za preuknjižbu kod Direkcije za nekretnine.J. Te dvije čestice zemlje su u stvari dvorište moje stambene zgrade. Na iste sam prilikom kupovine platio i porez na kupoprodaju nekretnina. koji je Rješenjem odbijen. Ako tužilac u ostavljenom roku ne postupi po traženju Suda.zem.Prčanj i uknjižbe Republike Crne Gore na iste sada kat.U. zajedno sa čest. Ovim podnosim tužbeni zahtjev protiv RCG kao titulara na kat.br. a presiječe ih put. Prilozi od 12 do 17.1378 i 1379 po starom premjeru. Prilikom formiranja novog katastra dao sam primjedbu da me upišu kao vlasnika odnosno korisnika na pomenutim čest.1379 i 1379 z.br.M 16 .ne znam zašto ali dosta takvih slučajeva je upisano na prijašnje vlasnike prilikom sređivanja novog katastra. Molim naslov da razmotri moju tužbu i ukine žalbeno i ožalbeno Rješenje donesete Rješenje da sam vlasnik odnosno korisnik dijela katastarske parcele 320 List nepokretnosti 726 za dio čest. ali isto nije sprovedeno.350 dokaz kupoprodajni ugovori i izjave njegove nasljednice M. tužba će se rješenjem odbaciti.P. prilozi 1-7. Naime čest. Ovdje dajemo primjerak neuredne tužbe i sadržinu dopisa kojim se Sud obraća tužiocu.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić pravcu treba da uredi tužbu.O. _________________ M. a žalbu na rješenje podnijetu Direkciji za nekretnine su isto Rješenjem odbiti.zemlje 1378 i 1379 stari premjer kupio sam od pok. prilozi 8 do 11.kuće kat.parceli 320 List nepokretnosti 726 novi premjer za dio čestica zemlje 1378 i 1379 stari premjer za koju površinu su obuhvaćene u parceli 320 novi premjer. S poštovanjem.parcela 320 List nepokretnosti 726 novi premjer. P.166 K.

godine MARKO MARKOVIĆ koToR Prčanj br. odnosno žalbi stranke nije donio odgovarajući upravni ili drugi akt. a tuženi u upravnom sporu je organ čiji se akt osporava - član 10. istog zakona. 21. navedenog zakona. Podnijeta tužba je nepotpuna i neuredna. takvu tužbu će. stav 2.05.br. upravni spor se može pokrenuti protiv upravnog ili drugog akta koji je donijet u drugom stepenu.da je podnijeta po isteku već spomenutog roka od 30 dana.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U. pod uslovima predvidjenim članom 18. tj.Potrebno je da u smislu naprijed citiranih odredbi u roku od 10 dana od dana prijema ovog dopisa uredite tužbu. takođe. odbaciti rješenjem. godine. 171 Dana 20. pa se shodno čl. Ovdje dajemo primjerak rješenja kojim se tužba odbacuje zbog neblagovremenosti. 29. podnijeli ste ovom sudu tužbu radi pokretanja upravnog spora protiv Republike Crne Gore. Zakona o upravnom sporu.2006. a protiv prvostepenog upravnog ili drugog akta samo ako protiv istog nije dozvoljena žalba i u slučaju kad nadležni organ o zahtjevu. Ukoliko u ostavljenom roku ne postupite po traženju Suda Vaša tužba će biti odbačena kao neuredna - član 21. Prema članu 7. tako što ćete označiti organ koji je donio rješenje u drugom stepenu po vašoj žalbi kao i broj tog rješenja. ne naznačivši pritom broj rješenja čiji poništaj tražite.01. 79/2005 Podgorica. st. 1. Zakona o upravnom sporu. S U D I J A Kada sudija prilikom ispitivanja tužbe ustanovi da je tužba neblagovremena. 17 .2005. Zakona o upravnom sporu pozivate da istu uredite u roku od 10 dana od dana prijema ovog dopisa.

dok je članom 49. parcele br. stav 1. 35 bloka 36 Detaljnog urbanističkog plana “ Park i Novo Naselje”. gradsko gradjevinsko zemljište za izgradnju porodične stambene zgrade u površini od 405 m2 tj. koja se nalazi na dijelu kat. godine..J. odlučeno je kao u dispozitivu ovog rješenja. Tužba je neblagovremena. Predmetni postupak vodjen je po zahtjevu D. U odgovoru na tužbu tuženi je predložio da se tužba odbije kao neblagovremena. godine. a na osnovu člana 22.09. Tužilac osporava zakonitost Odluke zbog povreda pravila postupka i pogrešne primjene materijalnog prava ističući da mu ta odluka nikada nije dostavljena. gradjevinska parcela br. Tužilac nije učestvovao u postupku i njemu rok za podnošenje tužbe počinje teći od dana uručenja odluke stranci koja je učestvovala u postupku - 28. Zakona o upravnom sporu propisano je da se tužba ponosi u toku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranki koja je podnosi.J.2005. kojoj je osporena Odluka dostavljena 28. Zakona o upravnom sporu. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 18 .2002.2002.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić R J E Š E N J E Tužba se odbacuje. pa je rok za podnošenje tužbe iz člana 22. stav 1. Članom 22.03. Sa iznijetih razloga.  ko. Predlaže da se osporena Odluka poništi. 29. stav 1. kada je ista i stupila na snagu. Zakona o upravnom sporu. a tužbu je podnio 23. istekao. iz Berana.03.2004. O b r a z l o ž e n j e Odlukom Predsjednika Opštine dodijeljeno je na osnovu neposredne pogodbe D. 2495 upisane u list nepokretnosti br. te je tužbu valjalo odbaciti kao neblagovremenu. Zakona o opštem upravnom postupku odredjeno da je stranka lice po čijem je zahtjevu pokretnut postupak ili protiv koga se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da učestvuje u postupku. godine.03. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica.

ako ih ima. Zajedno sa odgovorom na tužbu dužni ste ovom sudu.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove U ovoj fazi postupka Sud može odbaciti tužbu i u sljedećim slučajevima: - ako akt koji se tužbom osporava nije upravni akt. kao tuženog. 27. - ako je očigledno da se osporenim aktom ne dira u prava tužioca ili njegov na zakonu zasnovani interes. Ovo podrazumijeva da sudija. Zakona o upravnom sporu. na osnovu čl.2006. - ako već postoji pravosnažna odluka donesena u upravnom ili drugom sporu u istoj stvari.3. protiv tog organa.godine. dana 26. U propratnom aktu određuje se rok u kome je potrebno da se ove radnje obave. kojem je predmet dodijeljen u rad.3. a od tuženog organa i dostavljanje spisa iz upravnog postupka koji se odnose na predmetni spor. radi poništaja rješenja broj: 0203-01-14-64 od 28. godine MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNOG STARANJA podGoRICa U upravnom sporu tužioca M. Dostavljanje tužbe na odgovor Ukoliko tužba ne sadrži nedostatke ili su nedostaci. iz već navedenih razloga. dostavlja vam se tužba da na istu odgovorite u roku od 30 dana. Akti kojima se traži odgovor na tužbu i dostavljanje spisa izgledaju ovako: UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U. - ako se protiv upravnog akta koji se tužbom osporava mogla izjaviti žalba. upućuje tužbu tuženom organu i zainteresovanim licima. 429/2006 Podgorica. na gore opisani način otklonjeni i ako Sud tužbu ne odbaci. kao i dokaz o uručenju osporenog rješenja tužiocu. dostaviti i sve spise predmeta koji se odnose na ovaj spor. u označenom roku. Taj rok ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 30 dana. a nije izjavljena.06. sa propratnim aktom kojim se traži odgovor na tužbu.. S U D I J A 19 . Sud može dalje da postupa po tužbi.br.2006.M. 2.02.iz Bijelog Polja.

Nejavna sjednica U najvećem broju slučajeva Sud odlučuje u nejavnoj sjednici vijeća.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE U.2006.4.odlučivanje po tužbi. tj.292/2006 Podgorica.upoznaje članove sudskog vijeća sa sadržinom predmeta. S U D I J A Kada Sud dobije odgovor na tužbu i spise iz upravnog postupka. zatim se zajednički raspravljaju sva pitanja bitna za donošenje odluke.12. a može je sprovesti i po sopstvenoj ocjeni. Zakona o upravnom sporu. da se izjasnite o njenim navodima. Odluke se uvijek donose u vijeću sastavljenom od troje sudija profesionalaca – sudsko vijeće. 2. Moglo bi se reći da je ovo njegov uobičajeni način rada. Nakon što se na taj način rasprave navodi tužbe pristupa se glasanju. Odgovor na tužbu treba da dostavite u roku od 8 dana. U smislu člana 27. predmet je kompletiran i sudija može pristupiti njegovom razmatranju i pripremanju za vijećanje. dostavljamo vam primjerak tužbe. protiv rješenja tuženog Ministarstva finansija - Podgorica broj 07-27 od 20.06. kao zainteresovanom licu. ne iznoseći svoje mišljenje. izlaže stanje u predmetu. Sud je dužan sprovesti usmenu raspravu kad god to jedna od stranaka zahtijeva.godine. dana 16.4. to je uvijek sudija kojem je dodijeljen u rad konkretni predmet.br.godine HTP “BUDVANSKA RIVIJERA” AD B U D V A Pred ovim sudom u toku je postupak po tužbi M. iz Budve. 2005. Odlučivanje po tužbi Po tužbi u upravnom sporu može se odlučivati u nejavnoj sjednici i na usmenoj raspravi. Odluka se donosi većinom glasova. 2. tj.. Na nejavnoj sjednici odluke se donose na sljedeći način: prvo sudija izvjestilac.1.M. 20 .

utvrdjivanje koja su lica pristupila raspravi. da li su odsutna lica uredno pozvana. Stranke naknadno dobijaju pismeni otpravak odluke. njihove punomoćnike i zainteresovana lica. način odlučivanja po tužbi u upravnom sporu. sa datumom vijećanja i naznakom kako je odlučeno.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove Na sjednici se vodi knjiga vijećanja u koju se upisuju svi predmeti u kojima je donesena odluka. staranje da se sva sporna pitanja rasprave. a zatim predsjednik vijeća. Vijeće odlučuje bez prisustva javnosti. ne sprečava održavanje rasprave. pred strankama. a zatim tuženi i zainteresovano lice. Kada predsjednik vijeća nađe da je predmet raspravljen.4. Usmena rasprava Usmena rasprava je drugi. u zakonskom roku. Zapisnik potpisuju: predsjednik vijeća. Rasprava se održava pred tročlanim vijećem sudija. održavanje reda na raspravi. 2. Nakon zaključenja rasprave sudije se povlače na vijećanje. objavljuje odluku. davanje riječi učesnicima rasprave. Raspravom rukovodi predsjednik vijeća. poziva stranke da daju konačne predloge. zapisničar i stranke. od kojih je jedan predsjednik vijeća. O usmenoj raspravi vodi se zapisnik u koji se unose samo bitne činjenice. U složenijim slučajevima vijeće može odložiti donošenje odluke. Na raspravi.2. ukoliko nije opravdan. Ovdje donosimo jedan primjerak zapisnika sa usmene rasprave: 1 . diktiranje sadržine izlaganja u zapisnik i zaključivanje rasprave. Kada je potrebno održati usmenu raspravu u nekom predmetu predsjednik vijeća prethodno odredjuje dan rasprave i poziva stranke. To podrazumijeva: otvaranje rasprave. Izostanak stranke sa rasprave. nakon čega se rasprava zaključuje. ako ih ima. ako ga ima. Tada predsjednik vijeća saopštava strankama da će odluka biti donijeta naknadno. U svakom predmetu posebno se sačinjava zapisnik o vijećanju i glasanju. Nakon toga riječ dobija tužilac. ali najviše za 8 dana. u praksi rjeđi. riječ prvo dobija sudija izjestilac koji izlaže stanje stvari u predmetu o kojem se raspravlja.

. Članovi vijeća: R. Tuženi: P.30 časova. 2005.. advokat.R J.  .P. Punomoćnik tužioca konačno predlaže kao u tužbi.J Zapisničar: Predmet spora:rješenje broj 03/8-454/1-04 od 22. Predsjednik vijeća objavljuje predmet raspravljanja i upoznaje punomoćnike sa sastavom vijeća.2004. Punomoćnik tuženog ostaje u svemu pri pismenom odgovoru na tužbu i dodaje . Za ovim stranke ističu da više nemaju šta da izjave. Završeno u 12. Za tuženog: punomoćnik S. odnosno da sud meritorno odluči u ovoj stvari. advokat.godine Početo u 11... Punomoćnik tužioca ističe: u svemu kao u tužbi. Predsjednik vijeća: S. Punomoćnik tuženog ističe da način odluke prepušta sudu.M. Punomoćnik zainteresovanog lica izjavi: u svemu kao u pismenom odgovoru na tužbu.. Izvjestilac izlaže stanje stvari u spisima..00 časova Rasprava je javna Konstatuje se da su na raspravu pristupili: Za tužioca: punomoćnik R. ___________________ ___________________ O v j e r a v a j u Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA-SUDIJA ____________________ Tužilac: M.V. Tok rasprave.. godine pred Upravnim sudom RCG.R. jer su za to ispunjeni uslovi.S. 06. Sud će odluku u ovoj stvari donijeti u zakonskom roku. Za zainteresovano lice: punomoćnik S. a u protivnom da se osporeno rješenje poništi.07.S. Za ovim je rasprava završena. Zapisnik je glasno pročitan i isti punomoćnici potpisuju bez primjedbi.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić ZAPISNIK O GLAVNOJ RASPRAVI Sačinjen dana 14. Punomoćnik zainteresovanog lica predlaže da se tužba odbije. Stranke nemaju primjedbi na sastav vijeća.

- ako je u istom sporu već poništen akt. a nadležni organ ne donese novi akt u roku od 30 dana od dana poništenja ili drugom roku koji odredi sud. zbog bitnih povreda upravnog postupka. Ovdje donosimo po jedan primjerak presude kojom se tužba odbija i presuda kojom se tužba usvaja. odnosno prvostepeni organ kada je žalba zakonom isključena. a može i sam meritorno odlučiti. Presudom se tužba odbija ili usvaja. Tužba se odbija kada Sud nađe da je osporenim upravnim aktom pravilno odlučeno i da je tuženi organ pravilno sproveo postupak. Upravni akt se može poništiti iz sljedećih razloga: - povrede pravila upravnog postupka. - ako nadležni drugostepeni organ nije donio akt u roku na osnovu podnijete žalbe. - pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Upravni sud može meritorno odlučiti u sljedećim slučajevima: - ako je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi. - povrede materijalnog prava.da je akt zakonit. zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog povrede materijalnog prava. Ako se tužba usvaja sud može osporeni akt poništiti. a nadležni organ nije u potpunosti postupio po presudi. tj. - ako bi poništenje osporenog akta i ponovno vodjenje postupka pred nadležnim organom izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi. tj. Poništavanjem upravnog akta poništavaju se i eventualne posljedice koje je taj akt proizveo. Poništavanje upravnog akta ima za posljedicu vraćanje predmeta u stanje u kome se nalazio prije donošenja akta koji je poništen. o tužbenom zahtjevu. - ako je u istom sporu već poništen akt.  .Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 2. - ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očigledno da je činjenično stanje drugačije od onog koje je utvrdjeno u upravnom postupku.5. Presuda Presudom se odlučuje o suštini upravnog spora.

Ističe da se iz priložene medicinske dokumentacije vidi da su bolesti. broj 01-482/04-2969 od 15. odredjeno i jasno našle da tužilja ne boluje od bolesti iz navedenih zakonskih odredbi. Zakona o upravnom sporu odlučeno je kao u dispozitivu ove presude. Nadležne socijalno - ljekarske komisije su nakon ocjene cjelokupne medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda tužilje od strane prvostepene ljekarske komisije. kojim je utvrđeno da tužilja nema pravo na naknadu za njegu i pomoć drugog lica. a Pravilnika o načinu ostvarivanja prava iz socijalne zaštite. koji navodima tužbe nijesu dovedeni u sumnju. Kod takvih nalaza nadležnih komisija.2005. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti propisano da nalaz o potrebi na naknadu za njegu i pomoć drugog lica daje socijalno - ljekarska komisija.11. godine. a na osnovu člana 37. Članom 36. br. ocjene navoda tužbe i odgovora na tužbu. te da je drugostepena ljekarska komisija nije pregledala.12. 45/93 i 16/95) propisano je da pravo na naknadu za njegu i pomoć drugog lica imaju lica umjerene. Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti (“Sl. dok je članom 36. koja se saglasila sa prvostepenom komisijom da tužilja ne ispunjava uslove za njegu i pomoć drugog lica. Nakon razmatranja spisa predmeta. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 4 . slijepa lica i lica sa teškim tjelesnim smetnjama kojima je zbog prirode i težine zdravstvenog stanja neophodna njega i pomoć drugog lica bez obzira na prihode porodice ukoliko to pravo ne ostvaruju po drugom osnovu.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić PRESUDU Tužba se odbija. 10. Predlaže da se osporeno rješenje poništi. i naprijed navedenih zakonskih odredbi osnovano su upravni organi našli da je zahtjev tužilje neosnovan. pogrešno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. stav 1. Navodi tužbe da tužilja nije pregledana od strane drugostepene ljekarske Sa izloženog. tamo navedene. stava 1. da tužilja ne može da se kreće i brine o sebi. višestruko ometena u razvoju. list RCG”. sud je našao da tužba nije osnovana. stav 4. Što se podrazumijeva pod teškim tjelesnim smetnjama propisano je članom 26.12. dovele do toga. oboljenja od autizma. Obrazloženje Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužilje izjavljena protiv rješenja Centra za socijalni rad. Osporeno rješenje zasniva se na nalazu. ocjeni i mišljenju drugostepene socijalno - ljekarske komisije broj 0301-1271 od 11. U odgovoru na tužbu tuženi je predložio da se tužba odbije kao neosnovana.2004. teže i teške ometanosti u mentalnom razvoju. Tužilja osporava zakonitost rješenja tuženog zbog povrede pravila postupka. godine. distrofije.2004.

10. Na tu povredu postupka drugostepeni organ pazi po službenoj dužnosti u smislu člana 236. godine - plati iznos od 3. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica.55 eura.06.2004. stav 1. odlučeno je kao u dispozitivu ove presude.25. što osporeno rješenje čini nezakonitim. stav 3. Tuženi je u odgovoru na tužbu predložio da se tužba kao neosnovana odbije.2005. u vezi člana 33. istog zakona propisano da organ ne smije donijeti rješenje prije nego što stranci pruži mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rješenje. Ove bitne povrede postupka tuženi nije otklonio osporenim rješenjem. upravni organ čini bitnu povredu pravila postupka iz člana 226. stav 2. kojim je tužilac obavezan da na ime manje obračunatog carinskog duga. čime je počinjena povreda postupka iz člana 236.2004. a na osnovu člana 37. dok je članom 135. Zakona o opštem upravnom postupku.10. ZUS-a) i donijeti novo. godine Zapisničar VIJEĆA PREDSJEDNIK 25 . za robu po deklaraciji za stavljanje robe u slobodan promet J 4 broj 2300 od 05. kao i drugim činjenicama i okolnostima na kojima se rješenja zasnivaju. U postupku donošenja prvostepenog rješenja nije postupljeno po naprijed navedenim odredbama Zakona o opštem upravnom postupku.2004. Sa iznijetih razloga. Predlaže da sud osporeno rješenje poništi. pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. jer prije donošenja rješenja tužiocu nije data mogućnost da se izjasni o nalazu Carinske laboratorije na kojem se zasnivaju rješenja upravnih organa. Članom 134. Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se poseban ispitni postupak sprovodi kada je to potrebno radi utvrdjivanja odlučnih činjenica i okolnosti koje su od značaja za razjašnjenje upravnih stvari ili radi davanja strankama mogućnosti da ostvare i zaštite svoja prava i pravne interese. Zakona o opštem upravnom postupku. stav 1. Tužilac u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženog zbog povrede pravila postupka. Poništava se rješenje Uprave carina 01/01 broj U/II-413/1-04 od 29. godine.11. Tužba je osnovana. stav 3.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove PRESUDU Tužba se usvaja. zakonito rješenje. stav 6. Zakona o opštem upravnom postupku. tačka 3. stav 3. Zakona o upravnom sporu. U obrazloženju tužbe u bitnom ističe da su carinski organi bez stručnog i kompletnog laboratorijskog nalaza utvrdili da robu po predmetnoj deklaraciji lož ulje treba svrstati u tarifnu oznaku 2710003900- da sa laboratorijskim nalazom nikada nije upoznat i da mu u postupku nije data mogućnost da se o istom izjasni. godine. Obrazloženje Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rješenja Carinarnice broj 07/01 broj: UP/I – 1701/1-04 od 12. Ukoliko postupi suprotno.043. U ponovnom postupku tuženi će otkloniti povrede na koje je ukazano ovom presudom (član 57.

godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 26 . broj 03/8-263/1-04 od 30. Odluke o porezu na firmu (‘’Službeni list RCG Opštinski propisi’’ br. godine.11. Zakona o upravnom sporu odlučio.17.2004. 37/03). Iz spisa predmeta. Tužilac u tužbi osporava zakonitost rješenja tuženog zbog pogrešno i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. 03/6-02-1141 od 15. godine.2004. ne može se utvrditi da je na predmetnom objektu u mjestu Bistrica postoji istaknuta firma – naziv koji upućuje na to da tužilac u istom obavlja djelatnost. stav 6.00 €ura. stav 1. U odgovoru na tužbu tuženi predlaže da se tužba odbije kao neosnovana. privredu i razvoj br. i 3.2005. te ista služi kao zaštita za čuvanje elektronskih uredjaja koji vezuju telefonsku mrežu za to područje. godinu u iznosu od 120. Predlaže da sud poništi osporeno rješenje kao nezakonito.04. kojim je tužilac zadužen porezom na firmu za 2004. Ističe da tužilac ima poslovnu jedinicu u Bijelom Polju na koju plaća porez na firmu dok se u mjestu Bistrica nalazi trafostanica koja je smještena u zgradi Pošte. Iz naznačenog se jasno vidi da se ne radi o poslovnoj jedinici jer na istoj nema istaknute firme niti naziva. S obzirom da se osporeno rješenje zasniva na nepotpuno utvrdjenom činjeničnom stanju. sud je shodno članu 33. i 37. Poništava se rješenje Direkcije javnih prihoda. kao i rješenja kojim je tužilac kao poreski obveznik zadužen porezom na firmu. Prvostepeno i drugostepeno rješenje zasnivaju se na nepotpuno i pogrešno utvrđenom činjeničnom stanju. O b r a z l o ž e nj e Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužioca izjavljena protiv rješenja Sekretarijata za finansije. kao u dispozitivu presude.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić P R E S U D U Tužba se usvaja.03. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. a za koju bi tužilac bio dužan da plati porez u smislu člana 2.

M.2005. Ovo sa razloga što bi prema odredbi čl.M.M. godine. a samim tim ni uslova iz navedene zakonske odredbe za prekid postupka. ne predstavlja osnov za prekid postupka iz čl.03. Poništava se rješenje Ministarstva zaštitite životne sredine i uredjenja prostora broj 0901-627/03 od 27.M. Naime. Predlažu da se osporeno rješenje poništi. 2003. 6. godine kojim je usvojen zahtjev tužilaca za iseljenje M. Zakona o upravnom postupku. Zakona o etažnoj svojini tužioci imaju svojstvo lica koje ima pravni interes da može kod organa uprave da zahtijeva iseljenje M. po žalbi M.i Š. 134. koji se bespravno uselio. 37.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove P R E S U D U Tužba se usvaja. upisani kao suvlasnici na 1/3 predmetnog stana.M.09. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. iz stana u Herceg Novom.. ZUS-a) i donijeti novo zakonito rješenje. dana 29. Sud je razmotrio tužbu. su predložili da se tužba odbije kao neosnovana. U konkretnom slučaju nema takvog pitanja koje bi se moglo smatrati neriješenim. 57. 134. jer lice čije se iseljenje zahtjevom traži uz primjenu odredbe čl.. 43-UP/1 - 110/03 od 15. poništeno je rješenje Sekretarijata za stambeno-komunalne i inspekcijske poslove br. iz predmetnog stana do okončanja postupka koji se vodi kod Osnovnog suda po tužbi M. 46. prema stanju u spisima nema zaključen ugovor o korišćenju predmetnog stana.Š. 399 i utvrdjeno je da su: M. U ponovnom postupku tuženi će otkloniti propuste na koje je ukazano ovom presudom (čl. st. protivpravno stanuje u tudjem stanu u koji je provalio i da je podnijetom tužbom kod Osnovnog suda sračunato odugovlačio iseljenje. uvidom u listu nepokretnosti br. iz Herceg Novog. U odgovoru na tužbu tuženi i zainteresovano lice M.radi utvrđenja prava svojine na predmetnom stanu.M.M. odlučeno je kao u dispozitivu ove presude. Sa tih razloga. Sa iznijetih razloga. postojanje parnice o pravu svojine na predmetnom stanu izmedju tužilaca i M.godine ZAPISNIČAR PREDSJEDNIK VIJEĆA 7 . 1. 46.M. a na osnovu čl.2003. Zakona o etažnoj svojini.M. odgovor na istu i ostale spise predmeta pa je našao da je tužba osnovana. u vezi sa čl. a na osnovu odredbe čl. kako to neosnovano nalaze upravni organi. Zakona o opštem upravnom postupku bilo mjesta prekidanju postupka samo kod postojanja takvog prethodnog pitanja bez čijeg se rješenja ne može riješiti pravna stvar koja je u pitanju. Tužioci osporavaju zakonitost rješenja tuženog ističući da M. 33. Istovremeno je osporenim rješenjem prekinut postupak po zahtjevu tužilaca za iseljenje M.11. iz predmetnog stana. bliže označenog u dispozitivu tog rješenja i istom naloženo da u ostavljenom roku iseli iz predmetnog stana i isti oslobodi od lica i stvari i preda na korišćenje tužiocima. Zakona o upravnom sporu. st. Kod te činjenice. O b r a z l o ž e n j e Osporenim rješenjem.

već se tužbom traži da Sud naloži donošenje takvog akta. Ta situacija naziva se u upravno-pravnom žargonu „ćutanje administracije“. Ovdje donosimo jedan primjerak presude donijete po tužbi zbog ćutanja administracije. a takođe je vezan i primjedbama Suda u pogledu samog upravnog postupka. a najkasnije u roku od 30 dana.7. Obaveznost presude Sudska odluka donijeta u upravnom sporu obavezuje organ na koji se odnosi. stranka može pokrenuti upravni spor.6. Mogli bismo reći da je ovo poseban oblik upravnog spora jer u njemu tužba nije usmjerena protiv konkretnog upravnog akta. a odluka glasi na obavezu države. u slučaju kada drugostepeni organ nije u roku od 60 dana donio rješenje po žalbi stranke. Da bi se stranke zaštitile od nesavjesnog postupanja organa koji treba da odluči o nekom njenom pravu ili obavezi. kao da joj je žalba odbijena. Taj organ je pri tom vezan pravnim shvatanjem Suda. a ne donese ga ni u roku od 7 dana po ponovljenom traženju. Odluke suda donijete u upravnom sporu izvršava organ nadležan za izvršenje upravnog ili drugog akta. odluku će izvršiti sud po zakonu kojim se uredjuje izvršni postupak. 28 . predvidjena je mogućnost da. U slučajevima kada sud rješava meritorno. To konkretno znači da je organ čiji je akt poništen dužan. da bez odlaganja. Tužba zbog „ćutanja administracije“ U praksi se dešava da drugostepeni organ ne odluči blagovremeno o žalbi stranke. 2. iako je na to obavezan.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 2. donese drugi akt.

pa smatra da su se stekli uslovi za podnošenje tužbe «zbog ćutanja administracije». Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisan je rok od 15 dana za odlučivanje o žalbi. tužilac ima mogućnost da odustane od tužbe. a na osnovu člana 37. godine u roku od 15 dana od dana prijema ove presude. to je dana 1.2004. 27. Odustanak od tužbe U upravnom sporu. S obzirom da Komisija za žalbe nije odlučila po žalbi u zakonskom roku. ZUP-a propisano je da se rješenje po žalbi mora dostaviti stranki najkasnije u roku od dva mjeseca od dana predaje žalbe ako posebnim propisom nije odredjen kraći rok. godine urgirao da se o njegovoj žalbi odluči.2004.09. Nalaže se Komisiji za žalbe da odluči o žalbi tužioca od 25.12.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove P R E S U D U Tužba se usvaja. ZUS-a. stav 4. godine Zapisničar. ZUS-a . UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica.10. O b r a z l o ž e nj e Tužilac je u tužbi naveo da je u zakonskom roku izjavio žalbu Komisiji za žalbe protiv rješenja Vlade 02-5322/3 od 07. a ni nakon ponovljenog traženja. Kako Komisija nije u zakonskom roku odlučila o žalbi. godine. U tom slučaju tužilac više ne može novom tužbom osporavati akt protiv koga je prvobitno podnio tužbu.2005.10. Sa iznijetih razloga. Članom 242. Članom 112. odlučeno kao u dispozitivu presude. kao uostalom i u svim ostalim sporovima. Kad tužilac odustane od tužbe Sud će donijeti rješenje kojim se postupak obustavlja.8. Odustanak od tužbe ovdje je moguć do donošenja odluke Suda.2004. Tužba je osnovana. 9 . to su se stekli uslovi za podnošenje tužbe u smislu člana 18. PREDSJEDNIK VIJEĆA 2.

takodje. Shodno navedenom. Rješenjem se uvijek odlučuje o pitanjima koja se tiču postupka (npr. odlučuje i o: - odbacivanju tužbe. godine. odnosno o predmetu tužbenog zahtjeva odlučuje se presudom.na usmenoj raspravi). 30 . a što smo mogli vidjeti iz navedenih primjera. o suštini upravnog spora. Zakona o upravnom sporu odlučeno je kao u dispozitivu rješenja.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić Ovdje dajemo primjerak takvog rješenja: R J E Š E N J E Postupak se obustavlja O b r a z l o ž e n j e Predmetom tužbom tužioci su pokrenuli upravni spor protiv rješenja tuženog broj 07-31 od 27.12. 8. pored presude u upravnom sporu. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. Podneskom od 30. Međutim. 09. u određenim slučajevima. - privremenoj mjeri. a na osnovu člana 20. 2005. odluke se donose u formi rješenja.2005. Rješenje u upravnom sporu Kao što smo već u ovom izlaganju naveli. Rješenjem se. 2005.11.godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA 2. - obustavljanju postupka.9. godine tužioci su izjavili da odustaju od tužbe u ovoj pravnoj stvari.

pokazala da stranke često posežu za ovim pravnim sredstvom. koja je uvedena već pomenutim Zakonom o upravnom sporu i stavljena u nadležnost Upravnog suda. da je zakonodavac bio motivisan obezbjeđivanjem jednog efikasnost sredstva zaštite stranke od eventualnog nepravilnog postupanja upravnih organa. Ovdje treba reći da je dosadašnja praksa. Nesumnjivo. koja obuhvata period od formiranja Upravnog suda. - da je njegov zahtjev odbijen i da je ta odluka konačna. ne sprečava izvršenje upravnog akta. dakle sudija pojedinac. O zahtjevu za donošenje privremene mjere odlučuje predsjednik vijeća. tako da rok za odlučivanje po zahtjevu iznosi 5 dana od dana njegovog podnošenja. PRIVREMENA MJERA Već smo spomenuli da je privremena mjera nova zakonska kategorija u upravno-sudskoj zaštiti kod nas. 1 . ili nenadoknadive štete. ako su ispunjeni određeni uslovi. Međutim. Postupak po zahtjevu za donošenje privremene mjere je hitan. što predstavlja izuzetak koji je bio potreban zbog dvostepenosti postupka. Protiv odluke o privremenoj mjeri. budući da samo podnošenje tužbe i pokretanje upravnog spora. Donošenje privremene mjere. da bi Sud mogao donijeti privremenu mjeru potrebno je: - da je tužilac tražio odlaganje izvršenja odredjenog upravnog akta od organa koji je donio akt koji osporava tužbom. može zahtijevati tužilac. dozvoljena je žalba sudskom vijeću Upravnog suda. Ovdje dajemo po jedan primjerak rješenja kojim se zahtjev za donošenje privremene mjere usvaja i kojim se zahtjev odbija. a to je jedna godina i pet mjeseci. - da prijeti opasnost od velikih štetnih posljedica za tužioca. koju Zakon naziva - mjera za uređenje stanja do donošenje sudske odluke.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 3. koju donosi predsjednik vijeća. Naime. ili neosnovani. u većini slučajeva ti zahtjevi su bili preuranjeni. što znači da prethodno nije traženo odlaganje izvršenja kod organa uprave.

2005. da odmah po prijemu ovog rješenja.A. Zakona o upravnom sporu. Sud je razmotrio žalbu. funkcionisanje najsloženijih poslova u oblasti vantjelesne oplodnje. u konkretnom slučaju ispunjeni uslovi iz člana 14. 0311-6-596-05 od 28. odbijen je zahtjev tužioca za donošenje privremene mjere deblokade njegovog žiro računa broj 530-1336-79. pa je žalbu tužioca prihvatio i pobijano rješenje ukinuo. Protiv rješenja kojim je odbijen zahtjev za donošenje privremene mjere.08.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić R J E Š E NJ E Žalba se usvaja. a na osnovu člana 14. Ova mjera ostaje na snazi do donošenja odluke ovog suda po tužbi A. Privremena mjera ostaće na snazi do donošenja odluke ovog suda po tužbi. izvrši deblokadu žiro računa tužioca. godine i odlučuje: Donosi se privremena mjera – deblokira se žiro račun tužioca A. riješeno je kao u dispozitivu.08. odnosno ako bi se osporenim aktom prouzrokovala nenadoknadiva šteta tužiocu. godine Zapisničar PREDSJEDNIK VIJEĆA  . 09. tako što će biti odredjena privremena mjera deblokade njegovog žiro računa.03.br. koji se vodi kod Montenegro banke. Zakona o upravnom sporu. koji se vodi kod Montenegro banke.2005. 5505 od 01. član 14. Nalaže se tuženom. a posebno razloge žalbe koji se odnose na nemogućnost održavanja procesa rada u situaciji kada je žiro račun blokiran. Žalioc u žalbi navodi da je blokiranjem žiro računa onemogućen rad ove specifične zdravstvene ustanove. da odmah po prijemu ovog rješenja. godine. Iz navedenih razloga. sud je našao da bi daljom blokadom žiro računa za tužioca nastupile velike štetne posljedice. Posebno ističe nove podatke i okolnosti koje nijesu bile navedene u predlogu za donošenje privremene mjere.2005.A. 03/11-6-596-05 od 28. stav 1. pobijano rješenje i odgovarajuće spise predmeta. Zakona o upravnom sporu.03. ljudskih embriona. pa je našao da je žalba osnovana. da se pobijano rješenje preinači. tužilac je izjavio blagovremenu žalbu zbog: povrede materijalnog prava i nepotpuno utvrdjenog činjeničnog stanja. a koji račun je blokiran rješenjem Poreske uprave br.br. Ukida se rješenje ovog suda U. S obzirom na to sud smatra da su.godine i naložio Centralnoj banci Crne Gore.2005. O b r a z l o ž e nj e Rješenjem ovog suda U. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. 689/2005 od 01. propisuje sprečavanje velikih štetnih posljedica za tužioca. Naime. Sa izloženog.2005. godine. 530-1336-79. pritom imajući u vidu da je u pitanju održavanje živog genetskog materijala tj. stav 4. tj. sud je usvojio predlog tužioca za donošenje privremene mjere deblokade njegovog žiro računa br.08. Predlaže. izvrši deblokadu naprijed navedenog računa. koji se vodi kod Montenegro banke. Cijeneći da je zdravstvena djelatnost. kao uslove za izdavanje privremene mjere. kojom se bavi tužilac specifične prirode. broj 530-1336-79. koji se vodi kod Montenegro banke koji račun je blokiran rješenjem Poreske uprave br.u Podgorici.

1. st. Zakona o upravnom sporu propisano je da tužilac od suda može zahtijevati donošenje privremene mjere za uredjenje stanja do donošenja sudske odluke. Zakona o upravnom sporu.2005. br. st. 19.03. 29/2004 od 08.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove R J E Š E NJ E Zahtjev za donošenje privremene mjere se odbija. Sa iznijetih razloga. ako se mjerom iz čl. Istovremeno je ukidnim rješenjem predmet vraćen na ponovno odlučivanje.godine usvojena je žalba tužioca i ukinuto rješenje ovog suda U. 13. st. godine PREDSJEDNIK VIJEĆA  . Članom. O b r a z l o ž e nj e Rješenjem ovog suda U. sud je nakon ocjene zahtjeva za donošenje privremene mjere našao da je isti neosnovan. 1. UPRAVNI SUD REPUBLIKE CRNE GORE Podgorica. a na osnovu čl. Shodno citiranoj zakonskoj odredbi obaveza tužioca je da u zahtjevu za donošenje privremene mjere predloži kako da se uredi stanje do donošenja sudske odluke.br. 14. to jest učiniti vjerovatnim opravdanost donošenja privremene mjere. kojim je odbačen zahtjev tužioca za donošenje privremene mjere. 29/2004 od 30. Uz to u zahtjevu za odredjivanje privremene mjere za uredjenje stanja do donošenja sudske odluke tužilac mora obrazložiti kakvu nenadoknadivu štetu bi prouzrokovalo izvršenje osporenog akta. 14. 2. ili bi osporeni akt prouzrokovao nenadoknadivu štetu. a što tužilac u konkretnom slučaju nije učinio.04. Postupajući po ukidnom rješenju u ponovnom postupku. godine. odlučeno je kao u dispozitivu rješenja.2005.04.2005. ovog zakona ne mogu spriječiti velike štetne posljedice za tužioca.

O ovom predlogu Sud odlučuje rješenjem na koje nije dozvoljena žalba. tužilac ima mogućnost da podnese predlog za oslobadjanje od plaćanja takse ako bi mu zbog toga bila znatno umanjena sredstva iz kojih se izdržava on i članovi njegove porodice. Ova situacija u praksi je vrlo rijetka. Što se tiče drugih troškova koji mogu nastati u upravnom sporu. Ako stranka predloži izvodjenje dokaza putem vještačenja.kada je u pitanju nejavna sjednica vijeća. u roku od 8 dana. - kada Sud odlučuje na usmenoj raspravi. troškovi se odredjuju shodno Zakonu o parničnom postupku. generalno gledajući. svaka stranka snosi svoje troškove. TROŠKOVI U UPRAVNOM SPORU Troškovi u upravnom sporu. Državni organi i organi lokalne samouprave oslobodjeni su od plaćanja takse. 4 . Dokaz o uplaćenoj taksi podnosi se uz tužbu. i to: - kada Sud odlučuje u nejavnoj sjednici vijeća. To konkretno znači da svaka stranka prethodno sama snosi troškove koje je prouzrokovala svojim radnjama. Ako pak Sud odlučuje na usmenoj raspravi. koja iznosi 10 eura i koju plaća tužilac.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić 4. Obavezni troškovi odnose se na taksu za tužbu. U svakom slučaju. a da je stranka koja izgubi spor dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. tu postoje dvije situacije. već na zahtjev stranke. nijesu veliki. Pored takse na tužbu plaća se i taksa na odluku Suda koja iznosi 20 eura. sud će rješenjem kojim se odmjeravaju troškovi naložiti stranci da plati odredjeni iznos vještaku. tj. U prvom slučaju. naknada troškova u upravnom sporu ne određuje se po službenoj dužnosti. Kada su u pitanju troškovi upravnog spora.

njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomoćnika. 35 . u roku od 30 dana od dana pravosnažnosti odluke Upravnog suda. odnosno dokazi bili izneseni ili upotrebljeni u ranijem sudskom postupku.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 5. -ako je do odluke suda došlo usljed krivičnog djela sudije ili zaposlenog u sudu ili je odluka izdejstvovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomoćnika stranke. postoje vanredni pravni ljekovi. Ovdje treba pomenuti da vanredni pravni ljekovi ne odlažu dejstvo presude Upravnog suda i o njima se ne daje pravna pouka. 5. kao i državni tužilac. Dakle.2. Tako se protiv pravosnažnih odluka Upravnog suda mogu koristiti dva vanredna pravna lijeka. Ovaj zahtjev se podnosi Vrhovnom sudu RCG. Zahtjev za ponavljanje postupka Ovaj zahtjev stranka može podnijeti iz sljedećih razloga: -ako sazna za nove činjenice ili nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije riješen za nju da su te činjenice. kao i u drugim sudskim postupcima. Zahtjev se može podnijeti zbog povrede materijalnog prava i povrede pravila postupka u upravnom sporu koja je mogla biti od uticaja na rješenje stvari. u postupku vanrednog preispitivanja odluke. -zahtjev za ponavljanje postupka. Vrhovni sud može odluku Upravnog suda ukinuti ili preinačiti. kao mogućnost provjere valjanosti odluka Upravnog suda i kao krajnje sredstvo pravne zaštite stranaka koje su učestvovale u sporu.1. Ukoliko uvaži zahtjev. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke može podnijeti stranka koja je učestvovala u upravnom sporu. VANREDNI PRAVNI LJEKOVI U upravnom sporu. 5. ne može se raspravljati o činjeničnom stanju. a takva radnja predstavlja krivično djelo. i to: -zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke. U slučaju kada je samo jedna stranka podnijela ovaj zahtjev. odluka se ne može promijeniti na njenu štetu.

Ukoliko Sud dozvoli ponavljanje postupka. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić -ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivičnoj ili građanskoj stvari. O zahtjevu odlučuje Upravni sud. u vijeću od pet sudija. dala lažni iskaz. U dosadašnjoj praksi Upravnog suda vrlo je mali broj podnijetih vanrednih pravnih ljekova. -ako je isprava na kojoj se zasniva odluka lažna ili lažno preinačena ili je svjedok. a ta presuda je kasnije ukinuta drugom pravosnažnom sudskom odlukom. prilikom saslušanja pred sudom. 36 . od dana kada je stranka saznala za razlog koji može dovesti do ponavljanja. vještak ili stranka. staviće van snage raniju odluku i istovremeno riješiti i o glavnoj stvari. a odluka Suda se zasniva na tom iskazu. -ako zainteresovanom licu nije bila data mogućnost da učestvuje u upravnom sporu. -ako stranka nađe ili stekne mogućnost da upotrijebi raniju odluku donesenu u istom upravnom sporu.

U kojim slučajevima se odlučuje rješenjem? 16.Kako bi ste objasnili upravni spor? 6.Koji organ vrši sudsku kontrolu zakonitosti upravnih akata? 15. Šta je to tužba zbog „ćutanja administracije“? 18. akva je razlika između nejavne sjednice sudskog vijeća i usmene K rasprave? 10. Kojim aktom se pokreće upravni spor? 9. U kom postupku se vrši ova kontrola? 5. Kada Upravni sud odlučuje presudom? 14. Kakva može biti odluka Upravnog suda po tužbi? 12. Šta podrazumijevamo pod pojmom zakonitost? 4. Da li tužilac može odustati od tužbe? 19. Ko sve može biti stranka u upravnom sporu? 8. Kako bi ste definisali upravni akt? 2. KONTROLNA PITANJA 1. Kakvo dejstvo ima presuda kojom se poništava upravni akt? 13.Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić UpRava za kadRove 6. Kada tužilac može tražiti donošenje privremene mjere? 21. Šta je to privremena mjera? 20. U kojim slučajevima će Sud održati usmenu raspravu? 11. Koji su neophodni troškovi u upravnom sporu? 22. Iz kojih razloga se može pobijati upravni akt? 7. Koji su vanredni pravni ljekovi u upravnom sporu? 7 .U čemu je razlika izmedju upravnog akta i drugog pojedinačnog akta? 3. Da li su presude Upravnog suda obavezne? 17.

br. list Republike Crne Gore.UpRava za kadRove Stanka Vučinić // Biserka Bukvić // Ljubinka Popović-Kustudić LITERATURA: Zakon o upravnom sporu (Sl. 60/03) 38 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful